I.

Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika

Polazišna interpretacija u udžbeniku

• komunikacijski lanac:
pisac ----------- djelo ------------- čitatelj
↓
- posrednik u komunikaciji između
pisca i čitatelja
- prenosi piščeve misli i osjećaje

Interpretacija pjesme u cijelosti

• »Moj prijatelju« riječi su kojima se pjesnik obraća čitatelju; doživljava ga kao prijatelja jer
će mu u svom djelu izraziti, odnosno prenijeti svoje najintimnije misli i osjećaje;
zato je knjiga koju čitatelj drži u ruci samo dio pjesnika koji spava. Upoznavši piščeve misli i
osjećaje, čitatelj će ga oživjeti, odnosno pjesnik postaje čitateljeva java.

Problemsko pitanje: Je li umjetničko djelo doista način da se prevlada ljudska

smrtnost?

• Druga strofa problematizira odnos pjesnikove sadašnjosti i pjesnikove prošlosti. Sadašnjost

je smrt, a prošlost je svijetli život pretočen u rime.

Problemsko pitanje: Kako je moguće „pretočiti“ život u stihove ili u rečenice?

• U trećoj strofi autor izričito spominje da je umjetničko djelo način da se pobjegne od smrti.
U toj se strofi odgovara i na problemsko pitanje otvoreno nakon druge strofe: pisac je u žaru
kovao stihove, znači bila mu je potrebna inspiracija, nadahnuće, žar da bi mogao napisati
pjesmu. Žar se može povezati i s boli i sa srećom, ali činjenica je da umjetničko djelo ne može
nastati u svojevrsnoj ravnodušnosti.
Ukoliko čitatelj zatvorena srca čita pjesništvo, sve je samo »sjen i mrtvo slovo«, tek kad on
otvori srce, može osjetiti cijelu lepezu osjećaja koju mu je prenosio pjesnik.

Problemsko pitanje: Čitate li vi otvorena ili zatvorena srca? Zašto?

• Ljudska želja za životom, izražena preko piščeve želje za posrednim životom (životom
preko čitatelja).
Četvrta strofa nudi odgovor na problemsko pitanje postavljeno u prethodnoj strofi: pisac će
čitatelju (koji čita otvorena srca) prenijeti: »Sve svoje ljepote|… Sve misli, sve snove,| sve što
mi vrijeme nemilosno ote,| Sve zanose, sve ljubavi, sve nade,| Sve uspomene…«

Problemsko pitanje: O čemu najradije čitate i zašto?

• Pisac se poistovjećuje s čitateljem, osjeća njegovu toplinu, njegov zanos, preuzima njegov
svjetonazor (obzor) i njegove ideale (zvijezde).

Problemsko pitanje: Koju korist čitatelj ima od čitanja?

• Korist koju ima pisac od čitatelja koji čita otvorena srca je mogućnost da živi preko samog
čitatelja, da je mlad, da ljubi i da bude ljubljen.
Opet obraćanje čitatelju:»moj neznani druže«.

Problemsko pitanje: U kojem su smislu danas moguća prijateljstva s »neznanim

drugovima«?

• Posljednji vapaj pjesnikov za životom, molba čitatelju da ga probudi i ponovo oživi.

Problemsko pitanje: Ostaju li ovakvi vapaji pisaca uzaludni? Je li u današnjem dobu

interneta potisnuto čitanje i zanimanje čitatelja za knjigu?

• Sestine, uglavnom jedanaesterac, rima (isprekidana); stilska izražajna sredstva: metafora (I

tko je čita – u život me budi; Probudi me i bit ću tvoja java…). Na osnovi Pjesme mrtvog
pjesnika učenici upoznaju: litotu, eufemizam i oksimoron.

Novi pojmovi
Učenici preko Pjesme mrtvog pjesnika upoznaju:
Vrste strofa
Strofa je skup stihova organiziran da čini neku grafički odvojenu cjelinu.
Za strofu rabimo i hrvatski naziv kitica. Strofe se najčešće nazivaju prema broju stihova:
distih (strofa od dva stiha)
tercet ( strofa od tri stiha)
katren (strofa od četiri stiha)
sestina (strofa od šest stihova)
oktava (strofa od osam stihova).
Neke su strofe zbog ugleda i utjecaja glasovitih pjesničkih djela postale i bitnim osobinama
stalnih oblika, kao tercina (stalni oblik pjesme koja se sastoji od više terceta povezanih tako
da se rimuju prvi i treći stih u svakoj strofi, drugi stih s prvim u sljedećoj strofi, a na kraju
pjesme ili pojedinog pjevanja posljednji je stih samostalan. Shema je tako aba bcb…mnm n.,
stanca (ottava rima – strofa od osam jedanaesteraca s ustaljenim rasporedom rima ababbcc).

Vrste stihova
Stih je jedinica pjesničkoga govora određena posebnom ritmičkom, zvučnom i grafičkom
organizacijom. Vrsta stiha određuje se prema broju slogova u stihu pa razlikujemo npr.
osmerce (stih od osam slogova), deveterce, jedanaesterce, dvanaesterce koji su česti u lirskoj
poeziji, a u epskoj deseterci.

Stilska izražajna sredstva

Stilska izražajna sredstva koja ćemo upoznati su: oksimoron, eufemizam i litota.

Naziv Primjer Objašnjenje Definicija

oksimoron »… o mrtvi živote« Pjesnik spaja Oksimoron je
potpuno protuslovne spajanje
pojmove. protuslovnih
pojmova (npr. ružna
ljepotica).
eufemizam »Samo je dio mene Uporaba riječi Uporaba blaže riječi
koji spava.« spavati umjesto zove se eufemizam.
umrijeti.
litota »…mene više Pjesnik kaže mene Litota je upotreba
 nema« više nema, umjesto blažeg izraza.
mrtav sam.

Citat koji se može iskoristiti u nastavi:

» Pjesnik-pjesma-čitalac tvore jedinstvo, zatvoreni strujni krug. Pjesnik u pjesmu unosi sebe,
dio sebe, onu energiju koja je oteta smrti. Ta je energija sabita u stihovima. Pjesnik je mrtav,
nema ga, postao je zemlja, postao je trava, ali ne sav i ne samo zemlja i trava, jer dio njegova
života traje u stihovima. (…)
Pjesma, prema tome, nije samo jezična struktura, sistem znakova, nego živi organizam, dio
pjesnikova bića. Ista životna energija prešla je u drugi oblik, u pjesmu.
Pjesma je kao i pjesnik: smrtna i životna. Životna energija sadržana u pjesmi postaje aktivna
ako prostruji kroz život, ako se ‘probudi’. Spoj pjesme i života čini čitalac. Čitalac nije samo
posrednik, provodnik energije, nego dio životnog kruga pjesnik-pjesma. Krug pjesnik-pjesma-
čitalac postao je zatvoren, jedinstven, a time otvoren životu. Uspostavljen je krug neprekidnih
mijena, nerazorivi ciklus života.« Vlatko Pavletić

pjesnik – u pjesmu unosi energiju koja je oteta smrti

pjesma – sadrži pjesnikovu životnu energiju

čitatelj – dio kruga pjesnik-pjesma, čitatelj

je spoj pjesme i života

Zanimljivosti
» Cesarić ide u one naše pjesnike koji su najviše prevođeni. Osim na slavenske jezike (ruski,
poljski, češki, slovački, ukrajinski, bugarski, slovenski, makedonski), pjesme su mu
prevođene na engleski, njemački, francuski, talijanski, španjolski, hindu, mađarski, rumunjski,
turski, albanski, gruzijski, a i na latinski i na esperanto.
Pored lirike, objavio je i niz napisa kritičkog i memoarskog karaktera, izrekao niz prigodnih
govora na svečanostima posvećenim našim kulturnim i povijesnim spomendanima, a preveo
je i niz novela s ruskog, njemačkog, bugarskog i slovenskog jezika.« Vlatko Pavletić

II. Himna: Antun Mihanović, Horvatska domovina

Zadatak: analiza i interpretacija pjesme Antuna Mihanovića Horvatska domovina.
1. Definicija himne kao tradicionalnog ilirskog oblika: Domoljubna pjesma – izražava ljubav prema
domovini, narodu, zemlji, kraju. U domoljubnoj pjesmi pjesnik se poistovjećuje s domovinom i
narodom i izražava svoje osobne osjećaje i misli te osjećaje i misli svoga naroda.
Razvoj himne: ???
2. Tema pjesme Horvatska domovina: Pjesnik opisuje svoju domovinu i obraća joj se.
Pjesnik govori o ljepoti svoje domovine, njezinu krajoliku i ljudima.
Prokomentiraj sljedeće izdvojene motive:
Krajolik: uoči odnos između motiva iz prirode i čovjeka. Prokomentiraj i navedi citat.
Citat: „Vedro nebo, vedro čelo, /Blaga prsa, blage noći /Toplo ljeto, toplo djelo, /Bistre vode, bistre
oči:“
Ljudi žive u skladu s prirodom, pjesnik uspoređuje vedro nebo s vedrim čelom, blaga prsa s blagim
noćima, toplo ljeto s toplim djelom i bistre vode s bistrim očima. Vidimo kako pisac izražava svoju
ljubav prema prirodi pa je usklađuje s ljudima.
Narodni običaji i život: citat: „Ženju srpi, mašu kose/ Djed se žuri, snope broji, /Škriplju vozi, brašno
nose,/ Snaša preduć malo doji:“
Iz navedenog vidimo kako ljudi naporno rade da zarade za život i kako su žene pazile na svoju djecu.
Rat, suvremena problematika: citat: „Rat je, braćo rat junaci,/Pušku hvataj, sablju paši /Sedlaj
konjče, hajd pješaci, /Slava budi gdi su naši!“

U citatu vidimo sliku rata s puškama i sabljama, u ratu su stradavanja hrvatskog naroda bila velika
kao i razaranja hrvatskih kuća i sela.
Prošlost/povijest: citat: Dok mu njive sunce grije,/ Dok mu hrastje bura vije,/ Dok mu mrtve grob
sakrije, /Dok mu živo srce bije!

Pjesnik se prema prošlosti i domovini odnosi s poštovanjem i ljubavlju, u njegovim riječima to

možemo i uočiti.
3. Osjećaji: izdvoji stihove i imenuj osjećaje koje pjesnik izražava u pjesmi.
Mila si nam ti jedina = Ljubav prema domovini
Oj junačka zemljo mila = snaga
Lijepa naša domovino = divljenje domovini
il slobni, il su robni = nesloboda
Zdravo slobost – dušman leži = jakost i oslobođenje
Ko junaci, ko Hrvati = hrabrost
Dok mu živo srce bije = vjernost
Ko junaci, ko Hrvati,
ljaše krvcu domovini = zajedništvo
4. Ritam: Ritam pjesme je polagan i svečan, rima je a,b,a,b = ukrštena, himna ima 14 strofa po 4
stiha.
Ritmičnost postiže rimom:

5. Istraži stilska sredstva u pjesmi.

navedi primjer za:
ANAFORA: Mila, kano si nam slavna,
Mila, si nam ti jedina,
Mila, kuda si nam ravna,
Mila, kuda si planina!
Dok mi njive sunce grije,
Dok mu hrastje bura vije,
Dok mu mrtve grob sakrije,
Dok mu živo srce bije!
Retoričko pitanje: Magla, što li Unu skriva?
Personifikacija: Junačka zemljo mila, Vedro čelo, toplo djelo, živo kolo, puca zora...
Izradili: Marko Gavranović, Ivona Disep, Ivona Dasović, Veronika Počepan i Mirta Rajnović

III. Oda: Petar Preradović, Rodu o jeziku

Zadatak: Analiza i interpretacija pjesme Petra Preradovića: Rodu o jeziku (27 str.)
1. Oda je svečana i pohvalna lirska pjesma, nastala u staroj grčkoj književnosti
Grčki pjesnik Pindar (5. st. pr. Kr.) pisao je ode kojima uzvišenim stilom slavi pobjednike
natjecanja, zavičaj i božanstvo. Bio je uzor pjesnicima u pisanju oda.
2. Tema pjesme Rodu o jeziku: ljubav prema materinskom jeziku
Pjesnikove misli i spoznaje o jeziku „ Ljub' si rode, jezik iznad svega, /U njem živi,umiraj za
njega!/Po njemu si sve što jesi: “
Svaki čovjek treba bit ponosan na svoj jezik,umrijet za njega ako je potrebno
Jezik u svakodnevnom životu je osnova komunikacije, čovjek bez jezika je kao bez identiteta.
Važnost jezika za budućnost svakog naroda očuvanje svoje kulturne baštine
3. Ljubav: Ljubi si ga,rode,iznad svega
Tuga: Da ti suza lice škropi
Ponos: Tuđi poštuj, a svojim se diči!
4.
Tuđ tuđinu, tebi tvoje doliči/Tuđi poštuj, a svojim se diči.
Ljub' si rode,jezik iznad svega/ u njem živi, umiraj za njega.
Pjesnik poručuje da prihvaćamo svoj jezik,te da ga ljubimo iznad svega,da za njega
živimo i umremo.
5.
Preradović se služi aforizmima:
Svaka zvijezda svojim svjetlom sijeva,
Svaka ptica svojim glasom spijeva.
Od Stambula grada do Kotara,
Od Crnoga do Jadranskoga mora.
Moto ove pjesme: Die Wahre Heimat ist eigentlich die Sprache – Humboldt ( Prava je
domovina ustvari jezik)
Moto je tekst koji pisac citira na početku, a služi mu kao polazište za djelo

IV. Elegija: Silvije Strahimir Kranjčević, Iseljenik

Istraži i predstavi definiciju i razvoj elegije kao tradicionalnog lirskog oblika.

Elegija je vrsta lirske pjesme u kojoj pjesnik izražava žaljenje za prošlošću, za izgubljenom
ljubavi, srećom, žali za onim što je izgubljeno i nepovratno.
Elegija je nastala u antičko doba. (grč. elegion-distih)
U grčkoj književnosti elegijom se nazivaju sve pjesme pisane elegijskim distihom. Pjesme su se
pjevale uz pratnju frule ili recitirale.
U rimskoj književnosti razvila se ljubavna elegija u kojoj pjesnik govori o osjećajnom
proživljavanju prožetom boli, patnjom i žaljenjem zbog neostvarene ljubavi.

Iseljenik
Tema: Koji je problem iz hrvatske prošlosti Kranjčević uzeo kao temu ove pjesme?
-Kranjčević je za temu ove pjesme uzeo problem siromaštva kao poticaj na masovno
iseljavanje iz Hrvatske krajem 19. stoljeća
Kako je pjesnik poetski razvio i konkretizirao temu?
-Objašnjavaju probleme tih ljudi, kako moraju ostaviti sve što imaju i krenuti na put. Uplašeni i
ne znajući kamo će i gdje.
Kakav je ton i raspoloženje u pjesmi?
-Raspoloženje je vrlo tužno jer govori o tome kako ljudi moraju napustiti svoje domove, dječja
pitanja bez odgovora, neki se vesele zbog odlaska, ali se nadaju povratku.
Kakvim je slikama dočarana atmosfera na brodu?
-Atmosfera na brodu opisana je pjesničkim slikama kao npr. auditivnom slikom ( ''Tamo
robovati jadno, ptice gdje brbljave lijeću...'') i olfaktivnom slikom (''Kadulja gdjeno miriši...'')
3.) Tko je lirski subjekt pjesme? Kako ga pjesnik naziva? Citiraj stihove u kojima je opisan. U
kakvoj je situaciji prikazan? Što doživljava? Koji motiv ističe pjesnik u iseljenikovu
proživljavanju?
-Lirski subjekt je čovjek koji se iseljava u Brazil zbog ropstva u budućnosti. Pjesnik ga naziva
primorcem, čovom, primorskim dobrijanom
citat, 5. Strofa:
''Primorski samo dobrijan ukočen šuti i šuti.''
Primorac se odvaja od svoje obitelji, te u tuzi doživljava priviđenje djevice Marije. Ali ga iz tog
priviđenja budi drugi parobrod.
Motiv koji pjesnik ističe u iseljenikovu proživljavanju je ''dobrijan''
4.) Kakav dojam ostavlja slika ''Marine krune''?
U kojim je pojedinostima ocrtan kontrast zavičaja i tuđine?
Kojom slikom završava pjesma? Kakvu asocijaciju izaziva u iseljeniku oznaka drugog
broda?
Zašto je pjesma Iseljenik elegija? Dokaži svoje tvrdnje!

-Pjesma završava sa događajem kako se drugi parobrod vraća u Europu. Oznaka

drugog broda asocirala je Iseljenika na mađarskog vođu revolucije Lajosa Kossutha.
-Pjesma Iseljenik elegija je zato što se u pjesmi govori o žaljenju za prošlošću i za
onim što je izgubljeno i nepovratno.
5.) U pjesmi uoči obilježja stiha i strofe.
Prikaži obilježja Kranjčevićeva jezika i stila (izbor riječi, oblika riječi, stilska sredstava-
navedi primjere)
-Pjesma je pisana vezanim stihom, ima rimu, ima jednak broj slogova u prva tri stiha u strofi, u
strofi prva tri stiha su šesnaesterci, a četvrti stih je deseterac.
širnijem Atlanskim morem parobrod cjepove sijece /na njem su prosjaci hljeba sto ce na faram
brazila
Inverzija-glagol siječe na kraju stiha
metafora-lik zlokobnih krila-preneseno značenje,
aliteracija-ponavljaju se suglasnici
gradacija-pilji i gledi i vidi-postupno jačanje početnog dojma

V. DITIRAMB: Vladimir Nazor, Cvrčak

DITIRAMB je lirska pjesma koja zanosno slavi životne radosti. Pjesma nastala u staroj Grčkoj,
pjevala se u slavu boga Dioniza. Kasnije postaje pjesma u kojoj pjesnik s oduševljenjem slavi
život. Anakreontska pjesma nazvana je po grčkom pjesniku Anakreontu, slavi vino i vinsko
raspoloženje.
TEMA: Odnos čovjeka i prirode
VIZUALNE:
„Na kamu puž se sunča, na travi grije crv!“

AKUSTIČNE:
„I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru crne smrče“

TAKTILNE:
PJESNIČKE SLIKE „Mnogo je ruku dira“

OLFAKTIVNE:
„I vonja sa doline,
I vjetra sa vrhunca!“

GUSTATIVNE:
„...Ja gutam žar sunčani“

Stihovi kojima se cvrčak obraća čovjeku su npr. "A tebe Zemlja rodi da budeš čil i jak,da nosiš
u njedrima radosti zlatni ključ",to znači da smo rođeni da budemo jaki i da u srcu nosimo
radost života. Odnos čovjeka i prirode je daleko od onoga što bi htio cvrčak,čovjek se skriva
negdje unutra umjesto da izađe van i pozabavi se prirodom.
Cvrčak je simbol prirode.

„Svijet je lijep, a život dar je s neba“

U pjesmi cvrčak govori o krajoliku, a život je dar koji smo dobili. Izražen je stav želje za
životom i da shvatimo koliko je život bitan. I meni se sviđa takvo razmišljanje o životu i
svijetu.

PJESNIČKE FIGURE

ONOMATOPEJA:
KONTRAST:
„zuji ko pčela roj“ ASONANCA: METAFORA: „ja sam
himna,
„Dok šuti gordi hram“ „Pred očima još se crni što bruji za oltarom
odurni zimski san“ dok šuti gordi hram“
ALITERACIJA:
„I cvrči, cvrči cvrčak na čvoru srne smrče“
HIPERBOLA:
„Ja sam danas ispio sunce plamno“

U stihovima pjesme Cvrčak, uočavam rimu i izražene emocije.

VI. Epigram: Stanko Vraz, Nadriknjištvo

Istraži i predstavi definiciju i razvoj epigrama kao tradicionalnog lirskog oblika.
-epigram je kratka, satirična pjesma koja svojim zaključkom iznenađuje čitatelja
-pisan je u stihovima
-kratak
-često je satirične prirode (ismijavanje, ruganje,kritiziranje: pojedinaca,društvenih pojava,
povijesnih događaj. )
-teme epigrama: društvene pojave i događaji, kulturni i književni život, ljudske mane i
karakteri, ljubav.
-najpoznatiji rimski pisac epigrama bio je Marcijal
napisao je 15 knjiga epigrama, posvećenih,nadgrobnih, podrugljivih i satiričnih.
 Nadriknjištvo.
Koga Vraz kritizira u svom epigramu?
Kakva je situacija, što se pisaca tiče, u hrvatskoj književnosti?
ČORBA: objasni preneseno značenje te riječi.
Što pjesnik misli o europskoj književnosti?

Stanko Vraz: (1810.-1851.) rodom je Slovenac, pravo mu je ime Jakob Frass. Gimnaziju je
završio u Mariboru, a u Grazu studij filozofije. Godine 1838. seli se u Zagreb i piše na
hrvatskom jeziku. U Hrvatskoj u to doba jača ideja o potrebi ujedinjenja Južnih Slavena, o
stvaranju zajedničkog jezika i knjjiževnosti. Vraz je smatrao da su Slovenci preslabi da bi
stvorili samostalnu nacionalnu književnost. Očekivao je da će tek ilirizam i štokavština
omogućiti intenzivniji književni život i Slovencima i Hrvatima. Umro je od tuberkuloze.

-Vraz u djelu kritizira književnost.

-RIJEČ ČORBA: Pjesnik je smatrao da hrvatska književnost treba nositi vlastite crte isto tako
kao što Slovenska književnost treba stvarati nešto novo, vlastito.
-Vraz europsku književnost smatra naprednom, duhovnijom, oni su je izgradili na svoju
osobnost.
Izdvoji i obrazloži bitne Vrazove misli iz svake strofe.
Vraz u prvoj strofi govori kako književnost uništava slovenski duh. U drugoj strofi govori o
književnosti bez duha, a u trećoj metaforom „pisci kao hranitelji europskog duha“ govori o
razlici između hrvatske i europske književnosti. U četvrtoj strofi govori o nemogućnosti
utjecaja književnosti na duhovni razvoj naroda.

VII. Epitaf -Stećci

1.) Istraži i predstavi definiciju i razvoj epitafa kao tradicionalnog lirskog oblika.
EPITAF - nadgrobni natpis u kojem se na pjesnički način izražava odnos prema životu i smrti.
U antičko doba postajo je običaj stavljanja epitafa na nadgrobne ploče. Namjera je da se sačuva
uspomena na pokojnika.

2.) Pročitaj tri ponuđena epitafa na stećcima i popuni tablicu.

SE LEŽI HRELJA
Tema: Naporan rad na zemlji
Motivi: Zemlje,danom,baština
Misli: Rad se isplatio i sad uživa u svojoj baštini

SLOVO O VREMENU
Tema: Vrijeme brzo prolazi
Motivi: Bože,slovo,vrijeme
Misli: Vrijeme prebrzo prolazi,ali neki trenutci se čine dugi

SLOVO ZA IVANA
Tema: Ivan se oprašta od bratije i družine
Motivi: Zemlja,bratija,družine
Misli: Vjeruje i da će netko uspjeti i poslije njega
3.) Pročitaj pjesmu Maka Dizdara Zapis o Zemlji
Uoči specifičnosti iznošenja misli u pjesmi.
Kojim epitetima pjesnik oslikava Bosnu odgovarajući pitanja njoj?
Protumači pjesnikovu tvrdnju da je Bosna '' prkosna od sna''.
Uoči obilježja stiha i strofe. Kojim je postupcima ostvaren ritam?

Specifičnosti misli u pjesmi su o Bosni te kakva je ta Bosna kako ju pisac doživljava i kakvo
mišljenje ima o njoj.
I posna i bosa da pratiš
I hladna i gladna
prkosna
PRKOSNA OD SNA - žele da se to sve promjeni i da bude drugačije i bolje nego što je sad.
Bosna sanja o boljoj budućnosti.
Obilježja stiha i strofe : slobodan stih
Ritam je polagan

VIII. Josip Pupačić: Zaljubljen u ljubav

- TEMA- ljubav (o voljenoj ženi sjedinjuju
Se osjećaji koje pobuđuje: priroda, životinje
Drugi ljudi, radosni trenuci,sve što pjesnik voli)
Ljubav je osjećaj koji oplemenjuje.
- Voljena žena: prsti, struk, kosa, vrat, hod, pjesn. Ideal ž.
- Imena: vidra, lasica, jegulja, janje....
- Strofična pjesma, slobodan stih, opkoračenje i
Prebacivanje usporuje ritam.
- Uporaba perifekata:ljubav propada prošlosti, tužno,sjetno ras.
- Stilske figure:poredba, metafora, reducirane inter punkcije.
IX. Dobriša Cesarić, Vagonaši

Polazišna interpretacija u udžbeniku

• slika vanjskih obilježja siromaštva : unutarnja stanja koja prate siromaštvo

nemoć, tuga, očaj

• rezignacija (mirenje s postojećim)

Interpretacija pjesme u cijelosti

• Pjesma započinje zamjenicom mi, dakle pjesnik se identificira s vagonašima i njihovom
životnom situacijom. Drugi je stih ironičan komentar na situaciju vagonaša: njihovi vagoni
nisu nikada na putu, u smislu da ne smetaju drugima, ali i u smislu da su stalno na istom
mjestu.
Skučenost životnog prostora (u jednom je kutu krevet, kuhinja u drugom kutu) ukazuje na
siromaštvo, odnosno skučenost životnih prilika u kojima se vagonaši nalaze.

Problemsko pitanje: Kako se u današnje vrijeme manifestira siromaštvo?

• U drugoj se strofi apostrofira dimnjak (željezni, nahereni, ružni) koji ukazuje na vagonaše i
njihov izgled u društvu u kojem se nalaze.
Ističu se starež i dim zbog čega i najljepši dani poružne. Dakle, dok u prvoj strofi ulazimo u
vagone i životni prostor vagonaša, u drugoj se strofi ukazuje na ugođaj u kojem oni žive.

Problemsko pitanje: Što utječe na to da i vama najljepši dan poružni?

• U trećoj strofi opet ironija: duga ulica s imenom Napuštena pruga. Anadiploza ukazuje na
važnost činjenice da je ulica jako duga.

Problemsko pitanje: Kako biste opisali današnje kvartove siromašnih?

• Četvrta strofa ukazuje na kućne brojeve te na veličinu željezničkog kućnog broja. Time se
ukazuje na obilježenost siromašnih u društvu u kojem žive (to je veliki bijeli željeznički broj).

Problemsko pitanje: U kojem su smislu siromašni i danas obilježeni u društvu?

• Peta strofa govori o vrtu pokraj kuće, opet je uočljiva ironija: ukraj pruge drač naziva se
vrtom u kojem se igraju djeca.
O teškom životu i položaju djece govore stihove da djeca trebaju u igri zaboraviti glad i plač.

• Šesta strofa – nedjelja kao dan za opijanje, pjesmu i nasilje u obitelji.

Problemsko pitanje: Je li nasilje u obitelji svojstveno samo siromašnim obiteljima? Koje

je vaše mišljenje o tom problemu?

• Svijest o činjenici da alkohol razara čovjeka, no alkohol kao jedini način da se dođe do
utjehe.

Problemsko pitanje: Zašto toliko alkoholičara u suvremenom društvu? Zbog

siromaštva?

• Kontrast između bogatih i siromašnih: bogati koji ljetuju i siromašni koji ostaju raditi.

Problemsko pitanje: Kako se danas manifestira razlika između bogatih i siromašnih?

• Ironija vidljiva u stihovima da umjesto vagonaša svijetom putovahu njihovi stanovi.

• Ponavljanje stihova o alkoholizmu i utjesi zatvaraju krug: ništa se ne mijenja, stanje

siromašnih vagonaša ostaje isto.

Problemsko pitanje: Je li društvo danas dovoljno senzibilizirano za siromaštvo?

Pjesma je strofična, strofe su katreni, postoji rima (abcb, isprekidana).

Novi pojmovi
Stilska izražajna sredstva
Naziv Primjer Objašnjenje Definicija
Epiteti željezni, nahereni, Riječi koje se dodaju imenici Epitet je ukrasni
tužni (dimnjak) kako bi se pridjev.
omogućilo stvaranje življe,
potpunije, jasnije ili u nečemu
osobito karakteristične
predodžbe neke stvari, pojave,
živog bića ili osobe.
Poredba Ko naš bijeli Sam prilog kao ukazuje da se Poredba je pjesnička
željeznički broj nešto s nečim uspoređuje. figura koja nastaje
kada se nešto s nečim
uspoređuje.

Ironija (Mi stanujemo u U primjeru uočavamo vanjsko Ironija je figura

vagonu) (naoko pozitivno gledište): određena
Što nije nikada na vagon nikad nije na putu, a izražavanjem preko
putu iznutra se naslućuje potpuno suprotnosti: misli se
negativno gledište (siromašni zapravo obrnuto od
nisu nikome na putu, oni su na onoga što se izravno
samim marginama društva). kaže.
Poli- (I vrt imade naša Veznik i se ponavlja radi Polisindeton je
sindeton kuća…) naglašavanja, a ne zbog gomilanje veznika
gramatičke potrebe. bez gramatičke
potrebe.
Refren
Refren stih, dio stiha ili pak strofa koja se ponavlja.
Uglavnom služi da se čestim ponavljanjem utvrdi određeni ritam i naglasi važnost nekih riječi
ili sintagme, ali i tome da se ponavljanjem nakon novih motiva upozori na moguća nova,
proširena značenja ponovljenih riječi ili njihovih sklopova.

Citat koji se može iskoristiti u nastavi

„Cesarić je velikim dijelom svojih pjesama poznat kao lirik s mnogo socijalnog osjećaja. On
je i s prodornošću pogleda i snagom izraza iznosio svoje susrete s bijedom i nepravdom. Ipak,
njegovi socijalni osjećaji nisu ga doveli do toga da bi postao programatski socijalni pjesnik,
nego je u svakom slučaju ostao lirik – čovjek koji je pisao o onome što je osjećao.“ Antun Barac

Zanimljivosti
Moguće je u pjesmi potražiti stav pisca prema vagonašima i siromaštvu. Učenici zaključuju
da već time što se identificira s njima (lirsko mi) pjesnik osjeća njihovu patnju, osjeća se
dijelom skupine socijalno ugroženih i suosjeća s njima.
Prepoznatljiva je piščeva ironija kao jedini način otpora siromaštvu, jer ponavljanjem strofe o
alkoholu ukazuje na to da je situacija bezizlazna, sve se ponavlja, ništa se ne mijenja.

X. Silvije Strahimir Kranjčević, Moj dom

Polazišna interpretacija u udžbeniku

• lirski subjekt ------------- domovina
- dio bića lirskoga subjekta

- bol, tuga, suosjećanje, briga

 ponos
ljubav

Interpretacija pjesme u cijelosti

• Već se u prvoj strofi najavljuje odnos lirskog subjekta prema domovini – srce kao mjesto
gdje se domovina nalazi, doživljaj domovine kao raja i »gutanje« vlastite boli ukazuje na to
da je domovina ugrožena od onih koji je žele uništiti i poraziti.
U drugoj strofi lirski subjekt doživljava ponižavanje domovine kao vlastito poniženje i
vlastito nestajanje, domovina je dio njegovog vlastitog bića.
Već je u prvim dvjema strofama uočljiva neizmjerna ljubav prema domovini koja prelazi u
bol zbog stanja u kojem se domovina nalazi.
U trećoj strofi pjesnik naziva domovinu božanstvom, smrt domovine je i njegova smrt.
Domovina mu je jedina preostala, s domovinom lirski subjekt povezuje mladenačke snove i
djetinjstvo.

Problemsko pitanje: Tko ili što danas ugrožava vašu domovinu?

• Metaforom požara koji suklja da oprži krila lirskom subjektu i domovini ponovo se ukazuje
na opasnost koja prijeti domovini, ali i na stanje u njoj (ona je gotovo poražena – Na svojem
srcu grijem već klonula joj bila), ali ljubav je i dalje neuništiva (I ljubim njenu sjen. Time
završava prva kompozicijska cjelina u kojoj se izražava odnos lirskog subjekta spram
domovine.
U drugom dijelu izražava se odnos lirskog subjekta prema slobodi. Najprije se ističe važnost
povijesti domovine, njezine prirodne ljepote te činjenica da lirski subjekt kao pojedinac treba
napustiti te ljepote jer ga ugrožava netko neimenovani, ali mnogo jači, onaj koji gazi sve pred
sobom.
Zato je lirski subjekt preplašen i stalno provjerava je li domovina na svojemu mjestu.
To možemo shvatiti dvostruko: pitanje je li domovina još na svojemu mjestu u njegovom srcu
i je li ona još na svojem mjestu u stvarnom svijetu, odnosno egzistira li ona još uvijek kao
zemlja u granicama u kojima je bila.
Slijedi aforističan stih o slobodi te o pojedincu koji je postaje svjestan i koji je počinje cijeniti
tek kad je ona ugrožena.

Problemsko pitanje: Što je za vas sloboda?

U trećem dijelu ukazuje se da se ipak čuje truba (znači da se u domovini opiru neprijatelju i
pokušavaju očuvati njezinu samostalnost), pjesnik vidi bojna jedra koja se suprotstavljaju
neprijatelju.
On samo izvana promatra stanje u domovini, zato se osjeća kao zvijezda koja je osuđena na
lutanje.
U posljednjoj strofi izražena je misao da će tek smrt donijeti oslobođenje i pjesnika i njegove
ljubavi prema domovini.

Problemsko pitanje: Kako doživljavate stih Tek kad mi jednom s dušom po svemiru se
krene?

U pjesmi se izmjenjuju četrnaesterci i šesterci čime se usporava ritam. Mnoštvo je stilskih

izražajnih sredstava: metonimija (Moj dom), metafore (… tek u srcu je nosim; gdje raj daovaj
prostrem; I sve što po njoj gazi, po mojem srcu pleše; Mom otkinuše biću sve, njojzišto
uzeše…), polisidetoni (ponavljanje veznika i bez gramatičke potrebe), inverzije (tek ugrud
sam je skrio…), poredbe (Ko žića zadnji dah)…

Novi pojmovi
Inverzija
- stilsko izražajno sredstvo: obrnut poredak riječi (npr. … tek u srcu je nosim – glagol u
pravilu ne dolazi na kraju rečenice)
Arhaizam
- riječ, izraz ili oblik koji pripada nekom starijem stupnju u razvitku jezika (npr. žiće, boštvo,
utoma…)
Rima
- parna aa bb cc Rima je glasovno podudaranje na kraju stihova ili
- ukrštena abab na kraju nekih stalnih dijelova stihova. Često se
- obgrljene abba rabe i hrvatski nazivi srok i slik.
- nagomilane aaaa bbbb Rime dolaze u strofama u različitim rasporedima.
- isprekidane abcdabcc… Uobičajeno je njihovo ponavljanje označiti malim
slovima abecede: tako su parne rime one koje vezuju dva
uzastopna stiha, a označavaju se aa bb cc, ukrštene dolaze naizmjenice u stihovima
(abab), obgrljene prema shemi abba, nagomilane kada se jedna rima ponavlja u više stihova
(aaaa, bbbbbb) te isprekidane kada nema čvrste sheme, npr. abcdabcc…

Citat koji se može iskoristiti u nastavi

„Pogled, zalet u zvijezde samo je izraz pjesnikove težnje da se iz blata i skučenosti hrvatskih
prilika vine u prostore koji i emotivno i racionalno potpunije govore o smislu čovjekova
postojanja na ovoj mrvici svemira.“ Ivo Frangeš

emotivno – osjećajno; racionalno – razumno

Zanimljivosti
Prema pisanju Kranjčevićeve supruge Ele u članku Moj Silvije, Kranjčević je duboko
proživljavao svaku svoju pjesmu.
»Može se reći da je svaka njegova pjesma komadić njegova života, njegove duše. Najprije
niknu u njemu zamisao, ideja pjesme. Tu ideju on dugo nosi u glavi. Znade proći po nekoliko
mjesece, Onda istom sjedne da napiše pjesmu. A i to dođe iznenada… Ali kad je pjesma
dovršena, onda je sasvim izmoren, izmučen, zaista kao da mu se otkinulo nešto od života.
Vidi se, da ta to i fizički troši… Svaka njegova pjesma, kad iziđe ispod njegova pera, gotova
je umjetnina, no on nije još zadovoljan. Četiri-pet puta znade on preraditi, prepisivati svoju
pjesmu, zapinjući kadikad samo kod jedne riječi, koja mu se ne čini skladnom…«

XI. Nikola Šop, Kuda bih vodio Isusa

Polazišna interpretacija u udžbeniku

- stvarni, fizički prostor ------------- duhovni, metafizički prostor
u Šopovoj pjesmi
Isus ulazi u ljudsku stvarnost
supatnik i suputnik, Isus (sin Božji, moralna vertikala,
prijatelj, oličenje simbol najviših vrijednosti)
blagosti, topline, suosjećanja
Interpretacija pjesme u cijelosti
• U pjesmi možemo pratiti odnos lirskog subjekta prema Isusu, odnosno odnos dvaju prostora:
stvarnog, fizičkog prostora kojem pripada lirski subjekt i duhovnog, metafizičkog prostora
kojem pripada Isus.
U prvoj strofi lirski subjekt kradom nosi večeru (kruh) Isusu koji je nagnut nad novine i tužan.
Isus je ušao u stvarnost lirskoga subjekta, lirski subjekt ga krišom posjećuje, a Isus baš čita
novine – upoznaje svijet preko novina.

Lirski subjekt promatra Isusa sa strane, promatra mračenje njegova lica zbog vijesti koje čita.

Problemsko pitanje: Isus se žrtvovao za ljude, je li njegova žrtva bila uzaludna?

Lirski subjekt preispituje sebe i svoj odnos prema svijetu: osjeća stid zbog čovjeka i njegovih
radnji i pita se ima li snage braniti svijet pred moralnim autoritetom kakav je Isus.
U posljednjoj strofi Isus pada pod teretom križa, odnosno svijeta i njegove bijede, a u oku
lirskoga subjekta sjaji radost čovjeka.
Zašto?
Radost čovjeka koji u Isusu prepoznaje čovjeka i koji od Isusa ne očekuje intervenciju u svijet
koji je pun nepravde i zla, koji u Isusu vidu supatnika i uzor s kojim svakodnevno živi,
blaguje, razgovara. Isus tako postaje oličenje blagosti, suosjećanja i topline.

Problemsko pitanje: Kamo biste odveli Isusa i zašto?

Šop dakle doživljava Isusa kao čovjeka, kao duhovnu vertikalu i oslonac od kojeg očekuje
suosjećanje i suputništvo u životu. Od kojeg očekuje duhovne, unutarnje razgovore i susrete
kojima on može objasniti sebe kao čovjeka.
Strofe su katreni, postoji rima.

Novi pojmovi
Simbol
Simbol je u najširem smislu znak koji označuje neki pojam ili na njega podsjeća,
najčešće kao lik koji upućuje na prikriveni smisao; smatra se stilskim izražajnim sredstvom
koji nastaje prenošenjem značenja, npr. križ je simbol kršćanstva.
Anafora
Anafora je ponavljanje riječi na početku stiha (npr. Dok …
Dok …).
Retoričko pitanje
Retoričko pitanje je pitanje na koje se ne očekuje odgovor
(npr. Čime ću moći da te utješim u tom času,
stojeći pred tobom sav stidom obuzet?).

Citat koji se može iskoristiti u nastavi

»U zbirci Isus i moja sjena (1934.) Šop afirmira ‘čedni katolicizam’ (Frangeš), očovječuje
Isusa, dovodi ga među ljude i životinje, uvodi u krčmu, promatra kako večera ili kako čita
novine. U dehumaniziranu svijetu božanski gost, pjesnikov sudrug, prolazi križni put ljudske
svakodnevice i postaje svjedokom patnje i otuđenosti. Pjesme su najčešće realizirane u
katrenima s ukrštenom rimom; stihovi su djelomice pravilni, izraz jednostavan, bez ukrasa i
retoričkih bravura.« Krešimir Nemec
- zbirka pjesama Isus i moja sjena (1934.) – afirmacija tzv. čednog katolicizma
↓
- očovječenje Isusa; dehumanizirani svijet
kao križni put, Isus kao svjedok patnje i
otuđenosti

Zanimljivosti
Prve pjesme Šop je objavio kao četrnaestogodišnjak.

XII. Antun Gustav Matoš, Jesenje veče

Polazišna interpretacija u udžbeniku

◦ tmuran jesenji pejsaž ---------- ljudski nemiri
↓
usprkos sveopćem umiranju, jablan šapće o životu

Interpretacija pjesme u cijelosti

• 1. strofa: pjesma počinje epitetima: olovne; teške; inverzija (snove snivaju), ali i etimološka
figura: ponavljanje istog korijena u dvjema riječima; epitet monotone, žutom i golim.
Pjesma počinje epitetima čime se naglašava tmurnost i težina samoga pejsaža. Ali
personifikacija (oblaci snivaju), ukazuje da je negdje u pozadini cijeloga pejsaža čovjek koji
mu je i pridodao ljudske osobine.

Problemsko pitanje: Imenujte funkciju stilskih izražajnih sredstava u navedenoj pjesmi.

• 2. strofa: aliteracija (ponavljanje suglasnika r), pleonazam (crne vrane), metafora (sunce u
ranama).
Personifikacija (sunce u ranama mre i motri) ukazuje da je čovjek i dalje skriven, odnosno da
povezuje pejsaž s ljudskim stanjima i raspoloženjima.
U drugoj strofi nadziru se kuće, toranj, vrbe i crne vrane koje su, prema predaji, nagovještaj
smrti i stradanja.

• U trećoj strofi imamo motiv ljudskih nemira čime se humanizira pejsaž, odnosno pejsaž se
izrijekom povezuje s ljudskim raspoloženjem (to se nagovještavalo personifikacijama iz
prethodnih strofa).

• U četvrtoj strofi imamo motiv gordog jablana koji u sveopćem umiranju šapuće o životu;
možemo ga shvatiti kao izdvojenog pojedinca (umjetnika, pjesnika) koji govori o životu ono o
čemu drugi šute.
U ovoj strofi opet imamo personifikaciju (gordi jablan, gordost kao ljudska osobina
pridodana ja jablanu) i poredbu (Kao da je samac usred svemira.)

Problemsko pitanje: Je li završetak pjesme optimističan ili pesimističan? Zašto?

Pjesma je sonet.

Novi pojmovi
Humanizirani pejsaž
Humanizirani pejsaž je povezivanje pejsaža s ljudskim raspoloženjem.
Asonanca i personifikacija
Stilsko izražajno Primjer Definicija
sredstvo
Asonanca Jesenje veče Asonanca je ponavljanje
samoglasnika radi postizanja
nekog efekta.
Personifikacija Olovne i teške snove snivaju Personifikacija – neživom se daju
Oblaci… osobine živog.

Citat koji se može iskoristiti u nastavi

» Sve je mračno, hladno“ – sve. Pjesnikov se doživljaj prenosi na svu okolnu prirodu; i ne
samo na nju. Prenosi se na život, na vlastiti i na život uopće: sve je mračno, hladno… suton se
spušta, ceste se u tome mokrom krajoliku tek naslućuju, ali nestaju odmah, utapaju se u puste,
bešćutne daljine, iz kojih izviru svi naši nemiri. Time je ujedno, tim ljudskim nemirima, i
pejsaž definitivno humaniziran… Sad je odjednom taj ljudski nemir pokazao da je čovjek tu,
da je zapravo čitav taj pejsaž pjesnika uznemirio, odnosno dao mu priliku da konkretizira
doživljaj svojih nemira.« Ivo Frangeš
humaniziran – „očovječen“,poput ljudskoga

- doživljaj pejsaža = doživljaj prirode, doživljaj života

- ukazivanje na izvore ljudskih nemira
|
humanizirani pejsaž

Vladimir Vidrić, Jutro

Polazišna interpretacija u udžbeniku

◦ svitanje: prijelaz tame u svjetlost
↓
- ugođaj na granici sna i stvarnosti

Interpretacija pjesme u cijelosti

• Pjesma započinje imperfektom Svitaše. Slijedi aorist bi (Još bi tama u lugu.) Dakle,
prelaženje tame u svjetlost, noći u dan, sna u javu. Glagolski oblici koji su danas rijetki još
više doprinose ugođaju pjesme i daju joj neku patinu starine.
Potom – Pan, mitološko biće i njegov smijeh. Pojava mitološkog bića svjedoči da je cijeli
pejsaž na granici sna i jave, odnosno da se radi o opisu duhovnog, a ne stvarnog pejsaža.
Pan i njegov smijeh u pejsažu ukazuju na radost i ljepotu buđenja te na činjenicu da se ljepota
vanjskoga pejsaža može obogatiti i duhovnim tvorevinama kako bi se iskazao
vlastiti doživljaj prirode.

Problemsko pitanje: Koja biste nestvarna bića vi umetnuli u pejsaž i zašto?

• U drugoj se strofi javljaju boje: zelena (trava), plavojke (Nimfe), bijeli (vijenci) na glavi.
Ljepota Nimfi i prirode pojačana je ljepotom plesa, gibanjem i vizualnim skladom.
Sve je razigrano, sneno i lijepo u svom buđenju i igri.
Problemsko pitanje: Što vama predstavlja ljepotu u prirodi?

• U trećoj strofi mitološka bića zamjenjuje rosa koja je pala i koja se blista u krupnim kapima.
Jedina dinamika je treptanje i drhtanje jasike širokog lista. Kao da pogled skreće iz unutra
prema van, zamjećuju se detalji ljepote u prirodi i sklad koji u prirodi postoji.

• Četvrta strofa ponovo donosi motiv Pana te ljepotu prirode upotpunjene zvukom gajdi i
šumom vjetra. Trotočje ukazuje da je slika nedovršena, odnosno da ljepota nije dokraja
izrečena.
Stih je uglavnom jedanaesterac, strofa je katren, rima je abcb.
Od stilskih izražajnih sredstava uočljivi su epiteti i polisindeton (ponavljanje veznika bez
gramatičke potrebe).

Novi pojmovi
Mitološka bića
Mitološka bića su ona koja pripadaju jednoj od mitologija. U Vidrićevoj pjesmi Jutro
spominju se grčka mitološka bića, nimfe i Pan, što pokazuje da pjesnik u svoj doživljaj
prirode može uključiti i ono što ne pripada vanjskoj, nego njegovoj unutarnjoj stvarnosti
Aliteracija
Aliteracija je stilsko izražajno sredstvo - ponavljanje suglasnika radi
postizanja nekog efekta, npr. » … Dršće i trepti
Jasika širokog lista.«
(ponavljaju se suglasnici koji ukazuju na drhtanje i treptanje u prirodi)
Citat koji se može iskoristiti u nastavi
»Vidrićevi pejsaži svjedoče o bitnoj povezanosti Vidrićeve lirike i slikarstva. Naime, upravo
vizualna i likovna logika bitno određuje cjelokupnu autorovu poetiku.
Vizualno načelo očituje se ponajprije kao kolorističko kontrastiranje svjetlosti i tame. Mnoge
su pjesme komponirane tako da ‘svijetli’ stihovi ili strofe smjenjuju ‘tamne’.
Načelo gledanja podrazumijeva distancu između lirskoga subjekta i prikazivanoga svijeta.
Odatle, po svemu sudeći, pjesnikova težnja da lirsku temu odmakne – bilo u mitologijsko-
povijesnome, bilo u prostornome, bilo u emocionalnome smislu. (…)
Ipak, treba upozoriti i na osebujnu ‘tehniku zumiranja’ kojom se Vidrić služi da bi
neočekivano i trenutačno prešao s makroplana na mikroplan. Time se postižu izuzetni
slikarski i kompozicijsko-ritmički učinci.« Josip Užarević

- povezanost Vidrićevih pejsaža i slikarstva

|
vizualna i likovna logika (kontrastiranje svjetlosti i tame,
distanca između lirskoga subjekta i prikazivanog
svijeta, tehnika zumiranja…)

Zanimljivosti
Vladimir Vidrić je jedan od sudionika spaljivanja mađarske zastave u Zagrebu povodom
dolaska Khuena Hedervarija (1895.) g.