Professional Documents
Culture Documents
Glas
Disanje Fonacija (anatomija, fonacijski tipovi) Znaenja tona, jaine i boje glasa Poremeaji foniranja, rehabilitacija, higijena glasa Vjebe za glas i izgovor
Govorni organi
Izvedbeni organi: 2.1. Dina ili respiratorna razina (proizvodi zranu struju)
2.2. Glasovna ili fonacijska razina (proizvodi glas tj. periodiki zvuk) 2.3. Izgovorna ili artikulacijska razina (oblikuju se prolazi u kojima se tvore aperiodiki zvukovi i upljine u kojima se zvukovi dodatno oblikuju procesima rezonancije i apsorpcije)
2
Disanje
u mirnom disanju 40% - 60% u govoru se dulji do 10% - 90% (jer se govor ostvaruje na izdahu)
4
2)
Grkljan
Grkljan (larinks)
Grkljanske hrskavice
prstenasta h. (krikoida) titasta h. (tiroida) dvije vokalne h. (aritenoide)
Miii grkljana
krikotiroidni (napinja, tensor) izvanjski m. (o njemu ovisi napetost glasnica - prejako stezanje izaziva napetost i drugih grkljanskih miia te hiperkineziju grkljana) krikoaritenoidni stranji (otvara,
abduktor)
grkljan podiu: tirohioidni m. (tiroida-jezina kost) te jezini miii koji su povezani s jezinom kosti
grkljan sputaju: sternotiroidni m. (sternumtiroida), sternohioidni (sternum -jezina kost), omohioidni (lopatica -jezina kost)
sputanjem grkljana poveava se nadgrkljanska upljina, a glasnice zadebljavaju (tamnija boja, nii ton)
9
Tijek glasanja
10
11
Na proizvodnju glasa utjeu: kora velikog mozga talamus retikularna formacija mali mozak vegetativni ivani sustav periferni ivani sustav endokrini sustav grkljan je inerviran granama X. modanog ivca (nervus vagus)
12
Teorije foniranja
Mioelastina aerodinamina teorija (Mueller i Helmholtz, 19.st.) Glasnice trepere zbog zrane struje (kao usnice brrr) Pritisak zraka pod glasnicama se probija i one se razmiu, a potom se Bernoullijevim efektom (smanjenim bonim tlakom) primiu Neurokronaksina teorije (Husson, 1950.) Glasnice aktivno trepere Brzina treperenja glasnica ovisi o impulsima iz CNS-a Jaina glasa ovisi o subglotikom tlaku
13
modalna fonacija (normalna fonacija, registar prsnoga glasa) aptava fonacija, mukli glas (whisper voice, murmur) kriputava fonacija, kripava fonacija (creaky voice) neto su iri termini laringalizacija, vocal fry, glottal fry, pulse phonation jo iri termin glotalizacija
falset
Oblici glotisa
Sloj krika simptomi (primaocu slikoviti, ali nehotimino odaslani znakovi) fizika, psihika, morfoloka stanja ili zbivanja smijeh, pla, kaljanje, mucanje, unjkanje simptomi za: spol, dob, zdravstveno stanje, emotivno stanje, stavovi, odnos prema publici Sloj izraajnosti ikoniki, slikoviti znakovi (hotimino odaslani znakovi koji imaju prirodnu vezu s onim to je oznaeno) oponaaju govorne simptome afekt vs. afektacija
17
18
Ton (fundamentalna frekvencija, Hz) / um prosijena f0 (prema Fantu, raspon od 60 do 240 Hz) mukarci 120 Hz ene 200 Hz djeca 300 Hz Jakost (intenzitet, dB) apat razgovorni govor vikanje
35 dB 65 dB 90-100 dB
Boja (spektar, formanti F0, F1, F2, F3, F4, F5, Hz)
19
Nizak sredinji ton simptom je za tjelesnu veliinu znai snagu, odvanost, samopouzdanje znai bijes, tugu, prezir Visok sredinji ton simptom za siunost znai slabanost, ovisnost o nekome i sl. znai strah, ali i radost
20
10
Komunikacijska uloga to je jakost vea, raspoznatljivost govora je bolja jakost se moe nadoknaditi umjetnim pojaalima (razglas) i pretih i preglasan govor su nepristojni Znakovna uloga proksemiki znak znak o broju sluaa psihosomatske osobine raspoloenja kulturne osobine
21
Jakost (2)
Proksemiki znak tih glas: prisnost, privatnost, prijateljstvo pojaan glas: slubenost, autoritativnost Znak o broju sluaa tihi govor: solilokvij (upuen sebi) srednje glasan: dijalog (jednoj osobi) glasniji: propovjedaki govor (manjoj grupi ljudi), izlaganje (auditoriju) vrlo glasan: javni govor (masi)
22
11
Jakost (3)
Psihosomatske osobine jak glas (glasan govor): znai veli obujam, snagu, otvorenost, superiornost tih glas: siunost, slabost, zatvorenost, drutvenu podreenost, uviavnost Kulturne osobine jak glas: znai preteno ivljenje na otvorenim ili u bunim prostorima tih glas: navika ivljenja u tihim, malim, zatvorenim prostorima (komoran glas) Raspoloenja jak glas: agresivnost, odlunost, dramatinost, bijes tih glas: strah, nesigurnost, tugu, smirenost, ali i sklad
23
Estetske prosudbe lijep, ruan, barunast, ugodan Kulturalne prosudbe kultiviran, primitivan, seljaki Psihike prosudbe enstven , muevan, njean, senzualan, agresivan Bioloke prosudbe muki, enski, djeji, zreli, staraki Patoloke prosudbe kretav, nosni, hrapav, prehlaen, promukao
24
12
Boja glasa
25
semantika nosnosti: slabost, lijenost, mrzovoljnost, umiljenost, porijeklo iz vieg drutvenog sloja semantika kretavosti: histerinost, krtost, primitivnost, slabost semantika bljetavosti (u pjevanju belkanto): narcisoidnost, umiljenost
26
13
Poremeaji fonacije
disfonija (promuklost) / afonija (potpuno bez glasa)
27
kongenitalne anomalije grkljana upalne promjene (na sluznici) - laringitis benigni tumori (polipi) oteenja pokretljivosti larinksa (nervus reccurens paraliza glasnica) maligni tumori (rak grla je 1% svih zloudnih tumora) oteenja kao posljedica funkcionalnih poremeaja: vorii (noduli) hematomi kontaktni ulkus otok glasnica (Reinkeov edem)
28
14
nodul
polip
29
Psihogeni (posljedice emocinalnih stresova) psihogena afonija (kaalj ostaje zvuan) Habitualni (pogreno foniranje) prenapeto foniranje (hiperkinezija) najee zbog zloporabe (abususa) glasa preoputeno foniranje poremeeno disanje promjene u rezonanciji
30
15
Pseudolalija, pseudofonacija
iznad glasnica jedan par nabora tzv. lane glasnice (kada one preuzmu ulogu glasanja glas je slab, hrapav, dubok naziva se ventrikularni glas), a meu njima su Morgagnijeve upljine ako glasnica nema nakon laringektomije govor na umjetno proizvedenom zvuku ezofagealni govor (iz jednjaka) ugradnja fistule
31
Metode pretrage
Pregled kod fonijatra: indirektna laringoskopija direktna mikrolaringoskopija stroboskopija elektromiografija snimanje ultrabrzom kamerom Spektralna analiza Testovi fonacije najdulje vrijeme fonacije vokala nakon maksimalnog udaha (normalno: 15-20 sekunda)
32
16
Higijena glasa
Higijena glasa
puenje alhohol prezainjena hrana (osobito prije spavanja) mlijeni proizvodi (prije spavanja - kiseline) uzroke refluksa (npr. spavati s glavom na jastuku) prehladna ili prevrua pia aptanje (kada smo promukli)!
34
17
vjebe disanja disati abdominalno, a ne klavikularno (plitko) vidjeti i osjetiti kako se pomiu miii trbuha kod udaha i izdaha vjebe naglog udaha i izdaha (relaksacija) neujan udah udah na usta i nos istodobno
uman udah ukazuje na napetost u grkljanu uman udah nije estetski prihvatljiv
36
18
na prsnoj kosti
visina tona na kojoj najdue moe fonirati visina tona koja se najlake moe izvoditi dok se glava pomie gore-dolje
37
38
19
Stalna profesionalna upotreba glasa optereuje glasnice pa dolazi do oteenja i bolesti (Govorni profesionalci: nastavnici, novinari, spikeri, glumci, organizatori) vjebama moemo nauiti racionalno koristiti govorne organe (manji napor, vea kvaliteta) Glas nosi znaenja vjebama za glas moemo hotimino mijenjati glas i svjesno odailjati znaenja koja elimo vjebama za glas smanjujemo tremu
39
40
20
3. 4.
5.
41
6. 7. 8.
Ponoviti vjebe pod 1. Izgovarati brojeve na nain pod 3. Masaa grla, sputanje grkljana, produeno foniranje na niskom tonu; traenje osjeta vibracije na prsnoj kosti - isturiti prsnu kost i kucati po njoj Energino i "vratolomno" brzo brojanje u aptu do sto
9.
10. Ponoviti vjebu pod 1. 11. Naizmjenino energino izgovaranje "i" i brojeva; osjet vibracija na tvrdom nepcu iz "i" treba zadrati i u rijeima 12. Izgovaranje brojeva s vrlo jakim i vrlo produenim "sss" 13. Izgovaranje brojeva sa zaepljenim nosom, ali bez unjkanja; naizmjenino otvarati i zatvarati nos
Elenmari Pletikos - "Kultura govora" - Glas (fonacija, znaenja, oteenja, vjebe) 42
21
14. Kao pod 1. 15. Glasno govorenje sa vrstim izgovorom improviziranog teksta s usredotoenom panjom na donji (trbuni) potisak 16. Isto to i pod 15. s dodatnim osjetom vibracija na prsnoj kosti 17. Isto to i pod 16. s dodatnim osjetom na nepcu uz povremeni "i" 18. Isto to i pod 17. s pojaanim sluanjem (rukama na uima) 19. "Svaanje" svakog sa svakim glasno s velikom gestom; drati na "okupu" etiri toke: donji potisak, prsnu kost, vibracije na nepcu i samosluanje
Napomena: Te se vjebe izvode svakodnevno i dugotrajno. Tim se vjebama (pa i reduciranim) neposredno pred javni nastup smanjuje trema.
Elenmari Pletikos - "Kultura govora" - Glas (fonacija, znaenja, oteenja, vjebe) 43
Literatura
Clark, J. i C. Yallop (1995). An Introduction in Phonetics and Phonology. Blackwell Publishing. (poglavlje: The Anatomy and Physiology of Speech Production, str. 161-205. kari, I. (1988). Govorne potekoe i njihovo uklanjanje, Zagreb: Mladost (poglavlja: . Kova, Poremeaji glasa, str. 151-163; A. Dembitz, Rehabilitacija glasa, str. 163-173) kari, I. (1991). Fonetika hrvatskoga knjievnog jezika. U: S. Babi, D. Brozovi, M. Mogu, S. Pavei, I. kari, S. Teak: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga knjievnoga jezika. Zagreb: HAZU, Globus. (poglavlja: Ton i intonacija; Glasnoa i naglasak; Boja glasa, str. 284-293) kari, I. (2003). Odreenje glasa. U: G. Varoanec-kari (ur.), Glas/Voice, Zbornik radova prvog znanstvenog skupa s meunarodnim sudjelovanjem, Zagreb: HFD, str. 4-20. kari, I. i Varoanec-kari, G. (1999). Vjebe za glas i izgovor. U. A. Bajc, K. Bucik, S. Janei, Zbornik Ustvarjalnost v logopediji, Nova Gorica, str. 197-200. Varoanec-kari, G. (2005). Timbar. Zagreb, FF press. Online-Tutorial "EGG and Voice Quality" (Krzysztof Marasek)
http://www.ims.uni-stuttgart.de/phonetik/EGG/
Elenmari Pletikos - "Kultura govora" - Glas (fonacija, znaenja, oteenja, vjebe) 44
22