UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE ODSJEK: SAOBRAAJ SMJER: CESTOVNI

II CIKLUS STUDIJA

Aquaplaning SEMINARSKI RAD

Student: Cinac Demal

Mentor: Prof.dr. Osman Lindov

Sarajevo, Januar 2012.

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 2

2. AQUAPLANING .................................................................................................................. 3

2.1. Uzroci aquaplaning-a ..................................................................................................... 3

2.2. ta uraditi kod pojave aquaplaning-a ............................................................................. 4 3. AQUAPLANING PRI VONJI NA KII ........................................................................... 4

3.1. Kako prepoznati opasnost i kako se ponaati u takvim uslovima ................................... 6

4. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 10

5. LITERATURA ................................................................................................................... 11

1. UVOD

Kia kao atmosferska pojava est je pratilac vonje, koja kao posljedice ima smanjenje vidljivosti i pogoravanje uslova sigurne vonje. Kia donosi niz opasnosti i esto je uzrok saobraajnih nezgoda zbog smanjenog prijanjanja, smanjene vidljivosti, mogunosti trenutnog otkazivanja konica, dinamikih udara, nastajanja vodenog klina i prekrivenih oznaka na kolovozu. Kada padne kia, na kolovozu se stvara sloj vode i tokovi - gume slabije prijanjaju uz kolovoz (trenje izmeu gume i povrine kolovoza je manje) to smanjuje upravljake i koione sposobnosti vozila. Veliina trenja (prijanjanja) izmeu guma i kolovoza ovisi o dubini profila guma, brzini kretanja i svojstvu kolovoza (vrsti kolovoza). Tu dolazi do pojave aquaplaning-a (hidroplaning). A to je pojava koja se dogaa kada vozilo svojom teinom ne moe da istisne vodu na putu ispod gume. Tanak sloj vode koji ostaje izmeu gume i podloge uzrokuje klizanje vozila. Pri kritinoj brzini, obino izmeu 55-90 km/h, vozilo gubi kontakt s podlogom i dolazi u opasnost gubljenja pravca.Vana funkcija koju guma treba da ispuni na mokroj i vodom prekrivenoj podlozi je da, kroz kanale kojima je isprjesecan protektor, ispumpa vodu. Bez ovih kanala tanak sloj vode ostao bi izmeu gume i podloge to bi izazvalo gubitak prijanjanja. Na glatkom putu, na blagoj kii i pri brzini od oko 95 km/h, guma ima zadatak da odvede veliku koliinu vode koja se nalazi ispod kontaktne povrine, ija veliina nije vea od povrine dlana. Svaki dijeli gazeeg sloja gume je u kontaktu s podlogom samo 1/150 dio sekunde, a za to vrijeme mora istisnuti veliku koliinu vode i povratiti prijanjanje.

2. AQUAPLANING
Aquaplaning (hidroplaning) je pojava koja se dogaa kada vozilo svojom teinom ne moe da istisne vodu na putu ispod gume. Tanak sloj vode koji ostaje izmeu gume i podloge uzrokuje klizanje vozila. Pri kritinoj brzini, obino izmeu 55-90 km/h, vozilo gubi kontakt s podlogom i dolazi u opasnost gubljenja pravca.Vana funkcija koju guma treba da ispuni na mokroj i vodom prekrivenoj podlozi je da, kroz kanale kojima je isprjesecan protektor, ispumpa vodu. Bez ovih kanala tanak sloj vode ostao bi izmeu gume i podloge to bi izazvalo gubitak prijanjanja. Na glatkom putu, na blagoj kii i pri brzini od oko 95 km/h, guma ima zadatak da odvede veliku koliinu vode koja se nalazi ispod kontaktne povrine, ija veliina nije vea od povrine dlana. Svaki dijeli gazeeg sloja gume je u kontaktu s podlogom samo 1/150 dio sekunde, a za to vrijeme mora istisnuti veliku koliinu vode i povratiti prijanjanje.

2.1. Uzroci aquaplaninga; Tri najvanija faktora koja dovode do aquaplaninga su: brzina kojom se vozilo kree, dubina are, i dubina vode.

Kako se brzina poveava prijanjanje na mokrom putu se umanjuje, a rizik od aquaplaninga i gubitka kontrole nad vozilom je sve vei. Smanjite brzinu i pazite na saobraaj oko vas. Troenjem gume dubina odvodnih kanala i lamela se smanjuje, to umanjuje sposobnost odvoenja vode i poveava opasnost od aquaplaninga. to je voda dubljaprije ete izgubiti prijanjanje, mada je i tanak sloj vode na malim brzinama dovoljan da doe do klizanja. Aquaplaning je rezultat brzog kretanja po mokrom putu, toliko brzom da guma nije u stanju da kroz odvodne kanale odvede vodu. Brzina na kojoj poinje aquaplaning nije striktno odreena, zavisi od mnogo faktora i kree se izmeu 55-90 km/h. Faktori koji odreuju na kojoj e brzini doi do aquaplaninga su: dimenzije i oblik kontaktne povrine, karakteristike gazee povrine, pritisak u gumama, dubina vode, dubina are, sastav i stanje vode, teina vozila, i stanje puta.
3

to je kontaktna povrina ira u odnosu na njenu duinu, vea brzina je potrebna da bi dolo do aquaplaninga. Kanali kojima je izbrazdana gazea povrina slue za odvoenje vode i obezbeuju bolje prijanjanje-to je vea povrina kanala, manja je dodirna povrina sa podlogom a time i manja opasnost od aquaplaninga. Veoma je vano pridravati se uputstva iz prirunika proizvoaa. to je voda dublja lake ete izgubiti prijanjanje. to je guma vie istroena slabije je prijanjanje, plie su lamele koje imaju zadatak da odvedu vodu i samim tim vei je rizik od aquaplaninga. Ulje, visoka temperatura, prljavtina i so, mogu promjeniti karakteristike vode i njenu gustinu. to je vozilo lake, lake e doi do aquaaplaninga jer vozilo istiska vodu ispod gume svojom teinom. to je povrina puta ravnija lake e doi do aquaplaninga. Ako imate dobre gume i ako su svi ovi faktori na vaoj strani do klizanja po vodi nee doi do brzine od 90 km/h. Ako vozite brzinom veom od 95 km/h po vodom prekrivenom putu sigurno je da neete moi da izbjegnete aquaplaning. U najgorem sluaju, kada vam nijedan od ovih faktora ne ide u korist, do aquaplaninga moe doi na 55 km/h.

2.2. ta uraditi kod pojave aquaplaning-a?

Postoje dvije stvari koje nikako ne smijete da radite: Ne smijete da koristite konice, Ne smijete da mjenjate pravac kretanja.

Ako ponete da gubite kontrolu nad vozilom nemojte naglo pritiskati konicu jer to uklanja posljednju ansu da guma ispumpa vodu. Smanjite brzinu do take dok gume ne ponu da prijanjaju. Ako to ne uradite moete izletjeti sa puta. Volan drite vrsto i nemojte ga okretati ve se samo potrudite da zadrite vozilo na pravcu u kome se kree. Skinite nogu sa gasa i saekajte da se volan vrati u normalu. Ako ve morate da koite, uinite to laganim pokretima kao da pumpate gumu. Ako imate ABS koite normalnokontinualnim pritiskom. Ako je vae vozilo jo uvek u djeliminom kontaktu s podlogom moi ete da povratite kontrolu nad vozilom na isti nain kao da vozite po snjegu ili ledu.

3. AQUAPLANING PRI VONJI NA KII Kia kao atmosferska pojava est je pratilac vonje, koja kao posljedice ima smanjenje vidljivosti i pogoravanje uslova sigurne vonje. Kia donosi niz opasnosti i esto je uzrok saobraajnih nezgoda zbog smanjenog prijanjanja, smanjene vidljivosti, mogunosti trenutnog otkazivanja konica, dinamikih udara, nastajanja vodenog klina i prekrivenih oznaka na kolovozu. Kada padne kia, na kolovozu se stvara sloj vode i tokovi - gume slabije prijanjaju
4

uz kolovoz (trenje izmeu gume i povrine kolovoza je manje) to smanjuje upravljake i koione sposobnosti vozila. Veliina trenja (prijanjanja) izmeu guma i kolovoza ovisi o dubini profila guma, brzini kretanja i svojstvu kolovoza (vrsti kolovoza). Tokom vonje po kii, treba usmjeriti pogled dalje ispred vozila jer postoji mogunost nalijetanja na udarne rupe napunjene vodom ili na vodu na cesti pri emu moe doi do vodenog udara. U takvoj situaciji valja poveati prisebnost i bez oklijevanja, poveanom brzinom, pokuati izii iz vode jer moe doi do zalijevanja ili oteenja motora. Pri mimoilaenju s drugim vozilom dolazi do iznenadnog zalijevanja vjetrobranskog stakla, ime se smanjuje vidljivost, a u toj situaciji voza moe izgubiti prisebnost i kontrolu nad vozilom. Pobrinite se da brisai rade efikasno i besprijekorno. Za vreme vonje po kii ne dozvolite da se vodena para kondenzuje u unutranjosti vozila. U takvim uslovima treba koristiti ventilaciju i grijanje. Kombinacijom ovih ureaja najbolje e se odstraniti suvina vodena para i obezbediti uspena vonja.

Slika 3.1. Vonja po kii

Kod obilnih i dugotrajnih kia na cestama se esto zadrava voda. Pri vonji u tim uslovima pod tokom se stvara sloj vode, odnosno vodeni klin. Kada je sloj vode dublji, ili kada se po kolovozu pokrivenim vodom vozi velikom brzinom, guma se poinje penjati na sloj vode, vodeni klin je izdie, to uslovljava odvajanje gume od kolovoza. Gubi se dodir s kolovozom i tada toak skija po vodi. Gume tada nisu vie sposobne prenijeti na kolovoz vunu silu, silu koenja i bone sile. Pri brzoj vonji gube se primarne sposobnosti gume da koi ili vodi vozilo u eljenom pravcu. U sluaju koenja, prednji tokovi blokiraju i kliu te vozilo gubi upravljivost, odnosno u takvim uslovima se vozilom ne moe upravljati.

Slika 3.2. Poreenje toka pri normalnim stanjem u odnosu na aquaplaning

Nastalo stanje naziva se aquaplaning, to u slobodnom prevodu znai skijanje na vodi. Kod tog stanja upravljanje i koenje nije mogue. U tom sluaju vrijedi pravilo: upravlja drati pravo i oduzeti gas. Ako puhne vjetar, nema pomoi. Moda nikad neemo biti svjesni greke.

3.1. Kako prepoznati opasnost i kako se ponaati u takvim uvjetima?

Prvi znak opasnosti je obilna kia i voda na kolovozu. Velika koliina vode na kolovozu prepoznaje se po sljedeem: trag tokova vozila ispred odmah prekrije voda, tokovi vozila ispred istiskuju mnogo vode, kolotrazi su napunjeni vodom, lokve vode su na kolovozu. U tim uslovima gubi se osjeaj stabilnosti, tj. vozilo lagano klizi i bono se zanosi, upravlja se prelako okree i pojaan je zvuk motora. U takvim uslovima potrebno je odmah smanjiti brzinu vonje, pritisnuti papuicu kvaila, vrsto drati upravlja u pravilnom poloaju, izbjegavati naglo okretanje upravljaa i poputati papuicu gasa da tokovi ponovno dobiju dodir s kolovozom. Dakle, da bi rizik od aquaplaninga i od neprijatnih iskustava koje on sa sobom nosi sveli na minimum, morate stalno voditi rauna o mjerama predostronosti. Veliku opasnost za vonje po kii na kolovozu predstavljaju kolotrazi. Kada su ispunjeni vodom, lako dolazi do pojave vodenoga klina skijanja na vodi. Postoji opasnost od zanoenja i gubljenja upravljivosti vozila. U takvim uslovima ne treba voziti po njima. Ako je potrebno mijenjati saobraajnu traku, treba smanjiti brzinu i pod otrim uglom ih prei. Posebno se mora poveati pozornost, smanjiti brzina i vrsto drati upravlja. Osim kie, mokrih kolovoza, jesen donosi i maglu, to znai da se mora opreznije voziti. Glavni uzroci saobraajnih nezgoda pri magli su neprilagoena brzina vonje i nepropisno rastojanje vozila. Ipak, ko potuje najvanija, osnovna pravila za vonju u ovakvim uslovima, ima dobre izglede da bez posljedica savlada i najtee oblike aquaplaninga:

Pri magli, odmah smanjiti brzinu koja mora biti prilagoena vidljivosti, dakle najvie do 50 km/h. Poveati rastojanje. Obino se tokom vonje pri magli rastojanje pogreno procjenjuje i ini se da je vee nego to jeste. Ve i pri slaboj magli, odmah ukljuiti svjetla da bi bolje vidjeli i da bi bili vieni. Svjetla za maglu ukljuiti onda kada je vidljivost manja od 50 m.
6

Zadnje svjetlo za maglu treba koristiti u uslovima kada je na cesti magla ili je smanjena vidljivost na manje od 50 metara, i to samo kada iza vaega vozila nema drugih vozila ili kada ste posljednje vozilo u koloni. im vae vozilo sustigne drugo vozilo, svjetlo za maglu treba iskljuiti kako ne bi ometalo vozaa iza. Obratite panju na signalnu sijalicu zadnjeg svjetla za maglu, ona vas podsjea na ukljueno svjetlo. Vonja pri magli zahtjeva od vozaa maksimalnu koncentraciju i ee pauze tokom vonje. Preporuuje se da se za vreme pauze vozilo parkira sa ukljuenim svjetlima kako bi drugi vozai mogli lake da primjete automobil. Takoer, je vano da se u ovakvim uslovima vozi istom brzinom, bez obzira na vrijeme i odredite. Aquaplaning je opasna pojava vodenog sloja ispod gazne povrine gume, kad kota gubi izravan kontakt s asfaltnom podlogom te vozilo poinje nekontrolirano proklizavati, a voza potpuno gubi kontrolu nad automobilom. U strunoj se terminologiji taj pojam naziva i hidroplaning, a kako najee nastaje na vodi, u pravilu se koristi naziv aquaplaning. Tri su bitna faktora koja utjeu na ovu pojavu:

Slika 3.3. Prikaz poreenja stanja toka

nakupljanje vode na asfaltu, to je nepovoljno, a rjeava se poprenim nagibom saobraajnice i odvodnjom (drenaom); uzduni, popreni i kosi utori na gaznoj povrini gume (are), koje odvode vodu iz vala vode, koji se formira ispred gume; brzina, s kojom se rizici nastanka aquaplaninga poveavaju na kvadrat (20 % vea brzina, 44 % vei rizik).

Slika 3.4. Ponaanje vozila pri aquaplaningu

Nakon nastanka aquaplaninga, automobil izlijee iz zavoja, te se poinje nekontrolisano zanositi i rotirati. Prilikom vonje na vlanom asfaltu pred gumom se formira val, koji stvara dinamiki pritisak u lijevku izmeu gume i asfalta, a on stvara silu na donjem dijelu gume. Kad ta sila preraste vertikalno optereenje toka (dio ukupnog optereenja koje otpada na taj toak), vodeni val poinje podizati toak. Ispod gazne povrine toka stvara se, najprije, vodeni klin, a potom vodeni sloj te automobil poinje 'skijati'. Najbolji lijek za sprijeavanje aquaplaninga je koritenje kvalitetnih guma.

Slika 3.5. Vozilo pri naletu na vodeni klin

Najmanja preporuljiva dubina gaznog sloja, koja jami da nee doi do aquaplaninga, je 4 mm. Na slici (3.5.) je prikaz ovisnosti puta koenja na mokrom asfaltu o dubini utora gaznog sloja gume, pri 100 km/h. Tanak sloj vode koji ostaje izmeu gume i podloge uzrokuje klizanje vozila. Pri kritinoj brzini, obino izmeu 55-90 km/h, vozilo gubi kontakt s podlogom.

Slika 3.6. Prikaz vozila, i ponaanje toka u normalnom, prelaznom stanju, te stanju u aquaplaningu

Slika 2.7. Vodeni klin ispod toka i saobraajni znak za oznaavanje opasnosti

ZAKLJUAK

Aquaplaning je opasna pojava vodenog sloja ispod gazne povrine gume, kad kota gubi izravan kontakt s asfaltnom podlogom te vozilo poinje nekontrolirano proklizavati, a voza potpuno gubi kontrolu nad automobilom. U strunoj se terminologiji taj pojam naziva i hidroplaning, a kako najee nastaje na vodi, u pravilu se koristi naziv aquaplaning. Nakon nastanka aquaplaninga, automobil izlijee iz zavoja, te se poinje nekontrolisano zanositi i rotirati. Prilikom vonje na vlanom asfaltu pred gumom se formira val, koji stvara dinamiki pritisak u lijevku izmeu gume i asfalta, a on stvara silu na donjem dijelu gume. Kad ta sila preraste vertikalno optereenje toka (dio ukupnog optereenja koje otpada na taj toak), vodeni val poinje podizati toak. Ispod gazne povrine toka stvara se, najprije, vodeni klin, a potom vodeni sloj te automobil poinje 'skijati'. Najbolji lijek za sprijeavanje aquaplaninga je koritenje kvalitetnih guma.

10

LITERATURA

[1]. Prof.dr Ivan Filipovi Cestovna vozila, Sarajevo 2002. godine [2]. . Duboka i Talijan D.: Istraivanje uticaja ABS-a na stabilnost pri koenju, Zbornik radova PREVENCIJA SAOBRAAJNIH NEZGODA NA PUTEVIMA, Novi Sad, 2006.

[3]. http: //www.automobilizam.net

11