Gimnazija “Fran Galović” Koprivnica 6. ožujka 2023.g.

1. b

ISTRAŽIVAČKI RAD

BRZINA RASTA TRAVE

OVISNO O KLIMI
Autor:
Niko Brkić
UVOD
Trave (lat. Poaceae), znane pod nazivima travovoke i prave trave, porodica su biljaka
jednosupnica, a pripadaju redu travolike (lat. Poales). Trave su osobito važne za različite
oblike travnjaka (livade, pašnjaci, prerije, stepe), kojima često daju izgled (aspekt). Stabljika
je najčešće okrugla, člankovita, razlučena u koljenca i šuplje članke. Listovi su linealni ili
suličasti s usporednim žilama, bez peteljke, s produženim rukavcem koji na gornjem kraju
najčešće nosi kožičastu izraslinu, jezičac ili ogrljak, katkad razvijen kao vijenac dlaka. Cvjetovi
su sitni, pretežito dvospolni, rijetko jednospolni i jednodomni (npr. kukuruz), obavijeni
dvama listićima, od kojih se donji naziva obuvenac i odgovara zalisku, a gornji je košuljica, no
u nekih nije razvijena. Plod je pšeno (lat. caryopsis), nepucavac u kojega je sjemenka srasla s
usplođem. Sitni se cvjetovi, pojedinačno ili više njih zajedno, nalaze u klasićima koji su
obavijeni pljevicama i najčešće skupljeni u cvatove različita oblika (metlica, klas, grozd,
glavica, repić i dr.). Trave obilježava neprimijetni cvijet te dugo i usko lišće. Trave čine
dominantnu vegetaciju na svim dijelovima Zemlje i mogu se naći u raznim vrstama staništa
(široko su raspostranjene). Ekonomski su najvažnija skupina jednosupnica koje cijelom
svijetu daju žitarice u obliku riže, kukuruza i pšenice. Od posebnog su značaja za životinje kao
hrana i u nekih vrsta preharana u ljudi. Trava najbolje niče na temperaturi od 13 do 15°C,
tako da se može posijati i u jesen i u rano proljeće. Važno je spomenuti da se travu može
sijati i na osunčanom mjestu, a uspjet će i u hladu te ujedno podnosi i razne. vremenske
neprilike.
Pšenica (lat. Triticum) je rod biljaka iz porodice trava (lat. Poaceae) od kojeg se vrste uzgajaju
širom svijeta te je od iznimnog značaja za ljudsku prehranu. Plod je pšeno (lat. caryopsis).
Rodu pripadaju 22 vrste, od kojih su mnoge poznate već od davnine kao kulturne biljke.
Uzgoj pšenice raširen je gotovo po cijelom svijetu zahvaljujući njezinoj sposobnosti
prilagođivanja različitim klimatskim uvjetima. Pšenica je ponajprije kultura nizinskih
(stepskih) područja. Pšenica je kultura kontinetalne klime. Najpovoljnija temperatura za
njezino klijanje i nicanje jest 14 - 20 °C i pri toj temperaturi pšenica niče za 5 - 7 dana. Pri
temperaturi od 7 do 8 °C, niče za 17 - 20 dana, a pri nižim temperaturama klijanje i nicanje
još je sporije. Kada ima dva do tri lista, ako je dobro ukorjenjena i ishranjena, može podnijeti
i do -20 °C, a prekrivena snježnim pokrivačem čak i niže temperature. Pšenica uspijeva na
područjima s vrlo različitom količinom i rasporedom oborina. Nedostatak vlage u tlu na kraju
busanja, kada se završava formiranje klasića, odrazit će se manjom duljinom klasa i manjim
brojem plodnih klasića. Ako vlage nedostaje u prvih deset dana (poslije početka vlatanja),
dužina klasa te broj klasića ostati će normali, a smanjiti će se samo broj oplođenih cvjetova i
broj zrna u klasu. Rezultat toga biti će smanjenje prinosa. Potreba za vodom povećana je u
vrijeme nicanja. Pšenici najbolje odgovaraju duboka, umjereno vlažna tla bogata humusom
(više od 2 %) te blago kisele reakcije (pH 6,5 - 7). Vrlo je zahtjevna te joj odgovaraju tla poput
černozema, livadske crnice, plodne gajnjače i aluvijalna tla bez prisutnosti podzemnih voda.

Cilj ovog istraživačkog rada je sljedeći:

 1. saznati ovisnost brzine rasta trave o klimi
2. saznati kakvi će uvjeti bolje pogodovati rastu trave

Zavisna varijabla u ovom radu bit će brzina rasta trave, a neovisna varijabla klima (odnosno
uvjeti u kojima će se trava nalazti). Pretpostavka istraživanja je da će brže rasti ona trava koja
će se nalaziti u povoljnijoj klimi i time biti više podložena utjecaju sunca, topline i
optimanlnoj količini vode.

Istraživački rad će se provoditi na način da će se jednaka količina odabrane trave (u ovome

radu radit ćemo s vrstom iz roda pšenice) posaditi u dvije jednake tegle koje će biti
postavljene na dva razičita mjesta te će se promatrati brzina rasta trave ovisno o okoloinskim
uvjetima. Trava će se mjeriti jednom dnevno.

Našu pretpostavku o brzini rasta trave ovisno o klimi u kojoj se nalazi provjerit ćemo
pramatranjem dvaju uzoraka trava smještenih na različitim mjestima te promatrati brzinu
njihova rasta u periodu od mjesec dana. Tako ćemo analizom i obradom podataka
prikupljenih tijekom rada, uspjeti utvrditi ovisnot brzine rasta trave ovisno o klimi te zatim
potvrditi ili negirati početnu pretpostavku.
METODE RADA

Materijal potreban za izvršenje ovoga israživačkog rada je sljedeći: pšenica, zemlja za cvijeće
i dvije tegle. Dalje, potreban nam je i određen pribor, a to su: ravnalo za mjerenje rasta
pšenice, mobitel za praćenje temperature i fotogtrafiranje rasta pšenice i voda za zalijevanje
pšenice.

U svrhu istraživanja koristit ćemo pšenicu. Prije nego ju posadimo, pšenicu ćemo staviti u
posudu i zaliti ju s vodom kako bi ubrzali klijanje. Nakon 24 sata, pšenicu ćemo podijeliti na
dva jednaka dijela. Posadit ćemo pšenicu u dvije tegle jednake veličine. Prtethodno ćemo u
tegle pripremiti zemlju za sadnju cvijeća. Kada posadimo pšenicu, zalit ćemo ju. Jednu teglu
pšenice stavit ćemo kod prozora u kući (tegla 1). U kući će temperatura biti između 18 i 21
celzijeva stupnja, a kod prozora će imati dovoljno sunčeve svjetlosti. Drugu teglu, ćemo
staviti vani, na terasu (tegla 2) gdje će biti izložena prirodnim uvjetima (metorološki uvjeti).
Pšenicu u obje tegle zalijevat ćemo svaki treći dan.

Rast pšenice mjerit ćemo svaki dan te će pšenica ujedino biti fotografirana, a podaci o visini
pšenice bit će zabilježeni u tablicama (Tablica 1. i Tablica 2.).

Tablica 1. Tablica za praćenje brzine rasta pšenice u tegli 1 (smještenoj u kući)

DATUM MJERENJA VISINA PŠENICE (u cm) TEMPERATURA

Tablica 2. Tablica za praćenje brzine rasta pšenice u tegli 2 (smještenoj na terasi)

DATUM MJERENJA VISINA PŠENICE (u cm) TEMPERATURA

LITERATURA

1. Trava, Vrtlarica, https://www.vrtlarica.hr/trava-sadnja-uzgoj/ , pristupljeno 4.3.2023.

2. Trave, Hrvatska enciklopedija, https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?
ID=62106 , pristupljeno 4.3.2023.
3. To je samo obična trava!, Bioteka,
http://www.bioteka.hr/modules/zivisvijet/article.php?storyid=89 , pristupljeno
5.3.2023.
4. Pšenica, Agroklub, https://www.agroklub.com/sortna-lista/zitarice/psenica-108/ ,
pristupljeno 5.3.2023.
5. Pšenica, Hrvatska enciklopedija, https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?
ID=50972 , pristupljeno 5.3.2023