FlorenceHartmann

MIRIKAZNA

TAJNIRATOVIMEUNARODNE POLITIKEIPRAVOSUA

rtvamamasovnihzloina

Istinaitanost,prijenegostrast.RavmondAron

NAPOMENA

Priakojaslijedidogaaseizakulisameunarodnepolitikeipravosua.Autorica,iakonekadanjanovinarka parikogLeMondea,nenudinam,meutim,novinarskoistraivanje,negonamkaoizravansvjedokotvarata zatvorena vrata. Navodi i obavijesti koje e itatelj otkrivati, nisu, dakle, prikupljani od osoba nazonih razgovorima,pregovaranjuilizatvorenimsastancima,nakojimasezbivaveinadogaajakojeprenosi,nego ihjeautoricaneposrednoulaizabiljeila. UsvojstvuglasnogovorniceisavjetnicezaBalkantuiteljaMeunarodnogkaznenogsudazabivuJugoslaviju (ICTY)odoktobra2000.dooktobra2006.,FlorenceHartmannnalazilaseusrcudogaajaokojimagovoriu ovomdjelu.KaoosobakojajebilanasastancimanakojimasusedonosilestratekeodlukeSuda,sudjelujuiu unutarnjim raspravama Tuiteljstva o strategijama kaznenog progona, ukljuena u pripremanje susreta i nazona razgovorima izmeu tuiteljice Carle del Ponte i najviih politikih dunosnika, svjedok njihovih telefonskih razmjena gledita, pratei tuiteljicu na svim njezinim putevima, ona nam je danas vodi kroz svijetkojijedosadabiozatvorenzajavnost. Autorica nam tako posuuje svoje ui i oi. Ali to ini kao brina novinarka: informacije su prikupljene na temelju osobnih biljeki, ali takoer provjerenih i ponekad upotpunjenih zapisnicima sa sjednica i drugim internim izvjetajima kojima je imala pristup. Izvore navodi samo za one informacije koje nisu prikupljene izravnoilidolazeizvanICTYa.No,dogaajikojejekrozestgodinaproivljavalaiznutranemoguseizdvojitiiz konteksta i odijeliti od razdoblja koje je prethodilo njezinu dolasku u Hag, u sjedite ICTYa u Nizozemskoj. Autoricaje,dakle,natemeljuinternihdokumenatarekonstruiralainjenicekojesuprethodileoktobru2000. trudeisedoprijetidonajmanjepoznatihiliaknesluenihaspekatatograzdoblja. Jedno poglavlje ove knjige napominje odreen broj elemenata dokaza iznesenih na procesu Slobodanu Miloeviu, prvom efu drave kojemu je sudilo meunarodno pravosue. Dio tih autentinih dokumenata dostupan je i na internetu, posebno neka telefonska prislukivanja koja itatelj tamo moe nai. Sud je na vlastitoj internetskoj stranici (www.un.org/icty) prikupio zapisnike sudskih rasprava i sudske odluke, ali nije sustavnospojiodokazeprihvaenetijekomrazliitihsudskihpostupaka.Autoricaseodluilaradijeoslanjatina razasuteitekodostupnedokumente,negonasvjedoenjaiznesenanajavnimsudskimraspravama. Meunarodnopravosuepripadasvimanamajerjestvorenodabudeuslubiovjeanstva.Otkritinjegovo skrivenoliceiniseneophodnimimetaotkriaomoguujuboljerazumijevanje,paondaiboljeovladavanje ulozimakojiseocrtavajubeznaegznanja. Iza zatvorenih vrata sve se uvijek uva u tajnosti. Tek siuan dio izranja pri otvaranju arhiva, desetljeima poslije.Svetojereenoiliobeanonesmijesezaboravitijersvakarijemoenaknadnozadobitiposebnu vanost. Prema stupnju povjerljivosti, te se biljeke ili predaju arhivima ili se paljivo stavljaju po strani, na raspolaganjeovlatenojosobikojaeodluitipredatiihilinesvojemsljedniku. Pri nekim se susretima od sudionika trai da nita ne biljee. Moe se ak zahtijevati da se ni jedan od dokumenataokojimaseraspravljaloneiznosiizprostorije.Ponekadsusavjetnicijedneodstranazamoljeni daiziu.Katkadsetotraiselektivno.Domainmoezahtijevati,ovisnootemirasprave,iskljuenjejednoga od savjetnika zbog njegove nacionalnosti, uz izliku da informacije koje e se razmijeniti mogu zanimati njegovu vladu. Ostalima se naprotiv odobrava da ostanu. Neki visoki dunosnici vie vole razgovore u etiri oka u prirodi ili u odvojenim kabinetima da bi se uvjerili u potpunu povjerljivost rasprave. Ipak se rijetko dogaadanakrajutakvihrazgovoranemanikakvezabiljeke,akniprivatne. Biljeke predane arhivima saimaju sadraj rasprava i istiu glavne take. Budui da moraju sintetizirati i parafrazirati, oni koji ih zapisuju ne prenose vjerno ljudsku ili ponekad neljudsku" dimenziju tih istupa i reakcija,kaonirijeikojesuupotrebljavane.Autoricaje,dakle,odluiladatisamoautentinenavoderazliitih sudionikakakobibezfilterapropustilaitateljautajzabranjeniprostor.

PREDGOVORRasprenisnoviovjeanstva Politikajeumijeespreavanjaljudidasebaveonimtoihsetie. PaulValerv

VieodezdesetgodinanakonSudauNrnberguiTokiju,meunarodnapravdadobivanovipolet,kojemuse dugo nije nadala. S ciljem da potisne nekanjivost, ona je golem korak u napretku ovjeanstva. Ali da taj projekt, u koji svako ljudsko bie izloeno ratnoj opasnosti ulae tolike nade, ne bi ostao nedovren, meunarodnapravdamoratese,malopomalo,nametnutisvimaizasvakoga.Stvoren1993.,Meunarodni kazneni sud za bivu Jugoslaviju (ICTY), zatim onaj u Ruandi (ICTR), uspostavljen sljedee godine, bili su pretee Meunarodnog kaznenog suda koji, od Demokratske Republike Kongo do Sudana i Ugande, danas trai odgovornost glavnih ratnih voa. U kojem su se okruenju razvijale te prve meunarodne instance poslijeonihkojesustvorenenakonzavretkaDrugogsvjetskograta?Kojisuimbiliuspjesi,pogreke,kojesu bitke vodili? Ako petnaestak godina poslije njegova osnivanja zaronimo u kulise Meunarodnog kaznenog sudazabivuJugoslaviju(ICTY),naiemobrojneodgovoreirasvijetlitiizazoveskojimaeseugodinamai desetljeimakojaslijedemoratisuoitimeunarodnapravdakojadanasmukumuidabudeuvjerljiva. Desetog marta 1998. Louise Arbour, tuiteljica Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju (ICTY) uznemirena je pogoranjem stanja na Kosovu. Ona upozorava kako je nadlena za cijelo podruje bive JugoslavijeidadobivainformacijeidokazeoizgredimanaKosovu".UfebruarujeMiloeviposlaospecijalne jedinice u dolinu Drenice, kolijevku albanske pobune na Kosovu protiv vlasti u Beogradu i, kako se pretpostavlja,sjeditecijelenoveVojskezaosloboenjeKosova(UCK).Situacijaneumoljivoklizipremaratu. Sedmog jula, Louise Arbour pojaava ton: Izgredi su prerasli u oruani sukob... prema tome, namjeravam podnijetioptubezazloineprotivovjenostiiliratnezloineakoseutvrdedokazi."Velikesilejepodravaju. Dvije rezolucije Vijea sigurnosti, 31. marta te 23. septembra 1998. istiu nadlenost Suda nad Kosovom i obavezu vlasti u Beogradu da s njime surauje. Taj polet u kojem se ini da sudstvo ima prvenstvo pred politikomkratkogjevijeka.JerupravodabiprisililiMiloevianapregovore,AmerikanciiEuropljanisvojom podrkomeleuinitiuvjerljivomprijetnjuoptubomprotivnajodgovornijegzaovunovukampanjuetnikog ienjanaBalkanukrajemXX.stoljea. Trinaestog oktobra 1998. Miloevi potpisuje sporazum o primirju s amerikim pregovaraem Richardom Holbrookeom, koji i ne spominje ICTY. Nadlenost Tribunala ne moe biti ulog ni za kakve pregovore", odbrusilajeodmahtuiteljica.Dabisesamauvjeriladasuzloinistvarnopoinjeni,najavljujekakoelidoi nalicemjesta.Miloeviseprotivi.IzdajejojvizusamozaBeograd,toonaodbija.Njeziniponavljanizahtjevi danaKosovopoaljesvojeistraiteljeostajumrtvoslovonapapiru.Vijeesigurnostineeliugrozitiprimirje osuujuiBeogradzbogodbijanjasuradnjesmeunarodnompravdom.Zavelikesilesudjesamoorue,koje jekorisnoakosluinjihovimpolitikimnamjerama. Miloevinehajezaprijetnjekanadskemagistratkinje .Petnaestogjanuara1999.njegovejedinicezauzimaju selo Raak i pogubljuju etrdesetak kosovskih seljaka. Primirje je time poniteno. ef meunarodne misije zaduene za nadgledanje primirja na Kosovu William Walker, odmah to proglaava zloinom protiv ovjenosti".LouiseArbourjebijesnaitelefoniraWalkeru.
1

1Terminmagistrat/kinjaseodnosinatzv."viirang"sudacakojiimajuidravneovlasti.Terminmagistratjeuobiajen uuimpravnimkrugovima,naroitouangloamerikimzemljama.Graanskislubenikkojemsudaneupravnei zakonskeovlasti,(op.ur)

Poaljitesvojestrunjakeurokuod24sata,svizomilibeznje",predlaeAmerikanac.LouiseArbourse19. januarapojavljujenagraniciizmeuMakedonijeiKosova.Zaprekajenepremostiva.Carinikserugalistajui putovnicu glavne tuiteljice, ustanovljuje da nema vizu i kae joj da se vrati natrag zajedno sa svojom impresivnom novinarskom pratnjom. Poraz je tim bolniji to ne dobiva nikakvu politiku podrku iz prijestolnicakojesuprijepetgodinaosnovaleTribunal.Iakojeunapastidadadeostavku,LouiseArbourse suzdrava pri povratku u Hag. Cijeli Tribunal joj prireuje trijumfalan doek. Usudila se. Ovim putovanjem implicitnojedalaznakMiloeviudajepodistragom. Ali sada je vrijeme diplomacije. Poslije dva tjedna pregovora u Rambouilletu, pojavljuje se nacrt sporazuma kojinevodimnogoraunaoTribunalu.Jojednomjepolitikipragmatizamiznadsudstva.Amerikasutkinja GabrielleKirkMcDonald,predsjednicaTribunala,alje23.februaraotvorenopismofrancuskomibritanskom ministru vanjskih poslova, Robinu Cooku i Hubertu Vedrineu. Poziva ih da ne rtvuju naela na kojima se temelji Tribunal u korist kratkoronih politikih interesa". Nema mira bez pravde", potvruje i tuiteljica. Miloeviodluujeonneelinimirnipravdu. Unoiizmeu23.i24.martaNATOpoinjeoperacijuZdruenesnageprotivreimauBeogradu.Zloinisene zaustavljaju,akseudvostruuju.StotinehiljadaAlbanacadeportiranojepremakosovskojgranici.Dvadeset estog marta Louise Arbour upozorava Miloevia da e istraiti sva teka krenja meunarodnog humanitarnog prava, posebno ona koja ukljuuju zloine protiv civilnog stanovnitva..." Za zapadne prijestolnice Miloevi vie nije klju problema na Balkanu, nego samo srce problema. One ponovo vide Tribunal kao oruje protiv palikue. U Bruxellesu, Londonu, Parizu i Washingtonu, Louise Arbour primaju rairenih ruku. Zapadnjaki dunosnici obeavaju da e predati Hakom sudu sve informacije" kojima raspolau o operacijama njegovih oruanih snaga, njihovoj organizaciji, liniji zapovijedanja i njihovim zloinima.Nakrajuejojpredatisamomalendio.Alieliseuprvomredustigmatiziratineprijateljadabise bolje opravdao nastavak NATOovih bombardiranja Srbije. I da bi to postigli, ne oklijevaju usporeivati Miloevia s Hitlerom ili Staljinom, ili ga nazivati, kako to ini Robin Cook, serijskim etnikim istaem". George Robertson, britanski ministar obrane optuuje ga za genocidne planove. To je termin koji zapadne vladeizbjegavajukadneeleintervenirati.BuduidaihmeunarodnaKonvencijaospreavanjuikanjavanju zloina genocida obavezuje na djelovanje za spreavanje ili zaustavljanje takvih zlodjela, izbjegavale su taj terminnekolikogodinaprijeuBosni,ajovieuRuandi. Louise Arbour se ne zavarava. Njezin rad instrumentaliziraju. Ali meunarodna pravda preesto je rtva politikog nehaja, a da se ne bi veselila toj podrci. Istraitelji ICTYa poinju prikupljati prva svjedoenja izbjeglica koje bjee s Kosova. U Hagu Louise Arbour preuzima osobno taj predmet. Imenuje dvoje mladih amerikih pravnika, Nancy Paterson i Clinta Williamsona, da sastave optunicu. Kao dirigent ravna ovim dvama magistratima i prouava svaki dokument, svaki dokaz koji su prikupili njezini istraitelji, ali i meunarodneorganizacijeinevladineudruge.LouiseArbourznadajeupalautrkusvremenom.Poetkom maja NATOovi udari jo nisu naveli Miloevia na poputanje i on jo uvijek odbija rasporeivanje meunarodne sile na Kosovu. Meunarodna zajednica je u slijepoj ulici. Louise Arbour strahuje da e se Miloeviu ponuditi trgovina: dolazak meunarodnih snaga u zamjenu za prekid istrage koju je protivnjega otvorio ICTY. Ratni voa ima sve razloge da se cjenka o svojoj slobodi u zamjenu za mir. Sredinom maja Beograd daje nadu u otvaranje i proglaava prihvatljivim prijedlog rasporeivanja vojne sile unato nekim ogradama".Kanadskatuiteljicaupozorava:Nemoebitinikakvaoblikaimunitetatosenastie.Iiemo dokle nam to doputaju dokazi." Odluuje zadati posljednji udarac dok traje jako diplomatsko djelovanje u ciljudogovora. U subotu 22. maja, u svojem uredu u Hagu, u Nizozemskoj, Louise Arbour potpisuje optunicu. Glavni optuenikzoveseSlobodanMiloevi.Prviputupovijestimeunarodnosudstvooptuilojejednogdravnog poglavaranavlastizazloineprotiv ovjenosti.LouiseArbour nijenikoga prethodnoobavijestila.Odbilaje konzultiratisesvelikimsilamazbogstrahadaneizvrepritisak.Obavijetenajesamoaicabliskihsuradnika. Ali mnogi jo vau za i protiv, a neki strahuju. Louise Arbour i njezino okruenje primili su viemanje eksplicitne signale od nekih diplomatskih ureda koji se uvaju svega to bi moglo usporiti ili komplicirati rjeenjekrize,bojesesvakedodatnezaprekenaputudogovornogrjeenjadokojegnikakodasedoe.inise da je Miloevi spreman prihvatiti prijedlog skupine G8 kojim bi se zaustavilo nasilje na Kosovu. Ne ele
2

odbaciti jedinog sugovornika koji moe odluivati o miru. Svaka bi optuba bila preuranjena, ak katastrofalna", jer bi nosila opasnost da se Miloevi zainati". Optunica bi dovela u opasnost izglede za mir", tvrdi izaslanik iz Moskve koji posebno dolazi u Hag. Louise Arbour slijee ramenima. Isto ini i s Amerikancima koji preuzimaju vodstvo i ustrajno trae da prieka zgodniji trenutak. "Predlaem Madeleine Albright da me ne pokuava nai", daje na znanje jednom amerikom sugovorniku koji je naziva da bi organizirao telefonski sastanak s amerikom dravnom tajnicom. U svakom sluaju, kasno je, optunica je potpisana.

'Buditenepopustljivi',reklamijeMadeleineAlbrightuasuimenovanja(uICTY,useptembru1996.;op.a.)pa dobro, pokazat u da sam nepopustljiva", odgovorila je Louise Arbour u oi Christianu Chartieru, glasnogovornikuTribunala.Kanaankaoznaavasvojterenkakobisprijeilasvakopolitikouplitanje.Kadje izvrilaposao,izgubilasenaetrdesetosamsatinajuguFrancuske,kodprijatelja.Optunicanijesamoprotiv SlobodanaMiloevianegocijelogsrpskogvodstvaukljuenoguzloineprotivkosovskihAlbanaca.UzMilana Milutinovia, predsjednika Srbije, na njoj su i Dragoljub Ojdani, ef Generaltaba, potpredsjednik savezne vlade Nikola ainovi i ministar unutarnjih poslova Srbije Vlajko Stojiljkovi. Ali u skladu s proceduralnim pravilima ICTYa, optunica nije pravovaljana dok je ne potvrdi i supotpise sudac. Cijeli predmet, tri hiljade stranicaudesetakdebelihregistratora,predanjedaklesucuDaviduHuntu.PoslijevikendazaDuhove,kojije prosjediozatvorenusvojemureduprouavajuipredmet,australskisudacpotpisuje24.martaodlukukojom potvrujeoptunicuipripadajuenalogezauhienje. Ali Louise Arbour ne eli objaviti optunicu prije etvrtka 27. maja. Razlog je vrlo jednostavan. Jedan od istraitelja Tribunala nalazi se u Beogradu pod krinkom misije UNa koju vodi Sergio Vieira de Mello. DelegacijaodlazisteritorijaSrbijeuetvrtakujutro.LouiseArbourodbijainajmanjirizik.Uutorak25.maja leti za Stockholm, gdje glavni tajnik UNa Kofi Annan sudjeluje na konferenciji. Njega prvoga obavjetava. ZatimaljeifriranuporukunizozemskomministruvanjskihposlovaJosiasuvanAartsenu:Poslanesuloptice zagolf."Sadaministarznadasuoptubepotvreneidamora,premabriljivopripremljenomplanu,sasvim diskretno,proslijeditiobavijestnekimaodsvojihkolegakakobimogliopozvatisvojesugraanekojisuumisiji u toj regiji. Procurit e iz amerikih izvora. Ve krajem poslijepodneva, u srijedu 26. maja, CNN otkriva da SlobodanaMiloeviatraiHakisud.Svejedno.LouiseArboursazvalajenovinskukonferencijuzasutradan. Pred prepunom dvoranom objavljuje optunicu protiv petorice iz Beograda zbog deportiranja sedamsto etrdeset hiljada kosovskih Albanaca i zbog ubojstva najmanje tristo etrdeset identificiranih osoba. Da bi pretekla one koji e rado ukazivati na opasnosti koje ta optunica donosi mirovnom procesu u tijeku, odgovaraim:Uvjerenasam,istokakojebilouvjerenoVijeesigurnostikadjeosnivaloTribunalikadjeuvie navrata posljednjih mjeseci pozivalo da se pripazi na Kosovo, da e plod naih napora donijeti znaajan doprinos miru. Nikakav trajan i vjerodostojan mir ne moe poivati na nepravdi i nekanjivosti. Odbijanje zahtijevanjaodratnihzloinacadaodgovarajuzasvojadjelabilabiuvredaonimakojipotujuzakon,bilabi izdajaonihkojizakonupovjeravajusvojeivoteisigurnost."NekolikotjedanaposlijeLouiseArbourodlaziiz Tribunala. OptunicaprotivSlobodanaMiloeviaiznenadilajezapadnevlastodrcekojigajouvijek,unatonjegovim zloinima, smatraju nunim sugovornikom. Ona im suava manevarski prostor usred procesa pregovaranja. Predimperativommiradiplomatinikadaneoklijevajuoptuitislijepupravdukojanevodiraunaonjihovim potekoamadaratnevoedoveduzapregovarakistol.Optunicaprotivdravnogpoglavaramoe,prema njima,osujetitisvakunadudaesemirpostiipregovorima.Ipodizlikomborbeprotivnepravde,onajemoe produljiti. Ali veina njih radije skriva svoju zbunjenost javnim izjavama u korist suda i borbe protiv nekanjivosti.SamoMoskvaotvorenoosuujetuodlukunazivajuijepolitikom"iistiedadolaziu
26. maja 1999. osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta u skupini G8 sloilo se o razmjetanju na Kosovu meunarodnihuinkovitihcivilnihisigurnosnihsnaga".

najgorem asu. U Francuskoj JeanPierre Chevenement, ministar unutarnjih poslova, jedini je koji osuuje ovuinicijativu(koja;op.a.)nesluimiru". Kaogospodarrataimiraveosamgodina,SlobodanMiloevimisliojedajenedodirljiv.Danijepretjeraona Kosovu,vjerovatnonikadnebibiopozvannaodgovornost.Sada,pritijenjenuzazid,stisnutizmeu ekia pravdeinakovnjaNATOa,strahujuidaeovomoptunicombitiizbaenizigre,prisiljenjepopustiti.Mislio jedaezahvaljujuisusretljivostiMoskveidvostrukojigriZapadaizbjeibijesICTYa.Utojkulturiimperativa mira koji se kupuje pod svaku cijenu, pri emu se esto predlae pregledavanje kroz prste partnerima neophodnimazapregovaranje,Miloevijevjerovaousvojunekanjivost.Nisulimujevejedanomdalikad jepotpisaomiruBosniposlijetriipolgodinekrvoproliaiposlijepokoljauSrebrenici,zakojejeWashington, meutim,imaodokazenjegoveumijeanosti? PobijeditegaborbenostLouiseArbour.Miloevijeprisiljen pozvatinatragsvojepserataiuutkatioruje.Tribunaljeodniopobjedutamogdjenijeuspjeladiplomacija. Vjerujemodajepravdamajkamira",likujeujuluMadeleineAlbright.
3

Dvaizaslanika,RusViktorernomirdiniFinacMarttiAhtisaari,susreusesMiloeviempoetkomjunakako bizapeatiliuvjetemirakojeeRezolucija1244Vijeasigurnostslubenoproglasiti10.juna1999.Optunica nemijenjamnogo",tvrdiamerikiStateDepartement.Kadsevratiomir,SlobodanMiloevi,prvipredsjednik na vlasti kojeg je optuilo meunarodno pravosue, ostaje nedostupan pravdi. NATO, koji dri snage na Kosovudabijamiomir,nemapristupsrpskomteritorijuniovlastidauhitiratnezloince.AClintonpriznaje: AkoostaneuSrbiji,vjerovatnoneebitiizruen,anemislimdaTransatlantskisavezmoeupastiuBeograd kakobimuuruiooptunicu." Tigar od papira urlikao je i pruio kande, ali je i dalje sasvim bezopasan. Optuujui Slobodana Miloevia, Tribunaljeipakopravdaorazlogesvojegpostojanja.UvladamakaoiusamomICTYunitkozaistanevjeruje da e se krvolonom voi jednog dana suditi. Njegova optunica izaziva jednodunost jer svima umiruje savjest.Aliizvrenjepravdeidaljenijevjerovatno.VelikimsilamaMiloevievouhienjenijeprioritet,paak ni cilj. Tako, dok Srbiji obeavaju znaajnu materijalnu pomo im Miloevi bude svrgnut s vlasti, njegovo uhienjenijeukljuenoupogodbu.SviuBeogradumisledajeMiloeviopetdobionekakavoblikimunitetau zamjenuzapodrkumirovnomplanuzaKosovo. LouiseArbourbrzojeshvatiladvolinostdravauodnosunaprimjenumeunarodnogpravakadonaprijeti da poremeti politiku raunicu. Razumjela je kako meunarodno pravosue teko zadrava kontrolu nad svojomkaznenomstrategijom,bezkojenemoeteitinezavisnosti,dokmuvelikesileotimajutumoelei odluivatiouputnostikaznenogprogonakadefovidravailivaneosobe,osumnjienezamasovnezloine, izgledaju kao jedine koje mogu potpisati mirovne sporazume. Meunarodna diplomacija i dalje spremno rtvujepravdupodizlikomdapravedanmirmoedovestidonastavkarata,odnosnodosmrtiipatnjeitavih naroda. Ali ona zaboravlja da je Miloevi kumovao najeim krvoproliima u bivoj Jugoslaviji, onome u Srebrenici,zatimnaKosovu,svakiputkadsediplomacijaupustilauprocesmirovnihpregovorasnjim.Prije Louise Arbour, njezin prethodnik Richard Goldstone ve je upozoravao:Mir koji parafiraju ratni zloinci ne vrijedinitavienegotintaipapirkojimasekoriste".Najosjetljivijiproblemmeunarodnogpravabiojeiostao taj to se odvija unutar meunarodnih odnosa vodenih suparnikim logikama koje je teko ujediniti: jedna, idealistika,dajeprednostpotrazizapravdom,adruga,pragmatina,dajeprednosttraenjumira. "RazlozikojisunaveliVijeesigurnostidaosnujeTribunalodpoetkasubilidvojbeni.Upregovorimakojisu prethodili ustanovljavanju meunarodnog pravosua jasno se pokazalo da odreeni broj stalnih lanova Vijea sigurnosti smatra Tribunal moguom zaprekom sporazumnom rjeenju krize. Posebno je Rusija zakulisnodjelovalakakobiseuvjeriladaeTribunalbitisamofasada.NimotiviSADanisubilinajii.Glavni amerikipregovaranaBalkanu,RichardHolbrooke,priznaojedaseunjegovojvladiTribunalshvaa
3 Washington je izmeu ostalog bio u posjedu snimki telefonskih razgovora, a transkripte nekih od njih je Al Gore, ameriki potpredsjednik, predoio europskim posrednicima ukljuenima u proces pregovaranja o miru u Bosni, pri jednomsusretuuaugustu1995.uBijelojkui.

kaoobinosredstvozajavnuupotrebuikaopolitikikoristaninstrument.WashingtonjemisliodaeTribunal, ak i ako bude sudio tek drugorazrednim krivcima, svojim optunicama pomesti kritike koje velikim silama zamjeraju da nisu dovoljno uinile da zaustave krvoprolie. Optunice su trebale posluiti i da diplomatski izoliraju voe osumnjiene za zloine, da ojaaju njihove protivnike na unutarnjoj pozornici i da potaknu meunarodnupolitikuvoljudaposegnezagospodarskimsankcijamailizasilom.SADiVelikaBritanijamislile su u poetku da e optunica protiv Miloevia smanjiti izglede za mir, ali su ubrzo shvatile da je ona djelotvoraninstrumentzasotoniziranjesrpskogvoeiodravanjepodrkejavnostiNATOovubombardiranju Srbije", pie tada ameriki pravnik Michael Scharf, koji je prije tri godine bio jedan od sastavljaa Statuta Tribunala.
4

"Petnaestglasovaza,nijedanprotiv,nemasuzdranih,Rezolucijajejednoglasnoprihvaena."Takoje25.maja 1993. godine Ruski veleposlanik koji predsjeda Vijeem sigurnosti Ujedinjenih naroda najavio stvaranje Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju (ICTY), prve meunarodne sudbene instance poslije SudovauNurnberguiTokiju.Tojepovijesnitrenutak.
5

Protiv mrnje i barbarstva koji tada bjesne oko Sarajeva, europskog grada koji ve dulje od godine dana mueniki podnosi bombardiranja to ih vjerno prenose meunarodni TV programi, pred ispijenim licima muslimanskihzarobljenikasrpskihlogorauPrijedoru,odkojihbiseodvratiopogleddaihmedijinisuspasiliod zaborava usred ljeta 1992., monici istiu sliku civilizacije zasnovane na pravu kao to se nekada pred Antikristommahaloraspelom.Jer,akniakogajisanopobjedipravanadnasiljemsamosnagomsvojihosuda isvojerazumnosti,pravdanemoezaustavitirat.Nemoezamijenitipolitikodjelovanjejerjojnijeulogada djeluje,negodasudi. Nije vrijeme akcije, nego izjava o dobrim namjerama. Umjesto odgovora na rat, monici ispiru usta univerzalnim vrijednostima ovjenosti koja se ponovo izvrgavaju ruglu. Svijet realpolitike uputa se u podrujelijepihosjeaja,zahtijevamoralnestavove,pridruujesegnuanjumeunarodnogjavnogmnijenja, predlae zaustavljanje zloina umjesto neposrednije intervencije da ih zaustavi. Velike sile natjeu se u svjedoenju svoje volje da prekinu ciklus nasilja, osvete i mrnje. Uvjeravaju da e Tribunal biti oruje odvraanja,dajeonvesadaprijetnjaodgovornimazanajodvratnijezloine. Ovom akcijom izjavljujemo vama, rtvama, da vaa agonija, vae rtvovanje i vaa nada u pravdu nisu zanemareni.Aonimakojisupoiniliuasnezloinejasnokaemodaeratnizloincibitikaznenoprogonjenii daepravdabitizadovoljena",izjavljujepredVijeemsigurnostiMadeleineAlbright,veleposlanicaSADapri Ujedinjenimnarodima. ICTYjeroenizeljedravalanicaVijeasigurnosti,izvrnevlastiUjedinjenihnaroda,inatemeljupoglavlja VII.PoveljeUNa,onogistogpoglavljakojedoputasvakioblikuplitanja,ukljuujuiipribjegavanjesili,kakobi sezaustaviloetnikoienje.Misijakojamujepovjerena:traitiiprogonitiosobekojesesmatrakrivimaza tekakrenjameunarodnoghumanitarnogpravaodjanuara1991.ubivojJugoslaviji. Statut Tribunala osigurava neovisnost pravosua. Odreuje da su suci neovisni (lanak 12.) i da tuitelj, odgovoranzaistragupredmetaizaizvoenjeprogonanetraiineprimauputeniodkojevladenitikojega drugog izvora (lanak 16.). Uostalom, drave su obavezne potpuno suraivati s Tribunalom i bez odlaganja odgovoriti na svaki zahtjev za pomo ili na svaki nalog koji se, meu ostalim, odnosi na prikupljanje svjedoenja i izvoenje dokaza, kao i na uhienje i zatvaranje osoba i na dovoenje optuenih pred Sud (lanak 29.). Velike su sile stvorile na papiru gotovo idealno sudite. to, paradoksalno, dokazuje da nisu nikadamisliledaeonojednogadanaiproraditi.OtomesvjedoiMadeleineAlbright:Lakojebiloizglasati
4ScharfMichael,IndictedforWarCrimes,thenwhat?,WashingtonPost,3.oktobra1999. 5 Tribunal je uspostavljen dvjema Rezolucijama Vijea sigurnosti UNa, br. 808 od 22. februara 1993. i br. 827 od 25. maja1993.,kojeutvrujunjegovoosnivanjeiobavezujusvedravenapunusuradnjusICTYem.Tribunaljesmjetenu Hag,uNizozemskoj.

Rezoluciju,alitadanitkonijezamiljaodabitakavTribunalmogaojednogdanaprofunkcionirati.Svisumislili da nikad nee biti optuenih, ni procesa. ak su i najoptimistiniji prihvaali da nee nikada biti presuda, nikadaizricanjakazne."
6

Nitkosenezavarava.Dabiispuniosvojumisiju,TribunalovisiodobrojvoljisvojihosnivaauVijeusigurnosti ionjihovimpolitikiminteresima.
7

Sutradan nakon polaganja zakletve prvih sudaca, 17. novembra 1993. meunarodni tisak pokazuje skepticizam dok se u Bosni nastavljaju rat i zloini: Sud osuen na neuspjeh; Krezubi sud; Alibi: velike sile samo trae naina da umire savjest, osumnjieni istodobno sudjeluju u mirovnim razgovorima pod pokroviteljstvomUjedinjenihnaroda. Poloilismozakletvu17.novembraiodluilismopoetkomdecembraotiikui",prisjeasetalijanskisudac AntonioCassese,prvipredsjednikTribunala.Postojalisusamosuci,nitadrugo(...)Upoetkunismoimalini proraun.Ujedinjeninarodinalisumalonovca,netosasvimmalozasljedeatrimjeseca,kaokadsedaje djetetu uz preporuku da ne potroi sve odjednom. Kako pokrenuti sud kad ne moete ni zaposliti ljude?" dodajenjegovaamerikakolegica,GabrielleKirkMcDonald.AJunoafrikanacRichardGoldstone,prvituitelj ICTYadomee:KadsamstigaouSud,uaugustu1994.,dvoranesubileprazne,bilojesamonekolikostolacai stolova.akionisnajboljimnamjeramaprekriilisuTribunal,dainegovorimoprotivnicimapravosua."
8

Nikadanijebilovoljezastvaranjemuinkovitaisamostalnapravnoginstrumenta,akredibilitetslatkorjeivih proglasa zapadnih vlasti o bezrezervnoj podrci borbi protiv nekanjivosti vrloje mali. Jer prema logici viih dravnihobzira,amnestijaseuvijeksmatralaglavnimdiplomatskimadutom.Makakoodvanoizgledala,ova gestasamojekrinkakojaskrivahipokrizijuvelikihsila,kojimaseuridananajjeftinijinainolakajusavjestna kojuihupozoravanjihovojavnomnijenje,dubokopotresenozloinimaijiopsegistrahotazasluujuodgovor. Ovajsud,kojidonositolikonade,zaosnivaejesamoizvorkoristi.Vulgarnopolitikoiskoritavanjejedneod najljepih utopija, potiskivanja barbarstva. Jedino rjeenje da se izbjegne svaki zaplet koji bi doveo do meunarodnog vojnog uplitanja u Bosni. Sredstvo kojemu je u najboljem sluaju namjena odvraanje zloinacaodnastavljanjanjihovihdjela,iposebno,poticanjepoticateljanazloinedasepokaurazumnijima za pregovarakim stolom. Zastor nad nemoi, podlosti i nesposobnosti velikih demokracija da zaustave ovjeka koji surovim kampanjama etnikog ienja, u srcu Europe i pred oima meunarodnih kamera, obnavljanajgorasjeanjaizDrugogsvjetskograta. Ali Rezolucija 827 otvorit e ipak nove obzore. Jer ta inicijativa, unato podvali, sadri projekt koji donosi nadu, nadu u jaanje prava i kanjavanje zloinaca. Uloga ovoga suda nadilazi Vijee sigurnosti, nadilazi granicebiveJugoslavije,nadilazilegitimnetenjertavaimeunarodnogjavnogmnijenja.Tenjazaistinomi pravdomusvijetukojejouvijekopsjedajudemonikonanogrjeenjanavidljivsenainoduprlapreuivanju jednih i otvorenom protivljenju drugih. Hladni rat sprijeio je raanje meunarodnog pravosua, obeanog poslijeponoraholokausta,upoletusveanogobeanjanikadvie". Kadjebipolarnisvijetnanovospojen,mogaosekonanoroditiprojekttakodugooekivanogameunarodnog pravosua. Iako ga je donijela meunarodna zajednica vrlo dvojbenih namjera, stalni Meunarodni kazneni sud(ICC)pojavljujesekaoprirodnirezultattogazahtjevazapravdom,kojisestalno 6AlbrightMadeleine,svjedoenjenasasluanjunasuenjuBiljaniPlavi,ICTY,decembar2002.
7PetstalnihlanovasuSAD,VelikaBritanija,Francuska,RusijaiKina.Rusija,anaroitoKina,opredijelitesezapasivnije dranje i nastavak svoje politike, preputajui ostalim trima stalnim lanovima da rjeavaju probleme ICTYa. Postaju aktivnijetekkadsedoedoogranienjaproraunaizagovaranjazatvaranjaSuda.

8 Klarin Mirko i Vidakovi Mina, Unato svemu, Deset prvih godina Tribunala, dokumentarac, Sense TV, Hag, 2003. http://www.senseagency.com.

vraajooddvadesetihgodinaXX.stoljea. OsnivanjeSudovauNrnberguiTokijuposlijeDrugogsvjetskog rataoznaavabitnuetapuuosvjetavanjupotrebeza meunarodnimsudomkoji esuditi zazloineprotiv ovjenosti. Ipak, ti prvi sudovi simboliziraju pravdu pobjednika. Otada su drave potpisale enevske konvencije u verziji iz 1949., to je sama bit meunarodnog humanitarnog prava, te se obavezale da e progoniti sve prekritelje tih tekstova. Ali hladni rat presjekao je taj polet u korist stvaranja stalne meunarodnejurisdikcije,neovisneodravama.ZloinisusekaoodvratnaignusnalitanijanastaviliodAfrike do Kambode, od Kavkaza do Bliskog istoka. Staljinove istke i kineska kulturna revolucija ostale su nekanjene. Crveni Kmeri smatrani su potovanim sugovornicima u asu mirovnih pregovora. Diktatori iz LatinskeAmerikemoglisulegaliziratideliktmiljenjaitorturujerjetobilazaprekairenjukomunizma. ASadamHuseinnijepobijeenuprvomZaljevskomratuzatotojepribjegaokemijskomorujuprotivcivilnog kurdskogstanovnitva. PremaprimjeruSudovauNrnberguiTokijuICTYjezaduendasudizagenocid,zloineprotivovjenostii ratne zloine. Kao odgovor na genocid koji sto dana hara Ruandom, ostavljajui na zelenim breuljcima te afrikevicarskeblizumilionosakaenihleina,Vijeesigurnostiosnivaunovembru1994.drugimeunarodni kaznenisud.Ovedvijeinstance,stvorenepodpokroviteljstvomUNapridonijeteponovnomjavljanjuidejeo stalnommeunarodnompravosuu. Situacija je posebno povoljna za ostvarenje toga starog smjelog sna. Vie nema blokovske logike, sukoba nepomirljivih ideologija, prijetnje apokaliptinim kaosom koju nosi atomsko oruje. Unato sve brojnijim sukobimanaperiferijiBalkan,Ruanda,Somalija,eenijaitd.poslijepadaBerlinskogzidainisedasuglavne opasnostiotklonjene.Osnovnanaelakojaupravljajunaimdemokracijamaprivlaesveviezemalja.inise dajesvijetzaaounovueru.NekiakvidedadolazikrajPovijesti.Prilikakojasetadajavljazastalnikazneni sudsavrenajei,bezsumnje,jedinstvena.Todokazuje,aposteriori,razdobljenakon11.septembra2001.i velikimeunarodnineredkojieseunjemuotkriti. Od15.junado15.jula1998.Rimskakonferencijazakljuujesestvaranjemtenoveitolikooekivanesudske instance, stalnog Meunarodnog kaznenog suda (ICC). Potpisivanje Rimskog ugovora 17. jula 1998. koji je potpisalo sto dvadeset drava predstavlja odluan trenutak u nastupanju meunarodne pravde s univerzalnom vokacijom, koja e moda jednog dana uspjeti kanjavati zloine i tititi vei broj rtava. Oparene iskustvom dvaju Meunarodnih kaznenih sudova, tim udovitem koje su stvorili, ali koje im malo pomaloizmie,dravesunametnulestalnomMeunarodnomkaznenomsudu(ICC)ogranienjakojaozbiljno suavajunjegovopoljedjelovanja. Unatoovimogranienjima,iniseipakdajeprocesnepovratnokrenuo. StalniMeunarodnikaznenisud(ICC)raase11.aprila2002.kadjedosegnutpragod
10

9 Ideja o meunarodnom kaznenom pravosuu, nadlenom za suenje pojedincima odgovornima za meunarodne zloine,nijenova.PokualaseostvaritikrozcijeloXX.stoljee.IdejaosuduzakanjavanjezloinaWilhelmaII.,kojase sugeriraVersajskimugovorom1919.naputenaje,kaoimeunarodnejurisdikcijekojejetrebalostvoritidabistupilana snagu enevska konvencija iz 1937. o prevenciji i represiji terorizma, Njujorka konvencija iz 1948. o spreavanju i kanjavanjuzloinagenocidaiKonvencijaosuzbijanjuiprevencijizloinaaparthejdaiz1973. 10 Suprotno ICTYu, stalni Meunarodni kazneni sud (ICC) primjenjuje naelo komplementarnosti i nema, dakle, prvenstvo pred nacionalnim sudstvima. Teorijski, stalni Meunarodni kazneni sud jedinio je mjesto gdje je kaznena pravdaplanetarnonadlena,bezgeografskogogranienja.Alibuduidajeuspostavljenugovorom,upraksijenadlean samonapodrujuzemaljapotpisnica.Asvakajezemljaslobodnadagapotpieilinepotpie.Ovlastituiteljasmanjene sunjegovomobavezomdatraidozvolusudacazapokretanjeistraga.Uostalom,lanak124njegovastatuta,uvedenna inicijativu Francuske, omoguuje svakoj dravi da na sedam godina odbije nadlenost Suda za pretpostavljene ratne zloine poinjene na njezinu teritoriju. Osim toga, lanak 98. doputa dravama koje nisu potpisnice da izuzmu od nadlenosti Suda svoje graane ako poine zloin unutar granica zemalja potpisnica Ugovora, naroito ako potpiu bilateralni ugovor sa zemljama lanicama. Ova ogranienja, koja su nametnule velike sile, imaju za cilj u prvom redu zatititinjihovnacionalnisuverenitetisuzitipoljedjelovanjameunarodnogsudstva.

ezdesetzemaljakojesuratificiraleRimskisporazum.Poinjedjelovati1.jula2002. Namjenamujedasudiza genocid,zloineprotivovjenostiiratnezloine,zloinepoinjenenajeeuzpomolokalnihvlastikojesu, zbog toga, rijetko sklone kanjavati ih pred svojim sudovima. Tako svaki novi Pol Pot, Augusto Pinochet ili SadamHuseinvieneemoidjelovatipotpunonekanjeno. rtvenoseusebizahtjevzarijejuistineipravde,bezegasenemoguoporavitiposlijegenocidailisvakog drugog masovnog zloina. Hvataju se za tu nadu koja se raa pojavom meunarodnih kaznenih sudova. U tome trae spas. Kao i ostatak ovjeanstva koje zna da je ranjivo. Koje zna i da ga je samo poredak koji nadilazi granice i sebi namee prag nedopustivoga kao jedinicu vrijednosti, sposoban zatititi od skretanja politike i od rata. To je uloga sudbenog reda u slubi ovjeka i njegovih prava, naslijeena od Nirnberkog suda, obogaena odonda brojnim meunarodnim konvencijama. Upravo taj red pokuavaju uvesti meunarodne pravosudne ustanove. Ali one se kreu po miniranom terenu jer toliko mogu ponekad biti suprotstavljeniprioritetimeunarodnepravdeimeunarodnepolitike. Meunarodno kazneno sudstvo nastupilo je pod znakom jednog nesporazuma, ak prijevare. Jer su moral i pravo koriteni da prikriju odustajanje. Usudili bi se rei, izdaju, jer to odustajanje od prekida zamaha okrutnosti u srcu Europe neizbjeno je pomaklo granice nedopustivoga. Velike sile su u ICTYu gledale tek civilizirannainpokazivanjasnage,jednoodorujauslubimira.NjimesumahalekaoDamoklovimmaem kakobiprijetilenajodgovornijimaiubrzalipregovore.Viidravniobziriponudilisutakoratnimvoamaizbor izmeumirailizatvora.Dabiusporilinjegovsudbeniariizbjeglidaugroziizgledezamirilidanepostane tetanzaraddiplomata"noviinstrumentmoraojeostatipodnadzorom.Paipodcijenudaseponitinjegovo djelovanje.MeunarodnikaznenisudzabivuJugoslaviju(ICTY),bezsumnjevienegoijedandrugi,zamiljen jedauprvomredusluipolitici,anepravdi.Obeanjavelikihdemokratskihsilabilesusamotlapnje.tititi istinu i pravdu samo kad su politiki korisne, a pobijati ih svaki put kad to nisu, pod izlikom da bi slijepo pokoravanje moralnom imperativu, ne brinui za posljedice, bilo kobno za politike vlasti svjedoi o zabrinjavajuoj zbrci. Jer meunarodna pravda ne ovisi o apstraktnom ili apsolutnom moralu koji bi svojim lancima zarobio politike vlasti do te mjere da ih uini nemonima i tako dovede svijet u opasnost. Ona se zasnivanaskupuimperativnihijasnihpravilakojimajeciljzatititiovjeanstvoodnajteihpatnjikojemuse nanose i na koje su se same drave obavezale prihvaanjem meunarodnih konvencija poslije traume holokausta.Meunarodnapravdanijeusuprotnostismiromzatotoodbijanekanjivost,kakojojpreesto predbacuju diplomati. Ona je, ba naprotiv, jedan od uvjeta mira do kojega dovodi voljom da prekine s nekanjivou. U tom kontekstu sumnjienja teko je Sudu uvrstiti samostalan poloaj, a da ne dobije estokih udaraca. Povijest Meunarodnog kaznenog suda povijest je igraa duda zalutalog u boksaki ring usred prvenstva tekekategorije.Gurnutusreddunglemeunarodnihodnosa,uulozijenovajlijeodmahbaenognapod,ali dovoljno okretnog da se pridigne poslije svakog spektakularnog nokauta i tako sprijei protivnika da lako zakljui borbu. Zakulisne kuhinje meunarodnih poslova slinije su zadimljenom umezu iz filma Lovac na jelene (The Deer Hunter), gdje su sve igre namjetene, nego idilinim slikama koje nam prikazuju nalickani diplomati razglabajui o svijetu, gotovo tiho, u raskonim salonima neke palae ili konferencijskog centra. Meunarodnikaznenisuddugujesvojepreivljavanjeisvojeuspjehesamosnaziilegitimnostisvojegmandata kojinalaekazneniprogonodgovornihzamasovnezloine.Odpritajenihratovadosiloviterazmjenevatre,od zavrtanjarukedonjezinastiska,oddefinitivnihprekidadokratkotrajnihzbliavanja,politikaisudbenavlast ne slau se dobro na meunarodnoj pozornici gdje se trude zajedniki djelovati. To ne udi, s obzirom da utjelovljuju dvije razliite logike, od kojih jedna djeluje u ime posebnoga, nacionalne suverenosti, viih dravnih razloga; druga u ime univerzalnosti osnovnih vrijednosti ovjeanstva i u ime zakona. Kako bi se uskladilitiodnosi,morateseekatida,kaoudemokracijama,odnosipolitikemoi
Sredinom2007.stoietiriodstodevedesetijednezemljelaniceUjedinjenihnarodaratificiralojeStalnimeunarodni kaznenisud(ICC).SAD,Kina,Rusija,IndijaiIzraelostajumeuzemljamakojekojenisuratificiraletajUgovor.

11

prestanu prijeiti izvravanje sudbene vlasti i da ne budu zapreka njezinoj nezavisnosti. Pravda je bez toga promaen projekt, osuen na neuspjeh. Bez ikakve sumnje lake je okupljati oko najmanjeg zajednikog nazivnika i izgraivati komercijalnu stranu globalizacije nego graditi njezinu pravosudnu stranu oko najviih standardaokojimanemacjenkanja,kakoonihpravnihtakoiokostrogihobavezakaotojeodgovornostpred zakonomzasvojadjelaakikadzauzimamonajviefunkcije. Umeuvremenu,nastaviteseovosueljavanjeizmeumeunarodnihpravosudnihinstancikojeneelebiti pretvoreneupolitikeinstrumenteipolitikeklasekojaneelibititalacmeunarodnihpravosudnihinstanci. Meunarodnisudovitraenezavisnost,apolitikevoeelezadratimogunostnepotovanjapravilakadona ograniavaju njihovu mogunost djelovanja na meunarodnoj pozornici. Meunarodni kazneni sudovi, a danas jo vie stalni Meunarodni sud pravde, oslobodit e se utjecaja politike samo ako bez prestanka zahtijevajuneovisnostkojaimpopravupripada.Iumjestodaodmahproglaavamoneuspjehmeunarodne pravde,upitajmosenajprijetrebaliosuivatitupravduuzaetkuzatotodosadanijeznalaosvojitisvoju neovisnostbezkojenemoepostatiuniverzalnom,ilitrebaprijeoptuivativoljudravadajojstalnosuavaju podrujedjelovanja. Nemojmo nikada zaboraviti: ak i ako se danas nametnuo kao pretea meunarodnog prava u nastajanju, ICTY nije ni stvoren da uspije. Ma koliko se to inilo okantnim, nije stvoren zato da sudi najodgovornijim politikim i vojnim dunosnicima za krvoprolia u bivoj Jugoslaviji, nego da bi se moglo cjenkati dajui im nekanjivost u zamjenu za mir. A svi su znali i prirodu i obujam zloina, kao i imena glavnih osumnjienih. LawrenceEagleburger,amerikidravnitajnikotkriojeto16.decembra1992.uenevi,nekolikodanaprije naputanja svojih funkcija: Vrlo dobro znamo da su izvreni zloini protiv ovjenosti; znamo i kada i gdje. Znamoikojesusnageizvriletezloine,poznatisunamivoekojisuzapovijedali.Aznamoipolitikevoe okojimasuovisiliijouvijekovisetivojnizapovjednici."Napopisuosumnjienihratnihzloinacakojijeef amerikediplomacijedaojavnostinalazilisuseveondaSlobodanMiloevi,RadovanKaradi,RatkoMladi, Vojislaveelj,eljkoRanatoviArkan.Izbordaizvravanjepravdepodredeimperativumiraitakoodgode progon najviih odgovornih politikih i vojnih dunosnika, u nadi da e najbre zaustaviti patnje i da e pregovarati,nijedokazaosvojuuinkovitost.Banaprotiv.Mirovniplanoviodbacivalisusejedanzadrugim. Ratsenastavio,kaoibeskonaninizzloina.Srebrenica,najveipokoljikadapoinjenuEuropiposlije1945., nijesprijeenujulu1995.tojejogore,poinilisugaonikojimajedoputenodaslobodnoprovodesvoje ubilako ludilo mislei da e biti osloboeni odgovornosti jer su tada bili ukljueni u mirovni proces. Tako velikesileod1999.nemajudrugogorujanegovojnuakcijukakobizaustavilenovoprolijevanjekrvi,ovajput naKosovu.OdgovornizaovajnoviubilakipohodnijenitkodruginegoMiloeviinjegoviplaeniubojice,svi onikojisuvebilinapopisuosumnjienihratnihzloinacaiz1992.
12

Velike i male diplomatske nagodbe u prilog ovih osumnjienika nizanjem godina i masovnih grobnica ponitavale su od samog poetka svaku meunarodnu vjerodostojnost jer su ih sve strane shvaale kao odustajanjaodnaihvrijednostiinaihdemokratskihnaela.Prijetnjadaejednogdanaodgovaratizasvoje zloine ak i dravni poglavari, dakle pravosudna funkcija odvraanja, ostala je nedjelotvorna jer nije bila vjerodostojna. Dokle god dvostruki standardi i nekanjivost ostanu kao jedno od glavnih oruja u arsenalu realpolitike,sudskaprijetnjabiteuzaludna.Adoklegodsudbenavlastneuspijenaisvojepravomjestou odnosimamoikojiidaljevladajuumeunarodnimodnosimaidokseonaneostvarujeuzbokpolitikevlasti, da bi djelovale zajedno i komplementarno, u svijetu emo biti izloeni nepravdi i opasnosti, koje cinizam i sramotnenagodbesamojovieohrabruju.Doklegodrealpolitikabudeznailakukavilukiizdajuosnovnihi univerzalnihvrijednosti,anesinonimzdravograzuma,mudrostiidosljednostiutraganjuzarjeenjimakoja potuju ta naela, novi Miloevii od zloina e graditi sustav, Bin Laden e teiti unitenju svojih bivih saveznika,noviSadamiHuseinikoristiteseplinomzavrenjegenocida,JosephKonynee
12UziznimkuRadovanaKaradiakoji,kakoseini,nijenikakopovezansazloinimapoinjenimanaKosovu.Naprotiv, Mladi, tada aktivni asnik srpskocrnogorske vojske, iako je ve bio optuen, otiao je barem jedanput na Kosovo za vrijemekampanjeetnikogienjakojujeprovodioBeograd.

predatiorujedoknebudeamnestiran,Iranesepredavatiurukepiromana,Bliskiistokeidaljeuzgajati plodovegnjeva,aRusijaiKinavieevoljetikapitalizamnegodemokracijuiljudskaprava. Sav napredak naih demokracija u zatiti ljudskog bia i nada da te vrijednosti napreduju u svijetu bit e uzaludni. Nastupanjem meunarodnog prava na prijelazu stoljea, zahvaljujui utopiji koja je postala stvarnost, vjerovalo se da e pravo napredovati i nametnuti se, postupno, kao sredstvo mirnog reguliranja ljudskihodnosanaplanetarnojrazini,tamogdjejevladalasamosila.Slaviseuzmicanjenekanjivosti.Krupnim koracima,kakokau.Toserazumije.Zloini,najeenekanjavani,konanodolazepredsud.efovidrava, donedavno sigurni da nikada nee morati odgovarati za svoja djela, vie ne mogu mirno spavati. Uhienja SlobodanaMiloevia,AugustaPinocheta,JeanaKambanda, CharlesaTaylorailiSadamaHuseinaprimjerisu koji potvruju ovaj sretni razvoj. Pravda je jo nesavrena u svojem funkcioniranju, ali njezin je napredak nepobitan.Nekiak,bezsumnjemaloprerano,smatrajudajenepovratan".StvaranjestalnogMeunarodnog kaznenogsuda(ICC),kojijeplodspojautopijeitvrdoglavosti,pruasadasveveembrojurtavanadudaese moiosloboditistranogteretanepopravljiveprolosti,nemorajuipribjegavatiosveti.
13

ICTYsepodie,svevieivie,ponekadmukotrpno,aliuspijevaostatiuringu.Znaojetuunaprijedizgubljenu bitku, u kojoj se nitko nije kladio u njegove izglede da se odupre, pa i samo za koji asak, pretvoriti u uzbudljivu borbu iji ishod i danas ostaje nepredvidljiv. Namjera mi je ispriati vam upravo tu neoekivanu utakmicu,ukojojjesvesumnjivo,aprividjovarljivijinegoobino.

I.POGLAVLJE Sporazumnade,ilikadpolitikaipravdadjelujuslono

Svima onima koji su savjetovali izruenje Slobodana Miloevia jasno sam odgovorio: 'Ne.' Haki sud je politika institucija koja nema nieg meunarodnog. To je ameriki sud." Toga 5. oktobra 2000. Vojislav Kotunica slavi svoju pobjedu. Upravo je izabran za predsjednika jedne od federalnih republika Jugoslavije, svedenenaSrbijuiCrnuGoru.TogadanaSrbijajeizilanaulicedazbacionogakojijetrinaestgodinavladao kao gospodar i od 24. septembra odbijao priznati izborni poraz. Naputen od svoje policije, koja je stala uz prosvjednike iodvojskekojamujeuskratilaposlunostiodbilauguitipobunuukrvi, Miloevijeprisiljen povui se. Ali zahtijeva od svojeg nasljednika obeanje da nee biti predan meunarodnom pravosuu. Kotunica ne namjerava prekinuti srpski nacionalistiki pothvat ni osuditi zloine poinjene u njegovo ime. Prihvaaiosiguravamuzatituvojske.Sruenomdiktatorudoputenojedaostaneupredsjednikojvili,na zelenim uzvisinama Beograda, uz dobru zatitu elitnih jedinica. Moi e se baviti svojim poslovima i voditi svojustranku.Miloevi,poticateljvelikeveinezloinakojisuuprljalitlobiveJugoslavije,iznadzakonaje.
14 15

ZbogolakanjaMiloevievimruenjemkojesuonepoticaleodratanaKosovu,velikesileneosuujuodluku novog efa drave. "Situacija je delikatna. SAD se veseli dogaajima u Beogradu, ali trai od vas da budete razumni.NemojteuovomtrenutkuzahtijevatiMiloevievoizruenje,radijebuditesuzdrani",
13JeanKambandabiojepredsjednikVladeRuandeuvrijemegenocida.Uhienje1997.uKeniji;uobranijepriznao krivnjuzagenocidiosuenje1998.nadoivotnizatvor,apresudajepotvrenaiualbenompostupku2000.g. 14Ovaj,kaoisvikasnijinavodisrpskihdunosnikauknjizi,prenesenisuizfrancuskogizvornika,iutomoblikuih objavljujemo(op.ur.) 15HartmannFlorence,Miloevi,ladiagonaledufou(Miloevi,dijagonalaluaka),proirenoizdanje,FolioGallimard, Pari,2002,str.556.601.

objanjavaMadeleineAlbrightkojatelefoniraCarlidelPonte6.oktobra2000.krajemdana.TuiteljicaHakog sudapristaje.Aliupozorava:Kadovaopasnostbudeotklonjena,moratesepromijenitistrategija."Zapadse boji tete koju bi u ovom prijelaznom razdoblju mogao nanijeti pravni idealizam. Posebno nakon odluke Europske unije, 9. oktobra, da ukine zrani i naftni embargo koji je Srbija trpjela od 1998., a da pritom nije spomenuto postojanje meunarodnog uhidbenog naloga protiv Miloevia. Carla del Ponte prijeti da e upozoriti na utnju zapadnih prijestolnica. Madeleine Albright naziva je 10. oktobra: Molim Vas. I dalje se suzdravajteodgovorenjatiskuoMiloeviuionunostidabudepredan." CarladelPontejouvijeknemauBeogradusugovornikakojemumoepredatiuhidbeninalogimoraekati rezultateparlamentarnihizboraudecembru2000.g.iuspostavudemokratskevladekakobitrailaprimjenu zakona. Ali u meuvremenu, ako prihvaa smiriti igru, ipak eli upozoriti zapadnjake na odgovornost i nagovoriti ih da polagano pripremaju teren. Hubert Vedrine, francuski ministar vanjskih poslova otiao je u BeograduimeEuropskeunijekojojpredsjedaFrancuskapozdravitionogakojijesruioMiloevia.CarlaDel Ponte zove ga nakon njegova povratka, 11. oktobra. Haki sud nije prioritet za predsjednika Kotunicu. Njegov je prioritet preuzimanje politike kontrole u institucijama i uspostavljanje nove vlasti. Ne protivi se predajiMiloeviasudstvu,alielidatobudenajprijeuSrbiji,zazloineuSrbiji.Traidasenepoteepitanje Haga do parlamentarnih izbora u decembru", inzistira ef francuske diplomacije. A zatim dodaje: Govorit emooMiloevievojbudunostiuBiarritzu." PetnaestoricaprostirucrvenitepihKotunici,kojegajeFrancuska14.oktobrapozvalanasastanakvrhaefova dravaivladaEuropskeunijeutomljetovalitunaatlantskojobali.Europasedogovaradanepoduzimanita tobimoglougrozitipromjenedokojihjedolouSrbijiioteatizadatakKotunici.,,Akadzatodoevrijeme, nove e vlasti svakako morati dati odgovore na pitanja o kojima smo razgovarali, u prvom redu mislim na sudbinu Miloevia", brani se predsjednik Jacques Chirac. Parlamentarni izbori 23. decembra potvruju pobjedudemokratskeopozicijeidovodenjezinaprvakaZoranainianamjestopredsjednikavlade.Zoran inipripadaonimdemokratimakojisutrailineodlonoizruenjeMiloeviaHaguuveer5.oktobra2000. elipredati Miloeviapravdizbogubojstavaipokuajaubojstavasrpskihopozicionistaizbogposvemanje pljakenjegovezemlje,aliizbogzloinanaKosovuzbogkojihgapotraujeICTY.Itoonotvorenonajavljujepri preuzimanju dunosti. Moja zatita ovisi o predsjedniku Kotunici", odmah odgovara Miloevi u intervjuu talijanskom listu La tampa, u kojemu usporeuje Haki sud s koncentracijskim logorom" koji su osnovali zapadnjacidabiprogoniliSrbe". iniprviputsusreeCarludelPonte25.januara2001.,zavrijemeprvogposjetatuiteljiceSrbiji.Kotunica, novipredsjednikRepublike,upravojeiznioprednjuotruoptunicuprotivHakogsudaidaodoznanjada odbija svaku suradnju. Njegov stav ne razlikuje se nimalo od Miloevieva. Nasuprot tomu, srbijanski predsjednikvladepredlaezajednikuakciju.inieliizvuiSrbijuizMiloevieveereirehabilitiratijena meunarodnojsceni.eliuspostavitiprogramdjelotvornesuradnjesHakimsudomtakodanedestabilizira zemlju. Od trideset sedam optuenika u bijegu od Hakog suda, dvadesetak bjegunaca nalo je sklonite u Srbiji. Moramo zajedno identificirati prioritete. Miloevi bi morao biti uhapen za mjesec dana zbog korupcije, ali moemo mu suditi i za ratne zloine. Jo nemamo kontrolu nad policijom, tajnim slubama i vojskom, taj proces e potrajati. Moramo takoer objasniti ljudima to se dogodilo, da se pravda mora provesti, da to radimo zbog nas, a ne zato to to trai Haki sud. Vlada e morati odgovarati na izazove napredujuipolagano.MislimdabiRadovanKaradi,RatkoMladi,optuenizaSrebrenicu,ilionizaVukovar, moraliprviiiuHag.Tunebismjelobitiproblema.Miloeviedoiodmahzanjima,jerzasadajeprerano."

SporazuminidelPonte Rijetke su situacije u kojima se politiko djelovanje podudara s djelovanjem pravosua na meunarodnoj sceni.Josurjeeonekojimajeciljuskladitimeunarodnupravduivoenjeunutarnjihposlova.inieli djelovati.NiasanesumnjadajeMiloeviumjestouzatvoru.AliSrbibihtjelidamusesudizapatnjekojeje nanio svojem narodu, da plati to je unitio Srbiju i izgubio etiri rata. Ne ele biti prisiljeni suoiti se s pitanjemzloinakojejepoinio,najeeuznjihovpristanak,uHrvatskoj,uBosniilinaKosovu.Ipak,ini im pokuava to rei. im je preuzeo svoju funkciju, izjavljuje da postoje vrlo teki dokazi o Miloevievim zloinimaprotivAlbanaca.PokazateimtoumajuotkrivajuipostojanjegrobnicapredvratimaBeogradaina viedrugihmjestauSrbiji,gdjejeMiloevidaoprenijetiokohiljadurtavakakobiuklonioneketragovesvog neasnogdjelanaKosovu.TrudiseobjasnitiimdatizloininemoguostatinekanjeniakoSrbijaeliprekinuti sasvojomprolouipovezatisesasvijetom.Znaitodasrbijanskopravosue,paraliziranoMiloevievom erom, jo ne moe zamijeniti Haki sud i da bi, ak i kad bi to pokualo, uronilo Srbiju u razdoblje jo vee nestabilnosti.Osimtoga,trebaudaljitiMiloevia,definitivnomuoduzetisposobnostdateti,razbitilakoju pokuava odravati nastavljajui svoje sudjelovanje u politikom ivotu s obzirom na to da je ostao ef stranke,najjaeunovojopoziciji.Utojsituacijizakojuiniznadajeneodrivaidaosuujenaneuspjeh svaki pokuaj dubinskog reformiranja Srbije, Haki sud je za njega najbolje rjeenje. U njemu vidi sredstvo povezivanjapravaipolitikogdjelovanja.Upravotajspoj,tajsusretdvijuvlasti,kojeseestopercipirajukao suprotstavljene na podruju meunarodnih odnosa, bit e pokreta isporuivanja Miloevia u neoekivano kratkomroku.Tajsusretsimbolizirasusretdvijupodjednakoodlunihosobnosti.TuiteljicaHakogsudakoja, prviputupovijesti,hoeizvestipredmeunarodnosudstvojednogefadrave.Ipredsjedniksrbijanskevlade kojieliiupatiizSrbijeovjekakojijeglavnifaktornestabilnosti"unjegovojzemlji. Unato prividima, unato percepciji koja je ostala, pakt izmeu inia i Carle del Ponte zapeaen je bez znanja velikih sila. Unato inievim stavovima, Zapad preporuuje oprez i utnju. Ukoena zbog krhkosti srpskihdemokrata,Europajeupadljivoodsutnainerazumijekakvetoopasnostinosi.Inegrabiprilikekojese pojavljuju da spoje pravo i diplomaciju. Nasuprot tomu, SAD, neko vrijeme povuen zbog promjene administracije,pokazatesposobnostprilagoivanja,kojuebezsumnjejovieolakatinjegovponostose proglaavaprvakommeunarodnepravde.NatoeutjecatiiMiloevievstatus. NiMiloevievstatusnije bezutjecaja.Jerstavvelikihpremapravucinianjeiselektivan.OdNATOoveintervencijeuvrijemeratana Kosovu Miloevi je postao neprijatelj". Poslije toliko godina zapadnjake susretljivosti prema sugovorniku koji je neophodan, dakle nedodirljiv, Miloevi postaje u njihovim oima izvediv pred pravdu, na neki nain lienprivilegijenekanjivosti.UtomposebnomkontekstuAmerikancimanijetekorazumjetikakobigolemu korist imali pridruujui se indiu i Carli del Ponte, i voditi dvostruku politiku koja u isti mah pogoduje njihovim interesima i interesima meunarodne pravde. Ali njihova uloga u predavanju Miloevia Hakom sudubiteukonanicisasvimdrugorazredna.
16

Srbija je, dodue, izloena amerikim pritiscima, a isto tako i europskim, ali ni Washington ni Bruxelles ne zahtijevaju izruenje Miloevia Hakom sudu. Krajem februara Ana Lindt, ministrica vanjskih poslova vedske,kojapredsjedavaEuropskomunijomuprvompolugoditu2001.,objanjavaCarlidelPonte:elimo dabrzoponudjelovati,alizarazlikuodSADaneelimopostavitiultimatum.Morajuizvestijednouhienje prijekrajamarta,nenunoMiloevievo,moenekogdrugogoptuenikaakoele.Tuimporukuprenosimo." SAD je postavio jedanaest uvjeta za isplatu financijske pomoi, namijenjene te godine Srbiji. Postavio ih je Kongreskojimoradatizelenosvjetloamerikojadministracijidabisenovacdodijelio.Tojeprocesprovjere" kojojsepodvrgavajuproblematinezemlje"meukojimajeiSrbija.Prethodnegodine
16 SAD se proglaava prvakom meunarodne pravde iako nije ratificirao meunarodne instrumente i esto radije primjenjuje svoje vojne pravne propise nego meunarodne konvencije. Osim najnovijih primjera u vezi s Irakom, za potpuniji povijesni pregled proitajte izvrsno djelo: Power Samantha, A problem from Hell, America and the Age of Genocide,Perennial,NewYork,2002.

SAD je traio uklanjanje Miloevia s vlasti u zamjenu za financijsku pomo. Sada je uvjetuju pokretanjem reformi, ali i dokazom prave suradnje s Hakim sudom. Drugim rijeima, trae uhienje Miloevia ne zahtijevajui njegovo izruenje, prebacivanje u Hag barem jednog optuenoga i prihvaanje zakona koji zahtijeva Kotunica da bi pokrenuo bilo kakav oblik suradnje s Tribunalom. Kongres mora donijeti odluku najkasnijedo31.marta.Politikirealizambezsumnjepodraobikompromisipretvoriooveuvjeteuskromne elje,tolikojeSrbijitrebaotajnovacdapodridemokratskutranziciju,daihininijepretekao.

PremaMiloevievuuhienju SutradannakonposjetaCarledelPonteBeogradu,inijavnoizjavljujedaizruenjeMiloeviaHagunebi bila previsoka cijena za pristup Europi". ini odrava obeanje. Beogradski javni tuitelj otvorio je istragu protivMiloeviazakorupcijuizloporabuvlasti.Biviefdravenesamodajeopljakaoiucrnozaviodobar diobiveJugoslavijenegojeorobioSrbijuinakupioviemilijardidolaranaraunimaustranimbankama.Ali dokazejetekoprikupiti,pogotovonabrzinu.MjesecdanaposlijeinitraijojedansusretsCarlomdel Ponte,alielidaostaneutajnosti.Nalazeseusubotu3.martauLuganu,rodnomgradugospoeizTicina.U ureduefakantonalnepolicije,kojigajeradostavionaraspolaganjekakobiseizbjegaopublicitet,tuiteljica Hakogsudaisrbijanskipremijerrazgovarajudvadugasatauetirioka.Srbiniznosipodrobnuslikupolitike situacije u svojoj zemlji. Miloevi i dalje vodi svoju socijalistiku stranku i uiva u ulozi efa opozicije nestrpljivooekujuiasosvete.Kaotojetoosjetionaveer5.oktobra,inimoraudaljitiMiloeviaako eli pokrenuti zemlju. Objanjava Carli del Ponte da mu je potrebna podrka SADa i njegova ekonomska pomo. eli, dakle, uhititi Slobodana Miloevia prije 31. marta, datuma certifikacije amerikog Kongresa. MeutimKotunicajezaprekanjegovimplanovima.Srbijanskipredsjednik,kojisumnjiiiniadaeliizruiti MiloeviaHagu,traiodvojneobavjetajneslubedaganadzire.inisenatoali.KaedaegaKotunica pokuatisruiti.ini,dakle,predlaedaseMiloeviasmjestiizareetakanajprijeuBeogradupadaseeka pogodniji trenutak za izruenje Hakom sudu. U meuvremenu e osigurati dobrovoljnu predaju jednoga ili dvaju optuenika Hakog suda, kao dokaz volje njegove vlade da surauje s meunarodnim pravosuem. Zatimininastavlja:Miloeviezanekolikodanabitiispitivanzbogsvojeupletenostiupokuajubojstva VukaDrakovia(jednogodliderasrpskeopozicije,lananoveveine;op.a.).Biteoptuenizakorupciju,za zloupotrebu poloaja i izborne prevare. To e ovisiti o dokazima koje uspijemo skupiti do 15. marta kad mislimozatraitinjegovouhienje.Naravno,biteuhapenzadrugezloine,aneonekojivaszanimaju.Ali bit e nam nemogue zadrati ga u pritvoru jako dugo. Dakle, izruit u vam ga, ako je potrebno ak i otmicom.Samo,nemoguvamjoreikada."
17

KrajemmartasrpskopravosueneraspolaesdovoljnodokazadaoptuiMiloevia,aliipaksdostatnoda zatraiistragu.NaputuzaWashingtoninije20.martapresjedaouamsterdamskojzranojluci.Carladel Pontedolazitamonadrugitajnisastanak.Iznenaenajejerimnizozemskapolicijaneuspijevanaiprivatni salon.CarladelPonteiinitraeodtjelesnegardedaseudaljiieusehodnicimazranelukeuSchipolu kaodvaobinaputnika.Napredujemo,uhititemoMiloeviazakojidan.Aliimamoproblemsamerikim ultimatumom. Ne elimo ostaviti dojam da djelujemo pod amerikim pritiskom. Bilo bi moda bolje da priekamopoetakaprilaumjesto31.marta.StosetiezelenogsvjetlazasuradnjusTribunalom,Kotunicai dalje oklijeva. Zahtijeva da se to uredi zakonom, ali nam ne kae kad e parlament zasjedati. Obeao je uskoro,alisadkaedanezna." Rokcertifikacije"amerikogKongresadajealibiiniudaprisilinadjelovanjeonekojisuMiloeviuobeali imunitet.PremijerkoristiKotunicinoputovanjeuenevudauhitiMiloevia.Noonnijeodgovorionapoziv sucakojigajetrebaoispitatiuokviruistragekojajeutoku.Tridesetogmartaspecijalnapolicija
17 Blagoje Simi bit e premjeten u Hag sljedeeg tjedna, Milorad taki, takoer optuen u predmetu logora u Prijedoru,predanje23.marta2001.SamaSrbijaimatadanasvojempodrujuokoosamnaestbjegunaca.

opkolilajevilu.Aliumijealasevojska.Akcijajezaustavljena.NapovratkuuBeograd,31.marta,Kotunicase opire,alinakrajupoputa.Televizije cijelogsvijetastiglesuusrpskuprijestolnicuioekujuishodteborbe. Beograd vie ne moe ustuknuti, o tome ovisi odluka Kongresa. Kotunica prihvaa zapovjediti vojsci da propuste policijske snage, u zamjenu za uvjeravanje da Miloevi nee biti izruen Hakom sudu. Miloevi postavlja isti uvjet kad je pristao da se preda poslije deset sati pregovora. U zoru 1. aprila ulazi u prostor CentralnogzatvorauBeogradu.

Europskiotpori

Ovo nas obeanje ni na to ne obavezuje. Nismo ga stavili u avion za Hag, a to je i traio. Ispotovali smo svoje obeanje", objanjava ini Carli del Ponte u telefonskom razgovoru. Tuiteljica vie nema sumnji, premijer namjerava ii do kraja. Miloevi e uskoro biti u Hagu. Ali sada joj preostaje uvjeriti Europljane i Amerikancedapotaknuzavrnufazuizruivanje.Igranijeunaprijeddobivenajernitkonetjerabeogradske vlastidapredajuMiloeviameunarodnojpravdi.Zatvaranjebivegefadravenijeizazvalonikakvepotrese uSrbiji.Umirene,velikesileinisedasetimezadovoljavaju.NevidezaprekeutomedaSrbijaoklijevapredati svojeg biveg poglavara meunarodnoj pravdi, i tako potvrdi svoju opredjeljenost za funkcioniranje pravne drave. Jer, konano, za njih je meunarodna pravda samo meupostaja dok se ne osvijesti suverenitet, trenutnoznatnonaruenzbogzloinakedravnepolitike.SadkadjeMiloevisruenibaenuzatvor,Srbija moe ponovno zahtijevati da joj se prizna legitimni unutarnji suverenitet i sama suditi svojem tiraninu. Ali zapadnjacizaboravljajurazmjereigeografijuzloina,zaboravljajudasegolemaveinanjegovihrtavanalazi izvanSrbije,zanemarujuslabostunutarnjegpravosudnogsustavakojinijenioiennireformiran,ikonano prikrivajuinjenicudajeMiloeviusvojojzemljioptuensamozakorupcijuizloporabuvlasti,anezazloine protivovjenosti.Ponovosejavljanjihovotporinjenicidajedanefdraveodgovarazasvojezloineijo vieuvrujuMiloeviauuvjerenjudanikadaneebitiizruenHakomsudu.NetolikozatotoseSrbitome suprotstavljaju,kolikostogatoeonikojisunaistompoloajuodbitiigratiprotivjednogodsvojihkolega, stvarajui tako vrlo nezgodan presedan. Miloevi je uvjeren da e se uskoro izvui. Ali Haki sud nee ustuknuti pred jednodunim stavom da se odgodi njegovo prebacivanje u Hag. Pouruje se podsjetiti na prvenstvo nadlenosti koje mu je dodijeljeno u odnosu na nacionalna pravosua i ve 6. aprila alje svojeg inovnikauBeogradkakobipredaoMiloeviumeunarodniuhidbeninalog. "Preblizusmociljudabismoodustali",zauzimaseCarladelPonteuprijestolnicama.AliEuropaostajegluhai podijeljena.Francuska,kojajedalainicijativuzaosnivanjeHakogsuda,modaejepodrati.CarladelPonte odlazi u Pariz 2. maja 2001. Ali prethodno daje intervju Le Mondeu i u njemu poziva na urno izruivanje optuenog Miloevia, kao i svih drugih optuenih". Ona tu poziva i na aktivniju podrku meunarodne zajednice pri uhienjima traenih osoba. Hubert Vedrine, ef francuske diplomacije prima je u drutvu s AlainomRichardom,ministromobrane.Onseuzbuuje,kritiziraintervjuLeMondeu,nastupaneprijateljski. CarladelPontekaodaujeKotunicu.FrancuskiministarsloiosesidejomdaseMiloeviusudiuSrbiji.Ito javno kae. Europa uglavnom odbija nametnuti Beogradu rok za meunarodno suenje Miloeviu. Svaki pritisak u tom smislu prijetio bi da odgodi proces demokratizacije, uvjerava veina Europljana. Tjedan dana nakontogatuiteljicaletizaWashington.SADjenagradiouhienjeMiloeviaiisplatioSrbiji50milionadolara obeane pomoi. Ali, iako su Sjedinjene Amerike Drave pozdravile napore Beograda, on je jo daleko od toga da ispotuje svoje obaveze. Zato su odgodile sudjelovanje na donatorskoj konferenciji, predvienoj za juni,doprihvaanjatogfamoznogzakona,bezkojegaKotunicaodbijasvakusuradnjusHakimsudom,ido novihuhienja. AlikaoniEuropljanima,nijeimprioritetMiloevievproces
18

18Ciljdonatorskihkonferencijajestskupljanjevelikihizvanrednihfinancijskihdoprinosazapomoupodizanjuzemalja poslijesukobailitekekrize.

u Hagu. Ipak, iniu se uri. Zatvaranje Miloevia nije sluilo niemu. Iz svoje elije on nastavlja politike aktivnosti,primalanovesvojestrankeistrpljivopripremasvojpovrataknavlast.Asrbijanskopravosuestoji namjestu.PostojiopasnostdaMiloevibudeputen.ininastavljasvojput.Umajusuoavasrbijansko javno mnijenje sa zloinima koji su prema Miloevievoj naredbi uinjeni na Kosovu. Operacija prikrivanja dokazaDubina2,kojujeMiloevizapovjediosredinommaja1999.,uoiintervencijeNATOsnaganaKosovu, predvialajenesamoprijenosdijelatijelaalbanskihrtavauokolicuBeogradainadesetmjestauSrbijinegoi unitavanjeleevaspaljivanjem.Iznenadasuoenasasvojomnajtamnijomprolou,Srbija,uoku,postaje svjesna masovnih zloina o kojima je dotad radije utjela. Prvi put Miloevi u oima Srba izgleda kao ratni zloinac.Srbijanskojavnomnijenjerazumijedajeboljeosloboditisemonstrumanegogaprihvatiti. Sadaje spremnoprihvatitiprebacivanjekojeinizakulisnopripremavenekolikomjeseci.

Ulogmeunarodnihdonatorskihkonferencija

CarladelPonteeliuvjeritiSADdasepridruitomnaporu.Samonovirokmeunarodnezajedniceomoguio biiniudazakljuistvar.AutomuWashingtonmoeigratiodluujuuulogu.Miloevievasudbinabite zapeaena 9. maja 2001.u sunanom uredu Colina Powella. Novi ameriki dravni tajnik obeava: Odrat emopritisak.Miseneemo,kaoniKongres,zadovoljitidoknebudusuraivali.Potvrdilismopomouvjetno. No,od1.aprilanisumnogonapravili,tojeneprihvatljivo."CarladelPonteobavjetava oinievojvoljidaizruiMiloeviaICTYevimsucima,toAmerikanac,inise,nezna.Onamuobjanjavas kakvim se potekoama susree zbog otpora predsjednika Kotunice i trai njegovu pomo. Vano je da BeogradnajavidatumMiloevievaizruenjajerjerijeozakonskojobaveziokojojnemapregovora.Mogli biste traiti od Kotunice da vam kae datum kad ga sutra vidite. Miloevievo izruenje je test: ako se Beogradudopustidaseopire,ICTYebitisamosudalibi,svedennasuenjesamositnimribama."Dodalaje dajesaminiuvjerenunesposobnostsrbijanskogpravosuadasudiMiloeviusljedeedvijeilitrigodine zbogtekoauistraziopljakisvojezemlje.MismouHagu,naprotiv,spremni.Dooktobraimatemodvije nove optunice protiv Miloevia, za Hrvatsku i Bosnu. Trait emo spajanje razliitih predmeta i napraviti jedinstven proces. Kad zavrimo suenje u Hagu, ICTY ga moe predati srbijanskim sucima da odgovara za drugezloine."ColinPowelldaoseuvjeritiisljedeihsetjedanapokazaovjeranobeanju. I Vojislav Kotunica je u Washingtonu. Doao je mobilizirati protivnike meunarodnog pravosua u najkonzervativnijim krugovima kako bi oni potakli Bushovu administraciju da povue svoju podrku ICTYu. PoslijeponitavanjaClintonovapotpisanaRimskisporazum6.majaiotrihamerikihkritikanaraunICTYa, srbijanski predsjednik misli da moe navesti Amerikance da poput Europljana prihvate ideju o procesu Miloeviu u Beogradu. Ali State Department razbija mu sve iluzije: bez suradnje s Hakim sudom, Beograd vieneemoiraunatinameunarodnufinancijskupomo.VlastimorajudatidatumMiloevievaizruenja. CarladelPonteodnijelajejednupobjedu.Alinjezinediplomatskeaktivnostipremaamerikimvlastimajako smetajuglavnomtajnikuUNa.DesetogmajaKofiAnnanpozivatuiteljicukojajenaprolaskukrozNewYork: Postoje granice koje bi tuitelj morao potovati kad zagovara suradnju vlasti u Beogradu s ICTYem." Meutim,obavezadravadasuraujuproizlaziizobavezujuerezolucijeVijeasigurnostiUjedinjenihnaroda iimasnaguzakona,noglavnitajnikpotieCarludelPontedadjelujeviediplomatski.Zakonnepodnosida sepotujeovisnoookolnostima",pokuavaobjasnitivicarka,nesklonatomudapostanerevniuvarpolitike ravnotee,osobitoakosenastojiiinarukuvlastimanajmanjeraspoloenimadapredajusvojeoptuenikei njihove tajne. ivo vam savjetujem da razmislite o injenici da postoje granice koje se ne smiju prijei. Ne smatramdunoutuiteljadaraspravljaogospodarskojpomoijednojzemlji",inzistirarazdraenogospodin iz Gane. Nekoliko tjedana poslije, pozdravit e izruivanje Slobodana Miloevia kao povijesni trenutak za Ujedinjenenarode". UBeogradusupoelipregovoriuciljuusvajanjaZakonaosuradnjisICTYem,alisuuslijepojulici.

Miloevievisaveznici,jouvijekuveiniuSaveznojskuptiniSrbijeiCrneGore,stavljajuveto.Demokratski blokostajepodijeljen.inijeupozoravaosljedeaefazapotrajati.Neebitinikakvogprebacivanjaprije usvajanjaZakonajerbitomoglougrozitiitavproces.Aliposlijeusvajanja,dokojege,mislim,doiujunu, prebacivanja e se nastaviti (...) Miloevi je poseban sluaj, ne mogu se obavezati, npr. dati neki datum, previejeneizvjesno.MogusamoreidasusvisvjesnidasamousvajanjeZakonaneebitidovoljnoidaese moratipoduzetidrugekonkretneakcijeprijedonatorskekonferencije",objanjavainijednomizaslaniku CarledelPonte,poslanomuBeogradkrajemmaja2001.Usporedno,inipokuavaumiritisvojeprotivnike koji ga jo uvijek sumnjie da eli predati Miloevia ICTYu: Miloevi najprije mora odgovarati za djela u svojojzemlji.(...)BilobiprejednostavnoposlatigauHagkaopaket." Sredinom juna Washington zadrava vrst stav i odbija sudjelovati 29. juna na donatorskoj konferenciji, sve dok Zakon ne bude usvojen i odreen datum Miloevieva izruenja. ini zove Carlu del Ponte: Carla, Miloeviebitiuskoroizruen.Imajtepovjerenjaumene.ImamplandazaobiemSaveznuskuptinu.Vidjet ete. Uinit emo to je potrebno." ini tada prilazi Amerikancima da bi doznao bi li oni, u sluaju eventualnogMiloevievaizruenjaHagu,bilispremnidatiavionzanjegovoprebacivanjeuNizozemsku. Europljani su bili na elu borbe protiv nekanjivosti monika kad su potpisivali Rimski ugovor kojim se ustanovljuje stalni Meunarodni kazneni sud. Ali Miloevi je trebao biti prvi ef drave kojemu je ikada sueno pred meunarodnim sudom, a da u tome Europa nije ni prstom pomakla. Miloevievo izruenje inilobiseamerikompobjedom.Srbijabitozamjeralainiu.TrebalojeuvjeritiEuropljanedasepopnuu jureivlak,baremnakrajuvonje.CarladelPonteodluujepozvatiNijemceiFrancuze.Najprije21.junaletiu Berlin. Nijemci, kao i veina Europljana, zamjeraju meunarodnom pravosuu nebrigu o politikoj situaciji. Optuuju pritiske ICTYa i ameriku odluku da bojkotira donatorske konferencije, uz rizik da oslabe vlast u Beogradu. Carla del Ponte suprotstavlja im mogunost Miloevieva oslobaanja kao mnogo opasniju. Beograd ima naina da sada izrui Miloevia. Ali to izruenje bit e iskljuivo amerika pobjeda i oit neuspjehEurope",dobacujeJoschkiFischeru.NikadanebismomoglizamislitidaeMiloevibitiizruenu zamjenu za novac", udi se njemaki ministar vanjski poslova poslije zavretka razgovora. U svojem sasvim novom uredu njemake vlade, s pogledom na Reichstag, Gerhard Schroder ne oklijeva ni asa. Kancelar predlaedaseKotunicipoaljepovjerljivaporukakojomsezahtijevaMiloevievohitnoizruenje. SutradanCarladelPontetelefonskirazgovarasaJacquesomChiracom.Miloevievojeizruenjenadohvat ruci,aliostajubrojnezapreke.AkomeunarodnazajednicaanesamoSADnepokaeodmahieksplicitno vrstu volju da vidi Miloevia izruenog Hagu, izlaemo se opasnosti da poslije donatorske konferencije izgubimodinamikustvorenusadanjomsituacijom.(...)Uzimamsizapravo,gospodinepredsjednie,daVas usrdno zamolim da upotrijebite sav svoj politiki i moralni utjecaj, kao i ugled Francuske da zatraite od Beograda na nain koji ocijenite najboljim da Miloevi bude to prije prebaen u Hag. Naime, ini mi se presudnimdaseujeglasEurope,aposebnoFrancuske,onakojasnokakotopovijesneokolnostizahtijevaju." I zakljuuje: Ne preputajte zaslugu samo Amerikancima, Nijemci su ve prihvatili zaloiti se..." I francuski predsjednikpristajeprizvatipametiKotunicu.PrviputupovijestiVelikiprihvaajustavitisvojumouslubu meunarodnepravdedabimoglasuditibivemefudrave.

Odluujuainievaintervencija

NakonblokadeSkuptinesaveznavladaproglasilajezavrijemevikendadekret,kojistupanasnaguuzoruu ponedjeljak25.juna.Unaelu,svezaprekeizruenjuratnihzloinacakojejeoptuioICTYsadsuuklonjene.Ali Kotunica i njegovi saveznici ustrajavaju na svojim stajalitima. Nadaju se da e se Amerikanci zadovoljiti dekretom i potvrditi svoje sudjelovanje na donatorskoj konferenciji 29. juna u Stockholmu, o kojoj ovisi budunostSrbije.Washingtonnepoputaitraikonkretnusuradnjuprijekrajnjegdatuma.SusretuBeogradu izmeuiniaiAmerikanacausrijeduprijepodne,27.juna,presudanje.Srbijanskipremijeruvjeravaihda mu pomognu u posljednjem potezu najavljujui bez otezanja njihovo sudjelovanje na Konferenciji u Stockholmu,iakouvjetinisuispunjeni.ObjanjavadaMiloevievoizruenjevieneovisiosaveznimvlastima,

nego o vlastima Srbije. Zahvaljujui tom dekretu, beogradski je sud zapoeo odmah, ve u ponedjeljak, proceduruizvrenjameunarodnoguhidbenognaloga.iniobeavadaenjegovavladadatizelenosvjetlo u najkraem roku, ali nije siguran da e to uspjeti prije 29. juna. Zabrinut za stabilnost svoje zemlje, eli se prethodnouvjeritidagaKotunicaneepokuatiutomesprijeiti.Amerikancimuodluujudatipovjerenje. OtiieuStockholmali,akoMiloevinebudepredanHakomtribunaluprije10.jula,obeanjadonatorabit eponitena. Najava,poslijetogdana,sudjelovanjaSADanadonatorskimkonferencijamaiznenaditesve.
19

Dvadeset osmog juna Ustavni sud osporava legalnost vladina dekreta i odluuje ga suspendirati. ini je prisiljendjelovatihitno.Sazivavladu.SviministriosimjednogaglasujuzaneodgodivoMiloevievoizruenje. inizoveCarludelPontemaloposlije16.30sati:Miloevikree,hitnonampoaljitenekogadagaprati do Haga." Rokovi su prekratio da se poalje zaprisegnuti asnik iz Haga u Beograd. Kevin Curtis, jedan od britanskih istraitelja ICTYa ve se nalazi u srpskoj prijestolnici, gdje nazoi ekshumacijama nedavno otkrivenih grobnica. Odmah ga pozivaju i on se sjea: Oko 18.30 sati, u etvrtak 28. juna 2001. bio sam u jednoj od slubenih zgrada (Institut bezbednosti u Beogradu; op. a.). Tri helikoptera ekala su iza zgrade. SlobodanMiloevistigaojeizzatvoraufurgonu.NijeseinilodaznadakreezaHagjerje,imjeiziaoiz vozila,poeodizatirukepremanebuipitatiupraviteljzatvorakojigajepratiotosedogaa.Upraviteljmuje odgovoriodaodlaziuHag.MiloevijeodbrusiodanepriznajeTribunal,daganepotujeidaneekrenuti. Budui da se nitko nije micao, zatraio sam od upravitelja zatvora da ga dovede do mene, to je on uinio. Tadasammuproitaopravaislubenomudaopriopiodajeuhien.
20

Miloevi je odbio uzeti papire koje sam mu pokuavao predati. Kad su ga pretraili, popeo sam se u helikopter do kojega je doveden. Cijela je operacija snimana. Za vrijeme leta helikopterom Miloevi je potpunopromijeniodranjeipokuaozapoetirazgovorsamnomnaengleskome. SpustilismoseuvojnubazuuTuzligdjenasjedoekalaskupinanaoruanihvojnika(amerikogkontingenta NATOa) koji su nas odveli u montanu zgradu na rubu piste. Tu smo ostali oko sat i pol. Snimali su nas za cijelogtrajanjaovogzadravanja.UjednomtrenutkuMiloevijepokuaozapoetirazgovorsvojnicimakoji sutoodbili. Otprilike oko 21.45 obavijeteni smo da je avion koji e nas odvesti u Nizozemsku upravo sletio i da emo krenuti im uzme gorivo. Zatim su nas odveli do aviona. Pet ljudi u civilu stavilo je tada Miloeviu lisice i odvelo ga u avion. Objasnio sam jednome od njih da procedura ICTYa predvia audiosnimanje cijeloga putovanja. Ali odgovoreno mi je da to nije doputeno i da Miloevi ionako nema pravo govoriti. Tada je Miloeviobavijetendamorautjetiosimakoneelinetopitati. Poslijenaveer,sletjelismouvojnubazuu Eindhovenu. Miloevi je tada predan nizozemskim vlastima i helikopterom odveden do zatvora u Scheveningenu."CarladelPontejebilakodkuekadjojjeu1.3029.junazazvoniotelefon.Misijaizvrena", rekao joj je suradnik. Miloevi je upravo stigao u zatvor u Scheveningenu, gdje se nalazi pritvor ICTYa. Telefonski pozivi bili su brojni cijele veeri. Madeleine Albright prva je estitala Carli del Ponte, a za njom ameriki veleposlanik u Hagu, ef Kabineta njemakog kancelara Gerharda Schrodera i Wesley Clark, zapovjednikNATOsnagauEuropi.Sutradan,predstotinamatelevizijskihkamera,CarladelPontepozdravlja iniainjegovuvladu,kaoidravekojesukonanopridonijeleovomizruenju.Posebnosamzahvalna
21

19OsamnaestmilijardidolaraskupitesekonanouStockholmukakobisepomogloSrbijidazaponereforme.
20 Kad predveer 28. juna 2001. najavi da je prebacivanje Slobodana Miloevia u tijeku, ini izjavljuje Srbima: "Mjestojenaezemljeumeunarodnojzajednici.Ovuodlukunismodonijelinizbognas,nizbognaihroditelja,nego zbognaedjece.Zatovasmolimdashvatiteovutekualipravednuodluku."

21 Prema prii asnika ICTYa Kevina Curtisa, za vrijeme leta Miloevi je ipak traio doputenje da pui, to mu je odbijeno.

SADu, a naroito dravnom tajniku Colinu Powellu, njemakom kancelaru Schroderu, francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu. Spominjem ih poimence jer sam posljednjih dana bila u neposrednom kontaktusnjima.Stosetiejueranjeoperacije,posebnozahvaljujemVelikojBritanijiinizozemskimvlastima zanjihovudragocjenupodrku."NatraenjeAmerikanacabritanskezranesnageRoyalAirForcedalesuC 130 koji je prevezao Miloevia iz Bosne u Nizozemsku. Izruenje prvog efa drave koji je ikada predan meunarodnojpravdiinisedajeplodmeunarodnogdiplomatskognaporabezpresedana,ukoristideala pravde. Nije vano to je ta podrka iznuena i pruena u posljednjem trenutku. Nije vano to u asu glasovanjaostvaranjuMeunarodnogkaznenogsudanijedanlanVijeasigurnostinijemogaozamislitidae seMiloevijednogdananaiuzatvoruuScheveningenu.Tojepobjedanadnekanjivoumonih.Granice izakojihsusediktatoriosjealizatienimasadavienisubedemi.ICTYjeono,tonijebilovjerovatno,upravo pretvorioustvarnost. Cijeli svijet slavi tu povijesnu pobjedu za meunarodnu pravdu". Osim nekih. Moskva trai od svojeg ambasadora u UNu da sprijei da predsjednik Vijea sigurnosti izrazi zadovoljstvo ovim dogaajem, Fidel Castro ali politiku pogreku", a Tripoli optuuje dvostruka mjerila" meunarodne zajednice. Neki uvodniari kritiziraju pravdu ekovne knjiice" ne razumijevajui da meunarodna pravda, kako bi mogla zatvoriti optuene, ovisi o dravama. Njoj je vie nego ikome drugome potrebna mo koja lei u politikoj vlastidravadabiseizvravalepresudenevodeiraunaogranicama.Taovisnostmeunarodnepravdeo moi prisile, kojom raspolau samo drave i kojom se one selektivno koriste, slabi utjecaj meunarodne pravde i suava joj legitimitet. Treba li zato odustati od meunarodne pravde, kako neki preporuuju, ili optuivati moralizam monih koji teinu zloina, jedini pravi kriterij pravde, zamjenjuju politikim razmatranjima, posebno smatrajui podlonima pravdi svoje neprijatelje prije nego li prijatelje, ili koji preporuujudrugimaonotodobropazedaneprimjenjujunasebe?Dokgodmeunarodnapravdanebude primjenjiva na sve, izgledat e kao igraka monih protiv slabih. To je kritika koju e Miloevi, a poslije i SadamHusein,snanoisticatikrozcijelotrajanjeprocesa. Izvana ovisan o dobroj volji drava, ICTY je iznutra teorijski sam svoj gospodar. Statut mu daje takvu neovisnostdaesedrave,nekolikogodinaposlije,truditidazauzdajuMeunarodnikaznenisudpodcijenu tekih uzmicanja, posebno suavajui ovlasti tuitelja da goni i dajui Vijeu sigurnosti snagu da zaustavlja progone.Velikesileubrzoshvaajuopasnostkojupredstavljameunarodno pravosuekoje,dodue,nema svojihsnaganaraspolaganju,alinakojeonenemajunikakvautjecaja.BojesezalijetanjaMeunarodnogka znenog suda na politiku pozornicu i zato se trude ukrotiti zvijer. Ma koliko bila mona, pravda nema ni novanik,nima".Ostaje,dakle,ranjiva.

OvisnostICTYaovelikimsilama

Zahvaljujuiiznosuod3milionadolaraspasonosnihdonacijaPakistanaiMalezije,Tribunaljekonanomogao poeti s radom sredinom 1994. Sjedinjene Amerike Drave pojurile su odmah u Hag. Stigle su sa svom potrebnominformatikomopremomTuiteljstvuidvadesetdvojiciinovnikakojisudoliravnoizPentagonai izCIAeikojesubesplatnoustupilinaraspolaganjeICTYu.Pravnici,vojnianalitiariipolicajciizsvihzemalja Commonwealtha slijedili su ih i urili u Hag. Francuska zaostaje. Dok Tuiteljstvo iprocedura padaju u anglosaksonske ruke, Pariz ne eli sudjelovati u tom naporu. ICTY, meutim, bez prorauna ovisi o dobrovoljnim prilozima. Godinu dana poslije, Francuska jo uvijek nije uplatila ni centa. Jedva je prihvatila pozvatinekolikovolonteraizsvojegMinistarstvaunutarnjihposlovaiMinistarstvapravosuateihaljepod uvjetomdaihplaajuUjedinjeninarodi. TerazlikeudranjuizmeuFrancuzaiAnglosaksonaca,vidljiveodsamogpoetka,nisusluajne.Svirealistiu Tribunaluvidesamoproduenjepolitikevlasti,njezinsudskiogranak.imsuubranedividendeefektanajave, svi se slau da je cilj dostignut. ICTY je posluio za opravdanje politiarima, a kao oduak emocijama izazvanimastrahotamanedjelauBosniiHercegovini.Odmahzatimjenaputen,bezsredstavazaopstanak, bez prorauna. Protiv svakog oekivanja, aica dovoljno idealistikih magistrata otrgnut e ga meutim od

njegove sudbine istroenog alibija, odbaenog u ko. Kucaju na sva vrata i konano nalaze fondove za otvaranje prvih istraga. Ovo neoekivano buenje dovodi velike sile u neugodan poloaj. Dale su obeanja koja!nisunamjeravaleispuniti,stvorilesusamesebiobavezezakojenisusmatraledaihvezuju.Sadaese morati nagoditi jer e rad Tribunala imati bez sumnje politike implikacije. Sve velike sile ipak ne reagiraju jednakobrzoniistimEorujimapredtomkreaturomkojaimizmieizrukuikojeseboje.

Prvi reagira SAD kako bi sprijeio Tribunal da se oslobodi. SAD je uvijek htio da Tribunal bude pod skrbnitvom,odnosnopodvlauVijeasigurnosti,bezpravesamostalnosti.ProjektkojiSADnudiumartu 1993., kad se stvarao ICTY, predlae da Vijee sigurnosti bude ovlateno za nadzor prikupljanja ljudi, financiranjeoperacijaTribunala,anaroitotuitelja.Tajprijedlogkonanojenaputenukoristprojektakoji sunadahnuliFrancuziiTalijani,kojimsepreporuujenezavisnostTribunala.AlizaWashingtonprioritetipak ostajenaelozadravanjakontrolenadtominstitucijom. Francuska vjeruje u eru ljudskih prava i u nadu koju donosi meunarodno pravosue pa je pred Vijeem sigurnostiuspjenobranilaprincipnezavisnostiTribunala.KaodomovinaDeklaracijeoljudskimpravimaona sediidajeizmislilasudskouplitanjepomodeluhumanitarnoguplitanja,iradonapominjedajebilajednaod pokretakih snaga u stvaranju prve meunarodne kaznene instance poslije Nrnberga i Tokija. Upravo na njezin poticaj nametnula se ideja meunarodnog suda, namijenjenog spreavanju nastavka zloina u bivoj Jugoslavijiikanjavanjukrivaca.RolandDumas,uonovrijemenjezinministarvanjskihposlova,prvije1992.to javno izrazio. Ali, kao i ostali njegova ranga, elio je prije svega dokinuti svaku elju da se vojnom silom odgovarananedjelakojasedogaaju.Pariztekousklaujesvojeplemeniteidealesasvojomdiplomacijom. Kad mrtvoroeni sud pone postojati, Francuska ne uspijeva stvoriti nikakvu strategiju. Zadovoljava se nastavkomignoriranjatognovoginiteljakojisesambezobzirnopozivanameunarodnuscenu,anjezinaga diplomacija i dalje prezire. Gotovo bismo se morali tome veseliti da je tome razlog ouvanje nezavisnosti meunarodnogpravosua.Alitojedranjeokrutanodsjajneefikasnostifrancuskevanjskepolitike posljednjihdvadesetgodina.
22

ZarazlikuodFrancuza,Anglosaksoncineekajuirazvijajustrategijuprematomtigruodpapirakojisebudi. Zanjihsustvarijednostavne.BuduidaICTYstvaraobavezevladama,nemoeostatiubesteinskomstanjuu odnosu na sve politike vlasti. Budui da je ICTY sredstvo uplitanja, mora se uvati u toplini ispod krila politiara.Sobziromnatodazanjihsudbenavlastnijenunoodijeljenaodpolitikevlasti,moebitinjezino sredstvo.Radijenastojestavitipravouslubunjihovemoinegodajojonobudezapreka.Upravoizvravajui svoju vodeu ulogu nad tim novim sredstvom, najlake e dovesti pravo u slubu diplomatske akcije i podreditigaakobizaprijetiloometanjemnjihovepolitikenamjere. ZaAmerikancemeunarodnojepravouistimahsredstvodominacijeiideal;zaFrancuzeonojesamoideal. Rezultat:Francuskaseuribranitiga,anjezinadiplomacija,kojaneznatobisidealima,uriseklevetatiga. Za visoke dunosnike Ministarstva vanjskih poslova Republike Francuske ICTY je i dalje najgora ideja posljednjih godina". Odatle pasivnost Pariza u odnosu na ICTY. Dok Anglosaksonci zauzimaju prostor, Francuskaseponaakaortvainstitucijenakojunemautjecaja.Francuskidiplomatiivojnicijavnopokazuju svojenepovjerenje,vrijeajusezbogzahtjevapravosuakojeihnavodnospreavadaradesvojposao.Tue senamopravosuakojeseguratamogdjemunijemjesto,kojebinjihovevojnikeuBosnihtjelopretvoritiu pomonikepravosuaikojeumiljadasvojimoptunicamamoeodluivatitkomoe,atkonemoesjestiza pregovaraki stol. Nisu Francuzi jedini koji tako misle, ali su prvi koji to jasno i glasno kau. Ta im bahatost ubrzo donosi nezahvalno i nezaslueno mjesto najloijih daka meunarodnog pravosua i mjesto omiljenih metatuiteljaICTYaitiska.HubertVedrineiHervedeCharetteizMinistarstvavanjskihposlova,Alain
22Vidi:LasserreIsabelle,L'impuissancefrancaise(Francuskanemo),Flammarion,Pariz,2007.

RichardizMinistarstvaobranetomesuobilatopridonijeli.Njihovotvorenianimozitet,ponekadisrdba,ostali su u pamenju nekoliko sudaca i tuitelja, kao i u analima ICTYa. Nezgodne nespretnosti koje odaju smetenost, nesposobnost prilagodbe situaciji koju ni Francuzi niti njihovi partneri u Vijeu sigurnosti nisu predvidjelikadsumahalitimsmokvinimlistomnjihoveinercije. Odsutna, stoga nemona, Francuska nije u stanju utjecati na ICTY ni kada je rije o izboru akuzatornog postupka,kojijesnanonadahnutanglosaksonskimpravom,nikadajerijeoupotrebifrancuskog,jezikakoji jeuteoriji,uzengleski,slubenijeziksudstva,nitikadajerijeonjegovudjelovanju.Viezbogpasivnostinego po izboru, pokazat e se kao zemlja koja najvie potuje neovisnost sudstva meu stalnim lanicama Vijea sigurnosti.Odtogajemoglanapravitipravupolitiku,stavitisvojponosuslubukonkretneiestiteambicijei biti u skladu sa samom sobom. Tako bi stekla pravo da optuuje, pa i da se bori protiv anglosaksonskih pritisakanasudskiprocestesposobnostdakorisnobranionajidealpravdezakojikaedagatakoarkoeli promicati. Tako bi igrala kljunu ulogu koju za sebe trai na podruju meunarodnog pravosua. Ali u nedostatkustrategijeuodnosunaTribunal,Francuskusemoesuditisamopodjelimanavanjskojpozornici. TamogdjesenagaasICTYemimeunarodnimpravosuemkojesepostupnorada,tamogdjenunodaje prednost politikom realizmu naspram idealu pravde i ponitava, isto tako esto kao Britanci i Amerikanci, meunarodnopravosvakiputkadseonoprotivinjezinimpartikularniminteresima. Francuska prosvjeduje pred anglosaksonskom prevlasti, koja se u ICTYu potvruje iz godine u godinu. Zahtijevaveuzastupljenost,alineradinita.OnihsedamdesetakFrancuzakojipostupnostiuuHagdolisu navlastituinicijativu,postiglisusvojapromaknuavlastitomzaslugomiimalisurijetkuprednostdaihvlastita vlada nikad ne poziva da im neto povjeri ili da im da bilo kakve upute. Francuska zna da je, kao i veina Europljana, izgubila bitku i izvui e iz toga lekciju kad doe na red stalni Meunarodni kazneni sud. Anglosaksoncisuslobodninastavitisvojustrategijustrogekontroleiinfiltriranjauinstitucije,tosuzapoeli od samog poetka. Njihova veleposlanstva pojaavaju svoje timove u Hagu, koji je poetkom rada stalnog Meunarodnogsuda1.jula2002.postaovienegoikadprijestolnicommeunarodnogpravosua. Vepod ClintonomWashingtonjeotvoriomjestoposebnogveleposlanikazaduenogzapitanjameunarodnogprava, azadralagajeiBushovaadministracija.Tafunkcija,ukojojsepojavljujuidiplomacijaipravo,kojisuprema njihovumiljenjunerazdvojivi,uvijeksepovjeravapravniku.
23

Cijela generacija mladih diplomata lawyera privikava se meunarodnom pravu i djelovanju njegovih pravosudnihinstitucija,unatoamerikojodbojnostipremairenjutepravdekojateipostatiuniverzalnomi protivkojeeseBushestokoboriti.Kadsuuproljee1997.Britanciuliubitku,zahvaljujuidolaskuBlaira naeloVlade,ionisunakoncuuzsvojegefadiplomacijepostavilimladogpravnikakojijeizuiozanatuICTY ugdjejezadraobrojnekontakteiijesvekotaiepoznaje.FrancuskaimauHagusamojednukompetentnui zainteresiranuosobu,alinjezineslubenebiljekenemajunikakvautjecaja.UParizujepravnimsavjetnicima, prepunimasvihmoguihpredrasudainedoraslimaovomenovominstrumentukojijedvapoznaju,preputena sva briga o ICTYu. Oni su osposobljeni obraivati samo aspekte koji se odnose na sudsku suradnju s Tribunalom pristup svjedocima, arhivima itd. kao da se ulog jedne institucije, sad ve opskrbljene proraunomod100milionadolaraikojazapoljavavieodhiljaduosoba,ograniavasamonato. Unatodijelumotivakojesenemoepriznati,Anglosaksonciseupotpunostikoristeslikomkojuimunjihovu javnom mnijenju donosi ta aktivna i viedimenzionalna podrka ICTYu i njegovu pravosudnom blizancu, posveenomRuandi.Kaoprvo,amerikavladaizgledakaodavodivanjskupolitikukojapotujeljudskaprava. Iakonasrazdobljeposlije11.septembranavodidatozaboravimo,tajebrigaudevedesetimgodinamabila stvarna, naroito poslije genocida u Ruandi iz 1994. godine i srebrenike sramote iz 1995., kad je amerika javnosttajpoletukoristmeunarodnepravdedoivljavalakaoinkajanjanjihovevlade.toproraunICTYa vieraste,stotinepravnikaipolicajaca,ohrabrenihamerikompotporomkojadaje 23 UHaguse,osimICTYaistalnogMeunarodnogkaznenogsuda(ICC)nalaziiMeunarodnisudpravde(ICJ),kojije
meunarodni,alinijekaznenisudkaodrugadva,izaduenjezasporovemedudravama.

kredibilitet" pravosuu, upuuju se prema Hagu. Amerikanci, Britanci, Australci, Junoafrikanci, Novozelanani,Kanaani...,dolazeveinomizCommonvvealtha.NekijedvaznajugdjejeBalkan.Opsjedaju Tuiteljstvo,pokretaTribunala,ijisusucipotisnutiuuloguarbitraizmeuobraneituitelja.Vojnianalitiari ipravnici,obavjetajci,lakoseutapajuugomilunastavljajuizauzimatiskromna,alistratekamjestaisluiti viesvojojvladinegoICTYu. Vie se ne potuje politika kvota koju nameu Ujedinjeni narodi da bi zajamili multikulturalnost svojih institucija. Neki godinama ukazuju na posljedice toga ne uspijevajui ih ispraviti. Deset od sedamnaest odgovornihmjestauIstranomodjeluTuiteljstvazauzimajugraanitrijuzemljalja,Australije,NovogZelanda iVelikeBritanije",iznosijedanbiviistonoeuropskiistraiteljICTYausvojojtubiSlubiunutarnjekontrole Ujedinjenih naroda. U njoj otkriva i nepotizam prilikom zapoljavanja, to dovodi do imenovanja na visoke funkcijeistraiteljabezsveuilinogobrazovanja.MnogimedunjimasuAustralci,kojeunjihovumunjevitom usponu ohrabruje sunarodnjak, zamjenik glavne tuiteljice Graham Blevvitt, koji je u Hagu od 1994. I neki Anglosaksonci otkrivaju klijentelizam koji ponitava djelotvornost tuiteljstva. Clint Williamson, koji je 2006. postaoposebniamerikiveleposlanikzaratnezloine,tuisenatouaprilu2001.dokjoradiuICTYu. Amerika i britanska vlada ne trae za sebe glavno mjesto. Ali koristei se anglosaksonskom premoi i dovitljivo rasporeenom mreom na terenu, oni su prvi obavijeteni o odlukama ili strategijama kaznenog progona.Takomogupokuatiutjecatinanjih.Alidobroznajudasenadmeusmoipravosua,kojenemora nikomepolagatiraune.Tuiteljnetraiineprimauputeniodkojevlade,nitiizbilokojegdrugogizvora", odreujelanak16.StatutaICTYakojijeusvojiloVijeesigurnosti25.maja1993.IpakseTuiteljstvoesto percipirakaonajpolitikijiorganoveinstitucije,onajkojisemoraprilagoditipolitikomokruenju,truditinai ravnoteuizmeuimperativapravdeipolitike;diskrecijskopravokojemujedanouistijemahnjegovasnagai njegova slabost, ovisno o tome koristi li se njime da zadovolji oekivanja drava ili rtava i svih onih koji se nadaju da e se dokinuti nekanjivost. Prvi tuitelj jo nejake institucije Junoafrikanac Richard Goldstone (1994.1996.)viejesluaodravenegonjegovisljednici.Dopalagajetekazadaadauskladidvalegitimna procesa, sudski proces, za koji je bio zaduen, i politike pregovore koje je usporedno vodila meunarodna zajednica da bi se priveo kraju rat u Bosni. Tvrdoglavije, Kanaanka Louise Arbour (1996. 1999.) i vicarka Carla del Ponte (1999. 2007.) nisu raspoloene ustuknuti pred viim dravnim obzirima ni ogrijeiti se o lanak16.kojijaminjihovuneovisnost,pa makar poremetile meunarodnapravilaigrepozivajuiprviput jednog efa drave da poloi raune za zloinake posljedice svojeg politikog djelovanja. Nepopustljive, omoguile su da se postupno nametne zamisao da nikakvo politiko rjeenje sukoba i, konano, nikakvo pomirenje nisu mogui ako rtvama nije dosuena pravda. Louise Arbour nije prihvaala pritisak drava i odustala je nakon optunice protiv Miloevia. vicarka se tvrdoglavo bori osam godina. U svojim meunarodnim istragama protiv mafije: ruske, kolumbijske, meksike ili talijanskoamerike, voenima iz vicarske, imala je priliku nailaziti na razliite politike zapreke te iste vicarske koja je ljubomorno uvala svoju bankarsku tajnu protiv koje se borila Carla del Ponte. Ali nikada, kako povjerava na kraju svojeg mandata, nije mogla zamisliti da posao meunarodnog tuitelja moe biti tako razliit od posla dravnog odvjetnika, toliko su pritisci i pokuaji mijeanja politiara bili brojni. Suoeni sa sposobnou neposluha tuitelja, Anglosaksonci se ne mogu zadovoljiti dijeljenjem savjeta" koji se previe rijetko slijede. Zato usporednorazvijajumnogopodmuklijeiopasnijestrategije,kojemagistratineeuvijeknavrijemeotkriti. ICTY je uvijek pobuivao lakomost. Svi bi htjeli znati to se dogaa iza vrata i mnogobrojnih sigurnosnih zaprekaizakojihmogustupitisamosretniodabranicisakreditacijama,timposljednjimSezame,otvorise". Prodrijetiutajpregraenisvijet,snjegovimsefovima,posebnimovlastima,telefonimaiifriranimfaksovima, sigurnosnim lozinkama. I gdje vlada nepovjerenje meu odjelima, meu katovima, medu razliitim nacionalnostima. Istrani postupak mora ostati povjerljiv, to se podrazumijeva. Ali opasnosti su se uvijek procjenjivale diskriminacijski kao da mogu dolaziti samo od bivih Jugoslavena, onih koje je Tribunal bio zaduenprogoniti.Nonijeihmnogoradilouovojinstanci.Vjetijailimanjevjetaigranjihovihvlasti,kaoto supokuajiinfiltriranjasrpskih,hrvatskihilibonjakihpijuna,stalnoizazivajujakuuznemirenost.Ponekads razlogom.AlinajveaopasnostdolaziizvanTribunala,kadtajneslubeizzemaljabiveJugoslavijepijuniraju istraitelje koji su u misiji u regiji i pislukuju njihove telefonske razgovore. U vie navrata uhvatili su ih na djelu,biloTribunalbilotisakizbiveJugoslavijekojieljnoodajemaletajnemeunarodnogpravosua.Kad

vladepripremelanesvjedoke,podmetnulanedokumente.Tasestrategijapokazalaneuinkovitomilokalne je vlasti brzo naputaju jer postupak najee omoguava otkrivanje prevare na vrijeme. Strategija koja je uinkovitijaigotovojujenemoguesuzbitiostajenavoenjesvjedokaprijetnjomodmazdomiliakprijetnjom smru,ponekadakiizvravanjemteprijetnje.
DravebiveJugoslavijepokuavajuosujetitiovajsudkojikopaponjihovojnajsramotnijojprolosti,sprijeitimupristup kompromitirajuimtajnama,neutraliziratinjegovodjelovanje.Ponekadutomuuspijevaju,alinemajustvarnogutjecaja naTribunalinjegoveodluke.Pravosuejespremnonaprotunapadesvojihosumnjienikainjihovihizravnihpomagaa. Alineznasebranitiodnapadasvojihsaveznika.

Uinkovitostmeunarodnogpravosuaovisionjegovojsposobnostipristupadokazima,tojekljuuspjeha Suda u Nurnbergu, vole ponavljati magistrati u Hagu. Ali ovaj put saveznici ICTYa nisu mu spremni dati nunupomodabiutvrdioistinu.Ioniseuvajuupadapravdekojaprijetiogoljenjemnekihnjihovihtajni.I, da bi se zatitili, koriste se istim metodama kao vlade bive Jugoslavijetelefonskim prislukivanjem, infiltracijomuTribunal,prikrivanjemdokazailisvjedokaalitakodjelotvornodatonjihovutjecajnaICTYini strahovitim.Utomuleipravaopasnostzameunarodnopravosue. DokseFrancuskadurinaTribunalkojijepotpaopodamerikiutjecaj,AmerikanciiBritancimusestavljajuna raspolaganje.Pravesedapredajuinformacijekojesemogupribavitisamosredstvimakojimaoneraspolau. Sjeamosesatelitskihslikakojimajepredtiskommahalapoetkomaugusta1995.MadeleineAlbright,akoje pokazujumjestanakojimajezemljasvjeekopana,tosuvjerovatnomjestamasovnih grobnica poslije pada enklave Srebrenice. Ali oni predaju samo ono to ele manipulirajui tako ICTYem. InformacijekojesutijekomcijelogrataprikupljalevelikesileomoguilebituiteljstvuICTYadasebrzopopne pozapovjednomlancuidabezoklijevanjarazotkrijenajodgovornijezastrahotekojesusenastavljaleubivoj Jugoslaviji. No ti hukai bili su sugovornici koje je trebalo paziti. Olakavajui posao ICTYu, velike bi sile riskiraleprekiddijalogakojisuhtjelepodsvakucijenupodupirati.Zatosudoziralepristup,odnosnouskratile poraavajuedokazekojesuimaledanebiosujetilediplomatskuakciju.ICTYedobitisamodioslikapokolja uSrebrenici,kojesuuivopratiliamerikipijunskisateliti.Onepotvrujudajezloin,kojisupreivjelipoeli otkrivati ve krajem jula 1995. u svojim prvim svjedoenjima tisku i istraiteljima ICTYa, stvaran. Ovom snano medijski popraenom gestom SAD se nastojao opravdati pred javnim mnijenjem koje ne razumije zatosrebrenikaenklavanijebilazatienaitraiobjanjenjaonaputanjuovepopulacijekojususevelike sileobavezaleRezolucijomVijeasigurnostiizaprila1993.stavitiizvandosegasnagageneralaMladia,ratnog voe bosanskih Srba. SAD i njegovi saveznici ne ele da ove slike budu objavljene jer dokazuju da su na vrijeme imali informacije koje su ih mogle prisiliti da djeluju kako bi zaustavili sramotni pokolj osam hiljada ljudi,kojisepoeodogaatiprednjihovimoima.SADnitadaniposlijenedajesnimkerazgovorakojeimai koje ve dokazuju umijeanost Beograda. A dobro znaju da je komandant Generaltaba Vojske u Beogradu Momilo Perii za vrijeme operacija oko Srebrenice bio u redovitu kontaktu s Mladiem, da je informirao MiloeviaosituacijiidajerazgovaraosMladiemzavrijemeizvravanjazlodjela.
25

24Najizloenijisvjedocikoristesemjeramazatite,imeimse,dakle,nesmijeobjaviti.Ipak,vieoddesetaksvjedokana povjerljivimpopisimaICTYaubijenojeirombiveJugoslavije.Velikbrojmoraoseprivremenoilitrajnoiselitiidobioje noviidentitetzahvaljujuipomoitreihzemalja.Nekisvjedocikojimaseprijetiloodustalisuodsvjedoenja,drugisu radijeotkrivaliidentitet,misleidaeihpublicitetzatititi,kaodvojicanovinaraizBeogradaDejanAnastasijeviiJovan Dulovi.Ikonano,nekisupopustilipritiscimaiodbilipotvrditioptuujuesvjedoenjenasudskojraspraviitakose pretvoriliusvjedokeobrane. 25CharlesLaneiTomShanker,Bosnia:WhattheCIAdidn'ttellus,TheNewYorkReviewofBooks,9.maja1996.Ovaj lanakvrloranoprenosiraspraveunutaramerikeadministracije,aposebnounutarCIAeoprijenosuICTYu informacijaprikupljenihobavjetajnimsredstvima.

Miloevi je klju mira, onaj koji e u novembru 1995. potpisati Dejtonski sporazum kojima e zavriti troipolgodinji rat i etniko ienje u Bosni i Hercegovini. Njegovo kompromitiranje predajom dokaza odvratilobiodsvakogdijaloga,sprijeilodagaprisilenapregovorekojiisuvenavidiku.Zapadnivodevie vole pokriti lice i preutjeti svetogre koje je poinio Miloevi, pretvarajui u ruglo i u svoju korist ucjenu diplomacije mir ili pravda da bi nastavio zloine, znajui da e mu sve progledati kroz prste zbog jednog ugovora. OdatleopstruktivnapolitikavelikihsilapremaICTYu,unatorezolucijiVijeasigurnostikojaihobavezujena punusuradnjuspravosuem.TonasnavodidavjerujemodajepravanamjerakontrolapristupaICTYaistini" tui se u decembru 1997. Louise Arbour. Njezinu e kritiku vie puta ponoviti Carla del Ponte, posebno prilikomprocesaMiloeviu.AlitadajekritikaupuenaFrancuskojkojaprvanameesitniavu proceduru kako bi odvratila tuiteljstvo od ispitivanja njezinih vojnika u slubi u snagama UNa u Bosni. Moramoosvakompitanjuposebnopregovaratispravnicima Ministarstvaobrane",tuiseLouiseArbour. Sveevladeusvojitiistupolitiku.SueljavanjeTribunala,nemonogbezpodrkedrava,idravaodlunihda zadre svoje tajne, nastavlja se iza kulisa jo i danas. Protiv ove politike koja dovodi u opasnost sav rad Tribunala"prosvjedujeudecembru1998.ipredsjednicaICTYa,AmerikankaGabrielleKirkMcDonald.NoICTY je prva praktina mjera u posljednjih pedeset godina prema stvaranju svijeta u kojem e ljudska prava, jednakostipravdabitivienegorijeinapapiru",podsjeaonakakobiboljeistaknulaneskladizmeugovora i djela politikih voda. Pod izlikom da su svi dokumenti koji su izdani u vanjskim operacijama povjerljivi", velikesilemogupreuivatinjihovopostojanje,askinutitajnostsonogatoimodgovara,odnosnotoimne smeta.
26

UstrahudaseistrageICTYanepretvoreudovoenjeupitanjevojnikaidiplomatakojesemorasasluati kao svjedoke" one ograniavaju njihovo svjedoenje. Tako, kad Ured tuiteljice trai doputenje vlasti da ih ispita,morapitanjapostavitipismeno.Akonisudovoljnoprecizna,jednostavnoseodbace.Akadsuiscrpna, detaljno ih pregledavaju pravne slube ministarstava kojih se to tie te ih reu, izbacuju i biraju da bi na koncu ostao samo mali dio. No vlade se najvie boje protuispitivanja predvienog postupkom optube Tribunala jer ovlauje suprotnu stranu da gotovo svim sredstvima diskreditira svjedoka. Ispituje ga se o drugim, osobnijim, aspektima, a ne o injenicama. Vlade strahuju na pomisao da njihovo osoblje moe biti navedeno da u protuispitivanju kritizira apsurdnost svojih mandata u operacijama odravanja mira, ili da otkrije tajne svoje misije. Proelnica Pravosudnog odjela pri francuskom Ministarstvu obrane, Catherine Bergeal,ukazujeudecembru2006.naopasnostdaseodsvjedokapostaneoptuenik"tobiovaposebnost anglosaksonske procedure mogla olakati. Na jednom skupu organiziranom u vojnoj koli u Parizu, ona objanjava:Netraiseodnjihdaispriajutosuvidjeli,negodakaudasmoodbilidjelovatidasprijeimo onotosmovidjeliilidanismovidjelionotosmotrebalividjeti."Vlade,dakle,traedasetojemoguevie smanjiopsegsvjedoenjakakobisetimesmanjioopsegprotuispitivanjaizahtijevaju,kakonapresluavanju takoinaraspravi,nazonostpredstavnikanacionalnihvlastiovlatenihdazatraepovlaenjenekogpitanjaili da zahtijevaju postupak iza zatvorenih vrata. Bez tih drastinih mjera, istiu oni, njihova vojska ne bi vie moglainterveniratiuvanjskimoperacijama,tobipolitikevlastiliilonjihovedjelatnesilenameunarodnoj pozornici.Razlogjejednostavan:upravusesmatradasvakaosobakojaznailijesposobnapredvidjetidae se izvriti zloini, mora ih pokuati sprijeiti, inae je krivino odgovorna. Ako to pravilo vrijedi za svakog hijerarhijskinadreenoguvojskamakojeinezloine,primjenjujeseinameunarodnesnagekoje,dodue, nemaju vlasti nad lokalnim izvriteljima ili nad njihovom vojskom, ali ija ih utnja i nedjelovanje ine sudionicima u smislu kaznenog prava. A to je najvei kamen spoticanja u odnosima izmeu velikih sila i meunarodne pravde. Zloini poinjeni u Srebrenici, zatienoj enklavi UNa, ili oni izvreni u Ruandi za vrijemeoperacijeTirkiz,nisujediniodkojihvladestrepe. Strahvelikihsiladae
27

26LeMonde,14.decembra1997. 27 Krajem juna 1994. francuske snage poslane u operaciju Tirkiz odbile su pomoi onima koji su izbjegli genocid, okupljenimanabreuljcimaBisesero,nazapaduRuande.Polovinanjih,tj.okohiljaduTutsija,poklanojesljedeihdana.

se nai na optuenikoj klupi izraen je i za vrijeme NATOovih operacija na Kosovu. Nadlenost ICTYa geografskijeogranienanabivuJugoslaviju,alinijeogranienaninajednusnaguusukobu.Atlantskisavezje dakle pod njegovom nadlenou u sluaju ratnih zloina. Usred intervencije saveznikih snaga, 17. maja 1999., Jamie Shea, glasnogovornik NATOa, savreno saima misao velikih sila kad kae tisku: Mislim da moramorazlikovatiteorijuodprakse.KadtuiteljicaArbourotvaraistragu(ozloinimanaKosovu;op.a.),to inizatotosmojojtodopustili.NijejojMiloevidaovizudaidenaKosovoistraivati.Akonjezinusudu,kao to elimo, bude doputen pristup, bit e to zahvaljujui NATOu. NATO je dakle prijatelj Tribunala. Zemlje laniceNATOsavezasutekojesudalepotrebnafinancijskasredstvazapokretanjetogsuda.Buditesigurnida smomiiTribunaljednoteisto,elimodaseratnimzloincimasudiisiguransamdaeLouiseArbour,kad otienaKosovoirazmotriinjenice,optuitisamoosobejugoslavenskenacionalnostiinikogadrugog." Prije nego to je otila sa svojih funkcija, Louise Arbour je ipak otvorila preliminarnu istragu namijenjenu ispitivanju albi protiv NATOa, potaknutih bombardiranjem koje je prouzroilo velike civilne rtve. NATO odgovara javnim prijetnjama. Iza kulisa, velike sile pojaavaju pritiske koji svjedoe da odbijaju prihvatiti univerzalno pravno pravilo prema kojemu su odgovorne Sudu u sluaju krenja enevskih konvencija kad vojnointerveniraju.Kaudanerazumijukakosemoestavitinaisturazinupravedanratirepresivanrats etnikimienjem".Ujunu2000.donesenisuzakljuciukojimasekaedanemapotrebeotvaratiistragujer NATOove greke nisu bile namjerne. Prosvjedovalo je vie nevladinih udruga, medu kojima i Amnesty International.AliTribunalnijetolikokrivzbognazonostikolikojertvazbogsvojenemoidadobijepomo dravakadonetoodbijaju.NiSrbija,kojajetakospremnaoptuitiAtlantskisavezzaratnezloine,niNATOne daju Sudu dokaze bez kojih ICTY ne moe utvrditi injenice i djelovati. Ovisnost ICTYa o velikim silama ne izraavase,suprotnonajeem miljenju,uzajamnimustupcima.ICTY,aposebnoTuiteljstvo,znada biiz gubio svaki kredibilitet, a osobito da bi rtvovao svoju jedinu snagu, koja poiva upravo na njegovoj neovisnosti.Meutim,nemanainadaseboriprotivzadravanjainformacijailiprikrivanjadokazakadtoine velikesile,jersamoVijeesigurnostiimamoosuditiodbijanjedravadapruepomoICTYu.KadseCarla delPontenamjeravalapozabavitipitanjemnavodnihratnihzloinaNATOaikadjeposlijeMiloevievapada poelapoticatisrbijanskevlastidajojdajuelementekojimaraspolau,Atlantskisavezponovoprijeti.NATOse meutim nema ega bojati, jer Beograd predaje Hagu samo nekoliko uradaka koje potpisuju Miloevieve propagandneslube. Politikasezaustavljanavratimasudnice.Velikesilepotujutopravilo,alismatrajudaiminjenicatopomau tuitelju daje pravo mijeajti se u njegove izbore i odluke prije procesa. Tuitelji koji su se redali morali su vijugati u moru punom morskih pasa. Louise Arbour i Carla del Ponte bore se zubima i noktima protiv pokuajadravadasemijeajuunjihovrad.Alinikadanisuimalesredstavadaosujetepolitikenamjerekad su se izraavale drukije nego preporukama ili upozorenjima. Meunarodno pravosue, jo manje nego nacionalno, ne moe tano procijeniti koliko su na njegov rad utjecali prikrivanje dokaza, zakulisne radnje, skrivene intervencije velikih sila, jer ono to najee nije ni znalo. A upravo u tome lei pitanje pristranosti meunarodnogpravosua,padakleiICTYa.Rijetkojetostav,slobodanizbor,aneposljedicaonogatomu se namjerno prikriva ili odbija. U toj namjetenoj igri ovisnosti i neovisnosti u odnosu na drave i njihove odnosesnaga,ICTYjeizvrgnuttekomispitu. Ninemonanisvemona,meunarodnapravdanijeprestalanapredovatininaijojzemljineznajuiodakle edoisljedeipucanjniskojesujojstranelinijesaveznici.ZatotrebauronitiukuliseICTYa,siiuutrobu zvijeridasevidikakavjeotrovpokuavaparaliziratiiunititi.

II.POGLAVLJE IzakulisaprocesaSlobodanuMiloeviu

Predmet IT0254: tuitelj protiv Slobodana Miloevia. U srijedu 3. jula 2001. britanski sudac Richard May, koji predsjeda vijeu sastavljenom od tri suca, otvara raspravu. Slobodan Miloevi sjeda na optueniku klupu.Ulazeiutajsterilnisvijetvisoketehnike,nekolikotrenutakaprijeinstinktivnoseuputiopremasreditu pozornicegdjeobinosjedesvjedoci.Trojicastraarakojigaprateodmahmupokazujustolac,ulijevomkraju dvorane,onajnamijenjenosumnjienimazaizvrenjeilipoticanjezloinakojisvojomteinomimasovnou potpadaju pod humanitarno meunarodno pravo. Miloevi nije pozvan da predsjeda na govornici, kako je navikao, nego da odgovara za svoja djela. Prvi put u povijesti jednom se bivem efu drave pred meunarodnim sudom sudi za njegovu zloinaku politiku. Za spone koje povezuju vladarsku palau i polja smrti. Stotine televizijskih kamera dole su zabiljeiti taj povijesni trenutak. Ne nalaze unitenog ovjeka kojega je sustiglanjegovanajcrnjaprolost.Tajovjeknepokazujeninajmanjiznakskromnosti.Ponosnonosikravatuu bojama Srbije i jo uvijek ima gordo dranje efa drave oholog i bahatog. U etvrtak 1. jula 2004. Sadam Huseinzauzimaististavuprvompojavljivanjupredirakimsudom.Diktatorikaodasenebojesuoavanjas pravdom. Odbijaju je, istiu nepriznavanje kao jedinu istinu. Sudac Richard May okree se optuenome: Gospodine Miloevi, vidim da danas nemate odvjetnika. To je va izbor. Imate pravo braniti se sami, ali razmislite:jelitozbiljauvaeminteresu?Postupakebitidugisloen...Modabistemogliponovorazmo tritisvojuodluku.Trebalivamvievremenadaodluite?"Miloeviodgovaranaengleskome:Smatramda je ovaj sud lani sud, da je ova optunica lana optunica. Ovaj je sud nezakonit, nije ga ustanovila Opa skuptina Ujedinjenih naroda. Prema tome nemam nikakve potrebe da odredim odvjetnika pred tom nezakonitominstancom."Miloeviseodbijaoitovatiokrivnji,draemujeoptuivatinapadeNATOsnaga. Uputaseuestokinapadnatajtobonjisud".Iskljuujumumikrofon.Britanskisudacnetraiitanjeop tunice.urimuseitakoproputaodatipoastrtvamaiprekidaraspravu.Miloevizadovoljnogledasat. Raspravajetrajalasamodvanaestminuta.Napovratkuupritvorraspitujeseoefektusvojepredstave.Timu MacFaddenu,kojiupravljazatvorom,kae:Dobroodigrano,zarne?" Pri dolasku u Hag Slobodan Miloevi okrivljen je samo za zloine na Kosovu. Tuiteljstvo je u vremenskom tjesnacu.OdpadaMiloeviauoktobru2000.CarladelPontepostavilajecijelitimdaradipunoradnovrijeme natomsluaju,sazadatkomdaprijeljetazavriistraguoHrvatskojiBosni. Alikrajemmarta,kadjesvrgnutivodauhienuBeogradu,timjejodalekoodcilja.Nijevieupitnaslutnja nego djelovanje. Miloevi e stii prije kraja godine. Dajem vam vremena do 1. oktobra da napiete optunicu. Nacrt mora biti na mojem stolu najkasnije poetkom septembra. U meuvremenu emo imati redovitesastankeda,uzelementedokaza,utvrdimostrategiju"progona.Nijevrijemedakrenetenaodmor!" Carla del Ponte pokuava nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Da podri te napore, ona jednom pravniku poetkomaprilapovjeravazadaudavoditimistraiteljaitraiodnjegadapojaaredoveekipekojaradina sluaju Miloevi". Puna povjerenja, povjerava tada tisku: Kad stigne Miloevi, protiv njega emo, bez sumnje, imati ne samoj optunicu koja e obuhvaati samo nedjela na Kosovu, zbog kojih je uhien, nego i injenicekojimaganamjeravamoteretitizanjegovodjelovanjeuHrvatskojiBosniiHercegovini." Tooitokanjenjeprogonaizazivanekekritike.CherifBassiouni,slavniprofesormeunarodnogprava,kojije predsjedaoIstranomkomisijomUjedinjenihnarodaokrenjimahumanitarnogmeunarodnogpravaubivoj Jugoslaviji,stvorenom1992.(Rezolucija780Vijeasigurnosti),tuisezbogtoga.Najprijeubosanskomtisku krajemmaja 2001.zatim upismuCarlidelPonte6.juna2001.Akosteodluilistegnutikaznenustrategiju oko najodgovornijih, Miloevi je morao biti optuen za zloine poinjene u Hrvatskoj i Bosni, osim ako te optube ve ne postoje, ali jo nisu objavljene. No ako ne postoje, moramo se upitati o razlozima. Mnogi sumnjaju u politiku trgovinu koja je vjerovatno vezana uz Dejtonski sporazum. Ali uvijek sam isticao da nepostojanjeoptuniceneodluujeunaprijedobudunosti,idajetajmingpodloanpolitikimprosudbama

kojesemoeuzetiuobziruinteresupravdeimira(...)Ipaksamuvjerendapostojidovoljnodokazadabise Miloevia kazneno progonilo za zloine poinjene izmeu 1991. i 1995. u Hrvatskoj i Bosni, u ime odgovornosti kao hijerarhijski nadreenoga. Znam da takav pristup, zbog razliitih razloga, izaziva otpore u vaem Uredu. Istina je da to nije jednostavno dokazati, ali postoje bez ikakve sumnje epizode, kao to je opsadaSarajeva,kojeopravdavajutoseoslanjamonanaeloodgovornostihijerarhijskinadreenihdabismo optuili najvie zapovjednike. Ali koliko znam, to nije uinjeno posljednjih godina (...) Znam da zadatak tuitelja nije lak i da nailazi na svakojake potekoe: birokratske, financijske, politike. Naravno, lako je kritiziratiizvana.Ipak,kritikanijeuvijekzazlo,onamoebitikorisnakadnudituiteljumogunostdapokae dajavnomnijenjeoekujemnogovie."

Amerikoegipatskistrunjakimasverazlogezabrigu.Uaprilu1994.njegovajeistranakomisijarasputena upravo kad je bio blizu da, pomou dokumenata, utvrdi glavne veze izmeu Miloevia i zloina koje su poinilinjegovipouzdaniciuHrvatskojiBosniiHercegovini. Dvijegodineposlije,kadjevezavrioratikadje teritorij dostupan istraiteljima, Miloevi jo uvijek nije na nianu ICTYa. Amerikanac Richard Holbrooke, arhitekt mirovnih ugovora u Daytonu, gotovo otvoreno izraava zadovoljstvo 15. februara 1996. u Financial Fimesu.Osumnjienikbroj1,kojegjezapadnjakadiplomacijapromaknulauovjekamira,oitosenagodio dadobijesloboduuzamjenuzamir.Tekuproljee1999.,soptubomprotivMiloeviazaKosovo,iniseda je doveden u pitanje preutni dogovor. Za Cherifa Bassiounia nije meutim iskljueno da e zapadnjaci pokuavatiodvratitiCarludelPonteodprogonaMiloeviazaprijanjezloine.Onsenadadaejojpodrka javnogmnijenja,jedanodmotorapravde,pomoidaseizmaknemoguimpolitikimpritiscima.
28

No2001.g.nitkoseneusuujenisugeriratituiteljuICTYadaodustaneiliodgodinovuoptunicuprotiv Miloevia.OptuitiMiloeviazaKosovo,aneuinitinitazastotinehiljadabonjakihihrvatskihrtava,bilo bijednostavnoneobranjivo.Zatotojebilavrlopolitika,tabiodlukanosilaopasnostdapotakneoptubeza sukrivnju, koje je javno mnijenje upuivalo zapadnim vodama, a smirila ga je, poslije godina sustezanja, intervencija NATOsnaganaKosovu.Umaju1999.LouiseArbourpobijedila jeutom nadmetanjuiotvorila proces za koji znaju da je nepovratan. Carla del Ponte nije mogla nita drugo nego nastaviti istragu. Naglo osujetitimisijumeunarodnogpravosua,kojejeupravopostiglogolemuspjehpredajuibivegefadrave sucima,bilojeprevierizino.Velikesusilepristale,unatodubokimneslaganjima.

CarladelPonteprotivinercijetuiteljstva

imjestiglauHaguseptembru1999.,CarladelPontetraiodsvojeguredadanastaviistraguoupletenosti MiloeviauzloinenaKosovukojisuuzrokovalismrtokodesethiljadaAlbanaca.Onaelipojaatioptunicu kojujeuurbipotpisalaLouiseArbour.OdpovlaenjaMiloevievihsnagasKosova,sredinomjuna,istraitelji ICTYaimajuslobodanpristupteritorijukojijesadapodnadzoromNATOsnaga.Ekshumacijekojesupoele tijekomljetadonijetejoviedokazautompredmetu.vicarkajeuvjerenadanjeziniistraiteljiusporedno radenautvrivanjuvezaizmeuMiloeviaizloinaizvrenihuBosniiHrvatskoj.Njezinpomonik,Australac GrahamBlewitt,umirujeje,aliostajeneodreenkadjerijeonapredovanju

28 Izvjetaj od etiri hiljade stranica koji je proizaao iz toga rekonstruira anatomiju etnikog ienja. Bit e predan zajednosdokumentimaipripadajuimaktimatuiteljstvuuHaguiposluitekaopolaznatakazaistrageICTYa.Cherif Bassiounibiojepredvienuaugustu1993.zaprvogtuiteljaICTYa,alinijedobiojednodunipristanakVijeasigurnosti. Takojegodinudanaposlije,ujulu1994.imenovanRichardGoldstone.

istraivanja.Priznajedamutonijeprioritet.SmatradaUrednemanivremenanidovoljnoistraiteljadabise posvetio predmetu iji glavni osumnjienik nikad nee biti predan. Prije svega ne vjeruje u neku veliku Miloevievu ulogu u poduzimanju etnikog ienja koje su srpski ekstremisti vodili u Hrvatskoj i Bosni. I uvjerenoobjanjavanovomokruenjuCarledelPonte:NetrebamijeatibosanskeSrbesonimauHrvatskoj ili Srbiji, to nije isto, pripadaju razliitim dravama, bez meusobne veze." Dodue, lanovi njegova ureda i sudacaICTYavesuodavnodoveliupitanjeuvjerenjaovogAustralca.UsluajuDukaTadia,muiteljaiz logorauPrijedoru,sucisu1997.,aondaiuprizivnompostupku15.jula1999.,zakljuilidajevojskabosanskih Srba bila pod opim zapovjednitvom" Beograda. Australac je ipak odluio da Radovan Karadii Ratko Mladi, optueni 1995. za genocid i zloin protiv ovjenosti, nisu ovisni ni o kome i da su sami mogli kontroliratitrupepodsvojimzapovjednitvomzavrijemezloinapoinjenihuBosniiHercegovini.Onsmatra beskorisnim traiti drugdje poticatelje te zloinake politike jer su oni sami njezini zaetnici. U njegovim oima,tuiteljstvojeispunilozadatakoptuujuivodebosanskihSrba,asadamupreostajesamopostiidaih uhite NATOsnage u Bosni kako bi im se moglo suditi. Kada je rije o Hrvatskoj, Blewitt ne vidi kako se Miloeviu mogu pripisati zloini koje su u Vukovaru ili Dubrovniku poinile JNA i paravojne srpske jedinice kojima on nije zapovijedao. Zaboravlja da je Miloevi preobratio JNA u srpsku vojsku i naoruao srpske paravojnesnageuHrvatskojteimnaelopostaviosvojeljude. GrahamBlevvitt,kojijeprvistigaouTuiteljstvoujanuaru1994.,poprirodinijeborben.Onokolia,izbjegava udarce,izmiedabiboljeizdubiosvojegnijezdo.VolikadsekaedajeTuiteljstvonjegovastvar.Beznjegane bipostojalo.Tojedijelomistinito.Meutim,sitniavkakavjest,ustrojiogajekaoprovincijskotuiteljstvou kojemu je podreenost obavezna, a napredovanje je razmjerno stupnju vjernosti, a ne kompetenciji ili upornosti. Odjel istrage, pravnika, analitiara, sve je podijeljeno do krajnje mjere, tako da se onemoguuje uviducjelinu.OdpoetkaradaTuiteljstva,onelipodsvojomvlauzadratikaznenupolitiku.Direktivesu mu nalik njegovoj fizionomiji, sve je zaobljeno. Vano je nita ne poremetiti i slijediti prirodni red stvari. Rezultat:istragesusenajprijeodnosilenazloineineposredneizvritelje,tojeneizbjeankorak,naravno,ali segodinamanijevodilabrigaomeusobnojpovezanostitihzloinaiponainuizvoenja,ipoponavljanjima, iponamjeri,ipozajednikomlancuzapovijedanja,kakobisedolodovrha.Zadaasudstvamoglabizavriti dosezanjem onih na vrhu vlasti, ali se time ne zadovoljava. Sastoji se i od kaznenog progona izvritelja i posrednika koji su omoguili gospodaru da iz palae ostvari svoje mrane planove, ne morajui ubijati vlastitimrukama.Izgradnjapravnogpredmetazahtijevarekonstrukcijulancadogaanjaizapovijedanjadabi se dohvatili pravi poticatelji koji su obino dobro pazili da ne ostave kompromitirajue pisane zapovijedi. U tompogleduprocesiniimrazinamanunisukakobipravdiomoguilidaseokreneprotivnjimanadreenih. AliTuiteljstvouHaguostalojepredugozaglibljenoustrategijuprvihredovaipokazalosenesposobnimdana vrijeme prijee u veu brzinu. Jer meunarodno pravosue duno je prije svega pripremiti kazneni progon najistaknutijihfigurameduubojicamazaduenimzaizvravanjenajprljavijihposlova,njihovimnadreenimai poticateljima. Progon svih muitelja trajao bi desetljeima, toliko su bili brojni oni koji su sudjelovali u tim masovnim zloinima. Ali Graham Blevvitt ima iskustvo u pravosuu koje ima vremena i nema namjeru mijenjati navike na ovoj instanci koja je ipak privremena. Optunica protiv Karadia i Mladia 1995. poremetilajetoknjegoveduge,mirnerijeke.Tomuneodgovara:tusuoptunicuiupaliklijetimasucikoje jetadasablanjavalatuiteljevainertnost.KaotojeioptunicaprotivMiloevia,inicijativaLouiseArbour, bila izravan odgovor na val nasilja koji se tada sruio na Kosovo. Kad je Kanaanka otila, Blewitt ponovo uspostavlja ustaljeni red. Ni asa ne vjeruje da e Miloevi jednog dana biti predan Hagu i smatra nepotrebnimdamuseposvetiinajmanjinapor. Carli del Ponte trebalo je vie mjeseci da procijeni koliki je nemar njezina zamjenika, unato upozorenjima LouiseArbourpripredajidunosti.KadjeMiloeviuoktobru2000.pao,onaotkrivadasenjezineuputeiz prethodnegodinenisuslijedile.DodatnaistragaprotivMiloevianaKosovujojenamrtvojtaki.Blewittse opireinavodiisterazloge:Nemanivremenaniosoblja,natomeemoraditiposlije,akoMiloevijednog dana bude izruen." Carla del Ponte suprotstavlja se njegovu otezanju. Upisuje Miloevia medu prioritete tuiteljstvaisastavljatimkojijeupunomradnomvremenuzaduenzatajpredmet.IzmeuCarledelPontei australskogtimaunjezinuuredudolazidosvae.Miloevijeusredituspora.

Poetkom2001.tuiteljicapozivaGrahamaBlewittaivoditeljaOdjelazaistrage,JohnaRalstona,australskog policajca vrlo skromnih sposobnosti, kojega je Blewitt postavio na to odgovorno mjesto. eli vidjeti dokaze kojisudosadskupljeniodijeluistragekojiseodnosinaHrvatskuiBosnu.GrahamBlevvittpokazaojojjetada redregistratora,postavljennapolicu.Dvadesetakregistratoraukojimasubezredanabacaneinformacijekoje upuujunaupletenostsnagaizSrbijeuzloinepoinjenenadrugojstranigranice.Smjeteneujednomkutu, nikada nisu bile analizirane. Carla del Ponte otkriva da je njezin ured napravio tanu kartografiju zloina poinjenih u Bosni i Hercegovini, da je ve od prvog sluaja, od Duka Tadia, identificirao dio veza izmeu vojskeizBeogradaivojskebosanskihSrba, alidanikada,unatonaredbamaLouiseArbour,azatimnjezinima, nijepokuaopoiuzlaznopozapovjednomlancuniprovjeritivodiliondovojnihipolitikihvlastiuBeogradu. DotadaformalnonijeotvorenanikakvaistragaprotivMiloevianibilokojegdrugogdunosnikaizBeograda.
29

Uvjeren da Miloevi nikada nee biti izruen ICTYu, Graham Blewitt zadovoljio se time to je savjetovao razliitimtimovimaTuiteljstvadastavepostranidokazenakojesluajnonaiupriistragamaizakojeimse in' da mogu jednog dana posluiti da popune istrani dosje. U nedostatku jasnih uputa malo se timova potrudilo izvriti taj zadatak. Miloevi nije iznimka Hrvatske vlasti, pod vodstvom Franje Tumana, kao i Miloevi, takoer su se dale na komadanje Bosne etnikim ienjem teritorija koje su prieljkivale. Ako BlewittnesmatrauputnimvoditiistraguosrpskimhukaimauBeogradu,loginojedasenezanimaniza hukaeuZagrebu.CarladelPonteelisvestikaznenupolitikunanajodgovornijesasvihstranaizapoetakje zatraila da se za mjesec juli pripremi optunica protiv Miloevia u predmetu o Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.GrahamBlevvittsepokorava.JohnRalstonodluujeotii. Carla del Ponte mora mu nai zamjenika sposobnog provesti njezinu kaznenu politiku i popuniti propuste dvajuAustralaca.VelikaBritanijaiSADuretoprijedoznatinjezinenamjere.Ubrzoobjavljujudaelevidjeti jednogAnglosaksoncanatompoloaju.Alioklijevajuizvritiizravnepritiskenavicarku.Najprijeseobraaju diplomatskom savjetniku, enevljaninu JeanJacquesu Jorisu i sugeriraju imenovanje Roberta Reida, jo jednogaustralskogpolicajcabezirine,dotadanjegRalstonovapomonika.Umartu2001.Jorisapozivajuu veleposlanstvo SADa u Hagu. Odreeni je broj zemalja iskljuen", kau oni. Del Ponte ne pomilja ni na nekogRusa,ninaKineza",odgovaraJorissprepredenimosmijehom.Moramoimatipotpunopovjerenjeutu osobu. Imamo dobro miljenje o Bobu Reidu. Ali ini se da vi ne razumijete da to mora biti Britanac, Kanaanin,Novozelananin,AustralaciliAmerikanac",odbrusemu. Amerikancibezsumnjeznajudajepredvieni kandidatFrancuz, iktomujoistranisudac.Onihoe lana Commonwealtha, pogodnijeg da brani njihove posebne interese i prihvati neke sitne nagodbe. Kako bi se uvjeriodaeporukabitiprimljena,prvitajnikamerikogveleposlanstvaodlaziCarlidelPonte:Lakenamje otkrivatiosjetljiveinformacijegraaninuVelikeBritanije,SADa,NovogZelanda,AustralijeiliKanade.Bilobi namvrlokorisnoprovjeritipopiskandidatakakobismoseuvjerilidanamnijednoimenijeproblematino." Pritiscisenastavljajujodvamjeseca.Uzalud.PatrickLopezTerres,francuskimagistratkojijedoaouICTY 1996.konanojeimenovannaelotimaistraiteljaumaju2001.BiteprviijediniFrancuzuUpraviHakog tuiteljstva. Tim koji radi na Miloevievu sluaju pojaan je i radit e sedam dana tjedno da nadoknadi izgubljeno vrijeme. U proraunu za 2001. Blewitt nije predvidio tim za sluaj Miloevi", jo manje za pripremeprocesa.Upanicikrajemjulakoristiodlazaksvojihnadreenihnaodmoredabi,beznjihovaznanja, traiovanjskesponzorezafinanciranjeprocesa.Njegovprojektpriljevasredstava,navrijeme
29 Suenje na prvoj instanci iz 1997. u sluaju Duka Tadia istie zajednike strateke ciljeve dviju vojski. Drugostupanjskosuenje1999.pokazujedasekontrolakojujevrilavojskaizBeogradanadsrpskimsnagamauBosni nije ograniavala na financijsku i logistiku potporu, nego se ogledala u sudjelovanju u opoj formulaciji naredbi, u koordinacijiinadgledanjudjelovanjaioperacijasrpskevojskeuBosni.Vidiwww.un.org/icty.

zaustavljen, bio je upuen Amerikancima, Englezima, ali i Bonjacima. Ovi posljednji bili bi pozvani da financirajudiooBosniuprocesuMiloeviuidamolepomomuslimanskihzemalja!

Nastavakistrage

Svitimovikojiradenasrpskimzloinimamoralisusedatinaposao.Buduidamuiteljiimajuistiplan,ve mnogo prikupljenih dokaza s jednog kraja Jugoslavije na drugi popunjavaju jedan te isti predmet, koji e dovesti do pravog dirigenta srpskog zloinakog pothvata etnikog ienja. Moralo se iz brda nikada analiziraniharhivaizvlaitielementedokazakojipokazujuumijeanostBeograda.Utimpranjavimkartonima, gdje je nagomilano sve to se nije slagalo s istragama u tijeku, nalazi se dio dokumenata koji osvjetljavaju poprene linije zapovijedanja. Impresivna koliina dokumenata izranja iz te zakanjele potrage. Ali pravnici moraju razviti sposobnost analiziranja na koji ih njihov rad, do sada fragmentaran, nije pripremio. Neki bi htjeli optuiti Miloevia za financijsku i logistiku potporu srpskim snagama u Bosni i Hrvatskoj, ne ba uvjereni u njegovu sposobnost kontroliranja te snage. Drugi procjenjuju da je bio pravi izvritelj etnikog ienja. Nema sumnje u izravnu Miloevievu odgovornost na Kosovu, pokrajini pod njegovom kontrolom. Kao ef drave bio je i vrhovni zapovjednik srpskih oruanih snaga ukljuenih u tu posljednju kampanju zloina. U Bosni i Hrvatskoj njegova je zloinaka odgovornost sloenija jer Srbija kojoj je tada bio na elu slubeno nije bila u ratu. Mora se, dakle, utvrditi njegov pravi utjecaj na zapovjedne lance koje de jure ne kontrolirainausporednelance,uspostavljenedabisemogliprovestinjegovinaumi.Zadatakjeteakidovodi do estokih rasprava unutar tuiteljstva podijeljenog na one koji se nikada nisu zanimali za Miloevievu odgovornostzazloineionihkojinemogurazumjetitakavnemar,kojinesamodajevodioICTYuneuspjeh, negojeodnjegainiopukiPolitikiinstrumentmonika. Unato slabostima Tuiteljstva, optuiti Miloevia za Hrvatsku pokazalo se u konanici lake nego to se oekivalo. Pravnici koji su vodili istragu u Hrvatskoj, posebno u Vukovaru i Dubrovniku, s nestrpljenjem su oekivali da se Ured konano odlui progoniti Miloevia. Paljivo su uvali sve dokaze upletenosti beogradskih vlasti u pokuaj da zauzimanjem teritorija i istjerivanjem nesrpskog stanovnitva koje je tu ivjelopripojetajdioHrvatskeSrbiji. Krajemaugusta2001.prvinacrtoptunicevejenatuiteljiinustolu.DvadesetsedmogseptembraCarladel Ponte potpisuje konanu verziju. Osmog oktobra 2001. nakon to ju je potvrdio jedan od sudaca, Slobodan Miloevi slubeno je optuen za zloine protiv ovjenosti u Hrvatskoj. Ta nova optuba nema isti meunarodni odjek kao ona prva. Amerikanci i Britanci upravo su pokrenuli operaciju Trajna sloboda u Afganistanukojaoznaavapoetakdugogrataprotivterorizma. Dio o Bosni nailazi na brojne potekoe. Istraga nema potekoa da dokae Miloevievu suradnju u toj zloinakoj politici etnikog ienja, ni postojanje smiljenog plana da bi se ono izvelo, ali nije uspjela rekonstruirati zapovjedni lanac koji jasno dopire do vrha drave u Beogradu. Zasada je Miloevi stavljen u rangmonepodrke,aneosobekojaodluujeilipotie.TjpotrazizaistinomICTYsenemoetimezadovoljiti imoraprovjeritikojajestvarnaMiloevievauloga,bezobziranaprivide. Krajem augusta Carla del Ponte vraa svoje timove na posao: Naa je uloga povijesna, optunica za Bosnu imaprvorazredanznaaj,nesmijemozabrljati."Doksetimdajenaposaodaotkrijeposljednjekarikesloene slagalicekojujeMiloevistrpljivogradiokakobiizdaljinenadgledaozloineuimehegemonijskogprojekta VelikeSrbije,uneraspravevodeseukuloarimatuiteljstva.Onesuodraznepoznavanjatogsukoba,alijo vie dubokih i iznenaujuih otpora zamisli da moraju priznati golemu Miloevievu odgovornost za zloine poinjeneuBosnizbognjegovautjecajanavoebosanskihSrbaRadovanaKaradiaiRatkaMladia.Nekise bunepodizlikomdasenebismjeloumanjivatineospornuulogudvojiceveoptuenihkrvolonihratnihvoa i pretvoriti ih u puke Miloevieve marionete. U ime ove poznate politike mirisa krvi" koja je predugo ograniavalaistragenakrvnikeinjihoveizravnenaruioce,oninikadanisuproiriliistrageizvangranicaBosne iHercegovine.SadaodbijajusumnjiitiMiloeviakaopravogkumatepolitike,kojajezajednikasvimsrpskim

osumnjienicima,ikojojjeciljbiozloinomrazdvojitirazliiteetnikezajednice.

Teko je pomiriti stvarnost masovnih zloina s takvim minimalistikim pristupom, primjenjivim na zloine opegprava.Masovnizloinineproizlazeizpojedinanihdjela,negoizpolitikekojazloinpodienarazinu sustavaipretpostavljamnotvosudionika,sustavakojiodluujedanekivienemajupravoimatipravaikoji nesamodasekoristivojnimipolicijskimsredstvimaprotivjednogdijelastanovnitva,negotakoermobilizira sve resurse jednog drutva, od administracije, prometa, financijskih sredstava, tiska pa ak i pravosua. Ti masovnizloinipoinjenisuuimejednepolitike,jednogkolektivnogprojekta.Paakiakonijepotrebnoda budu povezani s jednom politikom institucionaliziranom na razini drave, mo se drave sve ee stavlja u slubu zloina. Cilj meunarodnog pravosua upravo je prepoznavanje zloinakih politika i stigmatiziranje drava koje su, umjesto da jame sigurnost svojih graana, izabrale krenje reda i liavanje dijela svojeg stanovnitva prava na ivot. ICTY se nije mogao osloboditi tog traganja i odustati od nalaenja onih koji su zaeli i odluili provesti etniko ienje na podrujima pod njihovom kontrolom, pa bilo to i izvan granica njihovedravedabikaznilipraveizazivaeratai pridonijelispreavanjuponavljanjamasovnihzloina. Neki unutarICTYatosushvatiliipokuavajuotkritimoguevezeizmeumasovnihgrobnicaivlastiuBeogradu.

OkrajBlewittDelPonte

Krajemseptembra2001.timTuiteljstvasastaviojesolidanpravnidokumentkojirekonstruiralanacdogaaja idokazujeMiloevievusredinjuuloguusmiljenompothvatuetnikogienjauBosni.Aliprojektoptunice koji je predan Carli del Ponte ne sadri ni pokolje u Srebrenici ni opsadu Sarajeva. vicarka odmah saziva sastanak. eli razumjeti kako to da taj spis omoguava da se prati lanac zapovijedanja i utvrdi individualna MiloevievaodgovornostuveinizloinakojejesupoinilibosanskiSrbi,anedonosidovoljnodokazadaga se okrivi za ova dva najvea sluaja, neodvojiva od srpskog zloinakog pothvata. Odgovor je otar: Nema dokaza."Tajbiseargumentmogaobranitidajeoptubakrenulaloimpravcem,daMiloevinikadanijebio ninakojinainupletenuopsaduSarajeva,uzauzimanjeSrebreniceiubijanjakojasuslijedila.Upravoseto nekitrudepotvrditinasastanku.Blewittihpodravaipokuavadovestieficuumanjinu.Sastanaksepretvara u sukob. Carla del Ponte ne eli odustati pod izgovorom nismo to istraivali" kao to se itavo vrijeme rasprave trudio ponavljati njezin zamjenik. Ona predlae kompromis: izii s optunicom takvom kakva jest i uvesti dopune nakon zavretku istrage. Nema ni najmanjeg dokaza koji bi Miloevia vezivao uz opsadu SarajevaipokoljeuSrebrenici",ponavljajunjeziniprotivnicibezdrugihobjanjenja.Drugizastolomslause da postoji premalo dokaza, ali istiu da postoji itava lepeza indicija koje zavreuju da se istrae. Carla del Ponte odluuje: Morate voditi istragu o Sarajevu i Srebrenici, dajem vam est tjedana da zavrite istraivanje."PotpisivanjeMiloevieveoptunicezaBosnuodgoenojezasredinunovembra. BorbakojajeupravopoelanastavitesezavrijemecijelogprocesaprotivMiloevia.DioTuiteljstvakoisa sveetirinogeikoristitihesttjedanadadokaeneprihvatljivosttezekojubraniglavnatuiteljica.Graham BlewittkojijonijeuspiopovratitisvojautoritetnadUredomnemoeviemanevriratizatezanjem.Trudise, dakle,navestiCarludelPontenakorakunatrag,anaroitonaodustajanjeodprogonaMiloeviazagenocid. Uaugustu2001.ICTYjenazvaopokoljuSrebrenicigenocidomnasuenjugeneralubosanskihSrbaRadislavu Krstiu,zapovjednikuDrinskogkorpusa,najvanijojvojnojsiliukljuenojukrvoprolieujulu1995.Carladel Ponte razmatra, dakle, mogunost da Miloevia optui za genocid za Srebrenicu, ali i za nekoliko drugih opina u Bosni gdje je etniko ienje poprimilo razmjere genocida, tuiteljica slua svojeg pomonika i pokuava mu objasniti da optunica ne moe navoditi postojanje smiljenog zloinakog pothvata" iji bi Miloevi bio jedan od istaknutih lanova, odnosno ef, i istodobno tvrditi da ne dijeli istu zloinaku odgovornostkaoisporednisudionici,kaotojetosluajusvakomzloinakomudruenju.Pomoniktuitelja zahtijeva, rasprava je napeta. Nemamo dokaza za genocid", tvrdi Blewitt, koji odbija svaku vezu izmeu pokoljauSrebreniciivlastiuBeogradu.Zanjegasrebrenikasramotaneproizlazitolikoizsmiljenogplana koliko iz nastupa ludila generala Mladia. Teza nije nova. Pred strahotom i opsegom pokolja, zapadnjaki vojniciidiplomatibranetutezuodprvihdanaisluesenjomedaopravdajunedjelovanjekojejeondasamo rezultat njihove nesposobnosti da predvide to e se dogoditi. Carla del Ponte odvraa: Morali ste otvoriti istragu 1994., to je prva stvar koju se moralo uiniti!" Nakon zavretka sastanka ona dobacuje svojim

savjetnicima:Moguoninastavitisasvojimlukavtinama,alineuodustatiodgenocida.Imamodokazei,ako Grahamdridaihnemadosta,nekamikaetojeradiosvihovihgodinaumjestodaistraujeoMiloeviu. Moda su mogli sprijeiti neki novi rat i nove pokolje." Ali za to vrijeme drugi prebiru spise Tuiteljstva, identificiraju svjedoke i otkrivaju nove podudarnosti koje povezuju Miloevia sa Srebrenicom i Sarajevom. SredinomnovembraCarladelPontemoepotpisatioptunicuipredatijesucu.

Dvadesettreegnovembra2001.g.nakontojesudackojipotvrujeispitaodokumentTuiteljstva,Miloevi jeformalnooptuenzagenocid,sudionitvougenociduizazloineprotivovjenostizbognjegoveosobne odgovornosti za zloine koje su poinili bosanski Srbi, izmeu ostalog u Sarajevu i Srebrenici. Tuiteljstvo je tadaumogunostizatraitiodSudadaspojisvepostupkeotvoreneprotivMiloeviakakobiseorganiziralo voenjejedinstvenogprocesa.JersrpskizloiniuHrvatskoj1991.,uBosniod1992.do1995.inaKosovuod 1998. do 1999. dio su jedne te iste politike kojoj je cilj terorom zauvijek istjerati nesrpsko stanovnitvo iz podrujakojaosvojeiliprieljkujusrpskesnage.ProcesSlobodanuMiloeviuotvarase12.februara2002. Optuenikujedoputenodasampreuzmeobranu.
30

Miloevievaoptunica:pozadinaljuteborbe

Kako objasniti da je tuiteljstvo ICTYa, prva meunarodna jurisdikcija poslije Nrnberga i Tokija, koja se neprestanotrudilaosloboditiodsvojihosnivaa,do2001.godinepropustilaistraivatiMiloevievukaznenu odgovornostzapoetakiodvijanjeratauBosniiHrvatskoj?Tosenemoeopravdatislabostima,kaotose njima ne moe objasniti ni ustrajno odbijanje nekih lanova Tuiteljstva da trae istinu i uzmu u obzir sve odgovornostikad jerijeoSrebreniciilioopsadibosanskogglavnoggrada,dugojhiljadutristopedesetdana,tadvasimbolina licaratauBosni.Tupostojijednaiznenaujuakonstanta,iistotakoudnepodudarnosti.Pologicibiposlije optube protiv Radovana Karadia i Ratka Mladia, njegovih pouzdanika u Bosni i Hercegovini, Miloevi trebaobitiprioritetnametatuiteljevaUreda.PredsjednikTribunala,TalijanAntonioCassese,potpredsjednik, Francuz Claude Jorda i drugi suci i sami su to u vie navrata primijetili tuitelju. Od njihove 5. plenarne sjednice sredinom januara 1995., suci su otvoreno uznemireni zbog nedosljednog programa optuivanja Tuiteljstva koje, po njihovu vienju, ni primjereno, ni uinkovito" ne odgovara misiji ICTYa, i istiu hitnost penjanjapozapovjednimlancimakakobiseizbjeglodapravosuezaglibi.Novidjevidokazekojeprimajupri potvrdioptunice,utvrdilisupovezanostdokazakojadajenaslutitidabiseodgovornostizazloinepoinjene u Bosni i Hercegovini mogle traiti meu visokim dunosnicima Srbije". Oekuju, dakle, da vide tuitelja GoldstonainjegovazamjenikaBlewittakakoistraujuoeventualnojMiloevievojodgovornosti. No,voditeljiTuiteljstvaizabralisudrukijukaznenupolitiku.Odustajuodprevladavanjazaprekakoje
30 KaousvimsluajevimapredICTYem,zapisnicijavnihraspravamogusenainawww.un.org/icty.

postavljajuvelikesilekojeuDaytonudefactododjeljujunekanjivostglavnomosumnjieniku.Zapadnjacine ele da se Tribunal izbliza zanima za onoga koji je orkestrirao politikom etnikog ienja koja je poharala bivu Jugoslaviju i dobro paze da mu ne prue elemente dokaza koje posjeduju, kao to su napravile u Nrnbergu.Akoje1946.interessaveznikabiotobredokazatidajeHitlerovaNjemakazapoelabarbarski ratnakojisuonisamoodgovorili,ovajputneeledaICTY,progoneiMiloevia,otkrijedajeovjekskojim suupravopotpisalimir,krajem1995.dopustiopovratakbarbarstvausredEurope.OptuitiMiloeviatadabi znailoporemetitistatusquotobisedoivjelokaoinprotivmira.Tuiteljstvotoznainepokuavaotvoriti tajpredmetusporednosdrugimistragama.Unemogunostipristupabeogradskimarhivimailionimavelikih sila,moglojepokuatizadobitisuradnjuBosneiHrvatskeikopatipoarhivimabosanskihihrvatskihSrba,koji suvrlobogatiinformacijama,prijenegotoihMiloevieviizaslaniciponu1997.odnositiuBeograd.Jersam Miloevi sumnjii ICTY da se poinje strpljivo penjati po zapovjednom lancu i izvan granica zaraenih republika,svedoSrbije,dovlastiuBeogradu. Daleko je od pomisli da ni on ni njegovo okruenje, pa ak ni vode paravojnih jedinica, nisu na popisu osumnjienih Hakog suda. Francuski sudac Claude Jorda koji na mjestu Predsjednika ICTYa nasljeuje AntonijaCasseseaiGabrielleKirkMcDonald,obarasenanedostatakirineodgovornihutuiteljstvu,kojise previe brinu za to da ne uzburkaju i ne zakompliciraju rad zapadnih diplomacija. U dojmljivoj paraboli okrivljuje neodlunu politiku progona: Pod izlikom da Mandat ICTYa ovlauje i progon Hitlera i vozaa lokomotive koja je vozila u Auschwitz, on je za poetak, samo da vidi kakav e vjetar puhnuti, optuio mehaniareivlakovode."Doksumozgovietnikogienjanaslobodi,nizsitnihriba"zakrujesudniceICTY a. Da bi se izbjeglo paraliziranje Tribunala Louise Arbour, koja je sredinom 1996. zamijenila Goldstonea, prisiljenajeobustavititreinuoptunica,njihdvadesetak.NalaesvojempomonikuGrahamuBlewittudase usredotoinagornjeredove.UsporednostvaraLeadershipResearchTeam(LRT).Tajtimdobrihpoznavatelja Balkana povjeren je jednom Junoafrikancu koji i dalje ne vodi rauna o vezama izmeu lokalnih struktura zapovijedanjaiBeograda,navelikonezadovoljstvonjegoveekipe. Panikadod1998.MiloevinastavisvojuzloinakupolitikunaKosovu,najodgovornijiuTuiteljstvu,onikoji suprvistigliuHagikojiimajuvevieodetirigodineiskustvasmeunarodnompravdom,neizlazeizsvoje umalosti,paraliziranikakvijesupomiljudaprogoneefadravekojijenavlasti,daruetabu,dasezamjere velikim silama. Do te mjere da to izaziva zaprepatenje Louise Arbour. Ogorena pasivnou visokih dunosnikasvojegureda,kanadskatuiteljicapovjeravanajbliimsuradnicima:Sramimsetonitkonekuca namojavrata."Jedanodnjihsjease:VeinauUredubilajeprotivoptuivanjaSlobodanaMiloevia,tada efadrave.Nonetrebaizatogotvorenogopiranjatraitinekakvuzavjeru.Naizvoruteslabosti(bezsumnje; op. a.) su nesposobnost, neznanje, glupost." Ali to je objanjenje daleko od toga da nas zadovolji pred zauujuompodudarnostiotporaunutarICTYaikoenjakojevrevelikesile.Tapodudarnostnemoebiti sluajna,timvietoeseidaljepotvrivatiposlijeoptuivanjaMiloevia,usjeninjegovaprocesa.Optube za genocid u Srebrenici te za Sarajevo nisu samo unutar Ureda tuitelja uzroci stalnih trvenja, nego su to i izmeuICTYaivelikihsila.Odatlepitanjaoutjecajustrategijeanglosaksonskihvladainjihovapremreivanja Tuiteljstva,previepodmuklogdabisemoglokvantificirati,alikojenemoebitistranonedostatkuvoljeda seoptuiMiloeviaiotporimakojisejavljajuusvakomkljunomdogaajuovogpredmeta. Prvi povijesni i utemeljiteljski in meunarodnog kaznenog pravosua dugujemo hrabrosti Louise Arbour i tvrdoglavosti Carle del Ponte jer golema Miloevieva odgovornost, ozbiljnost i razmjeri njegovih gnusnih zloina ne bi bili dovoljni da ga izvedu pred Sud. Suprotno rairenu miljenju, samo postojanje ICTYa nije prualo nikakva jamstva da emo jednog dana vidjeti na optuenikoj klupi ovjeka koji je u eri zakletve nikada vie" u srcu Europe i pred oima meunarodnih kamera stvorio reinkarnaciju konanog rjeenja". PodcijenubitakakojejavnostnijenislutilaMiloeviajekonanodostiglapravda.

Utrkasvremenom Kadje12.februara2002.otvorenprocesprotivMiloevia,sucisupozivalituiteljstvodaiznoenjedokaza zaponesKosovom.Dakleobrnutoodkronolokogredatrijuratovanakojeseprocesodnosi.ProceduraICTY a je akuzatorna, proizila iz common lawa. Za razliku od inkvizitorskog sustava rimskog prava, nazvanog kontinentalnim,ukojemusudacimaaktivnuuloguutraganjuzaistinom,uakuzatorskojproceduritotraganje, podarbitraomsudaca,izvodetuiteljiodvjetniciobraneili,uMiloevievusluaju,optuenikojisamsebe zastupa.Dokseuinkvizitorskomsustavuprikupljanjepisanihdokazadogaazavrijemeistrage,uproceduri koja je na snazi u ICTYu sve se dogaa na javnoj raspravi. Procedura je dakle usmena i zasnovana na dokazivanju svjedoenjem, s ispitivanjem i protuispitivanjem, dakle na napredovanju prema istini u cikcak liniji.Ovaproceduraisprekidanogritmanijenarativnakaototomoebitipripovijedanjekojeiznosiistrani sudacuprocedurikontinentalnogtipa. Da bi nadgledala razliite timove koji su prireivali spis optube, Carla del Ponte imenovala je u novembru 2001.novogtuitelja.MjestodirigentaoptubeuprocesuMiloevidobiojeBritanacGeoffreyNice.Carladel Pontedopustilajedajeprisilinjezinzamjenik.Iskoristivibrojnaputovanjaovevicarke,GrahamBlewittjeu proljee2001.odletiouLondonipozvaoengleskogodvjetnikakojijepoetkomgodinenapustioICTY.Ovajse nije dao moliti nego je, zbog velikih odgovornosti, odmah zatraio veu plau. Unato legendarnoj tromosti svojih propisa, UN brzo nalazi naina da zadovolji osobne zahtjeve Geoffrevja Nicea. Carla del Ponte je stavljena pred gotov in. Budui da joj se uri, odustaje od traenja drugih kandidata i potvruje taj izbor. GeoffreyNicepoznajeICTYinjegovuproceduru,prednostmujetomoeodmahdjelovati. Krajemseptembra2002.optubajezavrilasdugomlitanijompokoljaideportacijaijesurtvebilikosovski AlbanciipoinjepozivatisvjedokekojidolazegovoritiozloinimatosuihsrpskesnageizvrileuHrvatskoj. ekajuidadoenaredBosna,sucisu17.septembranarediliTuiteljstvudasmanjioptunispiskojijeprema njima preopiran". Odreeni broj opina koje su bile pozornica nasilnog etnikog ienja u Bosni i Hercegovinimoradaklebitiuklonjendabiseograniiobrojprimjerazloina,padakleipriasvjedoka.Zbog stalnihMiloevievihizostanakakojidovodedoprekidaraspraveizbogopsenostispisakojiobuhvaatrirata, sucima se uri zavriti fazu optube. Proces Slobodanu Miloeviu postao je prava utrka s vremenom. Tuiteljstvo mora do 26. oktobra izvesti ta skraenja i predati novu optunicu protiv Miloevia za Bosnu. Staresvaeodmahseobnavljaju.Uutorak8.oktobra2002.u15satiCarladelPontesazivaUred.Prethodnog dana tim koji radi na predmetu Miloevi predao joj je vrlo uznemirujui povjerljivi memorandum. U nemogunosti da izvedu dovoljan broj svjedoka, Geoffrey Nice i njegovi suradnici strahuju da nee uspjeti uvjeriti suce u Miloevievu krivnju za opsadu Sarajeva. Predlau tri rjeenja: povui opsadu Sarajeva iz optunice,svestispisnaononajjednostavnijeusredotoivisenajedandodvasluajasnajperskogpucanjai bombardiranjailipokuatiopenitoprikazatikampanjuteroraprotivcivilnogstanovnitvabosanskogglavnog grada ne obraujui pojedine izgrede. Da bi se izbjeglo gubljenje nekoliko dana od vremena koje im je dodijeljeno", izvjetaj preporuuje Carli del Ponte da ispusti spis o Sarajevu. Prije nego to e se suoiti s timom, tuiteljica se savjetuje s okolinom. Njezin je ured zaprepaten. Anton Nikiforov, ruski diplomatski savjetnik,kojiodsvojegdolaska1997.meduvoditeljimaTuiteljstvaigrauloguspecijalistazaBalkan,tujeda smirirevnostvicarke.Savjetujejoj,dakle,daprihvati.Drugijednodunoplanu:AkojeTuiteljstvoustanju dokazatiMiloevievutjecajnavojskubosanskihSrba,nemanikakvarazlogadaseizbaciSarajevo,jednaod najdojmljivijihinjenicaovograta."Sljedeiputkadbudemoimalitakvuraspravu,oniezatraitidaizbacimo Srebrenicuizoptunice",dobacujeuznakoajajedanodsavjetnika. CarladelPontepridruilasetimukojiradinasluajuMiloevi"ukonferencijskojdvoraninakrajuhodnika. Atmosferajeteka.Kolikojemrtvihbilozavrijemeopsade?"upitalajeimjestigla.etrdesetetirimjeseca opsade, deset hiljada mrtvih od kojih hiljadu petsto djece, prema slubenim podacima..." Pravnici tima za sluaj Miloevi" preporuuju razboritost i pragmatizam. ak su pripremili i nekoliko formula namijenjenih umirivanjunovinairtava,kaoprimjericenemamovremena"tonaprotivprijetiizazivanjemnegodovanja. Tuiteljicagrabidokumentkojijeprednjomipoinjegalistati.Ovojenacrtamandmananaoptunicuprotiv RatkaMladia,unjojjeipakopsadaSarajeva..."Listoviklizepodnjezinimrukamaionaiznenadauzvikne:Ne vidim Sarajevo... Pogledajte sami!" U novoj verziji optunice protiv Mladia koju je Carla del Ponte htjela

ponovno aktualizirati za sluaj da konano bude uhvaen, Sarajevo koje je vojska pod njegovim zapovjednitvom guila i terorizirala tri zime, zauzima samo nekoliko redaka. Opsada bosanske prijestolnice svedenajenaobinokrenjepravaiobiajarata.Prijedlognijepotpisan.Sastanakjeprekinut.

U dva sluaja koji obuhvaaju najvie dunosnike odgovorne za rat u Bosni i Hercegovini, dio tuiteljstva istodobno predlae da se izbace nevjerovatne patnje na koje je hotimice prisiljavano etiristo hiljada stanovnika Sarajeva, stalnih meta snajpera i srpske teke artiljerije, talaca straha, hladnoe i gladi, rtava kampanje terora pod nemonim pogledom snaga Ujedinjenih naroda, nazonih u glavnom gradu za cijele opsade.SamosudvauzastopnazapovjednikakorpusasrpskevojskekojijeopkoljavaoSarajevodotadabila optuena. Pod perom pravnika ICTYa Sarajevo kriom poprima oblik posebne tragedije, izdvojene iz konteksta, koja nije rtva politike koja je etnikim ienjem ali i guenjem i bombardiranjem opsjednutih gradova imala za cilj nepovratno razdvojiti etnike zajednice koje je povijest pomijeala i ispremijeala. No Sarajevo i Srebrenica bile su upravo dvije faze vrhunca srpskog zloinakog pothvata u Bosni. Bile su i dva najoitijasimbolanebrigezapadnihvlada.
31

Sastanci su se nizali. Sljedeeg tjedna GeofTrey Nice ponovo pokuava. Navodei pomanjkanje vremena savjetujeCarlidelPontenesamodaostavipostraniSarajevonegoipokoljeuSrebrenici,najgorekrvoprolie u Europi od nacistikih zloina. Tuiteljica iskazuje svoje zaprepatenje, puta svoje savjetnike da argumentiraju,pokuavauvjeritisvojezamjenikedanedonoseprenagljeneodluke.AliNiceneelinitauti. Pod pritiskom istjecanja vremena kae da je sklon prihvatiti strategiju uzoraka koju zastupaju suci. Mora se skraivati, stalno skraivati ovaj tako sloen" sluaj, mora se svesti na ono najjednostavnije i postii osudu Miloevia,makariprikrilidionjegoveodgovornosti.TimvietoMiloeviuivaproduivatiprotuispitivanje svjedokakojigaoptuujutroeitakoskoropolovinuvremenadodijeljenogoptubi. Sucistalnopozivajuna reditraedaMiloevinegubivrijemenanevanimaspektimasvjedoenja,opominjugadaprijeenadruga pitanja,alinakrajupoputajupodizlikomdasamvodisvojuobranu.Miloevi,kojiznaiskoristitisvojpoloaj, neprestanoupotrebljavataktikudiverzije,uzrizikdanajeebudeizvanteme.Optubaipakmorazavritis iznoenjem svojih dokaza do proljea 2003. Da bi razrijeio jednadbu, Nice ne oklijeva rtvovati Sarajevo i Srebrenicu,dvapoglavljazakojakaedaunjihnevjeruje.CarladelPonteseprotivi:Akonammeunarodni svjedoci, kojima Miloevi ionako nije nita govorio, nisu sposobni donijeti dovoljno dokaza svojim svjedoenjem,pribjeiemoinsiderimajeronisuustanjuukratkomvremenurasvijetlitisvedokazekojesmo prikupili." Geoffrey Nice se odupire. 23. oktobra 2002. predaje sucima skraeni nacrt optunice za Bosnu i trai od njih dodatnih mjesec dana za predaju definitivne verzije, koliko mu je potrebno da izvri jo bitnih skraenja." Ukratko: treba mu vremena da od Carle del Ponte iznudi zeleno svjetlo. Tuiteljica ne poputa: PrepustimosucimaodgovornostzaodustajanjeodSarajevaiSrebreniceakonamnedajupotrebnovrijeme da dokaemo Miloevievu odgovornost." 22. novembra ona potpisuje promijenjenu optunicu. Sukladno zahtjevusudaca,smanjenjebrojopinaizmijenjenihetnikimienjem,aliSarajevoiSrebrenicasuzadrani.
32 33

31GeneraliStanislavGaliiDragomirMiloevi,kojisujedanzadrugimbilizapovjedniciSarajevskogkorpusa,suenisu zaopsaduglavnoggradaBosneiHercegovine.Galijeosuenzazloineprotivovjenostinadoivotnizatvor. DragomirMiloevi,ijijeprocesodran2007.oekujepresudu.Generaloreuki,odgovoranzalogistiku,umroje prijenegomujepoelosuenje. 32Oddvjestodevedesetiosamdanarasprave,podijeljenihnaetirisatadnevno,kolikojetrajaloiznoenjecijelog optunogspisa,tristoezdesetsatiiskoristilojetuiteljstvo,aobranadvjestoetrdesetsatiuokviruprotuispitivanja. Miloevijeuostalomdobioetrnaestprekidaraspravazbogzdravstvenihrazloga,toiniezdesetestsatirasprave. 33Tajerokkonanobitipomaknutdopoetka2004.dabisenadoknadilidaniMiloevievebolesti.

Geoffrey Nice ne polae oruje. U aneksu nove optunice dodao je pismo upueno sucima. ,,U svjetlu vremenskogogranienjaizbogdrugihrazloganastalihzbogsloenostiovogpredmeta,moglebisepokazati potrebnimadodatnepromjene,vodeiraunaoduinioptubikojeseodnosenaSrebrenicuiSarajevo.Zato bisedokazioovadvamjestamoraliizvodititeknakrajupredstavljanjaspisaoptube.Sigurnoeoptueniku bitikorisnoznatidanemoraodmahpriprematidokumentekojiseodnosenaovadvaspisa.Tuiteljstvoe obavijestiti sve strane kao i Sudsko vijee ako odlui donijeti naknadne izmjene optunice." Carli del Ponte kojatraiobjanjenjeGeoffreyNicejojednomodvraadajepotrebnopripremitijavnomnijenje".Ljudie boljerazumjetikadsepovueSarajevoiSrebrenicaakoihseunaprijedupozori",domeeGavinRuxton.Kao pravni savjetnik u Upravi Tuiteljstva, on sugerira objavljivanje slubenog izvjea kako bi se tisak uvjerio u opravdanost namjera optube. Nemogue je, meutim, pred hiljadama rtava opravdati da samo zbog nedostatka vremena Tribunal odustaje od utvrivanja istine o Miloevievoj odgovornosti u te dvije najupeatljivijeepizoderatauBosni.Takoerjenemogueuvjerititisakdaargumentvremenamoesamza sebemotiviratitakvuodluku.inisedatoneuznemirujeGeoffrevjaNicea,modazatotosuunutarsamog Tuiteljstva rijetki oni koji se pitaju o njegovim pravim motivima ili o njegovim vezama s Foreign Officeom. Carla del Ponte, koja je upravo pobijedila u prvoj rundi, ne trai povlaenje pisma upuenog sucima, nego zahtijevadaonoostanepovjerljivo. NeuspjehGeoffrevjaNiceaomoguiojenadvladavanjeotporavojnihanalitiara.NovaoptubaprotivMladia moralaseslagatisMiloevievom.Potpisanajeistomprilikom.KaoniMiloevi,niratnivodabosanskihSrba ne progoni se jer je zapovjedio pretjerano bombardiranje prijestolnice u kojoj se skrivalo nekoliko topova ArmijeBiH,tospadaukrenjapravilaiobiajarata(jedneodnajlakihoptubinaljestvicibarbarstva),nego upravozakampanjuteroraprotivsarajevskihcivila,tojezloinprotivovjenosti. No,GeoffreyNicenepoputa.Udecembru2002.TuiteljstvozavravaiznoenjedokazaudijeluoHrvatskoj. DiooBosnipredvienjezasredinufebruara2003.TojeprilikazaovogBritancadazaponenovuofenzivu. KrajemdecembranajavljujeCarlidelPontedasespremajojednomtraitinaputanjeoptubizaSarajevo. SmatradanepostojevezeizmeuMiloeviaiMladiaidaebitipotrebnomnogovremenadasedokae kako je zloine omoguila logistika potpora Beograda srpskim snagama koje dre Sarajevo u okruenju. Neemopovuitakuoptunicesamozatotonamnedostaje vremena.Nemoemosmanjivatizloinaku odgovornost jednog optuenika zbog vremenskih ogranienja", ponovo mu odluno odvraa vicarka. esnaestogjanuara2003.ukonferencijskojdvoraninadrugomkatuTuiteljstvaGeoffreyNicejeuporan:Ne moemosidopustitiluksuzdautroimodvadesetdanaraspravekakobismopostiglioslobaanjeoptuenoga odoptubizaSarajevo."PredopiranjemCarledelPontenadodaje:Budimorealisti.Sucinamneedativie vremena.AimamoistiproblemsaSrebrenicom.AkorasprimosnagenaSarajevoiSrebrenicu,oslabitemo vrstetakepredmetaprotivMiloevia." Glavni odvjetnik tvrdi da ima vie dokaza obrane nego optube, da Milojevi nikada nije propustio pred meunarodnim sugovornicima osuditi opsadu Sarajeva i da je u vie navrata intervenirao u korist obustavljanjabombardiranjabosanskeprijestolnice.NiceodmahujuirukomodbacujemisaodajeMiloevi pred zapadnim izaslanicima izigravao miritelja i da njegova sposobnost da postigne dvadesetetverosatni ili etrdesetosmosatni prekid bombardiranja, ba naprotiv, potvruje njegov stvarni utjecaj na snage koje su opkoljavale grad, to skup podudarnih pojedinosti ve omoguava da se dokae. ini se da on ne razumije cinizam ovog palikue koji iz svojega beogradskog ureda povlai konce rata prikazanog kao neizbjenog i bratoubilakog pretvarajui se pritom da prua dobre usluge meunarodnoj zajednici koja uiva u vlastitoj naivnosti. Motivi za povlaenje Sarajeva i Srebrenice iz spisa o Miloeviu nisu ni vrijeme ni nedostatak dokaza, nego poricanje injenica. Namjerno poricanje onih koji su po nalogu neprestano poticali tu pogrenu analizu dogaaja, koju je dugo vremena irila zapadna diplomacija. Poricanje iz zadovoljstva ili iz nesposobnosti drugihkojisuuztopristajali.

SarajevoiSrebrenica:tekapotragazadokazima

Vojni analitiari, pozvani na sjednicu kao pojaanje, tvrde unato oiglednosti da Sarajevo nije dio ciljeva smiljenog plana u Bosni i Hercegovini, nego Predstavlja poseban projekt s obzirom na to da se Mladieva vojska radije zadovoljila time da ugrabi teritorije oko grada nego da ga zauzme. Znaju, meutim, po dokumentima koje posjeduju, da podjela Sarajeva stoji meu est "stratekih ciljeva" to ih je Radovan Karadioblikovao12.maja1992.predSkuptinombosanskihSrba.Pobijajuktomezloinakunaravopsade Sarajeva: Moda je bila vojno legitimna zbog prijetnje koju je predstavljala bonjaka vojska" iji se Glavni stoer nalazio u glavnom gradu. Rasprava je, dodue, Pravnika, ali tvrdoglavo odbija sagledati injenice. Hiljade sarajevskih civilnih rtava, najee mete srpskih snaga, tako su pretvorene u tek kolateralne tete. UmijeaoseBillFendrik,kanadskioficiristrunjakzaratnopravo:,,Sarajevojelegalnavojnaakcijaukojojsu poinjenanelegalnadjela." OptubajoneraspolaedokumentimakojidokazujustvaranMiloevievutjecajnavojskubosanskihSrba. Kad su tijekom 2003. dobiveni ovi dokumenti, pokazali su unutarnje veze izmeu srpske vojske u Bosni i Beograda.Mladievavojskaunjimanepokazujesekaoatomkojiseotkinuoodsredinjestrukture,negokao produetakbeogradskevojske,privjesakijiGlavnistoerisvinjegovikadrovipripadajuglavninikojajepod sredinjom vlau Beograda. Pod politikom vlau u Miloevievim rukama koji, kako e to pokazati ovi dokumenti,formulirastratekeciljevezajednikogplana.Alikrajem2002.Tuiteljstvovemoedokazatidaje Miloevi svojim saveznicima, bosanskim Srbima stavio na raspolaganje ratni stroj koji im je omoguio da poine zloine, posebno u Sarajevu. Moe dokazati da je Miloevi nastavio financirati ratni napor, davati logistikuistratekupodrkualjuizapojaanjevojnestrunjakeijedinicespecijalnepolicije,svakiputkad su snage bosanskih Srba imale potekoa u odravanju opsade ili u uklanjanju nesrpskog stanovnitva iz gradskih etvrti koje bi prele pod njihovu kontrolu. Opsada Sarajeva predstavlja, dakle, nedjeljiv dio plana kojemujeciljbiotrajnorastavitietnikezajedniceuBosni. Nekoliko strunjaka tima pokualo je upozoriti Geoffrevja Nicea na opasnost da se oslabi cjelinu optunog spisa povlaei iz njega Sarajevo. Bit e teko uvjeriti suce u Miloevievu presudnu ulogu u zajednikom zloinakom pothvatu u Bosni bez dokazivanja da je sudjelovao u svim velikim etapama tog dogovorenog plana.Aliglavniodvjetniknijeihniuonitipozvaonasastanak.Izabraoje,naprotiv,oslonitisenabritanskei amerike vojne analitiare, koji su stalno poricali svaku povezanost izmeu Mladia i Beograda, izmeu Beograda i Srebrenice ili Sarajeva, izmeu vojske bosanskih Srba i vojske u Beogradu, izmeu paravojnih jedinicaisredinjesrpskevlasti.Ovisuseanalitiarigodinamanastojalisuprotstavitisvakometkojeiznosio takve pretpostavke, i to takvom estinom da je ona postajala sumnjivom. Nisu se zalagali za oprez, nisu poticalinaprodubljenjetragova,jednostavnosuprijeili.Svetojemoglorasvijetlitiovevezeodbacivalose, odravajuidugogodinaTuiteljstvouiluzijidaBeogradnemanitasratomuBosni",ajomanjespokoljem u Srebrenici. Prikrivajui tako istinu koja se ve nazirala u svakom dokazu spisa, sudjelovali su kako u Miloevievuporicanju,takoiuonomzapadnediplomacije.Onisudugovremenavodiliigru. Bezpristupavojnimsrpskimarhivima,bezpomoizapadnihvladakojeodbijajupodijelitisvojespoznajeilinije zapovijedanjakojesunjihoveobavjetajneslubeodavnorekonstruirale,Tuiteljstvojebilolakplijen.Vojni analitiari, okupljeni u Military Analyst Teamu, MAT u argonu Hakog suda, bili su neizbjean put svakog pravnika ili istraitelja koji eli analizirati hijerarhijske strukture, secirati organizacijske sheme, identificirati one koji nareuju. Kao osjetljivo i zatieno mjesto u sreditu sudskog stroja odmah pobuuje lakomost velikihsila.Ovajzadatak,previeprecizanisloendabisepovjerioneiskusnimosobljem,dodijeljenjesasvim loginostrunjacima.AmerikanciiBritancipourilisusedatitovisokokvalificiranoosoblje,kojeomoguava nadziranjekaznenihstrategijaizdaljine.Vojnianalitiari,kojisupotekliiznajboljihobavjetajnihslubiiostali vjerni svojim vladama, bili su bez sumnje meu najkompetentnijim lanovima ICTYa, ali su mu nametali pristranost.Godinamasuobeshrabrivalisvakipokuajprogonapravihhukaaetnikogienjaiutuviliveini uTuiteljstvudaMladiiKaradidjelujunasvojurukuidasenemoezamislitidogovornapolitikuBeograda iPala,sjeditasrpskihekstremistauBosni.KaodajesamomrnjaprotivbosanskihMuslimanainjihovavolja da u krvi raskomadaju Bosnu povezivala Karadia i Mladia u toj gnusnoj pustolovini. Kao da je to bilo

dovoljnodasena60%bosanskogteritorijaniotkudapojavisrpskadravatedasepostigneprikljuenjemone jugoslavenskevojske(VJ)ivelikogdijelasrpskogstanovnitvauBosni,kojejeBeogradbezposebnihnamjera opskrbljivaoorujem!

Posljediceovemanipulacijeuasnesu:poslijeosamgodinaistraivanja,Tuiteljstvojo2003.sumnjauznaaj tihinformacija,neusuujesezaisonustranuprividazakojijeMiloevipostaopravimajstor.Tuiteljstvo luta,gubidragocjenovrijeme.Ave1992.,samonekolikomjeseciposlijepoetkaratauBosniiHercegovini, zapadnevladeveznajudajeMiloevitajkojivuekonceovenovekampanjeetnikogienja.Zabrinjavaih koliinazloina,njihovasustavnostiorganiziranosttakodasepitajunedogaalisegenocid,tobiih,prema Konvenciji o spreavanju i kanjavanju zloina genocida, prisililo da sve poduzmu da ga sprijee. Odjel za analiziranjeiobavjetajniradStateDepartmentaispitujesituacijunasvojimzaslonimaiveodprvihtjedana ratapieizvjetajerijetkovienepreciznostionapredovanjuinainuoperacijasrpskihjedinica,teonamjeri dasilominasiljemstvoresrpskudravuuBosni.
34

ZanjihjerijeojasnoplaniranomprocesukojisepotieizBeograda.Nekolikodanaprije stupanjana vlast BillaClintonakojijenaeludemokratapobijedionapredsjednikimizborima,efdiplomacijeuadministraciji Busha (oca), Lawrence Eagleburger rekao je to skoro vrlo otvoreno na Meunarodnoj konferenciji o bivoj Jugoslaviji16.decembra1992.,kojaseodravalauenevi:,,Sjednestraneimamomoralnuobavezudasepo drugiPutuovomstoljeuneizmaknemokadjednomnaroduprijetinestajanje.Aliimamoipolitikuobavezu jasnoupozoritinaroduSrbijikakosesadaizlaeopasnostidadijelineizbjenusudbinuonihkojiunjegovoime izvode etniko ienje. Srbi moraju dobro shvatiti da ih eka drugi Nrnberg." Meu najodgovornijima EagleburgerimenujeMiloevia,Karadia,MladiakaoidvojicuvodaparavojnihformacijaizSrbije,Arkanai eelja. DermotGroome,amerikituiteljzabosanskidioMiloevievapredmete,pritjeeupomoGeoffrevjuNiceu nasastanku16.januara2003.,,PovlaeiSarajevoiSrebrenicunenaputamonijednutakuoptunice,samo smanjujemoopsegsredstavadokazivanja(...)Imamojosamosedamdesetdanazadokaze oBosni.AsamozaspisoSrebrenicitrebanamdvadesetpetdotridesetdana(rasprave;op.a.).Postojedva nainadapristupimoovompitanju:dokazatiMiloevievuodgovornostkrozMladievu,prekovojskeipreko dogovornogzloinakogpothvata,akomoemodokazatidasuutovrijeme,1995.godine,Miloeviinjegovi saveznicijouvijekimalizajednikizloinakiplan.Nonekismatrajudasu1995.bosanskiSrbidjelovalibez pristanka Beograda, posebno u sluaju srebrenikog pokolja. Moe se razmotriti i mogunost da pokaemo Miloevievu odgovornost dokazujui prisutnost snaga iz Srbije u vrijeme pokolja u Srebrenici, ali za sada nemamootomenikakvadokaza."DermotGroomejeoprezan.NeelisesuprotstavitiGeoffreyjuNiceu.Ipak je,vidjevibrojnepodudarneindicije,uvjerenupostojanjedokazakojitadanedostaju,alikojevetraiikoje enakoncuprikupiti. Glavni tab u Beogradu postavio je bez iznimke sve asnike koji zauzimaju poloaje u srpskim snagama u Bosni, ukljuene u zauzimanje Srebrenice i u pokolje koji su uslijedili, i Beograd ih nastavlja plaati. Gotovo desetgodinaMATjeskrivaotuinformacijuspreavajuitakoTuiteljstvodasepitaopravojprirodikontrole kojujevrilasredinjavlastuBeogradunadkadrovimavojskebosanskihSrbauvrijemedogaajauSrebrenici. OkodesetgodinavojnistrunjaciTuiteljstvatvrdoglavosuiskljuivalisvakomoguesudjelovanjespecijalnih snaga iz Srbije u pokolju iz jula 1995. u Srebrenici. A videosnimka koja prikazuje pogubljenje est mladih BonjakaizSrebrenice,kojejepoinilajedinicakorpioni,prikazananaprocesu1.juna2005.svjedoiupravo o izravnom sudjelovanju specijalaca srbijanskog Ministarstva unutarnjih poslova. Ali u januaru 2003. Tuiteljstvojoneraspolaetimdokazimakojimoguprevagnuti.TimkojiradinasluajuMiloevi"morase zadovoljitiprilinoogranienimskupompodudarnihpokazateljadabisesuprotstavio
34PowerSamantha,AProblemfromHell,AmericaandtheAgeofGenocide,Perennial,NewYork,2003,stranice 247.327.

vojnimanalitiarimaidokazaoMiloevievukaznenuodgovornostzagenociduSrebrenici.Tekojedokazati Miloevievu odgovornost za genocid u Srebrenici. ak i da su pokolji bili eventualno predvidljivi, Miloevi nijepokazaoposebnunamjeru",dodajudrugipravniciovogatima.Izakljuuju:Previeproblemaipremalo vremena!" PeterMcCloskeykojikoordinirasedamnaestpredmetaoSrebrenici nevolidasenjegoveoptuenikesputa na razinu izvritelja kojima kao marionetama zapovijeda Miloevi. To slabi moju sposobnost dokazivanja krivnjemojihoptuenikanaskoranjemprocesuoSrebrenici."Zaamerikogtuiteljavelikiredateljgenocidau Srebrenici jest Mladi i nitko drugi. A pokolj u Srebrenici, simbol muenitva bosanskih Muslimana samo je Mladiev ,,luaki in": Pokolj se nije mogao predvidjeti, a nije uvjerljivo da je Miloevi imamo vlast nad vojskombosanskihSrba.Nepostojipovezanost.ApsurdnojetvrditidajeMiloevinabilokojinainumijean upokoljuSrebrenici."PeterMcCloskeysevara,alineelitonipomisliti,tolikosuvojnianalitiariuuredus kojima radi od prvih dana izriiti: sluaj pokolja u Srebrenici ne prelazi granice Bosne". I nisu uvjerili samo zamjenika, nego cijeli tim zaduen za predmet Srebrenica", najbolji tim u Tuiteljstvu. U to vrijeme Tuiteljstvonemajourukamasvedijeloveslagalice,aonikojeimanisujoozbiljnoposlagani.Brojnekljune informacijeuposjeduTuiteljstva,preuenesu.Katkadanamjerno,katkadazbogzaslijepljenosti.Svezajedno ipaksutvorileskupelemenatadovoljnopodudarnihdaseiznjihizvuezakljuakosudjelovanjuBeogradau operacijamaprotivSrebrenice.ViesvjedokainsiderakojejeprijenekolikogodinaispitaotimzaSrebrenicu, spominjalojeteveze.Jedanodnjih,srpskigeneral,isticaojedajeMiloevisazvaoumaju1995.Mladiai Periia da pripremi zauzimanje te enklave. Jedan drugi opisivao je mehanizme uspostavljene da ne ostane nikakavpisanitrago zapovijedimakoji seodnosenadolaskeiodlaskejedinicaizSrbije uBosnu,idaseod meunarodne zajednice sakrije to aktivno i neprestano sudjelovanje u uspostavljanju etniki istog, a geografski kompaktnog srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini. Ukazivao je da je pri svakoj ofenzivi protiv enklaveuSrebreniciujulu1995.,aveiod1993.,Beogradslaokaopojaanjesvojespecijalnejedinicevojske ipolicije.Alitesusvjedokesustavnodiskvalificiralivojnianalitiari.Dabipobiliinjenicekojesueljelisakriti, lanovi MATa proglasili bi da svjedok ili nezgodni dijelovi njegova svjedoenja nisu vjerodostojni. To je bio vrhunski izgovor da se odbace cijeli komadi onoga to je moglo biti istina i da se obeshrabri svaka daljnja istraga.TepobijeneindicijenisuseunosileubankupodatakaTuiteljstva,kojajesvakomtimuomoguivala da pomou kljunih rijei identificira ve postojee dokumente koji mogu posluiti u drugim istragama. Anglosaksonski vojni analitiari (nije bilo francuskih) svjesno su i sustavno prikrivali izravnu Miloevievu odgovornost za zloine u Bosni, Posebno u Srebrenici. U slubi svojih vlada, oni su dugo oblikovali razumijevanje spisa kako su htjeli i izbjegavali da Tribunal, stvoren da prikrije njihovu politiku nemo, sluajnoneotkrijepodlostvelikihsilazavrijemeratovaubivojJugoslaviji.
36 35

Nedostataksuradnjevelikihsila

Tuiteljstvo je izgubilo mnogo vremena zbog unutarnje sabotae i zadravanja informacija to su inile zapadnesile.Amerikanci,BritanciiFrancuzinisuprenosiliinformacijekojesuimali,akojebiomoguiledase ujednommahuotklonisvakasumnja.Tosuodbijalidosamogkraja.Velikesilenisutimenastojale potedjetiMiloevia.PokuavalesuzatititisamesebeodistinekojubiICTY,akidajenijetraio,nakoncu izvukaorekonstruirajuiMiloevievozloinakodjelovanjekrozcijelotrajanjesukoba.Odprvogasaznale

35 SedamnaestbosanskiSrba,medukojimaKaradiiMladi,optuenojezapokoljeuSrebrenici.Vienjihsuobini
izvritelji,drugipredstavljajusrednjeiliviekarikeulokalnomlancuzapovijedanja. 36MilitaryAnalystTeamnijeukljuivaonijednogFrancuza,takodaautoricanemoegovoritioFrancuskoj.Ipak, pogrenetezekojesuanglosaksonskivojnianalitiaripokuavalizametnutituiteljstvuICTYanerazlikujusenimalood onihkojejedosadabranioPariz.

su da je Miloevi palikua Balkana. Ipak su od njega napravile povlatenog sugovornika znajui da e tako puhatiuarumjestodagasevatru. Zapadnjake obavjetajne slube pijunirale su djela i pokrete srpske vojske u Bosni, a posebno njezinu komunikacijusBeogradom.TeinformacijedokazujuMiloevievuupletenost,vienegotoseitkonadao.Od 2002.CarladelPontetraiodWashingtonadajojpredasnimkerazgovoraizproljea1995.IakojeGeoffrey Nice negodovao, zatraila je od svojeg voditelja Ureda za istrage da pripremi taj zahtjev, ali ga je amerika vlada,kaoisvesljedee,zanemarila.Rezultat:godinamaposlijedogaajaSrebrenicasejouvijekdoivljava kaoposebansluaj",kaoluakiin",uskladusverzijomkojubranesvevladeod1995.Tojesavrenateza zavelikesilejer,surovkolikoinepredvidiv,luakiinnijemoguesprijeiti. Krajemljeta1995.amerikaadministracijaposlalajeusvojeslubedakruimemorandumukojemsetano navodinakojinaintrebaodgovaratitiskuoSrebrenici.Takoamerikidunosnicimorajutvrditidaoni,kaoni Ujedinjeninarodi,nisuznalidasuSrbiplaniraliosvojitienklavuidanisuimaliinformacijaopomacimatrupa bosanskih Srba. O predvidivosti zvjerstava ameriki dunosnici moraju dogovarati: Nismo imali nikakve informacijeobilokakvojnamjeridasepoinezvjerstvaprotivmuslimanskihbraniteljailiprotivstanovnitva Srebrenice.Znalismodatakvadjelanisunemoguaimajuinaumupovijestgenocidai etnikogienjanaBalkanu." UWashingtonu,ParizuiliLondonupriasenijemijenjala.akidesetgodina poslije tih dogaaja, velike sile ne ele priznati da su informacije kojima su raspolagale jasno najavljivale prijetnjukojasenadvilanadmuslimanskimstanovnitvomakoenklavapadneurukeMladiainjegovevojske. Onenebimogleopravdatitonisu,unatodiplomatskimivojnimsredstvima,poduzelenitadaseizbjegnu dogaajikojisusenasluivali.Bezsumnjenisuznaledaeubijanjedoidoparoksizma.Aliznalesu,naprotiv, daMladineeoklijevati.Svimukarcidovoljnostaridanoseorujeumnogosunavratabilistigmatizirani,a Mladi i njegove trupe najavljivali su, jo od neuspjeha u zauzimanju enklave 1993., volju da se osvete, prijetnjukojusuponoviliuoipokolja.Velikesilesuzdralesuseoddjelovanja,posebnozranimnapadima, kakosutoradileudrugimsituacijamakadrazmjerizloinanisubiliniusporedivi,kao29.maja1995.nakon to je granata ubila sedamdesetak ljudi u sreditu Tuzle. Od straha da tim propustom ne otkriju svoju odgovornost,otadaseskrivajuizatobonjenepredvidivostiovogpokoljaunatoinjenicamaimeunarodnim svjedoanstvimakojasuvetadadavalanaslutitisuprotno,adanastodokazuju.
37

Budui da su bili bolje opremljeni od svojih saveznika, Amerikancima je najneugodnije u toj aferi. U to su vrijemeraspolagalimogunostimaprislukivanja,aliispetsatelitaupogonukojisuproizvodiliokopethiljada slika dnevno. Pomonica dravnog tajnika za obavjetajne poslove i istraivanja za vrijeme Clintonova mandata Toby Gati priznaje: Ovaj neuspjeh nije bio neuspjeh obavjetajnih sposobnosti. (...) Naoj politici etnikoienjenijebiloprioritet.Kadseodpoetkaodluitedaneeteodgovoritiakosetakonetodogodi, onda se, naalost, takve stvari na kraju i dogode." Mladi se ipak zabrinuo zbog reakcije Zapada i ne zadovoljavaseumirujuimrijeimaizBeograda.Telefonskaprislukivanjazavrijemepokoljapokazujudajeon traiovlastitekontakteuinozemstvudamupotvrdekakovelikesileodbijajuintervenirati.Meunjimabiojei jedan novinar iz Beograda kao i jedan srpskoameriki lobist Milo Kosti, pukovnik amerike vojske u mirovini,kojijenekadradiozavojnuobavjetajnuslubu.
38 39

37PowerSamantha,navedenodjelo,str.420. 38PowerSamantha,ibid.,str.420.Oobavjetajnimmogunostimainadzoru,MomirBulatovio,predsjednikCrne Goreod1990.do1998.izjavljujeuintervjuuobjavljenom26.aprila2007.uhrvatskimdnevnimnovinamaVeernjilist daje1995.RichardHolbrookepokazaosatelitskeslikenakojimasevidekamionicisternekakoprelazeizSrbijeu Bosnu,buduidajeMiloevitvrdiodaprevozemlijeko,Holbrookemujetadadaospektroskopskuanalizukojaje dokazivaladajerijeodizelgorivu. 39 MaliGordan,Globus,Zagreb,januar2006.Prevedenonaengleskina:http://srebrenica

Raspravesezaotravaju

esnaestog januara 2003. u dvorani za konferencije Geoffrey Nice dopustio je zamjenicima da ga napadaju oko sat vremena. Pomou dokumenata trudili su se odvratiti Carlu del Ponte od Miloevieva progona za pokoljuSrebrenici.Prednjihovomjednodunouinisedasetuiteljicapokolebala.GeoffreyNicetokoristii uzimarije:Dasuprethodnovoenedrugeistrage,moda,alinatemeljuonogatoimamo,tojenemogue. Morali bismo to povui oprezno, ali svakako ne u zadnji tren." Zamjenici ponavljaju: Nemate naina da dokaeteoptubuprotivMiloeviazagenocid,svijavnituiteljiovogtuiteljstvautosuuvjereni."Sarajevo, Srebrenica,optubazagenocid:tosujedinatrikamenaspoticanjauICTYu,uoimameunarodnejavnosti najjaisimbolinedjelovanjaicinizmavelikihsilanaBalkanu.Kadjesastanakzavren,CarladelPonteokuplja svojured.Nemoguseopiraticijelometimu,spisjeunjihovimrukama.Akooniopstruiraju,nemamdrugog izbora nego odustati. Ali neu to olako odluiti. Proitat u sve dokumente koje je tim prikupio i vidjet u. Meutim,nerazumijemzatoim,setolikouri,zatotolikonavaljujudasetaodlukadoneseodmah.Panema urbe, svjedoci ili dokumenti mogu iskrsnuti u svako doba. Nikad se ne zna Treba ostaviti otvorena vrata. Naalost,neeleshvatitidabibilomudrijetojemogueduljezadratitepredmetepodmikom." "Bez Srbije nita se ne bi dogodilo, ne bismo imali sredstava i ne bismo mogli ratovati", podsjea Radovan Karadi, predsjednik" samoproglaene Republike Srpske desetog maja 1994. pred Skuptinom bosanskih Srba.Zapisnicisaskuptinskihsjednica,uhvaenitelefonskirazgovori,vojnenaredbeknjigovodstveniregistri spisi Slobodana Miloevia o Bosni i Hercegovini na koji se baca Carla del Ponte, opseni su. Pokazuju kontinuitetMiloevieveulogetijekomcijelogzloinakogprocesa,joprijepoetkasukoba.Miloevijebio u redovitu kontaktu sa svojim pouzdanicima u Bosni. U novembru 1991., pet mjeseci prije izbijanja neprijateljstava,RadovanKaradiredovitoobavjetavaMiloeviaosituacijiuSarajevuiraspravljasnjimo pripremama za opsadu. Miloevi vodi zloinaki projekt iz Beograda, uspostavlja mree opskrbe orujem namijenjenesrpskomstanovnitvuBosne,organizirapronevjerenovcaizjavnihfondovauopinamaBosnei Hercegovine koje prieljkuju Srbi da bi ih usmjeravao u sredinju blagajnu u Srbiji, priprema pretvaranje jugoslavenskevojskeusrpskukakobiSrbimauBosniomoguiosredstvazaratovanjeipreuzimanjekontrole nad velikim dijelom bosanskog teritorija pod cijenu sustavnog istjerivanja nesrpskog stanovnitva. Na taj je nain rasporeena vojska predviena za opsadu Sarajeva. Dokumenti potvruju dolazak, kratko nakon poetka rata u aprilu 1992., specijalnih jedinica iz Srbije, Crvenih beretki, jedinica eelja i Arkana, dvojice paravojnih voda iz Beograda, u dijelove Sarajeva koji su ostali u srpskim rukama i gdje provode politiku etnikog ienja.Onipokazujukakoi Beograd,zahvaljujuitiskanjunovca,nastavljatijekomcijelogsukoba financiratiratbosanskihSrba,kojisaminemajunifinancijskihnilogistikihsredstavazaodravanjeblokade bosanskeprijestolnice.KaotonemajunisredstavadazadrekontrolunaddvjematreinamateritorijaBosne i Hercegovine kojih su se dokopali zahvaljujui ratnom stroju koji im je dao Miloevi. Projekt nasilnog razdvajanjaetnikihzajednicadogovorenje,unaprijedsmiljenivoenizBeograda.
40

Sluajui neprestano kako njezini zamjenici pobijaju dokaze prikupljene protiv Miloevia, Carla del Ponte poelajeisamasumnjatikolikojetajspisvrst.AlinakontojeuronilautajnevodstvauBeogradu,shvatilaje da ne smije popustiti i eli o tome obavijestiti tim. Geoffrey Nice upravo je poletio u Arushu, tanzanijsko sjedite Meunarodnog kaznenog suda za Ruandu (ICTR), gdje se tada, u januaru 2003., odravala konferencijazamjenikatuitelja.PozivaDermotaGroomeaiotkrivadajeovajpodravaotezeGeoffreyaNicea da izbjegne raskol unutar tima, to bi bilo tetno za proces. Ameriki javni tuitelj objanjava da je vrijeme kojejeodreenozadokazivanjedijelaoBosni,ukupnosedamdesetdanarasprave,naime
genocide.blogspot.com/2006/01/ciatranscriptsonmladic.html.

40 NekihdvjestopedesetprislukivanihrazgovoraizmeuvlastiuBeograduibosanskihSrbaizmeu1991.i1992.,
predanihprocesu2002.,moesenainawww.domovina.net.

nedovoljno,alidadokazioMiloevievojodgovornostiuspisuoSarajevuiSrebrenicipostoje.Samojaimoj glavni istraitelj ve dugo mislimo da su vojska bosanskih Srba i jugoslavenska vojska jedna te ista vojska. Mogu to dokazati, ali bili smo potpuno usamljeni unutar tima (koji tvrdi da su te dvije vojske odijeljene i samostalne; op. a.)." Poslije nekoliko dana Carla del Ponte, koja obnaa i funkciju glavnog tuitelja ICTRa, stieuArushu.OdmahobavjetavaGeoffreyjaNiceaosvojojvoljidazadriSarajevoiSrebrenicuidadodijeli pojaanje timu koji radi na sluaju Miloevi" kako bi nastavio istragu. Nice prihvaa i obeava da e obavijestiti svoje suradnike. Nakon povratka u Hag Britanac saziva svoj tim. Ali ne obavjetava ga o odluci Carle del Ponte ni o dolasku pojaanja. Naprotiv, daje im petnaest dana da prikupe nove dokaze u prilog isputanja Sarajeva i Srebrenice. Na kraju sastanka Geoffrey Nice okomio se na dvojicu savjetnika Carle Del Ponte:Lakovamjedijelitisavjetetuiteljici,reijojtotrebaraditi.Alijasamtajkojinakrajupreuzimarizik. Znajte da neu staviti na kocku svoju reputaciju da bih zadovoljio ego Carle Del Ponte i branio spis bez dokaza." U kuloarima Tuiteljstva otada e one, koji neprestano upozoravaju Geoffreya Nicea i njegovo okruenjedanesmijupromaitiistinuidajenastavetraiti,nazivatizavjerenicima". TreegfebruaraGeoffreyNicesazivarazliitestrunjakeTuiteljstvanepriopavajuiimdnevnired.Nadase daeihzateinespremneinavestiihdagapodrekakobidoveoCarludelPonteumanjinskipoloajiprisilio jedaponitisvojuodlukuimsevratiizArushe.Vojnianalitiarizastolommalobrojnijisuodstrunjakaza bivuJugoslaviju,odkojihsumnogi podrijetlom iz teregije.Oni prviostajupovueni,oekujuiukojeme smjeru krenuti stvari. Previe je injenica koje ukazuju na postojanje tijesnih veza izmeu srpskih snaga u BosniiuBeogradukruiloposljednjihtjedanauuredudabiihpobijalipredtakoirokimskupomstrunjaka. Ovidrugisujednoduni.Petikota,onikojeseuvijekpozivadaanalizirajudokazekojesuprikupiuistraitelji, ali ih se nikada ne pita za savjet o strategijama istrage, lanovi Leadership Research Teama, jedine skupina strunjakazabivuJugoslavijuuTuiteljstvu,ugrabilisuovurijetkuprilikudaizrazesvojemiljenje.Zanjihje jednostavnoneshvatljivokakoseGeoffreyNice,glavniodvjetnikoptubeusluajuMiloevi",moepitatio vanostitakvadvaspisakaotosuonioSarajevuiSrebrenici.TakookrnjitiMiloevievuoptunicuzbiljaje nezamislivo.TobiznailoiskrivitismisaoMiloevieveodgovornosti",unakazitidjelo".Ionimu,oslanjajui senainjenice,objanjavajuzato.GeoffreyNicejezbunjennjihovomprosudbombezmogunostiprigovora. Odluuje se prihvatiti odluku Carle del Ponte, ali odbija ponuena pojaanja zbog straha da e izgubiti kontrolunadDermotomGroomeomivoenjemdijelaoBosni,usluajuMiloevi". SpisioSrebreniciiSarajevu,poslijemunognatezanja,konanosuzadrani.AliGeoffreyNiceprihvatiojeto protiv svoje volje, no on je taj koji svakodnevno upravlja procesom, a ne Carla del Ponte. U trenutku kad zapoinje predstavljanje posljednjeg dijela optunice, dokaza optube o Bosni, Tuiteljstvo jo nije utvrdilo jasnustrategiju.SpisoKosovu,kojijevepriotvaranjuprikazaokanadskidravnituiteljDirkReyneveld,nije predstavljaoproblemkadajerijeoMiloevievojuloziupokoljuokodesethiljadaAlbanacaideportacijijo njih oko osam stotina hiljada jer je djelovao u okviru drave kojom je predsjedavao. Spis (Predmet) o Hrvatskoj, pod dirigentskom palicom njemake dravne tuiteljice Hildegard UertzRetzlaff pokazao je u etrdesetdanarasprave,zahvaljujuidokumentimainaroitosvjedoenjupokajnika,kaotojeMilanBabi, dasupokoljiideportacijebilinaruivaniivodeniizBeograda.Meutim,kakoenaraspravireiBabi,bivi nacionalistikivoaSrbauHrvatskoj,kojisebraniopriznavikrivnjuzazloineprotivovjenostikaoisvoju uloguukampanjietnikogienjauHrvatskoj:Beograd,tojeMiloevi."TakosepokazalodajeMiloevi pravi gospodar jugoslavenske vojske koju je preobratio u vojsku u slubi srpskog zloinakog pothvata, gospodar policijskih snaga Srbije, paravojnih skupina i lokalnih srpskih vlasti koje su zajedniki vodile kampanjuterorasciljemistjerivanjanesrpskogstanovnitvasteritorijakojesueljeleprikljuitisrpskojdravi. Tuiteljstvu je ostalo jo samo da nastavi dokazivanje o Bosni, drugoj od tri faze iste zloinake politike, vodenesmiljenimplanomiponekadzajednikimsudionicimaislinim,odnosnoistimnainomdjelovanja.Ali GeoffrevNiceiDermotGroomeneslauseutomekojustrategijutrebaslijediti.

BritanacnamjeravadokazivatineosporanMiloevievutjecajnaaktereovenoveetapeetnikogienjajer im alje pomo potrebnu za nastavak njihovih planova. Amerikanac eli dokazati da je Miloevi veliki kolovoa politike etnikog ienja u Bosni, kao i na Kosovu i u Hrvatskoj. Za jednoga je veliki rizniar koji utjeenasvojesaveznike,aliihnekontrolirauvijek.Zadrugogaonjemozakbezkojegasenebidogodilani jednaepizodavelikebosansketragedije.Dvazamjenikadravnogtuitelja,kojieseizmjenjivatipriispitivanju svjedoka, spremaju se u februaru 2003. neusklaeni krenuti na raspravu braniti zadnji dio optunice. U tim uvjetimasuenjemoepromaitiistinukojojsvakisudskipostupaktei,istinu,zakojunivlastiuBeograduni zapadnjacineeledabudeizloenanasvjetlodana.

Utraganjuzanepobitnimdokazima:zapisnikVrhovnogsavjetaobraneJugoslavije

41

Nalaenjenovihinjeninihdokazaomoguiteoptubidaspasisvojulog.Datejojnodapresijeeidonese odluku izmeu dviju interpretacija tuiteljskog spisa koji ve posjeduje. Rije je o originalnom zapisniku sjednicananajviojraziniuBeogradu,aliiosvjedoenjimaviepokajnika.VeskorogodinudanaGeoffrey Nicevodiogorenuborbu.PokuavasedokopatizapisnikailiizvjetajasasjednicaVrhovnogsavjetaobrane (VSO) Miloevieve krnje Jugoslavije. To je organ u kojemu zasjeda predsjednik savezne vlade, predsjednici dviju federalnih republika, Srbije i Crne Gore, kao i zapovjednik Vojske Jugoslavije. Ali Beograd se odupire unatoobavezisuraivanjasICTYemjertiarhivisadrenajoitijedokazeulogeMiloeviaisrpskogvodstva u ratovima u Hrvatskoj i Bosni. Da bi se izvukla iz slijepe ulice prije kraja faze optube u procesu, Carla del Ponteseupismuupuenompoetkommaja2003.ministruvanjskihposlovaGoranuSvilanoviuobavezujeda se nee protiviti eventualnom zahtjevu da se neki dijelovi arhiva ne daju u javnost ako zatitne mjere koje trai Beograd ostanu razumne" i sukladne pravilniku ICTYa. Podrazumijeva se da se, u interesu transparentnosti procesa, takve mjere primjenjuju samo u iznimnim okolnostima i na ograniene dijelove", pietadatuiteljica.lanak54.bis(F)PravilnikaTribunalaopostupkuidokazimaovlauje,naime,draveda zatraezatitnemjerenaddokumentimailiulomcimadokumenataijebiirenjedovelouopasnostnjihove interese nacionalne sigurnosti". Beograd, umiren pismom Carledel Ponte, radi ustupak krajem maja 2003. Jednom strunjaku Tuiteljstva ICTYa odobreno je da doe dva dana pregledavati izbor iz arhiva Vrhovnog savjeta obrane (VSO). No ne smije nita kopirati, moe samo praviti biljeke. Beograd, koji nije uhitio ni Mladianidrugebjegunce,ikojiseogluioonaredbesudacadatuiteljstvupredadokumente,strahujeda VijeesigurnostiUjedinjenihnarodanepreuzmekazneniprogonineprozoveBeogradzbogkrenjazakonskih obaveza.Unatodrakonskimuvjetimanjegovemisije,strunjakjeuspioutvrditivanostdokumenatakojima Beogradprijeipristupveskorodvijegodine:onisadrekljusvihzagonetki.Miloevinijebiosamosuautor smrtonosnog plana etnikog ienja i arhitekt rata, on je do kraja i njihov glavni ravnatelj. Potvrujui svjedoenjenekihpokajnika,dokumentijasnoPokazujupodreenostsrpskihvodauBosniiHrvatskojinjihove vojske vlastima u Beogradu. Otkrivaju do tada neslueno postojanje dviju slubi unutar Generaltaba u Beogradu.Stvorene15.novembra1993.dekretomkojijeostaotajan,tesudvijeslubezadueneupravljati osobljemifondovimakojejeBeogradstaviona
42

raspolaganjevojskamauHrvatskojiBosniiHercegovini. ArhiviVrhovnogsavjetaobrane(VSO)otkrivajui
41Radise,zapravo,oVrhovnomsavetuodbraneJugoslavije(VSOJ),kojiovdjekaoiuostatkuknjige,donosimouobliku Vrhovnisavjetobrane(VSO).(op.ur) 42Zacijelovrijemerata,kadseJugoslavijaveraspala,MiloevijeeliozadratinazivJugoslavijazadravukojusu sainjavaleSrbijaiCrnaGora.Poslijenjegovapadauoktobru2000.novevlastipromijenilesuimeuSrbijaiCrnaGorado odvajanjaCrneGoreuproljee2005.43Tosu30.i40.KadrovskicentarGeneraltabaVojskeJugoslavije.30.centar, zaduenzavojskubosanskihSrba,omoguivaojedaseuinkovitijeupravljas8milionaeurakojejeBeogradgodinje doznaivaoMladievimtrupamazaplaeod1992.godine,itosvedo1995.

43

Miloevieva nareenja da se koristi tiskanje novca za financiranje rata kako bi pomo koju daje prikrio vihorom inflacije iji e razmjeri uskoro premaiti do tada nedosegnutu inflaciju kratkotrajne Weimarske Republike. Natezanje izmeu tuiteljice i dijela tima zaduenog za Miloeviev kazneni progon, sad je samo runauspomena.DokumentiVrhovnogsavjetaobrane(VSO)inisedasuuvjeriliakioneunutartuiteljstva kojisusenajvieopirali. Da bi dokazalo izravnu umijeanost srpske drave i njezina efa u rat i zloine u Bosni, Tuiteljstvo mora bezuvjetnopredstavitidokazenaSudu.NazahtjevTuiteljstvasucisu30.jula2003.obnovilinalogBeogradu dapredazapisnike.Beogradseodmahsuprotstavljatojodluciisredinomoktobrauspijevanametnutizatitne mjerenaddokumentimanajednomroituexparteuetiriokaizmeusudacaipredstavnikasrpskedrave, u odsutnosti strana u postupku. Ukratko, kako bi sprijeila da te nezgodne istine budu izloene na svjetlo dana,SrbijajeuvjerilaSudskovijeezaduenozasluajMiloevi"dajojodobriograniavanjeupotrebetih dokumenatasamonaMiloevievprocesidazabraniirenjedijelovakojijenajviekompromitiraju,nesamo u javnosti nego i svakoj sudskoj instanci osim ICTYa. Suci se tako mogu oslanjati na cjelinu predanih dokumenatauodreivanjuMiloevievekrivnje,alineemoiujavnojverzijisvojepresudenavoditiulomke kojiseidaljevodekaopovjerljivi. Beogradjeuspiodobitiparnicupozivajuisenavitalninacionalniinteres"srpskedrave.Pravilnik,meutim, predviadasetakvamjeraodobrisamoradizatiteinformacijakojebimogledovestiuopasnostsigurnost drave. U tim uvjetima Carla del Ponte ne osjea se vie vezanom svojim pismenim obeanjem iz maja: tuiteljstvoodluujeosporitituodlukuitraidagasucisasluaju.Bezuspjeha.Ujesen2003.Tuiteljstvone zna nita o srpskim argumentima i motivima odluke Sudskog vijea, koji su na zahtjev Beograda ostali povjerljivi.Otkriteihtekujanuaru2004.kadpokuapozvatinasvjedoenjejednogodsudionikasastanaka Vrhovnog savjeta obrane (VSO). Dokai podvrgnuti cenzuri tiu se financijske i logistike potpore koju je MiloevievaSrbijaprualasrpskimsnagamauBosniiHrvatskoj,stvarneMiloevievevlastinadtimsnagama i nad lokalnim politikim vodama, vojaenja srpskih plaenika na vanjskim frontama, isplate plaa oficirima vojskeizBeogradakojisusluiliusrpskojvojsciuHrvatskojiBosni,temjerapredloenihzakrenjeembarga kakobisenastavilopruatiznatnulogistikupomosrpskimsnagamauBosniiHrvatskoj.Zamnogeljudeu regijitonijenikakvatajna.Nosvetopotvrenoudravnimarhivimaomoguavadaseizvansvakerazumne sumnje",glavnogkriterijadokazauanglosaksonskompravu,dokaegolemaodgovornostMiloeviainjegove drave za rat i zloine u Hrvatskoj i Bosni. Jer Vrhovni savjet obrane (VSO), zaduen da odredi strateke dravne ciljeve, sudjelovao je u pripremi i izvoenju dogovorenog plana i formulirao direktive koje je Miloevi zatim prebacio na lea srpskih vlasti u Bosni nad kojima je imao stvarnu kontrolu. A te su vlasti upravo i uspostavljene u Bosni da budu paravan i otklone svaku odgovornost sa sredinje srpske drave i njezinihupravljaaukampanjietnikogienjakojasevodilaizvannjezinihgranica.Beogradhoepodsvaku cijenusauvatiovulanuoplatudabiizbjegaoplaanjemilionadolararatneodtetesvojimsusjedima.Godine 1993.BosnaiHercegovinaiHrvatskapodnijelesutubuzaagresijuigenocidprotivMiloevieveSrbijepred Meunarodnisudpravde(ICJ),jednudrugumeunarodnusudskuinstancusmjetenuuHagu,ijimandatnije suenjepojedincima,negoreguliranjesporovameudravama.Dajesrpskadravaproglaenakrivom,nove vlasti u Beogradu morale bi preuzeti odgovornost. Odatle njihova volja za sprjeavanjem koritenja arhiva Vrhovnog savjeta obrane (VSO) pred Meunarodnim sudom pravde. Odatle i njihova volja za izbacivanjem dijelova koji je najvie kompromitiraju i tako sakriju informacije od opeg interesa, koje pridonose rasvjetljavanjusukobaiijeneirenjeometaradpravosuaitraenjeistine.
44

44Vrhovnisavjetobrane(VSO)SavezneRepublikeJugoslavijesastavljeneodSrbijeiCrneGore,stvoren28.aprila1992., sastao se sedamdeset ietiri puta izmeusredine juna 1992. i sredinemarta 1999.,odega pedeset i sedam puta za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini Miloevi je jedini od svih sudionika koji je bio prisutan na sva sedamdeset i etiri sastanka.BeogradnijepredaotuiteljstvuICTYazapisnikesvihzatraenihsjednica.Ponalogusudionikanisusepravile nikakve stenografske biljeke sedamnaest sjednica od kojih se devet od nosi na 1995. i razdoblje koje je prethodilo i slijedilo nakon pokolja u Srebrenici. Tuiteljstvo se moralo zadovoljiti slubenim izvjetajima predanim arhivu VSOa, kojimaponekadnedostajunekestranice.

SrpskidunosniciisamisuuvjerenidaarhiviVrhovnogsavjetaobrane(VSO)mogudovestidoosudeSrbijeza genocid.inisedaneeliterazumjetipolitikikontekstukojemsenalazimo",isticaoje3.oktobra2003.Go ran Svilanovi, srbijanski ministar vanjskih poslova u uredu Carle del Ponte. I precizirao je: Ako vam pomognemo da postignete Miloevievu osudu za genocid, i naa e drava pred Meunarodnim sudom pravde biti osuena za genocid i morat emo platiti milijarde odtete Bosni i Hercegovini. Htjeli bismo s Bosnompregovaratiopovlaenjutube,alizatobitrebalorijeitiMladievo pitanje(njegovouhienje;op. a.).imsetorijei,stvarieiinabolje."
45

Beograd tvrdi da pravda i istina tete stabilnosti regije i da djeluju protiv mira. Vitalni nacionalni interes" zemlje, naveden pred ICTYem jest dakle, skrivati pred Meunarodnim sudom pravde (ICJ) sve informacije kojejeoptuujujerbiosudazagenocidprodubilajazizmeuDravneZajedniceSrbijeiCrneGoreiBosne,ali iizmeudvasastavnaentitetaBosneiHercegovine,tobimoglodovestidoopenestabilnostiuregijiido elje za osvetom" Mnogi, naime, strahuju da osvjetljavajui prolost i stigmatizirajui politiku koja je zloin uinila sustavom i stavila mo srpske drave u slubu projekta s genocidnim namjerama, meunarodni pravosudniorganinepotaknunarevizijuDejtonskogsporazuma.Mirpotpisan1995.blagosloviojerezultate etnikogienjauinivi BosnuiHercegovinuslabomjedinstvenomdravom,podijeljenomudvaodvojena politika entiteta koji nisu postojali prije sukoba: na hrvatskobonjaku federaciju i Republiku Srpsku, uspostavljenu na podrujima na kojima je ivjela jaka bonjaka zajednica, ali danas slubeno na njima ivi gotovosamosrpskostanovnitvo.BrojniSrbibojeseponitenjaovepodjelenametnuteukrviipovratkana Bosnu i Hercegovinu, jednu i nedjeljivu, kakva je bila prije sukoba, u kojoj su etnike zajednice ivjele usko pomijeane. Tuiteljstvo ne razumije zato suci ICTYa pomau jednoj dravi da uskrati spoznaju dokaza jednoj drugoj meunarodnojsudskojinstanciUjedinjenihnaroda,Meunarodnomsudupravde(ICJ),kakobigasprijeioda odluuje na temelju injenica i da izrekne eventualnu osudu. Tim vie to Pravilnik o postupku i dokazima ICTYanedoputasucimaodreivanjezatitnemjeresamozatodasepreddrugimsudomsakrijeodgovornost neke drave. ak se i Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda u Rezoluciji 827 iz 1993., onoj kojom se osniva Tribunal, pobrinulojasnoistaknutiulanku7 daesezadatak sudaispunjavatine krnjeipravortavada odgovarajuim putem trae odtete za tete nastale krenjem meunarodnog humanitarnog prava". TuiteljstvoseudidameunarodnakaznenainstancakaotojeICTYpoputapredzahtjevimajednedravei ograniavaupotrebudokazakojisumupredanijerpostavljapitanjeodgovornostipojedinacailiinstitucijaza zloine za koje bi rtve imale pravo ne samo traiti nego i dobiti odtetu pred bilo kojim pravosuem nadlenimzatapitanja.Iprimjeuje:Tajjeargumentoitoapsurdan,itotimvietojeBeogradvieputa isticaobasnoslovnesvotekojebibioprisiljenplaatiuimetihodteta."AliSudskovijeeICTYa,zaduenoza Miloevievsluaj,tojezanemarivaloputajuidagaBeograduvjeridabiosudaMeunarodnogsudapravde (ICJ) ugrozila meunarodni poloaj Srbije, i nanijela nepopravljive tete zemlji ije je gospodarstvo ve uniteno. Prihvatilo je argument Beograda prema kojemu bi objava cjeline arhiva sprijeila ponovno uspostavljanjeiodravanjemirapriznajuivesamimtimevanostovihdokumenata.BritanskisudacRichard May, jamajki Patrick Robinson i junokorejski OGon Kwon dali su prednost pretpostavljenoj stabilnosti zemlje pred interesom pravde i istine, i tako podlegli kljunoj rijei u meunarodnim odnosima. Time su postali sudionicima u lai, hinei da ne znaju da je "vitalni nacionalni interes" ve prizivan za opravdanje zloinazakojesusadazaduenisuditi.Odbilisutraitidrugamiljenjaiusporeditiargumentesrpskihvlastis onima optube ili obrane. Kao i tuiteljima, sucima je glavni zadatak bio otkriti, koliko je mogue, injenice kojerasvjetljavajunajgorazvjerstvapoinjenaubivojJugoslaviji.Dokumenti
45 Sarajevo nije odustalo od svoje tube unato intervenciji Velike Britanije u korist zahtjeva Beograda. Sluaj je pretresan poetkom 2006. Suci Meunarodnog suda pravde nisu htjeli traiti od Beograda da preda dokumente Vrhovnog savjeta obrane. Na suenju 26. februara 2007. izreena je presuda kojom je odbijen zahtjev Bosne i Hercegovine;SrbijanijeproglaenaodgovornomzagenociduSrebrenici,alijeosuenajer,svojimodbijanjemdauhiti RatkaMladiaiRadovanaKaradia,nijeizvrilasvojuobavezudagasprijeinidakaznikrivce.

VSOaulazeutajprioritetinisusmjelidobitinikakveolakicepriodreivanjuzatitnihmjera. Tuiteljstvo je u vie navrata pokualo postii ponitenje ove odluke, ali suci blokiraju svaku molbu za ulaganjem priziva. Krajem septembra 2005. prua se nova prilika. Beogradu, koji i dalje zahtijeva zatitne mjerenadsvimdokumentimakojimasemoeutvrditivlastSrbijenadsvojimpouzdanicimauBosni,Prizivno vijeeodobrilojeneobjavljivanjenekihdijelovaosobnihvojnihpodatakavievisokihasnikvojskebosanskih Srba,meu kojimaiRatkaMladia,imese,nakonnjegovaunapreenja,potvrujedajevojnizapovjednik bosanskih Srba doista za vrijeme rata potpadao pod vrhovno zapovjednitvo u Beogradu. Jer nije Karadi, politikivoabosanskihSrba,negoLili,predsjedniksrpskocrnogorskedrave,tajkojiodlukomVSOadodaje jednugeneralskuzvijezduRatkuMladiudekretomod16.juna1994.PetsudacaPrizivnogvijeasmatraloje davitalninacionalniinteres"kojiiznosiSrbija,dabiseosiguralaodtogadajeMeunarodnisudpravde(ICJ) osudizagenocid,nijeprihvatljividajeSudskovijeezaduenozasluajMiloevibiloukrivukadgaje2003. izjednailo s pitanjima nacionalne sigurnosti" zemlje, kako bi opravdalo odreivanje zatitnih mjera nad arhivom VSOa. Ali umjesto da ispravi pogreku koju je utvrdilo i da ukine tajnost tih dokumenata, Prizivno vijee istaknulo je istom prilikom kako je injenica da su takve mjere odobrene prije dvije godine stvorila legitimnaoekivanja"Beogradadaesvimnjegovimkasnijimzahtjevimabitiudovoljenoistimtemeljem.Pet sudaca Prizivnog vijea tako je postalo dobrovoljnim suuesnicima manipulacije koju organiziraju vlasti u BeogradusjedinimciljemdapotaknujednudrugoPravosudnotijelo,Meunarodnisudpravde(ICJ),dapoini istusudskupogrekujernemapristupadokumentima. Carla del Ponte, tim zaduen za Miloeviev predmet i glavni pravni savjetnici Tuiteljstva, okirani ovom odlukom,sastalisuse21.septembra2005.daodluekojimputemii.Sloilisusedapodnesuprijavusucima u"predmetuMiloevi"i daproveduponitenjevitalnognacionalnoginteresa"kakobiseodmahzatrailo ukidanje mjerauvanjapovjerljivostiarhivaVSOa.SuciIainBonomv,nasljednikRicharda Maya,iRobinson, unatoprotivljenjusucaKwona,6.decembra2005.prihvaajuponititimjerezatitekojesunasnaziod2003. shvaajuidaBeogradne nastojizatititisvojunacionalnusigurnostnegosprijeitipravdu utraenjuistine. BeogradodmahulaealbuipostieprivremenususpenzijuteodlukespreavajuitakoBosnudapredaarhiv VSOaMeunarodnomsudupravde(ICJ)prijeotvaranjaraspravazakazanihzanjezinualbuzakrajfebruara 2006.PoslijerazmatranjaargumenataTuiteljstva,6.aprila2006.,petsudacaPrizivnogvijea,kojimjouvijek predsjedava Talijan Fausto Pocar, odluuje ponititi odluku od 6. decembra 2005. Informacije o izravnoj umijeanostiSrbijeuratuBosniiupokoljeuSrebreniciostajutakonedostupneICJuijavnosti.Tuiteljstvo nijeumogunostiiznijetitajskandalujavnostjersusucisvakusvojuodlukuoznailipovjerljivom". U oktobru 2003. Goran Svilanovi i njegov tim pravnika, koji su doli braniti dravu Srbiju pred Tribunalom, tolikosuiznenaenisvojompobjedomdasebojerevizijeoveodlukekojuTuiteljstvoosporava.Krajem2003., samonekolikotjedanaprijezatvaranjafazeoptubeuprocesu,zapisniciVrhovnogsavjetaobranejouvijek nisupredaniICTYu.Tuiteljstvosemorazadovoljitisnekolikoizvadakakojesuprikupilistrunjaci,kojimaje odobreno da jo jednom, u augustu 2003. na licu mjesta, u Beogradu, pregledaju izvjetaje i zapisnike sa sastanaka.Zaostalooslanjasenainsidere,svjedokekojisusudjelovaliuzloinakompothvatu,dabiobjasnilo zapovjednilanac,nainefinanciranjaiizravnosudjelovanjespecijalnihjedinicaizSrbijeukampanjietnikog ienja.PodizlikomkanjenjaupredajiarhivaVSOaGeoffreyNicepovjeravaCarlidelPonte15.decembra 2003.: Neu se protiviti povlaenju take optunice o genocidu ako Obrana podnese zahtjev za obustavu postupka." Zapisnici Vrhovnog savjeta obrane (VSO) stiu 2004. poslije zavretka akuzatorne faze procesa. Suci ih prihvaajuuspis,aliTuiteljstvoimaprilikunaroitimaogolititeksasvimmalidio.Umartu2006.,dakledvije godineposlije,GeoffrevNiceeliiskoristitidolazakMomiraBulatovia,jednogodposljednjihsvjedokaobrane naMiloevievupopisu,dabiprikazaoireizvatkeprilikomunakrsnogispitivanja.KaopredsjednikCrneGore kadjeMiloevibiopredsjednikSrbije,MomirBulatovijesasvojimsrpskimsaveznikomsudjelovaonatim sastancimanavrhuzavrijemeratovauBosniiHrvatskoj.AliMiloevitraitjedandanasuspenzijerasprave dabipripremiopresluavanjesvojegsvjedoka.Tomujeodobreno.Usubotu11.marta2006.prijenegotoje Bulatoviuspiodoinamjestozasvjedoke,MiloevijenaenbeivotanuelijiE04istranogzatvoraICTYa. Miloevinijeumakaosvojimsucimanegopresudi.Njegovprocesostajenedovren,javnostvjerovatnonee

nikada imati potvrdu vanosti arhiva Vrhovnog savjeta obrane (VSO), s peatom dravna tajna strogo povjerljivo",zautvrivanjeodgovornostiovogoptuenikazazloine.

Miloevijeposvojpriliciumrousnu,oko7.45sati,odsranogudara.Uutorakprijenjegovesmrti,Miloevi jeodICTYaprimioizvjetajsrezultatimaanalizekrvikojajepokazivaladajesamuzimaorifampicin,antibiotik sasekundarnimdjelovanjemneutraliziranjalijekovaprotivvisokogkrvnogtlaka,odegajepatio.Kutijatoga lijeka,proizvedenauSrbiji,naenajepoetkomgodinemeunjegovimstvarimaupritvoru.Danuoinjegove smrti, u petak 10. marta, Miloevi je predao svojem pravnom pomoniku, Zdenku Tornanoviu, pismo upueno ruskim vlastima, u kojemu kae da mu prijeti trovanje. Kao dokaz navodi rezultate analize koja otkriva prisutnost visoke doze antibiotika koji se obino uzima u lijeenju gube ili tuberkuloze. Budui da autopsija i toksikoloke pretrage nisu pokazale prisutnost sumnjivih tvari, ICTY je zakljuio da je rije o prirodnojsmrti.AliMiloevinijeoklijevaoumnogonavratadovestisvojivotuopasnost:nekedrugeanalize uprolostipokazalesudaneuzimalijekovepropisanezakrvnitlak,zatim,kadjebioprisiljenuzimatiihpred straarom, nabavio je rifampicin da neutralizira njihov uinak. Ovaj rijetki antibiotik poznat je po tome to ostavlja trag u krvi samo dva ili tri sata poslije uzimanja. Ve vie mjeseci Miloevi se koristio svojim zdravstvenimstanjemkakobiuvjeriosucedagapustenalijeenjeuRusiju,gdjesumuivjeliena,sinibrat. Sucisuodbacilinjegovemolbe.Kakoseprocesbliiokraju,Miloevijeoajnikitraioizlazprijepresude. Ufebruaru2004.Tuiteljstvojeveimalopotekoa.Zazavretakakuzatornefazeprocesa,spremasepozvati etiri vrlo vana svjedoka insidera. Ali Miloevi se posljednjih deset dana vodi kao bolestan. Za vrijeme prekidaraspravepredsjednikSudskogvijea,RichardMay,takoerserazbolio.Nakonnekolikomjeseciumire odprogresivnogtumora. ZbogodsutnostijednogaodtrojicesudacaTuiteljstvujeodobrenosamopetdana, umjestodeset,dazavriraspravu.GeoffreyNiceodluizavritiispitivanjesvjedokakojejeutijeku,iprisiljava Dermota Groomea, koji s njim predstavlja dio o Bosni, da odustane od insidera koji su trebali baciti novo svjetlo na izravnu Miloevievu odgovornost za zloine u Bosni. Akuzatorna faza zatvorena je 25. februara 2004.
46

Optubateretizagenocid

ZanekolikomjesecidoierednaMiloeviadaodgovaranaoptubeizneseneprotivnjega.Umeuvremenu anglosaksonska procedura odobrava Obrani da trai obustavu postupka zbog nedostatka dokaza za cijelu optunicu ili njezin dio. Pravni savjetnici Slobodana Miloevia tako i postupaju. U debelom podnesku predanom 5. marta 2004. taku po taku rue rad optube od otvaranja procesa. Tuiteljstvo mora na to odgovoriti prije nego tosuci donesu odluku. To je prilika za novi sukob izmeu Carle del Ponte i Goffreyja Nicea. Pod cijenu novih razdora unutar svojeg tima, Nice preporuuje da se udovolji zahtjevu za obustavu postupka i odustane od svih optubi za genocid. U nedostatku cjeline zapisnika sjednica Vrhovnog savjeta obrane(VSO)zavrijemeratauBosni,optubagaunajboljemsluajumoeteretitizasudionitvougenocidu u Bosni i Hercegovini", doputa Nice bez drugih objanjenja. Carla del Ponte ne eli se predati bez borbe: Odlukajenasucima.Pustimoondasucedaotomeodlue."UHagjestiglonekolikomalobrojnihstrunjaka prekaljenihuArushinapitanjugenocidauRuandi.vicarkaihnameeGeoffreyjuNiceuinjegovutimu.Prije stvaranjaMeunarodnihkaznenihsudovazabivuJugoslavijuiRuandu,Konvencijao
46SucaRichardaMayaizVelikeBritanijezamijeniojedrugibritanskisudac,IainBonomy,kojipreuzimanjegovefunkcije 1.juna2004.,upravoprijepoetkaobrane.

spreavanju i kanjavanju zloina genocida iz 1948. nikada nije primijenjena na nekoj sudskoj instanci. A izmeuteorijeipraksekatkadapostojigolemjaz.Alivrijemeleti.Timimasamodesetakdanadapodnesesvoj odgovor. Netrateivrijeme,veteraniizArusheizmasedokaza,prikazanihnaraspraviiliprihvaenihodSudskogvijea, identificiraju i sastavljaju elemente koji otkrivaju genocidne ciljeve politike etnikog ienja da bi zatim dokazalisucimadajeMiloeviznaonamjereodnosnoimaoistenamjerenesamodasepoinezloininego da se u cijelosti ili djelomino uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili vjerska skupina, u ovom sluaju bosanski Muslimani. Pravo nalae da se za svaki zloin utvrdi kako zapovjedni lanac vodi do optuenoga, dakle,uMiloevievusluaju,dovrhadrave.Alinenalaedobivanjeeksplicitnogdokazagenocidnenamjere. NikadanijenaenoHitlerovoizriitonareenjedaseiskorijeneidoviizEurope.Prematome,pravodoputa dasegenocidnanamjeraizvedeizelemenatadokazakadjemoguedokazatisustavnostzloinaprotivneke skupine, injenicu da su odreene rtve sustavno na udaru zbog pripadnosti toj skupini, velike razmjere zvjerstavaiuestalostponavljanjadestruktivnihdjelaidiskriminacijepremanjima.Ipak,morasedokazatida zloine vodi namjera fizikog unitenja te skupine, a ne unitenje njihova identiteta. Vaan je, dakle, cilj kojemuteipoinitelj,atonemoranunobitipotpunounitenjeskupine,negounitenjenjezinaznaajnogili reprezentativnog dijela. Genocid se razlikuje od zloina protiv ovjenosti prije svega po naroitoj namjeri istrebljenjakojagavodi.Djelapoinjenaugenociduidjelakojainezloineprotivovjenosti,kojasutakoer sustavna ili proirena i planirana, isprepliu se: posebno ubojstva, istrebljenje ili deportacija ili prisilno premjetanje. NapoticajstrunjakaizArusheTuiteljstvoodluuje,sodlunoukojajedotadanedostajalatimuGeoffreyja Nicea,zastupatiMiloevievosudjelovanje,uzKaradiaiMladia,uzajednikomzloinakompothvatu"s ciljemunitenjamuslimanskeetnikeskupineuBosninadijelovimabosanskogteritorijakojesunamjeravali pripojiti srpskoj dravi. Na 16. skuptini bosanskih Srba, u maju 1992., na samom poetku rata, usvojeno je estciljevakojievoditiujedinjenjuSrbausljedeeetirigodine.Meunjima:razdvajanjebosanskihSrbaod ostalihdvijunacionalnihzajednicaitorazdvajanjeuodvojenedraveijisugeografskiobrisivezacrtani,alii podjela Sarajeva na srpsku i muslimansku zonu. Nakon toga srpski su ekstremisti sustavno grabili teritorije koje su eljeli pripojiti toj srpskoj dravi. Ali budui da su htjeli biti njezini jedini gospodari, cilj im je bio iskorijeniti svaku prisutnost neSrProvodili su, dakle, genocidnu politiku prema veinskoj skupini uspostav ljajuineprestanorazarajueidiskriminirajuemehanizmeuodnosunabosanskeMuslimane.Dokazivanjeje uvjerljivo.Njimeserazotkrivacijeloplaniranjeipokretanjepolitikeetnikogienja.Svikomadislagalice,koji su za vrijeme cijelog procesa bacani na hrpu, zbog unutarnjih razmimoilaenja u timu i zbog isprekidane anglosaksonskeprocedure,sadasesreujudabikonanostvoriliitljivucjelinuispripovijedanucjelinukakvu bi bez sumnje prikazao neki istrani sudac u kontinentalnom postupku. Sve se slae, poklapa, ukrtava. Zasnovananaukupnostidokazakojejepredstavilotuiteljstvo,javnajeverzijaoienaodsvihdijelovakoji subilipodzatitnimmjerama,bilodajerijeosvjedoenjimaizazatvorenihvratailiodokumentimadanima pod uvjetom da budu strogo povjerljivi. Mirko Klarin, jedan od rijetkih novinara koji je u Hagu pratio svih dvjesto devedeset osam dana rasprave, odnosno nekih hiljadu sati predstavljanja optube (Tuiteljstvo je ukupno predstavilo 296 svjedoka) objanjava onima koji ga kao dobrog poznavatelja pitaju za miljenje o eventualnojMiloevievojodgovornostizagenocid:Samosamustanjushvatitikolikominedostajuelementi daizvuemikakavzakljuak.Osimsvjedoenjaizazatvorenihvrata,toukonanicipredstavljavrlomalidio rasprave,desecihiljadastranicaubaenisuuspiskaoelementidokazakojimajavnostnemapristupa.Nemam elemenatadastvorimobjektivnomiljenje."
47

Kadnekioptuenikpodravapolitikusgenocidnimnamjerama,tanamjeramusemoepripisativeakosam usvojitupolitiku,bilozbogpraktinihrazloga,ilizbogcininijihrazloga,kao,primjerice,daseodrinavlasti.A Miloevijeznaovrlovjetoiskoristitinacionalistikuideologijukojojjeciljbiozauvijekrazdvojitido

47ProsecutionResponsetoAmiciCuriaeMotionforJudgementofAcquittalPursuanttoRule98bis,javnaverzija, ICTY,Hag,3.maja2004.Tekstsamonaengleskom.

tada izmijeane zajednice. Stavio je medije u slubu govora mrnje da bi jae stigmatizirao neprijatelja, Drugoga.Takojeuveorazlikovanjeizmeunas"injih"kakobiojaaokohezijuzajednicenas"podcijenu odbacivanja Drugoga. Taj je proces doveo de dehumanizacije Drugoga, i te stigmatizirane, osamljene, dehumanizirane osobe uinio lakim metama buduih masovnih zloina. Dvanaestog novembra 1993. bez okolianja povjerava Hrvoju ariniu, hrvatskom visokom dunosniku iz Zagreba, da e svi Srbi rasuti po teritorijubiveJugoslavijeuskorobitiujedinjeniujednojdravi:OtvorenoVamkaem,dasamsRepublikom Srpskom u Bosni, koja e prije ili poslije postati dijelom Srbije, rijeio 90% srpskog nacionalnog pitanja, isto kaotojeTuman,rijeiohrvatskonacionalnopitanjeprekoHercegBosne." NajednojsjedniciVrhovnogsavjetaobrane30.augusta1994.,posveenomirovnomplanukojijepredloila Kontaktna grupa (velikih sila), Miloevi na svoj nain definira nacionalni interes: Vodei zajedniki jednu jedinup0litiku,moramreiuspjeno,uspjelismosauvatinauzemlju(SrbijuiCrnuGorukojejeMiloevi
48

nazivaoJugoslavijom;op.a.)odratapruajuisvupodrkukojusmomoglinaemnarodusonustranuDrine, stvarajui Republiku Srpsku i Republiku Srpsku Krajinu i postigavi za njih normalni status za pregovarakim stolom, to e nam omoguiti da ostvarimo na krajnji cilj koji je meunarodna zajednica ve predloila priznati.MislimnaRepubliku.Srpsku,kojasesadvepruanapoloviniteritorijabiveBosneiHercegovine. (...)Svakanacionalnapolitika,akohoebitiefikasna,morauzetiuobzirsvetefaktore.Ponuenonamjeda poveamonateritorijza25%inaestanovnitvoza10%i,ktome,dasvetolegaliziramo.Dananamjeaki mogunostdaodmahstvorimokonfederaciju(steritorijimapodsrpskomkontrolomuBosni;op.a.)." Miloeviev cilj oduvijek je bio postii priznanje svojih teritorijalnih osvajanja, zbog kojih je proliveno toliko krvi. Na Vijeu za usklaivanje politike, tijelu smjetenom u Beogradu, gdje se sastaju srpski vlastodrci iz Bosne i dunosnici srpskocrnogorske drave radi razgovora o pokretanju zajednikog pothvata, Miloevi u januaru1993.opitanjununosti ujedinjenjasrpskognaroda"izjavljuje:Toveimamo defacto.Pitanjeje sadakakotozajamiti,kakopretvoritiovusituacijukojapostojidefactoudejure"DanprijeMiloevijepred ruskim premijerom Evgenijem Primakovim opovrgavao bilo kakvu volju da stvori Veliku Srbiju": Tek bi stranokrvoprolieomoguilodaseostvaritakavprojekt,nisamspremantonapraviti." Miloevi komada susjedne zemlje, nastavlja svoje planove ne vodei nikad brigu o patnjama koje nanosi nesrpskimnarodima,nikadneuzimajuiuobzirinjenicudanjegovplanpodrazumijevajednostranoinasilno istjerivanje dijela stanovnitva. Njegova elja da uspostavi jedinstven teritorij koji e moi prikljuiti Srbiji zapeatitetokomljeta1995.sudbinumuslimanskihenklavanaistokuBosne.KaosukojitoneBosnanikako nijeposljedicazloinakihdjelalokalnihizvrilaca,negojerezultatprojektakojijerazradioivodioMiloevi. Miloevi nije moda nikada izrazio namjeru da mu meta budu bosanski Muslimani s ciljem da ih uniti. Prepustiojeradijedrugima,posebnosrpskimvodamauBosni,uprvomreduRadovanuKaradiu,dauoblii zajednikunamjeru.Uprivatnimrazgovorima,kaoiujavnimgovorima,voebosanskihSrbanisuskrivalisvoje genocidne ambicije. Mnogi dokazi u spisu pokazuju da su o svojim namjerama informirali meunarodnu zajednicu, kao i Miloevia. Radovan Karadi, kao i njegova pomonica Biljana Plavi, obavijestili su, primjerice, Davida Harlanda tadanjeg voditelja Civilnog odjela UNa u Bosni, o svojoj namjeri da pristupe etnikomienjubosanskihMuslimana.
49

48Kontaktnugrupu,stvorenu1994.,kojapredstavljameunarodnuzajednicuupregovorimaozavretkusukobaubivoj Jugoslaviji,ineFrancuska,VelikaBritanija,SAD,RusijaNjemakaiItalija. 49 U bivoj Jugoslaviji Muslimani (s velikim slovom) bili su jedan od est konstitutivnih naroda. Potjeu iz slavenske zajedniceislamiziranezavrijemeOsmanskogcarstva.OnisuKrajemrata,1995.preimenovaniuBonjake.Zbogupotrebe naziva bosanski Muslimani u svim dokumentima ICTYa i u ovoj knjizi je ee upotrebljavan nego slubeni naziv Bonjaci.

U oktobru 1991., samo nekoliko mjeseci prije poetka rata, Karadi telefonski izlae svoj plan nekolicini bliskihsuradnika.12.oktobraponavljapetputauistomtelefonskomrazgovorudaeusluajurataMuslimani nestatiOni(voebosanskihMuslimana;op.a.)nerazumijudaedoidokrvoproliaidaeMuslimanibiti istrijebljeni.TijadniMuslimaninevidekudihvodinjihovvoainatoihosuuje,nanestanak.(...)Nestate, tieljudinestatislicaZemljeakonastave(zahtijevatinezavisnostposlijeraspadaJugoslavijeradijenegoda prihvate pripojenje Bosne i Hercegovine Srbiji, kako to hoe Karadi; op. a.). Jedina im je ansa da tome izmaknubilaprihvatitionotosmoimponudili.Itojevebiloprevie,ponudilismoimpunoprevie!" U novom telefonskom razgovoru, 15. oktobra 1991. Karadi ponovo najavljuje istrebljenje bosanskih Muslimanausluajurata.Kaoprvo,nitkoodnjihovihvoaneeostatinaivotu.Zatrietirisatasviebiti poubijani.Neeimatinikakveansedapreive."Istogdana,usvojemslavnomgovorupredSkuptinomBosne iHercegovineuSarajevu,KaradijavnoprijetiMuslimanimadaenestatiakoneprihvatepripojenjeBosne Srbiji. BosanskesuslubeprijeinasamompoetkuratasnimilenastotinetelefonskihrazgovoraizmeuKaradiai srpskihnacionalistikihvoda.Snimkesuotkrivenejavnostidesetgodinaposlije,nasuenjuMiloeviupred ICTYem. Ali velike sile odavno su poznavale sadraj tih razgovora. Upozorile su ih gotovo odmah vlasti u Sarajevu,kojesutrailepomouspreavanjusukoba.Predrastuomprijetnjomirenjaratakojijebjesniou Hrvatskoj,zapadnesuvladeujesen1991.pomnopratilerazvojsituacijeuBosniiHercegovini.Nisumoglene znati za zloinake planove Karadia i njegovih, toliko su ih ovi do mile volje ponavljali. No projekt etniki homogene drave, formuliran u okolnostima mijeanog stanovnitva, nuno je predviao iskljuenje svake skupine koja se nije identificirala sa srpskom. Konkretni izrazi toga projekta, koji su formulirali Karadi i njegovastrankaSDSjoprijesukoba,naroitonaoruavanjeSrbauBosniiokretanjeJNAnastranubosanskih Srba,vejeukazivaonanamjerunasilnogiskljuivanjaovihskupina.Karadiinjegovastrankanisuskrivali,ni prijesukoba,daeimglavnametabitibosanskiMuslimani,kojesusmatralineprijateljima,onimaskojimane mogunaizajednikagleditaobudunostiBosneiHercegovine,kaosHrvatima.Onimaijeisamopostojanje spreava ukidanje Bosne i Hercegovine i njezinu podjelu izmeu Srbije i Hrvatske. Prislukivani razgovori iz istog razdoblja spominju redovite kontakte s jednim Francuzom, Mitterrandovim izaslanikom" ije ime nikadaneizgovarajuikojijedolazioKaradiuuSarajevoiMiloeviuuBeograd raspitivatiseosituacijiionamjeramaSrba.Otomizaslaniku,ijeimeFrancuskanijenikadaodala,govores mnogopotovanja,kaooovjekuzakojegavjerujudagamogupridobitizasvojustvar.Parizjeznaodasrpski nacionalisti namjeravaju raskomadati Bosnu i Hercegovinu u krvi da bi podijelili meusobno usko povezane zajedniceiotkinuteteritorijeokupiliujednusrpskudravu. TijekomrataSrbisuuspostavilinovekomunikacijskemreepovezanesBeogradom.Bonjaciotadavienisuu stanjunastavitiprislukivanja.Zapadneobavjetajneslubeubrzoihzamjenjujunaraznenaine:obavjetajci na terenu, radarski nadzor itd. U to se vrijeme velike sile ne koriste tim dragocjenim informacijama da bi preoblikovalesvojupolitikupremaBalkanuipokualesprijeitiilitobrezaustavitizloinakiplanokojemu znajugotovosve.KadjetuiteljstvoICTYa1994.otvoriloprveistrage,onenesmatrajupogodnimdamuih predaju.Paakniposlije.Tejedinstveneinformacije,zakojeeTuiteljstvoutroititolikogodinadadoedo njih, bit e baene u zaborav. Naprotiv, ve 1994. Sarajevo dostavlja Grahamu Blewittu i prvopristiglim zaposlenicima Tuiteljstva prislukivane razgovore s poetka rata. Tuiteljstvo e ih dugo koristiti samo da popuni spis o Karadiu i lokalnim voama koji u svojim opinama provode politiku etnikog ienja. A upravotiprviprislukivanirazgovoriotkrivajuvezusBeogradomiMiloevievutjecajnavodstvobosanskih Srba.AlitojevrijemekadGrahamBlewittivelikdiotuiteljevaUredanegirajusvakuumijeanostBeograda. Trebat e se u istrazi o Miloeviu ekati otvaranje dijela o Bosni 2001. godine da bi se napokon potpuno iskoristili.

Dokazikojitekoterete Umaju1992.,prilikom16.zasjedanjaSkuptinebosanskihSrba,Mladiupozorava:Nemoemooistitiniti sveprosijatidabiodijeliliSrbeodostalihizadralisamoSrbe,dokbidrugiotili.Neznamkakoegospoda Karadi i Krajinik to objasniti svijetu. Ej ljudi! To bi bio genocid..." Karadi odgovara: to da radimo ako dobijemo dravu u kojoj smo u manjini? to da radimo ako nas opet budu ubijali i ako jo jednom nai neprijateljibuduunaojdravi?Europaneeineelipreuzetirizikdapustidaseovdjestvoriislamskadrava. Tojenanajveiproblem.eledaostanemosHrvatimaujedinjeniujednojdraviBosnidabismokontrolirali Muslimane." Dragan Kalini, jedan od Karadievih glavnih pomonika, tada uzima rije: Poznajui nae neprijatelje(bosanskeMuslimane;op.a.)injihovupodmuklost,idokojeimsemjerenesmijevjerovatidok nebudufiziki,vojnouniteniisatrtitooitopretpostavljauklanjanjeilikvidacijukljunihljudi,neoklijevam opredijelitisezaprvorjeenje,zarat..." NajednomdrugomzasjedanjuSkuptine,20.jula1993.Karadijeobeaokrvoprolie"uSrebrenici,jednom odrijetkihdepovaotporakojunijeodniogolemivaletnikogienjakojije,veuproljee1992.izbrisaos kartemuslimansko,iakoveinskostanovnitvonaistokuBosne,napodrujukojeodSrbijedijelirijekaDrina. SrbinisuuspjelizauzetituenklavukrajemzimeitajezonastavljenapodzatituUjedinjenihnaroda.Odtada strpljivopripremajunovinapad.Karadiponovo1994.godinepredpredstavnicimabosanskihSrbaspominje sudbinu muslimanskih enklava istone Bosne: Ako meunarodna zajednica s nama postupa kao sa ivotinjama,miemoseponaatikaoivotinje."etvrtogjula1994.snagegeneralaMladia,rasporeeneu istonojBosni,primajuprvedirektiveodsvojegageneraltaba:Moramonastavitinaoruavati,uvjebavatii pripremati vojsku da izvede ovu bitnu misiju: istjerivanje Muslimana iz srebrenike enklave. Moramo napredovati.Moramouvjeteivotaneprijateljauinitinepodnoljivima,anjegovprivremeniboravakuenklavi nemoguim."8.marta1995.KaradislubenoprihvaainstrukcijeMladievevojskeipotpisujeDirektivubr. 7: Planiranim i dobro pripremljenim borbenim operacijama stvorite nepodnoljivu situaciju potpune nesigurnostikojaneestanovnicimaSrebreniceiepeostavitinikakvenadeupreivljavanjeiliivot."Miroslav Deronji, predsjednik opine Bratunac, susjedne opini Srebrenica, ije je etniko ienje uspjeno organizirao 1992. iznosi na suenju to mu je Karadi rekao 9. jula 1995.: Miroslave, moraju svi biti poubijani(...)svikojeuspijeteuhvatiti."13.jula1995.,kadjeenklavapala,pukovnikLjubiaBearapotvruje Deronjiu:Dobiosamnareenjasvrha,nareenjaodvoda,daubijemosvezarobljenike." Poslije pokolja u Srebrenici, Karadi objanjava 15. oktobra 1995. pred Skuptinom bosanskih Srba: Kao vrhovnizapovjednikbiosamukljuenuplanovekojisetiuepeiSrebrenice,posebnoSrebrenice.Osobno sam bacio pogled na planove, a da to ne zna (Mladiev; op. a.) Generaltab. Sluajno sam susreo generala KrstiaisavjetovaomudaideuSrebrenicuiproglasipadgradaprijenegotobudemomogliistjeratiTurke krozumu(kaotojejavnoobjavioMladi11.jula;op.a.).Odobriosamturadikalnumisijuinemamnikakve grinje savjesti to sam to uinio." Na sastancima 11. i 12. jula 1995. u hotelu Fontana u Bratuncu, Mladi prijeti civilnim predstavnicima Srebrenice: Muslimani mogu birati izmeu preivljavanja i nestanka, razumijete li sudbina vaeg naroda je u vaim rukama, i to ne samo na ovom teritoriju." Mladi zahtijeva predajubonjakihsnagakojesupobjegleprekobreuljakadaizmaknusudbinikojuimjepripremao.Njegova sugovornika,NesibMandia,prebacilisunizozemskeplavekacige",aosamhiljadamukaracaimladiaiz enklavepogubljenoje.Samojeenama,djeciistarcimadatodapreivepoduvjetomdanepruajuotporza vrijemedeportacije.Neki eipakbitiubijeni.ICTYjeposlijenekolikotjedanaoptuioKaradiai Mladiaza genocid.VedvanaestgodinaICTYuzaludnozahtijevanjihovouhienje. NijedanodprislukivanihrazgovoraizmeuMiloeviaiKaradiameduonimapredanimaICTYu,neodnosi se izravno na genocid. Meutim Miloevi nije mogao ne znati Karadieve genocidne namjere u Bosni, s obziromnanjihovebliskeodnose.TuiteljstvouHagurekonstruiralojevezekojespajajupredsjednikupalau s poljima smrti preko njegova utjecaja na Karadia i Mladia. Time dokazuje kako je Miloevi izravno sudjelovaouizradistratekihciljevazajednikogazloinakogpothvatauBosni.

Dvanaestog marta 1993. Miloevi obavjetava lanove Vrhovnog savjeta obrane o uputama koje je dao Karadiu: Rekao sam Radovanu da uini radikalne ustupke da bi sauvao teritorij na lijevoj obali Drine i koridornasjeveruradijenegodasekvaizasvakietvornimetarsarajevskogkraja."Miloevijekontrolirao Mladia i Karadia. Unato njihovim nesuglasicama, posebno za pregovarakim stolom gdje je Karadi odbijaosvakikompromisvezanuzteritorij,Miloevijeidalje,svedo1995.vrioutjecajnatudvojicuvoda bosanskihSrba.DokaziprikazaninaprocesuotkrivajupodreenostMladiaMiloeviu.GospodaruBeogradu nadzirao je de facto sve snage srpskih vojski: vojsku Beograda i njezine produetke u Bosni i Hrvatskoj. Za Beograd,ovesutrivojskebilejednateistavojska,zaduenadaostvaripolitikuetnikogienja.Financirane su iz istog prorauna i ovisile su o istoj politikoj vlasti koja je odluivala o financiranju, isplati dohodaka, unapreenjima, premjetanju kadrova, logistikoj potpori i stratekim planovima. No ta vrhovna vlast nije nitko drugi nego Vrhovni savjet obrane (VSO) smjeten u sreditu vlasti u Beogradu. Vladajui poloaj MiloeviauVSOuiniogajeglavnimMladievimefom.Mladiilanovinjegovastoeraisamisuobiavali rei: Ne primamo nareenja od Karadia." A komandant Generaltaba u Beogradu, Momilo Perii, potvrdiojetouaprilu1995.,uoipokoljauSrebrenici:MiimamovieutjecajananjihnegoKaradiijijecilj proguratitovieoficirakojisulanovinjegovestranke,SDSa,dabiimaoutjecajanavojsku.AMladiupravo to eli sprijeiti." Ali Karadi je bio prijeko potreban da izrazi genocidne namjere, da potpie direktive i preuzme de jure ulogu vrhovnog zapovjednika nad snagama koje de facto ne kontrolira, i tako omogui Beogradu da skine sa sebe svaku pravnu odgovornost. Ipak, ba je u tabu u Uzicama, vojnom sreditu na zapadusrednjeSrbije,planiranaipripremljenaofenzivanaSrebrenicu,ukoordinacijiizmeuRatkaMladiai Momila Periia, prema direktivama politikih vlasti iz Beograda. Odatle golema odgovornost Miloevieve dravezagenociduSrebrenici. Osimvojske,MiloevijedejurenadziraoglavnepolicijskesnageSrbije,redoviteispecijalne,kojesutakoer sudjelovaleuzloinimauBosni.NaMiloevievzahtjevnekespecijalnejediniceopskrbljenesuizvanrednim financijskim i logistikim sredstvima, primjerice, poznate Crvene beretke, pravi eskadroni smrti u slubi Miloeviainjegovazloinakogprojekta.VideozapissnimljenunjihovuzatvorenomtaboruuKuli,sjeverno od Beograda, 4. rnaja 1997., prigodom este godinjice osnutka te po zlu poznate jedinice, pokazuje zapovjednikaivojinaIvanoviakakodrizdravicuuastMiloeviakojijedoaoodratismotrusvojihtrupa: ,,Uslubiefadrave!"ZatimJovicaStanii,efSlubedravnesigurnosti, Miloevievadesnarukazaprljave poslove, dodaje: Gospodine predsjednie, sve to smo dosad napravili, napravili smo uz Va pristanak i obavjetavajui Vas." 9. jula 1995., kad Karadi kae Miroslavu Deronjiu da svi srebreniki Muslimani koji stignu u njegovu opinu poslije zauzimanja te enklave moraju biti ubijeni, bio je na izlasku sa sastanka s Jovicom Staniiem kojega je Miloevi poslao srpskom vodstvu u Bosni. Dan prije i Staniiev pomonik, Franko imatovi, bio je u Bosni, u Vlasenici, Generaltabu srpskih snaga koje su dva dana prije pokrenule ofenzivunaSrebrenicu.13.jula,ujekupokolja,zapovjednikjugoslavenskevojskeMomiloPeriipotpisuje naredbukojomzapovijedatridesetoricisvojihasnikadakrenuuBosnu.Petnaestogjulaonisustigliuzonu Srebrenicei staviliseuslubu Mladiu.OpetjeBeogradpripremioiomoguioizvrenjeplanaosiguravise prethodnodanjegoviljudi,uvrijemekadbudusudjelovaliuzloinima,budupodnadlenoubosanskihSrba, takodamogunijekatibilokakvuumijeanostSrbijeinjezinasvemonogefa.
50

Da bi uvjerilo u izravnu Miloevievu umijeanost u genocidni plan, a posebno u njegovo izvrenje u Srebrenici,tuiteljstvojonemajednudruguvideosnimku,kojaebitiprikazananaraspravi1.juna2005.,a kojapokazujekorpione,drugieskadronsmrti,kojijestvorilaSlubadravnesigurnostiSrbije,rasporeenu okolici Srebrenice za vrijeme pokolja, kako pogubljuje jednoga po jednoga est mladih Muslimana iz te enklave. Dokazidokojihsupoetkom2005.doliistraiteljiICTYa,potvrujupripadnostkorpiona
51

50ZapravoSlubadravnebezbednosti(op.ur.)51rtve,stanovniciSrebrenice,bilisuJusoDeli(16godina),Azmir Alispahi(17godina),

Ministarstvu unutarnjih poslova Srbije. Vojne knjiice, ratni raspored, broj Pod kojim se vode, zdravstvene potvrdevojskebosanskihSrbazaonekojisuuoperacijamabiliranjeni,konanosuomoguilidasezauvijek odbaci svaka sumnja o izravnoj Miloevievoj odgovornosti za genocid u Srebrenici, to su veliki dio Tuiteljstva kao i zapadne vlade uvijek odbacivali. Poslani u Bosnu deset dana prije poetka ofenzive na Srebrenicu,korpioni,kaoisvepolicijskeivojnejedinicekojesudoleizSrbije,stavljenisuuasuzloinapod zapovjednitvo lokalnih vojnih vlasti da se prikrije izravna umijeanost Beograda. Franko imatovi, zapovjednikspecijalnihoperacijauMinistarstvuunutarnjihposlovaSrbije,ipaksenalaziuBosni,udaljendva satavonjeodSrebrenice,uglavnomsjedituspecijalnihjedinicanaJahorini,uplaniniiznadSarajeva.
52

OriginalizapisnikaVSOaiSavjetazapolitikousklaivanje,instancekojaokupljasrpskevodeizBosneioneiz Beograda,pokazujudajeMiloevizahtijevaodaganjegoveslubesvakodnevnoobavjetavajuosituacijiu Bosniidajeraspolagaoposebnimtelefonskimlinijamakojesuga,kadgodjetohtio,povezivalesKaradiem iMladiem.PokazujutakoerdaMiloevi1995.nastavljapratitirazvojdogaajauBosni,posebnoprije,za vrijeme i poslije pokolja u Srebrenici, i da najmanje jednom u tom razdoblju telefonira Mladiu. Odatle kontinuitet Miloevievih genocidnih namjera. Vie sastanaka na vrhu pokazuju Miloeviev preutni pristanak na zvjerstva koja su u Srebrenici upravo poinile razne snage koje su tada okupljene pod Mladievomzapovjednitvom,uzMiloevievupodrkuikontrolu. Zagenocidnunamjeruneokrivljujesesamoonajtkojeplaniraoilinarediogenocid,negosemoeokrivitii svakaosobakojajemoglapredvidjetigenocidnenamjeresvojihsaveznikaikojaje,zahvaljujuivlastikojuje imalanadnjima,imalamosprijeitidaseoneproveduudjelo,alitonijeuinila.Tuiteljstvo,dakle,dodatno zastupa tu drugu razinu Miloevieve odgovornosti za genocid. Vie meunarodnih svjedoka, kao to su WesleyClark,vojnisavjetnikpriamerikompregovarakomtimu,britanskigeneralRupertSmith,zapovjednik plavihkaciga"uBosni,iliAmerikanacDavidHarlandizOdjelacivilnihposlovaUNauBosni,potvrujudaje MiloevibioobavijetenonamjerivodabosanskihSrbadapoinekrvoprolievelikihrazmjerauSrebrenici. Meutim,zbogsvojegutjecajaihijerarhijskevlastiimaojemodatosprijei.Prijednomsusretu17.augusta 1995.uBeogradu,WesleyClarkjepitaoMiloeviakojigajeupravouvjeravaodajeovlatenpregovaratio miruuimebosanskihSrbaijamitidaeseeventualnidogovorpotovati:Gospodinepredsjednie(...)ako imatetakavutjecajnaSrbeuBosni(...)kakotodasteMladiudopustilidaubijesveteosobeuSrebrenici?"A Miloevijeodgovorio:Eh,generaleClark,jasammusavjetovaodatoneuini,alimeonnijeposluao."Tri ifriraneporukedatirane11.jula1995.pokazujudajeMiloevibioobavijetenosituacijiuSrebreniciidaje mogaopredvidjetigenocidnenamjeresvojihsaveznika.JednadepeapreciziradaevojskabosanskihSrba vjerovatnorazdvojitimukarcekojisudovoljnostaridaratujuodostatkastanovnitva,asnageUNPROFORa neetumoipomoi.PraktinetekoeskojimaesemoratisuoitivojskabosanskihSrbadabikontrolirala etrdeset hiljada ljudi bez sumnje e je nagnati da ne produava teke uvjete stanovnika Srebrenice". Uostalom,sastanciVSOaposlijepokoljauSrebrenicipokazujudaMiloeviodobravazvjerstva.Niujednom trenutku neosuuje krvoprolie. Naprotiv, estita Mladiu na vojnom uspjehu i na malobrojnosti ljudskih gubitakakojejepretrpio,ipriznajedajebioukontaktusMladiemzavrijemenapadanaSrebrenicuiepu. NakonpadaSrebrenetelefonskikaeRatkuMladiu,unazonostiMomilaPeriia:Ratko,nnoeliizmjeriti cijenu svoje vojne pobjede? Cijena je pet mrtvih, dvadeset ranjenih i jedno izgubljeno vozilo. To nije skupo plaeno. Ali politika cijena mogla bi biti milion puta via ako to dovede u pitanje interese dvanaest milina ljudi (misli na srpski narod; op. a.)." Miloevi se tada boji da e velike sile odbiti priznati njegova nova osvajanja. Ali ini se da je ubrzo dobio potvrdu da e enklave epa i Srebrenica za pregovarakim stolom pripastiSrbima.14.augusta1995.uputiojesvojimsuradnicimaoverijei:Oni(Mladiinjegoviljudi;op.a.) zauzeli su epu gdje nikada ni jedan Srbin nije uao. Pitam se ak je li ijedan srpski trgovac ikada stupio tu nogomodDrugogasvjetskogratajerjeto
SafetFejzi(17godina),DinoSalihovi(20godina),SmailIbrahimovi(35godina)iSadikSalki(36godina). 52PrizivnovijeeICTYapotvrdilojedazloinipoinjeniuSrebrenicispadajuugenocid.SluajRadoslavaKrstia,suenje uprizivu,ICTY,16.aprila2004.

vevieodstogodinamuslimanskaenklava."Dvadesetpetogaugustaprisusretunavrhusvoamabosanskih SrbauBeogradu,najavljujedaneemorativratitienklavekojeebitiprikljuenebezborbe"srpskim podrujima.25.augusta,samonekolikotjedanaprijeotvaranjamirovnihpregovorauDaytonu,Miloevi dodaje:AkoMuslimaniodbijumirovnisporazum,biteimreenodaostajusamisDamoklovimmaemnad glavomuoblikugeneralaMladia."Mladia,kojijenazoansastanku,svisulanoviVrhovnogsavjetaobrane doekalikaoheroja.Miloevinijeoklijevaopozdravitiono,premanjemuasno",tosuizvriliMladii njegovioficiri.Miloevijenesamoodobravaonegojeidijelionamjerudasepoinigenocidnepokuavajui ganikadasprijeiti,zbogegasnosikaznenuodgovornost.

PobjedaCarledelPonte Tuiteljstvojedokrajaoklijevalo,lutalo,gubiloseumeandrimapovijestikojusuiskrivljavalepredrasude, nepoznavanje,zlenamjere,namjernapreuivanjailaionihkojinisuhtjelidasesazna.Nakoncusuinjenice progovorilesame,mimosvakogoekivanja.Ali,bezintervencijestrunjakazagenocid,nametnutihuzadnji as,teinjenicemodanebiotkrilesvetajne,tolikosuihpobijaliGeoffreyNiceidionjegovatima.Ne vjerujuiuMiloevievukrivnju"zagenociduSrebrenici,NicejepredaoSududokazeneokrivljujuiga uspjenozagenocid.UmjestodauvjeravasuceuMiloevievuodgovornostzagenocid,izvansvakerazumne sumnje,trudioseuvjeravatiCarludelPontedaodustaneodkaznenogprogonaiizoliratiDermotaGroomea, amerikogtuitelja,iakozaduenogzadiooptuniceoBosni.UmjestodapomaeTribunaluutraganjuza istinom,upustioseuigruvelikihsila.
53

Usrijedu16.juna2004.sucisudonijeliodluku.SmatrajudasuodTuiteljstvaprimilidostadokazadazadre svihezdesetesttaakaoptuniceMedunjimaioptubuzagenocid;SrebrenicuiSarajevo.Utoj prijevremenojprosudbisucisunapisali:GenocidnanamjeravodabosanskihSrbamoesezakljuitiizsvih elemenatadokazakojisunaeni.Razmjeriikarakteristikenapada,njihovajaina,velikibrojubijenih Muslimanausedamopina(zadranihuoptunici;op.a.),zatoavanjeMuslimana,nasiljakojasupretrpjeliu zatvorenikimcentrimaidrugdje,kaoiuklanjanjeosobabitnihzapreivljavanjeMuslimanakaoskupine,sve sutoiniocikojiobiljeavajugenocid."Zatimdodaju:Sudskovijeemoglobibitiuvjereno,iznadsvake razumnesumnje,dajeoptueniksudjelovaouzajednikomzloinakompothvatukojijeukljuivaovode bosanskihSrbaidajeimaozajednikiciljinamjeruunititidiomuslimanskogstanovnitvaBosnekaoskupine" sobziromnavlastiutjecajkojejeMiloeviimaonadvodamabosanskihSrba,zbognjegovadubokog poznavanjasvihpoduzetihmjerai'svegatoseslalonafrontu',zboglogistikeifinancijskepotporeSrbimau BosniitijesnihvezaizmeuvojskeuBeograduivojskeSrbauBosni".Ikaozakljuak:Optuenikjeznaoza genocidniplanzajednikogzloinakogpothvataidijeliojesnjegovimlanovimanamjeruunitenjadijela muslimanskogstanovnitvakaoskupinenateritorijimaBosneiHercegovinezakojejebilopredvienodase ukljueusrpskudravu."Uzto,Miloevijeznaoilijeimaorazlogaznatidasenekeosobe,kojimajebio hijerarhijskinadreen,spremajupoinitiilisupoinilegenocidprotivdijelamuslimanskogstanovnitvakao skupineuBrkom,Prijedoru,SanskomMostu,Srebrenici,BijeljiniiBosanskomNovom,inijepoduzeo potrebnemjeredasprijeiizvrenjetogzloinailidakaznipoinitelje."
54

53GeoffreyNicejepriznaodajeumladostiradioubritanskimobavjetajnimslubama.Urazgovoru poetkommaja2007.zasarajevskitjednikDaniAzemVllasi,bivialbanskivisokidunosniksKosova,kojegaje GeoffrevNicenamjeravaopozvatizasvjedokauMiloevievuprocesu,otkriojedajebritanskizamjenik tuiteljabioagentMI6.ZajednognjihovasusretauBeograduGeoffrevNicesehvaliodajezaraunbritanskih slubiobavljaojednumisijuubivojJugoslavijiprilikomglasovitogBrijunskogplenumaujulu1966.kojije doveodosmjeneefajugoslavenskihtajnihslubi,SrbinaAleksandraRankovia.Nicejetadaimaodvadeset jednugodinu.Izvor:AzemVlasi,Kosovoebitinezavisno,SenadPeanin,Dani,br.516,Sarajevo,4.maja 2007.54Presudapoprijedloguzadonoenjeoslobadajuepresudepolanku98.bis,od16.aprila2004, sluajMiloevi,ICTY.Upozoravamodajejavnaverzijateodlukeoienaoddokazakojisuprikazaniiza zatvorenihvratailionihkojisupodposebnimmjeramazatite,posebnonekidijeloviarhivaVrhovnogsavjeta obrane(VSO).

PravoliceSlobodanaMiloevia

Tijekomprocesaobrananijepobijalaglavnetvrdnjeoptube.Miloevinijepokuavaoosporavatioptubuza genocid,onjujepotpunopreuivao,osimdajeokreneprotivNATOa.Draesumubilepolitikedigresije, neprestano je izmicao optubi, koristio se svojom moi diskvalificiranja kako bi uzdrmao svjedoke i ostajao najeeizvanteme.Jeronseuprvomredu,odsamogpoetkasvojegaprocesa,trudionijekatisvojpoloaj optuenikai branitisrpskenacionalistikeinterese vienegosamogasebe.Takoonoptuujemeunarodnu zavjeruprotivsrpskognaroda,pretvaraseutuiteljaprotivZapadabezobziranakonkretneinjenicekojemu tuiteljstvostavljanateretinastvarnostonogatosupreivjelisvjedocikojiseredaju.Zaboravljaodgovarati na optube koje ga terete, ne marei za posljedice kad se suci budu morali izjasniti o ukupnosti prikazanih dokazajedneidrugestrane.Njegovobojnopoljejepolitika,apravdumuseelipostavitiiznadnje.Geoffrey Nice,kojigajepromatraookohiljaduosamstotinasatirasprave,kolikojetrajaoproces,primjeujeprilikom jednogsusretasposjetiteljimaTuiteljstva:,,UpoetkuMiloevinijebioustanjuvoditiunakrsnaispitivanja. Zatim je dobio savjete i brzo je nauio. Bilo je zauujue vidjeti ga kako postupa, svaki put na isti nain. Unakrsnaispitivanjauvijekjezapoinjaopolitikimprimjedbama,zatimbisucizatrailidasekoncentrirana pitanjapostavljenauglavnomispitivanju,ondabiseprepiraozbogvremenakojemujedodijeljenoidaljebi izlazio izvan teme koristei rije koju ima da brani svoje teze. Kad bi isteklo vrijeme koje je imao na raspolaganju,isticaojedamuostajevelikibrojpitanjakojamorapostavitisvjedoku.Tadabimusuciodobrili produetak, i u tih zadnjih desetdvadeset minuta postavljao bi pitanja kakva bi postavljao dobar odvjetnik obrane. Miloeviev cilj uvijek je bio otezanje procesa, tako da je uvijek ekao zadnji as da postavi pitanja kojabimoglaubacitisumnjuumiljenjesudaca." Miloevi je umro 11. marta 2006., deset dana, odnosno etrdeset sati rasprave prije zakljuenja obrane. Nee se, bez sumnje, nikad doznati jesu li suci namjeravali potvrditi ili ne svoju odluku od 16. juna 2004. i osuditiMiloeviazagenocidilisudjelovanjeugenocidu.Kakobilodabilo,zapisniciVrhovnogsavjetaobrane imalibivelikuteinunatojvagi. Proces,akinezavrenzbognjegovesmrti,ogoliojeSlobodanaMiloevia.NekisugausporeivalisHitlerom, srpskaopozicijaradijegajenazivalaSadamom.Nijebionijednonidrugo.Ipakjeodluivaoosudbinimiliona ljudiubivojJugoslavijikojijouvijeksmukombriuznakovetogneasnogdjela.ZatotonisubiliSrbiijersu samimtimeometalinjegoveplanove,danimjeizborizmeuputnogkovegaimasovnegrobnice.Balkanski koljapokrenuojezloinakumainerijukojojnikadanijeispustioupravlja.Uzaludsepretvaraodaigraulogu moderatorapredmeunarodnomzajednicom,kojajestalnoodnjegatrailadaumirizloinakestrastisvoje braeuBosniiliHrvatskojdokimjeistovremenoondavaosredstvadatestrastiudeseterostrue.Stvorioje sustavparavanaizakojihseskrivao;srpskuvojskuuBosniiHrvatskoj,paravojneskupine,specijalnejedinice njegove policije koje su mijenjale obijelja kad bi se iskrcavale na razliita ratita, pa ak i tajne raune i paravantvrtke rasprene po cijelom svijetu, da bi nastavila snabdijevati orujem i gorivom ratni stroj. Centralizirao je svu vlast, ali je djelovao preko zastupnika da bi bolje zameo tragove, umanjio svoju odgovornost,uiniojegotovonevidljivom.Putkojivodiodpoljasmrtidonjegovepalaepretvoriojeupravi labirint.Meunarodnojavnomnijenjebrzojenalopreacivelikomveinomshvaalodaonvuesvekonce. Zapadni dunosnici takoer, ali oni su to preuivali zbog straha da im se ne prigovori kako pregovaraju s krvolonimpredsjednikomumjestodagasepoar. Laiporicanjeglavnosumuoruje,onokojeuvijekpratimasovnezloine.Alimeunarodnidiplomatiidalje susepretvaralidagamoguprivestirazumu.Dugosudoputalidaihopinitajovjekinjegovamo.Priznavali su mu istinsku karizmu, mo fascinacije, inteligenciju takoer. Najee su ga opisivali kao odluna ali uglaenaovjeka,ljubiteljaviskijaidobrihcigara,neumornapregovaraa.Rijetkisubilionikojisuosuivali njegovcinizam.Zavrijemenjegovaprocesa,Miloevijenastavljaotudvostrukuigru.Premameunarodnim svjedocimaznaojepokazivatiodreenusmjernost,akikadihjepokuavaodiskvalificirati.

Miloevi zna nanjuiti mo i zna kako njome manipulirati. Prema svjedocimartvama, seljanima koje je nekadazahvationjegovratnistroj,asadauznemirenimatimsusretomoiuoibezposrednika,onkojijesam preuzeo svoju obranu, pokazuje prezir, koristi se strahom koji jo izaziva, ak i sad kad je ostao bez vlasti i slobode,takodaenekiodstupitiizsudnice.Sasvojimbivimsuradnicimakojidolazesvjedoitiprotivnjega izmjenjujeobraanjesvi"iti",ovisnoopoloajukojisunekadazauzimaliionjihovojsposobnostida mu natete, ovisno o tome eli li ih ponovo postaviti u nii poloaj da bi ih lake podredio ili ih naprotiv eli pripitomiti postavljajui ih u ravnopravan poloaj. Predsjednika Sudskog vijea Miloevi uvijek oslovljava s gospodine",nikadspredsjednie"iliasnisude",kaotoniovajnjemunepriznajebivinaslovefadrave. Miloeviprocjenjujesvojeprotivnikei,kaovelikimajstormanipulacije,prilagodavasvojedranjeovisnootoj procjeni.akiupritvoruICTYanijeseprestaoponaatiobazrivopremaosoblju,pitajuizazdravljenjihovih obitelji,imeezavrijeditipaljivijepostupanje.Oddrugihzatvorenikatraidagaoslovljavajusgospodine predsjednie".
55

PraviMiloevinalazisedrugdje,izanekihdrugihzatvorenihvrata,ukulisamanjegovevlasti,tamogdjegani javnostnidiplomatinisumoglividjeti.Prislukivanitelefonskirazgovori,prikazaninaprocesu2004.,pokazuju grubog ovjeka bez grinje savjesti. To nije ni Miloevi kakvog su oboavali srpski nacionalisti, ni staloeni ovjek o kakvom priaju njegovi meunarodni sugovornici, nego ovjek krajnosti. Kao 11. jula 1991., kad telefonski prepriao susret s njemakim diplomatom: Onda me taj veleposlanik pita kako to da Srbi u Hrvatskojimajuoruje.Odgovarammu:'ekajovjee,Srbisuuvijekimalioruje,mikaonarodneostajemo nikadarazoruani.'(Smijeh)Atajbezveznipeder,znatomikae?'Da,aliinisedaimajuiminobacae.(...) totajmajmunoekujeodmene?Damukaemdasamimihjadao?Ha,ha,ha..."Psovkausvakojreenici, to je Slobodan Miloevi, tada predsjednik Srbije, svemoni poticatelj rata koji e donijeti oko dvije stotine hiljadamrtvihusredEurope,ukojojjeupravopaoBerlinskizidikojajevjerovalauponovopronaenimir.Na drugom kraju linije, Radovan Karadi koji ga, kako nalae podreeni poloaj, oslovljava s vi", izbjegava psovke i, iz potovanja, pokazuje neuobiajenu suzdranost. Slobodan Miloevi je prost i cinian, hladan i grub. Udaljeni redatelj drame koji se ne zadovoljava davanjem implicitnih nareenja, ponekad i eksplicitno naruuje zloine. Kao kad zapovijeda ubojstvo svojih protivnika u samoj Srbiji. Krajem augusta 2000. tijelo biveg predsjednika Srbije, Ivana Stambolia, koji ga je uveo u politiku, zalili su u ivo vapno njegovi osobni uvari. Miloevi mi je vie puta rekao da je opozicija stado protuha koje treba dii u zrak eksplozivom na nekom mitingu (...) da treba ukloniti Stambolia jer predstavlja opasnost. Zatim je taj zadatak povjerio Miloradu UlemekuLegiji koji je doao u moj ured da mi kae da ga je Miloevi zaduio da ukloni Stambolia." Umartu1999.osobnojenarediotajnoprenoenjeveistrunulihtijelasvojihalbanskihrtavas KosovauokolicuBeograda,aonajkojiorganiziranjihovoiskapanjenijenitkodruginegoZdravkoTolimirkoji je ujesen 1995. ve upravljao prikrivanjem tijela bonjakih rtava iz Srebrenice, rasprenih po stotinama naknadnihgrobnicauzrijekuDrinu.AlizapadnadiplomacijanastavilajegledatiMiloeviauprvomredukao Posrednika. On joj je postao glavnim savjetnikom. Prema jednom istraitelju lCTYa koji je prikupio svjedoenja veine diplomata i vojnika koji su se redali u Miloevievu kabinetu u julu 1995., Miloevi je vienkaojedinaosobakojojsemoeokrenutimeunarodnazajednicadazatraipomoisavjetekakoda utjeenabosanskeSrbe".CarlBildt,kojisesusreosMiloeviem14.jula1995.,upravonakonizlaskaMladia iz njegova ureda i dok se nastavljaju Pokolji u Srebrenici, sjea se: Miloevi je pokuavao pomoi, da je Miloeviimaospoznajeoubojstvimakojasuseupravodogaala,biobizgroen,nemoguvjerovatidajebio umijeanutajpokolj."
56

55 Izvjetaji s rasprave na engleskom izbrisali su ovu igru s vi i ti koju je Miloevi izvodio, a francuska,e verzija, naprotiv, nije promijenila kao ni prijevod na srpskom koji postoji na siteu beogradske nevladine udruge Centar za humanitarnopravo,www.hlc.org.yu 56 Svjedoenje Rade Markovia, efa Slube dravne bezbednosti Srbije 1999. pred beogradskim istranim sucem 11. aprila2003.lanCrvenihberetki,MiloradUlemekLegijaosuenjeuBeogradunaetrdesetgodinazatvorazaubojstvo Zoranaindia,srpskogpremijera,12.marta2003.

Ameriki potpredsjednik za vrijeme mandata Billa Clintona Al Gore prisiljen je upozoriti biveg vedskog premijera, koji je postao posrednikom Europske unije i koji ne eli vidjeti nita doli Miloevievo lice namijenjeno za javnost. Na jednom sastanku u Bijeloj kui, prvih dana augusta 1995., manje od tri tjedna nakonpokoljauSrebrenici,CarlBildtiAlGoreimajuvrloestokurazmjenumiljenja.veaninpreporuuje Amerikancima da se pouzdaju u Miloevia koji ga je krajem jula uvjeravao u svoju volju da doprinese mirovnomdogovoruuBosniiHercegovini:Miloevijebioglavnisrpskisaveznik(meunarodnezajednice; op.a.)usvimpravimnaporimazapostizanjemirauposljednjedvijegodine."UmjestoodgovoraAlGoremuje proitao ulomak amerikih transkripata prislukivanih telefonskih razgovora u kojemu Miloevi izdaje Mladiu nareenja za vrijeme operacija u Srebrenici. Zaboravite ovo, ali znajte da Miloevi uope nije prijateljZapada",zakljuujeamerikidunosnik. Zapadnjacinisuprevareni,alivievolenijekati.Svedokraja.
57

TuiteljstvouzaludtraioriginalnizapisnikstogasastankauBijelojkui.NiAlGore,niCarlBildt,niMichael Steiner, njemaki pregovara, niti Francuz Alain Dejammet, niti Britanka Pauline NevilleJones koji su bili prisutnineprihvaajusvjedoitipredICTYem.AlGorenijedobiozelenosvjetloodamerikihvlasti,Europljani tvrdedase nesjeaju!Odjanuara2002.CarladelPontemoliAmerikancedajojdajusnimke prislukivanih razgovora izmeu Beograda i voa bosanskih Srba za vrijeme dogaaja u Srebrenici, koje su u njihovom posjedu. Zna da te snimke postoje. Clintonova administracija, nesklona vojnim intervencijama poslije Somalije, eli zadrati poloaj supersile na meunarodnoj pozornici i razvija suradnike odnose. Na Balkanu mogunost prislukivanja daje nekim lokalnim slubama. Poetkom 1995. CIA opskrbljuje dvije tajne baze u Hrvatskoj, odakle se mogu hvatati telefonske komunikacije na velikom dijelu teritorija bive Jugoslavije. Ali Washington ne reagira i zahtjevi ostaju neusliani. Carla del Ponte okree se Parizu. General Jean Heinrich spomenuoje2001.postojanjesnimkitelefonskihrazgovorapredmisijomfrancuskeparlamentarneistrageo Srebrenici. Imali smo na licu mjesta sredstva prislukivanja, razliita tehnika sredstva na samom tom podruju,izvannjega,okolo(...)Raspolagalismoletjelicamakojesutakoerprislukivaleibrodovima,dakle istodobno na moru, u zraku i na zemlji" objasnio je tada. Ministarstvo obrane teko moe demantirati nekadanjegefaVojnoobavjetajneuprave(DRM).PrilikomposjetaParizu 6.juna2003.CarlidelPontesunjezinifrancuskisugovorniciodgovorilidabuduidajekoristodsnimkikoje sadrestratekeinformacije,neposredna,Ministarstvoihneuva".Moetezamislitikolikibismotogatrebali uvati", istiu oni. Ministrica obrane Michele AlliotMarie prekida ih i obeava da e provjeriti. Pariz nee ispunititumolbu.
58 59

JednaoddravanastalihraspadomJugoslavijedatediosnimakaICTYu.Izopreza,ilipodprisilom,needati oneiztjednaod11.jula1995.ivjerovatnojeprobralaonekojeseodnosenapripremuoperacijeSrebrenica. DobivenitranskriptiipaksvjedoeoredovitimkontaktimaizmeunajviihvlastiuBeograduiMladia,prijei poslije,dakle,bezsumnjeizavrijemeoperacijerotivSrebreniceipokolja.Mladiuprvomredurazgovaras Momilom Periiem, imenovanim 1993. za komandanta Generaltaba vojske u Beogradu, i to na Miloevievupreporuku.AlionepovezujuiMladiasMiloeviemiMliloeviasPeriiem.

57Noveinjenicekojeseodnosenaovajsusretprikupilajeautorica.DosadajesamonavedeninavodoAluGoreubio spomenut u: Srebrenica, zona sigurnosti, Aneks II, poglavlje 5, odlomak 5, Izvjetaj Nizozemskog instituta za ratnu dokumentaciju,NIOD,Amsterdam,1"'aprila2002. 58MaliGordan,CIAprislukujeMladica,Globus,Zagreb,6.januara2006. 59"Srebrenica,izvjetajopokolju",DokumentifrancuskogParlamenta,br.3413,svezakII(Presluanja)str.183,Pariz, 2001.

Pokuajiprikrivanjadokaza

Pokuajivelikihsiladaprikrijudokazebrojnisuiakobionekaoizemljeregijemoraleupotpunostisuraivatis ICTYem. Izvori koji paze da se ne izloe izravnim kontaktima s ICTYem radije dostavljaju neke osjetljive dokazeprekotreihosoba,ponekadprekonevladinihorganizacija,anajeeprekonekogveleposlanstva.U vie navrata tuiteljstvo je otkrilo da mu dokazi koji su mu bili namijenjeni nisu predani, tako da je moralo traiti od vie drava i svjedoka da ubudue izbjegavaju posrednitvo tree zemlje i da informacije alju izravnotuiteljstvu.SAD,estoizabrankaotreazemlja,zahtijevajuiponekadodnekihbalkanskihvladada dostavljaju preko njih, uzimaju pravo da ispituju te informacije i odluuju koje mogu, a koje ne mogu biti prenesene ICTYu. Dokazi, tako prosijani kroz sito zapadnih obavjetajnih slubi, ponekad su izmijenjeni, ili ak skraivani stizali u Tuiteljstvo koje tako nije moglo otkriti svu njihovu vrijednost. Takav je bio sluaj s filmomoproslaviestegodinjiceCrvenihberetkinakojojsubiliprisutniMiloeviisvikljuniljudipolicijskog krila zloinakog pothvata, to je jedan od glavnih dokaza za utvrivanje izravnih veza izmeu Miloevia i zloinakakouHrvatskojtakouBosninaMiloevievuprocesu.Prijepredajesamogfilma,zemljakojagaje dobila,predalajeICTYuprijevodaudiozapisa.Buduidajeprocesvezapoeotajdokument,uoekivanju samogdokaza,moraomoguitituiteljstvudagaukljuiustrategijuoptubeakogabudesmatralopogodnim. Meutim, prijevod je bio izmijenjen, pun primjedaba nerazumljivo", s velikim brojem iskrivljenih ili nerazumljivih imena. Neki dijelovi kao da potvruju neke dokaze, ali haki strunjaci daleko su od toga da zamisle ono to e otkriti godinu dana poslije kad je videosnimka konano predana Tuiteljstvu. Dijelovi oznaenikaonerazumljivi"sadrepregledsvihratnihdjelovanjaspecijalnihjedinica Miloevievepolicijeu HrvatskojiBosni,aliiizjavekojeidentificirajuMiloeviakaopravogkumatiheskadronasmrti,stvorenih4. maja 1991., u osvit rata. uje se njihov zapovjednik, Milorad LukoviLegija, bivi llegionar, kako hvali uinkovitost malih, neupadljivih jedinica, pokretnih i ubojitih". A same slike svjedoe o nazonosti kljunih osoba usporedne Miloevieve vojske, stvorene od specijalnih policijskih snaga Srbije. Tuiteljstvo je jo jednomizgubilovieodgodinudana. estog juna 2003. Carla del Ponte dola je u Pariz s drugim pitanjima koja izazivaju ljutnju. Biste li mogli ponovorazmotritizahtjevsvojihslubidapovuemopitanjeopredvidljivostipokoljauSrebrenicikojeelimo postavitigeneraluBernarduJanvieru radinjegovasvjedoenjanaMiloevievuprocesu?Tojevrlovanojer elimmoiutvrditiMiloevievuodgovornostzaSrebrenicu.Noimamdojamdanitkoneelitomepridonijeti, kad vidim na kakve tekoe nailazim kod Amerikanaca kad je rije o tom pitanju! Ipak, zapadnjaci su mogli otkritipredznake,aliini sedasebatoelisakriti."Akadjetrigodineposlijejavnorekla:Meunarodne snageznalesudae(uSrebrenici;op.a.)bitipoinjenipokoljivelikihrazmjera,otomesugovoriliinitanisu napravili da ih sprijee", doivljava otre prigovore veleposlanstava, meu kojima i SADova, i prisiljena je povuivlastiterijei.
60 61

Amerikanci i Europljani namjerno su izabrali mir na tetu istine. Poslije pokolja u Srebrenici i prislukivanja kojasutadaizvrena,amerikajediplomacijauaugustu1995.sastavilaizvjetajkojiistieproblemekojebi SADu prouzroio nastavak pregovora sa Slobodanom Miloeviem. Suoena sa estinom rasprave koja se tadavodiuSADu,Clintonovaadministracijabojisedaezasvojenedjelovanjemoratiplatitipolitikucijenu. Senatori i lanovi Kongresa optuuju za minhenski sindrom, usporeuju zloine u Bosni s najgorim ponienjemzazapadnedemokracijeod1930ihgodina". akiamerikipregovaraRichardHolbrookejavno priznaje da u krvoproliu u Srebrenici vidi najvei zajedniki neuspjeh Zapada od tridesetih godina" zaboravljajuiusputgenocidiz1994.uRuandi.AliBijelakuapresijecaproblem,gotovoparafrazirajui
62

60FrancuskigeneralBernardJanvierzapovijedaojeukupnimsnagamaUNPROFORaubivojJugoslaviji1995.godine,u vrijemepokoljauSrebrenici. 61MattonSvlvie,Seulecontretous,ParisMatch,27.oktobra2006. 62PremaizrazuNewtaGingricha,predsjednikaamerikogKongresa1995.

formuluFrancoiseaMitterranda,kojijeupravosiaosvlastinakontojepetgodinapreporuivaodasene dodaje ratu rat" na Balkanu. Ona definitivno odbacuje apele Chiraca, svjee izabranog predsjednika Francuske,dazauzmesrebrenikuenklavuuzpomoamerikihsnaga. Washington Post od 3. augusta 1995. usporeuje to odbijanje s pismom amerikog pomonika ministra obrane Johna McClova u kojem kae da bombardiranje Auschwitza ili eljeznikih pruga koje u njega vode moe izazvati jo osvetnikih akcija Nijemaca". Amerika i europske vlade prave se da ne znaju tko je Miloevijerigrajunanjegovukartudabiuutkaleoruje.Kadjemirpotpisan,odvraajuICTYsvimmoguim sredstvima od zapoinjanja progona gospodara Balkana. Ali, kad je ve jednom Miloevi sruen i baen u zatvor, nastavak prikrivanja tih dokaza pred meunarodnim pravosuem otkriva postojanje nekih sasvim drugihinteresanegotojespreavanjeponovnogzapoinjanjaneprijateljstavaizatitaivotameunarodnih snagazaodranjemirarasporeenihuBosniiHercegovini.OpstrukcijaZapadausredotoilasenasvetose tieizravneMiloevieveodgovornostizazlodjelauBosni,aposebnouSrebrenici,aliinapredvidivostpokolja poslije pada te enklave. Tako da se treba nadati da tajna izbora mira uz rtvovanje hiljada ivota koji su smetali crtanju karata ne lei u odlunosti velikih sila da onemogue pojavu uznemirujue istine. Takav nepravedanizloinakiizbordoveobiupitanjetemeljemirovnihugovorazakljuenihuDaytonuunovembru 1995.
63

Brojnim zapadnjakim svjedocima njihove vlade nisu dopustile da svjedoe na Miloevievu procesu. David Owen, Herbert Okun, William Walker i drugi izredali su se na klupi za svjedoke, ali oni su u vrijeme tih dogaanjapredstavljalimeunarodneorganizacijekaoUN,EuropskuunijuiliOSCE,anesvojevlade.Umartu 2002.WilliamTaft,tadanjipravnisavjetnikuStateDepartmentuopravdavapredCarlomdelPonteodbijanje svihvladadadopustesvjedoenjesvojimdiplomatima:Povjerljivostjejedanodosnovnihelemenatasvake diplomacije."Takonatomprocesuuvelikenedostajuglavnipregovaraikojisusetijekomgodinanadesetke puta susreli s Miloeviem. Uz poznatu iznimku Wesleyja Clarka, amerikog generala koji je 1995. bio prvi vojni savjetnik za vrijeme mirovnih pregovora koji su doveli do Dejtonskog sporazuma, a zatim vrhovni zapovjedniksaveznikihsnagauEuropizavrijemeNATOovabombardiranjaSrbije1999.Krajem2003.uaoje u utrku za investituru Demokratske stranke na predsjednikim izborima 2004. i usPio iznuditi od amerike administracijezelenosvjetlozasvjedoenjeuHagu.Washingtonzahtijevasvjedoenjeizazatvorenihvrata,a TuiteljstvoICTYajavnosvjedoenje.Clarksenagodio.Dvadana,ito15.i16.decembra2003,.svjedoiiza zatvorenih vrata, uz prisutnost pravnih predstavnika amerike vlade. Iste veeri njegovo svjedoenje provjeravajuamerikepravneslube,aobjavljujesesasamoetrdesetosamsatizakanjenja.Miloevinije postavio n i jedno neugodno pitanje, Washington nije traio nikakvu mjeru tajnosti. Unato zahtjevanju tuiteljstva,RichardHolbrooke,arhitektDejtonskogsporazuma,odbijaslijeditiClakovprimjer.NiChristopher Mili, tada Holbrookeova desna ruka, niti ijedan drugi lan njegova pregovarakog tima, nee svjedoiti na Miloevievuprocesu. Prviprocesjednomefudravepredmeunarodnimpravosuemnijemogaobitijednostavan.ICTYjemorao odgovoriti na trostruki izazov, proceduralni, administrativni i politiki. Rije je o suenju za individualnu odgovornost efa drave za zloinaku politiku, u ogranienu roku i s ogranienim proraunom, nadvladavajuiuzadanomvremenusvepolitikeblokadeAlisluajMiloevi"biojeponajvieborbaprotiv volje mnogih da prikriju prolost: protiv volje optuenika, neminovno, volje Beograda, to je predvidivo, u sprezisvrlociljanomvoljomvelikihsila.Ovoiskustvodajenaslutitiskakvimesepotekoamaubudunosti susretati kazneni prostupci protiv efova drava. Odbijanjem drave, iji je ef bio optuenik, da osudi zloinaku politiku vodenu u ime nacionalnog interesa. S viim dravnim interesima velikih sila koje bi isto takohtjeleodvojitiistinekojesemogurei,odonihkojejeboljezaboravitijernoseignjihovesramote. Velikesileneenikadadatisvedokazekojimaraspolaudabiomoguilepravdidaradisvojposao.Moemo zamislitikakvabibilareakcijasaveznikadajeRobertJackson,tuiteljVojnogsudauNurnbergu,zatraio1946. g.zraneslikekojesuimalive1941.ikojesupokazivalepostupnuizgradnjueljeznikihprugai
63PowerSamantha,ibid.str434.

logora,dabidokazaopredvidljivostistrebljenjainamjeruunitenjaeuropskihidova(slikesupokazane javnostipedesetgodinaposlije),adaihnisubombardirali.UIrakusevidjelavoljaamerikesiledaogranii procesSadamuHuseinudanebiocrnioZapad.PovijestMiloevievaprocesaprimjerjezasukobimperativa kojediktirajuviidravniinteresi,lokalniilimeunarodniiimperativapravde.Bezkljunihsvjedokai dokumenata,TuiteljstvoICTYamoralojenadvladatiilizaobiipotekoe,snalazitisesonimtojeimalo,a ponekadimatisree:najosjetljivijisvjedocisigurnosenikadanebibilisamiprijavilidaICTYnijeimao mogunost,svojstvenusvakojmeunarodnojinstanci,kakvomsetekomogupodiitinacionalnapravosua, daihpreseleizvanzemlje,odnosnodaimdajunoveputovnice,ponekadinoviidentitet.Unatosvim zaprekama,ICTYsebezikakvesumnjedokazao.Njegovuspjehupraksidokazaojevienegoikadakoristod meunarodnogpravosuaipotrebudasestalnomMeunarodnomkaznenomsudu(ICC)dadusredstvada djelujetamogdjenacionalnapravosuaodustanuodsankcioniranjazloinaiutvrivanjaodgovornosti.Jer, oitoje,dravaijijeefbiooptuenik,nijeustanjusamasuditisvojembivemgospodaruakonije raspoloenaotkritiistinuiosuditiprojekt,biooninacionalni,akosedonjegovaostvarenjadolazizloinom.

Opasnostiodpovratkaunatrag

Miloevievasmrt11.marta2006.liilajertvesuenja.AkoMiloevinieproglaenkrivim,timeipaknije izmakaopravdi.Umrojeuzatvoru,sustiglagajevlastitaprolost,optuenjezagenocidizloineprotiv ovjenostiuHrvatskojiBosni,gdjejegovoriodanesudjelujeugraanskomratu",inaKosovu,gdjeje tvrdiodasasvimlegitimnobranisvojudravuprotiv,,terorista".Umrojenakontosenjegovoporicanje sukobilosinjenicama,sarhivimaispatnjamartavakojesudolesvjedoiti.akiakoostajeosjeaj nedovrenosti,ovodugonabrajanjezloinakojimusestavljajunateretiovouranjanjeumehanizme zloinakepolitikezakojujeoptuen,sadsuupisaniuslubeneregistrejednemeunarodneinstanceibite preputenisudupovijesti.Trebaraditinatomedauinciovogprocesapostanutrajni.Nesamospravnog stajalitajerjenjihovavrijednostkaopresedanabitnanegoisastajalitainjenica,spoznaja,kojesubitneza drutva,unitenarazornimuinkommasovnihzloina,zadrutvakojasedanasmorajuiznovaizgraditii penjatisestrmimputovimakojivodeupomirenje.Aliputjejodugipunzamki.UBeogradu,naprocesu lanovimajedinicekorpioni,nisuuzetiuobzirdokumentikojejedaoICTY,akojidokazujupripadnost muiteljaMinistarstvuunutarnjihposlovaSrbije.Suenoimjekaognusnimubojicama,paravojnimosobama izvankontrole,kojisusamoinicijativnodolisudjelovatiugraanskomratuukojemuSrbijanijeuestvovala", anekaosudionicimagenocidauokviruzloinakogprojektaizaraunnaruiteljakojisemoguidentificirati navrhuvlasti,kakotodokazujudokumentiICTYa. Beogradizmieonometogaljuti,prikrivadokazeimislidamoeizbjeipogledatiistiniuoi,pripisujui grijehenekolicinirtvenihjaracaijisuzloinitakostvarnidasenedajusakriti.
64

inisedauHaguTuiteljstvoICTYaponovouzmiepredotporimakojisubilisvladaniuvrijemeMiloevieva procesa.MomiluPeriiu,komandantuGeneraltabavojskeuBeogradu,papotojosnovilanuVrhovnog savjetaobrane(VSO)iformalnood1993.nadreenomeMladiuuvojnojhijerarhiji,bitesuenokrajem 2007.zazloineprotivovjenostiikrenjepravaiobiajaratovanja,samozatotojeslaovojnikadari materijalnu,financijskuilogistikupodrkuuvrijemezauzimanjaSrebrenice.OvajsluajPrijeti

64USrbijijesuenozaratnezloinepetoricispecijalacaizjedinicekorpioni.Osuenisu10.aprila2007.zaubojstvana kazneoddvadeset,trinaestipetgodina.Jedanodoptuenika,iakosenalazionamjestuzloina,kakosvjedoi videosnimka,osloboenjezbognedostatkadokazaonjegovuizravnomsudjelovanjuuubojstvima.Osimtoga,upresudi seistiedanijedokazanodasunjihovertveizSrebrenice.Nije,dakle,pokrenutopitanjesudjelovanjaoptuenikau genocidu,aobiteljirtavadolesuuBeogradsvjedoitiookolnostimaukojimasumladiizarobljeniposlijepada Srebrenice.

da zanemari pravu ulogu politikog i vojnog vodstva iz Beograda u pokoljima u Srebrenici i predvidivost ubijanja,tobioptubazagenocidilizasudjelovanjeugenocidununopotakla. Samo nekoliko mjeseci poslije odluke sudaca iz juna 2004. da potvrdi taku optube protiv Miloevia za genocid odluke koja je nagradila napore sudionike suenja u Arushi, Carla del Ponte je u februaru 2005. odustala od progona Periia za genocid. Sukobila se s jednodunom frontom svih zamjenika tuitelja ukljuenihuovajpredmet:GeoffreyjaNicea,MarcaHammonaiAlanaTiegera,dvojiceamerikihodvjetnika zaduenihzapredmetekojisetiuvodabosanskihSrba,medukojimaiKaradiaiMladia.Trojicazamjenika jednoglasno su zakljuila da su dokazi koji potvruju da je Perii dijelio genocidne namjere ili da je za njih znaonedostatni.PeriijeuoptuniciipakopisankaohijerarhijskinadreenbivimlanovimaJNAkojisuse pridruiliredovimavojskeSrbauBiHiHrvatskoj",dakleiMladiu.NapominjesedajePeriimoraopoduzeti svepotrebnemjeredasprijeiilikaznizloinekojesupoinilinjegovipodinjeniiz30.i40.Kadrovskogcentra GeneraltabaVojskeJugoslavije".UoptunicisenavodidajePeriiimaospoznajeotvrdnjamaozloinima koje su poinili njegovi oficiri ili paravojne snage s kojima su oni suraivali" i da je redovito primao kopije dnevnihizvjetajaosituacijiVojskeRepublikeSrpskeibiouizravnojvezisoficirimaVojskeRepublikeSrpske, meukojimaisRatkomMladiem",posebnouvrijemedogaajauSrebrenici. Konano se dodaje da je Perii dopustio asnicima Uikog korpusa da pomognu u planiranju i pripremi zauzimanjaenklaveSrebrenice",dajeupotrijebiosvojautoritetzatajnouvjebavanjelanova10.odredaza sabotauuSrbiji(martapril1995.),kojijeizravnosudjelovaoumnogimubojstvima"MuslimanaizSrebrenice ujulu1995.i,konano,dajeupotrijebiosvojeovlastiuouvanjugranicaizmeuSrbijeiBosnenapodruju Srebrenicekakobise,sjednestranesprijeiloMuslimaneizSrebrenicedabjeeuSrbiju,asdrugestraneda seonekojisupreligranicuprisilinapovratak".TuiteljstvojeiztogamoralozakljuitidajePeriimogaobiti barem sudionik u genocidu jer je znao za sustavna ubojstva i progone i jer ih je olakao doputajui MladievimsnagamakoritenjeljudiisredstavakojisubilipodzapovjednitvomnjegovatabauBeogradu. Zahvaljujui svojem utjecaju i hijerarhijskim ovlastima nad snagama ukljuenima u genocid u Srebrenici, Periijeuztodijelioigenocidnunamjerusvojihpodreenihisnosikaznenuodgovornostutomzloinujerne samodagajepropustiosprijeitiikaznitinegojepomagaounjegovuplaniranjuipoticaonjegovopokretanje. AliTuiteljstvojesvjesnoizbjeglopitanjeodgovornostivojneupraveuBeograduzagenociduSrebrenici,ito ak prije nego to je Tribunal bio prisiljen zatvoriti sluaj Miloevi" zbog njegove smrti. Tuiteljstvo tako dovodi u pitanje napretke postignute u sluaju Miloevi", u kojem je zastupalo sudjelovanje Beograda u zloinakompothvatu,ijisuciljinamjerabiliunititidiomuslimanskogstanovnitvauBosni,ivratilosena tezukojujenekadabranioGeoffreyNice,dajerijesamoopodrci.inisedatimeTuiteljstvoeliumanjiti vanostkojujeprijepridavaloarhivuVSOaidrugimdokumentimazajednikimauobasluaja. Osimtoga,JovicaStanii,desnarukaSlobodanaMiloeviauuspostavnjumreemalihpokretnihjedinica, neprimjetnih i ubojitih", koje su pustoile od Vukovara do Srebrenice, pa sve do Kosova, puten je na privremenusloboduuoekivanjuprocesa,zahvaljujuipismupodrkeCIAeskojomjeuprolostisuraivao. BritanciijedanFrancuz,nekadanjiprefektpokrajineVaruFrancuskoj,JeanCharlesMarchiani, takoer su hvalili njegove dobre usluge za vrijeme sukoba. Stanii se nada da nikada nee biti suen jer njegovprocesnijeuplanuprije2009.godine,kadabiICTYmoraozavritiprvostupanjskeprocedure.Aupravo je na izlasku sa sastanka sa Staniiem Karadi dobacio Deronjiu da e mukarci koji budu uhvaeni u Srebrenicisvimoratibitipoubijani".Staniijebioizapovjednikkorpiona,poslanihvekrajemjunauokolicu Srebrenice, za izvrenje onoga to e uslijediti. Nije meutim optuen za genocid niti za suuesnitvo u genocidu.
65

Ujunu2006.SudskovijeeICTYaustanovilajelanak73.bisPravilnikaoproceduriitakosamasebidala
65DjelujuiuMiloevievoime,JovicaStaniijeodigraoodluujuuuloguuoslobaanjuplavihkaciga,srpskihtalaca uproljee1995.,azatim,nakonnekolikomjeseci,uoslobaanjudvojicefrancuskihpilotaijijeavionsrueniznadBosne. JeanCharlesMarchiani,kojegajeJacquesChiracposlaoumisiju,pregovaraojesaStaniiem.

mogunost da povue cijele dijelove optunice, sve do jedne treine, bez drugog kriterija osim vremena. Uinci ICTYa nisu ireverzibilni. Dunost je Tribunala utvrditi istinu i dosuditi pravdu. To oekuju rtve i svjedoci.ICTYnesmijeiznevjerititraenjeistineupredmetimakojejeodluiovoditi.Moradaklepazitidau punojmjeriiskoristispoznajeprikupljenetijekomsvojegrada,kaousluajuMiloevi".Ako,naprotiv,ICTY oslabljen Miloevievom smru, neuhienjem Karadia i Mladia i svojim skorim zatvaranjem, koje je nametnulo pet velikih sila Vijea sigurnosti, bude pridonosio razvodnjavanju ili brisanju svojih kljunih spoznajaiuklanjanjuistinakojesmetaju,Miloevibitadamogaoodnijetiposmrtnupobjedu.

PromaajiMeunarodnogsudapravde OdlukaMeunarodnogsudapravdeod26.februara2007.,kojemujeprijeetrnaestgodinapodnesenatuba Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, savreno ilustrira ovu opasnost. Sud je oslobodio Srbiju kao dravusvakeizravneodgovornostiisvakogsudionitvaupokoljuuSrebrenici,kojejeionnazvaogenocidomi pripisaosnagamabosanskihSrba.Srbijase,procijeniojeSud,nemoesmatratiodgovornomzadjelaSrbau Bosnizatotoimautjecajanasvojesusjedeilizatotoimjedavalaznaajnupomo"napolitikomivojnom polju.akidaimjeposlalaspecijalnejediniceilidrugetrupekaopojaanje.Sudnisuuvjerilinidokazikojisu mu predani da je Beograd dao podrku znajui o emu je rije ili da je htio da se dogodi ba taj pokolj, a naroitodajeelionjegovunitavajuiuinak. Premameunarodnompravu,djelaosoba,skupinailientitetakojejednadravastavinaraspolaganjedrugoj vlastinemogusepripisatitojdraviakoihjepoinilaniavlastokojojutomsluajuovise.Osimakosupri izvoenju tih djela, ipak ostali potpuno ovisni o dravi. Ova sudbena praksa potjee iz 1986. godine. Nikaragva, potonula u graanski rat kao posljedica hladnoratovskih trvenja, tuila je Meunarodnom sudu pravde Sjedinjene Amerike Drave. Godine 1986. ovaj je sud osudio SAD zato to se posluio silom protiv suverene drave, Nikaragve, i zato to je poticao contrase da poine zloine protiv civilnog stanovnitva. injenica da je SAD uvjebavao, naoruavao opskrbljivao, financirao i snabdijevao contrase nije uzeta kao osnovana da se Sjedinjenim Amerikim Dravama pripie odgovornost za zloine pobunjenih paravojnih nikaragvanskihsnaga.Otada,kriterijkojiseprihvaaumeunarodnompravudabisepripisalaodgovornost dravi koja podrava neke snage jest stvarna kontrola koju ima nad snagama koje ine zloine. Suci ICTYa pokualisunijansiratistvariudrugostupanjskojpresudiusluajuDukaTadia15.jula1999.,ukojojsuovaj kriterijprocijenilineprimjenjivimnasluajBosne.Naime,tekojeusporeivatiodnoseSrbaizSrbijeiBosnes odnosimakakvisupostojaliizmeunikaragvanskihcontrasaiSADa.Tarazumnaprimjedbaodbaenajebez okolianjapresudomMeunarodnogsudapravde(ICJ)osamgodinaposlijepotvrujuiutemeljenostodlukeu sluajuNikaragvaprotivSADa". TvrdeidasrpskadravauSrebrenicinijedjelovalaizravno,Meunarodnisudpravdeujednooslobaakrivnje iSlobodanaMiloevia,svemonogagazduizBeograda.Posredno,tapresudasugeriradasamMiloevinije imaostvarnukontrolunadvojskomilinadsrpskimvlastimauBosni,ninadspecijalnimjedinicamakojeimje stavljao na raspolaganje. Ta posmrtna rehabilitacija optuenika izvrena je bez obzira na dokaze u tom predmetupredICTYem,kojimaMeunarodnisudpravdenijeuvijekimaopristupa.PotpredsjednikSudskog vijea,jordanskisudacAlKhasawnehaliojetoMeunarodnisudpravdenijezatraiopristupdokumentima Vrhovnogsavjetaobrane,tobibezsumnjepojednostavilozadatak".Ibezsumnjebiomoguiloutvrivanje najizravnijihvezaizmeuBeogradaisrebrenikihgrobnicaiodluivanjeopravnojodgovornostiMiloevieve dravezagenocidujulu1995. AlivijeepetnaestsudacaMeunarodnogsudapravde,kojemupredsjedaBritankaRosalynHiggins, radije
66BritanskasutkinjaRosalynHigginsimenovanajepredsjednicomMeunarodnogsudapravde6.februara2006.Dva tjednaposlijepredsjedalajeVijeuzaduenomzatubuBosneprotivSrbije.
66

jezanemarilousrdnemolbeBosnedasenaloiSrbijidapredatekljunedokumentekojisrpskesnageuBosni odreujekao sastavni diovojskeuBeogradu,podvrhovnomvlauBeograda.VijeeMeunarodnogsuda pravdeobrazlaesvojeodbijanjedatraitajdokaznimaterijaltvrdeidaposjedujedovoljnodokazadamoe odluivati. Bez neproiene verzije tih dokumenata ne bismo mogli raunati na osudu Miloevia za genocid",podsjealajejouaprilu2007.CarladelPonte.BezoriginalneverzijesjednicaVSOa,Bosnanee moi zatraiti od ICJ ponitenje presude i ponovno otvaranje sluaja. U nedostatku novih dokaza, odluka je konana."Vitalninacionalniinteres"kojisuiznosilevlastiuBeograduapotvrdilisuciICTYakakobizabranili irenjecjelovitogarhivaVrhovnogsavjetaobranekonanojeomoguiodaseiskriviistina.Bilokojazemlja napravilabisvetojeunjezinojmoidazatitidravuinjezineinterese",braniseVladimirPeri,jedanod predstavnika srpske delegacije koja se borila za uskraivanje arhiva oku javnosti i ICJa. Svaki stvarno nezavisansudbiobinapraviosvetojebilounjegovojmoidapokuadobititedokumentekoji,vienego ita drugo, rasvjetljavaju spor u kojem je bio pozvan suditi. Odbivi primijeniti lanak 49. Statuta i zatraiti izravno od Beograda da mu preda kljune dokumente, ICJ je popustio pred pritiscima velikih sila koje su se suprotstavljale osudi Srbije, medu njima Velike Britanije, koja je vie godina bezuspjeno pokuavala nagovoritiBosnuiHercegovinudapovuetubu.
67

SrpskesuvlastisolakanjemdoekaleodlukuICJakojomnisuosuenedaplatenikakvuratnutetuBosni. Kad je rije o srpskim nevladinim organizacijama za obranu ljudskih prava, one su osudile tu presudu koja predstavljapobjedupolitikeSlobodanaMiloevia"ikojaneepomoiSrbijidasesuoisasvojomprolou (jer) pokazuje nepotpunu sliku uloge Srbije u ratu prolog desetljea". Nikome u Vladi Srbije nije bilo nepoznatodatajarhivotkrivaodgovornostdrave",istieNataaKandi,predsjednicaFondazahumanitarno pravouBeogradu. SadaboljerazumijemozatojeMiloevipoduzeotolikenaporedauspostavistrukturekojesubileparavan izmeu grobnica i njegove palae. Kao pravi majstor manipulacije, neprestano je pokuavao prikriti svoju uloguizamarionetskihdravakojejestvoriouBosniiHrvatskoj,iskrivaoseizamnotvasudionika,posebno eskadronasmrti.Vlastikojesudoleposlijenjegamoglesuprihvatitidabudeosuenzaosobnuodgovornost. Nijeimbilonepoznatotojesveuinio.ZnalesuboljeodikogadajeSrbijapodMiloeviemsudjelovalau ratuizloinima.Alinisuhtjeledasrpskadravapreuzmeodgovornostzato.Stogasuseionepotrudileprikriti dokazekojinajviekompromitiraju,autompothvatukoristilesusesuradnjomjednogdijelasudacaICTYai ICJa.OdlukaICJanemoe,dakle,pretendiratinarasvjetljavanjepovijestiirjeavanjesporaizmeutihdviju drava. Poricanje u kojemu je ICJ svjesno sudjelovao odustavi od neprobranih arhiva Vrhovnog savjeta obranenosiopasnostdajedneodvratiodprihvaanjaodgovornosti,adrugeodvoljezapomirenjem. UpraviuBeogradubilajedobropoznataklimamrnjekojajevladalaizmeubosanskihSrbaiMuslimanau podrujuSrebrenice"idaeonadovest,dogenocida,istieuostalomICJ.Genocidbisedoistaisprijeio"da je (Miloevieva) Srbija djelovala sukladno meunarodnim obavezama i da je iskoristila svoj utjecaj na bosanske Srbe" kako bi sprijeila zloin nad zloinima. Prema dokumentima prikupljenima tijekom Miloevieva procesa pred ICTYem, ovaj zakljuak svjedoi o volji sudaca ICJa da umanje ulogu Srbije u pokretanju tog zloina nad zloinima. Tako je Srbija osuena zato to je propustila sprijeiti genocid u Srebrenici, ali i zato to je propustila kazniti za genocid odbivi predati Ratka Mladia ICTYu. Zato je Srbija dobilanalogzauhienjeoptuenihubijeguodICTYa,odkojihsudvojica,odetvoricekojisredinom2007.jo uvijeknedostaju,traenazagenociduSrebrenici:RadovanKaradiiRatkoMladi.

67 SuciMeunarodnogsudapravdeobjanjavajusvojeodbijanjedaodSrbijetraedapredasveukupnostdokumenata
VSOauparagrafima205.i206.svojeodlukeod26.februara2007.http://www.icjcij.org/docket/files/91/13685.pdf.

III.POGLAVLJE

Dejtonskatragedija

VieodjednogdesetljeavelikesileijesusnagebilerasporeeneuBosniiHercegoviniigralesuseskrivaas RadovanomKaradiemiRatkomMladiem,dvojicomglavnihoptuenikaubijeguodICTYa.Predonimtose niimnemoeopravdati,onesu guilekritiku,razvilestrategijepropagande ineumoljivosesuprotstavljale magistratimaICTYa.NikadnisuprestaleodbijatipredatipravdiodgovornezagenociduSrebrenici. DragagospoodelPonte, Ako je ovaj lanak taan, vi biste se morali, vrlo iskreno reeno, stidjeti. U njemu ste popljuvali rad i naporemnogoljudikoji,danjuinou,estouzopasnostzasvojivot,'stvarno'radenauhienjuoptuenihu bijeguodICTYa. Janeudatinikakvuizjavutiskukakobihopovrgnuovaerijeinitiuproslijeditiovopismodrugima.Zlo je,naalost,poinjeno,alijanikadaneujavnonapastiosobuiztimakojatvrdidabraniistupravednustvar.Vi ste uli u igru Bosanaca, koji su ovdje, naalost, uvjereni da su SFOR, meunarodna zajednica (ukljuujui i vas),amodainekiodnaihnarodadogovornoskovalinetotojeshvaenokaozavjeraijibiciljbiodase neuhitezloincizbognekogmakjavelistikogiapsurdnograzloga,makojitobio.Ivassuuvukliuigrunekih Srba koji su sretni da dokau kako njihov junak Radovan", neka vrsta hajduka ili dananjeg Robina Hooda, prkosinajmonijimerifimaXX.iXXI.stoljea. Dovaegposljednjegnapadanalanovevaegvlastitogtima,pokuavalismoprovoditisveovlastikojima raspolaemo, kako drutveni pritisak tako i vojnu silu, a takoer diplomatske i financijske pritiske, na sve aspekteKaradievacarstva,ukljuujuiiobitelj,njegovepristaeistrukturekojegaskrivajuitite.Prekopali smo i prevrnuli svaki kameni i vrili krajnji pritisak na svakom mjestu da vidimo bismo li mogli otvoriti i najmanju pukotinu, najmanji procjep u zatitnim strukturama. Mi se pribliavamo, i nakoncu emo uspjeti. Ali,dodanasjejavnipritisak,uzmedije,predstavljaodragocjenosredstvo. Avistenasupravoliilijedneodsnagakojimasmoraspolagali,umanjilistenaumodjelovanjainaimste klevetnicimadalitapkojimenastui.Unitilisteiugledlanovasvojevlastiteekipenerazboritopokazavi davrloslabovladatesobom. Znajuidaseuopenebrinetezbogtoga,jasamisamjakorazoarani,kaoivi,'vrloljut'. Iskreno, JohnB.Svlvester feldmaral,VojskaSADa,zapovjednikSFORa.24.augusta2002."
68

6823.augusta2002.AgenceFrancePresseobjavljujerijeiCarledelPonte,tuiteljiceICTYja,ukojimaoptuujesnage
NATOauBosniiHercegovini,SFOR,daneulausvesvojesnage"zauhienjeKaradia.SFORmoraprestativriti aktivnostipropagandnenaravi.Jasamvevrloljuta.SFORmoraraditisvimsnagama.Uvjerenasamdagaonimogu uhapsiti."SutradanjojzapovjednikSFORa,amerikigeneralSvlvester,aljeovopismo.

Konsenzusdasenitaneuini Kad je u martu 1996. Madeleine Albright odluila doi na breuljke Srebrenice jo posute leevima rtava stranih pokolja iz jula 1995., to je bilo zato da bi dala podrku radu meunarodnog pravosua. Mladi i Karadimorajuznatidasunjihovidaninaslobodiodbrojeni",izjavilajepredvojskomfotografainovinara. Njezine izjave ulijevale su tada vrstu nadu da e najodgovorniji za genocid, koje je ICTY prije nekoliko mjeseci optuio, biti jednog dana iza reetaka. Veleposlanica SADa pri Ujedinjenim narodima eli usmjeriti pozornost na ratne zloine i zloince dok se tada, poetkom 1996. najvie govori o najvanijoj operaciji odravanjamirakojajeikadpoduzeta,oslanjuezdesethiljadavojnikaNATOa,kojejeutijeku.ICTYinjegove optunice nisu dio prioriteta. Kao ni haki istraitelji, koji su zapoeli dugotrajna ekshumiranja koja se nastavljajuidanasnatraguotkrianovihkosturnicaukojimajezakopanookoosamhiljadartavaSrebrenice. NATO.stalnoizbjegavapruitipomoICTYu,osiguratiirazminiratiokolicujamakakobiseizbjeglenesreei sprijeilounitavanjedokaza. Nema sumnje da Madeleine Albright intimno eli da njezine rijei postanu stvarnost. Ali politika je odluila drugaije.BiviefamerikediplomacijeLawrenceEagleburger,kojijeudecembru1992.ubrajaoKaradiai Mladia meu osumnjiene ratne zloince, nije, meutim, imao nikakvih iluzija. Reagirajui na intervju RadovanaKaradiaamerikojmreiCBS,kojijeemitiran17.septembra1995.uemisiji60minuta,izjavljuje: AkosuKaradiiMladitolikoglupidanapusteregiju,modaebitipozvaniipredanisucima.Alizapravo, odgovorjenavaepitanjedajadoistasumnjam,sumnjamdaejednogdanabitiprivedenipravdi." Za vrijeme mirovnih pregovora koji su se odravali od 1. do 21. novembra 1995. u amerikoj vojnoj bazi u malom gradiu Daytonu, u Ohiju, pitanje ratnih zloinaca i njihova uhienja jednostavno nije bilo na dnevnomeredu.aksugaameriki,europskiiruskidiplomati,kojisubiliuDaytonu,okarakteriziralikaodael braker, dakle, pitanje koje moe unititi pregovore. Ipak, etiri mjeseca poslije, 24. jula, ICTY je Karadia i Mladia,politikogivojnogvodubosanskihSrba,optuiozagenocidizloineprotivovjenostizbognjihove uloge u kampanji etnikog ienja nesrpskog stanovnitva Bosne i Hercegovine i u kampanji terora provoenogprotivcivilnogstanovnitvaopsjednutogSarajeva.OsimnjihoveobavezedasuraujusICTYem, dakle da uhite optuene, sve drave, pod ijim pokroviteljstvom su se dogaali pregovori u Daytonu, obavezale su se, ratificirajui Konvenciju o genocidu iz 1984., da e potivati obavezu da kazne njegove izvrioce. Meunarodnipregovaraizatonehaju.Dotemjere,dauprvovrijeme,akrazmatrajumogunostdapozovu uDaytonRadovanaKaradiaiRatkaMladia.Njima,meutim,nijenepoznatodaosiminjenicazbogkojih ih ICTY ve kazneno progoni, dvojica ratnih voa snose golemu odgovornost u novijim smaknuima hiljada MuslimanauSrebrenici,pokoljukojijeveprikazankaonajveitogajeEuropadoivjelanakon1945.Alita dvojica imaju mo suprotstaviti se miru koji mora privesti kraju tri i pol godine rata i zloina u Bosni i Hercegovini. Diplomati, dakle, moraju biti sigurni u njihovu podrku, a najbolje je sredstvo imati ih pri ruci. IzaslanikzapravneposlovefrancuskogMinistarstvaobrane,MareGuillaume,uriseunotiod27.jula1995. umiriti svoje pretpostavljene. Ne predstavlja prekraj pregovarati s nekim tko je osumnjien, a nije osuen, tumaionzapravopreporuujuidasetevezeodreunajveojmoguojtajnosti.IsamMiloeviuvjerenjeu volju velikih sila da pozovu Mladia za zeleni stol. ,Ja sam siguran da je meunarodna zajednica spremna prihvatiti Mladiev potpis na bilo koji mirovni plan", tvrdi Miloevi na jednom sastanku Vrhovnog savjeta obrane (VSO) u Beogradu, 23. augusta 1995. I naglaava da ona, naprotiv, ne eli Karadia zbog njegova odbijanjaviemirovnihplanovauprolosti.AliprijetnjaICTYevatuiteljaisudacadaedatiostavkuiuzetiza svjedokajavnomnijenjeakodvaoptuenikatraenazboggenocidaipodmeunarodnimnalogomzauhienje budu sudjelovala u pregovorima umjesto da budu uhieni, pogaa cilj. Nakon to su, ne poduzevi nita, nazoilipokoljustanovnitvakojesumoralitititi,amerikiieuropskidunosnicibojesekritikesvojegajavnog mnijenja,anaroitodaeihHakisudoptuitidasuprekriliKonvencijuogenociduiz1948.KaradiiMladi nee pregovarati o miru: oni su prisiljeni prepustiti svoje mjesto Slobodanu Miloeviu. To e biti jedini ustupak"ICTYuuDaytonu.

Uoi pregovora, za vrijeme jednog od posljednjih pripremnih sastanaka u Bijeloj kui, 31. oktobra 1995., RichardHolbrooke,jedanodglavnihamerikihpregovaraa,ostaojeumanjinikadjeupozorio:Karadiai Mladiatrebauhititi.Tonijesamopitanjepravdeveimira.Akooninebuduuhieni,nikakavdogovoromiru sklopljen u Daytonu nema izgleda da uspije." Bili Clinton ima drugih briga. U sluaju mira, on e morati donijeti najteu odluku za jednog predsjednika, tj. poslati hiljade mladih Amerikanaca na opasnu i potencijalno smrtonosnu pozornicu. Nakon Somalije, mi moramo jasno odrediti svoju misiju tako da izbjegnemosvakunepredvienusituaciju",inzistiraamerikipredsjednik.
69

Osamnaest amerikih vojnika poginulo je u oktobru 1993. u Mogadiuu, bezuspjeno pokuavajui zarobiti somalijskogratnogvoduAi'dida.Nakontogdebakla,BiliClintonizabiredoktrinunijedanpoginuli"iprotivise svakoj intervenciji na tlu. Dakle, za Bijelu kuu ne dolazi u obzir preuzimanje ni najmanjeg rizika u Bosni i Hercegovini.Amerikeetrupebititamoposlanekadbudepotpisanmir,poduvjetomdaimnebudedana ovlastzauhienjeratnihvoabosanskihSrba. DopustitiKaradiuiMladiudapredvodesrpskupolitikuivojnuvlastuBosni,toipaknemoezadovoljiti Washington. Njihovo izvlatenje izgledalo je prema tome kao conditio sine qua non za mir i skoro slanje marinaca.Amerikidravnitajnik,WarrenChristopherraspravljaotome2.novembra1995.saSlobodanom Miloeviem koji je upravo stigao u Dayton. No, dva dana poslije, vlasti bosanskih Srba javno osporavaju MiloeviusvakuovlastdaodluujuosvrgavanjuKaradiaiMladia.MiloevijeuDaytonudabiumjesto njih pregovarao o uvjetima mira, nikako o uvjetima njihova povlaenja iz politikog ivota. Prema obitelji i osobamabliskimaKaradiu,amerikavladajevesutradan,5.novembra1995.,raspravljalaosudbinivoe bosanskih Srba s ovlatenim" Karadievim predstavnikom u Daytonu, Aleksom Buhom, tadanjim efom diplomacijesamoproglaeneRepublikeSrpskeuBosni.Tajjetajniugovorzatimsaetnalistpapiraifaksiran Karadiu koji je ostao u Bosni. Taj faks, priloen kao aneks izvjetaju o raspravi izmeu Alekse Buhe i RichardaHolbrooka",aijusuautentinostamerikirukovodiociuvijekpobijali,objavljenjeudvanavratau banjalukomlistuZonaSumrakateumartu2007.uasopisuFokus.Priobjavljivanju,KaradieviHolbrookov potpis, grube imitacije, dodani su na dnu dokumenta. Ugovor, tako prepisan, sadri tri dijela: obaveze RadovanaKaradiapremaamerikojvladi,zatimobavezeamerikevladepremaKaradiui,nakraju,uvjete primjene dogovora. Karadi se obavezuje da e definitivno napustiti sve politike funkcije u roku od devedesetdana,daeodustati,sneposrednimuinkom(tj.5.novembra),odsvakogdonoenjapolitikihili ekonomskihodlukailionihkojeseodnosenavojneoperacije,seljenjestanovnitva.Karadiemoratipostati nevidljiv:Onesepovuinanekomjesto,usmenodogovorenoizmeudvijustrana"obavezujuisedanee napustiti bivu Jugoslaviju". Od amerike vlade primit e iznos od 600 000 dolara u lokalnoj valuti" za sljedeihpetgodina,atakoer,,uvlasnitvomjestozastanovanje"iraspolagate,,snajmanjeestosobada titenjegovusigurnost".Napokon,amerikavladaobavijestiteKaradiaosvakojopasnostikojabimogla povrijediti njegovu sigurnost". Ugovor se moe raskinuti zajednikim dogovorom" ili jednostrano na inicijativuVladeSADa". Od jula, dravni tuitelj Richard Goldstone nastavio je svoje istraivanje. Usred mirovnih pregovora, 16. novembra1995.,onnajavljujedajepodignutanovaoptunicaprotivKaradiaiMladiazagenocid,ovajput na temelju pokolja u Srebrenici. Velike sile smatraju da je taj trenutak vrlo loe odabran i boje se reakcije Karadia i Mladia o kojima ovisi provoenje svakog mirovnog ugovora. Kao to e to uiniti etiri godine poslije, kad bude okrivljen Miloevi, Rusija alje u Hag svojeg izaslanika da trai od tuitelja obustavu kaznenog progona. Goldstone se suprotstavlja tom zahtjevu. Pet dana poslije, Amerikanci su trijumfalno najavilimirovnidogovor. Mnogitadastrahujudajemirzapeaennatetupravde,podcijenutajneamnestijenajodgovornijih.
69 Holbrooke Richard, To End a War, Random House, New York, 1999., str 226.Holbrooke Richard, To End a War, RandomHouse,NewYork,1999.,str226.

Povijestobilujetakvimsluajevima.Timvietopitanjeratnihzloinaca,prebaenihusferunezgodnihtema, zauzimateknekolikoredakauDejtonskomugovoru.Svesustranestrogoopomenutedaucijelostisurauju" sHakimsudom,kakouprikupljanjudokazatakoiuuhienjuoptuenih.Alidogovorprijesvegaodreujeda osobe koje ICTY optui budu iskljuene iz politikog ivota". A meunarodne snage, koje e uskoro pod zastavomNATOabitiposlanedapromatrajuibdiju"nadprovoenjemdogovora,imajuovlasti,alinikakoi obavezu"dauhiteratnezloince.IzgledadasusepotvrdilaEagleburgerovapredvianja. U Parizu, 14. decembra, za vrijeme slubenog potpisivanja mirovnih ugovora sklopljenih u Daytonu, Billa ClintonazabrinjavainjenicadaKaradiiMladimogutetitijersujouvijeknavlastiiestokoseprotive miru ugovorenom bez njihove privole. No njihovo pristajanje na mirovne ugovore neophodno je za neposrednoslanjeezdesethiljadaNATOovihvojnika.OntadapodsjeaMiloeviadajeonjamacdogovorai dajeobavezannastavitivritisvepotrebnepritiskekakobiosiguraopristanakdvojiceoptuenih.Upozorava ga: Ja vas smatram odgovornim za sigurnost mojih dvadeset hiljada marinaca." Ali Clinton daje prioritet Karadievu i Mladievu svrgavanju s vlasti i u Parizu se zalae za brzo organiziranje izbora u Bosni i Hercegovini.NiWashingtonninjegovipartnerinepomiljajutadanauhienje. Sjedinjene Amerike Drave nisu jedine koje misle da bi uhienje Karadia ili Mladia dovelo u opasnost njihove trupe. Svi zahtijevaju mandat koji maksimalno ograniava opasnosti. A za veinu vojnika uhienje ratnihzloinacaznailobi opredjeljivanjeusukobu".Vojskeneradoprovodeakcijesudskepolicije. Onene ele biti shvaene kao pomonici meunarodne pravde. U sluaju uhienja, boje se odmazde, uzimanja talaca ili pobune nacionalistikih Srba, to bi izazvalo opasnost ruenja mirovnog dogovora". Haki sud ne moe,dakle,poputsudauNrnberguraunatinapomosaveznikihvojnihsnagauizruivanjuoptuenikai dokaza. Kad se ezdeset hiljada NATOovih vojnika poetkom 1996. rasporeuje po Bosni i Hercegovini, najmonija vojska svijeta nema pravo provoditi ofenzivne akcije kako bi uhvatila jednog okrivljenika u bijegu. Ratko Mladi, jo uvijek glavni zapovjednik snaga bosanskih Srba, ruga se pristanku da se nita ne uini". On u martu1996.odlazinajedandanskijanjanasarajevskimbrdimaipotvrujepredtelevizijskimkameramadase nimalonebojiuhienja.RadovanKaradiivinaPalamakaoslobodanovjek.Svakogdanaizsvojevileodlazi uured,predravnodunimpogledimaNATOovihpatrola.OnjejouvijekpredsjedniksrpskogentitetauBosni. Nastavljapolitikodjelovanje,prisustvujezasjedanjuSkuptinebosanskihSrbaisjednicamasvojestrankeiji jetakoerpredsjednik.Tajniugovorod5.novembra,akojeuopeautentian,dotadanijebioispotovan. Uoi prvih poslijeratnih izbora, predvienih za 14. septembra 1996., Karadi i Mladi daleko su od toga da buduneutralizirani,kaotojetraioClinton.DioBosneiHercegovinedodijeljenSrbimaprekrivenjeplakatima s Karadievim likom. Optuenik se eli kandidirati i ima sve izglede da pobijedi. Koristi se televizijom i medijima koje jo uvijek kontrolira kako bi sprijeio svaki oblik pomirenja. Dejtonski proces na putu je da zastrani.Washington,upanici,nastojiudaljitiKaradiaizpolitikeiizBosne.Amerikancitadapokazujuveliku diplomatskudomiljatostkakobineutraliziraliKaradia,adasenemorajusluitisredstvimaprinudekojima, naime,raspolau.Jeruhienjenedolaziuobzir. Potkraj proljea 1996., Amerikanci djeluju na dvjema frontama. State Department alje nekoliko puta u Beograd svojeg pomonika zaduenog za europske poslove Johna Kornbluma da od Miloevia dobije Karadievo povlaenje iz politikog ivota. Ali Miloevi se ogluuje na to. Amerikanci se tada, istodobno, pokuavaju pribliiti Karadiu. Jedan od naina da ga uklone bilo bi uvjeriti ga da svojevoljno otie u Hag. VrijemepritiejerSudza26.junanajavljujeotvaranjejavnesudbeneraspraveopredmetuKaradii Mladi"nakojojbiuosnovnimcrtamatrebalebitiizneseneoptubekojeihterete. Uzamjenuza
70

70ICTYnijebioovlatensuditiuodsutnosti,ovozasjedanje,organiziranoprimjenomlanka61.,Pravilnikaopostupku, prijesvegaimanamjeruobavijestitijavnostopojedinostimazloinazakojeseoptueniprogone.Onoseodravauoi prvegodinjicepokoljauSrebrenici.

dobrovoljnupredaju,obeavajumunekepovlasticeirevizijuoptunice.NjihovjeizaslanikBiliStuebner,agent amerikevojneobavjetajneslubekojijemeuprvimastigaonaSudgdjejepostaoglavnisavjetnikglavnog tuitelja Richarda Goldstona. Da bi izvrio svoju tajnu misiju, Stuebner nekoliko mjeseci naputa ICTY i pridruujese,poetkomproljea1966.misijiOSCEa,zaduenojdapripremiprveposlijeratneizboreuBosni. Utoime,onsevieputatokommajasusreesKaradiem.Dabipostigaosvojeciljeve,Amerikanacuvjerava Karadiadamuprijetiopasnostinastupakaojamacnjegovafizikogintegritetausluajudogovora.inise dajeKaradizagrizaomamac.Upismuupuenomsvojojdjeciujunu1996.,povjeravaim svojestrahovedaega,akogaNATOuhiti,ubitijedanodnjegovihtjelesnihuvarazakojegpretpostavljada je plaenik Slobodana Miloevia. Stuebner se bez sumnje nije morao truditi kako bi ga uvjerio da bi ga MiloeviradijeubionegogapustiodaodeuHagotkritinjihovetajne.JerKaradibimogaobititetankako bi se obranio od optubi koje ga terete, a osobito onih za genocid zbog pokolja u Srebrenici, on bi mogao tvrditiipotruditisedokazatidajeonsamopotpisaoipreuzeonasebeodlukudonesenuuBeogradu,aijeje izvrenjepovjerenovojsci. AliKaradinemanamjerugovoritijeronsenenamjeravapredatiakouoptubiostaneoptubazagenocid.A ima i drugih zahtjeva. U oekivanju svojeg procesa, eli stanovati u hotelu u Hagu i imati kontakt s tiskom. Umjestohotela,ozbiljnoseprouavalamogunostkunogpritvora,alijenakrajuodbaenazbogtrokovai odbijanjaNizozemacadapreuzmubriguosigurnosti.Karadiujezatimpredloenodasesmjestiujednojod NATOovih baza gdje bi mogao, u oekivanju suenja, pripremati svoju obranu. Ako su Amerikanci preuzeli inicijativupregovaranja,njihovisusaveznicitakoerraspoloenirazmotritisveformulekojebiimomoguile da izbjegnu rizinu operaciju uhienja. Ali Karadi odugovlai. Nije uvjeren da je usred amerike izborne godine stvarno izloen mogunosti uhienja. A posebno je uvjeren da se nikome ne uri da on ode u Hag iznijetisvojuverzijuoSrebreniciiodgovornostiutomgenocidu. Za vrijeme svojih pregovora s Karadiem Stuebner, potkraj maja, alje poruku predsjedniku Suda Antoniju CasseseupredlauimudadoenaPalesusrestisesodvjetnikomoptuenoga.Dabipripremiosvojuobranu, Karadi angaira njujorkog odvjetnika koji sebe naziva Aaronom Richardom ili udnije Gospodinom Golubom.Talijanskisudacodbijatajsusret.Neelidopustitidabudeulovljenuzamkuinaesepredjednim bjeguncem.Cassese5.juna1996.zapoinjeslubeni,veodavnopredviendvodnevniposjetSarajevu.imje predveerstigaouhotel,primausvojojsobipozivamerikogpotpukovnikadadoenaPalekakobisesusreo sKaradievimodvjetnikom.ObeavamuNATOovupratnjuinagovaragadakreneodmahiliujutro.Cassese odbija poziv. Inzistirajui, ameriki oficir ponovno zove poslije naveer. Cassese obeava da e se posavjetovatisaStuebnerom.SutradanujutroistozahtijevaiStuebner.PredsjednikICTYanapokonpoputa. On ni trenutka ne sumnja da se Amerikancima uri djelovati prije odravanja sudske rasprave o sluaju Karadi", koju su suci sazvali upravo kako bi na svoj nain obiljeili prvu godinjicu tragedije u Srebrenici i podsjetilisvijetdatakvizloininemoguostatinekanjeni.Meutim,akoseraspravakojajetrebalatrajatido U.julaodri,biteimtekoprisilitiSudnanekenagodbeuciljurevizijeoptunice.Cassesejeprihvatiodase susretne s odvjetnikom pod uvjetom da susret ostane tajan i da se organizira na sigurnome mjestu, u nazonosti dvaju svjedoka. Malo prije podneva, 6. juna, odlazi u Glavni stoer Meunarodnih snaga (IFOR). Amerikiodvjetnikgaeka,alizahtijevasusretuetirioka.Casseseupozoravadaonnijedoaopregovarati, nego izloiti funkcioniranje Suda i uvjeriti ga da nije rije o protusrpskoj ustanovi. Odvjetnik strpljivo slua talijanskogsuca.Nakrajusastanka,postavljapitanje:Postojilimogunostdatuiteljodbacioptube?Postoji li mogunost da Sud odgodi poetak postupka 61 koji se odnosi na sluaj Karadia i Mladia?" Cassese odgovara: Ne, ne postoji ta mogunost. Sud je ve odredio datum i nitko se ne moe uplitati u njegovu odluku." Gospodin Golubobavjetavadaeliprisustvovatiraspravi.AntonioCassesemuobjanjavadasigurnomoe dobiti mjesto u galeriji za javnost. A Golub dodaje: Je li Sud raspoloen voditi rauna o dobrotvornim akcijamajednogavoekojijeujednomtjednupustionaslobodudvijehiljadeosoba?" Predsjednik ICTYa potvruje da bi suci, doista, mogli voditi rauna o olakavajuim okolnostima u procjeni kazne, u sluaju da bude osuen. Golub se raspituje o izgledima da njegov klijent postigne putanje na privremenu slobodu u oekivanju procesa. Cassese odvraa: Ne, optuenik mora biti zadran u zatvoru za vrijeme cijele pripremne faze procesa, koliko god ona trajala." Zatim ukazuje da je formula nadziranog

boravita,kojajebiladoputenahrvatskomgeneraluTihomiruBlakiu,prvomoptuenomekojisepredao, sada iskljuena. Golub predlae Casseseu da ostanu u kontaktu. Predsjednik suda otklanja prijedlog i zakljuujerazgovor. Gospodin Golub nestaje kao to se i pojavio. A Karadi, pjesnik s planina, koji je siao u grad da bi postao psihijatar,azatimgospodarrata,nijeviepokazivaoninajmanjuurbudatrampisvojuslobodu.Stuebneri njegovi ameriki mentori prebacuju krivnju na Cassesea koji je nekoliko dana poslije gorljivo zastupao stvar meunarodne pravde na Konferenciji u Firenci, 13. i 14. juna, posveenoj Bosni i Hercegovini i primjeni mirovnog ugovora. Pitanje ratnih zloinaca nije tu prioritet i Antonio Cassese, pozvan preko volje, bio je stavljen meu posljednje sudionike. Ali Talijan je u Firenci kod kue i, od svojeg dolaska, on saziva tisak i poziva na uhienje Karadia i Mladia. Sutradan, u svojem pozdravnom govoru pred publikom ministara, kritiziraNATOovesnagekojeodbijajuizvritinalogzauhienje.Meunarodnidunosnicizbunjenisu.Jedan diodelegacijeBosneiHercegovinepljeskaojenakrajumojegagovora.Zatimjenastupilatiina,grobnatiina. Dvorana je bila u oku. Talijanski ministar vanjskih poslova Lamberto Dini, koji je predsjedao i kojeg sam poznavao, takoer je izgledao nezadovoljno. Pogledao me je i uzeo rije: 'Nakon govora predsjednika Casseseamoramoponovnoproijeniticijelusituaciju.'Sjednicajeprekinutaijedanmijeveleposlanikpriao damikae:'Zna,Nino,biosiukrivujersuAmerikancibijesni.Zatosirekaotolikostvariprotivnjih?'" sjea se Cassese. Ministri su u svojoj zakljunoj deklaraciji prisiljeni spomenuti Karadia i ICTY. No oni se zadovoljavaju time da pozovu Karadia na povlaenje s politike scene ve prije izbora", a ne na njegovo uhienje.NakonpovratkauHagCassesedoznajedamuglavnituiteljRichardGoldstoneinjegovpomonik Graham Blewitt predbacuju da je osujetio pokuaj Karadieve predaje pozivajui na njegovo uhienje. On nijebiouhienjertoamerikevlastinisuhtjelezbogpolitikihrazloga",uzvraadevetgodinaposlijeAntonio CassesekadgaGrahamBlewitt,kojijenapustioICTY,iBiliStuebnernastavljajuoptuivati,aliovajputjavno, da je 1996. dopustio Karadiu da izmakne pravdi. Veliki branitelj meunarodnog prava i nezavisnosti pravosua, talijanski je sudac nadasve pokazao da je bilo uzaludno zamiljati da se s ICTYem moe pregovarati o bilo kakvoj nekanjivosti. Dva tjedna nakon njegova apela na Konferenciji u Firenci, medijski odjeksudskeraspraveosluajuKaradiiMladi",kojujepratilostotinjaknovinarapristiglihkrajemjunai poetkomjula1996.uHag,odvraasvakinovipokuajdasenavedeSuddaodustaneodprogonaKaradiaza genocid. Na kraju sasluanja brojnih svjedoka i iznoenja dokaza, Sudsko vijee ICTYa, 11. jula 1996., potvrujesveoptubeiponovnoizdajemeunarodninalogzauhienjedvojiceokrivljenih.
71 72

U slijepoj ulici, Washington odluuje u Miloevievu sluaju zaigrati na kartu Richarda Holbrooka. Tvorac DejtonskogsporazumastieuBeograd17.jula1996.Holbrookeovamisijasastojiseupostizanjusvrgavanja Karadiasvlasti,anenjegovaizruivanjaHagu.StateDepartmenttopriznaje.IzruitiihHaguulisiinama, bilobidobrorjeenje.JedanjeodnaihciljevavidjetiihuHagu.Alievotojamislim.Budimopragmatinii realistini:jamislimdabi,zapoetak,bilodobro,primjerice,daKaradibudesmijenjensasvojegpoloajai damuseukinuovlastiustranci.Onmoraodustatiodsvojeulogeilibitinatoprisiljen,atakolienisvojeg utjecaja.MimislimodabibiloidealnodaobojicabududalekoodBosne,takodavienemoguvritiutjecajza vrijemeizbornekampanje",izjavljujeutiskunjegovglasnogovornik,15.jula1996. Prvi susret izmeu Holbrooka i Miloevia, 17. jula u Beogradu, zavrava neuspjehom. Amerikanac odlazi i vraasesutradanposlijepodneusrpskuprijestolnicu.Miloevijesazvaodvojicunajviihdunosnika 71KlarinMirkoiVidakoviMina,Unatosvemu,desetprvihgodinaTribunala,SenseTV,Hag,2003.
72 Ove optube objavljene su 24. juna 2005. u nizozemskom dnevnom listu NRC Handelsblad. List nije smatrao pogodnimpruitipravonaodgovorAntonijuCasseseuiobjavitipismokojejeposlaoglavnomurednikuredakcije,pismo ukojemuprepriavasvojsusretuSarajevusKaradievimodvjetnikom.

bosanskih Srba nakon Karadia, Momila Krajinika i Aleksu Buhu. Pregovori traju deset sati. Dogovor koji predlae Holbrooke trai smjenjivanje Karadia s poloaja predsjednika srpskog entiteta u Bosni i nacionalistike partije na vlasti. Ali on takoer trai i odlazak Karadia iz Bosne. Zato ga ne poaljete njegovojmajciibratukrijumaruunjegovorodnoselouCrnojGori?"izjavljujeHolbrookezavrijemerasprave. Ali nitko u dvorani nije u stanju zahtijevati od Karadia da tiho ode, iako Hag nije jedno od odredita. Karadi ne eli napustiti ni Bosnu ni rukovoenje svojom strankom. Ratni zloinac, koji ostaje na Palama, faksomilitelefonomprimaprijedloge.Onsemrgodi.Alinjegovanacionalistikapartijauopasnostijedabude zabranjena na izborima i rasputena. Napokon se postie nekakav sporazum. Miloevi helikopterom alje efa svojih tajnih slubi Jovicu Staniia na Pale da dobije Karadiev potpis. Snage NATOa ekaju ga da ga otprate do kue optuenoga koji potpisuje dokument. Stanii se nou vraa u Beograd. Sutradan ujutro, Holbrooke saziva konferenciju za novinstvo. Pred televizijskim kamerama on mae izjavom potpisanom Karadievomrukomiparafraziraje:Odjutros,RadovanKaradinijeviepredsjednikRepublikeSrpske,on je odustao od svojeg poloaja i od svih svojih ovlasti. Gospodin Karadi prihvaa takoer da odmah i definitivnoodustaneodsvakogpolitikogdjelovanja.Neesepojavljivatiujavnosti,naradijuiliteleviziji,nee ninakakavnainsudjelovatinaizborima.Ondobroznadajeupravopotpisaokrajsvojepolitikekarijere.I poevioddanas,KaradijeodustaoodpoloajapredsjednikaSDSaiodsvihfunkcija,ovlastiiodgovornosti kojeiztogaproizlaze."
73

SporazumjepredviaodaKaradipotpunonestaneizpolitikogivota,auzamjenueSDSsudjelovatina izborima. Kad je dobio konaan tekst sporazuma, Holbrooke je izjavio: 'Dobro, SDS ide na izbore, a za Karadia ICTY vie ne postoji'", tvrdi Aleksa Buha, koji je u Beogradu bio na pregovorima. Holbrooke demantira.MielimovidjetiKaradiaiMladia,optuenezaratnezloine,kakoodgovarajuzasvojadjelau Hagu.Tojenadugoronicilj.BuduidasenijemoglozahtijevatiodNATOsnagadabismopostiglisvojcilj, moratemopostupatiufazama.ZapoetakKaraditrebanapustitiPalejerdokjenaPalama,akiakoje nevidljiv,akiakoostajeizvanpolitikogijavnogivota,mojikolegeijaneosjeamoseugodno",objanjava on 22. jula 1996. na amerikoj mrei PBS. Ali Karadiev dugi bijeg samo e pothranjivati, tijekom godina, sumnje u obeanja dana u Daytonu ili naknade odobrene Karadiu u zamjenu za dogovor 18. jula 1996. OtadaejavnostgovoritiotajnomdogovoruHolbrookeKaradi,zakojisepretpostavljadajaminjegovu nekanjivost.Karadiinjegovaobiteljneeprestatipotvrivatinjegovopostojanje,spominjuigaradijekao gentlemanagreement,viekaodanurijenegolinapisanipotpisansporazum.
74

Francuskoamerikasuparnitva

Holbrookovo putovanje svjedoi o volji Washingtona da nae alternativu uhienju. Ni Pariz ni London nisu imali nikakva prigovora. Karadi i Mladi ostaju jamci mira, njegovu provoenju na terenu. Mnoge vlade misledaeoni,kadbudusvrgnutisvlasti,izgubitisvojpolitikiutjecajibitizaboravljeni.Zaveinu,tobibilo najboljerjeenje.Politikahrabrostzahtijevalajedabuduuhienibezodgaanjajerihjepravosuekazneno progonilozamasovnezloineijerjenjihovaslobodainjihovanekanjenostuvredazartvekrenjezadane rijei. Realpolitika je, naprotiv, htjela da ne budu uznemiravani dok ne prijee provoenje Dejtonskog sporazuma.Zapadnevladesmatrajudatakoradenabrzomuvrivanjumirapamakaripodcijenuzaborava patnji jedne zemlje i naroda izloenog gotovo etiri godine strahotama itava arsenala zloina protiv ovjenosti. Upregnuvi se da kazne glavne odgovorne za takve zloine, meunarodno pravosue tei unaprijediti trajan mir. Ne bez humora, jedan je francuski pravnik u Hagu naglasio da je taka spoticanja izmeu politike i meunarodnog pravosua u usklaivanju vremena. Magistrati misle da ne moe biti nacionalnogpomirenjabezpravde.AprofesormeunarodnogpravaMarioBettatiobjanjava:Pravda
73HolbrookeRichard,ibid.Str.342343.

74ZariMiroslav,Holbrookegovoriistinu,Veernjenovosti,Beograd,2.marta2004.

je obavezan put za utvrivanje, u oima svih, istine o jednom bolnom razdoblju povijesti jedne zemlje i o hukaimatihtragedija.Utomesumiripravdanerazdvojivi."Notakverijeiizazivajuprezirpragmatiara,ak ikadizbjegavajutojavnopokazatiradijesegruborugajuiukrugovimakojisuveutouvjereni,uzrizikda sablaznenekezabludjele sluatelje,odkojiheim senekinakraju,usredjednodunogodobravanja,isami pridruiti. Jer u svim velikim odlukama drava, a pogotovo kad je rije o miru, moral" ne mora ni u kojem sluaju biti prepreka realizmu koji bi prema njima ovisio o nekom viem moralu i bdio, ljubomorno i mjerodavno,nadpravimvitalniminteresimakojepravdazanemaruje. Karadi je prisiljen ustupiti mjesto Biljani Plavi, izabranoj za predsjednicu srpskog entiteta u Bosni nakon izbora14.septembra1996.ZaduenazauvrivanjemirovnogprocesausrpskomentitetuunutarBiH,ona takoer pripada krugu krajnjih nacionalista. Zbog toga to je pridonijela da zemlja ogrezne u krvi, ICTY je u aprilu 2000. optuio bivu Karadievu zamjenicu za genocid i osudio, nakon njezina priznanja krivnje, na jedanaest godina zatvora za zloine protiv ovjenosti. Mladi je 9. novembra 1996. smijenjen sa svojeg poloajavojnogzapovjednikasnagabosanskihSrbakojijedotadazadrao.Alinjihovinajbliisuradniciostaju napoloaju.KaradistanujeusvojemdomunaPalama,ufrancuskomsektoru.AMladiusvojemglavnom tabu kod Han Pijeska, u amerikom sektoru. Meutim, nalozi za uhienje dvojice optuenih, kazneno progonjenihzagenocid,uruenisusnagamaNATOajoujanuaru1996.
75

Richard Goldstone odustaje. Louise Arbour ga nasljeuje od 1. oktobra 1966. i odluuje prodrmati zapadne prijestolnice. Lien sudske policije ICTY se mora osloniti na meunarodne snage u Bosni i Hercegovini ili na lokalnevlasti.Alionenisuvoljneuhititivlastiteratnezloincekojetiteiastekaojunake.Porukaprenesena LouisiArbouruGlavnomstoeruNATOa,17.oktobra1966.jasnaje:Kaoprvo,NATOjekaosvojupolitiku odrediodaneeuhiivatiratnezloince."Kanaankatoosuujekaoneprihvatljivo.Unezgodnompoloaju, NATO ini jednu gestu. Zapovjednitvo IFORa obavjetava svoje trupe 16. decembra 1996. da e od sada morati dovesti u zatvor sve osobe pod optubom s kojima dou u dodir u okviru svojih zadataka kako bi osiguralinjihovoprovoenjeusjediteICTYa.Aliujanuaru1997.zavrijemenovogsusretauGlavnomstoeru NATOa,LouiseArbouroptuujetrupedaizbjegavajunaiseoiuoisazloincimakakoihnebimoraliuhititi. I ona izaziva nekoliko diplomatskih incidenata. Naroito s Francuskom jer izjavljuje novinarima: Ratni se zloinciosjeajusavrenosigurnoufrancuskomsektoru."Parizukazujenaskretanjepravosudnogspektakla". Tomseformulomrazbacujusvakiputkadnekituiteljiliistranisudacpozivamedijekaosvjedokepolitikih pokuaja da se sprijei djelovanje sudstva. To je prvi refleks jedne politike klase koja postupno otkriva ogranienjakojeuzrokujemeunarodnopravosue,naroitokadaizaeizsudnicadabisetoistopravosue kao ravnopravan sudionik pozvalo na meunarodnu scenu. Meunarodno pravosue koje se pokazuje predstavlja smetnju. Pariz, koji je prije tri godine igrao kljunu ulogu u stvaranju ICTYa, gleda 1996. g. s odreenim prezirom ovo ostvarenje koje se ve emancipiralo i htjelo bi predstavljati zapreku politikom realizmu.Ministarstvovanjskihposlova,Ministarstvoobrane,njihovipravnisavjetnici,svislonoizjavljuju:To nam nije bilo potrebno." Zapravo, oni se suprotstavljaju injenici da bi visoki dunosnici, efovi drava ali i vojnizapovjednici,ministri,paicijelevlade,jednogadanamoralipoloitiraunpravosuu,ito
75 Obrazlaui jedanaestogodinju kaznu, izreenu u februaru 2003., suci su naglasili da su meu olakavajuim okolnostima vodili rauna o grinji savjesti koju je izrazila Biljana Plavi. Optuena je ipak odbila to sama izraziti, za vrijeme sasluanja, prepustivi svojem odvjetniku, Kanaaninu Eugenu O'Sullivanu, brigu da to redigira i izgovori, u njezinoime,zavrijemejednekonferencijezanovinstvouHagu.Godinudanaposlije,BiljanaPlavizanijekalajesvoja priznanjaiodbijalasvjedoitiuprocesuprotivMiloeviaozloinakojpoliticietnikogienjakojesuSrbiprovodiliu Bosni.Zavrijemejednogsusretaujanuru2004.onajeizjavilaCarlidelPonte:Nakonmojeosudenajedanaestgodina zatvora,mogureidasamnevina."TuiteljstvoICTYaprenijelojesucimanovuizjavuBiljanePlaviukojojporiesvoja prethodnapriznanjaitrailodaseponovnootvorinjezinpredmet.Sucisuzanemarilizahtjevtuiteljstva.Prebaenau jedan enski zatvor u vedskoj, Biljana Plavi, koja sada ima sedamdeset est godina, alila se vie puta da je dre s kriminalkama,prostitutkamaiovisnicama".Iznoseiargumentsvojedobipodnijelajeveibrojzahtjevazasmanjenjem kaznekojesuvedskevlastidosadaodbacivale.

meunarodnom, iako su tada djelovali u slubi svojih drava. Pariz nije iznimka. Anglosaksonski politiki dunosnicialesenauplitanjeHaga"ipriznajudaSudznatnokomplicirasituaciju". Protesti Louise Arbour smetaju. Odbijanje da pridonesu lovu na ratne zloince teti vjerodostojnosti meunarodnih snaga. Amerikanci, Britanci, Francuzi, Nizozemci i Nijemci pokuavaju nai neko rjeenje. Stvorena je jedna radna skupina koja u prvom polugoditu 1997. razmilja ,,o pravnim aspektima slube, o razmjerima snage, o broju operacija koje bi ona zahtijevala, o potencijalnim metama, o koliini potrebnih obavijesti, o trajanju misije i o ulozi koju e tuitelj biti pozvan igrati u okviru ovog procesa". Roena je koalicijaAmberStar. Postupno,nekevladeshvaajuintereskojibimogleimatiodsudjelovanjauuhienjima. Posebno onemoguujui malim lokalnim gospodarima rata, koji se esto protive primjenjivanju mirovnih sporazuma, da tete. Onaj kojega se Louise Arbour sprema okriviti za genocid nalazi se na mjestu zapovjednika policije u Prijedoru. To je Simo Drljaa, ovjek koji uzrokuje ozbiljne probleme britanskim trupama,poslanimausjeverozapadnisektorBosne.SredinommartaLouiseArbourdajeimnalogzauhienje koji nije javno objavila, suprotno uobiajenoj proceduri, kako bi ostavila NATOu vremena da se organizira. Reakcija je estoka. Vie vlada trai od glavne tuiteljice da povue potez. Madeleine Albright, upravo imenovana na elo amerikog State Departmenta, pokuava je urazumiti 28. maja. Louise Arbour ne eli ni utiiprijetidaeiznijetistvarnavidjelo.
76

Devetogjula1997.nasastankunavrhuuMadridu,zemljeNATOaovlastilesutruperasporeeneuBosnida pristupe uhienju. Odmah je potpisan protokol izmeu Glavnog stoera NATOa u Europi (SHAPE) i Ureda tuiteljaICTYa.Desetogjula1997.britansketrupeprovodeprvuoperacijuuhienjaponaloguICTYa.Utoj operaciji Simo Drljaa pogiba. Uhien je Milan Kovaevi, zajedno s njim optuen i kazneno progonjen za genocid.Stvorenajeodreenadinamika.UdevetgodinamisijeNATOanaBalkanubiteuhvaenoiposlano uHagtridesetakoptuenih. AlitosenijeodnosilonaRadovanaKaradiaiRatkaMladia.
77 78

Ratko Mladi je u meuvremenu napustio Bosnu i Hercegovinu. Sedamnaestog marta 1997., upravo onog danakadjenoviICTYevnalogpredanNATOu,onjenestaoizsvojegglavnogtabauCrnojRijeci,kodHan Pijeska, u amerikom sektoru, i stigao u Beograd. Najvjerniji lanovi Mladieve vojne pratnje zadueni za njegovu osobnu sigurnost slijedili su ga u Srbiju. On e se samo povremeno vraati u Bosnu, na nekoliko kratkih boravaka, da posjeti svoju obitelj u rodnom kraju u Kalinoviku ili na pogreb brata Milivoja, 24.juna 2001., to nee izazvati nikakvo djelovanje NATOovih snaga. U toku su i intenzivni pregovori kako bi se postigaoodlazakRadovanaKaradia. Dvadesetog marta 1997. Radovan Karadi obavijeten je o trenutanim raspravama koje se vode u krugu koalicije Amber Star. Jedan francuski asnik otkrio mu je pojedinosti. Od svojeg dolaska u Bosnu 1995. zapovjednikHerveGourmelonodravaojevezestimratnimzloincem.NakondolaskaNAT0snagafrancuska vojna obavjetajna sluba odluila je iskoristiti tu vezu. Od tada se Gourmelon po zadatku redovito via s Karadiem na Palama, s ciljem da ga uvjeri da se preda Sudu. Znajui ve neko vrijeme za to, Amerikanci nadzirufrancuskogasnika.Ulovilisugauzamkuistogdanakad,premanjegovimiskazima,pokuavaodvesti Karadiadasepredafrancuskimvojnicima.AmerikancielepreuzetiodFrancuzainicijativupregovaranjas Karadiem. Izbori u decembru 1996. osigurali su Clintonu drugi mandat. Washington se ponovno poeo potpuno angairati u Bosni i Hercegovini. Ako Karadi odlui jednog dana otputovati u Hag, oni ele imati glavnu rije u pregovorima. No Gourmelonova prisutnost smeta Amerikancima jer Karadi previe govori. Bjegunacje,naime,povjeriofrancuskomoficirudajedobioodamerikihvlastiobeanjedaneebitiposlanu HagakonebudekrioDejtonskisporazum.Karadijeakpripremiofilmskiintervju,snimljenujanuaru1997. naPalama,kojijenjegovarodbinastrogouvala,u
76AmberStarbitepreimenovan,unovembru1998,uFerventArcher,izatimproirennajodvijezemljeItalijui panjolsku,abrojnjezinihlanovanasedam.77Udecembru2004.snageNATOazamijenjenesueuropskimsnagama. 78HolbrookeRichard,ibid,str.338.

kojem izjavljuje: Prijestolnica Nizozemske nee imati povlasticu da me ugosti. Richard Holbrooke predloio mi je kompromis da se povuem u anonimnost u zamjenu za ameriku zatitu od Hakog suda. Ja sam potovao svoj dio, a do sada i Amerikanci svoj." Gourmelonu je doputeno da ostane u Sarajevu, ali pod uvjetom da se prestane viati s Karadiem i da dijeli svoje informacije sa saveznicima. Sada je amerikim izaslanicimaputslobodan.
79 80

Dvadesetsedmogmaja1997.petnaestlideraAtlantskogsavezapotpisujeuParizusporazumizmeuNATOai Rusije,uprisutnostiBorisaJeljcina.UvrtovimaElizejskepalaeJacquesChirac,BiliClinton,HelmutKohlinovi britanski premijer Tonv Blair, susreu se zasebno. Chirac koji je postao predsjednik u proljee 1995., uoi genocidauSrebrenici,nezadovoljanjetosumudvafrancuskapilota,taociSrbadodecembra1995.,vraena uloemstanjuispremanjenaborbu.MladiseskloniouBeograd,aliKaradijejouvijeknaPalama.Onje osim toga upravo u aprilu dao intervju grkoj televiziji. Svi znaju gdje se nalazi. Doao je trenutak njegova uhienja. Clinton bodri Francuze da oni provedu operaciju. Chirac odbija da njegovi vojnici djeluju sami. On traiamerikosudjelovanjeispremanjedozvolitidamarincidjelujuufrancuskomsektorukakobiseuhitio Karadi.Clintonoklijevazbogopasnostizaljudskeivoteinaglaavadaoperacijanemoebitiprovedena,a da se ne obavijeste Rusi. Chirac se protivi Moskva se dotad vrsto suprotstavljala Karadievu uhienju i pourit e se upozoriti bjegunca. Clinton inzistira, a Tony Blair ga podrava. Chirac napokon poputa. Pri jednom susretu, 29. februara 2000. u Elizejskoj palai, Jacques Chirac povjerava tuiteljici Carli dal Ponte: Karadi nije bio uhien zbog protivljenja Rusa. (...) Boris Jeljcin mi je rekao: 'Karadi zna previe stvari o Miloeviu.'(...)IupozoriomedaeposlatiaviondagaizvueizBosneakobudepotrebno,alidanikadanee dopustitidaKaradibudeuhien." eficaamerikediplomacije,MadeleineAlbright,kojapratiClintonauParizu,zapoinjesljedeihdanaposjet Balkanu. Trideset prvog maja 1997. ona u Banja Luci susree predsjednicu srpskog entiteta Biljanu Plavi. MadeleineAlbrighttraiodnjedauvjeriRadovanaKaradiadazamijeniBosnuzanekodalekoizbjeglitvo kaoalternativusuenjupredICTYem".NekitvrdedajedravnatajnicapredloilaIndiju,SrbijuiCrnuGoru, JunuAfriku,jednuoddravabivegSovjetskogSavezailiakGrku. BiljanaPlaviodlazisutradannaPale. Karadibjesni.OnneelinapustitiBosnuiostavitiPlavikudaseizriitopokoravanaredbamaAmerikanaca. Optuuje je da iznevjerava srpsku stvar i iskljuuje je iz stranke. Poetkom augusta 1997. Karadi izaziva Amerikance. Dok je Holbrooke u posjetu Balkanu, on na Palama daje intervju minhenskim novinama SiiddeutscheZeitung,podnaslovomJanisamudovite,ukojemkaedajespremanpodvrgnutisesuenju poduvjetomdasenjegovosuenjeodravapredsudovimabosanskihSrba.Razgovorjeobjavljen8.augusta, na dan kad je Holbrooke stigao u Beograd. Novi dravni tajnik zaduen za europske poslove bijesan je. Karadi je prepreka miru. On i njegov klan pokuavaju dovesti u manjinu one koji, u bosanskosrpskom taboru, podravaju reforme, zbog ega se predvia slab uspjeh na novim parlamentarnim izborima raspisanimazasredinuoktobra.PremamiljenjuWashingtona,Karadiatrebadefinitivnoneutralizirati.
81

Devetogaugusta1997.MiloevijeponovnoprimioHolbrookauBijelomdvoru.PridruioimseKrajinik.Bez otezanjaHolbrookepodnosikopijuKaradievogintervjuadvojicinajviihsrpskihdunosnika,kojimupriznaju oitokrenjeodredabadogovoraod18.jula1996.Takvipostupcipoveavajuizgledezavojnomakcijomkako biseKaradiaizvelopredSud",upozoravaihAmerikanac.AliMiloeviprijeti:Akovibudetedjelovali,toe bitivelikanesreazasve.Vaesenarodkajati."HolbrooketraijamstvodaeseKaradiizriitopridravati prologodinjih dogovora. Karadi bi mogao biti uhien ako se ne bude drao daleko od bosanskosrpske politike",izjavljujeHolbrookenaodlaskusasastanka.Bijelakuapodietonnekoliko
82

79 Naudet JeanBaptiste, Radovan Karadi, les secrets d'une traaue (Radovan Karadi, tajne jedne hajke), Le Nouvel Observateur,br.1951,28.marta2002. 80MasseJacques,Noscherscriminelsdeguerre(Naidragiratnizloinci),Flammarion,2006.,str.136. 81PremajavnimizjavamaBiljanePlavispoetkaaugusta1997.TakoeripremarazgovorusMiloradomBjelicomu tjednikuSlobodnaBosna,Sarajevo,8.jula2004,str.2324.

danaposlije. Prema njezinu glasnogovorniku Radovan Karadi, odgovoran za jedan od najgorih genocida nakonholokausta",nesmijevieigratinikakvupolitikuuloguuBosni.etrnaestogaugusta1997.uposjetu Palama ameriki general Wesley Clark, zapovjednik saveznikih snaga u Europi (SACEUR ), javno savjetuje optuenomedasepreda.Idodaje:Karadievidaninaslobodisuodbrojani."
83

Gledanaizvana,ovaudnakomunikacijaizmeuKaradiaiAmerikanacaprekomedija,ostavljadojamdase meunarodnazajednicatrgnula.LouiseArbourelivjerovatiumogunostuhienjabjegunca.GeneralClark,s kojimsesastaje27.augusta,razbijasvenjezinenade:AkoKaradibudeizruenHagu,onetamoodatida jeuDaytonusklopljensporazumsWarrenomCristopherom(amerikimdravnimtajnikom;op.a.)daganee prepustiti Hagu." Zaprepatena, Arbour pita je li to istina. Ameriki general nijee ne objanjavajui to bi moglonavestiKaradianatakvetvrdnje.
84

Tokom cijelog susreta novi SACEUR pokazuje svoju nesklonost da snage NATOa u Bosni igraju ulogu pomagaapravosua.Tvrdidanastavakuhienjaizazivaopasnostdapokrenetreisvjetskirat",daizazove iroku kampanju, terora, nereda, prijetnji ija bi meta bili i civili i meunarodni predstavnici". I upozorava: Mi ne moemo sebi dopustiti da unitimo Dayton." Arbour ga podsjea da je trei svjetski rat" ve bio najavljen prije prvog uhienja, u julu. Ona naglaava da ta uhienja nisu vana samo za Sud, nego i za mir openito.LouiseArbourdalekojeodpomislidasevelikesilespremajuizvuiKaradiaizBosnekakobi ga sklonileodmeunarodnogsuda. U septembru 1997. mjesec dana prije parlamentarnih izbora u Bosni i Hercegovini, vojni atae pri ruskoj ambasadi u Beogradu, agent GRU, trai susret s Radovanom Karadiem u jednom manastiru kako bi mu ponudioaziluRusiji.Onnagovarajednuodsvojihveza,PetraSalapuru,pukovnikavojskebosanskihSrba,koji jebiopobonikRatkaMladiauvrijemeSrebrenice,daprenesetuporukuKaradievojobitelji.IAmerikanci nastavljajupregovore.NakontosuodstraniliGourmelona,trailisuodCoddvjaShareara,ogorapomonika dravnogtajnikaStroba Talbotta,dasadaonpreuzmeulogumamcaza Karadia. Odljeta,ongapokuava nagovoriti da promijeni svoju odluku i prihvati ponudu koju mu je u maju prenijela Madeleine Albright da napustiBosnu.Doposljednjegjesusretadolo14.oktobra1997.,nadanizborauBosni.Karadiletizatim prekoSrbijeiCrneGore,neuRusiju,negouBjelorusiju,vojnimavionomkojijeunajmioBorisJeljcin.
85

KaradiusenimalonesviaovoizgnanstvouLukaenkovuzemlju.Poetkom1998.pakirakovegeivraase u Bosnu. Francuskoj nije nepoznat ni bijeg u Bjelorusiju ni povratak bjegunca u zemlju. Drugog aprila 1998. francuski i talijanski kontingenti NATOa, na slubi u sektoru Pale, oko etiristo ljudi uz blindirana vozila i helikoptere,zauzimajutvornicuFamosukojojjeKaradiimaosvojured.Rezultatupadajezapljenaoruja. Karadishvaadasevieneemoi,kaoprijesvojegegzila,ponovnonastanitiusvojemsjeditunaPalamai kretatisepredoimasvijuoduredadosvojevile.FrancuzisebojekritikemedijaakootkrijudajeKaradiu jouvijekdoputenoslobodnoetatizemljomnatopljenomkrvljunjegovihrtava.Odtadabjegunacpostaje oprezan. Vie se gotovo i ne slui telefonom. Sto je vie mogue izbjegava Pale, gdje dolazi samo u kratke posjeteobitelji.PovlaiseutekodostupnapodrujasrpskogentitetauBosni,blizugranicesaCrnomGoromi Srbijom,gdjenijeuopasnostidasesusretnesnovinarima. Savjetovalisumudasesakrije",objanjavamnogogodinaposlijejedanodnjegovihbliskihprijatelja.Prvih godina on je vrsto vjerovao u sklopljeni dogovor. ivio je udobno u svojem domu na Palama. Odlazio je redovitouPredsjednitvo(uBanjaLuku,nadrugikrajzemlje;op.a.).estojesusretaoNATOovevojnike
82HolbrookeRichard,ibid.str.355.

83SkraenoodSupremeAlliedCommanderEurope;vrhovnizapovjednikNATOsnagauEuropi,(op.ur.)
84 U Daytonu, 2. novembra 1995. Warren Christopher i Slobodan Miloevi razgovarali su o udaljavanju Karadia i Mladia. 85RadiseoGlavnojobavjetajnaupravaRuskeFederacijeGlavnojeRazvedovatel'nojeUpravlenie(GRU).(op.ur.)

kojiganikadanisupokualiuhititi.akikadjeputovaoizvanPala,nisunikadapokualizaustavitinjegovauto. (...)Uvjerensamdaonidaljeivinormalnoujednojodzemaljaskojimajesklopiougovor.Alinajteemuje bitiodvojenodobitelji",priaBoidarVuurevi,jedanodKaradievihsuradnika. Desetogaprila,lanaku listuLeMonde,kojisunamjestile"francusketajneslube,otkrivadajeKaradinavodnonaaoutoiteu jednojodistonihzemaljakojabimoglabitiBjelorusija".Informacijajezastarjela,aliomoguavaFrancuzima daseopravdaju.

86

lanak u Le Mondeu dovodi u nezgodan poloaj Amerikance. Francuzi nisu nimalo zadovoljni Karadievim povratkomunjihovsektor,aAmerikancisuseuspjelirijeitiMladiakojijejouvijekuizbjeglitvuuSrbiji. Amerikanci se boje da e Pariz otkriti zakulisne dogovore. Pariz rado optuuje Washington da se opire Karadievuuhienju.IFrancuzitopovjeravajuLouiseArbourprijednomsusretupoetkom1999.:Upravosu Amerikanci zahtijevali da Karadi ne bude uhien." Da bi odgovorili Francuze od iznoenja novih otkria, napadajuuoiposjetafrancuskogministraobraneAlainaRichardaWashingtonu. Dvadesettreegaprila1998.WashingtonPostnaslovljuje:TajnisastanakomoguavaKaradiudaizbjegne uhienje,jedanjeFrancuznavodnoizazvaoneuspjehmisije."PrologodinjaaferaGourmelonobjavljujesena sva zvona, u obnovljenoj verziji. Jer detaljan plan Karadieva uhienja, ukljuujui i informacije, mape, grafikone i operativne podatke u obliku male naranaste knjiice debljine 1,5 cm", kao toje opisao Jeffrev Smith, ista su fikcija, Cilj operacije Amber Star nije nikada bilo uhienje Karadia, a Gourmelonova povjeravanjanisusesmatralaizdajomjernijebiopozvandanapustiBosnu,gdjejeostaododecembra1997. AliamerikisudunosnicidobropazilidatonespomenunovinaruWashingtonPosta.Manipuliranjeaferom Gourmelonpogodilojecilj.AkojeKaradijouvijeknaslobodi,tojezbogkrivnjeFrancuza.Uoimairoke javnosti,FrancuziodsadasnosenajveuodgovornostzaneuhienjeKaradia.Prematome,anglosaksonski tisakneprestajesumnjiitiFrancuze zaurovanjesaSrbima,optuivatidvolinostinedostatakpouzdanosti Francuza koji putaju da se po njihovou sektoru nesmetano kreu ratni zloinci". Ovakvo vienje, koje odolijevavremenu,vraatesesvakiputkadtrebaposluitikaoprotuteaglasinamaotajnompaktuizmeu Karadia i Amerikanaca, koje kriom poinju putati u medije srodnici optuenoga. Suparnitvo izmeu FrancuzaiAmerikanaca,kaomeuzapadnimslubama,ponekadstvarno,ponekadprividno,sprijeitekroz vieoddesetgodinadaistinaizienavidjeloisluitekaoalibizaizostajenjerezultata.Tijekomdesetgodina, AmerikancievikatinasavglasdanemogusFrancuzimadijelitinikakvuinformacijuoratnimzloincimakako biopravdaliKaradievbijegkojisenastavlja.Zapravo,niFrancuziniAmerikancinitinjihovisaveznicinisubili spremnipreuzetivoenjeoperacijekojasetadasmatralaprevierizinom.
87

Karadi,bogatiiutjecajnibjegunac

Svi napori koje je Washington poduzeo od proljea 1996. propali su Karadievim povratkom u Bosnu. Zaudo,SjedinjeneAmerikeDraveinjihovisaveznicinisuosiguralinaindazadreKaradiaizvanBosne.Na tajnainmudoputajudasevrati.Paipak,poeviodnjegovapovratkaizBjelorusije,Karadi,optuenprije skoro tri godine, poinje ivjeti u tajnosti. ini se da od tada potuje uvjete iz svoje izjave iz jula 1996. i zadovoljavaseobjavljivanjemknjigakaojedinimjavnimuzimanjemrijei.Aliprividiutomevara.AkoKaradi nedrivieusvojimrukamasudbinuBosne,onidaljeutjeenaposlovesrpskogentiteta.Zapadnjacinemogu toneznatiiinisedasetomeprilagoavaju.PostupniprestanakopasnostizaNATO
86RazgovorsBoidaromVuureviem,SlobodnaBosna,Sarajevo,21.decembra2006.,str.36.37. 87Prosrpskistavovifrancuskihvlasti,zakojesustalnooptuivane,nemoguopravdatitonepovjerenjejertakvestavove uvelike dijele i britanske vlasti. Za razliku od Francuske, vie knjiga je posveeno blagosti, dapae suuesnitvu visokih britanskih dunosnika u odnosu na Miloeviev reim. Zadnje objavljeno djelo: Hodge Carole, Britain and the Balkans, 1991untilthePresent,Routledge,London,NewYork,2006.

ovetrupeizaprocesmira,kojijenekouhienjemogloizazvatiprvihmjeseci,dapae,prvihgodinanakonrata, nijedoveodopromjenestrategije. Upozorendamorapostatinevidljiv,KaradisedosaujeusvojimbrdiIma,dalekoodbliskihljudi.Sveee prelazi na drugu stranu granice gdje lima mnogo saveznika i gdje je i dalje vrlo popularan. U Crnoj Gori, njegovoj rodnoj zemlji, gdje jo ivi njegova majka i najvei dio njegove rodbine, jo uvijek nailazi na susretljivostvlasti.Uzto,lokalnosveenstvoiskazujemusvesrdnopotovanjeiuvijekjespremnoprihvatitiga u svojim nedostupnim manastirima u Crnoj Gori, kao i u Srbiji. Upravo pred silnom gomilom ! crkvenih dostojanstvenika i uzvanika, Karadi je 1997. u crnogorskom manastiru Otrog, proslavio krtenje svojeg prvog unuka. Jednako je siguran i | u Srbiji. Miloevieve tajne slube, koje su nadivjele izvlatenje svojeg efa,pruajumudragocjenupomo.TakoKaradimoeredovitoodlazitiuBeogradiprisustvovatiroenju drugog unuka poetkom augusta 2002. Posvuda i se moe osloniti na mreu odanih ljudi koja ini njegovu tjelesnustrau,rukovodinjegovomzatitominjegovimputovanjima.Alitajeoperacijaskupa.Pogotovootkad jenapustioPale,stojistotinehiljadaeuragodinje,premazapadnimslubama. KaradicrpiizblagajneRepublikeSrpske,srpskogentitetauBosni.Izmeu1998.i1999.stavljenomujena raspolaganjeviemilionaeura.SlobodanMiloevimaiosezadepipribaviomumilioneura.Umartu1998., upravonakonKaradievapovratkauBosnu,MomiloKrajinik,jedanodnjegovihbivihglavnihpomagaa, trai, u pismu upuenom Nikoli ainoviu, tada Miloevievu zamjeniku premijera, milion eura kao udio u sudskojzatiti"RadovanaKaradiapredsamoproglaenimsudom"uHagu.Sljedeegmjeseca,Beogradska banka,bivabankaSlobodanaMiloeviakojomupravljanjegovavjernaprijateljicaBorkaVui,uplaujetaj iznosuoblikuzajmanamijenjenogobnovisrpskogSarajeva"Komercijalnojbancisrpskog Sarajeva", na ruke Karadieva biveg ministra pravde Momila Mandia. Novac nikada nee biti vraen ni uplaenzarekonstrukcijudijelaSarajevakojijeostaopodsrpskomkontrolom.Udogovoruspredsjednikom VladeRepublikeSrpske,iznosjeprebaenzazatitubjegunca.
88

Cijela mrea javnih poduzea usmjerava dio svojih prihoda u Karadievu korist. Privatna su poduzea isto tako morala dati svoj prilog, ponekad silom, prinuena plaenicima iz Karadieve zatiene mree, pod izgovoromdasu,zahvaljujuipokroviteljstvubivegvodezavrijemeratamogli(nedoputeno)nagomilatisvoj kapital. Njegov prijatelj Dragomir Koji, bivi ef njegove policije, bio je jedan od glavnih davatelja. On tada upravljaUnipakom,poduzeemzarazminiranjekojejenagomilalomilionedolaraugovorimaopodzakupus Roncom,amerikimpoduzeemizVirginije,specijaliziranimzahumanitarneoperacijerazminiravanja,akojeje subvencionirao State Department, i s grkim poduzeem kao to je IMI koje se koristilo europskim subvencijama.
89

ini se da ovo kolanje novca nije privuklo pozornost meunarodnih ustanova koje su toj zemlji donosile sredstvaneposrednonakonrata,ikojesumoralestrogonadziratinesamopolitikevlastinegoikretanjei upotrebu dravnog novca. Velike sile, tako spremne neutralizirati Karadiev utjecaj nakon mirovnih sporazuma, nimalo se nisu zaudile vidjevi kako bliski suradnici Radovana Karadia nadziru najvei dio ekonomskemoisrpskogentitetauBosni.Teksuse2003.,osamgodinanakonnjegoveoptube,zapadnjaci poeli zanimati za mreu financijske podrke Radovanu Karadiu. Ali bjegunac i dalje nastavlja dobivati mirovinupredsjednikasrpskogentitetakojijeosnovaoikojimjeupravljaozavrijemeetnikogienja.Initko mu ne osporava taj iznos. Meutim, sredinji mirovinski fond izraunao je njegove godinje prihode na temeljupoloajauslubiod6.aprila1992.do10.novembra2001,iakogaje1996.napoloajupredsjednika
88MomilaKrajinikaje2006.ICTYosudionadvadesetisedamgodinazatvorazbogzloinaprotivovjenostiuBosni. NikoliainoviusudisepredICTYemzazloineprotivovjenostinaKosovu,aMomilaMandiajebosanskopravosue optuilozazloineprotivovjenosti.89DragomirKojiesetekodsredine2003.pojavitinapopisuosobaosumnjienih dafinancirajuKaradievbijeg,akojimajezabranjenulazakuEuropskuunijuiuSAD.Prijetoga,Kojievuuinkovitostu operacijamarazminiranjaokoliceSarajevaviesuputapozdravljalipredstavnicimeunarodnezajednice,kojisu zaboravljalidasuKojiinjegoviljudisamisudjelovaliuminiranjukakobiodraliopsadubosanskeprijestolnice.

srpskogentitetazamijenilaBiljanaPlavi.Karadinijenikadnestaoizslubenihpopisa:njegoviadministra tivnidokumentiredovitoseauriraju,alijenikakomoraizdajemusvakegodineprofesionalnuiskaznicu. Konano, za svih ovih dvanaest godina bijega Karadi nije nikada prestao utjecati na politiki i ekonomski ivot srpskog entiteta u Bosni. Nemojte zamiljati da se on skriva u nekoj rupi kao Sadam Husein. On se slobodnokree,pie,viasvojuobitelj",estonaspodsjeaCarladelPonteneotkrivajuidaonimavremena akizaprimanjesvojihljubavnica.NakonpovratkauBosnubjegunacseprestaosluititelefonom.Odtadasa svojim blinjima komunicira porukama ili pismima. Njegova brojna pisma koja je NATO uhvatio svjedoe o Karadievoj djelatnosti na svim podrujima. On komentira politike dogaaje i aktualnosti, savjetuje financijske operacije i kupovanje zemljita, raspravlja o odravanju obiteljskog imutka, prenosi politike smjernice,dajezapovijediuvezisasvojomobranom.inisedajeKaradiprvihgodinaozbiljnosumnjaou svojunekanjivost,takodasebaviopripremanjemsvojeobraneiosiguravanjemdananjojrademeunarodni odvjetnici i da za to budu plaeni. Pisma pokazuju da nema nikakvih tekoa u komuniciranju s bliskim osobama i da je nastavio odravati izravne kontakte sa svojom obitelji. Svakog januara, na dan svojega krtenja, sastaje se sa svojima. Mnoga od tih pisama omoguuju da se upoznaju njegove navike i da se predvidenekanjegovapremjetanja.Onasutakoermogladovestidonjegovahvatanja.Ali,svakiputkadse nekikontingentNATOadomogaodokumenata,predaobi ih svojim nacionalnim vlastima, koje bi ih proglasile tajnama obrane. ICTY je dobio samo vrlo mali dio, nekolikogodinaposlije,kadinformacijetosuihsadravalanisuvieimalenikakvevrijednosti.Ujesen2005., kadjeCarladelPonteprijetiladaeotkritiistinuohajkinaKaradia,iznenadnojojjedostavljenodesetak fascikala koji su sadravali pisma i druge osobne dokumente to su pripadali bjeguncu. Ti su dokumenti naknadnoobjasnilifunkcioniranjemreaKaradievezatite. NovaiposljednjasmrtonosnakampanjaSlobodanaMiloevianaKosovuuljeto1998.odvraapanjusBosne iHercegovine.NATOsespremainterveniratiprotivMiloevievihsnagaiviesenenastojiaknitipretvarati da hvata Radovana Karadia. Oajna, Louise Arbour odluuje, samo nekoliko tjedana nakon to je optuila SlobodanaMiloevia,pokuatiuvjeritiKaradiadasepreda.Onazaduujelanasvojegureda,Amerikanca PaulaNella,dastupiukontaktsRadovanomKaradiem.Dolojedonekolikotajnihsusreta,alibezrezultata. Dogaali su se izmeu Trebinja i Bilee, u blizini jezera, zatim zapadnije, u manastiru na putu koji vodi u Stolac, zatim u podruju Foa Viegrad, u hotelu u blizini Kule Banje i, napokon, u Crnoj Gori, na visovima planineabljak.Prisvakompremjetanju,istraiteljusupovezalioi,njegovipratiocimijenjajuruteinekoliko puta mijenjaju vozilo. Za vrijeme njihova posljednjeg susreta, Radovan Karadi ponovno podsjea na sporazum s Richardom Holbrookeom, iz novembra 1995. U izvjetaju o svojoj misiji Paul Nell saima Karadieve rijei: Malo prije Daytona, ameriki diplomat mu je obeao da nikada nee biti uhien ako se budedraopostrani." Ured Louise Arbour trai od NATOova zapovjednika u Bosni, generala Meigsa, da se dogovore o nainima KaradievaprebacivanjauHag.OnjavljadatrebadobitizelenosvjetloosobnoodClintonaprijenegotose poduzme bilo kakva akcija koja ukljuuje Karadia. Louise Arbour naputa svoje mjesto povjeravajui taj projektCarlidelPontekojajestiglauHag14.septembra1999.

Sretnajeokolnosttojenovatuiteljicavicarka,aKaradijerazmatraomogunostdasepredaba uvicarsku.Optuenikneeliizgledatikaokukavicaitraidanjegovapredajabudeprikazanakao uhienje.No,nemanimalopovjerenjauNATOibojisezasvojivot.Zavrijemeposljednjegsusretas izaslanikomLouiseArbour,poetkomseptembra1999.,Karadidoupotankostiraspravljaonainu svojepredaje.Ponovno traidapoetaksuenjaekaukunompritvoruitristohiljadanjemakih marakakakobiosiguraosvojuzatitu.Novatuiteljicaeljelabiiskoristitisljedeisusret,akosebude odravao u Bosni, da ga prijetnjom neposrednog uhienja prisili na predaju. Dvadeset drugog septembra 1999. ona trai pomo generala Meigsa koji potvruje da je potrebna Clintonova suglasnost za bilo kakvu akciju protiv Radovana Karadia ako se dogaa u amerikom sektoru. General Meigs, meutim, preporuuje da se savjetuju s Parizom jer e Karadi vjerovatno biti u francuskom sektoru. Carla del Ponte primljena je 29. februara 2000. u Elizejskoj palai. Chirac bez

okolianjaoptuujeAmerikancedaprijeeKaradievouhienje.KaodokazkaedajeFrancuska,,u prolostipoticalaAmerikancedadjeluju",alioninisumakliniprstom.Chiracpriznajedajeuvjeren da je nekakav sporazum sklopljen u vrijeme dejtonskih pregovora, ali da nema vrstog dokaza. Dvadeset treeg marta 2000. Carla Del Ponte otvoreno postavlja to pitanje Wesleyju Clarku, zapovjednikusaveznikihsnagauEuropi(SACEUR).AmerikigeneraltoporieioptuujeChiracada sesporazumiosKaradiemiMladiemkakobi,uoiceremonijepotpisivanjamirovnihsporazumau Parizu,postigaooslobaanjefrancuskihpilota,kojisuodaugusta1995.usrpskomzarobljenitvu.On dodajedajefrancuskoprotivljenjemotiviranoiekonomskiminteresimaFrancuskeuSrbijiiuRusiji. AliponavljadajepotrebnoClintonovozelenosvjetlo.DabiipakdokazaokakosuChiracoveoptube protivAmerikanacaneosnovane,generalWesleyClarktraiodParizadanaredifrancuskimtrupama da to prije uhite Radovana Karadia. U pismu od 24. marta 2000. naslovljenom na zapovjednika francuskog Glavnog stoera generala JeanPierrea Kelchea, koje je on odmah dostavio Carli del Ponte, pie: Nakon naih rasprava i u elji da razjasnim svoje namjere, ja vas ovim pismom ovlaujemdapoduzmetesveakcijepotrebnezahvatanjeRadovanaKaradiaimvaesnagebudu mogletoizvriti,natemeljuoptuniceICTYa,podignuteprotivnjega.Biobihvamzahvalandame obavjetavate u skladu s procedurom." To je samo uzaludan pokuaj, i Clark to zna. Washington objanjava: Francuzi imaju u Karadievoj okolini vezu, jednog od njegovih tjelesnih uvara. Ako zatraepomoSADa,miemoimjedati,aliistinajedaFrancuzineelenaupomo.Oninastoje postiiKaradievupredaju."Karadije,umeuvremenu,prekinuosvekontaktesPaulomNellom, izaslanikomtuiteljiinaureda.TojebioposljednjisusretsnekimpredstavnikomICTYa. Pasivnostvelikihsilazavrijemesukobadovelajedomnogihprljavihnagodbikojee,kadsejednom vratimir,dovestidonovih.Jueranjanemoraadananjunemo,zatvarajuipolitiareuzatvoreni krugizkojegnastojeizaineprestanoseopravdavajui.Svakavelikasilaimasvojevlastitedugoveuz one koje dijele sve zajedno. Amerikanci i Francuzi uzaludno prebacuju krivnju jedni ne druge dok sporazumno nastoje ograniiti djelovanje pravosua kako bi prikrili svoje prijanje postupke. Francuskanijenikadaeljelaotklonitisumnjusokolnostioslobaanjapilota12.decembra1995.,dva dana prije potpisivanja Dejtonskog sporazuma u salonu Elizejske palae u Parizu. Frederic Chiffot i JoseSouvignetsudjelovalisuuNATOovojoperacijiprotivsrpskihpoloajauBosnikadje30.augusta 1995. sruen njihov Mirage. Pronali su ih seljaci, predali ljudima Ratka Mladia i njegovoj slubi osiguranja. Radovan Karadi, dakle, nije bio u poziciji da se cjenka. Izaslanici Jacquesa Chiraca ili francuskih slubi, bivi prefekt JeanCharles Marchiani, general u mirovini PierreMarie Gallois i drugi, shvatili su to nakon to su tjednima s njime vodili pregovore za vrijeme kojih je traio prestanak progona pred ICTY. Pariz je konano traio od Beograda, uz prijateljsko posredovanje Moskve, da nagovori Mladia da pusti dva asnika. Prema nizu telefonskih razgovora, koji su prislukivani u to vrijeme, a izneseni krajem juna 2003. na suenju Miloeviu, i Ratko Mladi je pokuao pregovarati o svojem nekanjavanju u zamjenu za oslobaanje pilota. U telefonskim razgovorima iz decembra 1995. meu srpskim rukovodiocima spominju se Chiracova obeauja. Komandant Generaltaba Armije, Momilo Perii, rekao je 9. decembra naveer Zoranu Liliu, predsjednikuFederacijeSrbijeiCrneGore,daMladi,uzamjenuzapilote,traivrstajamstvada neebitiizruenSudu".LiliseudijersumusviChirac,Miloevi,PeriiisamLilidalisvojuri je". U telefonskom razgovoru s Liliem, nekoliko trenutaka poslije, Miloevi odobrava Mladieve zahtjeve i sugerira svojem sugovorniku da mu izda pisano jamstvo. Ne ekajui, Lili obavjetava Periia i naglaava da e Mladi dobiti pisani dokument, a uz to i rije predsjednika Miloevia i Chiraca".Isteveeri11.decembra1995.MiloevievasuprugaMiraMarkovipozivaMladievaefa tabaRajkaBanduku:NedolaziuobzirdaMladiodeuHag,nemanikakvarazlogadapilotinebudu razmijenjeni pod tim uvjetom." Zatim izjavljuje da, kad Mladi dobije jamstva, piloti moraju biti predaniFrancuzima.Parizjetouvijekporicao.PrisusretusCarlomdelPonteuElizejskojpalai25.

juna 2003. Jacques Chirac izriito kae da Francuska nije nikad pregovarala o oslobaanju svojih pilotauzamjenuzaMladievupropusnicu.Znamjatupriu,topriajuonajrazbojnik(JeanCharles; op.a.)Marchianii(Charles;op.a.)Pasqua,abiojeinekiRus(ArkadijGajdamak;op.a.)utojprii.No biosambijesanitrailismobezuvjetnooslobaanjepilota!"uzviknuojetadaChirac.
HajkanaMladia Nakon zavretka NATOove intervencije na Kosovu u proljee 1999. zapadni dunosnici obnavljaju svoja obeanjadaepotivatizahtjevepravosua,ali,izakulisa,nemijenjajusvojupolitikuodbijanja.Ufebruaru 2000. za vrijeme jednog posjeta Nizozemskoj Jacques Chirac ponovno potvruje odlunost Francuske da uini sve kako bi pomogla u uhienju traenih osoba, a osobito onoga koji utjelovljuje etniko ienje u njegovu najgnusnijem obliku, tj. Radovana Karadia". Wesley Clark u aprilu pojaava ton: Karadievo je uhienjepitanjedana."AGeorgeTenet,efCIAe,prisusretusCarlomdelPonte26.septembrauLanglayu, dodaje: Ja takve ljude progonim diljem svijeta. Zato se ne uspijeva uhititi ni Bin Ladena? Trebalo nam je sedam dana da uhvatimo Noriegu s dvadeset hiljada marinaca u zemlji koja je bila naa... Karadi je moj prioritet broj jedan. On je u sreditu svih naih napora. To je jedna od najteih operacija. On nikada ne razgovara telefonski, ne potpisuje nikada dokumente (sic). Meutim, ako Miloevia svrgnu s vlasti, svi e takorinapustitibrod."Umaju2001.,nanovomsastankunakonamerikihizbora,GeorgeTenetponavlja:Za Bushovu administraciju, kao i za CIAu, Karadi i Mladi spadaju u najvie prioritete." Zatim naglaava i ne sumnjajuitoesedogoditi11.septembra:KaradijezamenevanijiodMladiaivanijiodBinLadena." BritanskipremijeristotakouvjeravaCarludelPonteusvojupodrku.Upismudatiranom19.decembra2001. TonvBlairpie:NaroitomezabrinjavainjenicadaKaradiiMladijouvijeknisuuhieni.Mismojasno ukazali Kotunici (predsjedniku Srbije i Grne Gore, u vrijeme njegova posjeta Velikoj Britaniji, potkraj novembra, op. a.) da njihova sloboda oteava stabilizaciju situacije u Bosni. Mi smo suoili vlasti s informacijama koje pokazuju da elementi Jugoslavenske armije osiguravaju Mladievu zatitu. I dalje emo ustrajatiutome." Nakon to je u oktobru 2000. svrgnut s vlasti, Slobodana Miloevia izruio je Hagu 28. juna 2000. srpski premijerZoranini.Tajpreokretkaodanajavljujemogueotvaranje.BjeguncikojisunaliutoiteuSrbiji sad su ve na dohvat ruci pravde. To barem vjeruje Carla del Ponte koja odluuje pokuati nagovoriti srbijanskuvladudauhitiRatkaMladiakojisejavnopokazujeuBeogradu. Nakon odlaska iz Bosne u martu 1997. Mladi ivi u Srbiji pod zatitom najviih dravnih vlasti. Slobodan Miloevigajivelikodivljenjepremakrvolonomegeneralu.UoinjegovesmrtiuHagu,umartu2006.,rekao je svojim zatvorskim drugovima: Ratko Mladi je veliki zapovjednik, pravi dentlmen." Njegov nasljednik VojislavKotunica,izabranuoktobru 2000.,nemijenjastrukture.PedesetaknajvjernijihMladievihlanova osiguranja slijedilo ga je u Srbiju. Nastanili su se u vojarni na Topideru, u srpskoj prijestolnici. Beogradska armija osigurava im logistiku, putovanja, nadzor. Ratko Mladi ivi u svojoj beogradskoj vili, u Ulici Blagoja Parovia117A,urezidencijalnojetvrtiBanovoBrdogdjejevojskaizgradilakuezasvojevisokeasnike.Kad u aprilu 1999. NATO pokree operaciju bombardiranja Saveznike snage, ciljaju se ponajprije vojne infrastruktureipostrojenja.MetesugaanesvedoBeograda.RatkoMladipreselioseodmahuunutranjost. UpoetkuboraviuodmaralituStragarima,blizugradiaTopole,zatimsepreselioudrugovojnoodmaralite, uRajcublizuValjeva.Nakontosuzavrilaratnadjelovanja,RatkoMladiprovodivrijemeizmeuBeogradai unutranjosti. esto je gost generala ivanovia, svojeg prijatelja koji je zapovijedao Drinskim korpusom do jutra kad je zapoeo genocid u Srebrenici, a koji ima kuu u blizini Gornjeg Milanovca. Redovito odlazi u podruje Valjeva gdje boravi kod drugih srpskih generala i kod generala Petra Graanina, biveg ministra, prijateljaobiteljiMiloeviisavjetnikausjenisvihusporednihmrea.UpravoutupokrajinuusredituSrbije, povukaosenanekolikotjedanauvrijemeizruivanjaSlobodanaMiloeviaICTYu.,28.juna2001.Nakonto ga je predsjednik drave Vojislav Kotunica uvjerio da nee biti predan Hagu, Mladi se konano vratio u Beograd. Iz budeta Vojske Republike Srpske pronevjereno je 75 000 konvertibilnih maraka, valute Bosne i Hercegovine(oko36000eura),kakobimusekupioautomobilkojaeonzatimdarovatisinu.

KadseMladiuproljee2001.,azatim2002.lijeiouVojnojbolniciuBeogradu,nijesekoristiopodzemnim ulazomnarazinigaraa,negojeulazionaglavnavrata.Istotako,Mladisepokazujeinavjenanjusvojegsina Darka, a nazoi i sveanostima u Domu Armije, smjetenom u srcu Beograda. Obilazi restorane u svojoj etvrti,idenanogometneutakmice.Beograanigaredovitosusreu.Njegovoestopojavljivanjepredstavlja izrugivanje meunarodnoj zajednici. Snage NATOa poslane u susjednu Bosnu i Hercegovinu ne mogu djelovati u Srbiji, ak i kad bi htjele. Na taj nain mogu otkloniti ponudu Zorana inia Carli del Ponte 28. juna 2001. Srpski premijer koji sredinom popodneva telefonira tuiteljici da je obavijesti o izruenju Slobodana Miloevia na Sud, predlae joj da u isti mah isporui Mladia. Ako NATO moe djelovati bez odgode,urokuodetirisata",sugeriraon.MladijetadakodkueuBeogradu. MladiubrzopostajerazlogneslaganjaizmeuVojislavaKotunice,predsjednikaSavezneDraveSrbijeiCrne Gore, i Zorana inia, srpskog premijera. ini zna da njegova zemlja nee nai svoje mjesto na meunarodnoj sceni ako daje utoite najodgovornijem za pokolj u Srebrenici, kojega trai meunarodno pravosue. Ve prije nego to je izruio Miloevia Hagu, on trai od Kotunice da ukine zatitu odobrenu Mladiukojufinancirasaveznibudettedagaumirovi. Mladi nije nikada prestao biti aktivan asnik jugoslavenske vojske, ak ni u vrijeme najeeg etnikog ienja.Zavrijemeratakadjezapovijedaovojskombosanskih Srbai inilosedaovisiosamoproglaenom predsjednikubosanskihSrbaRadovanuKaradiu,MladijeostaopodpokroviteljstvomBeograda.Svakood njegovih unapreenja, poput onog od 16. juna 1994. koje mu je pribavilo treu generalsku zvjezdicu, doneseno je odlukom potpisanom rukom predsjednika Savezne Drave Srbije i Crne Gore. Mladi je i dalje pripadaojugoslavenskojvojsci,samojedodijeljenSrbimauBosni,kaoigotovosvikadrovinjegovevojskekoji su sijali smrt u Bosni. Sedam godina poslije, 16. juna 2001., ponovno predsjednik drave Vojislav Kotunica potpisuje dekret ovlaujui njegovo umirovljenje i povlaenje njegova dosjea iz slubenih registara Vojske Jugoslavije. Ali Kotunica, koji je to napravio pod pritiskom inia, ne uri. Administrativna procedura dovrenajetekgodinudanaposlije,29.maja2002.,nakonnovihprijetnjisrpskogpremijera. Zapanjuje spoznaja da Ratko Mladi moe i dalje sasvim bezbrino ivjeti u Beogradu, pod slubenom zatitom Jugoslavenske armije, iji je i dalje aktivni asnik", optuuje u novembru 2001. Carla del Ponte u Parizu i u Washingtonu. I upozorava pred Vijeem sigurnosti 27. novembra: Ako smo stvarno odluni primijeniti zakon protiv onih koji su poinili djela genocida ili zloine protiv ovjenosti ili terorizma i ako elimo uspostaviti trajnu stabilnost na Balkanu, jednostavno ne moemo dopustitu Radovanu Karadiu i RatkuMladiudaizbjegnupravdiinemoemokonstruktivnorazgovaratiodovravanjamandataICTYadok njimanebudusuenouHagu." indijeveobeaoCarlidelPontedaejojpredatiMladia,alijetraiomalovremena.MladijeuSrbijii moram dobiti politiki konsenzus za njegovo izruivanje Hagu. A to e biti teko, da ne kaem nemogue. KotunicajenerazumanineekrenutinaMladia.Auzto,onmislidasudaniICTYaivaiodbrojani."ini zna da bi sudjelovanje srpske policije u Mladievu uhienju izazvala odgovor vojske. On pokuava najprije uvjeriti Kotunicu da se podini meunarodnim pravilima i da to prije zapone suradnju s ICTYem. SAD i daljeuvjetujesvojuekonomskupomotomsuradnjom,otomeovisisudbinaSrbije.Dvadesetakoptuenika kojibjeeodHagabezbrinoiviuSrbiji.inisenadadaeKotunicaubrzopristatidaisporuisitneribe,a zatimeseodluitiisporuitiiMladia.IlidaeMladi,kadganapustivojska,otiiizSrbije. Ujanuaru2002.indiuNewYorkunajavljujeCarlidelPontesvojplan:TraiosamodAmerikanacadami pomognulokaliziratiMladia,alionikaudaneznajugdjesenalazi.Meutim,sklopilismosporazumsCIA om.AkoMladibudeizvanSrbije,CIAedjelovati.NebojaPavkovi(tadanjikomadantGeneraltabaVojske Jugoslavije;op.a.)poslatedvijestotineljudiipostavitimuultimatum:ilinapustiSrbiju,iliemoteuhapsiti. Nadamo se da e otii. Bit e ga lake uhapsiti u Republici Srpskoj jer se tamo ne moe, poput Karadia, oslonitinairokumreupodrke." MladinemanipotonamjerupredatiseilinapustitiSrbiju,gdjeseosjeanasigurnome.etvrtogjuna2002. u Beogradu on vlastoruno potpisuje svoje umirovljenje i imenuje tri opunomoenika za primanje njegove penzije:supruguBosiljku,sinaDarkaiefajedinicezaduenezanjegovusigurnost.Njegovpoloajoptuenika

ubijegunimaloganespreavadadoslovnopratiproceduru.Usvakojetapi,Mladipotpisujesvojezahtjeve, potvrujeprimitakodluka,ostavljasvojuosobnuadresu.Vojniodjelzaduenzanjegovusigurnostrasputen je i naputa neko vrijeme vojarnu u Topideru. Srpski premijer Zoran indi zaprijetio je da e prestati uplaivanjeizSrbijeusaveznibudetakonovacbudeidaljeupotrebljavanzafinanciranjeMladievabijega. AliuzKotuniinuneogranienupunomo,armijanalazidrugekanalefinanciranja.Jedinicajeodmahponovno uspostavljenakaoskupinadobrovoljaca,plaenihizvojnihcrnihfondova. SljedeihdanaMladiusamomsrcuBeogradaslavisvojodlazakumirovinuurestoranuDomaArmije,neto nie od Trga Republike, sa suprugom i starim drugovima. On i dalje posjeuje Bevandu na Banovu brdu. Dvadesetprvogoktobra2002.ruauMiloevomkonaku,uetvrtiKoutnjak,na500metarazranelinijeod rezidencije vicarskog veleposlanika gdje Carla del Ponte razgovara s meunarodnim diplomatima na kraju svojegposjetaBeogradu.Dvanaestogmarta2003.premijerZoranindiubijenjeusreddanapredzgradom srpske vlade. Srpska policija zapoinje golemu policijsku akciju. Vie od hiljadu osoba pritvoreno je irom zemlje. Veinom su to lanovi organiziranog kriminala. Ali uhieni su i bivi ef Miloevieve tajne policije JovicaStaniiinjegovadesnarukaFrenkiimatovi.Mladineeliriskirati.SklanjasenaBeanijskukosu,u predgraeBeograda,naputuizmeusreditagradaiaerodroma,ukuujednoggeneralaumirovini.Zatim kupuje nekoliko jutara zemlje, izmeu Valjeva i Loznice, nedaleko od granice s Bosnom, gdje neko vrijeme uzgajapele. DugosuzapadnjaciodbijalipriznatidaMladipotpunonekanjenoboraviuSrbiji.akiakosugalakomogli susresti u Beogradu. ak i ako su Zoran ini i njegovi ministri to rado potvrivali. Ali, svaki put kad ih je Carla del Ponte pozivala na djelovanje, oni su zahtijevali opipljive dokaze. Tridesetog novembra 2001. francuski ministar obrane Alain Richard elei potedjeti predsjednika Kotunicu, unato njegovu odbijanju suradnjesICTYem,zavrijemesusretauParizudobaciojeCarlidelPonte:AkojeMladidoistauBeogradu, pokaite nam njegovu fotografiju. Moja e zemlja izvriti pritisak kad budemo imali pouzdane i provjerljive dokaze."AfrancuskijeministarbioupravoprimioizvjetajgeneralaPhilippeaRondota,zapovjednikaspeci jalnih operacija, koji ne ostavlja vie nikakvih sumnji o Mladievoj prisutnosti u Srbiji. Krajem 2002. prijestolnice ne mogu vie negirati oigledno. Otad su one prisiljene vriti pritisak na vlasti koje otvoreno izbjegavajuzakon,odbijajuiizvritimeunarodninalogzauhienjegeneralaoptuenogzagenocid.

SluajKaradi"

UBosniiHercegovini,velikesileostajunasvojimpozicijama.Poetkom2001.francuskeslubetvrde dasulokaliziraleKaradiazahvaljujuiureajuGSPapostavljenompodautomobiljedneodnjemu bliskih osoba. Ali operacija hvatanja ponitena je po zapovijedi Jacquesa Chiracajer bi ona prisilila francuskekomandosedaprijeuusektorpodamerikomkontrolom.Naelumeunarodnihsnagau Bosni(SFOR)amerikigeneralDodsonujulu2001.objanjavaCarlidelPonte:Nismoviezabrinuti da emo morati pretrpjeti gubitke jer su nai ljudi ve dobro uvjebani. Ali Karadi uiva status junaka,postojiopasnosttekepolitikekrizeusluajuuhienja."UnatotometojeSrbijaizruila Slobodana Miloevia, zapadni dunosnici tvrdoglavo trae alternative Karadievu uhienju. Nova amerika administracija nije meutim nala nita bolje nego da ga nizom pisama i susreta s njegovom obitelji moli da se preda. Pierre Richard Prosper, novi ameriki veleposlanik zaduen za pitanja meunarodnog pravosua, pie 14. decembra 2001. Ljiljani Karadi da je nagovori da pozovesvojegsupruganapredaju:GospooKaradi,predajavaegsuprugaHaguneizbjenaje,ali moeizabratinainnakojietamootii.Bilobiuinteresuvaeobiteljiionihkojijeokruujudaseta predaja vri u potpunoj sigurnosti i dostojanstvu, a ne operacijom u kojoj bi on ili drugi mogli biti ranjeni. Umjesto da uzmie od Meunarodnog suda, va bi se suprug morao predati i braniti svoj stav pred Sudom. Time bi olakao i teret koji pritie njegovu obitelj i njegove pristae koji, u protivnomsluaju,riskirajuposljedicepravnihifinancijskihakcijakojeesepoduzetiprotivnjih.Isto

tako uklonio bi i prepreku razvoju Republike Srpske i omoguio joj da postane odgovoran i prosperitetanelementBosneiHercegovine.eliobihsesusrestisvamadarazgovaramoopoloaju vaegsupruga.MogaobihbitiuBosni20.ili21.decembra.Gorljivovampreporuujemdaiskoristite ovupriliku."
Prospernijeuspiodogovoritisastanak.Ujanuaru2002.odlaziuCrnuGorudabinagovorioKaradievumajku Jovanku.StaraCrnogorkanedoputadajojprodajemaglu.VeleposlaniktadaprijetiLuki,bjegunevubratu, daemuugrozitiposlove.LukaKaradiposjedujenekolikobenzinskihcrpkiitvornicuvonihsokova. Ukidaju mu isporuku goriva, ali on ne poputa. Zatim i ameriki general Svlvester, koji preuzima zapovjednitvoSFORa,pieLjiljaniKaradisavjetujuijojuinteresubosanskihSrbadanagovorisuprugada se preda. Supruga odgovara generalu Svlvesteru 4. juna 2002.: Jedino to meunarodna zajednica moe uinitijestdapovueoptubu."Inaglaava:Mojjesupruguvijekpotivaosvakigentleman'sagreement,to bi vi morali znati. Takoer, svi su uvjeti ispunjeni da on postane slobodan ovjek." Sljedeih mjeseci, vie zapadnihizaslanikaobeavaCarlidelPontemoguupredajuKaradiaakoseodustaneodoptubezagenocid vezanuzSrebrenicu.Zapadnevladetraeizlazalidobropazedasameneformulirajutakavzahtjev. Premaispovijestistrunjakazatopodruje,udesetgodinabilasusamotripokuajaKaradievauhienja.Sva trisuobjavljena.Dosvihjedolo2002.godinekadjeuHaguzapoelosuenjeMiloeviu,kadsuvelikesile traile od ICTYa da to bre dovri svoj posao. Prva je operacija zapoela 28. februara u elebiima, selu nedaleko od Foe, u jugoistonom dijelu Bosne. Dva su dana kontingenti NATOa pretraivali taj sektor. Karadi nije tamo. A oni to znaju. Ali su, jo jednom, ameriki asnici s visokim inovima optuili jednog francuskog vojnika da je potkopao operaciju upozorivi na vrijeme Karadia. Francuska vlada demantira, glavni tajnik NATOa Britanac Lord Robertson, takoer. Osamnaestog marta 2002. ameriki dravni tajnik Colin Powell obeava Carli del Ponte: SAD nee prestati zahtijevati uhienje Karadia i Mladia." U Vijeu nacionalnesigurnosti(NSC),kojejetadavodilaCondolezzaRice,strunjacijojobjanjavaju:Molimovasda namoprostitetosmovamobealiKaradiaprijenovembra2001.Jedanaestiseptembarporemetiojena program.Ipak,nakontogasmoponovnoprocijenilisituacijuipotvrdili,zajednosnaimsaveznicima,vanost dastavimoKaradiaizabrave.Ponovnosmovrloaktivni.DvijeoperacijekojejepokrenuoSFORpropalesu, alionesunamposluilekaoizvrsnageneralnaproba.Pojaalismopritisakisveviemuoteavamoivot." Dodrugihdvijuoperacijadolojeljeti,uPalama,azatimuFoi.Tosubileoperacijezajavnuupotrebujedne vojne supersile okrnjene reputacije, ili jo nemarnijih zapadnih dunosnika ija je odsutnost volje sve sumnjivija. One su takoer opomena upuena Karadiu koji, povremeno dolazi u pretraene sektore. Opomene da se preda ili da prestane utjecati na politiki i gospodarski ivot srpskog entiteta u Bosni? Ove operacije,usvakomsluaju,omoguavajuzapljenudokumenataijisiuandio,neradopredanTuiteljstvu uHagu,dajemnogopojedinostiointenzivnojaktivnostinevidljivogovjeka. Prijestolnice tvrde da se obru stee. General J. Svlvester 17. aprila 2002. uvjerava Carlu del Ponte da raspolaenajboljimamerikimsnagamanasvijetu"kakobizarobioKaradia.Idodajedajevepotroeno 18milionadolarauoperacijamatraenjaipsiholokimoperacijamausmjerenimapremalokalnomjavnom mnijenju".NekolikotjedanaposlijetvrdidasepribliavajuKaradiu"idagaakmoguutikakodie".Kao Louise Arbour, i Carla del Ponte sumnja u volju velikih sila. Dvanaestog marta 2002. na kraju posjete djelatnom glavnom stoeru NATOa u Stuttgartu, ona napominje u svojim osobnim biljekama: Oni su obmanjivai, rekli su da ele uhienja... Izgledaju jako uvjereni, ali slabo rade. Svakih est mjeseci dolazi do smjenetimova.Nemasuradnje.Nesmijusepravitibiljeke(zavrijemesastanka,op.a.)niodnijetisasobom shemeigrafikonikojesumidalinafrancuskome.Ljubaznisu,aliglupi." Kakobisezapadnjaciprestaliigratiskrivaaspoiniteljimagenocida",CarladelPonteelistvoritivlastititim zatraganje.Useptembru2001.trailajeetiridodatnamjestaubudetuza2002.Ali,udecembruSADpoziva na smanjenje budeta. Jedanaesti septembar izmijenio je njihove prioritete objanjavaju oni traei od Tribunaladasetoprijepozabaviizlaznomstrategijom".CarladelPontenedobivanijednododatnomjesto. Onaseodluujesnaisredstvimakojimaraspolaeiodreujenekolikosposobnihobavjetajacameusvojim istraiteljima. Poetkom 2002. unutar Tuiteljstva nastala je jedinica zaduena za lokaliziranje kriminalaca u bijeguiusklaivanjelovanaKaradiaiMladia.Noonanijeovlatenazahvatanjebjegunaca.Naime,velike

silenisunikadaodgovorilenaponovljeneapelesudacaituiteljakojisuslijedilijedanzadrugimdaseformira grupa meunarodne sudske policije". Tako je Tribunal, kad je rije o uhienjim i openito suradnji, ostao ovisanodobrojvoljidrava.Tojjedinici,nazivanojtrackingteatri,upoetkujenaelubiopukovnikfrancuske andarmerijeRaymondarter,kojegaje2005.zamijeniojedanBritanac. Tragaka jedinica uspjela je lokalizirati petnaestak bjegunaca, ali njezinu je uinkovitost ozbiljno ugrozilo odbijanje zemalja NATOa, osobito Britanaca i Amerikanaca, da potvrde ili pobiju podatke koje su dobili od tragaaICTYa,imesuznatnoomeleilisprijeileprocjenuizvora.LjudiCarledelPontepokualisunaterenu raditisnajmotiviranijimlokalnimstanovnicima.UBosnisusuraivalisMuniromAlibabiem,bivimagentom jugoslavenskihslubikojijepostaoefobavjetajneslubehrvatskobosanskogentiteta,ikojega,spravomili ne,nazivajubalkanskimSimonomWiesenthalom.Imenovalagajenenacionalistikavlada,imamreediljem zemljeieljeznuvoljudapoaljeKaradiauHagkakobiodgovaraozasvojezloine.Aliimsupoelizajedno raditi, Paddv Ashdown, ovjek koji je koncem maja 2002. uzeo u ruke uzde meunarodne administracije u Bosni,smjenjujega.Britanac,kojegsuBosanciveprozvaliprokonzul",vezir"iliakPaddypaa",smjenjuje punomparom,atojeunjegovojmoi. Dabiopravdaosvojuodluku,AshdovvnpripisujeMuniruAlibabiupokuajdravnogudara".Optuujegada jeorganiziraocurenjepodatakaizizvjetajakojimujebionaruenovezamaizmeubonjakenacionalistike strankeSDA,pobjednikanaizborima,ilokalnemafije,uLjiljanu,dnevnikubliskomSDA.Ashdownneprilae nikakav dokaz ali, sredinom oktobra 2002., iznuuje podrku veleposlanika velikih sila u Sarajevu prilikom jednog kratkog sastanka. Protivi se samo Francuska. Ashdown prelazi preko toga i sutradan Alibabi dobiva otkaz,uzzabranudazauzmebilokakvujavnufunkciju.Opomenutdanapustiuredurokujednogsata,nema vremenanidovritisvojposljednjiizvjetajoKaradievukretanjukojimorapredatiCarlidelPonte,kojatog popodnevatrebastiiuSarajevo. Alibabi nije suraivao samo s tragaima Carle del Ponte. On je slao svoje informacije i SFORu i mogao je utvrditinjegovopomanjkanjeinteresa,aponekadakiodbijanjedaprovjeritragove.Alibabijeimaoveliku prednost pred svojim zapadnim kolegama. Pribavljao je informacije koje su izvrgavale velike sile ruglu i pokazivalenjihovudvolinost.AliAshdownjeimaodrugirazlogdabrzoodbacitogBonjaka.UredCarledel Ponte upravo je skupio sredstva, 150 000 eura, za financiranje hajke na Karadia kako ne bi vie ovisio o zapadnjacima.PrvidiojevebiouplaenAlibabiudaplatisvojedounike.BritanciiAmerikancidoulisuza taj tajni sporazum. Bez sumnje zbog curenja u krilu Tribunala gdje je jedan broj osoba iz Tuiteljstva ili iz administracije bio upuen u stvar kako bi se vrlo transparentno upravljalo posebnim fondovima i prebacivanjem novca u Bosnu. Mjesec dana poslije Paddv Ashdovvn neizravno priznaje vezu izmeu AlibabievaotputanjaihajkenaKaradia.Jasamgaopozvaojerjeradiozafrancuskeslubeiodbijaoje suradivatisbritanskimslubama",povjeravajojuSarajevu19.novembra2002.Inadodaojedabitopotvrdio: Nijevammogaopomoijer(general,op.a.)Rondot injegoviuvijek,paiunovijevrijeme,ruesvepokuaje hvatanjaRadovanaKaradia."TekojetuiteljuICTYautomgnijezduprepredenjaka prepoznatisvojesaveznike.
90

UnatoglasudobrogpoznavaocaBalkana,uinkovitogivrlomoralnogovjeka,kojijestekaotijekomgodina optuujui najodgovornije za svojih putovanja u vrijeme rata u Bosni i na Kosovu i zatim nekoliko godina poslijekadjedolaziosvjedoitizaoptubunamnogimsuenjimapredICTYem(Blaki,Miloevi,Branin), PaddvAshdownodrediojesebiciljevekojisuusukobusmisijomTribunala.Onvuekonce,igrasepolitikih savezameulokalnimnacionalistimaiprimasamoustaklenomkavezu,smjetenomuprizemlju
90GeneralPhilippeRondotbiojesavjetnikzaobavjetavanjeispecijalneoperacijeprifrancuskomministarstvuObrane od1997.do2005.UtomgajesvojstvupredsjednikChirac1998.zaduiozalovnaratnezloince.

zgradeOHRa,uredavisokogpredstavnika,uetvrtiGrbavicausredituSarajeva.Nitkonemoeunjegaui ako ne ostavi mobitel na ulazu. Kavez je potpuno neprobojan za prislukivanje i mora takav ostati. I dok s CarlomdelPonterazgovara,primjerice,oAlibabievupitanju,bivielitnivojnikNjezinaVelianstva,moejoj bezuvijanjareidaBritancineenikadadopustitiFrancuzimaprvenstvonapodrujuobavjetavanjauBosnii Hercegovini. Oni uivaju podrku Amerikanaca koji ne gledaju s odobrenjem njezinu tragaku jedinicu koju vodijedanFrancuz.Umartu2003.amerikiveleposlanikzaratnezloinePierreRichardProspertojojtakoer dajenaznanjegotovoizravnimrijeima:Viimatenaterenuljudekojisvimapostavljajumnotvopitanja.Tko suoni,toonihoe?" Ratkojisaveznicizapoinjuizakulisaizgledalojedaebitiurukavicama",alionjecinaninemilosrdan.Ta suparnitva,apriorizastarjela,inedameunarodniodnosinalikujupartijiigreRizikukojojsusviniskiudarci doputeni. Rezultat: saveznici francuski, britanski i ameriki meusobno se uhode, bacaju jedan drugome klipovepodnoge,odbijajusuraivati,aponekadikomunicirati.WashingtoniLondonneprestajusumnjiiti Francusku da slijedi samostalne politike planove i optuuju je da ne dijeli svoje informacije. U Bosni, kao uostalom i u svijetu, Francuska nimalo ne nastoji ponovno zadobiti povjerenje svojih partnera. Ona ne pokuava ni preuzeti inicijativu. Ostaje pasivna iako u Bosni, kao i na veini vanjskih operativnih pozornica, jednaodzemaljakojedajunajviesnagazaodravanjamira.Kadsufrancuskoamerikiodnosidoseglitaku prekidanakonodbijanjaFrancuske,poetkom2003.,dapodrivojnuintervencijuuIraku,Pariznepokuava dovestiWashingtoniLondonuneprilikuhvatajuiodvojenomakcijomKaradiakojiidaljedolaziufrancuski sektor.DajeFrancuskaeljeladokazatiprevrtljivostSADa,zatogastalnooptuuje,tadajeimalasavrenu priliku. Prirodno, ali politiki krhko saveznitvo izmeu triju velikih sila pokazuje se na kraju otpornijim nego to je izgledalo.JersvetriujedinjenesuuistomodbijanjudaKaradievauhienja. WashingtoniLondonprikazalisupoetkom2003.reorganizacijuSFORaipreraspodjeluzemljopisnihsektora nadlenostikaouinkovitodgovornafrancuskuopstrukcijuuhvatanjuRadovanaKaradia.Sadkadmoemo djelovati bez Francuza, kad smo poeli razbijati mreu koja financira Karadievu zatitu, izgledi da ga uhvatimo realni su", izjavljuju visoki ameriki dunosnici u aprilu 2003. Pariz, naprotiv, smatra da ta odluka potkopavaradnjezinihobavjetajnihagenatarasporeenihnaterenu,asadadefinitivnouklonjenihsPalaiiz srpskih sredina koje oni najbolje poznaju. Zapravo, nita se ne mijenja. 11. novembra 2003. Karadi moe mirnodoinaPale,nasvojeobiteljskodobroiposaditi,premasrpskojtradiciji,stablo.Tejegodineodabrao trenju.UWashingtonuje,mjesecdanaprije,amerikidravnitajnikColinPowellrekaoCarlidelPonte:Ne mogu vam odgovoriti. Ne bih vam znao rei zato ga ne uspijevaju lokalizirati ili, kad ga nau, uhititi!" Uhienje Sadama Huseina, 13. decembra 2003., devet mjeseci nakon amerike intervencije u Iraku, vraa ICTYuvelikunadu.Dakle,mogueje,kadimadovoljnovoljeisredstava,uhvatitijednogbivegefadrave, kojijouvijekraspolaemreamapodrkeusvojojzemlji.Aliubrzosepokazujedauhienjanepredstavljaju nepremostiveproblemekadjevelikimsilamauinteresupostiiosuduosumnjienoga.Osobitokadimajusvu sloboduukontroliranjusudskogprocesa. Dok su se slike Sadama Huseina, izvuenog iz jame, neprestano vrtjele na meunarodnim televizijama, Karadiznadasenemaegabojati.Prolojenekolikotjedanadasumubritanskeslubeprileblizukakobi gapokualeuvjeritidasepredailidanapustiBosnu.Angairaninanovimfrontovima,Amerikancielepovui veinusvojihtrupaizBosneiostavitisamimEuropljanimazadatakdaosiguravajuvojnunazonostuzemlji.Ta seodlukamoradonijetinavrhuNATOauIstanbulusljedeegjuna.No,Europljanisujasnodalidoznanjada oni nee preuzeti baklju dok pitanje Karadia ne bude rijeeno. Da, to je uvjet i, u svakom sluaju, Amerikancineeotiidoknebudumoglirei:'Misijajeizvrena'",potvrujeJavierSolana,glavnitajnikVijea Europske Unije, 13. oktobra 2003. za jednog susreta s Carlom del Ponte u Luksemburgu. Potkraj 2003. u pomojepozvanPaddvAshdown.BivivoabritanskeliberalnestrankepoznajeKaradia,aisastaosesnjim vieputa1992.i1993.zavrijemesvojihputovanjauBosnu.Osimtoga,blizakjeiMI6kojijetadaorganizirao njihsusretuBosni.Baremtakotvrdidvijegodineposlijeefnjemakediplomacije.JoschkaFischerpovjerava Carli del Ponte poetkom 2006. da je preko svojih slubi dobio dokaze o tome tajnom susretu. Njemaka odbija dati te dokaze unato upornosti tuiteljice koja bi se htjela njima posluiti da izvri pritisak na zapadnjake.

AshdownneuspijevauvjeritiKaradiadanapustiregijunidasepreda.MI6pokuasljedeihmjeseciizvriti pritisaknanjegovenajbliesaveznike.Aliuhienjejeuvijekiskljueno.Meutim,poetkom2004.javljajuse trinovezlatneprilike.Poetkomjanuara,predsjedniksrpskogentitetaDraganaviipredsjednikSkuptine bosanskihSrbaDraganKalini,obojicauupraviSDSa,srpskenacionalistikestrankekojujeKaradiosnovao uoirata,prepiruseotomekakvupolitikutrebavoditi.Kalini,kojineuspijevaurazumitiCavia,napominje: ,JaugovoritisRadovanomjeronjejouvijekef."Kalinitadakontaktirajednogodsvojihbivihtjelesnih uvarakojijepreaouKaradievuslubu.BataTeiobinosluikaoglasnikinalazisenaPalama.Bijesan, avi obavjetava o tome snage NATOa. Amerikanci ne razmatraju stavljanje Teia pod nadzor kako bi ih doveodoKaradia.Oni10.januaranaPalamauhiujuTeia.Operacijajemedijimaprikazanakaopokuaj Karadieva uhienja, dodue neuspjela, ali koji je omoguio stezanje mree: Teia su ispitali i Karadi e uskorobitiuhien.Gledaneizvana,velikesileizgledajunapokonpovezane.Sveveipritisakkojivrekakobi uvjerileICTYdatoprijezatvorisvojavrataizgledakaodanaglaavahitnostKaradievauhienja. Notonijetako.JerKaradijetadau Beogradu.I upravojeudrutvuDraganaKalinia prijenekolikodana preao granicu. Karadi se, naime, morao podvrgnuti kirurkoj intervenciji. Njegov dolazak uznemiruje one koji su obeali da e braniti naslijee inia, ubijenog dok je radio na izgradnji europske budunosti svoje zemlje.OnieleuhititiKaradiaprije negotoustupemjestoVojislavuKotunicikojisepripremaformirati vladusastrankamaMiloeviaieelja,obojicenasuenjuuHagu.Mladijepodvojnomzatitominitkone eli preuzeti rizik sukobljavanja s vojskom. Ali oni jo nekoliko tjedana kontroliraju policiju i mogu uhititi Karadia.Dvadesetosmogjanuara2004.CarladelPontejeobavijetenaostavljanjuKaradiapodpolicijski nadzorionjegovuskoromuhienju,vjerovatnoprijekoncadana.SrbipozivajuupomoFrancuskudaosigura prijevoz do Haga. Na veliko nezadovoljstvo Amerikanaca koji interveniraju kod Srba da obustave operaciju. Izmeu te dvije zemlje dolazi do nesuglasica nakon protivljenja Francuske amerikoj intervenciji u Iraku. Ali nitko uistinu ne zna jesu li ta suparnitva bila razlog naputanja operacije ili samo izgovor. Pierre Richard Prosper dolazi sutradan u Hag. On to ak i ne spominje. Veleposlanstvo Sjedinjenih Amerikih Drava u BeograduvejeobavijestiloCarludelPontedajetapriapotpunoizmiljena,dajesrpskuinicijativupustiou optjecaj jedan visoki dunosnik pod utjecajem alkohola! Prosper tvrdi da se obru stee u Bosni. Ni rijei o Karadievoj prisutnosti u Beogradu. Carla del Ponte pritie ga u razgovoru u etiri oka. Snaite se da uhvatiteMladiaiKaradia.Janeelimznatitosejuerdogodilojermisvilau.Alijaelimobojicu.Karadi jejouvijekuBeogradu,nijeprekasnodasedjeluje."Prosperzahtijevadasesavjetujesasvojomvladom.Iz WashingtonapozivaCarludelPonte31.januara2004.dajojkaekakojedobiopodrku.NoAmerikancisene pokreu. Drugog februara veleposlanik Sjedinjenih Amerikih Drava u Beogradu William Montgomerv uvjeravausrpskimmedijimadajenjegovavladazadovoljnasuradnjomBeogradasICTYemkojaese,kae on, zavriti Mladievim i Karadievim izruivanjem". Carla del Ponte ide jo dalje 9. februara u Bruxellesu kad izjavljujuje novinarima da je Karadi u Beogradu. Solana uzvraa: Ako je to istina, imamo ozbiljan problem."Amerikancijojneopratajutajindirektnipritisakprekomedije.Nekolikotjedanaprekidajusvaku komunikacijusavicarkominjezinimuredom. Dvadesetogfebruara2004.uhodeCarleDelPonteponovnosunaleKaradievetragoveuBosni.Otiaojeiz Beogradaiprovodinekolikodanaoporavljajuiseukuismjetenojnasamonekolikokilometaraodgranice saSrbijom,useluZaovine.Poznatoimjeimevlasnikaiznajudaebjegunactamoprovestino.Tajeobavijest odmah prenesena zapovjedniku SFORa u Sarajevu. Nekoliko sati poslije helikopter nadlijee to podruje upozoravajuitakoKaradia. Tijekom cijele jedne godine, Carla del Ponte potpuno gubi trag Karadiu. Potkraj decembra 2004. SFOR se povlai iz Bosne. Njega zamjenjuju europske snage, EUFOR. Sveden na sedam hiljada ljudi, EUFOR ne nasljeuje ovlasti za uhienje optuenika u bijegu. Europljani su odbili preuzeti smjenu radije preputajui NATOu odgovornost za njegov neuspjeh. Slubeno, Atlantski savez je jo uvijek zaduen za uhienje hakih optuenika.OndriuBosnidvjestopedesetljudi,samoAmerikanaca.SjedinjeneAmerikeDravepourilesu povlaenjeNATOaizBosne,aliipaknisuodustaleodoperacijanadziranjateritorijazakojesepretpostavlja dabimogloposluitiekstremnimislamistimakaoulaznavratapremaEuropi.OstavipodzastavomNATOa, naamerikimvojnicimaostaje,dakle,odgovornostzaovupretekumisijukojebisesvihtjelirijeitihajkuna ratnezloince.PrijenosvlastineeseizvritinatetuICTYaipravde",obealisuvisokidunosniciNATOau

februaru 2004. Na papiru, to je uinjeno, ali u praksi, kako se ali Carla del Ponte, vie nitko ne trai Karadia". Uaprilu2005.jedanNizozemackontaktiraSuduHagu.Ontvrdidaje7.aprilavidioKaradiauFoiudrutvu nekeenenaterasijednogkafia.CarladelPontetraiodNATOadaprovjerituobavijest.Nemogue,jerje Karadiod6.do8.aprilabiouBeogradu",odvraajunekolikodanaposlijeamerikidunosniciizNATOakoji sudotadatvrdilidasuioniizgubilisvakitragKaradiu!Ogorena,CarladelPontenapokonapeliranapoliciju bosanskih Srba, nepouzdanu, ali dunu pruiti ICTYu bar minimum suradnje. U julu od nje trai nadzor Karadievuobitelj.Ljetnepromjeneboravitaestosubileprilikazabjeguncadasesusretnesasvojima,kako svjedoiviepisamanaenihzavrijemeNATOovapretresa.CarladelPontepoetkomaugustaotkrivadaje nadziranjeukinuto.OnatadadoznajedajejedanasnikCIAe29.juladoaotraitiodagenatabosanskihSrba daukinumotrenjeKaradieveobitelji,podizgovoromdajerijeonaredbiHaga!Uhvaeneulai,amerike vlastipredtuiteljicomICTYaizraavajualjenjezboggrekeukomunikaciji",bezdrugihobjanjenja. eljanspasitiprivid,amerikigeneralStevenSchook,zapovjednikjezgreNATOauBosni,uvjeravamedije 17.augusta2005.zavrijemeposjetaBruxellesu:Jasamvrlooptimistiankadajerijeoinjenicidaese moizavritiovopoglavljekojejeuzrokovalozastojuBosniiHercegovini."Kaodokaz,ontvrdi:Nekenovine uBanjaLuciinaPalamaobjavljujuoglaseukojimasepozivaKaradiadasepreda.Tojenetonevieno.(...) Mreapodrkeseizdanaudanstanjuje,apokretuprilognjegovepredajuraste!"Inicijativeutomsmisluve su odavno naputene pred Karadievim kategorikim odbijanjem da se preda. Zapadnjaci su se zatim zadovoljilipregovaranjemonjegovouudaljavanjasPala,izBosne,aponekadakiizregije.inisedajeMI6 napokonlaskanjempridobioKaradiaipostigaodaonsveeeodlazinaputovanja.Jersviseplaepritisaka Carle del Ponte ako ona opet otkrije da se Mladi, ali i Karadi, skrivaju u Srbiji. Otada Karadi sve ee skokneuGrku,uzabaenupokrajinuublizinibrdaAthos.

Igramakeimia

ZazapadnevladeteesenositispitanjemRatkaMladia.NjegovanazonostuSrbijineprestanojeizrugivanje meunarodnojzajednici.Timvietosesrpskevlastiod2001.nisupokrenuleitoCarladelPonteneprestaje na to podsjeati. Europljani i Amerikanci mogu se samo koristiti polugama kojima raspolau kako bi prisilili Beograd da potuje svoje obaveze. ak i ako je njihovo izvravanje teko za velike sile koje u Srbiji moraju branitistavovekojeone,naprotiv,nisupotivaleuBosni,kadjebilarijeoKaradiu.Beziznenaenja,srpski serukovodiociodluujuzapolitikumimikrije.TvrdedaneznajugdjesekrijegeneralMladiili,unajboljem sluaju,vievolemalovjerovatnudobrovoljnupredajunegouhienje. BrutalnoubojstvoreformatorskogpremijeraZoranainia12.marta2003.znatnojesmanjiloizglededae MladibitipredatHagu.CarlaDelPontepokuavakolikomoezadratimeunarodnipritisaknaSrbiju.Ona takoer igra na kartu suradnje izmeu srpskih tajnih slubi i amerikih obavjetajnih asnika, koji djeluju u SrbijinakonsporazumasklopljenogizmeuiniaiCIAe.Mladijezamijeniosvojuseoskukuuzamanje poznatasklonita.Sadaseonseljakaizmeusedamstanovakojesumupodlanimimenimanjegovizatitnici iznajmiliusredituBeogradaikojemijenjasvakadvailitritjedna.

U septembru 2003. Carla del Ponte uvjerena je da posjeduje tanu Mladievu adresu u Beogradu. Njezina tragaka jedinica je, zahvaljujui jednome od svojih informatora, dobila adresu stana u Gagarinovoj ulici u kojemu Mladi boravi ve neko vrijeme. Daje ju Pierreu Richardu Prosperu, posebnom amerikom veleposlanikukojiobeavadaesetimepozabaviti.Alinedobivanikakavodgovor.Kadinzistira,onodvraa dajeMladinapustioSrbiju.AmerikanciimajupotpunuslobodulokaliziratiMladiauSrbijinakonsporazuma koji je 2002. sklopljen izmeu indieve vlade, dravnog tajnika Colina Powella i Georga Teneta iz CIAe. inievnasljednikZoranivkovipriznaojetojavno2005.godine:TrizaposlenikaCIAestiglasuuSrbiju kako bi s lanovima BIAe (Bezbednosno Informativna Agencija) provjerili informacije o pretpostavljenim Mladievim skrovitima. Provedeno je dvanaestak operacija u Beogradu i drugdje u Srbiji. Agenti CIAe sudjelovali su u svojstvu promatraa. Bila su provjerena sva mjesta na koja su ukazali ICTY ili drugi zapadni izvori.Krajem2003.srpskoamerikajedinicadolajedozakljukadaMladinijeuSrbiji."
91

PrisutnostCIAeuSrbijisamojealibi.PrijenegotoihpredatuiteljuICTYa,Washingtonfiltrirasakupljene informacije. Carla del Ponte dobiva samo mrvice kojima je cilj potvrditi verziju srpskih vlasti da Mladi nije lokaliziran,daonvjerovatnovienijeuSrbiji,dajemodauMakedonijiiliunekojbivojsovjetskojrepublici... Pa ipak, kad je poetkom 2006. g. uspjela utvrditi Mladieve dolaske u Srbiju i odlaske iz nje, ona je s uenjem otkrila da su je svi obmanjivali. Jedan dio obavijesti koje su srpske i amerike slube trebale provjeriti 2002. i 2003. godine odgovarale su mjestima gdje je tada Mladi boravio. Mladi praktiki nikada nije napustio Srbiju osim za kratkih boravaka u svojem rodnom selu u istonoj Bosni prilikom obiteljskih sveanosti.ZavrijemetihodlazakanikadaganisuuznemirivalesnagaNATOazakojesetakoersmatraloda nadziruteritorij. Potvrujuilaisrpskihvlasti,zapadnjacinisusamosprijeilihvatanjegenerala,kojijepredkameramajedne srpsketelevizijedijeliookoladudjeciSrebrenicekadjevedaonareenjezanjihovudeportacijuiistrebljenje njihovihoevaibrae.OnisutakoerneutraliziralidjelovanjeICTYa.JerliiviHaginformacijaobjeguncima, zapadnjacisumogliodluivatioslabljenjupritiskaipogaanju,vepremavlastitiminteresima,sdravomkoja jekrilasvojemeunarodneobaveze.TakosuostajaligospodariigreusvojimodnosimasaSrbijom,hineina tajnainakkakozaboravljajudakaodravelaniceVijeasigurnosti,predstavljajujedinuviuizvrnuvlast kojaraspolaemoidaprisilinapotivanjeodlukameunarodnogpravosua. Poetkom2005.g.CarladelPonteponovnojenailanatragMladiakojisekriounekomdrugomstanuusrcu Beograda.Dabiprisililazapadnjakedapreuzmusvojeodgovornosti,javnojerekla:MladijeuSrbiji.Onjena dohvatrucisrpskihvlasti."Godina2005.punajesimbolaiCarladelPonteelipotaknutivladedanadoknade izgubljenovrijeme.Obiljeavajusetrigodinjice:desetgodinaoddizanjaoptuniceprotivKaradiaiMladia, desetgodinaodpokoljauSrebrenicizakojisuonioptueniidesetgodinaodDejtonskogsporazumainjegova slubenog potpisivanja u Parizu. Ali to je i ezdeseta godinjica oslobaanja logora Auschwitz Birkenau i stvaranja Nirnberkog suda koji su simbolizirali potrebu meunarodne pravde. Carla del Ponte pokuava ponovnopokrenutivelikesileijavnomnijenjekojejepostalonepovjerljivo.Alionaodpoetkaobavjetavada neetedjetisredstvazapostizanjeKaradievaiMladievaprivoenjaprijekrajagodine. Prvog februara 2005. u Sarajevu ona otvoreno izjavljuje Paddvju Ashdownu: Brojni elementi pokazuju nedostatakvoljemeunarodnezajednice,snagaNATOaiEuropskeunije.OtkadsuKaradiiMladiubijegu, pribavilismoNATOumnogoobavijesti.Uzalud.ImamosvevierazlogavjerovatidajesKaradiemsklopljen sporazum.Jednostavnonemoemovjerovatiunesposobnostnajveihsilanasvijetu.Postojilipolitikavolja ili ne? I nije li pria o Karadievu bijegu samo izgovor da se zadri meunarodna prisutnost u Bosni? Ako postoji politika volja, tko moe djelovati, s kim moramo razgovarati, koja to politika vlast moe donijeti odlukuinareditiodlunuakciju,tojepotrebnodaonidjeluju?Podizgovoromdajeunaeminteresuuhvatiti Karadiaiostalebjegunce,svimisledajenaadunostpribavljatiobavijesti,dokaze,
91DolaskombivegpredsjednikaVojislavaKotunicenaelosrpskevladepoetkom2004.,zavravaslubenasuradnjas CIAom.

fotografijemjestagdjesekriju.Smijenojetakoobrnutiodgovornosti.Tonijenaposao.Unatosmanjenju budeta, ipak smo uspjeli zadrati u naoj tragakoj jedinici tri osobe. I od te tri osobe se oekuje da lokaliziraju sve bjegunce dok se skrivaju u razliitim zemljama. To je nepravedno. injenica je da su one postiglevierezultataiobavijestinegonekeveliketajneslube.Vrijemeleti.Upravoprikupljamsveobavijesti koje dokazuju nedostatak volje i namjeravam ih, prije ili poslije, objaviti i osuditi izostanak rezultata meunarodnezajednice.GodinjiceSrebreniceiDaytonakljunisudatumi.Julijekrajnjirok.KaradiiMladi moraju do tada biti u Hagu." Ona na kraju javno prijeti: Krajem godine objavit u informacije kojima ras polaem o razlozima zbog kojih oni nisu bili uhieni. U decembru, kad budem pred Vijeem sigurnosti Ujedinjenihnaroda,akojouvijekbuduubijegu,otkritiuteobavijestikojesamskupljalaestgodina.Tonije prijetnja,alijasnosimodgovornostdaprivedempravdinaviepolitikeivojnekrivcezazloinepoinjeneu bivoj Jugoslaviji i ako to ne uspijem, moram o tome obavijestiti Vijee sigurnosti koje mi je povjerilo ovu zadau." togodonarekla,ipakjerijeoprijetnji.Zapadnjacimanijebilonimalotekoneutraliziratiizrugivanjemedija zbog meunarodne sukrivnje ili nesposobnosti NATOa da uhiti dvojicu bjegunaca. Uz cijenu nekoliko propagandnih operacija, oni su se potrudili odravati nade u skoro uhienje i, meusobnim optubama saveznika za izdaju, opravdati izostanak rezultata. Nikoga nisu zavarali, ali ostala je sumnja. Toliko izgleda nezamislivodasunajveedemokracijeradijedesetgodinazavaravalejavnomnijenjekakobizatitiletadva zloinca,negodaihuhite.Unevjerici,medijiodbijajuprimitidoslovcepokusnebalonekojeCarladelPonte putapoelji:NitkonetraiKaradia"iliNitkoganikadanijetraio".Oniutomevidenadasvekrikoaja. Naprotiv, jedna izravna optuba, potkrijepljena dokazima, koju je oblikovala osoba koja se est godina, bez prestanka,boriladaihprivedepravdidovelabiuopasnostdaprobudiionenajskeptinije.CarladelPonteu stanju je razotkriti dvolinost meunarodne zajednice, uperiti projektor prema zonama sjene, pokazati skrivenolicedravnihrazloga.Upolitici,istinaplai.Paakionanajbanalnijailisasvimanegdotska.Nesmiju se odkrinuti vrata politike kuhinje, naroito meunarodne: to je zlatno pravilo. Prijetnja Carle del Ponte, dakle,shvaenajeozbiljno. vicarkatozna.Onasesjeapisamaitelefonskihpozivaprimljenihsvakiputkadjeiznosilainajmanju,paak i dobronamjernu kritiku NATOa. Svjesna je rizika. eli se posluiti metodom elektrooka jer ona sama ne shvaa to prijei velike sile da priskrbe sredstva, deset godina nakon konca rata, za uhienje Karadia i Mladia.Onasumnjanasporazum,natajneinterese.Aliradijeimudjeljujepovlasticusumnje,misleidaese osvijestiti, da e radije izabrati uhienje nego uvredu istini. Jer izruujui dvojicu optuenih, zapadnjaci bi podmiriliraunzasvesvojeprolesramote,zanedjelovanje,zasvojeslabosti.AliCarladelPontesevaraito etekkasnoshvatiti. NeprestanipoziviCarledelPontedaseprivedekrajunekanjenostKaradiaiMladia,ostalesumrtvoslovo napapiru.PribliavanjedeseteobljetnicegenocidauSrebrenicinijeihninajmanjetrgnulo.IkadjeCarladel Ponte najavila da e iz potovanja prema rtvama" bojkotirati obljetnicu ako dva glavna krivca do tada jo budunaslobodi,zapadneprijestolnicepravesegluheipotvrujusvojesudjelovanje.Videosnimkaprikazana 1. juna na suenju Slobodanu Miloeviu kao da je na trenutak izazvala vei uinak nego sve molbe magistrata. Ponovno prikazana iste veeri na beogradskoj televiziji B92, prikazuje smaknue est mladih zatvorenika iz Srebrenice, od kojih su trojica maloljetnici, to su ga poinile specijalne jedinice Ministarstva unutranjih poslova Srbije koje su uvijek poricale da su na bilo koji nain umijeane u pokolj iz jula 1995. Snimljeno smaknue, preneseno po cijelome svijetu, okiralo je javno mnijenje, ak i u Srbiji. Ono oivljava pitanje nekanjenosti Karadia i Mladia. Potresen je ak i Vojislav Kotunica. On obeava Carli del Ponte, koja sutradan stie u Beograd, brzo izruivanje Mladia i alje svoju policiju u potragu za ljudima s videosnimke. Desetak njih je uhieno prije odlaska Carle del Ponte iz Beograda. ini se da je Kotunica prihvatio ono to je oigledno. Generalu, kojega on neprekidno titi nakon svrgnua Slobodana Miloevia, mjestojeuzatvoru.KotunicaneobeavaizruenjeMladiaza11.jula2005.,negozapoetakoktobrakada nasummitu uLuksemburguEuropska unijamoraodluitiootvaranjupregovoraopridruivanjusaSrbijom. Carla del Ponte preklinje velike sile da poalju Beogradu jasnu poruku i da iskoriste te osobito povoljne okolnosti kako bi dobile Mladia prije datuma godinjice 11. jula. Sjedinjene Amerike Drave kao i Europa uvjetovalesujaanjesvojihvezaiekonomskepomoiSrbijiMladievimuhienjem.

Tjedandanaposlije,amerikiStateDepartmentipaknajavljujeuplatu10milionadolaraekonomskepomoi Srbiji,kojajebilasuspendiranadopunesuradnjeBeogradasaICTYem.WashingtonaljedvaizaslanikaState DepartmentauHagdaumireCarludelPonte:Tojeohrabrenjesrpskimvlastima,Kotunicajeobeaodae izruitiMladiaprijekrajaljeta.OnetonapravitinakonkomemoracijeuSrebrenici." U javnosti, velike su sile prisiljene pridruiti se ustrajnim zahtjevima Carle del Ponte. Komemoracija u Srebrenici,11.jula2005.g.prilikajezazapadnevoe,poputTacquesaChiraca,dapodsjetekakojevienego ikada vano da krivci za ta djela koja su potresla savjest ovjeanstva odgovaraju za svoje zloine pred sudom".SvisetiskajuuPotoarima,spomenikupodignutomprekoputabivebazeONUagdjesunizozemski vojnici, zadueni da tite opsjednutu enklavu, prisustvovali, ne poduzevi nita, deportaciji stanovnika Srebrenice,kojusuizvrilesnagegeneralaMladia,iprvimubojstvima.SviosimCarledelPonte,kojajeostala uHaguuznakprotestaprotivnekanjivostiiprotivodsustvadjelovanjameunarodnezajednice". Pierre Richard Prosper, koji predstavlja predsjednika Busha, izjavljuje: Na ovaj dan sjeanja, (...) zlo odgovornozaonotoseovdjedogodilopritiejouvijekovebreuljkeimoraodavdebitiprotjerano.Neki jouvijeknisuprihvatiligrijeheprolosti(...)inastavljajuimokretatileaunadidaeizbrisatiovosjeanje. Ali ako doista elimo jednom zauvijek okrenuti stranicu, moramo djelovati... Nitko ne smije sumnjati da je najvanijepodvrisuenjuoptuenikekojisujoubijegu,anaroitoRadovanaKaradiaiRatkaMladia." A ef britanske diplomacije Jack Straw podsjea: Ovdje obnavljamo uspomenu na najmranija poglavlja Europe nakon 1945. (.) I Europska zajednica je izniknula na ruevinama kontinenta unitenog ratom i zloinima.Aliprivodeipravdiodgovornezatezloine,Europajemoglazapoetiprocespomirenja.Gnusnoje dasu,desetgodinanakonpokoljauSrebrenici,onikojisuzatooptueni,uprvomreduRadovanKaradii Ratko Mladi, jo uvijek na slobodi. Nitko im ne bi smio pomagati da izmaknu otvorenom meunarodnom suenju." Izakulisaprijestolnicenepokazujuistugorljivost.UvjetovanjaMladievimiliKaradievimuhienjemodjekuju kao uplje fraze. Obeanja zvone I kao nova poricanja, svaki put sve zlokobnija. Europljani, koji od poetka godinezagoravajuivotHrvatskojkojajonijeizruilaAntuGotovinu,svojegposljednjegbjegunca ,nemaju banikakvustrategijuzasluajMladiaiKaradia.KadajerijeoAmerikancima,onisezadovoljavajutimeda tijekom ljeta pritiu Karadievu obitelj i prisiljavaju njegovu suprugu da 25. jula, pred televizijskim kamerama,pozovesvojegasupruganapredaju.Zauzvratebitiukinutnadzornadnjom,kojijeuvedenna zahtjev Carle del Ponte. Poziv e izazvati podsmijeh Srba, a bez sumnje i Karadia, koji su lako prozreli scenarij. Dvadeset osmog augusta, poslije puta u Beograd, Pierre Richard Prosper naziva Carlu del Ponte u Hag: Mladi e biti izruen prije kraja septembra. Kotunica je zadao rije." Isprazna obeanja. Treeg oktobra2005.g.dolajenaredEuropskazajednicadaopetzabijenouleaMeunarodnomsudu,uovoj presudnoj godini. Na sastanku na vrhu u Luksemburgu, kojim je prevladavalo pitanje kandidature Turske i Hrvatske,dvadesetpetoricapotajnozapoinjusaSrbijompregovoreopridruivanju,tojeprvipreduvjet za otvaranjeprocesakandidiranjazapristupEUunatodokazanojprisutnostiMladiauBeograduinedovoljnoj suradnju s ICTYem na drugim podrujima. Da odobrovolje Carlu del Ponte, visoki europski dunosnici sada tvrdedaenjihovaodlukapotaknutiBeogradnadjelovanje.
92

92 ICTY je 2001.optuio Antu Gotovinu za zloine protiv ovjenosti i ratne zloine zbog zapovjedne odgovornosti u okviruHrvatskevojskezbogdeportacijeiubojstavaSrbaizKrajineuaugustu1995.Zbogodbijanjahrvatskevladedaga izrui ICTYu, Europska je Unija, na poticaj premijera Velike Britanije, odluila 16. marta 2005. zaustaviti otvaranje pristupnihpregovorasHrvatskom.Hrvatska3.oktobra2005.dobivazelenosvjetlozasvojukandidaturuuEU,teknakon to je, uz dobivene dokaze, lokalizirala bjegunca koji se tada nalazio na Kanarskim otocima. Gotovinu je napokon, 7. decembra2005.,uhitilapanjolskapolicijauzpomohrvatskihslubi,tegaizruilaHagu.

KotunicanijenikadaobeaoAmerikancimaniEuropljanimaMladievouhienje.Onsesamoobavezaodae pokuatipregovarationjegovojpredaji.Krajemseptembra2005.g.imenujejednoosobubliskuMladiuna elo Ministarstva obrane. Velika zvjerka srpske sudske medicine, general Stankovi, pratio je Mladia za vrijemerataiskopavajuikosturnicesrpskihrtava,ibiojeuznjegautrenutkusamoubojstvanjegovekeri, zatimgajeprimioubeogradskuvojnubolnicukojojjetadabionaelu.Unatobliskimvezamasbjeguncem, Stankovi ga ne uspijeva uvjeriti. Mladi se uope ne osjea pritisnutim uza zida, a ako jednog dana bude, radijeeumrijetinegobitiizruenSudu. Godina posljednje prilike zavrila je neuspjehom. Iako je prisiljen zavriti suenje do 2008., apeli Tribunala nisu bili uzeti u obzir. Pod pritiskom medija, zapanjenih njihovom lakovjernou prema Kotuniinim obeanjima, ameriki i europski dunosnici razbacuju su se kreposnim izrazima. Naa je dunost, svaija je dunost,ostatiuzobiteljirtavaodprijedesetgodina.Oni(Srbi,op.a.)neestupitiustruktureNATOadok ne budu suraivali s ICTYem", tvrdi, primjerice, ameriki dravni tajnik Politikih poslova pri State Departmentu Nicholas Burns 7. oktobra 2005. uoi putovanja u Bruxelles i na Balkan. Krajem te 2005. g. zapadnjaci imaju, meutim, druge prioritete. Jedan od njih je laskanjem pridobiti Carlu del Ponte. Svim snagamaelejesprijeitidarazotkrijenjihovcinizam. Oniznajudavicarkapripremasvojdosjeprotivnjihidaganamjeravaiznijeti15.decembrausvojemgovoru predVijeemsigurnosti.Krajemaugustaonatraiodsvojihekipadasebacenaposao.StrunjaciTuiteljstva zaposleni su prikupljanjem sve dokumentacije koja postoji, a Patrick LopezTerres, voditelj Istrage, izrauje popissvihproputenihprilikazahvatanje.IstraiteljileteuBeogradispitatiKaradievenajblieprijateljekoji vegodinamatvrdedajebivivoabosanskihSrbadobiopotvrduAmerikanacadaneebitiisporuenHagu akonebudeprijeiosporazumeizDaytona.Uoktobru,zaposjetaSarajevu,CarladelPonteipakNATOunudi izlaz. Ona predlae efovima Atlantskog saveza u Bosni da joj daju iscrpan izvjetaj o naporima poduzetima posljednjihdesetgodinadaselokaliziraiuhitiKaradi,prikupljeneinformacijeonjegovojmreipodrke,o njegovu sustavu zatite i o poznatom kretanju bjegunca. Predlae da strunjaci NATOa i ICTYa zajedno analiziraju te podatke i pokuaju izraditi zajedniku strategiju. Ali uzvraaju joj odbijanjem zahtjeva pod izgovoromdau,,NATOunepostojipredmetKaradi".Onase6.oktobrauLondonualiJackuStrawu,efu britanskediplomacije,kojijepokuavaumiriti:NijedobroakovimislitedaNATOiEUFORneinedovoljno. Ja ne vjerujem ni da se Sjedinjene Amerike Drave ne zanimaju vie za to pitanje. One su toliko uloile u predmete o ratnim zloincima. U svakom sluaju, moramo vam pribaviti informaciju koja e omoguiti da odbacitesvojesumnje." Unovembrutuiteljicaseodluujeiskoristitisvojeovlastiitraitiodsvakeodsedamzemaljalanicakoalicije uoperacijiFerventArcher(Gorljivistrijelac)atosuSjedinjeneAmerikeDrave,VelikaBritanija,Francuska, Njemaka, panjolska, Italija i Nizozemska da joj prije konca godine podnesu izvjetaj o nadziranju obitelji Karadi i sve informacije o bjeguncu. Dvije zemlje odgovaraju bez oklijevanja. To nimalo ne iznenauje jer sigurnonisusudjelovaleuoperacijamanadziranjaKaradievihroaka.Ostaliradijezanemarujutajzahtjevili jeoptuuju.Veleposlaniciseredajuunjezinuuredu.Kaudasuzaprepateni.Amerikancisunajei.Nanjih CarladelPonteuprvomreduciljajersuonijediniuBosniraspolagalitehnikimmogunostimazanadziranjei postavljanjeprislunihureajauKaradievuokolinu.Udecembru,zavrijemejednogposjetaWashingtonu, amerikevlastitraeodnjedapovuesvojzahtjevkojije,kaujojoni,biovrloloeprimljen".Precizirajujoj dasetakvikoracinepoduzimajupismenimputem".Zatim,dvadanauoinjezineintervencijepredVijeem sigurnosti,jedanvisokiamerikidunosnikaljejojovakvoupozorenje:Posljednjetobinamtrebalojestda semeusobnokritiziramoumedijima." Val panike zahvatio je velike prijestolnice. Britanci otvoreno priznaju svoju zabrinutost. Ostali upozoravaju okolinuCarledelPontedabifrontalninapadbezsumnjedoveododefinitivnoggubitkapovjerenja",jasnije reeno, prestanak svakog oblika budue suradnje. Nekoliko tjedana prije pokree se nevjerovatan proces. OdjednomsuprihvatljiviprijedloziTuiteljstvaozajednikimakcijamakojeeseprovoditiprotivKaradieve mree. NATO odluuje postaviti u Sarajevu tim obavjetajnih asnika i analitiara zaduenih iskljuivo za hvatanje Radovana Karadia. lanovi Tuiteljstva bit e ovlateni sudjelovati na nekim sastancima. Bez oklijevanja, dunosnici NATOa i ameriki asnici dolaze u Hag da rasprave o operacijama koje hitno treba provesti. U jedan dan, oni su s istraivakom jedinicom Tuiteljstva sastavili program pretraivanja. Prve

operacije moraju zapoeti ve u decembru. Zapovjednik NATOa za Europu, Amerikanac John Jones, daje uspostavitiizravnuosiguranulinijuuureduCarledelPonte.Onsetakoerobavezujedaeolakatiprijenos dokumenatakojejeNATOzaplijeniouKaradievojokolini,akojejeICTYuzaludnotraiomjesecima,ponekad igodinama.Buduidasvakaoperacijavelikogzamahazahtijevarazraenkomunikacijskiplan,uTribunalstiu amerikivojnistrunjacidabionjezinimpojedinostimaraspravilisasuradnicimaCarleDelPonte.Jer,istiu oni,neophodnojedaodsadaICTYiNATOzajednikimglasomuvjerebosanskostanovnitvodajeKaradiu miolovci. Nikada drugi kat Tuiteljstva nije upoznao takvo vrenje. Konano se uspostavlja sve ono to se moralonapravitiprijedesetgodina.Podjelazadatakainilajeureenakaoponotama.Godina2006.ulijevala jemnogonade.Ohrabrena,CarladelPonteodlazitjedandananaodmor. Nakon njezina povratka, deset dana prije sastanka Vijea sigurnosti, nacrt njena govora bio je samo blijeda kopijapoetnogplana.Nemavieoptuujem",negojednostavnonabrajanje,uobiajenimizrazima,greakai nefunkcioniranja koji gotovo da opravdavaju neuspjeh velikih sila u hvatanju Karadia. Dolasci diplomata sadasupostalisuzdraniji,gotovonevidljivi.PolitikisavjetniciupozoravajuCarludelPontedajeAmerikancei Englezeudarilakap"kadsuproitaliodlomkegovorakojiimjebiodostavljen.Onaseudi,tolikojojjetekst izgledaobezazlen.Preporuujenekeispravkekojiedatimalosmislatojverbalnojmelasikojusamodiplomati mogu deifrirati. Parabola o maki i miu, koja je dola na kraju da ukrasi zakljuak, bit e jedini eksplicitni odlomak njezina govora, jedini koji su mediji razumjeli: Ve deset godina meunarodna zajednica igra se makeimiasKaradiemiMladiem...Makesuodluilezavezatioi,meusobnosegrepstiidopustitimiu datriodjednedodrugerupe."CarladelPontemoraponovnoprogutatisvojerazoaranje.Putadajeuvjere kakosuprijestolniceprimileupozorenje,adapritomsasvimnoviprogramzajednikihoperacijasNATOom nijeugroen. NATOova prividna odlunost trajala je samo nekoliko tjedana, u vidu sastanaka izmeu strunjaka i Atlantskog saveza, koliko je bilo potrebno da se osigura da je Carla del Ponte odustala od svojih prijetnji. KaradiiMladiidaljesunaslobodiisveeedijeleistumreuzatite,naroitokadKaradidoeskloniti seuSrbiju.AmerikaieuropskapopustljivostsamojepojaalaotporBeogradapremasuradnjisTribunalom. U februaru 2006. Europska unija predomislila se i zaprijetila Beogradu da e prekinuti tek zapoeti proces pregovaranjaakoMladinebudeizruendokrajamarta. Ako ne budu u potpunosti suraivale s Hakim tribunalom i ne izrue mu optuene zloince, zemlje poput Srbije ne mogu oekivati punu suradnju s Europskom unijom", inzistira Britanac Jack Straw. Ravnodunost BeogradaprematimopomenamaujedinjujeDvadesetpetoricu.PoetkommajaBruxellesprekidapregovore, uvjetujui njihovo nastavljanje Mladievim uhienjem. Ali ovo neoekivano buenje Europe ne traje dugo. Poetkomljetaslonostjenapukla.Zatimseujesenrascijepila.AlijoprijeEuropskeunije,poputaAtlantski savez.NasastankunavrhuuRigi29.novembra2006.njegovezemljelaniceodluujuSrbijiiBosniotvoriti vrataPartnerstvazamir,predvorjaNATOa,iakosuseod2004.zalagaledaonaostanuzatvorenadoklegod Karadi i Mladi ne budu predani ICTYu. Inicijativa je potekla od predsjednika Busha, to je odluio u posljednjemasu",objanjavajuamerikevlastiCarlidelPontenekolikosatiprijeslubeneobjaveteodluke. Meutim, ameriko se gledite promijenilo ve poetkom mjeseca, nakon posjeta Washingtonu srpskog ministra obrane, Mladieva prijatelja Zorana Stankovia, koji je prihvatio da zauzvrat za ovu popustljivost poalje u Irak i u Afganistan nove srpske trupe. Sjedinjenim Amerikim Dravama nije teko pridobiti svoje europskepartnere.JacquesChiraciTonvBlairistotakoeleposlatiznakotvaranjapremaSrbijiuoinastavka pregovoraokonanomstatusuKosovaijejeodreivanje,svakiputodgaano
93

93Srpskenovinskeagencije:BetailiTanjug,7.novembra2006. zbogotezanjaBeograda,predvienodokraja2007.


Europska unija teko odolijeva uzmicanju svojih zemalja unutar NATOa. Dvadesetpetorica su pred nastavljanjem pregovora o pridruivanju sa Srbijom 8. decembra 2006. i definitivnim odustajanjem od Mladia.AliseBritanci,Francuzi.Nijemci,uzpodrkuNizozemskeifinskogpredsjednitva,konanozajedniki suprotstavljaju kako bi se ta odluka odgodila. Neemo izgraditi Europu sutranjice proputajui da se upitamoonjezinojprolosti.StvarnasuradnjaBeogradasICTYemjestnunost.Tosunaelaivrijednostiu kojeFrancuskavjeruje.Izbori(ujanuaru2007.,op.a.)uSrbijiipitanjeKosovanisuargumentikojesemoe upotrijebiti za obnavljanje pregovora s Beogradom", upozorava Catherine Colonna, francuska ministrica opunomoenazaeuropskeposlove.Aliigrajeunaprijedizgubljena. ZabrinutaodbijanjemBeogradadadodedoreguliranjastatusaKosova,Europaufebruaru2007.obeavada eotklonitisvezaprekezakandidiranjeSrbijeuEuropskuunijuakopristanenaneovisnostKosova.Promjena miljenjaEuropeudecembru2006.ilajesamozatimdasesauvanekosredstvopolitikogpritiskanaSrbiju. Koncem marta, srpsko civilno drutvo ukazuje na tu trgovinu i poziva na Mladievo uhienje: ,,Bruxelles ne smijepoputatinapastidatrgujesvojimosnovnimnaelimaprilikompregovaranjaokrajnjemstatusuKosova. Jer to bi moglo samo pridonijeti jaanju ekstremnog nacionalizma, spreavanju reformatorskih snaga da se distancirajuodMiloevievanasljeaizaprijeitirazvijanjedemokratskeSrbijeijejemjestoukrilueuropske obitelji i naroda." Ali Europa ne eli nita uti. Ve sedamnaest godina, ona ignorira glasove razuma na Balkanu,onekojimeutimiskrenovjerujuunjezinevrijednostiieledajojsenjihovezemljepridrue,adaih Europa odluno brani. Poetkom 2007. g. Europa odluuje obnoviti pregovore o pridruivanju sa Srbijom, prekinute godinu dana prije, iako Mladi nije uhien. Washington i Bruxelles tako se nadaju da e moi nametnuti Beogradu plan o neovisnosti Kosova koji srpski rukovodioci tvrdoglavo odbijaju, a imaju podrku Moskveusvojemodbijanjupregovora.

Posljednjaodustajanja Posljednji se zasuni otvaraju, poput obinih kopa. Izmeu 2002. i 2005. meunarodni pritisci dopustiti su ICTYu da s trideset optuenih u bijegu doe na est. Dvadesetoricu su isporuile srpske vlasti. Nasuprot ulozimakaotosuNATOiEU,Srbijanebioklijevalapopustitijojednom.Naravno,dajeporukaEuropljanai Amerikanaca bila vrsta i suvisla. Ali, nakon smrti slobodana Miloevia 11. marta 2006. ini se da su zapadnjacispremnidonijetiodlukukojasedugovremenanijesmjelapriznati:zatvaranjeICTYabezKaradia i Mladia. Petnaestog decembra 2006. u New Yorku Carla del Ponte pokuava zaepiti pukotinu koja zjapi, kakobiizbjeglapotonuebrod.TraiodVijeasigurnostidakaesmatralidaICTYmoraostatiotvorendok se Radovanu Karadiu i Ratku Mladiu ne budu sudilo u Hagu. To je pitanje naroito vano zbog desetaka hiljada rtava (...) (koje, op. a.) imaju pravo znati mogu li jo raunati na obeanja koje im je dalo Vijee sigurnostiprijetrinaestgodina,kadjestvoriloTribunal."

Izakulisavelikesileveraspravljajuoformulamakojebiomoguiledasvojeposljednjeodustajanje prikaukaonetodrugo,anekaopobjedunekanjivosti.Rijejeotomedajavnomnijenjeirtve progutajugorkupiluluidaseumireonikojibiihoptuilizaizdajusvihpreuzetihodgovornosti,svih njihovihprolihobeanja.Javno,samoseSjedinjeneAmerikeDraveizjanjavaju.Europa,zasada, izmie pred onim to se ne moe priznati. Clint Williamson, nekadanji zaposlenik ICTYa, veleposlanik SADa za ratne zloine koji je 2006. naslijedio Prospera, na konferenciji za novinare u Sarajevu u januaru 2007. otkriva obrise rasprave: Radovan Karadi i Ratko Mladi moraju biti privedeni pred neki meunarodni sud ako budu uhvaeni poslije zatvaranja ICTYa. Bilo bi sasvim neprihvatljivo da im se sudi u Beogradu. Moramo u sustavu meunarodnog pravosua nai neki organ da im sudi." U Washingtonu se u poetku misli na neku formulu slinu onoj izabranoj za suenje Charlesu Tavloru. Godine 2006. suenje bivem premijeru Liberije, optuenom za zloine protivovjenostinaPosebnomsuduzaSierraLeone,biloje,zbogsigurnosnihrazloga,premjeteno

u inozemstvo, u prostorije stalnog Meunarodnog kaznenog suda (ICC) u Hagu. Amerikanci nagovaraju ICTY da potpie s ICCom protokol o sporazumu da bi se nakon zatvaranja ad hoc Tribunala za bivu Jugoslaviju, logistika stalnog Meunarodnog kaznenog suda mogla koristiti za suenjeKaradiuiMladiu.Alitajplan,kojibiomoguiovelikimsilamadauzminimalnetrokove spase obraz, izostavlja jednu bitnu taku: dugi niz godina za kojih su mogli uivati u svojoj nekanjenosti,KaradiiMladinisubilininedostupninineuhvatljivi.Odbijanjemdaihuhitiilida primjenom prisile, kojom je raspolagalo, postigne njihovo uhienje, Vijee sigurnosti je dosada spreavalodabuduprivedenipredICTY.Utimuvjetimabilobiunajmanjurukunaivnomislitidae onijednogdanabitiizrueniICTYuilibilokojojdrugojzamjenskojstrukturi.Unajboljemsluaju,bit e lieni starog sna, koji je 2004. javno formulirala Ljiljana Karadi, da proslave svoju slobodu, konanoopetpronaenudanomzatvaranjaICTYa. UvoenjemehanizamasciljemdaproduevaljanostoptuniceinalogazauhienjekojijeizdaoICTY nakonnjegovazatvaranja,zahtijevauostalomiprihvaanjenoverezolucijeVijeasigurnosti.Rusija, kojaimapravoveta,dosadsesustavnoprotivilasvakomobvezivanjudasezadridjelovanjeICTYa dok Radovan Karadi i Ratko Mladi ne budu osueni, a da je Sjedinjene Amerike Drave, FrancuskaiVelikaBritanijanisustvarnonipokualeodvratiti.Uaprilu,azatimujunu2007.Moskva je ponovno potvrdila svoju volju da trai od Vijea sigurnosti da 2010. raspusti ICTY. I upozorava: Ako Mladi, Karadi i ostali optueni ne budu uhieni nakon isteka mandata (ICTYa), to nee predstavljati, samo po sebi, dovoljan razlog za produljenje rada Suda." Ako sud bude zatvoren, njegovinalozizaKaradievoiMladievouhienjeneeviebitivaljani",vejeupozorilaiCarladel Pontepoetkom2007.Zloinzagenocidizloiniprotivovjenostinezastarijevaju.Akobioptube ICTYazatvaranjemSudapostalenevaeebezdaVijeesigurnostiprihvatimehanizamkojimeih uini trajnima, sve bi zemlje u kojima Mladi i Karadi budu ivjeli morale pred svojim sudovima zapoeti novi progon i izdati nove naloge za uhienje. Suditi dvojici glavnih krivaca za genocid u Srebrenici pred lokalnim instancama u Beogradu, Sarajevu ili drugdje otvaralo bi vrata moguem preoblikovanju postojeih optubi, uz rizik da se odbaci i preuti sve to je nezgodno: pitanje predvidljivostiratauBosniipokoljauSrebrenicikaoisveostalevidovetogapredmetakojisuizazvali toliko otpora jer bi mogli dopustiti da isplivaju nedostaci, greke i nekadanje sramotne nagodbe velikihsila.Premamodelukojisedokazao:suenjeSadamuHuseinupredSpecijalnimirakimsudomkojije
voenpodstrogimnadzoromSjedinjenihAmerikihDrava. Unato njihovim obeanjima da e odgovoriti na agoniju, muenitvo i e rtava za pravdom", danima u vrijeme stvaranja Tribunala 1993., velike demokracije napokon su pokazale da one ne tee za drugaijim sankcijamanegotojeoptunicakojabionekojisuBosnupretvoriliugolemuzajednikurakuprisililadase priklonemiru.BruceJackson,monirepublikanskilobistkojegnazivajuveleposlanikomBijelekue",povjerio jetobezokolianjaunovembru2004.:JelinamdoistauinteresudasKaradiemiMladiemzaponemo suenjenalikonomMiloevievu?Nekastvaribudujasne:obojicasukrivaizasluujudatrunuuzatvorudo krajaivota.Alitkodanaselitroititolikoenergijedabidoaodozakljukakojiveznamo?"Brojnizapadni diplomati priznali su to iza zatvorenih vrata kojima se esto titi meunarodna politika. U njihovim oima, rtve bi se morale zadovoljiti znajui da su Karadi i Mladi osueni ivjeti kao progonjeni ljudi do kraja ivota,natajnainsimbolikilienisvojepuneslobodeikanjeniigomsramote. e za pravdom neodvojiva je od ei za istinom. Meutim ta e koja izranja iz ove zemlje izmrcvarene genocidom jednog europskog naroda u Srebrenici ne potvruje priznavanje pretrpljenih patnji ni odgovornostionihkojisuihnanijeli.Onanenosiusebiklicetrajnogmira.Zajedne,KaradiiMladiuvijeke ostatilegende,zadrugenekanjenikrvnici.Bezzajednikogpamenja,makakoonobilobolno,Bosnasenee moinesmetanoobnoviti.Onaeivjetipodstalnomprijetnjomnovihciklusanasilja. VrijednostovefiktivnehajkenakojusuutroenimilionidolaradalekojenadmailatrokovesuenjauHagu. Zatorasporedititolikosnagazazavaravanjertava,ICTYaijavnogmnijenjailuzijomdaeovadvazloinca

jednog dana biti izvedena pred meunarodni sud? Ako velike sile nastave u krajnjoj instanci odluivati o sudbini glavnih ratnih i teroristikih zloinaca, razlozi koji ih navode da de facto priznaju nekanjivost Karadiu i Mladiu i dalje su nejasni. I Charles Tavlor je takoer, u jednom trenutku, uivao popustljivost zapadnjaka.eljniuvrstitimirkojijepriveokrajuetrnaestgodinagraanskogratauLiberijiiususjednom SijeraLeoneu,AmerikanciiFrancuzisu2003.bivegliberijskogpredsjednikazatitiliodSudanudeimuzlatni aziluNigerijiuzamjenuzaobeanjedaenapustitisvapolitikarovarenja.Alibivigospodarratanepotuje svoje obaveze i nastavlja biti prijetnja stabilnosti regije. On je 30. marta 2006. uhien i predan mjeovitoj jurisdikcijiSijeraLeoneaprijenegotojeprebaenuHag.UKaradievuiMladievusluaju,velikesilenisu smatraleoportunimmijenjatisvojupolitiku,aknigodinamanakonmirovnihsporazuma.Nikomenijepoznat pravirazlogovenevjerovatnetvrdoglavosti. RazlozizbogkojihnijeuhienOsamaBinLaden,voaAlQaide,izgledajumanjetajnoviti.Njegovouhienjei suenje pred amerikim vojnim sudom izazvali bi takav val odmazda da je bez sumnje razboritije odustati. Amerikavladastrahujevjerovatnodaneraspolaedovoljnimdokazimakakobiutvrdilanjegovuindividualnu odgovornostuatentatimakojeizvodelanovimnogostrukorazgranatemree.Nijedanodovihargumenata ne moe se primijeniti na Karadia i Mladia. Kao ni strahovanje da e se suenje pretvoriti u tribinu za srpskupropagandu.SlobodanMiloeviiVojislaveeljpreteklisuih.Dabiseulinjihoviglasovi,Karadii Mladiraspolaunekimdragimsredstvimaidovoljnimbrojempristaa. Godine 1991. na kraju prvog zaljevskog rata, Margaret Thatcher i George Bush stariji podsjeali su na potrebudasesudiSadamuHuseinu,anakrajusuodustalizbognagodbistiraninomkojebisuenjemoglo otkriti. Bush mlai dijeli istu zabrinutost 2003. godine, ali odluan postii osudu svrgnutog diktatora, osiguravazaleestvaranjemIrakogspecijalnogsuda(TSI)istrogonadziresudskimehanizamkakobiizbjegao bilokakvoneugodnoiznenaenje. VelikesilenisunikadaimaletakvumomijeanjauposloveICTYa.Iakosu se uvijek trudile zauzdati njegovu znatielju, njihova se mo ipak zaustavljalana vratima sudnice. Meutim, mnoginasluujudaKaradiiMladipoznajutajneoulozimeunarodnezajednicuzavrijemerata,onaliju Dejtonskogsporazuma,opreputanjuSrebrenicesnagamageneralakojijemnogoputanajaviosudbinukoju jenamijeniomuslimanskomstanovnitvuteenklavekadpreuzmekontrolunadnjom.Tosujavnetajne,isto takopoznatekaoionekojejeznaoSadamHusein,alimodajoopasnijezazapadnevlade.Nagaanjaseire. Nonitkonijeuspiootkrititajnuutnjevelikihsila,akniCarladelPonte.Tuiteljicaseipakozbiljnobavilatim pitanjem izmeu 2003. i 2005. Ona je propitivala Jacquesa Chiraca o ustupcima za oslobaanje njegovih plavihkaciga"ilipilota,kojisu,jednizadrugimabilisrpskitaoci,aonsezakleodanijebilaugovorenanikakva nekanjivost.IspitivalajeiRichardaHolbrookea,trailaodamerikevladesveinformacijekojeseodnosena sporazumsklopljenujulu1996.sKaradiem,isveaneksesporazuma.Nijedobilanitaosimbijesailjutitog demantijaamerikeadministracije.
94 95

94 Rije je posebno o politikoj podrci i masivnoj vojnoj pomoi, ukljuujui tu i kemijsko oruje, koje su mu davali zapadnjacidoksusesluiliSadamomHuseinomprotivIslamskerepublikeIrana.Kadjeuoktobru2005.zapoelonjegovo suenje, bio je progonjen samo zato to je 1982. naredio muenje i smaknue 148 Sijita iz sela Dujail u odmazdi za pokuaj njegova ubojstva. Tek je u aprilu 2006. optuen za genocid u selu Anfal i pokolj u Halabji, traginom simbolu ubijanjakurdskogstanovnitvaplinomponaloguSadamaHuseinazavrijemekojegjepoginulovieod180000osoba.Ali tojepredmetodvojenogsuenjakojejezapoelo21.augusta,nekolikomjeseciprijenjegoveosudenasmrt, 5.novembra.SadamHuseinobjeenje30.decembra2006.,prijenegotojeuspiozapoetisvojuobranunatomdrugom suenju.Suenjejenastavljenounazonostinjegovihsuoptuenika.95SjedinjeneAmerikeDravedalesu138miliona dolarazauspostavljanjeIrakogspecijalnogsudaipriskrbilepedesetakamerikih,aliistotakoibritanskihiaustralskih pravnika,istraiteljaiarhivista,okupljenihujednomureduzavezu,RegimeCrimeLiaisonOffice,produljenomrukomFBI jazakojisesmatradajestvarnamokojasekrijeizaSuda.SjedinjeneAmerikeDravepomoglesupravosuuuIrakuda skupidokazeipredalemutonedokumenata.AmerikipeatbiojetakovidljivdagajeMichaelScharf,amerikiprofesor meunarodnogpravazaduenodsvojezemljedaformirairakesuceIrakogspecijalnogsuda,nazvaoInternim internacionaliziranimsudom".

"Srebrenikasramota" UstrajnoodbijanjevelikihsiladauhiteKaradiaiMladiailidaosigurajunjihovoizruenjeICTYupokazalose tijekomdvanaestgodinapovezanosnjihovimnedostatkomvoljedasprijeepokoljuSrebrenici.Iutoj stranojinjenicitrebalobitraitiodgovornazagonetkuKaradiaiMladia. Pariz,LondoniWashingtonpropustilisu1995.godinepoduzetisvepotrebnemjeredabisesprijeiogenocid kojise,korakpokorak,pripremaoprednaimoima.Ve1993.pronicljivimeunarodnipredstavnici,nazvali sustezanjeobruaokoopsjednuteenklavepolaganimgenocidom"ilipostupnimgenocidom", situacijom kojajetadanavelaVijeesigurnostida,nekolikotjedanaposlije,staviSrebrenicuinjezinostanovnitvopod zatituUjedinjeninaroda.Osimmoguegrazaranja,nitkonijemogaonebitisvjestanmogunostipokoljakoja prijetiutrenutkukadseMladidoepaenklave.TijekomcijeleposljednjeofenziveprotivSrebrenice,od6.do 11.jula1995.,velikesilenisu,dakle,prestajaletvrditidasrpskesnage,unatonjihovunapredovanjunemaju namjeruzauzetienklavu.Hineiiznenaenje,onesu,nemaknuviprstom,pustileMladiadaueugrad11. jula1995.poetkomposlijepodneva.Zatimsudopustiledamukarceodvojeodostalogstanovnitva,ne nametnuviuvjeteprisilneevakuacije,nenastojeijenadzirati. SuprotnoodLouiseArbouruvrijemeKosova, njezinprethodnikRichardGoldstonezaudonijeeliojavnoupozoritisrpskesnageinjihovevoedaihse spremaoptuitizaprolezloine.Meutim,mnogisuzabrinutiznajuidajestanovnitvo
96 97

Srebrenicenamilostiinemilostiosvetoljubivogikrvolonogsrpskoggenerala.JacquesChiracdaojetona znanjeipokuavauvjeritisvojepartneredainterveniraju.Jedanaestogjulafrancuskipredsjedniksavjetuje VelikojBritaniji,SjedinjenimAmerikimDravamaiNjemakojdasilompovratetuenklavu.Sutradan, FrancuskaseobraaVijeusigurnostiiponovnoizjavljujedajevoljnastavitisvojesnagenaraspolaganjeza svakuvojnuoperacijukojabudeprocijenjenakorisnomiostvarivom".TrinaestogjulaChiracustrajavai nazivaBillaClintonadagauvjeridapruifrancuskimtrupamapodrkuamerikihprotutenkovskihhelikoptera kakobiseotvorioputpremaSrebrenici.Idamukae:USrebrenicisumukarce,kojimaprijetiopasnostda buduzaklaniakosuudovoljnostaridamogunositioruje,odvojiliodena.Civiliziranisenarodimoraju suprotstavitifaizmuiprovestiodlunuiogranienuvojnuoperaciju(...),osimakosuseodluilizapolitiku naputanjausporedivusonomkojajevladalazavrijemeDrugogsvjetskograta." Usporedivunaroitosonom kojajepetnaestmjeseciprijeprimijenjenauRuandi.Bojeisepotrebezaintervencijomamerikihsnagau Africi,Clintonjeuaprilu1994.traiopovlaenjeplavihkaciga"izMINAURakadsupokoljivebilinaveliko zapoeliikadnijeviebiloninajmanjesumnjeunjihovgenocidnikarakter.Nesklonangairanjuamerikih trupanabosanskomtlu,Clintonodbija.KofiAnnan,jouvijekzapovjednikoperacijazaodravanjemirapri Ujedinjenimnarodima,procjenjujefrancuskiprijedlognerealistinimineizvedivim".Parizodustaje.Velike sileodluujujojednomnepoduzetinitaunatoprvimizvjetajimakojipotvrujupoetaksustavnih smaknua.Otadanisuprestaleosporavati,unatooitosti,predvidivostpokoljauSrebreniciizatakavatisvaki dokazkojipotvrujedasugaonesamemogle
98

96IzrazkojimseposluioDiegoArria,veleposlanikVenezuelepriUjedinjenimnarodima,nakrajusvojemisijeuenklavi Srebreniceumartu1993.97Velikesusile,dvamjesecaprije,umaju1995.nametnuleHrvatskojprisutnost meunarodnihpredstavnikauautobusimakojisuevakuiraliSrbezarobljenekadjeHrvatskavojskavraalazapadnu Slavoniju,kojajeod1991.bilaurukamapobunjenihSrba.KadvenisuhtjeleosporitiMladievuvojnupobjeduu SrebreniciitraitiodnjegapovlaenjetrupaizenklavezatieneodlukomVijeasigurnosti,moglesubaremzahtijevati prisutnostUNHCRaiCrvenogkriazavrijemeprisilnogpreseljavanjastanovnitvaSrebreniceuzamjenuzabenzinkojije Mladiodnjihtraio.Umjestotoga,onisu,netraeinitazauzvrat,dalibenzinkojijeomoguiodeportiranjeena,djece istaracaievakuacijumukaracapremamjestupogubljenja.98 IzvjetajoSrebreniciparlamentarneobavjetajnemisije, sasluanjeJeanDaviLevitteaiz30.januara2001.,diplomatskogsavjetnikapredsjednikaChiracaodmaja1995.do decembra1999.www.assembleenationale.fr/dossiers/srebrenica.

predvidjeti. GodinudananakontosudopustilidaseizvrigenociduRuandi,London,Pariz,Washingtoninjihovisaveznici ponovnosupropustilisprijeitigenocidnadjelazbogpomanjkanjasredstava,negozbognedostatkapolitike volje.KaotonedostataksredstavanijebiorazlognizatotosupropustilipredatiKaradiaiMladiaSudui poduzeti sve potrebne mjere da prisile Srbiju, ili svaku drugu dravu, da provede njihovo uhienje. Progon izvritelja genocida, uostalom, dunost je na koju su se obavezale drave, na temelju statuta ICTYa, ali i Konvencije za spreavanje i kanjavanje zloina genocida iz 1948. U svojoj odluci od 26. februara 2007. Meunarodnisudpravde(ICJ)natojepodsjetioiosudioSrbijuzbogtogatonijepredalaRatkaMladiaICTY u.FrancuskajeratificiralaKonvenciju1950.,VelikaBritanija1970.,SjedinjeneDrave1986.,aRusijajo1949. Muenisrebrenikomsramotom"Pariz,LondoniWashingtonnisusmjeliimatidrugihprioritetadoliispraviti nepravdurtvamaizruiviKaradiaiMladiaICTYu.Velikesilesuse,meutim,odmahitrajnoodluileza sramotu za dvostruki propust, ostavivi Karadia i Mladia na slobodi. Ova dvostruka izdaja civiliziranih naroda"prkosirazumu,osimakonesluizaprikrivanjeneke goresramotekojunikakvadaljnjaakcijanebi moglaispraviti. Srbija je iznevjerila svoju dunost spreavanja i kanjavanja genocida u Srebrenici zato to je sudjelovala u njegovojpripremiiunjegovuprovoenju.Miloevijehtio,nateritorijuoblikovanomukrviikojejepostalo etnikihomogeno,postiipriznavanjenovesrpskedraveuokviruBosnekojujeuzaludnopokuavaounititi. Poetkom 1993., Cvrus Vance, ameriki pregovara kojeg su opunomoili Ujedinjeni narodi, rekao mu je da nee nikada postii priznanje srpske drave koju su njegovi pouzdanici samoproglasili na osvojenim podrujimauBosni.PredtvrdoglavouSrbauodbijanjusvakogsporazumaomiru,velikesilesupoetkom 1994. ipak popustile. Miloevi je tada povjerio svojoj okolini: Vjerujte mi, nisam oekivao da e nam ona (meunarodnazajednica,op.a.)datipolovicuteritorija."NajednomsastankuVrhovnogsavjetaobrane,18. januara 1995., precizirao je istoj toj okolini: Bez vojne pobjede, meunarodna nam zajednica ne bi nikada daladapodijelimonadvojeBosnuiHercegovinujernikadatijekomcijelepovijestinijebilonekesrpskedrave natompodruju."Miloevijedobiookladu,aliSrebrenica,enklavaubliziniepeionazapadnija,Gorade, predstavljale su u proljee 1995. posljednje prepreke dovrenju njegova plana. Bez uklanjanja enklava Srebrenice i epe, politiki entitet koji su mu velike sile obeale u Bosni, kako bi ga potaknule da ue u pregovoreomiru,nijemogaozaivjeti.Onbiostaoprekinutotoiemmuslimanskogstanovnitvausredini, uz opasnost da ga za zelenim stolom podijele na dva zasebna dijela. Miloevi i srpski rukovodioci u Bosni zahtijevali su srpsku dravu, oienu od njezina cjelokupnog muslimanskog stanovnitva. Nakon Daytona, Miloevijeslaviopovijesnupobjedu".ImamopolovicuBosne!Republiku!Odetiri(mirovna;op.a.)plana, taj je najbolji za Srbe. Oni imaju sve gradove du Save, tri grada u unutranjosti i cijelu dolinu Drine, osim Gorada.Tojepedesetgradovaidvadesetipethiljadaetvornihkilometara!Trebateimposlatinatragsve (srpske;op.a.)izbjeglicekojisukodnasdaimajukimenapuitisvojeteritorije",izjaviojelanovimaVrhovnog savjeta obrane 6. decembra 1995. u Beogradu. Poslije Miloevia Srbija je eljela sauvati glavne steevine ratautvreneuDaytonuitrudilasedanepoduzmenitatobiihmoglodovestiupitanje.Akojejedandio politiarakonanoosudiopokoljuSrebrenici,svisusrpskidunosniciodbilipriznatizloinakikarakterplana naijemjeelubioMiloevi,kojije,najprijenaterenu,azatimzapregovarakimstolom,nametnuopolitiku ietnikupodjeluBosneiHercegovine,aijajekrajnjaetapabilaSrebrenica. BuduidasurtvovalestanovnitvoSrebrenicenaoltarjednogmirovnogplanakojizapadnjakioportunizam nijeznaodrugaijenametnuti,velikesilesuopetzanemarilesvojudvostrukuobavezu.Mojesuglavneupute biledartvujemSrebrenicu,epuiGoradeijasammisliodajetogreka",povjeravaRichardHolbrookeu novembru2005.prilikomdeseteobljetniceDejtonskogsporazuma."GodinudanaposlijeAmerikanacpovlai svoje rijei, ali injenice ostaju: Srebrenica i mala susjedna enklava epa, takoer nastanjena bosanskim izbjeglicamaizprvihvalovaetnikogienja,palesuurukegeneralaMladiaujulu1995.idaneSrbimana mirovnim pregovorima u novembru 1995. kad je stvarnost zloina bila ve dokazana i potanko prikazana, zahvaljujui prvimistragamaICTYa, u sasvimnovojoptuniciprotivRadovanaKaradiai Ratka Mladiaod 16.novembra1995.
99

Francuska koja je, glasom svojeg predsjednika, pozivala na djelovanje da bi se sprijeili pokolji, na kraju je pristalananedjelovanjei,radimira,sasvojimsaveznicimaprihvatilaposljedicegenocidauSrebrenici.Velike siledopustilesudaimsenametnuuvjetimiraiomoguileonimakojisuizrazilisvojegenocidnenamjeredaih ostvare i da tako dovre provoenje svojeg plana. Velike sile nagradile su u Daytonu one, koji su nekoliko tjedana prije sustavno deportirali i ubijali muslimansko stanovnitvo te enklave dodijelivi im polja smrti, a zatim im omoguili da ih nasele po svojoj volji kako bi zauvijek izmijenili etniku strukturu. Otada oni nisu prestaliumanjivatigenocidodbijajuisuditiglavnimokrivljenicimaipokuavajuisprijeitiICTYdaukaena izravnu Miloevievu odgovornost te ne poduzimajui nikakvu uinkovitu mjeru da osigura povratak preivjelih. Dvanaest godina poslije tih dogaaja, manje od hiljadu njih uspjelo se ponovo vratiti u Srebrenicu.KaradievaiMladievazagonetkapoiva,dakle,nasponamakojepovezujuzloinimir.Njihovo suenje trebalo je iznijeti na vidjelo namjeru unitavanja, istrebljivanja ljudi, bosanskih Muslimana iz Srebrenicekaoskupine,takodazauvijekizbrienjihovuprisutnostnaprieljkivanomteritorijubezkojegaje Miloevi odbijao potpisati mir. Suenje pred ICTYem lokalnim zapovjednicima umijeanima u pokolj u Srebreniciomoguilojedaseutvrdiistinaozloinukojipravokvalificirakaogenocid.Alitimsuenjima,po sveenimasamoizvriteljima,nijebiociljrasvijetlitiaktivnaipasivnasudionitvakojasuomoguilatajzloin. Suenje Karadiu i Mladiu moralo je, naprotiv, pridonijeti da se pokolj iz jula 1995. postavi u njegov kontekst i da prui detaljnu rekonstrukciju potke dogaaja koji su doveli do pokolja u Srebrenici, tim preciznijom u pojedinostima to treba dokazati genocidnu namjeru, njezin tok i izvore. Jer suprotno MiloeviuiMladiu,Karadinijesamoosumnjiendajeplanirao,poticaonaizvrenjeinaredio"pokoljeiz jula 1995., nego da je ak i prije poetka rata iznio plan koji je otvoreno teio potpunom ili djelominom unitenjubosanskihMuslimana",zatimdagajeprovodioilipomagaodaseprovodineprekidno,svedo30. novembra 1995". Gomilanje injenica od 1991. iznijelo bi na vidjelo vie nego ikad nevjerovatne pogreke i propustemeunarodnihakterakojinikadanisupribavilisredstvazaspreavanjeovogaplanaijesurezultate konanopotvrdiliznajuioemujerije.Vienegobilotodrugo,ovobisuenjeneizbjenoponovnootvorilo bolnopitanjemoralne,politikeieventualnokazneneodgovornostivelikihsila.
100

Briljiva rekonstrukcija cijelog slijeda dogaaja sigurno bi na kraju uzdrmala neosnovanu tezu, koju ve je desetgodinanameuibezizmjenabranevojnianalitiariICTYausvimpredmetimakojisetiuSrebrenice: buduidasrpskipolitikiivojnirukovodiocinisuimalinamjeruzauzetienklavu,doodlukeopokoljudoloje nakon pada Srebrenice. Tu tezu rue priznanja nekih sudionika, kao to je Miroslav Deronji, i prisutnost komandosa smrti poslanih na teren vie od dva tjedna prije pada grada. Ali unato svemu ona se odrava zahvaljujui jednom dokumentu, naredbi o napadu koji je slubeno pozivao ne da se zauzme enklava Srebrenica, nego da se svede na veliinu grada, tako da se uvjete preivljavanja stanovnitva uini nepodnoljivima"idasestvoreuvjetizaukidanjeenklave".PlanpoznatpodkodnimimenomKrivaja95koji, zaudo,nijedefiniraonikakavnoviciljjerjetanoopisivaosituacijukojajeprevladavalaodzime1993.kadsu srpske snage prvi put pokuale zauzeti Srebrenicu prije nego to ih je u njihovu zaletu zaustavio general PhilippeMorillon. Vojnaoperacijaiz1995.uljepanaeufemizmimadaneizazoveosudu
101

99HolbrookeRichard,intervjudantelevizijskojmreiHajatizSarajevaiemitiran19.novembra2005. 100Treegmaja2007.meunarodnazajednicaimenovalajeprviputposebnogizaslanikazagradSrebrenicu.Natajje poloaj postavljen Clifford Bond, bivi ameriki veleposlanik u Bosni i Hercegovini. Ta je odluka donesena na zahtjev bonjakihpredstavnikaSrebrenicedasegradupriznaposebanstatuskakobigaizuzeliizsrpskogentitetauBosniitako potaklipovratakpreivjelih.Velikesiledosadsujednoglasnoodbijaletajzahtjev. 101GeneralPhilippeMorillonzapovijedasnagamaUNauBosniiHercegovinikadumartu1993.UNulaziuSrebrenicui obeava stanovnitvu: Neu vas napustiti." Mladieve su snage tada na vratima Srebrenice i raunaju na UN za evakuacijustanovnitvaenklave.MorilloneihprisilitidasepovukupostigavidaVijeesigurnostiizglasarezolucijukoja odreujeSrebrenicukaozonupodzatitomUjedinjenihnaroda".

zapadnjaka, ipak je zahtijevala tri mjeseca priprema, posebno da bi odsjekla linije opskrbe snaga UNa prisutnih unutar enklave, oslabila jo vie opsjednuto stanovnitvo zabranom pristupa humanitarnim konvojima i dopustila Beogradu da osigura logistiku potporu podrku i koordinaciju svih snaga koje u njoj sudjeluju. Budui da Beograd i zapadnjaci nisu nikada predali ICTYu dokumente koje su imali o pripremnoj faziofenziveprotivSrebrenice,okojojsuuostalomsveznali,Tuiteljstvosenijenimalozanimalozaparadoks Krivaja 95. Ohrabreno tvrdnjama analitiara proizalih iz amerike vojnoobavjetajne slube, ono je bez ijednerijeiprihvatioonotosetimplanomeljelopostiidasepovjeruje.Velikesilemoglajesamoveseliti zaslijepljenostICTYakojiihnijedovodioupitanjevjerujuidaonenisumoglepredvidjetipokoljkojijepad enklaveiniovjerovatnim.Poslijeimjebilodovoljnopobijatinjihovdrugipropustitvrditidasuuinilesveda KaradiaiMladiaizruepravosuu. Karadi i Mladi nisu privedeni pred Sud da ne bi oivjeli sjeanje na sramotan izbor velikih zapadnih demokracija da rtvuju stanovnitvo Srebrenice prepustivi ga svjesno njihovim krvnicima i liivi zatim preivjelenjihovezemljeisuenjakojebiihmogloizvuiizagonijeipovratiloimdostojanstvo.Izborkojisene moe opravdati i koji, po nekoliko osnova, ini nae voe sudionicima najgoreg krvoprolia u Europi od holokausta.DokKaradiiMladinebuduizvedenipredsudskuinstancupotpunoneovisnuidovoljnojakuda sesuprotstavisvimpokuajimamijeanjaicenzure,naedemokracijeesamoproduljivatisramotu.Vienego toihtiti,njihovoeodbijanjedasudeKaradiuiMladiu,kaoijuernjihovoodbijanjedadopustedioistine kojajeizronilanasuenjuMiloeviu,samopoveatipatnjurtava,produbljivatinjihoveraneipothranjivati mrnju.Takodugodoksepreivjelinebudumogliosloboditibremenasvojihpatnji,Europaeosjeatiteret mrtvihSrebrenice,kojie,poputsablastilutatiStarimKontinentomtraeipravdu.
102

IV.POGLAVLJE Svretakigre Ifwedon'tmaintainjustice,justicewillnotmaintainus. FrancisBacon(1561.1626)

103

Jedanaestogseptembrasruenisutornjeviblizanci...Povuklisusasobommnogonada,vrijednosti,obeanjai planova koji su nastali padom Berlinskog zida. Epoha koja time zapoinje manje e brinuti o temeljnim pravimaljudi,avieonjihovojsigurnosti.Jedanaestiseptembarnijeujediniosvijetprotivbarbarstva,negoga je polarizirao i pretvorio u bojno polje. Oznaio je grubi ulazak u XXI. stoljee u kojem e, ini se, biti osujeenotolikoiskorakakojisudotadizgledalinepovratnima.Izmeumiroljubivog9.11.1989.iratobornog 11.9.2001.g.projektmeunarodnogpravosuauspiosijeprokritiput.Meunarodnikaznenisudzabivu Jugoslaviju (ICTY), koji se sprema zapoeti prvi meunarodni proces u povijesti protiv jednog efa drave, nalazi se na vrhuncu slave. Stalni Meunarodni kazneni sud (ICC), noen univerzalistikim snom, upravo se spremazapoetisradom.Dubinskadinamika,kojajeomoguilatepovijesnekorakenaprijedmeunarodnog pravosua,nemoenestatiuusijanimruevinamatornjevablizanaca.No 11. septembar ipak je zatvorio jednu epizodu povijesti, promijenio prioritete, obrnuo red prioriteta. Meunarodnoepravosueuskoroosjetitivaltogudarca.ICTY,kojijenaprvojcrti,neebitipoteen.
102 etvrtogjuna2007. skoro osam hiljada preivjelih i roaka rtavaSrebrenice podiglo je pred nizozemskim sudom tubuprotivUjedinjenihnarodaiNizozemskezbognjihoveodgovornostiunaputanjustanovnitvaenklavekojusubili zadueni tititi. Cilj tube sastoji se u utvrivanju tekih propusta Nizozemske i UNa u lancu odluka koji je pridonio tragediji.Izmeudvadesetpetitridesethiljadacivilapotrailojeutoiteuiliokovojnebazekontingentanizozemskih Plavih kaciga. Sueljeno s hiljadu srpskih vojnika, etiristo pedeset vojnika Dutchbata dopustilo je da se odijele ene i mukarci. 103Akominesauvamopravdu,pravdaneesauvatinas.

Osam mjeseci prije, za jake snjene oluje, Carla del Ponte stigla je u Davos. Dola je pred najmonijim linostima svijeta politike i ekonomije na planetu, okupljenima na Svjetskom ekonomskom forumu, braniti pitanje meunarodnog pravosua i vanost da se stane na kraj nekanjivosti monika. Ako sada izgubimo hladnokrvnost, budui e diktatori moi bjeati i skrivati se te e nam trebati moda i stotine godina da se uspravimoinametnemozakonpravanadzakonomnasilja",rijeisukojimaseobratilasvojimsluateljima 26. januara 2001. g. u vrijeme kad je Miloevi ve svrgnut s vlasti, ali jo nije uhien. Oekivala je neke openite odgovore, a bez sumnje i neke obzirnepoticaje. Teko je osvojiti sluateljstvo kojemu zahtjevi meunarodnepravdenikadnisubiliprioritet. Nanjezinovelikoiznenaenje,nakonnjezinanastupa,dvoranajeuzavrela.Raspravajebilaestoka.Clintonje 31. decembra 2000. g., posljednjeg dana svojeg mandata, prije nego to e predati kljueve Bijele kue Georgeu W. Bushu, unato snanu protivljenju Kongresa i suzdranosti njegove Demokratske stranke, potpisao Rimski sporazum kojim je stvoren stalni Meunarodni kazneni sud (ICC). Opravdavajui svoj in istaknuo je: To inimo kako bismo potvrdili svoju podrku naelu meunarodne kaznene odgovornosti s ciljempredajeurukepravdepoiniteljagenocida,zloinaprotivovjenostiiratnihzloina.Toinimoizato da ostanemo u postupku koji e u godinama koje slijede omoguiti Meunarodnom kaznenom sudu da postanenepristraniuinkovitinstrumentpravde.SjedinjeneAmerikeDraveimajudugutradicijudjelovanja u prilog krivine odgovornosti, jo od naeg sudjelovanja na Sudu u Nrnbergu pa sve do glavne uloge u naporima koji su doveli do uspostavljanja Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju i za Ruandu. Naedjelovanjedanasdiojetetradicije."JedanodprvakaRepublikanskestrankesenatorJesseHelmsodmah jeodgovorio:Ovadananjaakcijaoitjepokuajpredsjednikauodlaskudazaveerukesvojemnasljedniku. Taseodlukaneeodrati.Jedanodmojihprvihprioritetaprednovimpredstavnikimdomombitenjezino ponitenje i zatita amerikih vojnika od kaznenog progona tog meunarodnog pukog tribunala." Donald Rumsfeld, koji je bio predvien za ministra obrane nakon Bushove pobjede na predsjednikim izborima u novembru2000.g.,odmahjenadodao:Amerikovodstvousvijetumoglobibitiprvartvatogasuda",zbog prisilakojeproizlazeizmeunarodnoghumanitarnogprava.
104 105

Njihovi saveznici koriste priliku koja je stvorena dolaskom Carle del Ponte kako bi, tijekom samo jedne sjednice, pretvorili Davos u forum protiv ICCa. Meunarodno pravosue s univerzalnom dimenzijom tu je javno optueno kao prijetnja nacionalnoj suverenosti, a jo vie kao prepreka svakom vojnom djelovanju zemljekaotosuSjedinjeneAmerikeDrave,kojesudjelujuuvanjskimoperacijamaugotovostotinudrava, paneprihvaadanjezinidravljaniilivojnicinatimpodrujimapodlijeupropisima,postupcima,tuiteljimai sucimapravosuakojenikomnepolaeraune".UDavosujeirepublikanskisenatorizMinnesoteOrrinG. Hatch. Kao predsjednik Sudskog povjerenstva Senata upozorava da Sjedinjene Amerike Drave nemaju namjeruratificiratitajsporazum.NaglaavadaSjedinjeneAmerikeDraveneeletakavmeunarodnisud koji bi sudio predsjedniku Sjedinjenih Amerikih Drava zato to je donio odluku kojoj je cilj spasiti stotine amerikih ivota". Nova se amerika administracija estoko suprotstavlja takvom meunarodnom sudskom sustavukojiaprioriizmiesvakomdravnomnadzoruteizlaestvarnojsudbenojopasnostinjezinecivilnei vojne zapovjednika. Situacija je komina. Nasuprot Carli del Ponte koja crpi najveu snagu iz svoje samostalnosti,diosluateljstvaukazujenaopasnostisamosvojnihodlukastalnog
104Ujulu1998.g.stotinuidvadesetdravapotpisalojeRimskistatutstalnogMeunarodnogkaznenogsuda.Sjedinjene Drave kao i est drugih prisutnih drava Kina, Irak, Izrael, Katar i Jemen odbile su potpisati ga. Imale su vremena predomislitisedoClintonovapotpisivanja31.decembra2000.g. 105 Republikanski senator odrao je rije. Na njegovu je inicijativu Kongres ve u novembru 2001. g. usvojio odluke premakojimaseamerikojvladizabranjujesvakasuradnjasMeunarodnimkaznenimsudom(ICC),akojimajesvrhada sezasudjelovanjeuoperacijamaodravanjamirazahtijevaprethodnodavanjeimunitetazabilokakavprogonICCa,a istosetakoovlaujepredsjednikSADadasekoristisvimodgovarajuimsredstvimazaoslobaanjeamerikihgraana koje bi ICC eventualno pritvorio. Zbog razloga protiv Meunarodnog kaznenog suda slinih navedenima, Jesse Helms glasovao je 1986. g., zajedno s desetoricom drugih senatora, protiv toga da Sjedinjene Amerike Drave ratificiraju Konvencijuospreavanjuikanjavanjuzloinagenocidaiz1948.g.

Meunarodnogkaznenogsudainjegovabuduegtuiteljaijeovlasti,iakodalekoogranienijeodovlastiove vicarke,josuuvijekuoimaamerikihrepublikanacaprilinovelike",daklepretjerane. Devetmjeseciposlije,SADstupauratprotivterorizma.Podvostruujesenepovjerenjepremaogranienjima koja namee meunarodno pravo, kao i odbojnost prema ideji da bi ono moglo vezati ruke Sjedinjenim Amerikim Dravama. Odlazak amerikih vojnika u Afganistan pojaava odbojnost prema mogunosti da amerikim graanima sudi budui Meunarodni kazneni sud (ICC). Washington odmah zapoinje s neprijateljstvimapremasudstvukojeseformirakakobineutraliziraosvenjegoveovlastinadsvojimosobljem ukljuenim u vanjske operacije. estog maja 2002. g., dva mjeseca prije poetka rada ICCa, Sjedinjene AmerikeDraveponitavajupotpispredsjednikaClintonanaRimskisporazum.ZahvaenolujomniICTYnije poteen.Injemuepodrezatikrila.

toprijetoprivestikraju Ambicije Hakoga suda ve neko vrijeme zabrinjavaju velike sile. One bi htjele obuzdati taj stroj koji se zahuktao, ali ne znaju kako postupiti. Znaju da bi za njih bila tetna svaka politika odluka o drastinom ogranienjudjelovanjaSudautrenutkukadonsuavasvojukaznenustrategijunanajodgovornijedunosnike. ZasadelepotedjetiSud.UVijeusigurnostiUNa30.novembra2000.g.usvajajuRezoluciju1329kojomse Haki sud poziva da se vie posveti zloinima koji su najopasniji za meunarodni poredak, posebnoonima kojesupoiniliodgovornipolitikiivojnidunosnicinajviegranga",Takoerodluujupodratireformukoju jepredloiopredsjednikSudafrancuskisudacClaudeJorda,akojasesastojiodtogadaseimenujusuciad litem, dakle da budu pozvani kao ispomo, prema potrebi, kako bi se smanjilo zaguenje poslovima i omoguilo Sudu da izvri svoju misiju prije kraja desetljea koje upravo poinje. Velike sile jo oklijevaju podvriSudjaemnadzoruVijeasigurnostizadovoljavajuisepoticanjemnjegovadjelovanjedaurazumnom rokuprivedeposlovekraju. Sud je optuio stotinjak osoba, postigao da se uhite dvije treine, izrekao dvadesetak presuda i planirao optuitijostotinu.Tojesmijenabrojkasobziromnabrojsudionika,alistrahovitovelikazameunarodnu zajednicuuhvaenuumreuvlastitihobavezaieljnudastimetoprijezavri. Potajnoodvraajuisuceod penjanja po lancu odgovornosti kako ne bi progonili one s kojima su velike sile pregovarale, one same pridonijelesuproblemu kojisadane znajurijeiti. Godine2000.meunarodnopravosuevrlojedalekood ispunjenja svoje misije kaznenog progona najistaknutijih linosti, kako meu izvriteljima tako i meu poticateljimazloina.Nalaziseteknapolaputa.Miloevievimpadomkrajem2000.godine,Balkanjestupio uposlijeratnodoba.Mijenjajuseprioriteti.Zapadnasediplomacijapribojavadazahtjevipravosuakojiidu sve dalje opet ne zakompliciraju njezinu zadau neprestanim akanjem po prolosti to donosi podjele i otkrivanoveprijelomneinjenice,itouasukadbiveeljelitoprijesvepoistitiiokrenutinovustranicu. OtudaodbojnostprematraenjuizruenjaMiloeviaHakomesudu.
106

Napadi 11. septembra pomijeali su sve karte na meunarodnoj sceni, itav politiki dnevni red. Oni definitivnovraajusvekrize,humanitarneambicijeikreposnepobudedevedesetihgodinazajednostoljee unatrag. Mijenja se i jezik. Krzmanja prethodnog razdoblja sada se izraavaju jasnom i nedvosmislenom parolom:Sudmorabezoklijevanjausvojitiizlaznustrategiju.WashingtoniLondonprvialjuporuku:elimo daprestanetesradomoko2007./2008.godine."NiPariznetediCarludelPonteprilikomposjeta
106 Prema procjenama nezavisnih strunjaka osam do petnaest tisua osoba koje su sudjelovale u brojnim zloinima trebale bi biti kazneno progonjene, a neke bi druge trebale podlijegati raznim oblicima neosvetoljubive pravde, primjericeuokvirupovjerenstavaistinaipomirenje".

30.novembra2001.AlainRichard,ministarobrane,upozoravaje:NajeciljtrajnoreintegriratiJugoslaviju (SrbijuCrnuGoru)udemokratskuzajednicu,alitosenepostierasplamsavajuivatru...Vajemandatsuditi 'glaveinama',akadstevejednompodignuliprotivnjihoptunice,zatoiidaljekadodsadmoeteprogoniti samo one manje, kakva je u tome logika?" Njegov savjetnik inzistira: Treba okonati stvar. Vae zalaganje odlaedatumpoetkademokratskogprocesa"IstirefrendolaziizQuaid'Orsava:Kakvajekoristodnastavka, imatetridesetitribjegunca,aeliteihoptuitijovie!Dokleeteii?" PredVijeemsigurnosti27.novembra2001.CarladelPonteiClaudeJordaobavezalisusezakljuitiradICTYa oko 2008. g. za postupke prvog stupnja, a 2010. g. za postupke u prizivu. Prikazali su u glavnim crtama strategiju okonanja rada radije koristei taj pojam nego strategija izlaska" koja predlae smanjivanje optereenja Suda prebacujui neke postupke pod odreenim uvjetima nacionalnim pravosuima zemalja bive Jugoslavije. Meutim, Carla del Ponte nije stvarno skratila popis osumnjienih. Najavila je stotinjak dodatnihoptunicazasvakioddvaSuda,onajzabivuJugoslavijuionajzaRuandu:Nekikaudasenakon dogaaja11.septembrasvijetpromijeniotedajeotadaprioritetterorizam,aneprolisukobi.Nemoemo pristati na takvo gledanje na meunarodnu pravdu. Meunarodna zajednica ima danas jo vie razloga da pojaasvojuodlunostuproganjanjuodgovornihzagenocidizazloineprotivovjenosti.Nebibiloniasno nivjerodostojnopodravatiratprotivterorizmaakoneuinimosvetojepotrebnokakobismoprivelipravdi one koji su odgovorni za genocid u Ruandi, Srebrenici i za druge pokolje. Varamo se, kao i u sluaju borbe protivterorizma,akomislimodapostojelakaibrzarjeenjadaseobaviposaokakotreba." Nijeihuspjelauvjeriti.Velikesileelevidjetiodlunerezoveuprogramuistraga,nemorajuitoformulirati eksplicitnijekaotosutoeksplicitnoformuliraleprijegodinudanauRezolucijibroj1329.eleseosiguratida Sudneeprekoraitipreporuenirok.CarladelPontesvjesnajetoga,alinjezinjeobzortakvapravdazakoju povijesna prekretnica nije 11. septembra, nego no s 28. na 29. juna i dolazak Miloevia u Hag. A to je dogaajkojijeomoguioHakomsududasepotvrdikaostvarnostkojunitkovienesmijenizanemarivatini ismijavati.OekivanjepoetkaradastalnogMeunarodnogkaznenogsuda(ICC)takoerpretvaraustvarnost ideal meunarodnog pravosua s univerzalnim ovlastima koje nee oslobaati krivnje monike pa ak ni efove drava. Ona vjeruje u polet meunarodnog pravosua koje oznaava dolazak nove ere, ere odbacivanjanekanjivosti,kojujepredajaMiloeviauinilauvjerljivijomidostinijomnegoikadprije. Velikesile,kojenastojeobuzdatituiteljicu,brzoejojrazbitiiluzije.Politikipritisciuskoroesepokazatiu smanjenju prorauna, to je manje primjetno od nove rezolucije Vijea sigurnosti. Jer drave imaju svoje zahtjeve, ali ne ele javno preuzeti odgovornost za ograniavanje provoenja pravde. Radije svoju odluku prebacuju na Tribunal. Francuski poslanik pri Ujedinjenim narodima JeanDavid Levitte priznaje to krajem 2001.g.nasastankusCarlomdelPonte:VijeesigurnostinemoeVameksplicitnonareditidasmanjitebroj istraga, a da se ne izloi opasnosti upadanja u zamku odluke koja e tetiti naoj vjerodostojnosti." A SjedinjeneAmerikeDraave,svjesnedasepravdaneeradopodvrinaelupolitikerealnosti,nemajuvre menanapretekakoEuropljanielepratitiuspjenookonanjeradaHakogsudakojeedativjerodostojnost stalnomMeunarodnomkaznenomsudu.Novojamerikojadministracijidonjegauopenijestalo.Onaese potruditi onemoguiti to pravosue koje je jako oslabljeno zahvaljujui preokretima na svjetskoj pozornici i kojebihtjelaiskljuitiizpravilameunarodneigrekakobidravamavratilavrhovnopravodijeljenjapravde. Onaepodcijenuizravnoguplitanjausudskeposloveprekritiidealzakojisezalaumeunarodnikazneni sudovi. U nekoliko mjeseci Carla del Ponte, koja je forsirala savez izmeu sudske i politike vlasti kako bi izvela MiloeviapredSuduHagu,postalajenapastpolitiarimasvihstrana.Nekadjebilanonamorafinancijskih prepredenjaka, trgovaca drogom i njihovih monih saveznika. Otkad je stigla u Hag, ona je nona mora Miloeviu i svim ratnim zloincima koje je podvrgla istrazi, od bive Jugoslavije do Ruande. Nita udno za jednu tuiteljicu. Naprotiv, zauuje nepovjerenje politikih monika koji su stvorili Haki sud. Ono izvire iz protusilekojudefactopredstavljameunarodnopravosue.CarladelPontekvariimigru,onajeneprijatelj njihovapragmatizma.toratubivojJugoslavijivieblijediueuropskomiamerikomsjeanju,toCarlaDel Pontevienervirameunarodnuzajednicukojojseuvijekuriokretatistranicepovijesti.Tuiteljivaukakve suansedaobnovebudunostpomjeriprolosti,upriamartavaiizrazimanjihovefrustracije,uiskazima krvnika. Diplomati se brinu za neposrednu budunost ne optereujui se prolou. Vrijeme pravde nije i

vrijeme politike. Carla del Ponte neprekidno preispituje zahtjeve pravde koji vie ne nalaze svoje mjesto na politikom dnevnom redu. Ona se uplie u politiku jer se politika neprestano uplie u sudski postupak. Potrebna joj je mo prisile koju posjeduju neke drave zato to neke druge drave ne ispunjavaju svoje zakonskeobaveze.Kucanasvavrata,potiesveonekojiimajudobruvoljukakobidravepretvorileudjela svoju mo dijeljenja pravde, iji je dio ostvarenja povjeren njoj. Pri svakom posjetu Carladel Ponte ostavlja svojim zapadnim sugovornicima gorak okus loe savjesti ili u najmanju ruku frustraciju to se ne mogu osloboditidemonanakojeihonauvijekpodsjea.Nitkotoneskriva.Panionajsavjetnikeuropskogministra kojijeizlanuojoiprijenegotojeizaslanstvoHakogasudaotilo:Neemosesamotakoizvui,onanas neepustiti!"

Dvadesetoga novembra 2001. g. amerika delegacija nije se za vrijeme javne sjednice Vijea sigurnosti izjasnilaodvamameunarodnimkaznenimsudovima.Radijejetouinilanasastankuupopodnevnimsatima kod ambasadora Johna Negropontea koji predstavlja SAD pri Ujedinjenim narodima i predala svoju poruku Carli del Ponte: Sud ima prevelik apetit, on mora smanjiti svoje ambicije. Pierre Richard Prosper, koji je zaduen za pitanja meunarodne pravde pri amerikoj vladi, pokuava je uvjeriti da mora znaajno skratiti svoj popis osumnjienih. Ne eli da Sud nastavi s radom pa da poslije natovari posao domaim sudskim vlastima:Akopreviesluajaprepustimonjima,stvoritemopolitikeproblemeBeograduidrugimglavnim gradovima." A kako bi pridobio tuiteljicu, dodaje: To bi moglo tetiti naporima poduzetim da uvjerimo Kotunicu da preda Karadia." Ona se odupire. Daje na znanje kako je ve skratila popis osumnjienih i ograniilakazneniprogonnanajvierangiraneodgovorneosobe:OdsadjenaVijeusigurnostidapreuzme odgovornostzasvakonovosmanjenjemojegposla."AmerikancisubijesniitodajunaznanjesavjetnikuCarle del Ponte samo nekoliko sati poslije. Potrudite se da tuiteljica shvati kako joj Sjedinjene Amerike Drave nareujudaseviekoristisvojimpravomodluivanjakakobiznaajnoskratilapopisosumnjienih.(...)Moglo bi se dogoditi da dobrovoljni doprinosi Sjedinjenih Amerikih Drava ne budu uplaeni u proraun (UNa za ICTY; op. a.) nakon njezina odbijanja da se poslui diskrecijskim pravom o popisu osumnjienih", opominje telefonskiMikeNewton,Prosperovpomonik.Osamnaestogdecembra,zavrijemesvojegposjetaHagu,Carla delPonteodgovaraProsperu:Vauporukunemoguprotumaitidrukije,negokaootvorenpritisak,dane kaemjedvaprikrivenuprijetnju." SljedeegtjednaamerikoizaslanstvopredvoenoambasadoromPatrickomKennedyjemzatrailojepred5. komisijom Ujedinjenih naroda, zaduenom za upravna i proraunska pitanja, odgodu usvajanja prorauna dvajuSudova.Svojpostupakobrazlaepotrebompribavljanjavieinformacijaodvjemaustanovamakojesu ugroene loim rukovodstvom, neuinkovitou i korupcijom". Sjedinjene Amerike Drave zapoele su neprijateljskim ponaanjem prema Suda za bivu Jugoslaviju i njegovu blizancu onom za Ruandu. Njihov kriarski pohod protiv stalnog Meunarodnog kaznenog suda (ICC) protee se i na ad hoc stvorene sudove, unatovanjskomprividuamerikepodrkeHakomesudu.CarladelPonte,kojamoraistodobnopredvoditi strategiju okonanja u Hagu i u Arushi, ne predaje se. Ne moe se suprotstaviti volji drava da ogranie provoenjepravdejersuonestvorileHakisudteimajumoodluivanjaonjegovuzatvaranju.Alinitkone moeodnjetraitidaloeodradisvojposaoidaiznevjerimisijukojajojjepovjerena.Nastojismanjititetu zahtijevajui da se ne upropasti ono to je postignuto i da se uspostave mehanizmi koji bi sprijeili da strategija okonanja rada ide u korist nekanjavanja. Ali Washington e je gurnuti dalje u smjeru tih ogra nienja. Ni London ne zaostaje u tome. Kako bi to istaknuo, Tony Blair joj pie 19. decembra 2001. g.: UjedinjenoKraljevstvonijeseodreklosvojeobavezedaprivederatnezloincepravdi.Istotakopozdravljam korakekojestepoduzelikakobisteotvorilidijalogsdravamaupogleduizlaznestrategijeSudaiposljedice kojeiztogaproizlaze,posebnozasudstvozemaljabiveJugoslavije.ZnamdaeJackStrawotomeraspravljati sVamazavrijemevaegsusretapoetkomsljedeegodine.TomemoprilikomeljetidoznatitoVamseini ostvarivimunutarmogunostikojimaraspolaeSud,nakojinainnamjeravatesvestisvojukaznenupolitikui provestiizlaznustrategiju."

Poetkom 2002. g. meunarodni tisak dolazi u Hag povodom poetka sudskog postupka protiv Miloevia. Unatodrugimnovostima,Hakisuduvijekpotiezanimanjemedija.Amerikavladatokoristikakobiizvela protunapad. Ali ovaj put neprijateljstvo je otvoreno objavljeno. Dvadeset osmog februara 2002., samo dva tjednanakonpoetkapostupkaprotivMiloevia,ProsperovuljivinapadpredamerikimKongresomizaziva reakciju s ove strane Atlantika. Nekadanji tuitelj u Arushi, koji je 1998. g. postigao prvu presudu zbog genocida u povijesti, u predmetu JeanPaul Akayesua", sad omalovaava Meunarodni sud govorei da je skup, nedjelotvoran, previe spor i udaljen od naroda na koje se odnosi i rtava. Optuuje oba Suda za korupciju zbog prakse nedavno otkrivene podjele honorara izmeu branitelja i tuenika. Rije je o nedopustivoj zloporabi koja nema mnogo veze sa samim voenjem sudova. Meutim, Prosper blati meunarodne kaznene sudove kako bi diskreditirao meunarodno pravosue koje se upravo poelo dokazivatiiijieenovioblikstalniMeunarodnikaznenisud(ICC)uskorootvoritisvojavrata.Onneeli da se ICTY proslavi postupkom protiv Miloevia koji e postati oglednim. Meunarodni sudovi nisu i ne smijubitionisudovikojimaseprvoobraamo,negotekposljednjesredstvo.Kadnijemoguepostiipravdu nalokalnojrazini,meunarodnazajednicamoedjelovatiprekoVijeasigurnostiiliadhocdogovora.Politika (amerike;op.a.)administracijesastojiseupoticanjudravadastvorepravosuekojeuivakredibilitet,ane da se odreknu svoje odgovornosti." Da bude jasno, ICTY nema vie smisao postojanja, nego treba to prije predatipalicuunutarnjempravosuu.Washingtonkaedajespremanpomoivladamadareformirajuisvoje sudskesustaveidaosposobesudovezasuenjeratnihzloina.Meutim,njihovpoticajnekojvrstisudskog nacionalizmaviesvjedoionjihovojeljidazauzdajumeunarodnopravo,negoopoticajudravamadasude u svojim sporovima kako bi pomogli narodnom pomirenju. Vijee Europe kritizira taj poziv da ratnim zloincimasudesamikrvnici".
107

Kampanja protiv meunarodnih sudova pripremila je teren proraunskim smanjenjima. U glavnom sjeditu UNa u New Yorku sve delegacije koje sudjeluju u radu Povjerenstva za proraune bile su usklaene: Amerikancisunamdalinaznanjedasetrokovipoveavajuidanitkonemoeutjecatinakonaanishod."U kuloarimaStaklenezgradenaEastRiverusadasesmatradasumeunarodnisudovinajskupljiuovojustanovi i da se najtee kontroliraju. Proraun za Sud jo nije izglasan. Hans Correl koji vodi pravne poslove UNa priznaje da krue sulude vijesti o Sudu. Nicolas Rostow, pravni savjetnik amerike delegacije u UNu u New Yorku,vodiklevetnikukampanju.OtvorenogovoriCarlidelPonteprilikomposjeta20.marta2001.g.:Nitko ne eli odrati te sudove iz pukog zadovoljstva da omogui neogranieno zapoljavanje, dok je Sudovima jediniinteresdatoduljepotraju,unatoastronomskimtrokovima."

ICCistinskapravnaopasnostzaSjedinjeneAmerikeDrave

NakontosuproraunskimpritiskomoslabileICTY,SjedinjeneAmerikeDravemoguboljenadziratinjegovu djelatnost. Ali Washington tu u prvom redu vidi priliku da mu nametne svoju volju. Osamnaestog marta Prosper ponavlja u Ministarstvu vanjskih poslova zahtjeve svoje vlade: Morate uspostaviti prioritetnu listu osumnjienika.Voljelibismodauzmognetespovjerenjempredvidjetiprijenosposlovanaregiju."Pravosueu zemljama bive Ju goslavije tada je bilo u jadnu stanju i daleko je od toga da moe voditi pravedne i vjerodostojne sporove o ratnim zloinima ili jamiti sigurnost svjedoka. Kada je rije o rtavama, one nisu spremnesvjedoitipredsudovimasvojihkrvnika.AliProsperuseurizatvoritiSudoveu
107 Dva meunarodna kaznena suda ovlatena su imenovati svaki po jednog istraitelja strunjaka za financijske malverzacije koji bi otkrivao zloporabe. Istraujui na terenu, oni imaju zadatak provjeriti i stvarno financijsko stanje optuenihkojisuseproglasilisiromanimaikojisekoristebesplatnuobranomkojuplaajuUjedinjeninarodi.

HaguiuArushi. Po miljenju ovih ljudi ICTY je povezan sa stalnim Meunarodnim kaznenim sudom (ICC). to vie uspjeha imate, vie presedana stvarate, ICC e imati vie prilika funkcionirati", rezimirao je republikanski senator Mitch McConnell 19. marta 2002. g. za vrijeme susreta s Carlom del Ponte. I Sadam Husein e osjetiti posljedice toga. Bushova vlada, koja ozbiljno misli da e mu jednoga dana suditi, ve iskljuuje mogunost ustanovljenja novog meunarodnog kaznenog suda za Irak, kako je to predloio Clinton u oktobru 1998. Prosper je pred Kongresom u februaru predloio stvaranje lokalnog irakog suda. Smatramo da Sadam Husein i njegovi glavni pomagai moraju odgovarati za svoja djela (...). Naime, smatramo da su poinjena velikazvjerstvaidaihtrebaistraiti.Vesmozapravozapoeliskupljatiobavijestiotimzloinima.Alidabise provelapravdadostojnatogimena,potrebnajepromjenavladeuIraku."Osamnaestogmarta2002.g.nazid ProsperovauredausredituMinistarstvavanjskihposlovaobjeenajekartaposutacrvenimzvjezdicamakoje ukazuju na glavna mjesta zloina koje je naredio Sadam Husein. U studijima CNNa u Washingtonu ista ta karta Iraka ve visi na poleini pokretnih panoa na kojima je karta Afganistana. Na amerikim lokalnim televizijamaniuseraspraveozvjerstvimapoinjenimzavladavinediktatora,Washingtonelisilomsvrgnuti reim Sadama Huseina i pretvoriti ,,otpadniku dravu" u stabilnu demokraciju koja nee pomagati teroristima.Washingtonujetozasadahumanitarniciljinadasedaemoisastavitikoalicijupoputonekoju je 1999. g. predvodio NATO u intervenciji na Kosovu. Na redu su, dakle, zloini koji su u nadlenosti meunarodnogkaznenogprava,aneorujazamasovnounitavanje. Bushovaadministracijaubrzoseodriehumanitarneargumentacije,ZamisaoosuenjuSadamuHuseinunije naputena,aliProsperovamisijauAfganistanuprisiljavajenapromjenutaktike.Natajzaokretdonekleutjee iopasnostodpoetkaradaICCa.Washingtonaljesvojegmladogveleposlanikazaduenogzapitanjaratnih zloina u Afganistanu da se pozabavi sa stvarnou zloina poinjenih u vrijeme intervencije u oktobru i novembru 2001. g. koji sada poinju izlaziti na vidjelo. Prosper je potvrdio postojanje kosturnica i povreda meunarodnog humanitarnog prava to ih je poinio saveznik Sjedinjenih Amerikih Drava, uzbeki ratni voaAbdulRashidDostum,kojijenaeluSjevernogsaveza.Meutim,onotoganajviebrinejesudogaaji kojisuslijedilinakonpadaMazariarifa,posljednjepreprekeosvajanjuKabula.Tosudogaajiod 25. novembra 2001. g. u tvravi nadomak Kalai Janghi kamo je odvedena skupina talibana koja je poloila orujenakonpadaMazara.Zatvorenici,podvrgnutiokrutnomispitivanjutosugaprovodiliagenatiCIAe,koji su ubrzo stigli na mjesto zbivanja, uvjereni suda: e biti smaknuti. Zato se bune i zauzimaju oruarnicu u tvravici. Pobuna je uguena u krvi uz pomo amerikih i britanskih snaga. Ubijeno je osam stotina ratnih zarobljenika.Samonekolikodesetakaskrivenihupodrumupronaenojeivo.Prospersevraaizsvojemisije uznemiren.Nekadanjituiteljshvaadaamerikivojnicimogubitioptuenizaratnizloin.ICCjonijepoeo djelovatipa,dakle,nemaovlasti,aliuratuprotivteroristakojijeupravozapoeobaukmeunarodnogsudas univerzalnim ovlastima predstavlja istinsku pravnu prijetnju Sjedinjenim Amerikim Dravama i njezinu osobljunaterenu.ProsperpospremasvojemapeIrakasazvjezdicama.estogamajaBushovaadministracija ponitavaClintonovpotpisnaRimskisporazumoICCu.Irakjenakrajuosumnjiendaraspolaeorujemza masovnounitavanje.PodpritiskomWashingtonaiLondonaVijeesigurnostiizglasava8.novembra2002.g. RezolucijukojomseuIrakuodobravanadzornamisijaUNaonaoruanju...

Preskupisudovi

KampanjaprotivmeunarodnogpravosuauzelajemahaspoetkomradastalnogMeunarodnog kaznenogsuda(ICC)1.jula2002.g.SjedinjeAmerikeDravenepriznajunovujurisdikcijuipokreu itavpravniarsenalkakobiodnjeizuzelisvojeosobljezaposlenouinozemstvu.Administracijase svrstala s krive strane povijesti", optuuje Kenneth Roth, voditelj jedne od najmonijih nevladinih organizacija Human Rights Watcha. Za to i vrijeme Prosper putuje u Beograd i u Kigali kako bi obeao skoro okonanje rada meunarodnih sudova i sugerirao mogua rjeenja. Pogodba, koju predlae ameriki predstavnik bez znanja tuiteljice ICTYa, jednostavna je. Srbija se poziva na

aktivniju suradnju sa Sudom kako se prestanak njegova rada ne bi odgaao, a zauzvrat e dobiti mogunostdasamasudinekimtuenicima.Washingtoneuskorodeblokirati5milionadolarakako bi se u Beogradu uredila sudnica u koju e uskoro biti premjeteno suenje za ratne zloine. Prosperovi postupci javno se prikazuju kao poziv na uhienje bjegunaca, posebno Karadia i Mladia. Amerikanci se hvale navodnom podrkom ICTYu kako bi pokazali da se ne protive meunarodnom pravu, nego samo ICCu. Iza kulisa oni ne prave razliku medu njima, ak ni kad njihovo neprijateljstvo prema ICTYu usporava njegov rad. Ignoriraju zahtjeve Suda za pristup spisimakojibiimomoguilibreokonanjeistraga,pretvarajusedaneposjedujunikakavdokument o osumnjienim Albancima ili o nekim srpskim dunosnicima koji su pripomogli Miloevievu svrgavanjusvlastinakontosumuprijebilidrugoviuzloinu.elezakljuitiradICTYa,aligaprije togaeleoblikovatiposvojojvolji.Dajunazrijetidaseprotivenekimprogonimaisveseotvorenije mijeaju u kaznenu politiku UredaTuiteljstva, ak i pod cijenu estokih svaa. A u ime stabilnosti lokalnihvlastineelisedokrajaprimijenitipritisakkojimsuseipakkoristilidabipostigliuhienje KaradiaiMladia. Za Meunarodni kazneni sud za Ruandu (ICTR) ameriki je zalog drugaiji, a isto tako i pogodba. SjedinjeneAmerikeDraveeleosiguratipodrkuruandskihsaveznikazazatvaranjeSudauArushi premda je jo daleko od zavretka suenja najviim dunosnicima vlasti Hutua, koji su poticatelji genocida1994.g.ukojemjezastodanastradaloblizumilionTutsijaiumjerenijihHutua.Kadjeu novembru2001.g.najavljenoskorozatvaranjeSuda,ruandskesuvlastiprosvjedovalesmatrajuitu zamisaopreuranjenom.Meutim,predsjednikaPaulaKagameanijebilotekonagovoriti.Carladel Pontezapoelajeudecembru1999.g.istrageprotivTutsijaasnikavojskeRuandskogpatriotskog fronta (RPF) kojim je zapovijedao Kagame. Te istrage nazvane specijalnima" nisu se odnosile na genocidTutsija,tojebioprvimandatMeunarodnogkaznenogsudazaRuandu,negonapokolje poinjene protiv poinitelja genocida i civila Hutua koji su masovno izbjegli iz Ruande pred napredovanjem vojske Ruandskog patriotskog fronta. Siguran u sebe zbog vojne pobjede koja je okonalagenocid,predsjednikgeneralprocijeniojedanjegoviljudinetrebajupolagatiraunesudu meunarodne zajednice koja je Tutsije prepustila pokolju. Prosper je obeao da e zatvaranje MeunarodnogkaznenogsudazaRuanduokonatitenepoeljneistrage.Toeistodobnoomoguiti da se zataka zahtjev suca JeanLouisa Bruguierea da Meunarodni kazn ni sud za Ruandu (ICTR) podigne optunicu protiv predsjednika Kagamea. Francuski je sudac jo od 1998. g. zaduen za istragu o atentatu na avion ruandskog predsjednika Juvenala Habvarimana koji je sruen 6. aprila 1994.g,nekolikosatiprijepoetkagenocida.Zarobilesugaobiteljitrijufrancuskihlanovaposade kojisupoginulizajednosruandskimiburundskimpredsjednikom.OnjeuvjerenjedajePaulKagame poticatelj tog atentata. Ipak, ako rezultati istrage potvrde pretpostavku da je sadanji ruandski predsjedniksudionikatentata,sudacneemoizatraitinjegovkazneniprogonzbogimunitetakoji Francuskapruaefovimadravakojisunafunkciji.MoralabizatraitidaUNpredatubuICTRuili njegovutuiteljudaizvresvojepravoprvenstva kakobipokrenulasudskipostupak.Unovembru 2001. g. Amerikanci su se zainteresirali za djelovanje suca Bruguierea u radu Meunarod nog kaznenog suda za Ruandu, te su ispitivali Carlu del Ponte kako bi doznali to on zna o Kagameu. Meutim, oni jo nisu objavili svoje protivljenje bilo kakvu progonu svojeg saveznika na podruju Velikih jezera ili ljudi iz njegova okruenja. Za sada se amerika strategija u cilju zatvaranja MeunarodnogkaznenogsudazaRuandusvodiuprvomredunapritiskenaafrikevladedapuste ruandske
108

108 Sedamnaestog novembra 2006. g. sudac Bruguieres slubeno je predao rezultate svoje istrage koja je dovrena 2004. g. On ukazuje na Paula Kagamea kao naruitelja atentata koji je potaknuo genocid. Devet meunarodnih uhidbenih naloga izdano je zbog sudionitva u atentatu protiv ljudi bliskih ruandskom predsjednikumedukojimajeJamesKabarebe,zapovjednikGlavnogstoeraRuandskihobrambenihsnaga,te

Charles Kavonga, zapovjednik stoera kopnene vojske. Ruanda je odmah prekinula diplomatske odnose s Francuskomkojujeoptuiladaelizanijekatigenocidiprikritisvojuuloguuobuciruandskihvojnikaupletenih u pokolje. Francuska je bila saveznik vlasti Hutua koja je pripremila i provela genocid 1994. godine. Devetnaestog aprila 2007. g. Ruanda je podigla tubu protiv Francuske pred Meunarodnim sudom pravde (ICJ) optuivi je da kri meunarodno pravo elei progoniti predsjednika Paula Kagamea i neke njegove suradnike. bjegunce koji su se sklonili na njihov teritorij. Njihovi postupci dokaz su kakva je amerika podrka dvama Meunarodnim kaznenim sudovima, a rezultat su joj samo tri uhienja od dvadeset etiri optuena Ruananinakojisubijegu.

Meunarodni kazneni sudovi percipirani su samo kao prepreke ureenju poslijeratnog razdoblja, kao preskupapravdakojanemauinakkojisemoekvantificiratiiijedjelovanjedestabilizira,kakouRuanditako i u zemljama bive Jugoslavije. Amerikanci i Europljani se slau kako treba pustiti Sudove da vode sudske postupkedo2008.g.,aliupozoravajuTuiteljstvodaokonaistragedokraja2004.g.Kakobinametnulisvoju volju, oni izglasavajusmanjenja prorauna koja u prvom redu pogaaju Tuiteljstvo. Pritisnuta uza zid Carla del Ponte mora smanjiti svoj program kaznenih progona. Popis od sto pedeset osumnjienih tijekom 2000. godinesvedenjekrajem2001.nastoosamprioritetnihosumnjienika.Aliinjihovosuenjepotrajalobido 2015. godine. Do kraja 2002. popis se razdvojio u dvije kategorije. S jedne su stra ne procesi koji se mogu voditisamopredmeunarodnimsudom.Sdrugesustraneonikojibisemogliprepustitilokalnompravosuu. TimoviTuiteljstvaodsadeseusredotoitinaprvipopis.Istragekojeseodnosenapedesetakosumnjienihiz druge kategorije zamrznute su. Ako vrijeme to dopusti, bit e upotpunjene prije nego to budu uruene TuiteljstvimazemaljabivseJugoslavije.CarladelPonteneeliihnapustitijerlokalnisudovizasadjonisu sposobni jamiti vjerodostojnost pravde. Kako ih ne bi odvratila od svake suradnje, Del Ponte odbija javno objavitidrastinerezovekojejeupravoizvela. Tridesetog oktobra 2002. g. Carla del Ponte nastoji uvjeriti Vijee sigurnosti kako ne smije dopustiti da strategija okonanja bude provedena nautrb pravde. Ako ono naredi Tuiteljstvu da smanji broj kaznenih progona, a sucima da pripreme premjetaj suenja, mora usporedno s time dati Bosni i Hercegovini takvo sudstvokojeebitiustanjupreuzetismjenu.Nadalje,moravritipritisakpotrebanzauhienjebjegunacai omoguavanje pristupa arhivima i svjedocima to Beograd, ali i Zagreb odbijaju. Neophodno je da visoko pozicioniranecivilneivojneosobebudubezodgodeuhienetedaseosnujespecijalnisudbezeganeebiti moguepotovatirokove...JedinopodtimuvjetomICTYmoezamislitiokonanjemisijesasigurnoudaje ostvariopravdu",objanjavaCarladelPonte.Iakoje10.oktobrapredsjednikMeunarodnogsudaslubeno podnio izvjetaj o nedovoljnoj suradnji Beograda, Vijee sigurnosti odbija rezolucijom naloiti Srbiji da uhiti bjegunce i da prestane spreavati rad meunarodne pravde. Meutim, Mladi se nalazi u Beogradu pod zatitomvojske,auzpristanakefadraveKotunice.SrbijanskipremjerZoranininemadovoljnomoida gauhiti.ObavezujuarezolucijaVijeasigurnostimoglajepomoidaseurazumesrbijanskipolitiari.Pierre Richard Prosper umiruje Carlu del Ponte. Financijska pomo koja se svake godine dodjeljuje Beogradu uvjetovana je uhienjem bjegunaca: nee biti uplaena ako Mladi ne bude uhien do proljea 2003. g. Obeanjeneebitiodrano. ProsperseogluioopreporukeHakogsuda.Poetkom2003.g.otvorenijenegoikadistieamerikuvoljuda podvrgneSudpolitikomvoenjuizlaznestrategije.ZavrijemeposjetaBeograduujanuarupredlaevlastima dauhiteetirioptuenaoddvadesetoricebjegunacakojiiveuSrbiji:KaradiaiMladia,kaoiljivananinai RadiakojisekaznenoprogonepopredmetuVukovar.Zauzvratimobeavaprekidistragakojesuutijeku,a kojeprijetedanaoptuenikuklupupoaljudobardiosrpskogvodstvaudobaratauBosniinaKosovu,ijisu nekilanovijouvijeknapoloajima.BeogradskitisakodmahuoavadaamerikavelesilanaputaHakisud. VeinanaslovaizraavaveseljeteuamerikompostupkuvidiznakovevoljedanedopustiICTYuupravljanje sudbinom bive Jugoslavije i vezivanje ruku politiarima. Carla del Ponte trai od Amerikanaca da to demantiraju.Prospernatopristajenekolikotjedanaposlije,nakonferencijizanovinareuHagu.Alinaterenu nastavljatajnepregovorekojimapostieodvraanjelokalnihvlastiodsuradnjesICTYemjersuonesvjesne dasenjihovimanevriodgaanjamoguisplatiti.

Europljani su ravnoduni prema tom uplitanju kojim se kri naelo nezavisnog pravosua koje su nekad branili. Sredinom 2003. g. Carla del Ponte im govori: Na mrtvoj sam taki, imam devetnaest bjegunaca u Srbiji,meukojimasuKaradiiMladi,alivienitkoneenidaujezaHakisud.Kaodabihnakonprocesa Miloeviu(ijijekrajpredvienzapoetak2005.g.;op.a.)trebalazatvoritivrata."AliEuropljanimajeodsad samo jedno na usnama: Sudovi su skupi, a ta ulaganja se ne isplate". Neki idu tako daleko da kau: Nisu vrijedninivremenaninovacakojisuimposveeni."StalniMeunarodnikaznenisudistjeraojeHakisudiz glava Europljana koji ne shvaaju da je njihovo naputanje pripremilo teren kriarskom pohodu amerike administracije protiv meunarodnog pravosua. Velike sile sada se obzirno dre svoje odluke o zatvaranju Suda.NeslubeneraspraveunutarVijeasigurnostiupogleduusvajanjarezolucijekojaezacrtativremenski planzatvaranjadvajumeunarodnihsudovapoinjuuproljee2003.Upravotagodinanositesrpotekoa meunarodnogpravosuaupotvrivanjusvojihnaelanasuprotpolitikimigrama. RaspraveoIrakupodijelilesulanoveVijeasigurnosti.Staklenazgradajeuvrenju.NaproblemICTYakojije sadarijeennijevrijednogubitivrijeme.Pripremarezolucijetekjeformalnost,baremzaFrancusku,Rusijui Kinu. Sjedinjene Amerike Drave i Velika Britanija, iako zauzete ratom u Iraku, ipak u tome vide priliku za ostvarenjeviesvojihplanovaistodobno.Sredinommaja2003.g.Prosperinzistiranasusreturuandskihvoai tuiteljice Hakoga suda Carle Del Ponte. Odnosi Kigalija i Arushe, sredita ICTRa u Tanzaniji, ve su cijelu godinu na najniim granama. U ljeto 2002. ruandska vlada zaustavila je na vie mjeseci procese vezane uz genocidspreavajuisvjedokertvedadouuArushu.CarladelPonteprosvjedovalajeujulu,aondaopetu oktobru u Vijeu sigurnosti UNa, ali ono se zadovoljilo obinom deklaracijom u decembru 2002. g. kojom poziva drave na bezrezervnu suradnju" s meunarodnim sudstvom. Prosper je potie da iskoristi posjet Washingtonu kako bi uspostavila dijalog s ruandskim voama koji su takoer u prolazu. Tuiteljica to rado prihvaa jer opstruiranje Kigalija prijeti da zbog nedostatka svjedoka dovede do oslobaanja optuenih za genocid.GotovosvisvjedocidolazeizRuande.Tostranoorujekojimraspolaeruandskavlastje,zapravo, protumjeraKigalijadaprisiliCarludelPontedaodustaneodistragaosimonihogenocidu,kojesuuperene protiv tutsijskih asnika vojske Ruandskog patriotskog fronta. Jer mandat Meunarodnog kaznenog suda za Ruandu (ICTR) ne ograniava se na genocid koji su organizirali i vodili ekstremisti plemena Hutu, nego se odnosi na sva teka krenja meunarodnog humanitarnog prava poinjena 1994. godine. Prema miljenju nezavisnihstrunjakaoko30000Hutuabilojeubijenonaruandskomteritorijutijekomnapredovanjavojske Ruandskog patriotskog fronta. Tuiteljstvo u Arushi zabiljeilo je etrnaest mjesta pokolja i pokuava uspostavitizapovjednilanac.KagamejeslubenoobeaoCarlidelPontesvojupomo,aligeneralpredsjednik nikad nije namjeravao predati ni jednog svojeg ovjeka Meunarodnom kaznenom sudu za Ruandu. Otuda pritisci tijekom ljeta 2002. g. Carla del Ponte prisiljena je tada narediti trojici svojih istraitelja da prekinu misijuuRuandi,aliodbija,paakiprivremeno,prekinutiistragu.TimmoraraditiizArushenadokazimakoji suveprikupljeniinaidentifikacijisvjedokaizbjeglihizvanRuande. Bez njezina znanja, Amerikanac Michael Johnson, koji stie u Arushu u septembru 2002. g. kao privremena zamjenadoksenepopunimjestopomonogtuiteljakojejeispranjenovegodinudana,nareujeobustavu specijalnihistraga".Onaetootkrititekudecembru.JohnsonjeodmahpozvandasevratiuHag.Dunost istragetadajepovjerenabritanskomzamjenikuMarksuMooreu.RuandskevlastisadveznajudaCarladel Ponte nee popustiti. Obraaju se monim amerikim i britanskim saveznicima. Tada je Kigali zatraio sastanak s tuiteljicom uz ameriko posredovanje, slubeno, kako bi rijeili probleme suradnje. Ali poetak ratauIrakuneprestanoodgaaostvarenje.DolazakCarledelPonteuWashingtonsredinommajaprilikajeda sesastanudvijestrane.Prosperuvjeravatuiteljicu:SjedinjeneAmerikeDravenudesvojeuslugeinemaju namjeruuplitatiseuraspravu.Tuiteljicanitrenutkanesumnjauonotoesedogoditi. U srijedu 14. maja 2003. g. u kasno poslijepodne, u otmjenoj dvorani za sastanke Ministarstva vanjskih poslova,gdjesebezsumnjeverjeavalasudbinamnogihzemalja,CarladelPonteinjezinisavjetnicisjedaju okostolanasuprotruandskojdelegaciji. NadnustolaPierreProsperigraulogumetraceremonijala.Onse uplie i sugerira glavne crte rasprave. Od samog poetka igra je sumnjiva. Igra se prema pravilima koja su unaprijed utvrdili Amerikanci i Ruanani. Carla del Ponte ali se na ruandske smicalice usmjerene prema paraliziranjuSudainaodbijanjesuradnjeuspecijalnimistragama".RuananiuzvraajudaTuiteljstvonije
109

109RuandskasedelegacijasastojalaodglavnogtuiteljaRuandeGeraldaGahima,ruandskogasnikazavezu priICTRuMartinaNgogateambasadoraRuandepriUNuRichardaSezibera. nipoto ispunilo svoj mandat. Kao dokaz pripremili su disketu s 350 imena visokih dostojanstvenika pod sumnjomzagenocidprotivkojihMeunarodnisudjonijepoeokazneniprogon.Strategijaokonanjakoju napadajuprijetidaeomoguitipoticateljimagenocidadaizbjegnupravdi.Prosperzakljuujetajprvisusret istiuinunostpostizanjasporazumaoustupanjusudskihpredmetaRuandi. etvrtak 15. maja, 5 sati poslijepodne novi susret u istoj dvorani Ministarstva vanjskih poslova. Rasprava odmahkreenaspecijalneistrage".Porukajejasna:ICTRnemoeopravdatiistrageprotivvojnikaTutsijakad jejodalekoodzavretkaposlaokogenocida.Ruananinenijeuzloine,aliosporavajusvakome,aposebno meunarodnoj zajednici, pravo da kazneno progoni lanove njezine vojske. Kau da se sami ele za to pobrinuti. Barem tako tvrde pokuavajui neutralizirati Carlu del Ponte. Prosper se umijeao u vie navrata kako bi potakao tuiteljicu da specijalne istrage" prepusti Ruandi. Tuiteljica, kojoj je zabranjen pristup mjestimapokoljaivojnomarhivu,voljnajepustitidaRuananiusporednosICTRomvodevlastiteistragepod uvjetom da istraitelji iz Arushe dobiju pristup ruandskim spisima o istrazi. Ne mogu se osloniti samo na dokazeprikupljeneizvanRuande,uhutuanskojdijasporiijasusvjedoenjamotiviranapolitikiminteresima suprotnimaodvaih.Moramimatimogunostprovjerititeinformacijenalicumjesta.Houraditisvama,ali potrebnamijevaapunasuradnja",objanjavaona.Tuiteljicajespremnadatinekolikomjesecivlastimau Kigaliju kako bi joj dokazali svoju volju da izvre pravdu. Ti zloini postoje, ne mogu se preutjeti. Njihov progonbiobielementpomirenja",inzistiraona.Alitrainadzornadnjihovimistragama.Prosperjepokuava odvratiti:Ruandaevoditikazneneprogoneisudskepostupke." UteorijibiICTRmogaodjelovanjeprepustitisudstvuRuandekadbiistragedoveledooptunicaprotivasnika odgovornihzapokoljepoinjeneizvanonihugenocidu.AliRuandomvladajuvojniciTutsikojisujeoslobodili odgenocidnihneprijatelja,pravdajepodnjihovimzapovjednitvom,asvjedocinjihovihzloinaosuenisuna utnju.CarladelPontenemoeih,dakle,pustitisamesazaduenjemzaeventualneprogone,niodustatiod pravaprvenstvanapostupkekojebionipokrenuli,kakoustrajnosugeriraProsper.Nazavretkusastankanije zakljuennikakavdogovor.Ispitanojenekolikotragova,kojizasluujudaljnjurazradu.Prosperpredlaedae ihsaetisljedeihdanauoblikudokumentakojiemoibitiosnovabuduimpregovorima.Predvienjenovi niz razgovora za sredinu jula u Kigaliju. Carla del Ponte potie Ruanane da u meuvremenu rasprave sa sucimaitajnikomsudapitanjezatitesvjedokapozvanihuArushutemogunostpreseljenjapostupkanakon zakljuenjaradaMeunarodnogkaznenogsudazaRuandu. Petak16.maja,11satiujutroRuananinisuprisutni.Carladel Ponteimasastanaku Ministarstvuvanjskih poslova kako bi raspravljala o ICTRu. Prosper i njegovi savjetnici ekaju je u malom uredu. Podastiru joj dokument naslovljen Saetak zakljuaka izmeu vlade Ruande i ICTRa koji je formuliran kao akcijski plan. Uhvaenauzamku,CarladelPonteipakpristajepogledatitekst.Planjeiskriviosadrajjueranjerasprave. PredviadaTuiteljstvoobustavisveistrageprotivosumnjienihpripadnikaRuandskepatriotskevojske(RPA) idaihpredaruandskomsudstvubezikakvajamstvakadjerijeorezultatima.OdTuiteljstvaArushezahtijeva otkrivanje registriranih mjesta pokolja. Ali isto tako da ,,s ruandskom vladom podijeli sve dokaze", unato zabrani prenoenja iskaza svjedoka nekom drugom sudstvu bez njihova pristanka. Sporna je i taka u kojoj stojidaeTuiteljstvoimatiprilikupregledatiistranematerijalekadonibududovrenii/ilikadsezapones kaznenim progonom". Carla del Ponte prosvjeduje. Podsjea na svoj sinonji prijedlog. Prosper je poziva da preinaitekst.Aona,umjestodazalupivratima,trudiseizbjeisueljavanjesamerikimpredstavnikom.Ali trebalo bi sve mijenjati. Savjetnici amerikog Ministarstva vanjskih poslova biljee primjedbe, prave se da upisujuispravkekojeonatrai.CarlidelPonteseuri.AvionzaHagletizamanjeodtrisata.Aprijesvegaeli pobjeiiztezamkeprijenegotoobjaviAmerikancimadanitaneepotpisati.Odlazisolakanjemnakonto jojjeProsperpredloiodaejojnovuverzijufaksiratiuHag. DokumentstiesljedeegtjednauHakiured.Amerikancinisupromijenilinitabitno.Natameljutobonjeg sporazuma"samoeruandskavladabitizaduenazaspecijalneistrage"ieventualneprogone.TuiteljICTR aneevieimatinikakvukontrolunadvoenjemistraganinadodvijanjemeventualnihsudskihpostupakai bit e obavezan prepustiti sve informacije koje posjeduje ruandskim vlastima. Carla del Ponte odguruje od

sebedokumentipreputasvojimsavjetnicimadaobavijesteProsperaonjezinuodbijanjupotpisivanja.Sama otomeobavjetavaUredKofijaAnannakojiosuujeamerikemanipulacije,alizamjeraCarlidelPontetose izloilapritiskujednedrave.

CarladelPonteistisnutaizICTRa

Prosperneprihvaaporaz,timvietojenjegovavladaobealauKigalijuiveisposlovalauzvratnemjere.U zamjenu za jamstva da Meunarodni kazneni sud za Ruandu nee kazneno progoniti vojnike Tutsije, Kigali treba uskoro sa Sjedinjenim Amerikim Dravama potpisati bilateralni sporazum kojim se tite ameriki graaniodkaznenogprogonapredstalnimMeunarodnimkaznenimsudom(ICC).Odpoetka2003.g.SAD nastojizakljuitisatoveimbrojemdravapotpisnicaRimskogsporazumabilateralnisporazumosudbenom imunitetu kojemu je cilj sprijeiti da ameriki graani budu predani ICCu. Nakon tog potpisa Kigaliju e se ukinuti embargo na oruje koje je ameriki Kongres zadrao i dobit e znatnu vojnu pomo Sjedinjenih AmerikihDravautrenutkukadususjedstvu,uDemokratskojRepubliciKongu,bjesniratkojijeveodnio vieodtrimilionaivota.KigalisedosadanijelibiodestabiliziratipodrujeVelikihjezera,kaotosenjegova vojskanijesuzdravalaodratanaistokuKongadabitamocrpilanjegovamineralnaiprirodnabogatstva,koja izazivajutolikopohlepe. WashingtonprelaziprekoodbijanjaCarledelPonte,aProsperputaglasdajeprihvatilasporazum".Onato uzalud demantira, ne uspijeva joj, Prosper se toliko potrudio okrnjiti njezin ugled nezavisne eljezne dame, kojijeuivalakodnevladinihorganizacijaispecijaliziranihnovinara.Protumjerenisuizostale.Amerikancitrae odBritanacadastanunaelo.VelikaBritanijakojajebilasnanapodrkastalnomMeunarodnomkaznenom sudu (ICC) bit e uvjerljivija za nastavak borbe protiv meunarodnog sudstva. Krajem juna Jack Straw, na prolaskukrozenevu,uruujeKonjuAnnanupismoukojemtrairazdvajanjefunkcijetuiteljakojijedosad bio zajedniki Meunarodnom kaznenom sudu za Ruandu (ICTR) i za bivu Jugoslaviju (ICTY) te imenovanje tuiteljazaSuduArushi.Svojzahtjevopravdavabrigomzauinkovitostizasmanjenjetrokova.Uzpodrku Londona, Carla del Ponte bit e iskljuena iz ICTRa zato to je odbacila sporazum izmeu Washingtona i Kigalija. vicarka koja je stupila na dunost 14. septembra 1999. godine, za nekoliko mjeseci stie kraju svojeg etverogodinjeg mandata. Objavila je da eli nastaviti slubu. Radi kontinuiteta strategije okonanja iji se prvirokodnosinaTuiteljstvo,inisedaproduenjemandataCarledelPonteodgovarasvima,osimLondonu iWashingtonukojibijeeljeliizbacitiizigre.Uzjonekelanovenjezinauredakojibijetakoereljeliudaljiti. Od jeseni 2002., njezin zamjenik Graham Blevvitt vodi kampanju za spreavanje njezina ponovnog izbora. AustralackojibieliozauzetinjezinomjestoputovaojeveuLondon,Sidney,PretorijuiTaipei,aspremase odletjeti i u New York kako bi je diskreditirao kod Uprave UNa, ali ga je u tome sprijeila sama Carla del Ponte, koja je obavijetena o njegovim spletkama. Michael Johnson iju je misiju u Arushi ona prekinula, odlazi u Washington da je ocrni amerikim vlastima tvrdei da ona nikad nee potovati svoje obaveze o strategijiokonanjaradaSuda.GeoffreyNicepritjeemuupomopoetkom2003.godine.Ongajinadudae naslijediti Carlu del Ponte, ali prije svega da e je iskljuiti prije okonanja postupka protiv Miloevia. Sve eeposjeujeForeignOffice,ponekadupratnjiMichaelaJohnsona,aneproputanijedansusretsosobama iz pravnog i diplomatskog svijeta da bi svoju eficu nazvao nesposobnom, loim menaderom, koja se vie brinezasvojepovlasticeizamedijskupopraenostnegozadobrofunkcioniranjesvojegureda.Tvrdidaona ima tek blijedu sliku o meunarodnom pravu te da neprestano ugroava Sud ponaajui se kao slon u staklarnici. Ali ova tri magistrata ne nastoje samo izvana ugroziti reputaciju vicarke ve i dovesti u pitanje njezinugledunutarTuiteljstva.eleimatislobodnerukekakobimogliorganiziratikazneneprogoneonako kakoonitoele,voditipostupakprotivMiloeviaposvojojvoljiteodbacitigenocidiostaledijeloveoptube kojiimsmetaju. Britanskiiamerikivisokiinovnicipodsmjehujusetimunutarnjimnapetostimakojejovie slabe Tuiteljstvo u trenutku kad se ono treba suoiti s poveanim pritiskom drava i skupiti sve snage da dovriistrageprotivnajviihdunosnikaumijeanihuzloineubivojJugoslaviji.
110

Do savjetovanja izmeu lanova Vijea sigurnosti oko razdvajanja funkcije i koju zauzima Carla del Ponte u ICTRu i ICTYu dolo je poetkom jula 2003. London i Washington spretno su pripremili teren uz pomo Kigalija. Kako bi priskrbila diplomatsku podrku, ruandska je vlada ve od poetka juna zajedno s organizacijama rtava poduzela unu kampanju protiv ICTRa. Kigali i kritizira tuitelja ,,s pola radnog vremena" jer to vrijea rtve genocida". Carla del Ponte pokuava reagirati, ali njezini moni klevetnici prelaze odmah u napad. Amerikanci i Britanci optuuju je da ne posveuje Arushi dovoljno vremena, da su njezina putovanja skupa, da je previe zaokupljena postupkom protiv Miloevia i uhienjem Karadia i Mladia.Nemoeistodobnovoditidvijeizlaznestrategije.RazloziseineuvjerljivimateveinalanovaVijea sigurnosti prihvaa prijedlog. Nimalo ne sumnjaju da je to manevar potaknut eljom da se ukloni Carla del Ponte kako bi se prekinule specijalne istrage". Naelo razdvajanja funkcije tuitelja lako je prihvaeno, a Washington pokuava postii svrgavanje Carle del Ponte. No Britanci smatraju da je ta inicijativa previe opasna.Onitovievoleprikazatikaoodvajanje,kojenepotieniotporniindiskretnapitanja.Amerikanciipak testiraju lanove Vijea sigurnosti predlaui obnavljanje mandata Carla del Ponte u ICTYu na samo jednu godinu. Nadaju se da e tuiteljica, kojoj je uskraeno povjerenje koje je uivala, okrenuti lea i vratiti se u rodniTicino.Alitajprijedlogkojijenazvanapsurdnim"brzojenaputen.CarladelPonteidenaivce,estoje doivljavajuopasnomionomkojadestabilizirapodrujakojimasebavi.Alidravecijenenjezinusmjelostine ele se odrei osobe koja simbolizira borbu protiv nekanjivosti u vrijeme dok je u tijeku sudski postupak protivprvogefadraveprivedenogmeunarodnomsudu. PoetkomjulaprijedloziRezolucijepoinjukruiti,najprijemeupetoricomstalnihlanovaVijeasigurnosti,a ondaimeudesetoricomnestalnih.AmerikanciiBritancivukukonce,aliidaljenijeudasuutoukljueni. UvjerilisusvojepartneredainicijativapotjeeodKofijaAnnanakojemujestalodatompodjelommjesta,za kojusetolikozalauRuanani,potakneICTRnaveuuinkovitost.CarladelPontestie 28.julauNewYorkkakobipokualaosujetitiplanovesvojihklevetnika.elizatraitidajeVijeesigurnosti sasluaprijenegotousvojiRezolucijuiobjasnitikojeopasnostinosirazdvajanjenjezinefunkcijetekolikoje apsurdno mijenjati tuitelja godinu dana prije zavretka istraga i dovesti u pitanje strategiju okonanja u njezinoj presudnoj fazi". eli takoer upozoriti lanove Vijea sigurnosti na skrivene namjere Londona i Washingtona.OnaseoslanjanaKofijaAnnanakojijeumajunamjeravaopreporuitinjezinnastavakradana dvostrukommjestutuiteljadvajuMeunarodnihkaznenihsudova.Znaojedaonauivapodrkudravakoje jedoivljavajukaojamcasuenogiusredotoenogprogramatogajeiskamilameunarodnazajednicakojoj jestalodabezodlaganja profunkcionira.Nitko,dakle,inepomiljanamogunostpromjenetuitelja.Carla delPonteje,uzto,uvjerenadaglavnitajnikneeodobritilukavstvokojejenatetupravde.Meutim,Kofi AnnannijespremannanovosueljavanjesAmerikancima.KrizapovezanaspoetkomratauIrakuskorogaje stajalavlastitamjesta.Samljevenamerikimstrojem,onsanjaoosveti,alizalognijevrijedantruda:Postoji opasnost od prevelikih potresa ako se uzme u obzir tendenciju Vijea sigurnosti." Carli del Ponte, koja ga provjerava pitanjem smije li birati izmeu mjesta tuiteljice u Arushi i u Hagu, odgovara: Ne vjerujem, Miloevi vam je u rukama, morate se njime pozabaviti." Na kraju sastanka ona mu dobaci: 'Specijalne istrage'neesenikadvoditi!"AKofiAnnanjojodgovora:Ne,neeonitouiniti."Vidjetete",odbrusilaje uruujuimubiljeke:Sauvajteihzapovijest."RazoaraniIqbalRizapovjeravase
110UrazgovoruobjavljenomusarajevskomlistuDnevniAvaz26.aprila2007.g.GrahamBlevvittpriznajedasezajednos Geoffreyjem Niceom suprotstavio Miloevievu kaznenom progonu zbog genocida i da je kontaktirao s veim broj zemalja Vijea sigurnosti kako bi sprijeio ponovni izbor Carle del Ponte 2003. g. Danas Blevvitt i dalje tvrdi da Tuiteljstvo nije imalo dovoljno dokaza za podizanje optunice za genocid protiv Miloevia, zaobilazei tako preliminarnu presudu od 16. juna 2004. g. koju je na kraju akuzatorne faze na temelju dokaza izloenih na raspravi potvrdilooptubuzagenocid.

Carli del Ponte u etiri oka: Sve je politika. Nije trebalo tako biti, ali sveje ispolitizirano." A ona odgovara: Nepravedno je da politika potkopava na rad. Teko mi je gledati kako se izruguju naelu meunarodne pravdezatotojeKagamepotpisaobilateralnisporazum(saSADomoICCu;op.a.),azauzvratjeodlueno zatititi njegove vojnike." Voditelj Ureda Kofija Annana pokuava je primiriti: Naela su ouvana." No ona nastavlja: Nisu, jer razdvajanje (funkcije; op. a.) znai kraj specijalnih istraga'." Iqbal Riza zakljuuje: Da, znam.Priznajemsnaguvaihargumenata,potpuno(Vas)razumijem,alinemojtemejavnocitirati." Amerike i britanske spletke potaknule su Francusku da se trgne jer ona nakon irake krize nema elju ni najmanje im poputati. Zamjera uplitanjeu rad Carle del Ponte, ali osim svega, ona i sama eli poravnati raune o pitanju Ruande. Jer sa stupanjem Kagamea na vlast nakon genocida, Pariz je izgubio jo neto od svojegaafrikogteritorija.Ruandajesadapodanglosaksonskimutjecajem,aFrancuskajeosramoenajerje podravala genocidni reim Hutua. Njezina reakcija, motivirana posebnim interesima, ima dobru stranu to koristizahtjevimapravde.PariztraidastrogiprogramnametnutMeunarodnimkaznenomsudovimakojima je nareeno da dovre istrage do kraja 2004. g., a sudske postupke u prvoj instanci do kraja 2008. g. bude obavezujuialineikonaan.UspjenoseboridaseuRezolucijispomenuspecijalneistrage".Zavrnitekst poziva Ruandu na pojaanje suradnju s ICTRom, posebno u predmetu istraga protiv Ruandske patriotske vojske". Pariz je uz podrku vie lanova Vijea sigurnosti takoer uspio zaustaviti poetni prijedlog Engleza i Amerikanaca da se odmah okonaju istrage Hakoga suda. Prijedlog Rezolucije od 10. augusta sadri formulacijudabisvakonovopodizanjeoptunicebilonespojivosastrategijomokonanjaradaSuda".Potezi Carle del Ponte s kraja jula i njezin nastup iza zatvorenih vrata pred Vijeem sigurnosti 8. augusta, kad je nabrojila sve opasnosti kojima su izloena dva Suda, donijeli su ploda. Inicijativa Londona i Washingtona izgubitesvojsmisao,osimiskljuenjaCarledelPonteizICTRa. Doksvedraveinzistirajunatomedasepotujurokovi,veinaodpetnaestlanovaVijeasigurnostineeli preuzeti odgovornost za hitnu obustavu kaznenih progona kojoj bi posljedica bila nekanjavanje najvie rangiranih dunosnika, koji su sada na nianu Tuiteljstva. Stoga im se bolje ini jo malo zgusnuti mandat Hakog suda. Prema Rezoluciji 1503 Vijea sigurnosti od 28. augusta 2003., Haki sud sada ima obavezu usredotoitisvojedjelovanjenanajvanijedunosnikeodgovorne"zazloinepoinjeneubivojJugoslaviji. Sud je osnovan 1993. godine kako bi kazneno progonio prekritelje meunarodnog humanitarnog prava". Rezolucijom1329od30.novembra2000.pozvanjedaseviepozabavivisokorangiranimpolitikimivojnim dunosnicima".Moraseograniitinanajistaknutijedunosnikeodgovorne"zazloineiodreisesvihdrugih istraga u korist lokalnog sudstva. Drave u toj regiji pozvane su da predaju bjegunce posebno Radovana Karadia, Ratka Mladia, kao i Antu Gotovinu". Europljani i Amerikanci nisu uspjeli svladati rusko suprotstavljanjedatobudenapisanouRezoluciji,aliuvjeravajudaHakisudneezatvoritivrataprijenego tomubudupredaniRadovanKaradiiRatkoMladi.BritanciiAmerikanciodnijelisupobjedukadajerije ocijepanjumjestatuitelja.CarlaDelPonteodmahjeiskljuenaizTuiteljstvaMeunarodnogkaznenogsuda zaRuandu.IstimpotezomponovojeizabrananaetirigodineuICTY.WashingtoniLondon,frustriranislabijim rezultatimanadrugimtakama,pozabaviteseispravljanjemsvojetaktike.

Vijeesigurnostiodluiloje,radiubrzanjapostupkapreputanjaprocesalokalnimsudovima,pozvati na hitno uspostavljanje specijalnog suda u Bosni i Hercegovini. Ve dvije godine Haki sud trai stvaranje strukture koja bi mogla preuzeti palicu, ali velike sile odbijale su posegnuti u svoj dep. Napokonse,podvodstvomAmerikanaca,30.oktobra2003.g.organizirakonferencijauHagukakobi seprikupionovac.Sakupljenoje17milionaeurazaosiguranjefinanciranjamjeovitogpravosuau Sarajevuuprvetrigodine.Onomorabitisposobnovoditidesetaksudskihprocesakojisusetrebali vriti u Hagu i okonati istrage protiv pedesetak osumnjienih koje je2002. g. Carla del Ponte bila prisiljena zamrznuti. Vijee za ratne zloine Bosne i Hercegovine zapoelo je s radom poetkom 2005., nakon reforme Kaznenog zakona koju su proveli anglosaksonci nametnuvi sustav common law u dravi i regiji s rimskim pravom. Taj e se izbor uskoro pokazati zaprekom pravnoj suradnji izmeunacionalnihjurisdikcijabiveJugoslavije,aspecijalnibosanskisudpokazatesegotovoisto tolikoskupimkaoiHakisud. Krajem2003.g.zahvaljujuisvotiodpetmilionadolara,dobivenojod
111

Sjedinjenih Amerikih Drava, te dodatnoj pomoi Europljana, Beograd, dvije godine prije Bosne, uspostavlja specijalni sud kako bi sudio svojim vlastitim krvnicima. To je lokalni sud bez stranog osoblja, koji su vlasti konano, ali nevoljko prihvatile u nadi da e same suditi visoko rangiranim osobama koje trai Haki sud. Hrvatska, koja je ve reformirala svoj pravni sustav, u tome ne zaostaje. Hakisudpotaknuojetajproceskaojedinumogunostdaseizbjegnenekanjavanjeosumnjienih. Jerizatihbrojkiiadministrativnog,aneviesudskogupravljanjakojesunametnulevelikesile,sve vie utjeui na meunarodno pravosue pod izgovorom strategije okonanja", kriju se stotine i hiljadeunitenihljudskihivota.PredmetiodkojihjeHakisudprisiljenodustatisadreinjeniceo pomamnim zloincima koji su ubijali, silovali, muili i deportirali. Ukazuju na individualnu odgovornost onih koji su to poinili ili zapovjedili. Njihove rtve, one koje su preivjele, kako bi se ponovo podigle, oekuju da te injenice budu tano ispriane i utvrene te da poinitelji budu kanjeni. Haki sud nije sluajno odabrao imena, koja se stalno prebacuju na popise od kojih se odustaje, nego po neizmjernoj grozoti djela koja im se stavljaju na teret. To je jedini prihvatljivi kriterijnakojiTuiteljstvoodsadamoraprimjenjivatihladnamjerilaekonomskeipolitikestvarnosti. U predmetima koji potpadaju pod meunarodno humanitarno pravo postoje, dakako, mali izvritelji"ivelikeribe",alinikadmalizloini.
ZavrniraunizatvaranjeICTYa

Rezolucija 1503 nanijela je velike tete na podruju bive Jugoslavije. Unato naporima da se suprotstave nekim pokuajima gaenja rada ICTYa, velike sile vie ne nastoje spasiti privid neovisnog i nepopustljivog pravosua.NjimajeprioritetdokrajititopitanjeiosiguratisedaeradTribunalazaistazavriti2008.Lokalne sevladeutomenevaraju.Akojepolitikadobilaprvenstvopredpravdom,dosadagluhominepopustljivom, akojekalendarpostaovanijiodmisijeTribunala,sadajemogueipogaanje.inisedaVijeesigurnostine elidaljepodravatiICTYnitigafinancirati.akseinidadajeprednostnacionalnimsudovima.NaloziSuda lienipodrkevelikihsilasadaviedjelujutakoobavezujue.Suradnjakojajeidosadabilaneznatnapotpuno prestaje.Svesevierabesmicaliceza otezanje. Raunicajejednostavna:tolokalnevlademanjesurauju, ICTY e manje optuivati i suditi. Najvii dunosnici za koje se oekuje da e morati podnijeti raun jo se mogunadatidaeizbjeikandamapravdeili,unajgoremsluaju,daeimkodkuesuditinjihovi. Od2002.CarladelPontesmanjivalajeuvienavratapopisglavnihmeta".Akoneelipromaitisvojumisiju, onasvakakomoraoptuitiglavnedunosnike"nasvojempopisutijekomposljednjihpetnaestmjeseciistrage koliko joj preostaje do kraja 2004. Tvrdu jezgru sada sainjava tridesetak osumnjienih, upravo onih koji su ve odavno morali biti optueni da Tuiteljstvo nije dopustilo da zaglibi u strategiju sitnih riba" koju su poticali zapadnjaci. ICTY vjerovatno nee uspjeti provesti sva suenja unato prenoenju nekih na domae sudove. Ali odustati od kaznenih progona onih na vrhu lanca, koji su organizirali i smislili najgora zvjerstva, znailobiosuditiTribunalnaneuspjeh.CarladelPonteradijerazmilja oustupanjuveegbrojastarihpredmetalokalnimsudovimanegoomoguitinekanjivostglavnimkrivcima.
111 Razliiti su initelji odgovorni za visoku cijenu sudskih procesa za ratne zloine i sudstva koje ih vodi. Bilo da su mijeani ili sasvim meunarodni, ti sudovi trebaju osigurati prijevod svih dokumenata i simultani prijevod rasprava na engleskom jeziku, a na to odlazi polovina njihovih prorauna. Moraju, nadalje, voditi i financirati svoje pritvore i uglavnom plaati trokove obrane. Moraju takoer primjenjivati posebne sigurnosne mjere, plaati dolazak svjedoka izdaleka(katkadiizinozemstva)teosiguratinjihovuzatitu,kaoizatitunjihovihobitelji.Uztoplaajumeunarodno osobljepomeunarodnimcijenama.Ukratko,cijenapravdenijeniska,aknizaobinezloine,akoseuzmeuobzirbroj osobaukljuenodpoetkaistragepadopresude.

Prospera to zabrinjava. Krajem ljeta pita je: Kako se ta brojka (trideset; op. a) moe uklopiti u strategiju okonanja?" Predviate prevelik broj novih optubi. Neemo moi provesti nove predmete u odobrenim rokovima", jo odlunije kae u septembru 2003. Amerikanac Theodor Meron, koji je od proljea zamijenio ClaudeaJordunamjestupredsjednikaICTYa.GodinamasuseBritanciiAmerikancitrudiliograniitiICTYna kazneniprogonpodreenih.SadaseistotakoaktivnotrudesprijeitiTuiteljstvodaspasinekolikopredmeta nunih za ispunjenje svojeg mandata. Rezolucija 1503 prema njihovu vienju ostavlja tuitelju prevelik manevarski prostor. ele donijeti pred Vijee sigurnosti dodatni tekst prema kojem bi postao konaan ne samokalendaretapazatvaranjanegobiiCarladelPontedolapodnadzorkakobisemogaokontroliratibroj novihoptunicadokraja2004. Devetogoktobra2003.predsjednikMeronpredVijeemsigurnostiponavlja:Tuiteljicanamjeravapodnijeti okoetrnaestnovihoptunicakojeseodnosenatridesetakpojedinaca.etiripettihnovihoptunicamoie se spojiti u isto suenje s postojeim sudskim predmetima, ali e za osam ili devet drugih biti potrebno odravanjenovihsuenja.(...)Premanaimsadanjimpredvianjimanemoguejeobradititenovepredmete urokovimakojejepropisaloVijeesigurnosti."Ali,kaotoistieMeron,sucinemajumosprijeitituiteljada zapone nove kaznene progone. U prvotnom tekstu govora predsjednika ICTYa bilo je napisano: Bilo bi opravdano da Vijee sigurnosti propie tuitelju ciljeve koje treba dosei u posljednjim mjesecima istraga." Budui da je bila u suprotnosti s lankom 16. Statuta koji jami neovisnost tuitelja, ovu je reenicu preoblikovao:Tuiteljimaovlastiizabratiosobeprotivkojihelipodignutioptunice,aakonasTuiteljstvo uvjeri da prema indicijama ima razloga poduzeti kaznene progone, mi moramo, kao suci, potvrditi nove optunice. Statut ICTYa i rezolucije vijea sigurnosti, ukljuujui i Rezoluciju 1503 ne daju sucima mo provjeravanja odgovaraju li osobe na koje se odnose ove optunice zaista uvjetu koji je postavilo Vijee, tj. odnoselise nanajvanijedunosnike kojiimaju najteuodgovornostza zloine. Oito,to e pitanjemorati rijeitiVijee(sigurnostiUNa;op.a.)ituitelj." Ameriki sudac na elu ICTYa upravo je pozvao velike sile da oduzmu tuitelju dobar dio ovlasti kako bi se ograniio broj novih optubi. A dobro zna da oni koje se tuiteljica sprema optuiti nikada nee biti uznemirivaniusvojojzemljiakoICTYnezaponekazneniprogon.Norazlogpostojanjasvakogmeunarodnog sudstvaupravojeprogonnajvierangiranihdunosnikajerdiskvalifikacijazloinakihpolitikaivlastikojesuih smislile i provodile bitna je za ponovnu izgradnju i politiku stabilizaciju regije. Meron, koji je preivio nacistikelogoreuPoljskoj,profesormeunarodnogprava,nekadajebioizraelskiveleposlanikuSjedinjenim AmerikimDravamaprijenegotojepostaoamerikiveleposlanikuIzraelu.BiojetakoernaKonferencijiu Rimu 1998. lan amerike delegacije koja se do kraja borila za smanjenje ovlasti stalnog Meunarodnog kaznenogsuda(ICC)kojisetamoosnivao.OndjelujeviekaoamerikipredstavniknegokaopredsjednikICTY a. Jer cilj amerike administracije je, kako to otvoreno objanjava Prosper, da suci paze djeluje li tuitelj u skladusmandatomkojimujedaloVijeesigurnosti".Izloenasveveimpritiscimadaograniibrojoptunica, CarladelPonteizgubiteuskorosvojediskrecijskopravo. Budno pazei, Francuska se odupire ujesen 2003. dok u kuloarima Vijea sigurnosti ve krue nacrti novog teksta.BritanciiAmerikancipredlaudasepredsjednikuICTYadademodaseuvjeriupodudarnostnovih optunicasazahtjevomupuenimtuiteljupremakojemsetrebaousredotoisamonaosumnjienikenavrhu lanca odgovornosti za najtee zloine. Vie zemalja otro se suprotstavlja toj inicijativi koja mijenja Statut Tribunala i daje slobodne ruke predsjedniku, koji je ba Amerikanac. Francuska, koja vodi ogorenu bitku, dobiva podrku nekoliko zemalja izmeu petnaest lanova Vijea sigurnosti, meu kojima su Njemaka i Rusija.Beziznenaenja,MoskvaseotroprotivitakikojaistieprijekupotrebudaseKaradiuiMladiu sudi pred ICTYem". Ali Rusi sumnjaju da Britanci i Amerikanci ele sprijeiti Carlu del Ponte da kazneno progoniposljednjeosumnjienekosovskeAlbance.IakourezatvoritiICTY,odbacujupoetninacrtkojiopet sugerira da se zabrane sve nove optunice. Na zahtjeve Amerikanaca verzija s poetka novembra odreuje jezikom potpuno svojstvenim rezolucijama Vijea sigurnosti, te napominje s najveom zabrinutou pokazateljekojesuiznijelipredsjednikituiteljicaICTYausvojimizlaganjima(9.oktobra2003.;op.a.),akoji seodnosenanemogunostzavretkasudskihpostupakazaveoptueneosobeprijekraja2009.,idabisvaka dodatna optunica jo vie odgodila zavretak rada Tribunala." Pod pritiskom vie zemalja, ta je verzija preoblikovana u onu od 21. novembra: Napominje s najveom zabrinutou pokazatelje iznesene u

izlaganjima9.oktobra,kojiseposebnotiuICTYaipremakojimabimoglobitinemogueostvaritistrategije okonanjautvreneRezolucijom1503(2003.),osobitoakobudeznaajanbrojnovihoptunica." FrancuskaseborinaistomterenusRusima,alizatodabiobranilaspecijalneistrage"ICTRakojesuuperene protivKagameovaokruenja.Prijedlogod21.novembrapozivaRuandunasuradnjusICTRomuistragamauz one o genocidu. Uvjeren da e taj kompromis ublaiti francusku gorljivost i omoguiti usvajanje Rezolucije, PierreRichardProsperhitnoletiavionomuKigalisredinomnovembra.elismiritiKagameakojemujeobeao, poslijeistiskivanjaCarledelPonte,daeunastavkupostiipovlaenjeonenapomenekojaponitavanjihovu nagodbu.UvjeravagadasenetrebabrinutizatekstbudueRezolucijejerjeGambijacHasanBoubacarJallow, imenovanpoetkomseptembranamjestoCarledelPonte,prihvatioobeanjeSADavlastimauRuandidae ICTR prekinuti kazneni progon protiv vojnika Tutsija. Na zavretku susreta pred ruandskim tiskom Prosper izraavazadovoljstvoobnavljanjemodnosaizmeuICTRaiKigalija. Promjenekojesuuneseneunacrtnisudostatnedadobijukonsenzus.Britancisudokrajaodbijalikompromis kojipredlauFrancuskaiNjemakadasenarediTribunalu"daseuvjeriusukladnostoptunicaskriterijem svihglavnihodgovornih"radijenegodasetopravodadeizriitosucima.Osporavanutimglavnimtakama, amerikobritanski nacrt ini se sredinom decembra podbaenim. Washington ga ipak pokuava progurati predBoi2003.SuciICTYaodravajuplenarnusjednicuupravopredpraznikeiSjedinjeneAmerikeDrave htjele bi da predsjednik Meron odmah ovjeri njihovu odluku dajui na glasovanje potrebne izmjene proceduralnihpravila.UvjerenuangloamerikupobjeduuNewYorku,MeronseuHaguuriobavijestitiCarlu delPonteoamandmanimanaStatutkojiebitidoneseninaplenarnojsjednicikakobigaovlastilidaprihvati iliodbacinoveoptunice.Odsadodluujemjasam",dobaciojojje.AliMeronemoratiopozvatisvojerijei Rusisuodbiliuvrstititajprijedlognadnevnired. AmerikanciiBritancineposustaju.Poetkom2004.ulauzajednikenaporeuoivljavanjetogprijedlogakoji seufebruaruponovopojavljujeukuloarimaVijeasigurnosti.Usporedno,izaslaniciForeignOfficeadolazeu Hag rei Carli Del Ponte da se ne moe pregovarati o roku 2008.". Ako ne moete provesti strategiju okonanja,moratesenetortvovatiirazmiljatioizlaznojstrategiji",prijeteonipoetkom2004.Pomonik glavnog tajnika UNa za pravna pitanja Britanac Ralph Zacklin pozvan je kao pojaanje. Visoki dunosnik UjedinjenihnarodanikadanijeprestaosipatiuprotivdvaMeunarodnakaznenasudaukuloarimaStaklene zgradenaEastRiverutvrdeidasenemogunadzirati.Ujulu2003.jasnojetumaioCarlidelPontepravila igre:Vijeesigurnostijepolitikotijelo,ICTYiICTRsutijelaVijeasigurnostipasuionipodloniodreenoj kontroli,odnosnopolitikimpritiscima."Aliovajputonjavnobacananjihljagupoetkom2004.uuglednom meunarodnom pravnom asopisu koji ureuje bivi predsjednik ICTYa Antonio Cassese. Zacklin u njemu optuuje oba Suda da su postali mastodontska birokracija", strano skupa, neuinkovita, ali prije svega pretjeranoneovisna.Britanacprenosi,odrijeidorijei,kritikeamerikihneokonzervativacanaraunUNa na dva Meunarodna kaznena suda, koje su oznaili kao mastodontske birokratske superstrukture koje su zahrale"iijusamostalnosttrebasmanjiti.Decentralizacijavlastiiodgovornosti,kojaproizlaziizneovisnosti triju stupova suda (Tajnitvo, Sudska vijea i Tuiteljstvo; op. a.), kojima se pridruuje nunost potovanja sudske i kaznene neovisnosti, kronini su problemi za koje nije naeno nikakvo rjeenje", pie Zacklin. Zakljuujui tekst s neuspjehom Meunarodnih kaznenih sudova dodaje: Istina je da je danas nemogue zamislitiustanovljenjesudapouzorunaICTYudrugimsituacijama,makakooitobilokrenjemeunarodnog kaznenog prava u Liberiji, u Demokratskoj Republici Kongo ili u Obali Bjelokosti. To meutim nije odvratilo civilna drutva ili vlade od traenja izvrenja pravde u zemljama koje izlaze iz rata. To zahtijeva pronalazak alternativakojimese zadovoljitinjihovizahtjevi. RalphuZacklinunijejediniciljbranitinamjerudasedva Meunarodnakaznenasudastavepodstarateljstvo.
112

112 JournalofInternationalCriminalJustice,II.svezak,OxfordUniverityPress,proljee2004.

NjegovjelanakpledoajeuprilognacionalnihjurisdikcijautrenutkukadSADuspostavljaIrakispecijalnisud dabisudioSadamuHuseinu,kojegasuuhitileamerikesnage13.decembra2003.;lokalnisudijulegitimnost ipakosporavaUNzbogsmrtnekazneinedostatkajamstavadaebitiosiguranapravednasuenja.AliZacklin istie: dva Meunarodna kaznena suda ne smiju sluiti kao uzor, previe se sudova, u Sijera Leoneu, u Kambodi i drugdje, njima nadahnjuju. Jasnije reeno, meunarodna pravda ne smije pridonijeti liavanju drava suverenog prava da sude svojim vlastitim ratnim zloincima. Zacklinovo javno zauzimanje stava, savreno sukladno s amerikom agresivnom politikom koja daje prednost sudskom progonu na nacionalnoj razini, a ograniava irenje meunarodnog kaznenog prava, izaziva estoke reakcije. Zacklin je visoki dunosnikUNa,ktomeBritanac.Njegovazemlja,kojajeratificiralaRimskiugovor,potpisnicajeICCa. Vijeesigurnostiipakneoklijevaprovestitajstavudjelo.Upolukrunojdvoraniukojojzajednosjedevelike sile,rovovskiratovieisunegootvoreninapadi.Dravenemajuvoljesukobljavatisekaotosutouinileu pitanju zapoinjanja rata u Iraku. Radije tjednima pregovaraju pokuavajui oduzeti smisao nekoj rezoluciji negodazaustaveprijedlogvekodprvihneformalnihkonzultacija.Odlukesetakodonosevukuiuedokse ne izlie poslije diskretnih okraja koji ponekad mogu trajati mjesecima. To je jedan od oblika igre odmjeravanjasnaga.LondoniWashingtonnamjeravajusvladatiotporestareEurope"udvatjedna.Trebate imvieoddvamjesecazapobjeduuovojrundi.

Nemanovihoptunica

Da bi ostvarili ovaj projekt, Amerikanci i Britanci nisu, meutim, ekali da ga njihovi saveznici odbace. U Kigaliju,kaoiubivojJugoslaviji,obeavajudaneebitivieoptunica.Kadje3.novembra2003.Carladel PonteotilauBeogradpredatinovuoptunicunakojojsuimenaetvoricegeneralasrpskevojskeipolicije, vlada odbija taj dokument. A tuiteljica je ve prije nekoliko mjeseci obavijestila vlasti da se sprema skori kazneniprogonteetvoricekojasunaKosovuvodilakampanjudeportacija,pogubljenjaiunitenja.Htjelaje daonepripremeterenkakobisesetoboljenosilesdokumentomkojiihneveseli.Timvietojejedanod optuenih,SretenLuki,tadanapoloajuefapolicije.Vladasebuni,tvrdikakojeCarladelPonteobealada e odustati. vicarka to porie. Ne razumije estinu njihove reakcije. Vlada ne poputa i tuiteljica odlazi poslijevrlonapetogdanaostaviviimnastoluoptunicuinalogzauhienje.Nakonnekolikotjedanasrbijanski premijer Zoran ivkovi objanjava u beogradskom tjedniku Vreme razloge svoje reakcije: Carla del Ponte prekrilajemojdogovorsAmerikancima,kojijeprihvatioiBruxelles,premakojemuneebitinovihoptunica ako moemo dokazati kako ulaemo sve potrebne napore da naemo Mladia. Ve sam rekao da smo na pragu donoenja dokaza naih napora. Tada je dogovoreno da e se generalima suditi u Srbiji. Kad su obavijetenidajetuiteljicapodiglanoveoptunice,visokidunosniciuWashingtonuiBruxellesunazvalisu medaseispriajuidamikaudajeluda."BlokiranjenoverezolucijeVijeasigurnostidovelojedoneuspjeha novogtajnogdogovora,sklopljenogizaleaICTYa.Zbogmijeanjaamerikeadministracijepravosueijisu daniodbrojaniizgubilojegodinuipol.SretenLuki,VladimirLazareviiNebojaPavkovistiieuHagtek 2005. etvrti optueni, Vlastimir orevi, pobjegao je 2001. u Rusiju pod zatitu obitelji Miloevi i ruskih tajnih slubi. Prema Miloevievim izravnim nareenjima on je vodio akciju prebacivanja tijela albanskih rtavakakobiihsakrioumasovnimgrobnicamauSrbiji.Uhienjeteknakonpovratka2007.godine. CiljamerikogobeanjanijebioiskoristitietirigeneralauzamjenuzauhienjeMladia.Tojepriznaoisam ivkovi:pripremaosenajavitikrajem2003.neuspjehpotragekojesuseprovodilesCIAomizakljuitidaje MladiotiaoizSrbije.Amerikaadministracijanamjeravalajepodratitula.Odinievaubojstvaumartu PierreRichardProsperpokuavasmiritirevnostCarledelPonteobeavijojMladiaprijekrajagodine,kakoje to uinio pokojni premijer ini. Sam ivkovi, iniev nasljednik, vri na nju pritisak da odustane od uhienjaetvoricegeneralauimepolitikestabilnostizemlje"idaneonemoguisvakiobliksuradnjesICTY em, ukljuujui i uhienja brojnih bjegunaca koji se jo kriju u zemlji, a emu moe doprinijeti jedan od optuenih, Sreten Luki, ef policije. Uloge su savreno podijeljene. SAD javno ipak nije prestao zahtijevati vodstvoupokuajimapostizanjaMladievauhienja,aEuropasedriupozadini.Ujunu2003.Washingtonje prijetiodaneeuplatitigodinjupomoSrbijiiCrnojGoriakoMladinebudepredanICTYu.Zatim,uoiroka,

zadovoljio se uhienjem jednog od optuenika koji je u bijegu od 1998., Veselina ljivananina, traenog za pokolj pacijenata vukovarske bolnice u novembru 1991. Isti scenarij ponavlja se sljedeih godina. Mladi je uvjet,medijskijakorazvikan,kojisepretvarauobinosredstvopritiskakakobisedobilidrugibjegunciilidrugi ustupci. PredCarlomdelPonteMladijesamoalibidajuseodvratiodpisanjanovihoptunica.Tuiteljicaodbacuje ivkovievzahtjev,aliuproljeeodobravaodgodusrbijanskimvlastima,oslabljenimasmrupremijera.Poslije ljeta i angloamerikih pokuaja da novom rezolucijom zabrane svaku novu optunicu, njezina popustljivost bilabisverizinija.Istragajezavrena:onapotpisujeoptunicuipredajejusucima. Dan nakon njezina posjeta Beogradu, srbijanske vlasti i njihovi moni saveznici ne odustaju od prisiljavanja vicarkedapovueoptunicu.Kakobiolakalauhienja,CarladelPontepostiglajeodobrenjesudacadase optunicainalozizauhienjezapeatekakosenebiobjaviliujavnostiprijeponedjeljka,6.novembra.aki ako ta privremena mjera nimalo ne zaustavlja postupak, Washington u njoj vidi priliku da sasvim mirno nastavi svoje smicalice. Vodei brigu o spaavanju privida, Amerikanci ne zahtijevaju eksplicitno naputanje sudskihprogona.RadijesugerirajuCarlidelPontedaihzamrzne.AmerikiveleposlanikuBeograduWilliam MontgomerypreniojetuporukunakrajuposjetaCarledelPonte3.novembra:Mojavladatraiodvasda zadritepeatejogodinuipolzaSretenaLukiaipogodinudanazadruge."Onaprihvaaproduitimjeru povjerljivostioptunicajopetnaestdana,alinemanigovoraoodgodiuhienja.Nekolikodanaposlijevijestje procurila u nekim novinama, bliskim srpskim tajnim slubama, i otkrila postojanje kaznenog progona protiv etvoricegenerala.Peativienisupotrebni.Sucisupotpisalinalogzaobjavu.SporazumizmeuBeograda, Washingtona i Londona propao je. Jack Straw pie Carli del Ponte da njezina optunica prijeti izazivanjem krvoprolia" u Srbiji. Krajem novembra 2003. u Hagu Pierre Prosper bjesni: Traili smo od vas odgodu, da drite optunicu zapeaenu. Nismo traili previe. A kad ameriki ef diplomacije neto kae, poruka treba biti shvaena ozbiljno (...) Svi (u amerikoj administraciji; op. a.) ele ponovo razmotriti odnose s ICTYem, vidjetinatosmoprisiljeniitoovisionaojdobrojvolji."CarladelPontemujeodbrusila:Kadvaeelje nisu usliane, one postaju zapovijedi. Ali ne moete nareivati sucima, a samo su oni bili nadleni za donoenje te odluke." Prosper joj je zaprijetio: Nitko nije rekao da je to nareenje, nego molba. Morate pripaziti to govorite. Vae odbijanje sluanja moe imati posljedice. Nismo zadovoljni. Imali smo politiku otvorenihvrata,modaeteodsadmoratikucatidabisteuli." Velike sile ustrajno poduzimaju korake i zbog drugih osumnjienika. Strategija okonanja otvorila je vrata politikom voenju pravosua. Svatko ima svoja potraivanja. Samo ih Amerikanci i Britanci pretvaraju u zahtjeve i tvrdo nastupaju. Ostali radije sugeriraju ne pribjegavajui pritiscima. Ipak, svi opravdavaju svoje mijeanjeuimepragmatizmaipotrebedaseustupcimapotaknusrpskevlastinaolakanjepristupaarhivui nauhienjenajteeuhvatljivihbjegunaca,kaotosuMladiiKaradi.ICTYtadabrojidvadesetbjegunaca,od kojihjedevetnaestSrba.DvadesetijeHrvat,AnteGotovina,bivilegionar,osuivanuFrancuskojzaiznudu kojeg je ICTY 2001. optuio za zloine protiv krajinskih Srba u augustu 1995. Zagreb odbija izruiti svojega generala, viteza Domovinskog rata". I hrvatske vlasti nadaju se nagodbi. Jedan bivi ameriki posebni izaslanik na Balkanu zalae se u maju 2003. kod Carle Del Ponte da odustane od toga sluaja. Vie drugih meunarodnih linosti posreduju u njegovu korist. Gotovina ima saveznike u Francuskoj, gdje je ivio, i u Sjedinjenim Amerikim Dravama. Ameriki vojni strunjaci savjetovali su ga za vrijeme vojnih operacija u Krajini 1995. Moe raunati i na potporu amerikih neokonzervativnih krugova koji u Washington Timesu spajaju novinsku kampanju protiv ICTYa i poziv na povlaenje optunice protiv njega. Ali u Londonu ima estoke neprijatelje koji ga pod svaku cijenu ele vidjeti u zatvoru. Washington se svrstava na istu stranu sredinom 2003., poslije odbijanja Hrvatske da potpie bilateralni ugovor o pravnom imunitetu koji bi titio amerike graane od kaznenih progona pred stalnim Meunarodnim kaznenim sudom (ICC). Zagreb je popustio pod prijekorima Europske unije u koju Hrvatska eli jednog dana ui. To e je stajati uskraivanja amerikevojnepomoi.

BritanciebranitizahtjevepravdejednakodjelotvornokaoikadsuimseopiraliiprisiliteHrvatskudaizrui Gotovinu sucima ICTYa. Zagreb je zapoeo proces pribliavanja Europskoj uniji i uskoro e moi otvoriti pregovore za kandidaturu. Na poticaj Velike Britanije, Europa uvjetuje otvaranje tog procesa punom suradnjom s ICTYem. Poetkom 2004. Zagreb predaje bez odlaganja osam novih optuenika, dva hrvatska generalaiestHrvataizBosnekojiiveuHrvatskoj.Kadje14.aprila2004.Bruxelleszatraionjezinomiljenje, CarladelPontemoglajesamopozdravitinaporeZagreba,aleiipaktonijeuhienGotovina.Ovopovoljno miljenje omoguit e otvaranje pregovora. Carla del Ponte se nada da e ta zasluena pomo olakati izruivanjeGotovine.DvadesetminutaposlijebritanskiveleposlanikuHagustieuuredCarleDelPontedajoj izrazidubokoneslaganjeLondona.Satposlijestiesavjetnikamerikogveleposlanstvadaionosudidranje" tuiteljiceujednomeuropskompredmetukojisezapravonetieWashingtona.Amerikidiplomatbezobzirno jeoptuujedaetakvimponaanjemupropastitisvakinapordasepostigneKaradievoiMladievouhienje. Tvrdi da njezina gesta prema Hrvatskoj prijeti odvraanjem Beograda od suradnje. London ne uspijeva blokiratiotvaranjepregovora.Aliuspijevanaprotivsprijeitinjihovishod,kandidaturuHrvatskezaEuropsku uniju,svedokraja2005.idouhienjaAnteGotovinenaKanarskimotocima. OitneskladpolitikeLondona,kojijezadrugeoptuenikespremannazakulisnenagodbe,amanjeodluanda prekine nekanjenost Karadia i Mladia nego Gotovine, potakao je mnoga pitanja. Ona su ostala bez odgovora.Medijisugeriraju,alinisuuvjereni,dajerijeostaromsporuokoisporukeorujaizHrvatskeIRAi, u emu je Gotovina mogao sudjelovati, a koje je 2000. godine koriteno u atentatu na prostorije MI6 u Engleskoj.VezehrvatskoggeneralaiIRAemeutimpotvrenesu:irskiplaeniciborilisuseuznjega1991.u ratuuHrvatskoj.AliizahtjevzapravdombezsumnjejetakoerpruioVelikojBritanijiprilikudazaprijeina nekovrijemeputpremaulaskuHrvatskeuEuropskuunijuidatakopruiprilikuSrbijidanadoknadikanjenje, kakobiomoguilaEuropidarazmotrimogunostzajednikogulaskadvijususjedaizbiveJugoslavijeuEU. Jodvahrvatskageneralanekosusevrijemenadaladaeizmaipravdi.OptubeprotivMladenaMarkaai Ivana ermaka, kazneno progonjenih za isti sluaj kao i Ante Gotovina, ostala su nekoliko mjeseci na stolu sucaMerona.Kadihjeprimioudecembru2003.,predsjednikICTYaigranakartuskoranjegusvajanjanove rezolucijekojaemudatiovlastdaihodbaci,ionodbijaodreditisucazapotvrdu.Ufebruaru2004.njegova opstrukcijaprijetiizazivanjemskandalauICTYu.Prisiljenjepredatisucimatedvijeoptunice,kojesukonano ovjerene8.marta2004.

StavitiCarludelPontepodnadzor

Sredinom marta, na poticaj Britanaca, novi prijedlog Rezolucije ima izgleda da ga svi odobre. Na zahtjev Rusije, nunost suenja Karadiu i Mladiu u Hagu, ak i nakon utvrenih rokova, opet je povuena. Francuskajeizborilanovoslabljenjelankakojisugeriratuiteljudavienepodieoptunice.Jedanpridjev manje,izbaenjedioreenice,pasadauRezolucijistoji:Napominjuisazabrinutoupokazateljeiznesene 9. oktobra prema kojima bi moglo biti nemogue provesti strategije okonanja, utvrene Rezolucijom 1503 (2003.)." Pariz je takoer uspio nametnuti spominjanje specijalnih istraga" protiv lanova Ruandske patriotskevojskekojimaKigalimorapruitipomo. Pobijeeni su decembarski otpori Britanaca. Umjesto od predsjednika, konano se trai od Suda", to je neodreenakompromisnaformula,daosiguravasukladnostnovihoptunicaskriterijimazadanimauaugustu 2003. Kad bude glasovala, 26. marta 2004. u prilog Rezoluciji 1534, Francuska, koja predsjedava Vijeem sigurnosti,sigurnajedajeneutraliziralaamerikugorljivueljudapreuzmekontrolunaddvaMeunarodna kaznena suda. U tom smislu sastavlja pismo u kojem precizira da ta nova rezolucija ne moe ni u kojem sluajubitiprotumaenatakodadoputapromjenumandatailipravilapostupka".

Washingtonneprihvaatajneuspjehiuspijevaiznuditionotomujeodbijeno.TuiteljICTRaneprimjetno naputa specijalne istrage" koje Kigali nikada nee sam otvoriti. U ICTYu Theodor Meron bez odlaganja sazivaizvanrednusjednicusudacakakobiCarludelPontestaviopodnadzor.estogaprila2004.izmijenjenje lanak 28. Pravilnika o postupku ICTYa tako da doputa trenutanom predsjedniku, sucu Meronu, kontroliranjeposljednjihoptuivanja.Lienadiskrecijskogpravakrenjemlanka16.StatutaICTYa,vicarka osporavasucimapravodaodbaceoptubepodrugomkriterijuosimdokaza.Uzalud.Tadaprijetidaeodati javnosti imena osumnjienih koji budu odbaeni. Jer na silno skraenom popisu neka su preostala imena poznata po zlu. Dva bi sluaja meutim mogla pasti na ispitu. Ona ih odluuje ustupiti, jedan Beogradu, a drugi Zagrebu, kako bi provjerila volju domaih vlada da dopuste svojim sudovima suenje notornim zloincima. Noona,naprotiv,nemoeodustatiodoptunicekojujeupravopotpisala,akiakonijesigurna daebitiprihvaena.OptuenogaGoranaHadia,nekadanjegskladitara,postaviojeSlobodanMiloevina elo Srba u dijelu Hrvatske oko Vukovara. Optunica polae ispit jer je Goran Hadi vien kako mu njegov mentor dodjeljuje ime predsjednika" istone Slavonije, dijela Hrvatske uz granicu namijenjenog pripajanju susjednojSrbiji.Kriterijisunejasni,padaklearbitrarni.Sucineeleoptuitijednogdrugoghrvatskoggenerala, MirkaNorca,zazloinepoinjeneprotivSrba1993.pakonanopristajunakontosudobiliuvjeravanjadae bitipredansucimanjegovezemlje.Nomjesecimaoklijevajuprihvatitioptunicuprotivjednogizvriteljakojije sam doao priznati svoje sudjelovanje u pokolju u Srebrenici, ali konano pristaju bojei se prekriti pravosudna pravila u sluaju tako tekih priznatih zloina. Na Sudu u Arushi suci odbijaju posluati suca Merona iako je doputovao kako bi ih uvjerio da prihvate isti amandman. Ali poslunost novog tuitelja omoguujeICTRudasepritediformalnogstavljanjapodnadzor.
113

Strategijaokonanja

DabiboljeovladaleTuiteljstvomuHaguvelikesilegueMeunarodnikaznenisudiuskraujumufinancijska sredstva. Pri usvajanju prorauna za 2004. Tuiteljstvu je proraun smanjen za 29 miliona dolara, a ostatku Suda dana su poveanja. Ali ICTY je naroito pogoen naredbom iz maja 2004. da obustavi svako novo zapoljavanje,pravdajuitozaostacimauplataKine,Japana,BrazilaiSjedinjenihAmerikihDravauproraun Ujedinjenih naroda. Skoranje zatvaranje ICTYa izazvalo je odlazak stotinjak osoba, veinom iz Tuiteljstva. Tim odljevom najvie je pogoen Istrani odjel. Najbolji istraitelji odlaze pojaati redove ICCa, takoer smjetenoguHagu.NekidrugiodgovarajunaprimamljivpozivGlavnogtajnitvaUjedinjenihnarodaodkojeg je u julu zatraeno da pouri s istragom o malverzacijama koje su lanovi te organizacije poinili u okviru programaNaftazahranuukoristIraka:ponuenaimjetrostrukoviaplaaodoneuICTYu.UNse,meutim, protivi amerikom pokuaju da sredinom 2004. oduzmu dvadesetak pravnika ICTYu kako bi se uspostavio Iraki specijalni sud. Glavno tajnitvo Ujedinjenih naroda ne eli dati podrku sudu koji primjenjuje smrtnu kaznu.Buduidanemoenadoknaditiodlaskenovimzapoljavanjima,Tuiteljstvomoraraditisasmanjenim kapacitetima u trenutku zatvaranja posljednjih istraga. Bez raspoloivih fondova konano je prisiljeno ograniitizadatkeistraiteljanaterenuumanjujuitakosvojusposobnostprikupljanjadodatnihdokazadabi navrijemeobradilopredmete.Sucinisupodvrgnutiistimpritiscima. Kad se predsjednik Meron potuio na zamrzavanje zapoljavanja koje prijeti ogranienjem njegove sposobnostiprogramiranjasudskihpostupaka,NewYorksepourioodobritimuiznimnemjerejerbi
113Beogradskituiteljzaduenzaratnezloinenastaviteistragubezodlaganja.Hrvatskaeimativiepotekoa,zbog politikogutjecajaosumnjienoga,aliekonanopoduzetikazneniprogon2007.

kanjenjeprocesamogloproduljitiivotTribunala.Ujesen2004.CarladelPontezovenauzbunuEuropljane: Izgubilasamoko50%osobljamedupravnicimai40%meduistraiteljima.Zamrzavanjezapoljavanja,toje odluilo Tajnitvo Ujedinjenih naroda, spreava me da ih zamijenim. Najjednostavnije rjeenje bilo bi mi izbacitiistrage,prestatiseboritizapostizanjeuhienjasvihodbjeglihiusredotoitisenapostupkeutijeku. Upravotomnogiprieljkuju,kakounutartakoiizvanbiveJugoslavije.Alitobidonijelomranubudunost ovoj regiji za vie desetljea. Bio bi to i vrlo zloslutan predznak za meunarodno pravosue. Bitno je da svi optueniciubijegu,posebnoKaradi,MladiiGotovina,budupredaniICTYu.Akomeunarodnazajednica dopustijednomeodnjihdaumaknepravdi,svibimoglizauvijekodratisvojunekanjivost." Financijska kriza potrajala je do kraja 2004. ICTY je tada podvrgnut novim proraunskim ogranienjima za 2005. godinu. Meutim, odluan rez od 10% ukupnog osoblja Suda neuravnoteen je. Napor smanjenja odnosiseuprvomredunaTuiteljstvokojegubi35%radnihmjesta.AmerikancipokuavajunametnutiICTYu vijeezanadzor,alitunovusmicalicuodbacujubrojnedravekojeusustavnojvoljiamerikeadministracije da okrnji kredibilitet i uinkovitost Meunarodnih kaznenih sudova (ICT) vide volju da oslabi stalni Meunarodnikaznenisud(ICC).UVijeusigurnostikrajem2004.Francuskaistierazorniuinak"smanjenja financijakojeparaliziraICTiprimjeuje:Imanetoparadoksalnouinjenicidadravepodravajustrategiju okonanjaida,sdrugestrane,smanjujusredstvazaizvoenjeposla.MisijaMeunarodnihkaznenihsudova morasenastavitisvedokRadovanuKaradiu,RatkuMladiuiliKabugi(zaRuandu;op.a.)nebudesueno. Rezolucije1503i1534nesmijubitipopudbinazanekanjivost." JordanskiveleposlanikpriUjedinjenimnarodimau NewYorkujedinije ukazaonaneiskrenostvelikih sila. U Vijeu sigurnosti princ Zeid alHusein, koji je i predsjednik Skuptine drava koje sudjeluju u ICCu, kae 6. oktobra2004.:PrestanitesetuitinavisoketrokoveMeunarodnihkaznenihsudova,kojinekotajunitau usporedbisratom.Kadjemeunarodnazajednicaspremnapotroitiblizutrilijunamerikihdolaragodinjeza naoruanje tog povijesnog pratioca rata kako moemo rei da su svote potroene za pravdu, najveeg pratiocamira,previsoke?"Slubeno,paraliziranostSudasamojealosnasluajnostkojuuzrokujuloeplatie. Neslubeno, kao to to povjerava sredinom septembra 2004. jedan lan Ureda pravnih poslova Ujedinjenih naroda u New Yorku, zamrzavanje zapoljavanja u ICTu odluili su inovnici u New Yorku da bi odrali pritisak na Hako tuiteljstvo, tako da to je mogue manji broj istraga rezultira novim optubama u ovoj zavrnojfazikaznenihprogona".inovnicikojiizvravajunareenja,kaouNewYorkuBritanacRalphZacklin, velikimetarovestrategijeprestankadotokasredstava.

Pravonemoevladatisvijetom

VelikesilepokualesuslomitineovisnostICTYa,smrvitigakakobipostaosamoigrakapolitiara,sukladno poetnimnamjerama,dokpotpunonebudemaknutprijenegotouspijeasnoizvritisvojmandat.Njihova nesmiljena manipulacija ciljala je u prvom redu na Tuiteljstvo, jedini organ sudskog stroja s diskrecijskim pravom. Ima mo odluivanja o uputnosti istraga ili kaznenih progona, to je njegova snaga i njegova ranjivost.Velikesilenisumoglediratiumosudacadasude. Dasuodmeunarodnogpravosuanapravili parodiju pravde, okrnjile bi vlastitu mo dijeljenja pravde. Htjele su ograniiti meunarodno pravosue, sprijeitigadaserazvijabeznadzora,daseosjeaslobodnimnepolagatiraune,stalnogapodsjeatidane moeraditi neovisnoodiplomatskom procesuinametatisvoju logikupolitikomprocesu.Moralesurazbiti iluzijudapravomoevladatisvijetom,aipakneoduzetikredibilitetpravosudnojprijetnji,orujukojimse
114

114 Sucisutakoerizloenipolitikimpritiscima,alioniseprijesvegatiusporednihvidovasudskihpredmeta,kaotosu putanjenaprivremenusloboduilinalozidravamadaodobresvjedoenjevisokihzapadnjakihdunosnika.Nemoese meutimiskljuitikakosuvelikesilesnanopoticaleizricanjezabranedaseMeunarodnomsudupravde(ICJ)predaju dijelovi arhiva Vrhovnog savjeta obrane (VSO), koji potvruje umijeanost Beograda u rat i zvjerstva u Bosni i Hercegovini.Uostalom,odlukedaseposlijeosudeneotvarajuponovonekisluajevi,kaotojesluajTihomiraBlakia iliBiljanePlavi,inisedasuvienametnutevremenskimogranienjemnegopravosudnimargumentima.

namjeravaju i dalje koristiti, prema vlastitim interesima. Tako su do krajnjih granica smanjile manevarski prostor ICTYa dokazujui istodobno da raspolau, kada ele, tijelima koja su sposobna uinkovito braniti meunarodno pravo legalnim sudskim postupcima koji imaju kredibilitet. Meunarodna pravda moe funkcionirati: moe provoditi teke istrage i doi do sredita vlasti, voditi bez sumnje duge i teke, ali pravednepostupke,jamitipravdudostojnutogimena.Alionaostajeorujemonih.CarladelPonteizvlai gorku lekciju tog okrutnog dvoboja izmeu pravde i politike 27. januara 2007., pred studentima prava KatolikogsveuilitauLilleu:Postojizlatnopravilokojesvakituitelj,dravniilimeunarodni,moraimatina umu:politikajepravdionotojevodakovini.Nagrizaje,izjeda,kvariikonanounitava!" Naelo Glavnog stoera UNa u New Yorku ako drave vie ne plaaju, znai da nema politike volje" razumjelisunaBalkanu.Vladeznajudaseizlausvemanjojopasnostiizbjegavajuisvojezakonskeobaveze.U 2004.godini ICTY ima dvadeset dva optuenika, veinu u Srbiji. Vojislav Kotunica, koji je postao premijer u februaru 2004., odbija svako uhienje. U julu Beograd doputa jo jednom optueniku, Goranu Hadiu, bivem Miloevievu plaeniku u Vukovar, da pobjegne. A Carla del Ponte ga je lokalizirala prije nego je predala nalog za uhienje i pokazala je srpskoj policiji gdje da ga nae. Ta je scena snimljena skrivenim kamerama,smjetenimaokovile,uzpomojedneeuropskeobavjetajneslube. Nekima u Londonu drai je pristup ICTRa koji je odustao od podizanja novih optunica kako bi se usredotoio na sudske postupke", objanjava 16. jula 2004. Carli del Ponte savjetnik veleposlanstva Velike BritanijeuHagu.Britanskidiplomatdodaje:Beogradeodvaszatraitidaetirisrpskageneralanesmatrate vrlovisokimdunosnicimaida dopustitenjihovoprebacivanjesrpskompravosuu."PierreRichardProsper takoerpokuavavicarkunatjeratinakorakunatrag.BuduidapritiscinaBeogradnedjeluju,ontraiodnje 28.septembra2004.daodustaneodnekihimperativapravde:Buditerealni.Neetedobitisvedokumente kojestetraili,svebjegunce...Kolikobivambilodovoljno?"Aonamuodbrusi:Tojeopasno!"Porukakoju Prosper odailje ve godinu dana uvjerila je voe u bivoj Jugoslaviji u nunost priskrbljivanja naklonosti monihsaveznikakakobiizbjeglipodvrgavanjemeunarodnimpravilima. Krajem 2004. Carla Del Ponte sprema se optuiti Ramusha Haradinaja, biveg zapovjednika Vojske za osloboenje Kosova (UCK) u kraju oko Pei, protiv kojega je otvorila istragu 2001. Otada je istraivanje injenicanailonaviestrukezapreke.Svianglosaksonskipomonicituitelja,kojisuredomzaduivanizataj predmet,trailisudaihseskinesnjega.Jednizatotosuosumnjienikasmatralipodreenimizvriteljem"i, dakle, nedostojnim interesa tima koji radi na zloinima UCK, drugi jer su se svjedoci povlaili ili su dokaze vjerovatno krivotvorile srpske tajne slube". SAD i Velika Britanija pustili su da se zaboravi na zahtjeve za pomokojeimjeICTYgodinamaslaoipodnjihovimutjecajemmisijaUjedinjenihnarodanaKosovuodbilaje suraivati na tom predmetu s ICTYem, iako je vodila kosovski Pravni odjel i raspolagala zapisnicima koji se odnose na taj predmet. Ramush Haradinaj osumnjien je da je nareivao otmice Albanaca druge politike orijentacije, otmice Srba i Roma, njihovo zatoenje u kojem su pretrpjeli torture, a zatim su smaknuti. Od jesenijeCarladelPonteupozoravalavelikesiledaeHaradinajbitioptuenprijekrajagodineidaetraitida ga uhite NATOsnage rasporeene na Kosovu. U nevjerici, jedan visoki dunosnik State Departmenta uzviknuo je: Kako ste mogli skupiti dosta dokaza za optunicu, kad vam nismo nita dali?" I pourio se objasniti: Naravno, nismo imali nita." Dvadeset drugog novembra u New Yorku Pierre Richard Prosper upozoriojeCarludelPonte:Mojaadministracijasmatraovuoptunicuizvoromproblema.Viezemaljaeli daSADpreuzmeodlukudavamkaumoeliseilinepodignutioptunica.Jasamihrazuvjeravaoirekaoimda etenasviotomeobavijestitinavrijeme."Odgovorilaje:Toebitilanak7.1.(izravnaosobnaodgovornost; op.a.)jerjesamizravnoupletenuzloine."SutradanjeKathleenStevens,zaduenazaeuropskeposloveu State Departmentu pitala Carlu Del Ponte: Potjeu li vai dokazi iz dokumenata koje je dao Beograd? (...) Ramush je jako povrijeen. okiran je. Ne zna to da sad radi." Preavi poslije rata u politiku, Haradinaj je predvien za mjesto premijera Kosova. Njegova stranka, koja je na parlamentarnim izborima u oktobru zauzela tree mjesto dobila je samo 8% glasova, ali je potrebna mirotvornom vodi Ibrahimu Rugovi kako bi

sastavio vladu. Amerikanci su ga pokuali odvratiti od prihvaanja tog poloaja, ali je Haradinaj to estokoodbioupismunaslovljenomPhilipuGoldbergu,amerikompredstavnikuuPritini,ukojem optuujeCarludelPontedaimapolitikicilj.Washington,kojistrahujeodnovihnemiranaKosovu, manevrirausjeni.AKathleenStevensdobacuje:MislimdabiradijeiaouHagkaopremijer.Htiobi

da optunica ostane zapeaena (ne javna; op. a.) godinu dana kako bi se kasnije predao sudu." U meuvremenuHaradinajsenadapostatiocemneovisnostiKosova".PregovoriokonanomstatusuKosova predotvaranjemsu.Upoetkusepredvialodaezavritikrajem2005. PosljednjizamjeniktuiteljazaduenzatajsluajAmerikanacje.Krajemnovembrauvjerenjekakoimadosta dokazadaoptuiHaradinajazaizravnuodgovornost(lanak7.1.)izaodgovornostkaohijerarhijskinadreena osoba (po lanku 7.3. Statuta). Ali poetkom decembra, tri tjedna prije roka nakon kojega Tuiteljstvo ne moe izdati optunicu, povlai se s tog sluaja. Ne eli sastaviti optunicu koju tuitelj oekuje na stolu 8. decembra.CarladelPonteosupnutajetompromjenomstavauzadnjias.Amerikanacseizvlaiteionmae uobiajenomisprikomkakobizaustaviokazneniprogon:Svjedocinisuvjerodostojni."CarladelPonteurno imenuje novog zamjenika. Nakon tri tjedna pomamnog pregledavanja svih dokaza u premetu, optunica je konano gotova. To e biti posljednja koju e potpisati Carla del Ponte. Sudac ju je vrlo potanko pregledao kakobipronaaoinajmanjupogrekuzbogkojebimogaoodbitinjezinopotvrivanjeiovjeriojujepoetkom marta 2005. Nalog za uhienje odmah je predan NATOsnagama. U meuvremenu je sredinom decembra Ramush Haradinaj imenovan za kosovskog premijera uz pristanak meunarodne zajednice koja je bila obavijetena o predstojeoj optunici za zloine protiv ovjenosti. Poslije njegove ostavke i dobrovoljne predaje Hagu poetkom 2005. puten je na slobodu u oekivanju procesa. Pismo podrke Robina Cooka, bivegefabritanskediplomacije,uvjerilojesuceunatoestokomprotivljenjuTuiteljstvakojejeukazivalo naviesluajevazastraivanjasvjedokanasiljem.Dootvaranjanjegovaprocesa5.marta2007.Haradinajje vieilimanjediskretnonastaviopolitikodjelovanjenaKosovuuzpodrkuzapadnihsaveznikaunatozabrani sudacaICTYa.Usudnici5.martaCarladelPonteistiedazloinikojejepoinioonajkojeganazivaratnim vodom"nisubilinimaloplemeniti,junaki,domoljubniiliasni".Dodalaje:Ipak,nekeosobenisuhtjeleovu optunicu(a;op.a)malonjihpodravalojuje,kakomeustrancimatakomeudomaimljudima."Ukazujui na nove prijetnje svjedocima koji jo uvijek pristaju svjedoiti, upozorila je: Ako se svjedoci ne pojave na Sudu,bituprisiljenaprekinutikazneniprogon."Ubojstvobaremdvojicekljunihsvjedoka,smrtusumnjivim uvjetimatreega,iodustajanjevienjihvedoputajusumnjeuosudu. Utrkasvremenomnatetupravde

Zavretkomistragavelikesileipaknisurijeileproblem.Dvadesetoptuenihjojeuvijekubijegu,previeda bisenesmetanonaloilozatvaranjeSudauutvrenimrokovima.WashingtonpodietonprotivBeogradakoji konanopredajepetnaestakbjegunacakrajem2004.ipoetkom2005.BruxellessebrinezaHrvatsku,kojau decembru 2005. predaje Antu Gotovinu. Karadi, Mladi, Tolimir i jo trojica srpskih optuenika jo nedostaju.UnatootvorenuodbijanjuBeogradadapredazadnjeoptuenikeubijegu,velikesilepoputajuod kraja 2006. i postupno nastavljaju proces pribliavanja sa Srbijom. Nakon ulaska Srbije u NATOovo Partnerstvo za mir, Europska unija najavljuje sredinom maja 2007. nastavak pregovora o kandidaturi Srbije. BeogradpozdravljaodustajanjeEuropljanaodzahtjevazaMladievouhienjekaouvjeta,predajuiimdvojicu optuenikaubijegu:ZdravkaTolimira,uhienakrajemmaja,nekadanjuMladievadesnurukukojijetraen zboggenocidauSrebreniciikojijegodinamaiviouSrbiji,adanikadanijebiouznemiravan.Krajemjunau CrnojGoriuhienjeVlastimiroreviuzpomotajnihslubiSrbije.BiviefMiloevievepolicijezavrijeme zloina na Kosovu pet se godina skrivao u Rusiji prije povratka u proljee 2006. Opskrbljen lanom putovnicom,izdanomuBeogradunaimeNovicaKaradi,otadajeiviouBudvi,nacrnogorskojobali.Pred Vijeem sigurnosti, 18. juna 2007., Carla del Ponte estita Srbiji na naporima. Par dana prije u Beogradu sbijanskevlastiponovosujojobealedaeizruitiMladiaprijekrajagodine.Tuiteljicasehvatazatunadu bodreiistovremenoBruxellesdanepotpisujeugovorostabilizacijiipridruivanjusaSrbijomdokMladine bude predan Hagu. Ali njezini apeli nemaju odjeka. Kao uzvrat za priznavanje neovisnosti Kosovu, kojoj se BeogradidaljeprotiviuzpodrkuMoskve,EuropaobeavaSrbijistatuskandidatadokraja2007.

Na traenje glavnog tajnika Ujedinjenih naroda, Junokoreanca Ban Kimuna, Carla del Ponte prihvatila je nastaviti svoj mandat, koji je trebao zavriti 14. septembra, do kraja 2007. Posljednje mjesece na poloaju tuiteljice ICTYa posvetit e prisiljavanju kako Beograda tako i Bruxellesa da odre obeanja. Ma kakav bio ishod tog okraja, poruka velikih sila nee se promijeniti: Sud se mora zatvoriti u skladu s predvienim rokovima, sa ili bez Karadia i Mladia. Nasljedniku Carle del Ponte u januaru 2008, zadatak e biti pridonijeti zatvaranju Tribunala, uz rizik da odbjeglim optuenicima prui nekanjivost, a onima koji ekaju proces, izliku za izlaz. Obeanje da e se kadtad suditi Karadiu i Mladiu pred ICTYem, koje su dali zapadnjaci2004.,vienevrijedi.AbanjihovosuenjebilojeusreditumisijeTribunala.
115

Dabisepokualonavrijemezavritisudskepostupke,Sudjepreurediosudnice.Sadamoeokupitidosedam optuenika u istom postupku. A i suci su ubrzali postupak. Ali ta utrka s vremenom ide na tetu pravde. U martu2007.obranaioptubanasuenjuhrvatskimvoamauBosniiHercegovini,kojiseteretezazloine poinjeneukrajuokoMostara1993.,udruilesuseuprosvjeduprotivnepravednostisustavakojijepostao rob"nametnutihrokovaljudiuNewYorku".Objestranepredbacujusucimadaimvienedajuvremenani za ispitivanje svjedoka. U okviru ICTYeve strategije okonanja, lanak 73. Pravilnika o postupku, koji je prepravljen 2006., ovlauje sada suce da skrate glavno ispitivanje nekih svjedoka" optube ili obrane. U drugim predmetima ini se da suci nimalo ne dre do skorog zatvaranja Tribunala. U treem procesu za Srebrenicu, u predmetu koji okuplja sedam optuenih, suci su zahtijevali da optuba dokae postojanje srpskogzloinakogprojektakojemujeod1992.biociljetnikimienjemuspostavitisrpskudravuuBosni. A to su injenice koje su toliko puta utvrene i osuene pred Tribunalom. Zbog takvog zahtjeva gubi dragocjenovrijeme,kojebisemoglodrukijeiskoristiti.Procespredviennajprijezanovembar2006.protiv Vojislavaeelja,ultranacionalistaijesuparavojnejedinicesijalesmrtuBosniiHrvatskoj,odgoenjesine die. Optuenik zahtijeva prevoenje na srpski jezik svih dokumenata Tribunala koji spominju njegovo ime i plaanje rauna od 6 i pol miliona dolara za ve napravljene trokove u okviru priprema njegove obrane. Odluan u namjeri da paralizira ICTY i da se ruga pravilima, Vojislav eelj pobijedio je poslije natezanja trajkomglau. ICTY nee biti u stanju suditi do kraja decembra 2008. svim optuenicima u pritvoru. U izvjetaju Vijeu sigurnosti u junu 2007., predsjednik ICTYa Fausto Pocar najavljuje namjeru da produi prvostupanjska suenja do polovine 2009., zakoraujui tako u fazu u naelu namijenjenu drugostupanjskim postupcima. Njegovprogram,nakojemunijeniKaradievoniMladievo,nitisuenjedvojicedrugihbjegunaca, ipakse ininerealnim.Devetprocesaprotivoptuenikakojisuveupritvorujonijenipoelo,advasuodgoena. Velikesilemorate,dakle,biratiizmeutobreggaenjaICTYailidavanjajoestdodvanaestmjesecikako bisepokualispasitizadnjiprocesiutijeku.Alimogunostibimoglebitiograniene.Politikivode,kojimase 2003. i 2004. previe urilo oduzeti tuitelju mo kaznenog progona, sami su sebi vezali ruke. Rezolucijom 1534izmarta2004.nametnutjeapriorinepromjenjivkalendar.Produenjeroka2008.moralobizahtijevati usvajanjenoverezolucijekojuezaustavitiRusija.Zatakvoproduenjemoraobisetakoerizglasatiproraun za2008./2009.ukojembibiliprikazanidodatnitrokovikojiproizlazeizprekoraenjaroka,proraunkojibi trebale razmotriti drave lanice UNa do jeseni 2007. Velike sile dre i kesu" i sudbinu ICTYa u svojim rukama.Ali,trudeiseoslabitimeunarodnupravdudopotpunenemoi,oslabilesuivlastitumodjelovanja kaoivlastitusposobnostdasude.akkadbitoihtjele,nee,bez
116

115Dvasukandidata:SergeBrammertzbiojepomoniktuiteljanastalnomMeunarodnomkaznenomsudu(ICC)od 2003.do2007.Ujanuaru2006.imenovaogajeKofiAnnannaeloMeunarodneistranekomisijezaubojstvobiveg libanonskogpremijeraRafiqaHaririja.Tajmujepoloajproduendojanuara2008.,auICTYbimoraostupitipoetkom 2008.DrugijekandidatsadanjipomonikCarledelPonte,AmerikanacDavidTolbert.116etirioptuenikaICTYakoji suubijegu,osimRadovanaKaradiaiRatkaMladia(genocid)josuGoranHadiiStojanupljanin(zloiniprotiv ovjenosti).

sumnje, uspjeti dobiti nuni konsenzus za planiranje potreba za dvogodinje razdoblje koje dijeli kraj pr vostupanjskihpostupaka(2008.)odkonanogzatvaranjaICTYa(2010.).Zahtjeviuprilogproduenjumandata ICTYa, koje je postavilo u proljee 2007. vie nevladinih organizacija, meu kojima i Amnestj international, inisedasuodpoetkaosueninaneuspjeh.Bezsnanemobilizacijemeunarodnogjavnogmnijenja,velike e se sile vjerovatno opredijeliti za promjenu kriterija za prebacivanje sudskih predmeta pred nacionalna pravosua, kako bi prisilile Tribunal da odustane od suenja posljednjim visokim dunosnicima koji oekuju suenje.Stosetiebjegunaca,onieseokoristitinekanjivoukojaseneetakozvati. NekolikomjeseciprijekrajasvojegmandataCarladelPontepostalajeomiljenametanekihbivihsuradnika. GrahamBlewitt,GeoffreyNiceinekibiviistraiteljipokuavajujeprekotiskaubivojJugoslavijiokrivitiza sva zla od kojih pati ICTY. Tuiteljica je po njima bila odgovorna za slabljenje Tribunala jer je poputala pritiscima, prihvatila strategiju okonanja i obustavljanje progona Miloevievih suuesnika, da je kriva za neuspjeh Karadieva i Mladieva uhienja i za tetnu politizaciju Tribunala koja se ogleda u njezinoj ustrajnosti da optui Miloevia za genocid u Srebrenici protiv uvjerenja njezinih zamjenika" i unato nedostatku dokaza". Tvrde da se, dapae, pogodila s Beogradom kako bi uskratila Meunarodnom sudu pravde (ICJ) famozni arhiv Vrhovnog savjeta obrane (VSO) srpskocrnogorske drave. Sredinom aprila 2007. GeoffrevNicejeupismukojesunanjegovzahtjevobjavilehrvatskednevnenovineJutarnjilistizniooptubu kojajeuzdrmalacijeluregiju.HrvatskipremijerzaprijetiojedaestvariznijetipredVijeesigurnostiitraiti od Carle del Ponte da se izjasni. Udruga rtava domovinskog rata traila je krajem aprila od predsjednika Vijea sigurnosti da odmah opozove vicarku. Bosna je konano nala nekoga kome pripisati sve uzroke nesree. Kao nekada, kad su suca Antonia Cassesea optuile kolege da je dopustio Karadiu da umakne pravdi time to nije prihvatio kompromis, istinski krivci radije su zanijemili. Ona je jedini krivac to je meunarodnapravdarazoarala,tojeizdalaobeanjertvamadaeimvratitidostojanstvo.Morasezgaziti CarludelPontekaosimbolinufigurudabiselakeunitiosanouniverzalnojpravdikojabikorakpokorak suzbilanekanjivostkadanacionalnopravosueneispunisvojeobaveze.Kakobiseboljeizbrisaloizsjeanja iskorakeICTYa,danasskromne,alikojieseupovijesnojperspektivipokazatipresudnima. Dvadeset petog aprila 2007. Carla del Ponte odgovara samo na jedno pitanje: utaju dokaza. Ta je afera ozbiljno uzdrmala kredibilitet ICTYa u oima rtava i meunarodnog javnog mnijenja i prijeti da definitivno okaljabilancuICTYa.CarladelPonteelidaTribunalrazjasnituuasnuepizodukojajeolakalauskraivanje pravdepredMeunarodnimsudompravde(ICJ).Ona,dakle,traidasuciobjavesvojeodlukekojesudovele doskrivanjaodoijujavnostidijelovadokumenataVSOakojiotkrivajuvezeizmeuVojskeJugoslavijeivojske bosanskihSrba,ikojidokazujuizravnuodgovornostBeogradazazloinekojejepoinilasrpskastranauBosnii Hercegovini,meukojimaiuSrebrenici.NjezinjezahtjevpodnesenPrizivnomvijeuinjegovupredsjedniku talijanskomsucuFaustuPocaru,kojije6.aprila2006.,poslijeMiloevievesmrti,odluioidaljedratiarhiv VSOasamozaupotrebuICTYadoksunjihovikolegesMeunarodnogsudapravde(ICJ),dvakilometradalje, pretresali tubu Bosne protiv Srbije. Kao i svaka odluka nekog Prizivnog vijea, ona koju bi Carla del Ponte htjelauinitidostupnomjavnosti,sadripregledsvihprijanjihodluka,nabrajajuiargumenteSrbije,motive sudacaukljuenihutajprocesodluivanjaodnovembra2003.ikonanoonekojejeuaprilu2006.iznijelopet sudacaPrizivnogvijeakakobiproduilovaljanostzabranedavanjadokumenatadrugima.Uopeminteresui vodei brigu o transparentnosti pravde, zalagala se Carla del Ponte, javnost mora biti informirana o okolnostimaukojimajearhivVSOadoaopodiznimnezatitnemjere.Kakobiopravdalasvojzahtjev,navela je stotine novinskih lanaka objavljenih samo u aprilu 2007. u kojima se pekulira o tom pitanju ili se trae objanjenja. Dvadeset sedmog aprila predsjednik Pocar odredio je pet sudaca koji e initi Prizivno vijee zadueno za ispitivanje tog zahtjeva. Zbog poloaja predsjednika ICTYa, Pocar e dakle, predsjedati, i Prizivnim vijeem, ovlatenim da odlui hoe li otkriti ili zadrati tajnost odluke koju je on sam donio kao povjerljivuprijegodinudana.Igra,dakle,nijejoniizdalekadobivena.
117

117 Poetkomseptembra2007,PrizivnovijeekonanojeodbacilotajzahtevTuiteljstva.

TimvietobiotkrivanjeodlukakojimajebiociljzatititinajmranijestraniceMiloevieveSrbijepotkrijepilo novekorakedaseskinupeatisarhivaVSOa,atizahtjevi,kadbiimseudovoljilo,prisililibiMeunarodnisud pravde (ICJ) da ponovo sudi u predmetu Bosne protiv Srbije. A ICJ ba to eli izbjei. Dokazao je to odbivi traitiodBeogradadokumentekojemuICTYnijemogaodatiznajuisasigurnoudabigatomoglodovestiu situacijudaosudiSrbijuzasudionitvougenociduilizagenocid.Neobjanjivuoimartava,tajnepravedni stav sudaca ICJa pobudio je snane reakcije sutradan nakon odluke iz februara 2007. Ali estoki napadi GeoffrevjaNiceaprotivCarledelPonteuproljeeuspjelisupostiidasezaboraviodgovornostsudacaICJai sprijeipostavljanjepitanjaopolitikimpritiscimakojimasupodlegli.

Pravdakaosimbol

Tribunalepotrajatipetnaestakgodinaprijenegozatvorivrata.Utrinaestgodinasuenojeilisejosudisto etrdesetestorooptuenihpredICTYem,odkojihjepetosloboenooptube.etrnaestoptuenihpredano jenacionalnimpravosuima,jojedanaestumrloihjeprijeilizavrijemeprocesa,azadvadesetpetoptuenih odreenojepovlaenjeprogona.OdpedesetakosumnjienihzakojejeTuiteljstvosmatralonunimdaimse sudipredICTYem,samojedvadesetakkaznenoprogonjeno.Jedanaestihjoekapostupak,aetirioptuena josuubijegu.Uzukupnostoezdesetjednuokrivljenuosobu,ICTYjepredstavljaopravdukaosimbol,kao sveaniznakodbijanjadazloiniostanunekanjeni,adanjihoviglavnikrivciidaljenormalnoive.Suprotno ICTRu, naoptuenikojklupibilojeljudiizsvihzajednica.ICTYjeoptuioSrbe,Hrvate,Bonjake,Albance, Makedonce.Takojeomoguiodasepriznajuzloiniijesurtvebilesveskupine.Nekioptuujuzbogtebrige za ravnoteu. Drugi pozdravljaju tu volju da se podsjeti da legitimnost borbe ne titi od kaznenih progona. Sudska kvalifikacija zloina, prepoznavanje masovnih zloinakih politika, broj optuenih na jednoj ili drugoj strani ipak istiu notorne razlike u odgovornosti. Te nijanse, koje neki smatraju previe sitnima, izmiu iroj javnosti koja, ne shvaajui ih, neizbjeno naginje zakljuku o graanskom ratu u kojemu su se razliite zajednice meusobno ubijale. Ta teza, pogrena koliko i proirena, nijee da je razaranje protjerivanjem ili istrebljenjemcivilaorganiziranpostupak,kojipogaaistodobnoosobeidobra,tokarakterizirazloineprotiv ovjenostiilizloingenocida.Tizloininisuskretanjakojadonosirat,negoobrnuto:ratjesredstvoizabrano daseuspjenoostvarimasovnazloinakadiskriminacijskapolitikaijibinedoputennainbioprevieoitu miru.MnogisetakoerbojedabikazneniprogonvojnikaTutsijapredICTRompothranjivaonegacionistike teze o dvostrukom genocidu, koje su se branile i u samoj Europi. Odatle potekoa za meunarodno pravosue da odredi suvislu kaznenu politiku koja nee izgledati arbitrarna, jer ne moe primjenjivati, suprotnounutarnjempravosuuuodnosunanajteezloineumirnodopskompravu,naelojednakostipred kaznenim progonom. Kako nai nesigurnu granicu koja dijeli one koji odluuju od izvritelja, kako preutjeti zloinejednihdabiselakestigmatiziraloveuodgovornostdrugih,kakouinitiprozirnijimakriterijeizbora progona,kadtajizborovisiosluaju,kakozadovoljitinajveibrojrtavakademeunarodnapravdauvijek bitisimbolinapravda?
118

Na tragu ICTYa zemlje regije izabrale su takoer dijeliti pravdu koja je simbol. Tri pravosua zaduena za ratnezloine,uSarajevu,ZagrebuiBeogradu,obeavajudaesuraivatiiuinkovitonastavitimeunarodnu pravdu. Ali konsenzusom odgovorni na najviim poloajima nee morati polagati raune. Tako se sudi izvriteljimaisrednjojrazini.Tajjenaporblagotvoran,alinosiopasnostdakanjavabrojnostsudjelovanja,a nedastigmatiziraiodvratiodsvakemasovnezloinakediskriminacijskepolitike,sudei
118ICTRjeoptuiodevedesetosobauvezisgenocidomTutsijaiumjerenihHutuakojisedogodioodapriladojula1994 uRuandi.Osamnaestoptuenihjojeubijegu.Odtridesettrojevesuenihpetjeosloboenokrivnje.Izmeu1997.i 2002.Ruandajesudilapredsvojimsudovimadevethiljadaosobazagenocid,odkojihje20%osloboeno.Dabiserijeilo pitanje oko sto hiljada optuenika tada u zatvorima Ruande, Kigali se odluio za narodne sudove, nazvane sudovimagacaca, koji su poeli djelovati u proljee 2005. Ukupno sedamsto pedeset hiljada osoba optuenih da su sudjelovaleugenocidu,ilisvakidesetiRuananin,morabitisuenpredtimtradicionalnimpravosuem.

onimakojisujesmisliliupravoonekojisudjelovaliuimenacionalnihprojekata,kojisejouvijekslave,iako je do njihova ostvarenja neizbjeno moralo doi zloinom. Takav izbor moe, meutim, sprijeiti istinsko pomirenje.Drutvaunitenamasovnimzloinimanemoguseponovoizgraditinalai,iskrivljavanjupovijesti, na zaboravu i nekanjenosti. Da bi se nadoknadili propusti pravde kao simbola, ona e se morati potruditi osnaiti priznavanje zloina da bi se stvorilo zajedniko pamenje oko kojega e se moi ponovo izgraditi i uinkovitoseboritiprotivporicanja,protivporicanjainjenica,aliiporicanjapoloajadehumaniziranihrtava koje osjeaju potrebu da se vrate u ovjeanstvo" i pronau mjesto punopravnih graana u drutvu. SuprotnoICTRu,ICTYnijebioinpokajanja,nikadsestvaraonikadjedoaomir.Zapadnesilekojesubile prisutnenepoduzevinitapripokoljuuSrebrenici,kojisudvijesudskeinstanceproglasilegenocidom,dabi zatim u Daytonu poklonile krvnicima zemlju prekrivenu masovnim grobnicama, imale su mnogo prilika pokazati svoje aljenje ne samo rijeima. A to su odbile unato veliini svojega grijeha. Njihovo posljednje odbijanjedasudeKaradiuiMladiupredICTYeminisedaedefinitivnozapeatitinjihovgnusniizbor. Bosanski Muslimani, veliki gubitnici ovog rata u kojem su platili najtei danak, za razliku od Kagamea, nisu iskoristilicijenusvojekrvizapostizanjesvojihinteresanameunarodnojsceni.ZarazlikuodKagamea,nisu imali oruje kako bi zaustavili razvoj dogaaja koji su ve od poetka imali genocidne namjere, nisu imali pobjedekojimabinametnuliuvjetedejtonskogmira,nimonihsaveznikakojibisprijeilidaseusredEurope, koja je upoznala holokaust, potvrde rezultati genocida u Srebrenici. Kao to ni poslije rata ne pokuavaju odvratiti velike sile od toga da im zamjeraju za njihova nasilja, niti ih natjerati da uhite Karadia i Mladia podsjeajui ih na njihov istoni grijeh to su napustili narod bosanskih Muslimana kao to su prethodno napustiliTutsije.Bezsumnjezatotosuizgubilirat,aliimir.
119

Nisu naprotiv izgubili nadu da e dobiti zadovoljtinu za svoje patnje, nadu da e biti rehabilitirano njihovo pravodaimajuprava.Ovapotraivanjanepostavljajusenipolitikimzahtjevima,niucjenomvelikihsila,nego u zahtjevu za pravdom. Najpravednijim i najmirotvornijim nainom, iji je osnovni smisao upravo zaustaviti logiku osvete. ICTY je 2001. godine pridonio priznanju zloina u Srebrenici imenujui ga genocidom (sluaj Radislav Krsti"), a ta je odluka potvrena i u drugostupanjskom postupku u aprilu 2004. Optuio je dvadesetakosobauvezisnajveimpokoljemnaeuropskomtluod1945.Najviidunosniciipaknisuosueni: Karadi i Mladi jo su na slobodi, Miloevi je umro u zatvoru ne doekavi presudu. Odlukom od 26. februara 2007., nakon albe Bosne i Hercegovine, Meunarodni sud pravde (ICJ) oslobodio je meutim MiloevievuSrbijuododgovornostiisudionitvaugenociduuSrebrenici.SkidajuitakokrivnjusMiloevia, njegove zloinake politike i njegova reima, taj je Sud zauzeo mjesto ICTYa. Time to je oslobodio krivnje Miloevievo okruenje u srpskom rukovodstvu za genocid u Srebrenici (Perii, Stanii, imatovi), ICTY je sam odustao od traenja istine. A ta druga istina, ve od poetka okrnjena i po toj logici krivotvorena u zavrnici, koju je formulirao ICJ o najsmrtonosnijem reimu koji je Europa upoznala od ponora holokausta, prelazipotomstvu,uzopasnostdausputpometedokumentiraneineporeciveinjenicenakupljenesaizama prvogmeunarodnogprocesaprotivjednogefadrave. Akojepravdaskupa,kolikoetekstajatitaodbijanjadasezaustavinekanjivostgenocidnihgospodaraidase ubije klica buduih nasilja? Meunarodno kazneno pravosue nije svojom jedinom moi, a to je da kazni, dokazalo svoju funkciju odvraanja, obuzdavajui sustavna nasilja protiv civilnog stanovnitva svugdje po svijetu.Svedokdravemedusvojeprioriteteneupiuzlatnimslovimaborbuprotivnekanjivosti,potencijal odvraanjameunarodnog pravosua bit e vrloogranien. U meuvremenu, moda je njezinu sposobnost odvraanjaodvoljezaosvetomtrebalodugoronomjeritiuogranienijemprostoru,tamogdjeje
119 Teorijski, preivjeli iz genocida u Srebrenici, kao i sve raseljene osobe, mogu se vratiti kui u skladu s Dejtonskim sporazumom.Upraksi,svakimasovnipovratakodvraasevedvanaestgodinamjeramaodmazdeiprisutnounalicu mjesta sudionika zloina. Manje od hiljadu preivjelih vratilo se ivjeti u Srebrenici. Osamljeni, proganjani od ostalog stanovnitva, trae posebne mjere da bi mogli razviti gospodarsko djelovanje i pokuati ostati tu. Ali kako se njihovi vapajinisuuli,sadarazmiljajuozajednikomodlasku.

meunarodna pravda mogla djelovati i prisiljavati na priznavanje zloina i odgovornosti. Ali Karadieva i Mladieva hipoteka ozbiljno optereuje ovo ulaganje u budunost Balkana. Uz opasnost da udvostrui podnesenonasiljesvedokrtveostanuzatvoreneuprolostsvojezajednice,kojupravosuejonijeoistilo odnepravdi.Utojsesituacijitekomoenadatipomirenju.Tekojezamislitidaertvegenocidailinjihovi potomcismatratidasudobilizadovoljtinusamimpriznanjemtogainaikanjavanjemnekihizvritelja,dok oni koji su uobliili tu namjeru budu ostavljeni na slobodi, dok je onoga, koji je dijelio tu namjeru i od nje napraviopolitiku,krivnjeoslobodioICJ,idoknjihovopravodaimajusvojaprava,medukojimaipravodase vratekui,jouvijekovisiovoljinjihovihkrvnikauzpristanakvelikihsila. ICTYnijepromaiosvojumisiju,biojeprisiljenpolitikomvoljommonihdajeneispuninajboljeidokraja: otromuuskrativisredstva,liivigapristupadokazimaibjeguncimakojesamnijemogaouhititi,dopustivi njegovozatvaranje,adaKaradiuiMladiunijesueno.ICTYnijebionepogreiv,dalekoodtoga.Zapadne sile ipak snose glavnu odgovornost za najavljeni neuspjeh prvog meunarodnog kaznenog pravosua od Sudova u Nrnbergu i Tokiju. Ali istina je da one nisu raspoloene da je preuzmu i da e prvi koji e platiti cijenubitirtveimeunarodnopravosueukojeonepolauposljednjenade.Bezpolicijeibezizvrnevlasti, joovisnijiodobrojvoljidravaiogranienijinjihovompolitikomvoljomnegodvaMeunarodnakaznena suda(ICT),stalniMeunarodnikaznenisud(ICC)jestijoedugoostatisuoensistimopasnostimaisistim otporima.

EPILOG Nesigurnabudunost Nitko ne sumnja da je danas tee biti diktator u mirovini nego prije deset godina, da je tee zadrati vlast nakontosepoinilozloineilizavritinekiratamnestijom.Alivoljadasepotvrdipravoikaznizloince,koja se izraava ve jedno desetljee sve veim brojem sudskih tijela ipak nije uspjela iskorijeniti stare navike. Jednostavno, borba protiv nekanjivosti, a pogotovo monika, daleko je od toga da je pobijedila, unato povijesnom zaokretu koji je izveo ICTY optuivanjem i uhienjem Slobodana Miloevia. Stari su refleksi odoljeli raanju meunarodnog pravosua, refleksi koje diktiraju vii interesi" zbog kojih e drave, ako zatreba, osporavati valjanost pravne batine ovjeanstva, ili barem zaboravljati prisile koje ona namee. Stoljee koje je upravo zapoelo zanemaruje lekcije nedavne prolosti, obiljeene najudovinijim oblicima barbarstvakojejepovijestupoznala,kaoineosjetljivounameunarodnonasiljeirazornumoautoritarnih reima.Onookivasamosebeuvlastitaprotuslovlja:propovijedasezatitaugroenogstanovnitva,aneeli sedjelovatitamogdjetrebaspaavatigoliljudskiivot,ilisehoedjelovati,alineitititiljudskaprava,dajese prednost preivljavanju drava pred preivljavanjem naroda, prednost redu pod cijenu nepravde pred pravdompodcijenupromjenevlasti. inilosedajeICTYkonanonametnuoidejudanijemoguenikakvonacionalnopomirenje,adartvamane budeispravljenanepravda.TojemoraojamitistalniMeunarodnikaznenisud(ICC).Amnestijasigurnonije viekljunarijediplomacije,alionaostajejednoodorujaunjezinuarsenalu.Godina2007.iznenadanasje podsjetila na stvarnost ovoga svijeta koji je u previranju, ali se ne mijenja. Poetkom marta 2007. afganistanskipredsjednikHamidKarzaiodobriojenacrtzakonakojijeizradioparlamentukojemprevladavaju bivi ratni vode i koji je skrojen po mjeri tako da najodgovornije za zvjerstva izuzme od pravde. Samoamnestija, izglasana u ime pomirenja i stabilnosti, protiv volje goleme veine stanovnitva koje trai pravduuzemljiukojojjeod1979.poginulovieodmilionipolljudi.UObaliBjelokostiamnestijukojuje12. aprila 2007. potpisao ef drave Laurent Gbagbo sporazumno s dojueranjim protivnikom Guillaumeom Soroom,otvaraputpotpunojnekanjivostipoiniteljazloinaprotivovjenostiiratnihzloina,poinjenihu sukobukojijepotresaozemljuod2000.godine.Od2006.ugandskipobunjeniciodbijajupotpisatimirsvedok se ne prekinu kazneni progoni koje je zapoeo ICC protiv njihova voe Josepha Konyja i etvorice voa pokretaLRA.Oviapeliizazivajuzbunjenost,aliostajujednaodmogunostizazapadnudiplomacijukojaeli uvrstitiprimirjeizaustavitidvadesetogodinjiratuUgandi.

Usporedno s tim, ideja o odgovornosti za zatitu" ugroenih populacija napreduje i ovjerena je sveanim tekstomSkuptineUjedinjenihnaroda.Ufebruaru2007.ezdesetakzemaljapotpisalojenovumeunarodnu konvenciju kojoj je cilj sprijeiti nasilne nestanke ije su rtve deseci hiljada ljudi u svijetu. Ona oznaava uspjeh dvadesetpetogodinje borbe i stupit e na snagu kao obavezujua kad je ratificira dvadeset zemalja. ezdesetak zemalja obavezalo se uz to boriti protiv vojaenja djece i njihova iskoritavanja u oruanim sukobima.Tasveanopreuzetaobavezazasadanemanikakvepravnevaljanostizameunarodnopravo,alije i ona ipak korak naprijed. Razdoblje poslije 11. septembra 2001. nije odvratilo od elje da se proiri pravna regulacija.Paradoksalno,pokazalasevienegoikadanjezinanunost.Alidraveidaljeneradousklaujusvoje rijeiidjela. Svimeunarodniugovoriikonvencijekojibimoralinametnutipravilahumanostiuratu,kakobisesmanjile patnjekojeondonosi,anakojimasezasnivameunarodnohumanitarnopravo,sadaimajusudskatijelakoja su nedostajala do osnutka Meunarodnog kaznenog suda za bivu Jugoslaviju (ICTY) 1993. godine. Otada meunarodni kazneni sudovi i druga pravosudna tijela, meunarodna ili mjeovita, koja su nastala u posljednjemdesetljeu,unaprijedilasupravnupraksunapodrujumeunarodnoghumanitarnogprava.Prvi putsuenojezadjelagenocida.Sadajeisilovanjekaosredstvoratasastavnidiozloinaprotivovjenosti, isto kao ubojstva, prisilni izgon, tortura, prisvajanje ili unitavanje dobara. Sve vie zemalja ukljuuje meunarodno humanitarno pravo u svoje kazneno zakonodavstvo zakonodavstvo kako bi mogle i same sankcioniratikrenjetihpravakakotood1949.preporuujuenevskekonvencije.Tasvjetskapravnabatina sadaimastalnumeunarodnuinstancuuniverzalnenamjene,stalniMeunarodnikaznenisud(ICC). Nastanak meunarodnog pravosua i svjetska rasprava koju je izazvalo stvaranje ICCa pridonijeli su upoznavanjunormitogaprava,dotadazatoenognapapirukaolijeperijei,kaosveanaobeanja,anekao obavezekojedravemorajuispuniti.Meunarodnohumanitarnopravosteklojetakokrozgodineneospornu legitimnost u javnim mnijenjima zemalja. Postalo je standard i meunarodno mnijenje tumai sukobe i prosuujeponaanjedravailiratnihvoapomjerilunjegovihnormi.Bushovaadministracijatojeplatilakad jeuimevienudeborbeprotivterorizmaproglasilatopravozastarjelim"iopozvalanjegovuvaljanost.Ne odustajuitimeodizvanrednihmjeraborbe,pritvora,ispitivanja,ukljuujuiiuztorturu,prisiljenajepriznati legitimnostpravaijesuSjedinjeneAmerikeDravenekadabilegorljivipokretai,ihinitidapotujenjegova pravila pokreui progone pred vlastitim sudovima. Otvoreno odbijati to pravo danas se ini nemoguim, zahvaljujui budnosti nevladinih organizacija i javnog mnijenja, ak i ako se i dalje kri isto tako esto kao nekada.akiakoonikojigakrenisuuvijekzaustavljeniusvojempothvatuinisuuvijekprisiljeniodgovarati zasvojeine. Meunarodno pravosue nije jo uspjelo uvjeriti javno mnijenje. Unato stvarnim uspjesima i ostvarenjima znatnogdijelasvojemisije,Meunarodnikaznenisudovi(ICT)ostavljajuutisaknedovrenemisije.Mnogisuu napasti da zakljue kako su doivjeli neuspjeh pod izlikom da su dugo trajali a malo postigli". Od njih se oekivalonitamanjenegodauklonenekanjivostitimesprijeeponavljanjemasovnihzloina,darasvijetle povijest i tako doprinesu pomirenju. Nisu mogli sami ispuniti takvu zadau, iji je veliki dio stvar politika djelovanja,anepravde.StalniMeunarodnikaznenisud(ICC),ozbiljnosputaninjenicomdaganepriznaje veina zemalja, medu kojima neke najmonije na naoj planeti, danas izaziva onoliko razoaranja i sumnji kolikojenekadabudionadanja. Nimalo iznenaujue. Meunarodno pravosue danas je na presudnoj prekretnici svoje kratke povijesti. Izmeuprolostiibudunosti.Izmeurevolucijeievolucije",reklibinekipravniciuHagu.Izmeupoletai opadanja" predviaju najvei pesimisti. Njegovo nastupanje sigurno predstavlja revoluciju koja je oborila mnoge tabue,stvorilanoveobaveze dravama,oivjelapravokojejedugobilomrtvoslovonapapiruibez sustava sankcioniranja, donijela novog sudionika u meunarodnu sferu. Ali poslije euforije tog razdoblja za kojesesmatralodanajavljujeskoranjikrajnekanjivostiiveuzatituugroenihpopulacija,meunarodno pravosuemorasesadoboruatistrpljenjemdabiizdralodugputprekopustinjekojijesadeka.Demonti ranjedvaMeunarodnakaznenasudaizazvatebezikakvesumnjedubokukrizupovjerenja.Protivniciese pouriti pokopatimeunarodnupravduili,todoenaisto,ostavitjeu koloteiniu koju sujesamidoveli. Njezinim braniteljima bit e teko odbijati njihove napade jer e, unato neporecivim iskoracima, dva Meunarodnakaznenasuda(ICT)ostavitizasobomvieoddvadesetakbjegunacatraenihzboggenocida, a
120

stalni Meunarodni kazneni sud (ICC), koji sredinom 2007. ima samo osam optuenika od kojih mu je tek jedanizruen,neesemoidokrajaovogdesetljeapohvalitinekimveimrezultatom. Dapostignuanjihovihprethodnikanebibilakratkogdaha,dabiseponovnopotvrenalegitimnostsvjetske pravnebatinepretoilaukonkretneuinke,IPCmoradokazatisvojuuinkovitostistvoritikredibilitetatimei legitimitetkojismukomstjee.Moraseguratiinametnutisenameunarodnojscenidoknepostanenjezin priznati sudionik kojega se slua. ICC ne smije postati samo komora za registraciju progona koje e drave zapoinjati bez stvarne sposobnosti i volje da sude, ne samo ratnim voama nego i onima koji su ih u tim dravamaeventualnopodravali.Pomonanadlenostuodnosunaunutarnjepravosue,kakvajedodijeljena ICCu,prepustilajeglavnuulogudravama.Tanadlenostihmoepozivatinaobavezudasude,prikljuitiih suenju nekima odgovornima za zvjerstva. Ali moe i olakati postizanje kompromisa u ime politike ravnotee,ograniititraenjeistineiodgovornosti.NoICCneeuvijekbitikadarotkritipropusteunutarnjih pravosuaivritipritisakdaseoniisprave,jernemaovlastizaistragenaterenuakogadravanijepozvalaili ganijeovlastiloVijeesigurnosti.Njegovamodanadzirejesulidraveustanjusamesuditimoglabidakle ovisiti o sluaju, naroito ako tim dravama prue podrku eventualni moni saveznici, odluni da pod bilo kojucijenudajuprednostunutarnjempravosuu.Ravnoteaizmeupolitikogrealizmaiidealapravdeteko emoinaisudukojemdraveidaljeimajuglavnuuloguiijajemoprisileznatnoslabijaodonekojusu imalijedanidrugiICT. Zasadameunarodnopravosueneuspijevanametnutisvojeimperativeiosloboditisepolitikihlogika.elja dakompromitirajupravdu,stavljajuijeuslubupolitikihprocesa,dajeodgurnuudrugiplanumjestodaje uine partnerom, da tvrde kako mora pritei ,,u pravi as" da bi ostavila mjesta za kompromis, nije nimalo popustilameuvelikimsilama.Kaoodluujuiimbenicinameunarodnojsceni,velikesileidaljeelepravdu za onoga koga hoe i kad one hoe. Bit e teko uvesti neovisnost pravosua. Njezini vatreni pobornici napominjudasuiunutarnjimpravosuimatrebalastoljeadadonjedou.Odnosizmeupravdeipolitike uvijekjebiokonfliktan,alijeprostorsukobaznatnosmanjenudemokracijama.Nameunarodnomterenu, naprotiv,granicekojenameepravnadravanaglosebriu.UpravonatajizazovmorateodgovoritiICC.Aliu tomemoeuspjetisamoakopridruivelikesilepridonoseirazvojusamogsmislarealpolitiketakodatarije vieneznai,kakojetoestosluaj,kukavilukiizdajaosnovnihvrijednosti.ICCjevepobijediouprvojbitcii tonenajmanjoj:protivnajveesilenasvijetuijisuvoebiliuvjerenidaneemoifunkcioniratibeznjihove podrke.Ipak,odsutnostSjedinjenihAmerikihDravaizICCanaravnodapodrivanjezindometikredibilitet. Teko e zavladati meunarodno pravo ako SAD osporava stalnom Meunarodnom kaznenom sudu (ICC) pravodabududijelommeunarodnihpravilaigre,pravilakojanajeeodreujuone. Kratkorono,budunostICCainiseozbiljnougroenom.Ali meunarodnokaznenopravoipakostajejezik kojijezajednikisvimljudskimbiima,jezikkojiutoimezasluujedasezastupastalnompolitikomborbom. Akosemoemoiveselitiizdizanjupravaiznadzloina,nepovjerenjedravapremaprisilamameunarodnog prava zapeatilo bi budunost pravde. Ove prisile nemaju, meutim, cilj ograniiti mo drava, one postoje zatodapostavegranicemoiupravljaakojinebipotovalimeunarodnapravilaidatakotiteovjeanstvo. Pristalice ravnotee sila i vojne sile, da bi osigurale tu ravnoteu, i dalje e slabo potovati meunarodno pravo.Intervencionistibili
120SamoICTRbrojiosamnaestbjegunaca.

oniamerikiiline,uvijekevidjetiumeunarodnompravosuuzaprekuzaakciju.Pristaliceekanja,bilioni europski ili ne, vidjet e u meunarodnom pravosuu sredstvo opravdanja za svoje nedjelovanje. Da bi se izalo iz te slijepe ulice, politiari e morati nai sposobnost da usmjere u istom pravcu interese drava i osnovnevrijednosti,anedaihsuprotstavljajuilipostupajukaodaoniiskljuujujednidruge. Misao da treba zatititi ovjeka od njegovih najsurovijih tenji potjee iz XVIII. stoljea. XX. stoljee ipak je obiljeeno dehumanizacijom", nemjerljivom ravnodunou prema ljudskim biima. Krvarenje u Prvom svjetskomratu,holokaust,pustoenjetotalitarizmauStaljinovuSSSRu,kineskaisjevernokorejskakulturna revolucija meu najsnanijim su primjerima onoga to je Therese Delpech tako tano nazvala podivljanjem". XXI. stoljee zapoelo je i gromoglasnim izrazom negacije vrijednosti ivota 11. septembra 2001.Jerjeprolostoljeeotilopredalekouljudskojpatnjiirazaranjuovjenosti,meunarodnekonvencije pokazalesuseneophodnimadaseotkloninevjerovatnaregresijasuvremenogsvijeta.Svijetsedanasnesmije odreiodredabakojejedonioupoletumudrostiizazvanomnajmranijimstranicamanaepovijestiiprezreti sredstva kojima se konano opskrbio da bi potisnuo barbarstvo. Zato je potrebno urno postaviti preivljavanje naroda za naelo meunarodnih odnosa, kako to zapovijeda Povelja Ujedinjenih naroda. Potrebno je vratiti ljudsko bie i njegovo preivljavanje u sredite zaokupljenosti i shvatiti zatitu drava ponajprije kao zatitu naroda, a red i sigurnost svijeta kao neodvojive od pravde i potovanja pravila jer se preivljavanje drava ne smije dogaati pod cijenu ugroavanja cijelih populacija. Mora se stati na stranu narodaumjestodaseproduavanjihovaagonijadabise,uimeravnoteeiodnosasnaga,spaavaledrave kojegazeuniverzalnevrijednostikojebisvakaodnjihmoralabraniti.Dokgodvrijednosti,kojesukataklizme XX. stoljea nametnule kao nunost, budu oslabljene nedostatkom podrke drava, svijet e i dalje stvarati patnje. Ako zatita ljudskog ivota i ovjekove ljudskosti uspije postati sredinjom preokupacijom drava u meunarodnimodnosima,tadaeimeunarodnapravdanaimjestokojejojjenamijenjeno.
121

121DelpechTherese,L'Ensauvagement,LeretouralabarbarieauXXIesiecle(Podivljanje,Povratakubarbarstvou XXI.stoljeu),Grasset,Pariz,2005.