LIRSKO DJELOLirsko dijelo

Ti već, vjerovatno, vjerojatno znaš da se književnost se dijeli na tri roda: lirski, epski i
,dramski.

Krenimo od lirskog roda.

Ko su pjesnici?pjesnici. Po čemu se oni razlikujućemu su različiti od nas? nas...Kako pišu

pjesme? pjesme...Je li to posao lagan posao? Može li ....Možel svako biti pjesnik?
pjesnik....Kako mi (čitaoci) prihvatamo, doživljavamo njihove pjesme? Razumijemo
lipjesme....Razumjemo ih? Da li ili ne....Šta nam je pjesnik htio njima nešto reći?

kaže pjesmom.Mnogo pitanja! Pokušajmo pokušajmo redom na njih odgovoriti. na njih.

 Pjesnici su ljudi kao i mi svi. Žive svoj život, posmatrajuti i ja.Živo svojim životom gledaju
i slušaju čuju što se zbiva oko njih. Pa ,ipak po nečemu se razlikuju od nas. ljudi.Imaju, prije
svega, bolju sposobnost opažanja, posmatranja, snažnije bolje opažanje doživljavaju život i
imaju sposobnost da to sve što vide, čuju i dožive nama saopće. ispričaju.Njihova su
„čula“ćula bolja od naših osjetljiva pa svoj doživljaj svijeta stihom nama prenose. Skrećusu i
zato pišu takve pjeme.Pažnju nam pažnjuskreču da ne žurimo jurimo kroz život kao roboti, da
zatanemo, oslušnemo, pogledamo i doživimo zajedno s njima nešto da nekada stanemo i
saslušamo ono lijepo, ali da uočimouoćimo i ono ružno. Dakle, pjesnici djeluju na naša čula,
ali inas naš razum. i ćula.

Mukotrpan

Težak je to posao, ali i lijep jer je stvaralački. Najbitnija pa je i lijep.Njabitnije je nadahnuće

inspiracija (nadahnuće, doživljaj), ,ono što je pjesnika „natjeralo“ da svoj doživlaj izrazi
stihom. To tjera da piše stihovima,to pjesnik „u jednom dahu“ napiše. Ali, ali posao gotov
nije gotov. Toto je tek sve početak. Tek tada nastaje, predstoji dugi, strpljivi rad. dugog i
strpljivog rada.Pjesnik sada dotjeruje svaki stih, svaku strofu, bira pažljivo svaku riješ, glas.
Sto puta mijenja riječi, stihove, glas i sl.100x mjenja rijeći,sthove,strofe traga za onim pravim,
snažnijim. većim i jačim.Kada mislisloži kockice i shvati da je sve kazao, sve kako je i
doživio, pjesma je gotova.

Ako je uspio svoj doživljaj prenijeti na nas,čitaoce i mi smo doživljaj njegov prihvatili,
doživjeli. taj doživljaj i prihvatili a kao njegov.Pamtimo stihove i pjesnika i njegove stihove.
Oplemenjenitad smo, bogatiji smo. .Ako ipak nije uspio, zaboravljamo zaboravimo i
pjesnikanjeg i njegove stihove.stih.
Ali, da bi smo doživjeli i shvatilirazumjeli pjesmu, moramo imati na umu da se
pjesničkinjegov jezik razlikuje od jezika kojim se svakodnevno služimo. našeg koji
pričamo.Pjesnik često upotrebljavanajčešče koristi riječi u prenesenom značenju. Zašto?
prenesenog značenja,zašto.

Zato što pjesnik slika riječima slika, stihom zaokupljuje okuplja naša čula(sva naša čula,
dočaravaćula)doćarava nam boje, zvukove, šumove, mirise da bismozvukove šum i mi vidjeli
i čuli tako možemo vidjeti ono što on hoćehoče da nam pokloni.

Da bi smo shvatilirazumjeli značenje tih riječi, potrebna su nam neka znajaznanja iz toerije o
književnosti. Prije svega toga moramo poznavati stilska izražajna sredsta i svrhu njihove
upotrebe (epitet,sredstva i njihovv izražaj i njihovu upotrebu(eoitet poređenje, personifikaciju,
onomatopeju, metaforu, personifikacija onomatopeja metafora simbol, kontrast, kontras
alegoriju, asonancu, aliteraciju, gradaciju itd.)...)

Međutim, pjesnički jezik

Jezik pjesnika ne smije da zbuni nas zbunjuje. Nećemo,nečemo ova stilska sredstva učiti
napamet, niti nećemo ih ni tražiti, već ćemo več samo istaći koja su stilska sredstva
doprinijeladoprinjela da i mi doćivimo pjesmu ali ono snažno doživimo pjesmu.

Pokušajmopokušajmo otkriti koje je upotrebljeno stilsko sredstvo doprinijelo da pridonijelo u

pjesmi „Svici“ Kasima Derakovića „ Deraković Kasim da vidimo“ svice.

„Zapale tiho fenjer od zlata

u ljetne sutone plave.
I lete svijetli
, dobri i mali
iznad trave.“

Naravno, to su istaknuti epiteti. to ističemo epitete kao što vidite.

Obratimo sada pažnju na strofu iz pjesme MuseMusa Ćazima Ćatića „Čatića Ja nijesam
sanjar“ i otkrijmo koje je ovdje stilsko sredstvo dočaralodoćaralo stanje u kome se pjesnik
nalazi.

„Japjesnika otkrijte.Ja nijesam sanjar na sunčanom traku

Što zida sebi dvoredvorce od biljura;
Ta ja sam putnik, kog po crnom mraku
Na ledenom krilu silna vitla bura
Ko svehli listak sa tanahne grane
U mutnu jesen kad na zemlju pane.“

PogodiliPoodili ste. Izvanrednim izvrsnim poređenjem pjesnik nam je dočarao svoje stanje. u
kojem se on nalazi.Epiteti i kontrasti su, također, doprinijeli doprinose da uočimoučimo
pjesnikovo raspoloženje. Obratimo obratimo pažnju još na ove Cesarićeve stihove:

„ Tiho, o tiho govori mi jesen

šuštanjem lišća i šapatom kiše.“

ili

„ Ili I cvrči, cvrčicvrči cvrčak,

na čvoru crne smrče.“

ČujeteJeste li šuštanje liša,čuli lišće kišu i njen šapat kiše; čujete lia cvrčka?! Gomilanjem
glaacvrčka.Taloženjem glasa š (u prvom slučaju) i glasova c, i č (u drugom slučaju)oba
slučaja pjesnik je djelovaodjeluje na nas i naše čulo sluha i doživljaj je snazan postigao.
Pjesnik, također, pjesnik strogo vodi računa o usklađenostiskladu osnovnog osjećanja i
titmaritma pjesme, o formi, stihovnoj organizaciji stiha,ne naglašenim i
nenaglašenimnaglašenimm slogovima, pauzama itd....
Prilokom analize pjesme ti uvijek krenitrebaš da kreneš od osjećanja,osječanja dojma,
slobodno kaži svoj utisak iskaži.