Krpom namočenom u sredstvo za čišćenje, očisti se klizna obloga na koju se zatim

nanosi vosak, a prema preporuci proizvađača voska. Vosak se može nanositi peglom, koja ne
smije prekoračiti temperaturu 120 stepeni C, kako se ne bi oštetila klizna obloga i uništio
vosak. Ohlađeni sloj suvišnog voska skida se sa plastičnim strugačem, a klizna obloga fino
zagladi.

Nakon završetka skijaške sezone skije treba očistiti i nanijeti vosak toplim postupkom
i ostaviti ga tako jer sprečava koroziju. Ukoliko nemate druge mogućnosti, skije bar operite i
osušite krpom, te ih ne uvezane ostaviti u vertikalnom položaju. Rubove skija zaštititi od
korozije parafinom, vazelinom ili mašinskim uljem ukapanjem u mehku krpu ili tampon vate.
Vezove takođe očistiti i isprskati zaštitnim sprejom (WD-40). Samo pravilno pripremljene i
održavane skije omogućiće sigurno i brzo skijanje bez povreda.1

Ako niste u mogućnosti da sami pripremate i održavate skije, svakako taj posao
povjerite nekom ski servisu.

Slika 1 Održavanje skija (izvor: https://www.skijanje.rs/ski-oprema/oprema-za-

alpsko-skijanje/skije/odrzavanje-skija-iskustva-iskusnijeg-rekreativca/)

2.2. Skijaško voskiranje

Moderno skijanje ne može se zamisliti bez pripreme skije za snijeg, a finalna sekvenca
tog skupa servisnih operacija je njeno voskiranje, odnosno mazanje podloge specijalnim
skijaškim voskovima.

1
https://www.skijanje.rs/saveti/ski-oprema/kako-pripremiti-i-odrzavati-ski-opremu/
 Slabiji skijaši imaju neku vrstu straha od mazanja klizne površine zaokupljeni iluzijom
da se skije mažu isključivo da bi bile brže, čime se povećava mogućnost pada, odnosno
povrede. Međutim, istina je apsolutno drugačija: povećanje brzine je samo posljedica
osnovnih razloga mazanja a to su lakša vodljivost, ulazak u novi zavoj, kao i vođenje skije u
zavoju, naravno, pored još jednog veoma važnog razloga a to je zaštita klizne površine od
mehaničkih oštećenja i oksidacije. Samim tim zbog povećanih funkcionalnih kliznih
mogućnosti sa namazanom skijom se manje pada.2

Takođe mnogi, čak i upućeniji skijaši smatraju da je funkcija mazanja podloge

otprilike slična funkciji mašinskih masti ili ulja za podmazivanje. Takvo poređenje je
apsolutno pogrešno jer sam premaz prilikom skijanja gotovo i da nema dodir sa snijegom.

Poznato je da je snijeg vodena masa koja kristalizuje u vazduhu usljed niskih

temperatura. Upravo zbog smrzavanja u slobodnom padu kristali snijega dobijaju one divne
oblike šestokrake zvezice koje možemo vidjeti pod lupom. Međutim ledeni kristali, pod
uticajem variranja temperature, međusobnog pritiska, vjetra, kao i usljed unutrašnjih
napetosti, kada padnu na tlo gube svoj prvobitni oblik i transformišu se u neke zaobljenije i
nepravilnije forme. Upravo stepen te transformacije i pravi podjelu snijega na:

Tablica 1. Podjela snijega (izvor: https://www.skijanje.rs/saveti/ski-oprema/skijasko-

voskiranje/)

Sa druge strane, klizna podloga na skijama je porozna, tj, kada bi je pogledali kroz
mikroskop vidjeli bi jednu finu mrežu mikrokanala saćaste strukture koja je fabrički
ostavljena na raspolaganje skijašu da u nju utisne odgovarajući skijaški vosak. Vektorizovana
skica strukture podloge izgledla bi otprilike ovako:

2
https://www.skijanje.rs/saveti/ski-oprema/skijasko-voskiranje/

2
 Takva struktura bez utisnutog premazna ima lošu osobinu da primi i vodu. To se
najbolje ogleda tako što kada pustimo mlaz vode preko nje, ona otiče u tankim mlazevima kao
posljedica njenog prodiranja u nju . Osim što će usporavati nenamazanu skiju, kristali snijega
i leda će se zabadati u nju, oštećivati je i značajno redukovati zapreminu mikroprostora
sposobnih da prime mažu Ultravioletno zračenje, hemijski uticaji pa čak i dejstvo kiseonika
na neimpregniranoj podlozi čine je podložnom abraziji čime se uveliko narušava njena
struktura i smanjuje otpornost na habanje.3

Nasuprot tome, namazana klizna podloga pod dejstvom toplote trenja klizanja skije,
kao i pod težinom skijaša pretvara gornju površinu snijega u mikroskopski tanak sloj vlage.
Taj nevidljivi vodeni sloj se praktično zamrzava odmah po prolasku skijaša, ali to je veoma
važan faktor zbog koga smo u uvodu naveli da namazana podloga skoro i nema kontakt sa
snijegom.

Rezultat mazanja je dakle, stvaranje prirodnog sloja vlažnosti koja osim što pomaže
klizanje skije, štiti podlogu od direktnog kontakta sa sniježnim kristalima. Snijeg ustvari
postaje brusna površina koja umjesto habanja podloge glača sloj premaza.

Važno je znati da nova skija kada je izvadimo iz celofana nije premazana takvim
voskom. Ona je fabrički zaštićena samo tankim slojem parafinakoji nema svojstva zaštite na
snijegu, već isključivo od hemijskih uticaja vazduha. Na tzv. „nultom servisu“ u ski-servisima
ili samostalno, skijaš, odgovoran prije svega prema skiji koju je kupio, treba da utisne
odgovarajući premaz. Na pravilno namazanoj skiji, mlaz vode će oticati u kapljicama.

Možemo rezimirati da je mikroporozna klizna podloga sposobna da upije skijaški

vosak slično koži koja upija mast. Tzv. „toplo voskiranje“ predstavlja utiskivanje maže
grejnim tijelom duboko u strukturu podloge i njeno poliranje, i predstavlja najdugotrajnije
rješenje (traje 3-6 dana, zavisno od intenziteta skijanja i snežne podloge).

Dugotrajnost ovog tipa mazanja ogleda se u tome što premaz u podlozi pod dejstvom
pritiska skijaša i temperature trenja klizanja skije ima svojstvo potiskivanja prema površini pa
3
https://www.skijanje.rs/saveti/ski-oprema/skijasko-voskiranje/

3
stoga pravilno održavana skija sa nenarušenom strukturom ima više „rezerve“ voska i
praktično se duže „drži“ namazanom.4

2.3. Servis skija

Redoviti servis i provjera opreme ne samo da će utjecati na kvalitetu skijanja nego će i

uvelike pridonijeti sigurnosti skijaša te vijeku trajanja same opreme.

Kako ništa na svijetu nije vječno, nije ni skijaška oprema, ali najmanje što možemo
učiniti jest to da redovito provjeravamo i servisiramo opremu te da je adekvatno uskladištimo
izvan sezone. Skijaši rekreativci će svoje skije, naravno, uz održavanje, moći upotrebljavati
od 120 do 200 skijaških dana (ovisno o načinu skijanja), dok će ista skija svoju prvotnu
kvalitetu zadržati 70 do 80 skijaških dana, nakon čega dolazi do zamora i popuštanja
materijala. Pancericama je vijek trajanja približno jednak skijama pa je preporučljivo uz nove
skije kupiti i nove pancerice. Servisiranje opreme obavlja se u ski-servisima (koji mogu biti u
sklopu neke turističke agencije ili trgovine sportske opreme te na samim skijalištima), dok će
iskusniji skijaši koji provode više vremena na snijegu taj posao obaviti sami.

Servis skija dijelimo na:

 mali i
 veliki.

Mali servis se obavlja kada je potrebno urediti (izbrusiti) rubnike skija te urediti kliznu
plohu (bazu, flehu) tj. nanijeti vosak, dok veliki servis uključuje i popunjavanje rupa na bazi
skije. U slučaju većih oštećenja skija rade se posebni servisi i nije ih moguće obaviti u
svakom servisu.

Veliki servis se radi tako da se skija prvo očisti, odnosno da se "ošmirgla" baza, čime
se uklanjaju izbočine. Nakon toga se na oštećene dijelove nanosi grafit za popunjavanje rupa.
On se nalazi u štapiću (uglavnom) koji se zapali upaljačem te se nanosi kapanjem na mjesto
koje treba "zakrpati". Kad se grafitna masa osuši, skija se posebnim alatom poravna, kako ne
bi postojala niti jedna nakupina mase, tj. kako bi se dobila ravna klizna ploha. Potom se radi
struktura baze, a pod tim podrazumijevamo izradu mikroskopskih žljebova zbog prolaza vode.
Prilikom skijanja površinski sloj snijega se, zbog trenja, pretvara u vodu (aquaplanung) i ti

4
https://www.skijanje.rs/saveti/ski-oprema/skijasko-voskiranje/

4
žljebovi omogućuju da voda prolazi kroz njih, a da je skija ipak na snijegu. Radi toga skija
bolje prijanja uz podlogu. Na kraju se cijela baza očisti četkom radi čistoće.5

2.4. Kada trebate odnijeti skije na servis

Rekreativnim skijašima preporučava se da servis skija naprave prije odlaska na snijeg,

nakon sezone te nakon nekoliko dana provedenih na snijegu. Ako ste skijali na mekanom
snijegu preporuča se da skije servisirate svakih 7 do 8 dana, ako je snijega bilo malo ili ste
skijali po većinom zaleđenoj podlozi servis se preporuča nakon svakih 4 do 5 dana
provedenih na snijegu.

2.5 Odlaganje skija

Pobrinite se da skije odložite na pravo mjesto. Ukoliko imate torbu za skije – to je

najbolje rešenje. Međutim, ukoliko je nemate – odložite skije na stranu, na bezbijedno mjesto
i potrudite se da ih pokrijete nečim. Bilo bi dobro da torbu ostavite poluotkopčanom kako bi
skije imale protok vazduha. Zajedno sa skijama odložite i štapove koje ste prethodno oprali i
dobro, prirodno osušili. Ako tražite mjesto gdje da stavite torbu sa skijama – prostor ispod
kreveta je odlično rešenje.

Slika 2. Odlaganje skija (izvor:

https://www.skijanje.hr/oprema/odrzavanje/clanak/cuvanje-opreme-nakon-sezone?id=13960)

5
https://www.skijanje.hr/oprema/odrzavanje/clanak/odrzavanje-i-servis-opreme?id=12409

5
2.6. Pancerice – odlaganje

Razlikuju se mišljenja skijaških eksperata o ovom pitanju. Neki smatraju da je najbolje

da pancerice odložite tako što ćete ih osloboditi stezanja podešavajući ih na najslabiji mode.
Ovo bi trebalo da rezultira produženim životnim vijekom pancerica. Neki, međutim savjetuju
da ostavite pancerice u režimu u kom su bile tokom skijanja, jer smatraju da njihovo ponovno
podešavanje nije vrijedno male koristi koje bi njihovo resetovanje možda donijelo.6

2.7. Skijaško odijelo

Kada se radi o skijaškom odijelu i ostalom skijaškom asesoaru, koji je sastavni dio ski
opreme – dovoljno je da ga operete prateći uputstva na etiketi, dobro osušite i smjestite na
čiviluk u uspravnom položaju, te preko njega prebacite najlon koji će pomoći očuvanju
skijaške garderobe.

Ono što je takođe naša preporuka jeste da skijaško odijelo, pogotovo ukoliko je
vrijedno, a ona imaju običaj da budu izuzetno skupa, odnesete na hemijsko, profesionalno
čišćenje nakon svakog zimovanja. Na ovaj način ono će uvijek biti čisto i spremno za
upotrebu.

2.8. Vezovi

Zbog vlage koja se može uvući u skiju i njene rubove, ali i zbog vezova, skije nije
preporučljivo ostavljati na hladnom mjestu kao što je to automobil na niskim zimskim
temperaturama.

Čak i ako ste se predvečer vratili sa skijanja, a rano ujutro idete opet, unesite ih na
toplo i suho mjesto.

Vezove je nakon skijaške sezone potrebno malo otpustiti kako opruge unutar njih ne bi
trpjele opterećenje. Za to nije potreban poseban alat, bit će dovoljan onaj kojeg sadrže
prosječno opremljeni višenamjenski alati.

6
https://leatherman.hr/blog/servis-skijaske-opreme-113/

6
2.9. Važnost pravilnog spremanja opreme nakon sezone

Da bi vam oprema i skije što duže trajale te se ne bi oštetile bitno ih je pravilno

spremiti nakon sezone. Franjko savjetuje da skije ne transportirate na krovu automobila kad se
vraćate sa skijališta jer postoji mogućnost da snijeg i sol sa ceste dođu na skije što nagriza
metalne dijelove. Najveća opasnost za skije je voda odnosno vlaga jer ona dovodi do korozije
ili oksidacije metalnih dijelova. Stoga se preporučava se da nakon sezone skije dobro
pobrišete te na krpicu stavite malo antikorozivnog spreja koji otprilike košta tridesetak kuna i
premažete ih njime. Dobro je napraviti i servis, a posebno bitno je da ih spremite negdje gdje
je suho, stoga izbjegavajte vlažne podrume.

Vezove je nakon sezone potrebno samo otpustiti i morate paziti da ih ne mažete

nikakvim sredstvima koja mogu otopiti mast koja se u njima nalazi, a koja sprečava da sol i
vlaga dođu do opruga što dovodi do korozije.

Pancerice nikako nemojte ostaviti otkopčanima jer se plastika može razvući pa mogu
izgubiti svoj oblik. Stoga se preporuča da ih nakon sezone zakopčate na najslabije jer će se
ukoliko ih zakopčate prejako ta ista plastika stisnuti.

Prije pranja skijaške odjeće preporuča se da pročitate deklaraciju kako odjeću ne bi

slučajno uništili. Većina skijaških odijela može se prati u perilici za pranje rublja na
temperaturi od 40 stepeni.7

7
https://www.vecernji.hr/lifestyle/savjeti-i-preporuke-za-odrzavanje-skija-i-opreme-473679