ELEKTRONIKA

IZRADA TAMPANIH PLOICA PRENOSOM TONERA Uvod I pored toga to se danas foto lak smatra za jednostavnu i svima dostupnu tehnologiju za izradu tamanih ploa, tehnika prenosom tonera ima svoje mjesto u amaterskim projektima, naroito za izradu prototipova i manje slo enih projekata gdje veze nisu pretanke. Prije svega to je vrlo jeftina, jednostavna i brza tehnika, a kao krajnji rezultat se mo e dobiti prilino kvalitetna tampana ploica. Potrebno je malo prakse, ali nakon nekoliko pokuaja dobiete rezultat koji e Vas sigurno odueviti. Priprema ploice Ne zahtijeva nikakve posebne pripreme, osim ienja bakarne povrine, to je obavezno i kod bilo koje druge tehnike. Za ienje se mogu koristiti mehanike ili hemijske metode. U praksi to znai da mo ete ploicu izribati vimom ili slinim sretstvom, mirglati sitnim mirglom ili oistiti kiselinom. Va no je da povrina bude ista i odmaena. U AlfaNet-u obino koristimo fini mirgl papir i sve to radimo pod laganim mlazom vode, da se sprijei podizanje praine. Dok se ploica sui, na laserskom printeru se odtampa predlo ak ploice koju treba izraditi i to na obinu termostabilnu foliju, koju mo ete kupiti u svakoj knji ari. Ovdje treba napomenuti da postoje i specijalne folije za ovu namjenu, pod imenom "PNP BLUE", i kao to im i ime ka e plave su boje (jedna strana je mat, i izgleda slino indigo popiru, ali je sama folija, naravno, deblja i termostabilna je). Sa takvim specijalnim folijama do rezultata se dolazi malo lake a mogu se izvlaiti i tanje veze (neki tvrde da su provlaili 2 veze izmeu no ica kola, ali nisam imao prilike to vidjeti, a isprobao nisam jer mi nisu ni trebale toliko tanke veze). U svakom sluaju, postupak sa folijom je identian bez obzira o kojoj se radi. Kvalitetan laserski printer je vjerovatno jedini uslov koji je potrebno ispuniti, mada i kvalitetna fotokopirna maina itekako mo e da poslu i. To znai da je mogue i direktno iz nacrta objavljenog u nekom asopisu doi do tampane veze, bez ijednog meukoraka. Izbor laserskog printera Vrlo je va no je da laser ima dobro zacrnjenje, tj. da ne ostavlja svijetle povrine u ottampanim vezama, ili nekakve svijetle pruge po cijeloj du ini stranice! U sluaju takvih problema najbolje je da potra ite drugi laserski printer ili postojeem zamijenite selenski valjak i toner (kod HP printera se oboje mijenja zajedno, ali ukoliko koristite reciklirane tonere imajte u vidu da je u njima valjak polovan). Isprobali smo do sada vie vrsta printera i teko je rei ta je najbolji izbor. Brother-ovi modeli su davali vrlo solidne rezultate, ako valjak nije istroen. Naravno, HP i Canon modeli su se vrlo dobro pokazali, kako stariji tako i noviji modeli. Npr. HP-ov model HP LJ1000w daje izuzetno dobre rezultate, iako spada u jeftine laserske printere. Naravno, i skuplji modeli kao to je HP1200 mogu biti samo jo bolji. Stari laseri tipa HP IIIp i njima slini modeli su takoe vrlo upotrebljivi za ovu namjenu, iako je rezolucija je kod starijih modela 300dpi. Kod dananjih lasera je rezolucija 600 ili 1200dpi, to nije bitna karakteristika u ovoj primjeni. Neki jeftiniji modeli OKI lasera mogu biti problematini, zbog slabog zacrnjenja na foliji (iako na papiru djeluju solidno). Najbolje je da laser isprobate tampanjem popunjenih crnih povrina i pogledate kroz foliju prema jakoj svjetlosti. Ako su povrine ravnomjerno zacrnjene i potpuno tamne problem izbora laserskog printera je rijeen. Naravno, ni folije nisu sve jednake pa ima smisla isprobati i vie vrsta folija, da utvrdite koja najvie odgovara Vaem printeru. Postupak prenosa tonera Kada je ploica oiena i osuena, na sto stavljamo komad kartona (radi zatite i toplotne izolacije), na njega ploicu pertinaksa ili vitroplasta koja je odrezana na potrebne dimenzije. Foliju sa ottampanim vezama takoe treba obrezati na dimenzije ploice ili malo manje. Va no je da folija ne bude vea od ploice jer e se deformisati prilikom grijanja. Na bakarnu povrinu postavljate obrezanu foliju tako da naneseni toner bude okrenut prema bakarnoj povrini. Sve prekrijete sa platnenom krpom i pritisnete sa ugrijanom peglom.
www.elektronika.rs.ba

ELEKTRONIKA

Temperatura je ovdje kljuna stvar i trebala bi da bude oko 165 C, ali priznajem da je nikada nisam precizno mjerio, kao to vjerovatno ni Vi neete raditi. Dakle ostaje Vam da eksperimentalno utvrdite u koji polo aj treba namjestiti termostat na pegli za idealan rezultat. Kod mene je termostat o o otprilike nekih 30 -40 zakrenut od minimalnog polo aja. Ako temperatura bude preniska toner se nee prenijeti na bakar, a ako bude previsoka toner e se razliti i upropastiti veze. Peglanje traje oko 3-4minuta sa umjerenim pritiskanjem pegle na ploicu i mo e se prekidati i kontrolisati. Vee crne povrine e poprimiti plaviast odraz kada se pogledaju prema svjetlosti. Postoje i drugi naini grijanja ploice i prenoenja tonera (u rerni, sa vaenjem i pritiskanjem gumenim valjkom, ili grijanjem na pegli kada je okrenuta naopako itd.), meutim po mom iskustvu klasino "peglanje" daje najbolje rezultate. Najlake je kontrolisati temperaturu i najmanja je mogunost da se opeete. Kada mislite da je faza prenosa zavrena mo ete ugasiti peglu i ploicu sa zalijepljenom folijom podvrgnuti naglom hlaenju, recimo pod mlazom hladne vode. Za 30-tak sekundi e biti dovoljno ohlaena da mo ete prei na najdelikatniji dio posla skidanje folije. Polako sa jednog oka podignete foliju, savijete je unazad pod otrim uglom i polako povlaite. Ako je sve OK folija e ostati skoro potpuno ista, a sav toner sa nje e biti na bakarnoj povrini pertinaksa ili vitroplasta. Ako na nekim mjestima doe i do prekida veze, dovoljno je to popraviti vodootpornim flomasterom ili nekim lakom (br e se sui od flomastera). Za klasini marker treba bar 1-2 sata suenja, ali i to se mo e ubrzati ako ploicu malo stavite na peglu koja je jo uvijek topla i tako ga zapeete.
o

Sada Vam ostaje samo standardni postupak nagrizanja, koji ovdje neemo objanjavati. Dovoljno je samo rei da je toner prilino otporan na kiseline i mo ete koristiti ferohlorid ili najee koritenu kombinaciju hlorovodonine kiseline i hidrogena. Nakon nagrizanja toner se mo e skinuti acetonom sa ploice, ali kako za dalji rad svakako trebamo dobro oipenu ploicu, mi najee koristimo ponovo fini mirgl sa vodom. Mokru ploicu stavimo malo na jo toplu peglu da se osui a zatim je zatitimo Lotlak-om, koji ne smeta pri daljem lemljenju. Naravno mo ete koristiti i kalajisanje ploice kao zatitu. Nakon buenja, naroito za slo enije projekte, obavezno odradimo jo jedan postupak prenosa tonera na gornju stranu ploice, ovaj put sa rasporedom elemenata, tako da dobijemo na gornjoj strani ottampane sve elemente i bitne oznake. Ne treba ni naglaavati koliko ovo olakava posao sastavljanja nekog slo enijeg sklopa i to je jo va nije, koliko smanjuje mogunost greke. Uz sve nae projekte na www.elektronika.rs.ba naiete u pdf datotekama i top stranu koja je naimijenjena upravo za ovo. ak i da tampane veze radite nekim drugim postupkom, samo zbog ove mogunosti tampanja na gornju stranu ploice, vjerujte da vrijedi usvojiti postupak prenosa tonera! Kod gornje strane nije toliko bitna svaka linija pa je dobar i za "vje banje" i pronala enje prave temperature ako ste poetnik u ovome. Kada itavu ovu tehniku usvojite, vidjeete da Vam za izradu kvalitetne tampane ploice sa tampom elemenata na gornjoj strani ne treba vie od 15-20 minuta. Kod foto postupka za to vrijeme vjerovatno bi tek osvijetlili i mo da razvili ploicu u razvijau, pod pretpostavkom da imate od ranije oslojenu ploicu sa foto lakom. :) Naravno, sa druge strane ova tehnika ne mo e konkurisati foto postupku kada treba uraditi neto zaista kvalitetno i precizno, tako da samo usvajanjem obe tehnike i njihovim optimalnim kombinovanjem u svakoj situaciji mo ete dobiti najbolji rezulatat. Ognjan Petrovi AlfaNet informatika d.o.o. Prijedor ogy@poen.net
www.elektronika.rs.ba