ZAVRNO IZVJEE (OBVEZAN OBLIK)

Naslovna strana Vrsta izvjea: Vremenski period obuhvaen izvjeem Naslov projekta: Broj ugovora: Datum poetka projekta: Glavni istraiva: Sudjelujua institucija: Zavrno izvjee. IV. 2006. IV. 2008.

Proizvodnja mirisave ljubiice (Viola odorata L.) VI 3 10/05 01. 04. 2006. Vesna idovec Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

30. 04. 2008. (datum) ____________________ (potpis glavnog istraivaa)

ZAVRNO IZVJEE

Tema istraivanja Mirisava ljubiica (Viola odorata L.) cvate u uvjetima kontinentalne klime rano u proljee (oujak travanj) njenim cvjetovima privlanog mirisa zbog kojih se esto bere na prirodnim stanitima. To uzrokuje znatno smanjenje brojnosti prirodnih populacija, naroito u blizini velikih urbanih centara. S obzirom na krhkost i kratkotrajnost rezanog cvijeta uvoz i prijevoz s veih udaljenosti nije mogu. Primjena mirisave ljubiice kao lonanice, premda vani uobiajena, kod nas jo nema tradiciju. Na podruju grada Zagreba, kao najveeg trita u R. Hrvatskoj, ne postoji organizirana proizvodnja mirisave ljubiice. Istraivanje je provedeno na dvije lokacije. Sakupljeni uzorci (proljee, 2006) samoniklih populacija mirisave ljubiice s vie lokacija Republike Hrvatske (akovec, Kalnik, Klanjec, Ogulin, Omi, Sv. Kri Zaretje, estine, Vratno, Zagreb Fraterica), dva uzorka uzgojena iz sjemena (jesen/zima 2005) te 5 kultivara (Cur d'Alsace, George Lee, Lavander Lady, Princess of Prussia, The Czar) introduciranih iz Velike Britanije (jesen, 2006) uzgojeni su kao matini materijal na gredicama u vrtu i u negrijanom zatienom prostoru Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta u Zagrebu na lokaciji Zagreb Maksimir. U proljee 2007. na istim su biljkama praena morfoloka svojstva i dinamika rasta i razvoja, pojava bolesti i tetnika te mogunosti njihovog suzbijanja (s obzirom na opasnosti od pojave fitotoksinosti sredstava za zatitu bilja). U ljeto 2007. godine biljke odabranih kultivara/populacija razmnoene su vrijeama, reznicama i dijeljenjem, a proizvedene biljke premjetene su na OPG Betak, Adamovec, radi daljnje provedbe tehnolokih pokusa. Opis tehnologije Kako do sada nije bilo organizirane proizvodnje mirisave ljubiice niti za primjenu kao lonanica, a niti za rez u kontinentalnim uvjetima Republike Hrvatske, predloena tehnologija je nova i postoji mogunost njenog daljnjeg poboljavanja s obzirom da je bazirana tek na dvogodinjim istraivanjima. Rezultati dosadanjih istraivanja upuuju na mogunost generativnog i vegetativnog razmnoavanja. Sjeme se sije u jesen (X., XI.) u multipot ploe u supstrat za sjetvu i prezimljuje u negrijanom zatienom prostoru (moe i na otvorenom). U takvim uvjetima nie od sredine do kraja oujka. Kad su biljke dovoljno razvijene presauju se u uzgojne posude ili na gredice, ovisno o namjeni, na otvoreno podruje u sjeni ili u zasjenjeni zatieni prostor. Problem je da cvatu tek narednog proljea. Od moguih naina vegetativnog razmnoavanja, najuinkovitijim su se pokazali dijeljenje te razmnoavanje vrijeama (naroito pogodni neki od introducranih kultivara). Vegetativno razmnoavanje provodi se tijekom srpnja. Tako razmnoene biljke pogodne su za sadnju na stalno mjesto na gredicu ili u finalnu uzgojnu posudu ve u rujnu. Kod uzgoja u negrijanom zatienom prostoru na gredicama, u poetku je potrebno redovito navodnjavanje (2 puta tjedno) koje se sniavanjem temperatura i skraivanjem duljine dana smanjuje. Uzgojnu povrinu potrebno je odravati istom od korova, a tijekom hladnog zimskog razdoblja nije zamijeena pojava bolesti i tetnika. Zahvaljujui iznad prosjeno toplim zimama (2006/07 i 2007/08), biljke su i u negrijanom zatienom prostoru poele cvasti sredinom veljae. Meutim, kako se radilo o prvoj godini nakon sadnje prinos cvijeta nije bio dostatan za komercijalan znaaj premda su uoene razlike meu uzorcima.

Najbolje rezultate pokazao je uzgoj biljaka u uzgojnim posudama promjera 14cm u supstratu Klasmann 1, smjetenim u grijani zatieni prostor (prosjene temperature no/dan: 6/1520C) uz dopunsko osvjetljenje tijekom cijele noi od sredine prosinca. Biljke su prihranjivane 1 tjedno Kristalonom 19 6 20, tijekom razdoblja intenzivnog rasta. Zalijevane su prema potrebi, odnosno kad se supstrat isuio, to je za zimskih oblanih dana bilo i svaka 3 tjedna, a u uvjetima viih temperatura i intenzivnijeg osvjetljenja i 3 tjedno. U ovakvim uvjetima uzgoja cvatnja je zapoela ve sredinom sijenja i bila intenzivna do sredine oujka. to se tie bolesti i tetnika, biljke su kontinuirano pregledavane s ciljem provjere zdravstvenog stanja. U veljai 2007. na korijenu nekoliko biljaka, iji su se stariji listovi suili, utvrena je gljiva Thielaviopsis basicola. Bolesne biljke zalijevane su fungicidom Porto (1 ml na 1 l vode). U obje godine istraivanja tijekom travnja na pojedinim biljkama uoeni su simptomi tipa pjegavosti lista. Nakon uzorkovanja, laboratorijskom analizom utvrena je mikoza uzrokovana gljivom Alternaria sp., a bolesne biljke su tretirane pripravkom Amistar extra (0.5 ml na 1 l vode). Od tetnika, najvee je probleme stvarao crveni pauk koji je uspjeno suzbijan Vertimecom i Demitanom, te u proljee puevi na otvorenom. Ekonomska analiza (profitabilnost) Ekonomska analiza provedena je za uzgoj ljubiica kao lonanica. Naime, i u uzgoju ljubiice za rez u ranijem terminu (10. 02. 10. 03.) zbog bolje iskoristivosti zatienog prostora, (mogunosti kasnijeg iznaanja biljaka iz zatienog prostora za smjetaj uobiajene proizvodnje), biljke bi trebalo uzgajati u uzgojnim posudama. U ekonomskoj analizi uspjenosti koritena je metoda kalkulacije pokria varijabilnih trokova (eng. Gross Margin), te su kao ekonomska mjerila provedeni izrauni pokria varijabilnih trokova (Gross Margin) i koeficijent ekonominosti. Trokovi su razvrstani na varijabilne (promjenjive) i fiksne (stalne). U varijabilne trokove ubrajamo: sjeme i presadnice, supstrate, uzgojne posude, mineralna gnojiva, zatitna sredstva, sezonsku radnu snagu. U fiksne trokove ubrojeni su: trokovi vlastite poljoprivredne mehanizacije, voda i drugo. Sve kalkulacije raene su na osnovi procjene prihoda i trokova koji se ostvaruju na povrini od 1m2. Tablica 1: profitabilnost proizvodnje mirisave ljubiice kao lonanice Pokrie Fiksni Ukupni Prodajna Vrijednost Varijabilni Proizvodnja varijabilnih Profit trokovi trokovi cijena proizvodnje trokovi po m2 trokova (kn/m2) (kn/m2) (kn/kom.) (kn/m2) (kn/m2) (kn/m2) (kn/m2) Viola odorata 49 15 735 330 405 50 380 355 L. kao lonanica

Primjenjivost Predloenu tehnologiju uzgoja iz sjemena moemo smatrati 100% primjenjivom jer na tritu je mogue kupiti sjeme. Na inozemnom tritu postoji velik broj kultivara koji bi se mogli primjenjivati i u kontinentalnom podruju R. Hrvatske. Istraivanjem se pokazalo da postoji velika varijabilnost izmeu samoniklih populacija mirisave ljubiice to predstavlja dobru

osnovu za oplemenjivaki rad i selekciju izvornog hrvatskog kultivara. Trenutno su posljednje dvije mogunosti ograniene u pogledu primjenjivosti. to se opremljenosti zatienih prostora OPG-a proizvoaa cvjearskih kultura tie, nema nikakvih ogranienja u mogunosti organiziranja proizvodnje mirisave ljubiice kao lonanice ili za rez u predvienim, trino interesantnim terminima (10. 02. 10. 03.). Vrednovanje poljoprivrednika Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Betak, od prosinca/sijenja do travnja /svibnja proizvode se ljetnice (balkonsko cvijee), tijekom ljeta krizanteme za prodaju uz Dan Svih Svetih i mauhice, koje se uz jaglace prodaju i u rano proljetnom razdoblju (veljaaoujak). Posljednjih godina asortiman se proiruje uvoenjem razliitih vrsta trajnica te novih kultivara i vrsta koje se pojavljuju na tritu sjemena i sadnog materijala. S obzirom na otvorenost, iskazan je interes i za uvoenjem mirisave ljubiice u svoju proizvodnju. Proizvoai potvruju da su u grijanom, zatienom prostoru razvile lijepe, guste, zelene rozete, ranije su procvale, a interesantne su i kad prestanu cvasti jer je i dalje prisutan miris tipian za vrstu. Takoer, njihovi kupci, kao i posjetioci promotivne prodajne akcije 'Proljee u gradu' 2008. godine koju organizira Gradski ured za poljoprivredu i umarstvo grada Zagreba, pokazali su velik interes za novim proizvodom. Kvantitativni podaci U preliminarnom pokusu eljeli smo istraiti mogunost uzgoja mirisave ljubiice iz sjemena posijanog ujesen na otvoreno i u negrijanom zatienom prostoru kroz praenje nicanja, te razvoja same biljke na temelju morfolokih svojstava. Od dva koritena uzorka sjemena, u negrijanom zatienom prostoru biljke su poele nicati 2 tjedna ranije (09. 03. u negrijanom zatienom prostoru, odnosno 21. 03. na otvorenom), a isto tako je i maksimum nicanja bio za biljke u negrijanom plasteniku 21. 03., a na otvorenom 09. 04. Premda su se uzorci sjemena razlikovali s obzirom na kvalitetu, u kasnijem uzgoju boljima su se pokazale biljke uzgojene na otvorenom (idovec, V., Vrek, I., Kolak, I., Holjevac, M.: Mogunost uzgoja mirisave ljubiice (Viola odorata L.) iz sjemena. 43. Hrvatski i 3. Meunarodni Simpozij Agronoma, Opatija, veljaa 2008). Tijekom proljea 2006. godine sakupljeni su s prirodnih stanita uzorci samoniklih populacija i u jesen iste godine presaeni, uz uzorke uzgojene iz sjemena i introducirane kultivare, na gredicu na otvorenom i u negrijanom zatienom prostoru Zavoda za ukrasno bilje, krajobraznu arhitekturu i vrtnu umjetnost Agronomskog fakulteta na lokaciji Zagreb Maksimir. Prilikom sakupljanja uzoraka samoniklih populacija uzeti su i uzorci tla za kemijsku analizu. Kiselost tla sa svih uzorkovanih stanita kretala se u rasponu od 7.35 do 8.05 pH u vodi, odnosno od 6.63 do 7.34 u MKCl. Sadraj humusa u tlu bio je razliit i iznosio je od 2.90 do 9.26%, % ukupnog duika od 0.17 do 0.63, a AL metodom utvreni mg P2O5/100 g tla od 1.19 do 19.88, odnosno K2O/100 g tla od 13.97 do 50.18. Sakupljene uzorke samoniklih populacija bio je cilj morfoloki opisati (visina biljke, promjer biljke, broj listova, duljina lisne peteljke, duljina lista, irina lista, nazubljenost lista, boja lista, dlakavost lista, broj cvjetova, duljina cvjetne peteljke, duljina cvjeta, irina cvjeta, boja cvjeta) kako bi se utvrdila fenotipska raznolikost domaih populacija; te pratiti fenofaze (poetak rasta u proljee, dinamika rasta, poetak cvatnje, trajanje cvatnje) istraivanih populacija i kultivara te utvrditi razlike. U tablicama su prikazani dobiveni rezultati. Za samonikle populacije priloeni su rezultati za uzorke koji su bili zastupljeni s najmanje 8 individua (idovec, V., Vrek, I.: Autohtone biljne vrste kao turistiki proizvod. 1. Hrvatski kongres ruralnog turizma Hvar, 17. 21. listopada 2007.).

Tablica 2: Morfoloka svojstva introduciranih kultivara

Kultivar UK 1 - pl UK 1 - o UK 2 - pl UK 2 - o UK 3 - pl UK 3 - o UK 4 - o UK 5 - pl UK 5 - o

Visina biljke (mm) 89,64 34,00 61,03 42,98 49,29 46,56 38,12 55,06 38,48

Duljina Duljina Promjer Duljina lista s lisne lisne plojke biljke peteljkom peteljke (mm) (mm) (mm) (mm) 186,84 111,46 76,28 35,18 877,63 56,28 29,11 27,17 71,37 91,69 60,08 31,61 77,41 58,16 31,60 26,56 69,20 57,33 22,03 25,86 117,74 65,22 37,59 27,63 96,93 53,43 29,26 24,16 98,82 68,94 22,30 24,34 76,19 35,31 17,70 18,91

irina Duljina lisne Broj Broj cvijeta plojke listova cvjetova (mm) (mm) 38,03 48,00 2,75 13,24 31,67 19,70 2,75 16,49 32,47 9,00 24,77 5,90 2,50 17,47 28,43 9,71 28,86 13,10 26,76 13,70 6,33 17,20 27,29 14,00 3,67 14,78 22,03 10,67 2,67 17,71

irina cvijeta (mm)

Duljina cvjetne Broj peteljke vrijea (mm) 10,69 72,68 6,17 16,35 49,76 1,00 13,61 14,31 18,93 15,77 60,28 52,43 93,79 66,33 1,00 2,00 1,25 2,50 1,33

Tablica 3: Prosjene vrijednosti svojstava vegetativnog rasta uzoraka samoniklih populacija Broj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Uzorkovana Veliina populacija uzorka (n) akovec 8 pl. akovec 10 vani Kalnik pl. 10 Kalnik 10 vani Kalnik 20 mea pl. Kalnik mea 20 vani. Vratno 19 lugarnica pl. Vratno 20 lugarnica v. A pl. 10 A vani 10 B pl. 20 B vani 20 Varijacijska irina Visina biljke (mm) 11.88 16.93 17.94 23.86 21.90 25.57 25.44 32.31 51.62 41.66 32.66 53.39 41.51 Promjer biljke (mm) 50.71 55.10 80.97 103.95 84.06 107.91 85.97 90.70 118.33 98.15 99.60 143.94 93.23 Broj vrijea 0.50 2.20 2.10 3.30 0.70 1.15 1.20 1.80 2.50 1.70 1.95 3.20 2.80

Tablica 4: Prosjene vrijednosti broja i veliine listova uzoraka samoniklih populacija Veliin a uzorka (n) 8 10 10 10 20 20 19 Duljin a cijelog lista (mm) 22.33 35.70 30.30 28.85 39.93 37.63 31.68 Duljin a lisne peteljk e (mm) 8.10 20.34 12.63 12.55 18.38 16.67 14.67 Duljin a lisne plojke (mm) 14.23 15.36 17.67 16.30 21.55 20.96 17.01 irin a lisne plojk e (mm) 12.83 13.92 16.64 15.76 25.94 23.33 18.46 Omjer duljina/ir ina lisne plojke 1.11 1.10 1.06 1.03 0.83 0.90 0.92

Bro j

Uzorkovan a populacija akovec pl. akovec vani Kalnik pl. Kalnik vani Kalnik mea pl. Kalnik mea vani. Vratno

Broj listov a 10.38 21.00 28.80 27.90 16.35 21.05 23.26

1 2 3 4 5 6 7

8 9 10 11 12

lugarnica pl. Vratno lugarnica 20 v. A pl. 10 A vani 10 B pl. 20 B vani 20 Varijacijska irina

23.95 45.80 18.80 23.00 36.30 35.42

36.85 57.20 30.71 42.11 39.35 34.87

20.21 28.44 14.17 20.35 21.47 14.21

16.64 28.76 16.54 21.76 17.88 14.53

18.45 32.13 19.34 25.30 21.31 19.30

0.90 0.90 0.86 0.86 0.84 0.28

Tablica 5: Prosjene vrijednosti broja i veliine cvjetova uzoraka samoniklih populacija Veliina Uzorkovana Broj uzorka populacija (n) akovec 8 pl. akovec 2 10 vani 3 Kalnik pl. 10 Kalnik 4 10 vani Kalnik 5 20 mea pl. Kalnik 6 mea 20 vani. Vratno 7 19 lugarnica pl. Vratno 8 20 lugarnica v. 9 A pl. 10 10 A vani 10 11 B pl. 20 12 B vani 20 Varijacijska irina 1 Broj cvjetova 0.00 0.30 0.00 1.40 0.00 0.05 0.40 2.75 2.10 1.60 0.50 2.75 2.75 Duljina cvijeta (mm) 17.53 16.61 15.86 10.92 15.72 10.22 16.12 13.77 16.77 7.31 Promjer cvijeta (mm) 10.65 13.17 16.04 9.29 11.49 11.00 12.82 11.66 12.24 6.75 Duljina cvjetne peteljke (mm) 49.37 63.45 40.06 31.25 40.73 47.19 50.60 55.18 54.86 32.20

Razliiti kultivari i populacije razliito su se ponaale u uvjetima negrijanog zatienog prostora i gredice na otvorenom. Openito su biljke uzgajane u negrijanom zatienom prostoru cvale ranije, jae, ali krae vrijeme (idovec, V., Vrek, I., Poljak, M.: Sweet violet flowering dynamics. 10th International Symposium on Flower Bulbs and Herbaceous Perennials, ISHS, Lisse, Nizozemska, 20-24. 04. 2008.). Kultivari uzgojeni u negrijanom plasteniku bili su znatno vii od onih na otvorenom, a kultivar UK 1 (Cur d'Alsace) odlikovao se i velikim brojem vrijea. Populacije uzgajane na otvorenom procvale su kasnije,

ali je cvatnja trajala dulje vremensko razdoblje. Populacije Klanjec, estine i Fraterica imale su vie cvjetnih pupova i cvjetova u uvjetima negrijanog plastenika po biljci, dok su populacije Kalnik, Vratno i akovec bolje reagirale na uvjete uzgoja na otvorenom. Usporedba introduciranih kultivara nije bila mogua jer su presadnice slabo podnijele transport i osim kultivara Cur D'Alsace i The Czar, uzgojene su samo na otvorenom (tijekom ljeta 2007. te su biljke iskoritene kao matini materijal). Tijekom ljeta, srpanj 2007. proveden je pokus kojim se eljela utvrditi najuinkovitija metoda vegetativnog razmnoavanja mirisave ljubiice. Biljke uzorka 'A' uzgojene iz sjemena i uzgajane u uzgojnim posudama u plasteniku Zavoda razdijeljene su te je dobiveno 180 lonanica posaenih u uzgojne posude 14 cm, u Klasmann supstrat 1. Razmnoavanjem vrijeama biljaka kultivara Cur d'Alsace (UK-1) dobiveno je 100 lonanica u uzgojnim posudama 14 cm, Klasmann supstrat 1. Za razmnoavanje reznicama koritene su biljke populacije Kalnik. Reznice su umoene u hormon za ukorjenjivanje Rhizopon za zeljaste biljke, te utaknute u supstrat Klasmann Steckmedium u stiroporne multipot ploe 106 sadnih mjesta (4 kom.). Poetkom kolovoza biljke su premjetene u zasjenjeni zatieni prostor na OPG Betak, Adamovec. Biljke su 1. put izmjerene tjedan dana nakon razmnoavanja, odnosno za biljke uzgojene iz reznica prilikom presaivanja u uzgojne posude 14 cm, Klasmann supstrat 1. Drugo mjerenje bilo je u zadnjoj treini rujna prilikom presaivanja dijela biljaka na gredice na otvoreno. Tablica 6: dinamika rasta s obzirom na nain razmnoavanja u 2 termina mjerenja 1. mjerenje visina biljke UK - 1 5,02 9,00 1,00 8,00 KR 5,88 10,20 3,00 7,20 promjer biljke AD 9,40 20,50 2,00 18,50 UK - 1 9,03 23,50 1,00 22,50 KR 6,75 10,40 3,00 7,40 broj listova AD 8,92 33,00 1,00 32,00 UK - 1 5,52 18,00 1,00 17,00 KR 5,03 11,00 2,00 9,00

AD prosjek 4,73 maksimum 14,00 minimum 1,00 v 13,00

2. mjerenje

visina biljke UK - 1 14,20 24,00 2,00 22,00 KR 5,13 8,30 1,00 7,30

promjer biljke AD 23,37 36,00 6,00 30,00 UK - 1 25,26 40,00 8,00 32,00 KR 8,40 15,00 2,00 13,00

broj listova AD 23,31 64,00 4,00 60,00 UK - 1 18,21 39,00 2,00 37,00 KR 6,44 11,00 2,00 9,00

AD 11,62 prosjek maksimum 17,00 5,50 minimum 11,50 v

Kod uzgoja biljaka u grijanom plasteniku uz dodatno osvjetljavanje nije u pogledu dinamike rasta (visina i promjer biljaka te broj listova) i cvatnje bilo znaajnih razlika u odnosu na biljke uzgajane u grijanom plasteniku bez dodatnog osvjetljavanja. Kvalitativni podaci U obje godine provedbe pokusa, zime su na podruju Zagreba bile blage i bez snijega to je utjecalo na raniji poetak vegetacije. Naroito je zima 2006/07 s velikim brojem sunanih dana povoljno utjecala na rast i razvoj biljaka na otvorenom, ali i u zatienim prostorima.

Kako je mirisava ljubiica trajnica, u prvoj godini nakon presaivanja nije pokazala pun intenzitet cvatnje. Zakljuci Provedeni pokusi ukazuju da postoji mogunost uzgoja mirisave ljubiice na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja se u proljetnom razdoblju bave proizvodnjom ljetnica. U poetnim fazama proizvodnje ljetnica (kraj sijenja, poetak veljae) potrebno je u uzgoju odravati relativno visoke temperature zraka (do 22C) u odnosu na esto jo niske vanjske temperature zraka to uzrokuje poviene trokove za ionako skupe energente. Osnovna je pak proizvodnja jo ograniena na mali prostor zatienog prostora dok je velik dio prazan. Organiziranjem proizvodnje mirisave ljubiice u uzgojnim posudama u tom neiskoritenom djelu zatienog prostora postigla bi se vea iskoristivost grijanog zatienog prostora te smanjili prekidi u prodaji cvjearskih kultura pogotovo jer se radi o proizvodu koji zbog svoje atraktivnosti i simbolike vrijednosti ima svoje mjesto na tritu rezanog cvijea i proljetno cvatuih lonanica. Potrebno je dalje nastaviti s pokusima kako bi se poboljala tehnologija proizvodnje, a takoer i kvalitetno osmiljavanje marketinga samog proizvoda.

R. b.* Datum 1. Plae i putni trokovi BL-81 27. 04. 2006. BL-81 27. 04. 2006. BL-81 27. 04. 2006. TE-79 27. 06. 2006. TE-68 18. 05. 2007. BA-154 23. 07. 2007. BA-196 18. 09. 2007. BABL-214 09. 10. 2007. BABL-214 09. 10. 2007. BA-219 16. 10. 2007. BABL-244 20. 11. 2007. BABL-244 20. 11. 2007. TE-220 31. 12. 2007. BA-16 21. 01. 2008. BL-16 BL-16 TEPL-6 BA-141 27. 02. 2008. 27. 02. 2008. 06. 06. 2008. 02. 07. 2008.

Opis Vukobratovi dnevnica Krievci idovec dnevnica Krievci idovec naknada za kilometrau Plae Jeli, Luketi Plae - suradnicima Studentski centar Zagreb Sandro Hussri* Hrvatski farmer kotizacija idovec idovec dnevnica Ilok idovec naknada za kilometrau Polet d.o.o. prijevoz idovec idovec dnevnica Hvar idovec hotel Hvar Simpozij Opatija kotizacija idovec Drutvo za kulturu pejzaa kotizacija idovec ulinovi Holjevac** dnevnica Opatija ulinovi Holjevac naknada za kilometrau Plae suradnicima Studentski centar Zagreb

Iznos 170.00 170.00 294.00 1.289.20 15,025.55 4,123.70 500.00 170.00 1,586.00 395.00 850.00 3,739.25 600.00 100.00 170.00 896.00 17,294.79 2,945.50 50,318.99

UKUPNO: 2. Materijalni trokovi TE-146 31. 12. 2005. BA-36 16. 02. 2006. BA-76 05. 04. 2006. BL-102 29. 05. 2006. BL-124 05. 07. 2006. BL-135 19. 07. 2006. BA-207 26. 09. 2006. BL-189 BL-228 TE-173 18. 10. 2006. 13. 12. 2006. 31. 12. 2006.

BA-86 23. 04. 2007. BA-155 24. 07. 2007. BA-162 02. 08. 2007. BA-195 17. 09. 2007. BABL-193 13. 09. 2007. BA-152 16. 07. 2008. TE-71 18. 07. 2008. UKUPNO: 3. Opi trokovi TE-146 31. 12. 2005. TE-58 31. 05. 2006.

Zajedniki trokovi Zavoda GIS IMPRO, popravak plastenika Sjemenarna Zagreb, supstrat Klasmann S2 Zeleni vrt, Mesurol AGRO-MK, Mesurol i Hercules AGROMAIS, Vertimec ZABA, uplata za ljubiice C.W.Groves & Son LTD Sjemenarna Zagreb, etikete i supstrat Klasmann S2 Sjemenarna Zagreb, supstrat Klasmann S2 Tereenje telefona 8-9/2006 Euro-Brod supstrat Euro-Brod supstrat Euro-Brod sredstva Euro-Brod supstrat Sjemenarna, Rhizopon T-Mobile usluge Analiza biljnog materijala

750.00 288.10 1,152.75 38.00 183.00 81.90 7,887.33 507.50 240.00 207.50 1,352.47 1,484.41 3,391.60 1,468.28 294.40 120.25 11,135.28 30,582.77 1,500.00 5,000.00

Prijenos sredstava - materijalni trokovi AF Prijenos sredstava - materijalni trokovi AF

10

TE-142 31. 08. 2007. UKUPNO: 4. Nova oprema BA-94 28. 04. 2006. UKUPNO: 5. Potroni materijal BL-29 10. 02. 2006. BL-84 03. 05. 2006. BL-84 03. 05. 2006. BL-189 18. 10. 2006. BABL-147 13. 07. 2007. BA-193 13. 09. 2007. BABL -214 09. 10. 2007. BABL -214 09. 10. 2007. BABL -214 09. 10. 2007. UKUPNO: 1+2+3+4+5=

Prijenos sredstava - materijalni trokovi AF

3,000.00 9,500.00 833.26 833.26 499.96 330.00 250.98 404.27 75.90 1,202.31 14.70 159.00 10.65 2,947.77 94,182.79

Probus: DT-8820 mjera okolia

Metro, HP Deskjet Cartridge Tehniar Birocomp; Flash Drive USB Metro; kancelarijski pribor Metro; kancelarijski pribor Etikete Retel-HP A618 DM; rukavice prskalice HP potanske usluge

* Studentski centar Zagreb Sandro Hussri praenje pojave bolesti, tetnika, odravanje matinog nasada ljubiica ** ulinovi Holjevac koautorica rada

11