Državni Pedagoški Standardi

1
Dravni pedagoki standardi

Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
Impressum
Dravni pedagoki standardi Nakladnik: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH Za nakladnika: prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar Urednici: prof. dr. sc. Dragan Primorac, prof. dr. sc. Dijana Vican, mr. sc. Vini Raki, elimir Janji, prof., Ivan Milanovi Litre, dipl. teol. Grafiko oblikovanje: Vito Deveri Ilustracija na naslovnici: Boris Ljubii: H kao hrvatska znanost Tisak: Gipa d.o.o.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 680867. ISBN 978-953-6569-56-4 Zagreb, 2008. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Donje Svetice 38, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel.: + 385 (0) 1 4569 000 Faks: + 385 (0) 1 4594 301 E-pota: ured@mzos.hr URL: http://www.mzos.hr
Zagreb, 2008.
Vijee za pedagoki standard
Predsjednik Vijea prof. dr. sc. Nikola Pastuovi, Pedagoki fakultet, Sveuilite u Zagrebu
lanovi prof. dr. sc. Hildegard Auf-Frani, Arhitektonski fakultet, Sveuilite u Zagrebu prof. dr. sc. Ante Been, Pedagoki fakultet, Sveuilite u Zagrebu Marija Brana, prof., Hrvatska gimnazija Rovinj, Rovinj prof. dr. sc. Sergej Gabrek, vanjski suradnik, Centar za promociju znanja, Ljubljana, Slovenija Vinko Grgi, prof., Osnovna kola akovec, akovec prof. dr. sc. Josip Grguri, Klinika za djeje bolesti, Zagreb Marija Ivankovi, prof., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH Vojko Kraneli, prof., Ekonomska i birotehnika kola, Bjelovar Zvonimir Laktai, prof., Sindikat hrvatskih uitelja, Zagreb Toni Padovan, prof., Osnovna kola Blato, Blato na Koruli, Korula doc. dr. sc. Ivica Pain, Katoliki bogoslovni fakultet u akovu, Sveuilite u Osijeku Sonja Pribela Hodap, prof. psiholog, Djeji vrti Crikvenica i Udruga RODA Josip Prpa, prof., Gimnazija Vukovar, Vukovar prof. dr. sc. Ivan Prskalo, Uiteljska akademija, Sveuilite u Zagrebu mr. sc. Mirko Rui, Filozofski fakultet, Sveuilite u Splitu Danica Sinoi, prof., Osnovna kola Fran Frankovi, Rijeka doc. dr. sc. Danijela ivkovi, Filozofski fakultet, Sveuilite u Zagrebu Sanja upa, dipl. uiteljica, Osnovna kola Spinut, Split
Uvodna rije
Potovani, pred vama je jedinstven dokument dravnih pedagokih standarda za sve tri razine odgojno-obrazovnoga sustava: predkolsku, osnovnokolsku i srednjokolsku, a koje je na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, dana 16. svibnja 2008. godine, donio Hrvatski sabor. Dravnim pedagokim standardima utvreni su optimalni prostorni, kadrovski, zdravstveni, tehniki, informatiki i drugi normativi koji slue kao putokaz za osiguravanje ujednaenih uvjeta rada u odgojno-obrazovnim ustanovama. Svrha je pedagokih standarda da temeljem propisanih kriterija unaprijede sveukupnu djelatnost na jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada odgojno-obrazovnih ustanova. Jednaki uvjeti rada pretpostavka su za osiguravanje vie kvalitete odgoja i obrazovanja. Znaaj ovoga dokumenta najbolje ilustrira injenica da je posljednji ovakav dokument, onaj za predkolske ustanove, donesen 1983. godine, a za osnovnu i srednju kolu pedagoki standardi desetljeima nisu redefinirani. Mjerila dravnih pedagokih standarda prate vremenski koeficijenti izvodljivosti koji slue lokalnoj i upanijskoj upravi, Ministarstvu i drugim zainteresiranim ulagaima za financijsko planiranje i realiziranje pojedinih standarda. U ostvarivanju podizanja kvalitete svega onoga to ini odgojno-obrazovnu infrastrukturu trebaju biti ukljueni i osnivai odgojno-obrazovnih ustanova i institucija lokalne i regionalne razine jer odgojno-obrazovni sustav sa svojom temeljnom zadaom odgajanja i obrazovanja djece, mladih i odraslih predstavlja temelj razvoja svakoga pojedinca, svake sredine i drave. Prema tome, planiranje, vremenik ostvarenja oekivanih standarda i sudjelovanje u financiranju obveza je drutva u cjelini. Izraavam posebnu zahvalnost lanicama i lanovima Vijea za pedagoki standard, lanicama i lanovima povjerenstava i radnih skupina, socijalnim partnerima te svima onima koji su dali svoj doprinos u osuvremenjivanju uvjeta pouavanja i uenja u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama te onima koji su svojim primjedbama, preporukama i komentarima pomogli u izradbi ovoga vrijednog dokumenta. Vjerujui da smo ozbiljujui procese promjene u odgojno-obrazovnome sustavu osvijestili naelo podijeljene odgovornosti, pozivam sve sudionike na ostvarenje misije poboljanja, unaprjeivanja i stvaranja najviih standarda kvalitete odgoja i obrazovanja. Predanost ciljevima i dosljednost u njihovu ostvarenju bit e, nedvojbeno, na radost svima nama i naratajima koji dolaze. prof. dr. sc. Dragan Primorac ministar znanosti, obrazovanja i porta
Sadraj
Uvodna rije
1. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE I. II. III. IV. 10 V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. Temeljne odredbe Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi Predkolski odgoj i naobrazba djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djeca s tekoama i darovita djeca) Predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu Predkolski odgoj i naobrazba na jeziku i pismu nacionalne manjine Ustroj predkole Mjerila za broj djece u odgojno-obrazovnim skupinama Mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu Mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu Mjerila za financiranje programa djejih vrtia Materijalni i financijski uvjeti rada Osnovna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe Zavrne odredbe PRILOG Koeficijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda 2. DRAVNI PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA I. II. III. IV. V. Temeljne odredbe Mjerila za ustroj mrea kola na podrujima upanija Mjerila za ustroj osnovne kole kao javne ustanove, za ustroj podrune kole i za ustroj nastave u dislociranome objektu osnovne kole Mjerila za broj razrednih odjela u osnovnoj koli kao samostalnoj ustanovi Mjerila za broj uenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini
11 13 14 18 18 19 19 21 28 29 29 34 35 35 37 37
39 42 44 45 45
VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV.
Mjerila za uitelje, strune suradnike, ravnatelje i druge radnike u osnovnoj koli Mjerila za optereenost uenika satima nastavnog plana i programa Mjerila za trajno profesionalno usavravanje, napredovanje ravnatelja, uitelja i strunih suradnika te mjerila za osposobljavanje i struno usavravanje ostalih radnika Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli Mjerila za posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnome kolstvu Mjerila uenikog standarda Mjerila za kolu vjebaonicu i za kolu u kojoj se provode istraivanja Sustav kvalitete osnovnog kolstva Sredstva za provedbu pedagokog standarda Prijelazne i zavrne odredbe PRILOG Koeficijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda
47 49 50 51 60 65 67 68 68 68 70 71 11
3.
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD SREDNJOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA I. II. III. IV. V. VI. Temeljne odredbe Mjerila za veliinu srednjokolske ustanove Mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa Posebne odgojno-obrazovne potrebe u srednjem kolstvu Ueniki dom Prijelazne i zavrne odredbe PRILOG Koeficijent izvodljivosti Dravnoga pedagokog standarda 73 74 77 97 100 108 109 110
12
D R AV N I P E D A G O K I S TA N D A R D
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE1
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1. Ovim Dravnim pedagokim standardom predkolskog odgoja i naobrazbe (u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se: programi s obzirom na trajanje i namjenu, predkolski odgoj i naobrazba djece i djece s posebnim potrebama i to djece s tekoama i darovite djece, predkolski odgoj i naobrazba djece hrvatskih graana u inozemstvu, predkolski odgoj i naobrazba djece pripadnika nacionalnih manjina, ustroj predkole, mjerila za broj djece u odgojnim skupinama, mjerila za broj odgojitelja, strunih suradnika i ostalih radnika u djejem vrtiu, mjere zdravstvene zatite i prehrane djece u djejem vrtiu, mjerila za financiranje programa djejih vrtia, materijalni i financijski uvjeti rada, prostori djejeg vrtia, higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu, mjerila za opremu djejeg vrtia, mjerila za didaktika sredstva i pomagala.
13
1 Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbe donesen je 16. svibnja 2008. godine te objavljen u Narodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.
lanak 2. (1) Ovim se Standardom utvruju uvjeti za rad djejih vrtia i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranog oblika odgojno-obrazovnog rada s djecom predkolske dobi. (2) U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi imaju sljedea znaenja: 1. Djeji vrti predkolska ustanova (sa ili bez podrunica) u kojoj se provode organizirani oblici izvanobiteljskog odgojno-obrazovnog rada, njege i skrbi o djeci predkolske dobi. 2. Zgrada djejeg vrtia objekt koji moe imati najvie 10 odgojno-obrazovnih skupina. 3. Dijete osoba u dobi od est mjeseci do polaska u kolu koja polazi organizirani oblik predkolskog odgoja i naobrazbe i aktivni je sudionik odgojno-obrazovnog procesa koji se ostvaruje u djejem vrtiu. 4. Dijete s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama jest: dijete s tekoama dijete s utvrenim stupnjem i vrstom tekoe po propisima iz socijalne skrbi, koje je ukljueno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u djejem vrtiu, ili posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu ili darovito dijete dijete kojem je utvrena iznadprosjena sposobnost u jednom ili vie podruja ukljueno u jasline i vrtine programe predkolskog odgoja i naobrazbe. 5. Program akt kojim se propisuju opi ciljevi i sadraji, materijalni uvjeti i nositelji odgojnoobrazovnog rada prema Programskom usmjerenju predkolskog odgoja i obrazovanja predkolske djece. 6. Odgojitelj struno osposobljena osoba za odgojno-obrazovni rad s djecom u djejem vrtiu ili drugoj pravnoj osobi koja obavlja djelatnost predkolskog odgoja i naobrazbe. 7. Struni suradnik struno osposobljena osoba sa zanimanjem pedagoga, psihologa i strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila koja prua pomo djeci i odgojiteljima u odgojno-obrazovnom radu i koja pridonosi razvoju i unapreenju djelatnosti predkolskog odgoja. 8. Struno usavravanje trajno profesionalno napredovanje odgojitelja, strunih suradnika i ravnatelja te drugih odgojno-obrazovnih radnika u djejem vrtiu radi unapreenja odgojno-obrazovnog rada.
14
II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDKOLSKE DOBI

lanak 3. (1) Programi odgoja i naobrazbe s obzirom na trajanje mogu biti: cjelodnevni u trajanju od 7 do 10 sati dnevno, poludnevni u trajanju od 4 do 6 sati dnevno, viednevni u trajanju od jednoga do 10 dana (programi izleta, ljetovanja i zimovanja), programi u trajanju do 3 sata dnevno. (2) Programi odgoja i naobrazbe djece predkolske dobi jesu: 2.1. Redoviti programi su cjeloviti razvojni programi odgoja i naobrazbe djece u dobi od est mjeseci do polaska u kolu koji su namijenjeni djeci za zadovoljavanje njihovih potreba i potreba roditelja u razliitome trajanju. 2.2. Posebni programi su: a) programi ranog uenja stranog jezika, b) glazbeni programi, c) likovni programi, d) dramsko-scenski programi, e) informatiki programi, f ) portski programi te programi ritmike i plesa, g) ekoloki programi i programi odgoja za odrivi razvoj, h) vjerski programi, i) programi zdravstvenog odgoja, j) programi za djecu s posebnim zdravstvenim potrebama (djeca s akutnim bolestima i potrebama, djeca s kroninim bolestima, djeca s poremeajem tjelesne teine, endokrinolokim i drugim poremeajima), k) programi rada s roditeljima, l) preventivni programi, programi sigurnosti te interventni, kompenzacijski i rehabilitacijski programi. 2.3. Alternativni odgojno-obrazovni programi prema koncepcijama Marije Montessori, Rudolfa Steinera, sestara Agazzi, Jurgena Zimmera, Reggio koncepciji i drugo. 2.4. Programi javnih potreba organiziraju se i realiziraju za: a) djecu s tekoama, b) darovitu djecu, c) djecu hrvatskih graana u inozemstvu, d) djecu pripadnike nacionalnih manjina,
15
PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE
e) djecu u godini prije polaska u osnovnu kolu koja nisu obuhvaena redovitim programom predkolskog odgoja (program predkole). (3) Programi iz stavka 2. ovoga lanka mogu se izvoditi i kao eksperimentalni programi. (4) Djeji vrti prema svojim posebnostima (kulturi, tradiciji, geografskim specifinostima i drugo) razvija svoj odgojno-obrazovni program.
III. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (DJECA S TEKOAMA I DAROVITA DJECA) Predkolski odgoj i naobrazba djece s tekoama
lanak 4. (1) Djeca s tekoama ukljuuju se u redoviti ili program javnih potreba predkolskog odgoja i naobrazbe. (2) Djecom s tekoama u smislu ovoga Standarda smatraju se: djeca s oteenjem vida, djeca s oteenjem sluha,
16
djeca s poremeajima govorno-glasovne komunikacije, djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim imbenicima ili psihozom, djeca s poremeajima u ponaanju, djeca s motorikim oteenjima, djeca snienih intelektualnih sposobnosti, djeca s autizmom, djeca s viestrukim tekoama, djeca sa zdravstvenim tekoama i neurolokim oteenjima (dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slino). (3) Lakim tekoama djece smatraju se: slabovidnost, nagluhost, oteana glasovno-govorna komunikacija, promjene u osobnosti djeteta uvjetovane organskim imbenicima ili psihozom,
poremeaji u ponaanju i neurotske smetnje (agresivnost, hipermotorinost, poremeaji hranjenja, enureza, enkompreza, respiratorne afektivne krize), motorika oteenja (djelomina pokretljivost bez pomoi druge osobe), djeca sa smanjenim intelektualnim sposobnostima (laka mentalna retardacija). (4) Teim tekoama djece smatraju se: sljepoa, gluhoa, potpuni izostanak govorne komunikacije, motorika oteenja (mogunost kretanja uz obveznu pomo druge osobe ili elektromotornog pomagala), djeca znaajno snienih intelektualnih sposobnosti, autizam, viestruke tekoe (bilo koja kombinacija navedenih teih tekoa, meusobne kombinacije lakih tekoa ili bilo koja laka tekoa u kombinaciji s lakom mentalnom retardacijom). lanak 5. Programi rada za djecu s tekoama provode se s djecom starosne dobi od est mjeseci do polaska u kolu, i to ukljuivanjem djece u: odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom posebne ustanove. lanak 6. U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom ukljuuju se, na temelju miljenja strunog povjerenstva (osnovanog po propisima iz podruja socijalne skrbi), miljenja strunih suradnika (pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila), vie medicinske sestre i ravnatelja djejeg vrtia kao i odgovarajuih medicinskih i drugih nalaza, miljenja i rjeenja nadlenih tijela, ustanova i vjetaka, i to: djeca s lakim tekoama koja s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, uz osiguranje potrebnih specifinih uvjeta mogu svladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu tekou nemaju dodatne tekoe, osim lakih poremeaja glasovno-govorne komunikacije; djeca s teim tekoama uz osiguranje potrebnih specifinih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.
17
lanak 7. (1) U odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom u djejem vrtiu ukljuuju se djeca s tekoama kojima se vrsta i stupanj tekoe utvruje prema propisima iz podruja socijalne skrbi. (2) Djeca iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim sposobnostima, potrebama i interesima imaju pravo i na ukljuivanje u redovite, posebne te alternativne programe s ostalom djecom. (3) Prosudbu o ukljuivanju djece iz stavka 1. ovoga lanka donosi tim strunjaka (struni suradnici, via medicinska sestra i ravnatelj) djejeg vrtia. (4) Tim strunjaka djejeg vrtia, u svrhu ostvarivanja prava djeteta iz stavka 1. ovoga lanka na ukljuivanje u redovite, posebne i alternativne programe s ostalom djecom donosi program ukljuivanja za svako dijete prilagoen njegovim sposobnostima, potrebama i interesima. lanak 8. (1) Posebne ustanove za provedbu programa rada s djecom s tekoama od navrenih est mjeseci do polaska u kolu jesu: djeji vrtii osnovani za rad s djecom s tekoama, odgojno-obrazovne ustanove,
18
ustanove socijalne skrbi, zdravstvene ustanove. (2) U posebne odgojno-obrazovne ustanove ukljuuju se djeca s tekoama ako ta ustanova ima prostorne i kadrovske uvjete za formiranje odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa. (3) U ustanove socijalne skrbi ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je, sukladno zakonu kojim se ureuju odnosi iz podruja socijalne skrbi, utvreno izdvajanje iz obitelji uz smjetaj u ustanovu socijalne skrbi koja provodi predkolski odgoj. (4) U zdravstvene ustanove ukljuuju se djeca s tekoama kojoj je zbog zdravstvenih razloga potreban smjetaj u zdravstvene ustanove pri kojima su ustrojeni programi predkolskog odgoja za djecu s tekoama.
Predkolski odgoj i naobrazba darovite djece

lanak 9. (1) Za darovitu djecu u djejem vrtiu osigurava se provedba posebnih programa predkolskog odgoja i naobrazbe. (2) Rano otkrivanje i utvrivanje darovitosti provodi psiholog u suradnji s drugim strunim suradnicima djejeg vrtia.
(3) Posebni program predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu donosi psiholog u suradnji s drugim strunim suradnicima i strunjacima u podruju prirodnih i humanistikih znanosti uz prethodno odobrenje ministarstva nadlenoga za obrazovanje. (4) Program iz stavka 3. ovoga lanka provode odgojitelji i struni suradnici u suradnji s ostalim odgojno-obrazovnim radnicima u djejem vrtiu, a po potrebi i s odgovarajuim strunim i znanstvenim ustanovama. lanak 10. Programi za darovitu djecu iz lanka 9. stavka 1. ovoga Standarda ostvaruju se: u svim vrstama programa i u svim odgojno-obrazovnim skupinama djejih vrtia te u kraim posebno prilagoenim programima primjerenim sposobnostima, potrebama i interesima djeteta u dogovoru s roditeljima. lanak 11. Programi namijenjeni darovitoj djeci se temelje na: individualnim sposobnostima, sklonostima i interesima, dodatnim programskim sadrajima, stalnoj suradnji s roditeljima, praenju djetetova napredovanja, stalnoj suradnji sa strunjacima i znanstvenim ustanovama. lanak 12. Posebni programi predkolskog odgoja i naobrazbe za darovitu djecu ostvaruju se kao: a) proireni redoviti programi koji su djelomino prilagoeni djetetovim izraenim interesima, sklonostima i sposobnostima, a ostvaruju se u redovitim programima predkolskog odgoja i naobrazbe. b) programi rada u manjim skupinama djece istih ili slinih sposobnosti, sklonosti i interesa organiziranjem posebnih aktivnosti (projekti, zahtjevnije logiko-didaktike igre, rad na multimedijskom raunalu i slino), c) posebno prilagoeni programi dopunjeni sadrajima koji potiu razvoj specifinih podruja darovitosti, uz potovanje razvojnih specifinosti darovitog djeteta, a ostvaruju se kao: igraonice za darovitu djecu slinih intelektualnih sposobnosti i interesa (do 15 djece) programi specifinih sadraja za djecu slinih sposobnosti, interesa i talenata (glazbena, likovna, portska, jezina, kreativna igraonica) individualni mentorski rad.
19
IV. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAANA U INOZEMSTVU

lanak 13. Programi predkolskog odgoja i naobrazbe uspostavljaju stupnjevitost odgoja i naobrazbe djece hrvatskih graana u inozemstvu kao programi pripreme za dopunske osnovne kole te obuhvaaju djecu od tri godine ivota do polaska u osnovnu kolu. lanak 14. (1) Programima predkolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu obuhvaaju se djeca predkolske dobi radi stjecanja znanja o socijalnim i kulturnim uvjetima ivota u Republici Hrvatskoj i ouvanja nacionalnog identiteta, zbog usvajanja, razvijanja i promicanja hrvatskoga jezika i kulture u zemlji u kojoj djeca borave te radi lakeg ukljuivanja u osnovnu dopunsku kolu. (2) Predkolski odgoj i naobrazbu djece hrvatskih graana u inozemstvu Republika Hrvatska promie i potie na strunoj razini pruanjem materijalne potpore u organiziranju seminara, predavanja, strunih radionica i lektorskih vjebi za predkolske radnike i uitelje koji provode krae programe s djecom u dopunskom radu te u nabavi strune i prirune literature. (3) Ministarstvo nadleno za obrazovanje duno je poticati i pruati strunu i materijalnu potporu hrvatskoj nacionalnoj manjini u inozemstvu u organiziranju predkolskog odgoja i naobrazbe za djecu hrvatskih graana u inozemstvu.
20
V. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNE MANJINE

lanak 15. (1) Programi predkolskog odgoja i naobrazbe mogu biti na jeziku i pismu nacionalne manjine i dvojezini, a provode se u odgojno-obrazovnim skupinama odreene nacionalne manjine i u predkolskim ustanovama osnovanima za djecu pripadnike nacionalnih manjina. (2) Dvojezini programi su programi koji se realiziraju na hrvatskom jeziku i materinskom jeziku nacionalne manjine u ravnomjernoj zastupljenosti. (3) Dio programa predkolskog odgoja na jeziku i pismu nacionalne manjine obvezno se izvodi i na hrvatskome jeziku u trajanju od najmanje 10 sati tjedno po odgojno-obrazovnoj skupini. (4) Predkolske ustanove za djecu pripadnike nacionalnih manjina osnivaju se pod uvjetima utvrenim Zakonom o predkolskom odgoju i naobrazbi (Narodne novine, br. 10/97. i 107/07.) i Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00.).
VI. USTROJ PREDKOLE

lanak 16. (1) Program predkole je namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu kolu, koja nisu obuhvaena redovitim programom predkolskog odgoja u djejem vrtiu. (2) Program predkole u pravilu se ustrojava u djejem vrtiu, a u mjestima gdje nema djejeg vrtia program predkole provodi osnovna kola. lanak 17. Djeji vrti, odnosno osnovna kola, za provedbu programa predkole osigurava: prostor i opremu za provedbu programa, odgojitelje, uitelje razredne nastave i strune suradnike, plan odgojno-obrazovnog rada. lanak 18. (1) Program predkole traje 250 sati, a provodi se u razdoblju od 1. listopada do 31. svibnja. (2) Iznimno, ako je programom predkole obuhvaeno manje od petero djece ili ako se ne moe organizirati prijevoz djece do vrtia, odnosno osnovne kole, program predkole moe se smanjiti, a mora trajati najmanje 150 sati u razdoblju iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 19. Broj djece u jednoj odgojno-obrazovnoj skupini za provedbu programa predkole ne moe biti vei od 20 djece. lanak 20. Oprema i organizacija prostora svrhom i namjenom mora biti primjerena djetetovoj dobi te jamiti provedbu programom odreenih zadaa.
21
VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA

lanak 21. (1) Odgojno-obrazovna skupina osnovna je jedinica u kojoj se provode razliiti programi za djecu predkolske dobi. Odgojno-obrazovne skupine ustrojavaju se prema dobi djece, vrsti i trajanju programa, sposobnostima, potrebama i interesima djece i roditelja. (2) Djeji vrti optimalne veliine ima od 17 do 20 odgojnih skupina redovitoga programa ili 340 do 400 djece ukupno.
(3) Djeji vrti s podrunim odjelima optimalne veliine ima 30 odgojnih skupina ili 600 djece. (4) Djeji vrti moe imati najmanje jednu odgojnu skupinu s najvie 25 djece. (5) Odredbe ovoga Standarda primjenjuju se na sve vrtie neovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina odnosno djece. lanak 22. (1) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu utvruje se ovisno o dobi djeteta i broju djece s tekoama ukljuene u odgojnu skupinu. (2) U odgojno-obrazovnu skupinu djece u redovitom programu u dobi: od navrenih est do navrenih 12 mjeseci moe se ukljuiti od 13 do 18 mjeseci moe se ukljuiti od 19 do 24 mjeseca moe se ukljuiti u treoj godini moe se ukljuiti u etvrtoj godini moe se ukljuiti u petoj godini moe se ukljuiti u estoj godini moe se ukljuiti u sedmoj godini do polaska u kolu moe se ukljuiti
22
najvie 5 djece, najvie 8 djece, najvie 12 djece, najvie 14 djece, najvie 18 djece, najvie 20 djece, najvie 23 djece, najvie 25 djece.
(3) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti, na temelju miljenja strunih suradnika djejeg vrtia, samo jedno dijete s lakim tekoama i tada se broj djece u skupini smanjuje za dvoje djece. (4) U odgojno-obrazovnu skupinu moe se ukljuiti samo jedno dijete s veim ili kombiniranim tekoama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za etvero. (5) U mjeovitoj odgojno-obrazovnoj skupini u redovitom programu u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine moe se ukljuiti od 1 do 3 godine moe se ukljuiti od 3 godine do polaska u kolu moe se ukljuiti od 4 godine do polaska u kolu moe se ukljuiti lanak 23. (1) Broj djece s tekoama u odgojno-obrazovnim skupinama posebnog programa u djejim vrtiima i posebnim ustanovama utvruje se ovisno o dobi djece i vrsti tekoe. najvie 10 djece, najvie 12 djece, najvie 20 djece, najvie 22 djece.
(2) Za djecu s istom vrstom tekoe u odgojno-obrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine moe se ukljuiti od 2 do 4 godine moe se ukljuiti od 3 do 7 godina moe se ukljuiti od 4 do 7 godina moe se ukljuiti najvie 3 djeteta, najvie 5 djece, najvie 5 djece, najvie 7 djece.
(3) Za djecu s autizmom, djecu razliite dobi i djecu s razliitom vrstom tekoe u odgojnoobrazovnu skupinu djece u dobi: od 1 do 2 godine moe se ukljuiti od 2 do 5 godina moe se ukljuiti od 3 do 7 godina moe se ukljuiti od 6 do 7 godina moe se ukljuiti lanak 24. Iznimno, ovisno o uvjetima rada, potrebama djece i roditelja, uvoenju pokusnih programa i slino, djeji vrti moe, uz suglasnost osnivaa, u odgojnu skupinu ukljuiti manji broj djece od broja djece za odgojne skupine utvrene ovim Standardom. najvie 2 djeteta, najvie 3 djeteta, najvie 3 djeteta, najvie 4 djeteta.
VIII. MJERILA ZA BROJ ODGOJITELJA, STRUNIH SURADNIKA I OSTALIH RADNIKA U DJEJEM VRTIU
lanak 25. (1) Broj potrebnih radnika u djejem vrtiu utvruje se ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina, trajanju i vrsti programa te uvjetima rada u skladu s ovim Standardom. (2) Odgojitelji, struni suradnici i ravnatelji imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavravanja sukladno planu i programu koji donosi ministar nadlean za obrazovanje.
23
Odgojitelji
lanak 26. (1) U djejem vrtiu neposredne zadae odgoja i naobrazbe predkolske djece od navrenih est mjeseci do polaska u osnovnu kolu provode odgojitelji. (2) Odgojitelj je struno osposobljena osoba koja provodi odgojno-obrazovni program rada s djecom predkolske dobi i struno promilja odgojno-obrazovni proces u svojoj odgojnoobrazovnoj skupini. On pravodobno planira, programira i vrednuje odgojno-obrazovni rad u dogovorenim razdobljima. Prikuplja, izrauje i odrava sredstva za rad s djecom te vodi brigu o estetskom i funkcionalnom ureenju prostora za izvoenje razliitih aktivnosti. Radi na zadovoljenju svakidanjih potreba djece i njihovih razvojnih zadaa te potie razvoj
svakoga djeteta prema njegovim sposobnostima. Vodi dokumentaciju o djeci i radu te zadovoljava strune zahtjeve u organizaciji i unapreenju odgojno-obrazovnog procesa. Surauje s roditeljima, strunjacima i strunim timom u djejem vrtiu kao i s ostalim sudionicima u odgoju i naobrazbi djece predkolske dobi u lokalnoj zajednici. Odgovoran je za provedbu programa rada s djecom kao i za opremu i didaktika sredstva kojima se koristi u radu. (3) Predkolske programe za djecu s tekoama u djejim vrtiima i u posebnim ustanovama ostvaruju odgojitelji i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u suradnji s drugim lanovima strunog tima. (4) Posebne programe u djejem vrtiu mogu provoditi odgojitelji i odgojno-obrazovni radnici odgovarajue struke koji ispunjavaju uvjete za rad u osnovnoj koli. lanak 27. S djecom jasline dobi od est mjeseci do navrene prve godine ivota u 10-satnom programu rade najmanje tri odgojitelja s petero djece. lanak 28. (1) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini s obzirom na trajanje programa tijekom dana je za:
24
3 sata jedan odgojitelj s polovicom radnog vremena, 4 do 6 sati jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, 7 do 10 sati dva odgojitelja s punim radnim vremenom. (2) Ako je u odgojno-obrazovnu skupinu ukljueno dijete s teim tekoama, prema procjeni strunog tima moe raditi jo jedan odgojitelj ili strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. (3) Broj radnika po odgojno-obrazovnoj skupini s posebnim programom za djecu s tekoama prema trajanju programa je: 4 do 6 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom i pomoni radnik za njegu, skrb i pratnju s polovicom radnog vremena, 7 do 10 sati jedan strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s punim radnim vremenom, jedan odgojitelj s punim radnim vremenom, jedan pomoni radnik za njegu, skrb i pratnju s punim radnim vremenom.
lanak 29. (1) Odgojitelji su obvezni u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena. (2) Ostali poslovi odgojitelja obuhvaaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju i savjetodavni rad s roditeljima i ostalima te poslove strunog usavravanja. (3) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila u posebnim odgojnim skupinama obvezni su u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s djetetom i skupinom djece provesti ukupno 27,5 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena. (4) Ostali poslovi strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila obuhvaaju planiranje, programiranje i vrednovanje rada, pripremu prostora i poticaja, suradnju s roditeljima i ostalima te poslove strunog usavravanja. (5) Pomoni radnici za njegu, skrb i pratnju obvezni su provesti punu tjednu satnicu svoga radnog vremena u radu s djecom. (6) Ako je iskazana opravdana potreba za radom djejeg vrtia s programom duljim od 10 sati dnevno, moe se poveati broj odgojitelja prema potrebi programa uz suglasnost osnivaa. (7) Ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnost osnivaa imati i vei broj odgojitelja u skupini od broja utvrenog ovim Standardom.
25
Struni suradnici
lanak 30. (1) Struni suradnici u djejem vrtiu jesu pedagog, psiholog i strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila. (2) Pedagog prati realizaciju odgojno-obrazovnog rada, struno pridonosi maksimalnoj efikasnosti odgojno-obrazovnih ciljeva te unapreuje cjeloviti odgojno-obrazovni proces; predlae inovacije, suvremene metode i oblike rada; predlae, sudjeluje i pomae odgojiteljima u ostvarivanju programa strunog usavravanja i njihova cjeloivotnog obrazovanja; ostvaruje suradnju s roditeljima i pomae im u odgoju i obrazovanju djece te rjeavanju odgojno-obrazovnih problema; surauje s drugim odgojno-obrazovnim imbenicima; pridonosi razvoju timskoga rada u djejem vrtiu; javno predstavlja odgojno-obrazovni rad djejeg vrtia. (3) Psiholog prati psihofiziki razvoj i napredovanje pojedinanog djeteta, postavlja razvojne zadae i skrbi se o psihikom zdravlju djece. Svojim djelovanjem pridonosi razvoju timskog rada u djejem vrtiu i sudjeluje u stvaranju temeljnih uvjeta za ostvarivanje djejih prava. Posebno je vana uloga psihologa u prepoznavanju djece s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djece s tekoama i darovite djece) i promiljanju razvojnih zadaa za njihovo napredovanje prema sposobnostima. Radi i s djecom s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama i
njihovim roditeljima na emocionalno-psiholokome snaenju obitelji za kvalitetniju pomo u odrastanju djeteta. Surauje i sudjeluje u programima stalnog usavravanja odgojitelja, s roditeljima i lokalnom zajednicom te unapreuje cjelokupan rad u djejem vrtiu. Povezuje se sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, koristi se supervizijskom pomoi i sudjeluje u istraivanjima u djejem vrtiu te javno prezentira rezultate. (4) Strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na prepoznavanju, ublaavanju i otklanjanju tekoa djece. Utvruju specifine potrebe djece s tekoama i o njima informiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za ukljuivanje djece u posebne i redovite programe djejeg vrtia. U suradnji s odgojiteljima, strunim timom (i roditeljima) utvruju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surauju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim imbenicima u prevenciji razvojnih poremeaja u djece. Prate, prouavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s podruja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapreuju vlastiti rad i cjelokupan proces ukljuivanja djece s tekoama u zajednicu. lanak 31. (1) Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupan broj djece jest sljedei: za 10 odgojno-obrazovnih skupina ili 200 djece, jedan struni suradnik s punim radnim vremenom, za 11 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece, dva struna suradnika (razliitih profila) s punim radnim vremenom, za 21 do 30 odgojno-obrazovnih skupina ili do 600 djece, tri struna suradnika (razliitih profila) s punim radnim vremenom. (2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s tekoama ili programi za darovitu djecu, broj strunih suradnika poveava se za 0,10 radnoga vremena po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno. (3) Broj strunih suradnika moe se poveati s obzirom na posebne potrebe djece, dislociranost objekata i razliitost programa koji se provode u vrtiu. (4) Profil strunog suradnika odabire vrti na osnovi potreba djece i programa koje provodi. U odabiru strunih suradnika potrebno je potovati zahtjev multidisciplinarnosti tima strunih suradnika (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila). (5) U posebnoj ustanovi rade pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila kao struni suradnici: za 5 odgojno-obrazovnih skupina ili 25 djece, jedan struni suradnik s punim radnim vremenom, za 5 do 10 odgojno-obrazovnih skupina ili do 50 djece, jedan struni suradnik s punim radnim vremenom i struni suradnik s polovicom radnog vremena,
26
za 11 do 15 odgojno-obrazovnih skupina ili do 75 djece, dva struna suradnika s punim radnim vremenom, za 16 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 100 djece, tri struna suradnika s punim radnim vremenom. (6) Djeji vrtii koji imaju do 5 odgojno-obrazovnih skupina moraju imati najmanje 0,10 radnog vremena strunog suradnika po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno. (7) Iznimno, ovisno o potrebama djece i roditelja te potrebi programa, ustanova moe uz suglasnost osnivaa imati i vei broj strunih suradnika od broja utvrenoga ovim Standardom. (8) Ako na podruju jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave postoji vei broj manjih djejih vrtia, tada poslove strunih suradnika moe provoditi jedan tim strunjaka za to podruje (pedagog, psiholog i strunjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila) te via medicinska sestra. lanak 32. (1) Struni suradnici obvezni su u neposrednome pedagokom radu s djecom, odgojiteljima i roditeljima provoditi 25 radnih sati tjedno, a ostale poslove u sklopu satnice do punoga radnog vremena. (2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka koji se obavljaju u neposrednome pedagokom radu i drugi odgovarajui poslovi obavljaju se u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunoga usavravanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove.
27
Via medicinska sestra

lanak 33. Zdravstvena voditeljica u djejem vrtiu jest via medicinska sestra koja radi na osiguravanju i unapreenju zatite zdravlja djece i u timu sa strunim suradnicima, ravnateljem, odgojiteljima, roditeljima i ostalim imbenicima sudjeluje u ostvarivanju tih zadataka. lanak 34. (1) Broj viih medicinskih sestara s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina ili ukupni broj djece jest sljedei: do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili do 400 djece jedna via medicinska sestra s punim radnim vremenom, odnosno najmanje s radom 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini. vie od 20 odgojno-obrazovnih skupina potreba za radom vie medicinske sestre poveava se za 2 sata tjedno po svakoj odgojno-obrazovnoj skupini.
(2) Ako su u djejem vrtiu ustrojene odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom za djecu s tekoama, tada je za jednu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programom potreba za radom vie medicinske sestre. (3) U posebnoj ustanovi radi via medicinska sestra 8 sati po odgojno-obrazovnoj skupini tjedno. lanak 35. Vie medicinske sestre poslove neposrednoga zdravstveno-odgojnog rada s djecom, odgojiteljima i ostalim radnicima u djejem vrtiu obavljaju u sklopu 7-satnoga radnog vremena, a ostatak se odnosi na poslove vezane uz suradnju s drugim ustanovama, poslove strunog usavravanja, planiranja, pripreme za rad i druge poslove. lanak 36. Struni radnici u djejem vrtiu koji provode programe za djecu s tekoama i u posebnim ustanovama jesu: edukator-rehabilitator za svu djecu s tekoama (individualni rad 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednome danu), logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu),
28
ritmiari za djecu s oteenjem sluha, govora, s autizmom te znaajno snienim intelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu), muzikoterapeuti za djecu s oteenjem vida, sluha, s autizmom i djecu sa snienim intelektualnim sposobnostima (individualni rad 15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu), fizioterapeuti za djecu s motorikim oteenjem, oteenjem sluha i oteenjem govora (individualni rad 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu), fonetiari za djecu s oteenjem sluha i oteenjem govora (individualni rad 25 minuta neposrednoga rada s djetetom u jednom danu).
Ostali radnici u djejem vrtiu

lanak 37. (1) Djeji vrti koji ima 17 do 20 odgojno-obrazovnih skupina ili 340 do 400 djece ima tajnika, voditelja raunovodstva i administrativno-raunovodstvenog radnika zaposlenog s punim radnim vremenom. (2) Manji djeji vrtii zaposlit e radnike iz stavka 1. ovoga lanka sukladno svojim potrebama uz suglasnost osnivaa.
lanak 38. Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja, glaanja i ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora u cjelodnevnom programu jest sljedei: 1. Broj radnika koji rade na poslovima prehrane:
Broj djece 80 120 160 200 240 280 320 360 400 KV kuharica 1 1 1 1 2 2 2 2 2,5 PKV pomona kuharica 0,5 1 1,5 1,5 1,5 2 2,5 2,5 2,5 UKUPNO 1,5 2 2,5 2,5 3,5 4 4,5 4,5 5
2.
Na odravanju istoe prostorija za boravak djece, sanitarija i ostalih prateih prostorija (predsoblje, garderobe, uredi, terase), vanjskih povrina i igralita ija je ukupna povrina 300 m2, raspremanju i spremanju lealjki i dezinfekciji igraaka radi jedna spremaica u punome radnom vremenu. Ako djeji vrti ima 3.000 m2 vanjskog prostora, na odravanju i ureivanju toga prostora radi jedan radnik s punim radnim vremenom. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima pranja, glaanja i ivanja radi jedan radnik s punim radnim vremenom, ukoliko to nije povjereno odgovarajuem servisu. U djejem vrtiu koji ima 400 djece, na poslovima nabave, prijevoza hrane, grijanja i odravanja prostora (popravci) rade dva radnika s punim radnim vremenom. Ako djeji vrti ima vie objekata, potrebno je zaposliti jednoga radnika s punim radnim vremenom u svakom objektu s vlastitom kotlovnicom.
29
3. 4. 5.
lanak 39. (1) U posebnim ustanovama koje rade samo s djecom s tekoama predkolske dobi broj ostalih radnika isti je kao i u redovitim djejim vrtiima. (2) U posebnim ustanovama koje osim osnovnokolskog obrazovanja djece s tekoama provode i programe rada s djecom predkolske dobi, broj ostalih radnika isti je kao u osnovnoj koli.
IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I PREHRANE DJECE U DJEJEM VRTIU

lanak 40. (1) Mjere zdravstvene zatite djece predkolske dobi obuhvaaju potrebne preduvjete za osiguravanje pravilnog rasta i razvoja predkolske djece u djejem vrtiu. (2) Za ostvarivanje mjera iz stavka 1. ovoga lanka, potrebno je u vrtiu osigurati: sustavno praenje rasta i razvoja djece i stanja uhranjenosti, poduzimanje preventivnih mjera za smanjenje zaraznih bolesti i prevencije ozljeda, provoenje organizacijskih oblika rada iz tjelesnog i zdravstvenoga odgojnoobrazovnog podruja (program kretanja). Za ove djelatnosti potrebno je osigurati 1/4 vremena boravka djeteta u vrtiu. (3) Prehrana djece u vrtiu utvruje se propisom koji donosi ministar nadlean za zdravstvo uz suglasnost ministra nadlenog za obrazovanje. (4) O primjeni propisa o prehrani, vrsti i sastavu obroka i planiranju prehrane u djejem vrtiu brine se via medicinska sestra. (5) Za vrijeme 10-satnog boravka djeteta u vrtiu potrebno je osigurati 2/3 energetskih potreba, a doruak mora sadravati mlijeni obrok ili odgovarajuu zamjenu.
30
(6) Higijensko-sanitarne uvjete prehrane nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u upanijama, odnosno Gradu Zagrebu, dok stanje uhranjenosti djece nadzire nadleni dom zdravlja. (7) U djejem vrtiu koji ostvaruje redovite i posebne programe, s obzirom na trajanje programa, djeci se svakog dana osigurava sljedei broj obroka: za 3-satni program za 4-satni, 5-satni i 6-satni program za 7-satni i 8-satni program za 9-satni i 10-satni program 1 obrok, 2 obroka, 3 obroka, 4 obroka.
(8) Prehrana djece u djejim vrtiima planira se i provodi prema preporuenim koliinama energije za jedan dan i prehrambenih tvari za djecu predkolske dobi. Voe i pitka voda moraju biti dostupni djetetu u prostorima dnevnog boravka u djejem vrtiu tijekom provedbe cijeloga dnevnog programa.
X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEJIH VRTIA

lanak 41. Trokove smjetaja djece u djejim vrtiima snose osnivai ustanove i roditelji djece koja polaze vrti u skladu sa zakonom. lanak 42. Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti obuhvaa sljedee vrste trokova: a) Izdatke za radnike, i to: bruto plae, naknade i materijalna prava radnika. b) Prehranu djece. c) Uvjete boravka djece, i to: materijalni izdaci, energija i komunalije, tekue odravanje objekta i opreme, prijevoz djece. d) Nabavu namjetaja i opreme. e) Nabavu sitnog materijala.
31
XI. MATERIJALNI I FINANCIJSKI UVJETI RADA Djeji vrti prostorni i tehniki uvjeti
lanak 43. (1) Zgrade djejih vrtia grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora djejih vrtia te zakonima, podzakonskim i tehnikim propisima u graenju i drugim podrujima vanima za rad i boravak u prostorima djejeg vrtia. (2) Optimalni kapacitet zgrade djejeg vrtia je 200 djece. (3) Maksimalni kapacitet djejeg vrtia s podrunicama je 600 djece. (4) Kapacitet zgrade djejeg vrtia proizlazi iz broja predkolske djece u sklopu predvienoga gravitacijskog podruja, odnosno planiranog obuhvata djece u djeje vrtie. Udaljenost djejeg vrtia od mjesta stanovanja u pravilu je najvie 1.000 m. (5) Zgrada djejeg vrtia treba osigurati pedagoko-estetsku poticajnu sredinu za odgoj i naobrazbu predkolske djece od navrenih est mjeseci ivota do polaska u kolu (jaslina i vrtina dob), te zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska mjerila.
(6) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju zgrade djejeg vrtia i formiranje prilaznih putova, igralita, slobodnih povrina, gospodarskoga dvorita i parkiralita treba biti najmanje 30 m2 po djetetu, a ako se zemljite djejeg vrtia nalazi uz postojee slobodne zelene povrine, najmanje 15 m2 po djetetu.
Prostori djejeg vrtia

lanak 44. (1) Prostori za boravak djece jesu: 1. Jedinica za djecu jasline dobi (est do 36 mjeseci ivota), koja obuhvaa: garderobu, trijau, prostor za njegu djece sa sanitarnim ureajima, sobu dnevnoga boravka, terasu (djelomino natkrivenu). 2. Jedinica za djecu vrtine dobi (od navrene tri do sedam godina ivota), koja obuhvaa: garderobu, prostor sanitarnih ureaja,
32
sobu dnevnoga boravka, terasu (djelomino natkrivenu). (2) Vienamjenski prostori jesu: dvorana, spremite za rekvizite, spremite za didaktika sredstva. (3) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike jesu: soba za odgojitelje, soba za zdravstvenu voditeljicu s prostorom za izolaciju bolesnoga djeteta, sobe za pedagoga, psihologa, strunjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila, soba za ravnatelja, soba za tajnika, soba za raunovodstvo, garderobe odgojitelja, spremite arhiva.
(4) Gospodarski prostori jesu: 1. Kuhinjski pogon, a koji obuhvaa: kuhinju (sredinja u samostalnome i matinom vrtiu, distribucijska u podrunome vrtiu), spremite, garderobu sa sanitarijama za osoblje u kuhinji. 2. Servis za obradu rublja, koji obuhvaa: praonicu i glaaonicu, sabirnicu prljavog rublja, spremite istog rublja. 3. Energetsko-tehniki blok koji obuhvaa: kotlovnicu za centralno grijanje, radionicu za domara, garderobu sa sanitarijama za tehniko osoblje, ope gospodarsko spremite, garderobe sa sanitarijama za spremaice, prostor za odlaganje smea, garau (u matinom vrtiu). (5) Ostali prostori jesu: 1. Ulazni prostor koji obuhvaa: trijem, vjetrobran, ulazni prostor. 2. Komunikacije koje obuhvaaju: hodnike, stubita. 3. Sanitarije koje obuhvaaju: sanitarije za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike, sanitarije za roditelje i posjetitelje. (6) Vanjski prostori jesu: 1. Opi prostori koji obuhvaaju: prilazne putove (pjeake i kolne), parkiralite, gospodarsko dvorite.
33
2. Igralita koja obuhvaaju: igralita za djecu jasline dobi, igralita za djecu vrtine dobi, prostore za poligon vonju, slobodne povrine, spremite za vanjska igralita, sanitarni vor pristupaan s igralita.
Mjerila za prostore u djejem vrtiu

lanak 45. (1) Dnevni boravak u jedinici za djecu jasline dobi treba osigurati uvjete za razvijanje razliitih individualnih i skupnih aktivnosti djece, slobodno kretanje, objedovanje i spavanje. (2) Soba dnevnog boravka treba imati povrinu od 5 m2 po djetetu i prosjenu visinu 300 cm. (3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno borave u sobi dnevnog boravka. lanak 46.
34
(1) Dnevni boravak u jedinici za djecu vrtine dobi namijenjen je provoenju odgojno-obrazovnog rada s djecom, igri, raznolikim aktivnostima, objedovanju i spavanju odmoru. (2) Prostor dnevnog boravka treba imati povrinu od 3 m2 po djetetu i prosjenu visinu 300 cm. (3) U postojeim vrtiima prostorni uvjeti postiu se prilagoavanjem broja djece koja istodobno borave u sobi dnevnog boravka. (4) Vienamjenska dvorana namijenjena je za razne skupne aktivnosti koje trae vei prostor, a u kojima sudjeluje jedna ili vie skupina djece. Tu se organiziraju razni oblici tjelesne i zdravstvene kulture, stvaralake igre i priredbe. (5) Prostori za odgojno-obrazovne, zdravstvene i ostale radnike dimenzioniraju se i opremaju prema broju radnika odnosno vrsti djejeg vrtia. (6) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu djejeg vrtia, nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba. lanak 47. (1) Mjerila za ostale prostore u djejem vrtiu utvruju se ovim lankom. (2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju djece. (3) Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata mora biti 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van.
(4) Dubina vjetrobrana mora biti najmanje 240 cm. (5) Hodnici se dimenzioniraju prema broju djece, odnosno broju soba dnevnog boravka. (6) Najmanja irina hodnika namijenjenih djeci mora biti 180 cm. (7) irina stubinoga kraka mora biti najmanje 120 cm za dvije sobe dnevnog boravka. Za sljedee dvije sobe dnevnog boravka irina kraka mora se poveavati za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita mora biti najmanje 33 cm. lanak 48. Vanjski prostori namijenjeni djeci moraju biti ograeni i sigurni za djecu te sadravati zelene povrine, osunane i hladovite prostore za igru. Igralita moraju imati povrinu najmanje 15 m2 po djetetu i biti odgovarajue opremljena spravama primjerenim dobi djece, pitkom vodom i vodom za igru.
Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu

lanak 49. (1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u djejem vrtiu potrebno je zadovoljiti higijenskotehnike zahtjeve koji se odnose na: osvijetljenost, sunevu svjetlost, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, zatitu od poara i zatitu od provale. (2) Prirodna osvijetljenost prostorija znaajan je imbenik radnih uvjeta u djejem vrtiu te je nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvijetljenosti. (3) Kvaliteta prirodnog svjetla u sobi dnevnoga boravka odreuje se orijentacijom sobe dnevnoga boravka i tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnoga svjetla. (4) Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. U sobama dnevnog boravka treba osigurati mogunost zamraenja. (5) Sobe dnevnoga boravka moraju imati optimalno osvjetljenje sunevom svjetlosti zbog baktericidnoga djelovanja, a mora se osigurati i zamraenje. (6) Zatita od izravnoga prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava pretjerano zagrijavanje, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. (7) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U sobama dnevnog boravka treba osigurati tri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka od 0,2 m/s. U sanitarnim prostorijama za djecu, u garderobama, kuhinji i praonici treba osigurati i dodatno mehaniko provjetravanje. (8) U prostorijama za boravak djece preporua se osigurati i relativnu vlagu u zraku od 40 do 60%.
35
(9) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija vrtia, posebno u sobi dnevnoga boravka, moraju biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe. (10) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnoga sustava. (11) U svim prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan i to: u svim prostorijama za boravak djece 20 22C, u hodnicima i vienamjenskoj dvorani 18C. (12) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u dnevnom boravku treba osigurati optimalnu temperaturu, 5C niu od vanjske. (13) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom za pie. Sve armature instalacija koje slue za pranje moraju biti opremljene toplom i hladnom vodom s automatskom baterijom koja osigurava temperaturu vode od 35C. (14) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima. (15) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za televizijski i internetski prikljuak.
36
(16) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
XII. OSNOVNA OPREMA, DIDAKTIKA SREDSTVA I DRUGA POMAGALA POTREBNA ZA PROVEDBU REDOVITIH I POSEBNIH PROGRAMA Mjerila za opremu djejeg vrtia
lanak 50. (1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora. Oprema dnevnih boravaka omoguuje realizaciju odgojno-obrazovnog rada s djecom, blagovanje i spavanje odmor. (2) Potrebno je osmisliti prostor i osigurati opremu prilagoenu djejim razvojnim potrebama za itanje slikovnica, glazbene i likovne aktivnosti, istraivake aktivnosti, za dramsko-obiteljske igre, igre kockama i manipulativne igre i slino. (3) Oprema i namjetaj djejih vrtia moraju biti funkcionalni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog djejoj dobi.
Mjerila za didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa
lanak 51. (1) Didaktika sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju u djejem vrtiu. Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoa uporabe, privlanost i slino. (2) Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (djecu s tekoama, darovitu djecu te djecu sa zdravstvenim potrebama) u posebnim programima osigurava se odgovarajua oprema. (3) Za djecu ukljuenu u posebne programe osigurava se, osim osnovne opreme za redovite programe, i odgovarajua dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala prema zahtjevu programa.
XIII. SUSTAV KVALITETE PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

lanak 52. (1) Predkolske ustanove i ustanove u kojima se provodi predkolski odgoj i naobrazba dune su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskim aktom. (2) Vanjsko vrednovanje provodi nadleno ministarstvo i osniva. (3) Predkolske ustanove provode samovrednovanje.
37
XIV. ZAVRNE ODREDBE

lanak 53. Sredstva za ostvarivanje ovoga Standarda osigurava osniva djejeg vrtia, a iz dravnog prorauna osiguravaju se sredstva za sufinanciranje programa javnih potreba u predkolskom odgoju i naobrazbi. lanak 54. (1) Djeji vrtii duni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovoga Standarda u roku od pet godina od dana njegova stupanja na snagu. (2) Djeji vrtii koji na dan stupanja na snagu ovog Standarda obavljaju svoju djelatnost u sklopu graevina stambeno-poslovne namjene i imaju rjeenje o ispunjavanju uvjeta za obavljanje predkolske djelatnosti u takvim graevinama mogu nastaviti radom u tim prostorima.
lanak 55. (1) Standard e se provoditi postupno. (2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio Standarda. (3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. (4) Godinje izvjee o provedbi Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike, a Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru. lanak 56. Na dan stupanja na snagu ovoga Standarda prestaje vaiti: Odluka o elementima standarda drutvene brige o djeci predkolske dobi (Narodne novine, br. 29/83.) i Odluka o elementima standarda specifinih potreba djece s tekoama u razvoju (Narodne novine, br. 47/87.). lanak 57.
38
Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar nadlean za obrazovanje u roku od est mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. lanak 58. Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba lanka 22., 28., 31., 34., 37. i 38. koje stupaju na snagu na dan proteka tri godine te odredaba lanka 43., 44., 45., 46., 47., 48., 49., 50. i 51. koje stupaju na snagu na dan proteka pet godina od dana objave ovoga Standarda u Narodnim novinama.
PRILOG
KOEFICIJENT IZVODLJIVOSTI DRAVNOGA PEDAGOKOG STANDARDA
1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda jest oznaka postupnih rokova, do zavrno 2013. godine, u kojima e se pojedini standard postii: Ki = 0 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah nakon donoenja ovoga Standarda i normativa. Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri godine, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2011. godine. Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od pet godina, nakon donoenja ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2013. godine.
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA (obveze koje su utvrene u tekstu Dravnoga pedagokog standarda predkolskog sustava odgoja i naobrazbe Republike Hrvatske) Veliina djejeg vrtia s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 21.) Broj djece u odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 22.) Broj odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 28.) Broj strunih suradnika s obzirom na broj odgojno-obrazovnih skupina (lanak 31.) Broj viih medicinskih sestara po odgojno-obrazovnoj skupini (lanak 34.) Tajnik i voditelj raunovosdtva u djejem vrtiu (lanak 37.) Najmanji broj radnika koji rade na poslovima prehrane, odravanja istoe objekata, pranja, glaanja i ivanja te nabave, grijanja i odravanja prostora djejeg vrtia (lanak 38.) Mjere zdravstvene zatite u djejem vrtiu (lanak 40.) Cijena smjetaja djeteta u djeji vrti (lanak 42.) Prostori djejeg vrtia i oprema, didaktika sredstva i druga pomagala potrebna za provedbu redovitih i posebnih programa (lanak 43., 44., 45., 46., 47. i 48.) Sustav kvalitete predkolskog odgoja i naobrazbe (lanak 49.)
Ki 0 1 1 1 1 1 1 0 0 2 0
39
2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava predkolskog odgoja i naobrazbe s Dravnim pedagokim standardom 2013. godina.
40
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA1
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1. (1) Dravnim pedagokim standardom osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Standard) utvruju se minimalni infrastrukturni, financijski i kadrovski uvjeti za ostvarivanje i razvoj djelatnosti i podjednaki uvjeti za ujednaeni razvoj osnovnog kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. (2) Ovaj Standard primjenjuje se na sve osnovne kole u Republici Hrvatskoj, osim kola koje rade po alternativnome programu.
41
Pojmovnik
lanak 2. U smislu ovoga Standarda pojedini pojmovi znae: kola odgojno-obrazovna institucija u kojoj se obavlja slubeni odgoj i obrazovanje. Osnovna kola odgojno-obrazovna ustanova u kojoj se provodi odgoj i obrazovanje, a ima najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda. Podruna kola odgojno-obrazovna podrunica kole, smjetena izvan sjedita matine kole, a s kojom je programski i kadrovski povezana. Ustrojava se ukoliko upisnom kvotom osigurava broj uenika za najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV., odnosno od V. do VIII. razreda te ukoliko ispunjava Standard za obavljanje djelatnosti. Podruni odjel dislocirani razredni odjel/odjeli koji se formiraju izvan sjedita matine kole i ne ispunjavaju uvjete za osnivanje podrune kole.
1 Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja donesen je 16. svibnja 2008. godine te objavljen u Narodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.
Osnovne kole s oteanim uvjetima rada odgojno-obrazovne ustanove na otocima, u brdskoplaninskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole koje posebnim propisima ministarstva nadlenog za obrazovanje imaju ili dobiju taj status. Mrea osnovnih kola skup osnovnokolskih ustanova, matinih i podrunih kola i podrunih odjela koje obavljaju osnovnokolsku djelatnost na lokalnome i regionalnome podruju, a odreuje ga definiranje pripadajuega upisnog podruja. Upisno podruje podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite, odnosno boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu, odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku djelatnost. Uenik sudionik odgojno-obrazovnog procesa, osoba koja je formalno upisana u osnovnu ili srednju kolu i stjee znanja te razvija sposobnosti i vjetine, navike i odgojne vrijednosti pohaajui obveznu i neobveznu osnovnu kolu. Uenik s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama uenik s tekoama ili potencijalno daroviti uenik: uenik s tekoama uenik s utvrenim stupnjem i vrstom tekoa po propisima iz socijalne skrbi to podrazumijeva uenika s oteenjem vida ili sluha, ili s poremeajem govorno-glasovno-jezine komunikacije i specifine tekoe u uenju, ili motorikim smetnjama, ili sa snienim intelektualnim sposobnostima, s poremeajem u ponaanju, ili autizmom, ili postojanjem vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju, koji je ukljuen u redovitu ili posebnu osnovnokolsku ustanovu, a nastavu prati po redovitom, individualiziranom ili posebnom programu ovisno o vrsti i stupnju oteenja. darovit uenik uenik iznadprosjenih intelektualnih, ili(i) akademskih, ili(i) stvaralakih, ili(i) psihomotornih sposobnosti. Uitelj struno osposobljena osoba za pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika u odgojnoobrazovnoj ustanovi. Uitelj za provoenje nastave u posebnim razrednim odjelima/skupinama i skupinama produenoga strunog postupka: struno osposobljena osoba edukacijsko-rehabilitacijskog profila za pouavanje, odgoj i obrazovanje uenika s tekoama. Uitelj-mentor struno osposobljena osoba koja je voditelj studenata tijekom praktine poduke studenata visokog uilita za obrazovanje uitelja/nastavnika ili uitelj za rad s potencijalno darovitim uenicima u osnovnoj koli. Razredni odjel skupina uenika pribline ivotne, obrazovne i emotivne dobi istog razreda. Posebni razredni odjel skupina uenika istog razreda, pribline ivotne dobi, s posebnim obrazovnim potrebama koji su ukljueni u poseban program za uenike s veim tekoama u uenju. Kombinirani razredni odjel skupina uenika sastavljena iz dva, tri ili etiri razreda uobiajena u kolama s malim brojem uenika.
42
Odgojno-obrazovna skupina odreeni broj relativno stalnog sastava uenika iz jednog, dva ili vie razreda koji se ustrojava za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik kolskog rada. Uionica kolska prostorija u kojoj se provodi razredna ili predmetna nastava, kao i drugi oblici kolskog rada. Nastavni plan isprava s propisanim nazivima i brojem nastavnih predmeta i drugih kolskih aktivnosti te s tjednim i godinjim brojem sati za svaki predmet i svaki razred. Nastavni program isprava kojom se propisuje cilj, sadraj i opseg svakog nastavnog predmeta te sadraj i opseg svih drugih nastavnih i kolskih aktivnosti. Alternativni program drugi raspoloivi nastavni plan i program. Nastava planska i organizirana odgojno-obrazovna djelatnost u koli ili drugoj odgojnoobrazovnoj ustanovi. Redovita nastava nastavom predviena odgojno-obrazovna djelatnost u koli koja obvezuje na pohaanje, odnosno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom i kolskom radu prema propisanome nastavnom planu i programu i koja je definirana kolskom godinom u punome trajanju. Predmetna nastava nastava organizirana po predmetima koji su sastavljeni prema obrazovnim podrujima. Izvannastavna aktivnost oblik aktivnosti koji kola planira, programira, organizira i realizira, a u koju se uenik samostalno, neobvezno i dobrovoljno ukljuuje. Dopunska nastava individualizirani oblik rada u skupinama za uenike koji ne prate redoviti nastavni program s oekivanom razinom uspjeha. Dodatna nastava individualizirani oblik rada za potencijalno darovite uenike. Smjena organizacija dnevnog rasporeda nastave u dva ili tri vremenska termina s ciljem osiguravanja odravanja nastave za sve uenike s pripadajuega upisnog podruja. Poludnevna nastava nastava organizirana u jednoj smjeni. Cjelodnevna nastava nastava koja se ostvaruje tijekom dana, u pravilu od 9 do 16 sati za iste uenike, s intervalima izvankolske i izvannastavne aktivnosti. Produeni boravak organizirani boravak djece u koli nakon redovite, obvezne nastave i kolskih aktivnosti, s prehranom. Produeni struni postupak program strune pomoi uenicima s posebnim obrazovnim potrebama koji ukljuuje pomo u svladavanju odgojno-obrazovnih sadraja, rehabilitacijske programe i interesne skupine za poticanje kreativnosti uenika. Struni suradnik struno osposobljena osoba za pomo u nastavnome i kolskome radu, koja obavlja poslove koji proizlaze iz pedagokog rada ili su s njime u svezi te prua edukacijsko-rehabilitacijsku potporu.
43
O S N O V N O K O L S K O G S U S TAVA O D G O J A I O B R A Z O VA N J A
Rad s djecom smjetenom u zdravstvene ustanove nastava u bolnici privremeni ili trajni oblik provedbe osnovnokolskog programa koji je namijenjen ueniku smjetenom u bolnici i na dulje vrijeme sprijeenom u redovitom pohaanju nastave u matinoj koli. Nastavu organizira najblia osnovna kola. Rad s djecom oboljelom od kroninih bolesti nastava u kui oblik provedbe osnovnokolskog programa namijenjenog ueniku koji je zbog bolesti dulje vrijeme sprijeen redovito pohaati nastavu. Nastavu organizira najblia osnovna kola. Struno usavravanje uitelja i strunih suradnika trajni struni razvoj uitelja i strunih suradnika kroz slubene i neslubene, skupne ili pojedinane oblike obrazovanja i stjecanja dodatnih znanja i vjetina s ciljem unapreenja osobnih sposobnosti i vjetina iz svoje struke i sveukupnoga odgojno-obrazovnog rada. Napredovanje uitelja i strunih suradnika mogunost stjecanja viih zvanja u odgojnoobrazovnome radu uitelja, mentora i uitelja savjetnika kroz vrednovanje uspjenosti rada s uenicima, izvannastavnoga strunog rada i struno usavravanje. Udbenik temeljno odgojno-obrazovno kolsko i nastavno sredstvo koje sadri sustav znanja iz odreenoga nastavnog predmeta i koje je pedagoko-psiholoki i didaktikometodiki primjereno zakonitostima uenja i pouavanja u koli i izlae gradivo utvreno nastavnim planom i programom. Razredna nastava organizacijski oblik nastave u niim razredima osnovne kole u kojima jedan uitelj izvodi veinu nastavnih sadraja.
44
II. MJERILA ZA USTROJ MREA KOLA NA PODRUJIMA UPANIJA

lanak 3. (1) Mrea osnovnih kola na podrujima upanija obuhvaa ustanove koje obavljaju osnovnokolsku djelatnost, sa svim objektima matinih i podrunih kola kao i izmjetenim objektima, u kojima se provodi obvezno osnovno kolovanje, uz odreivanje pripadajuega upisnog podruja s kojega je djeci omogueno pohaanje osnovne kole. (2) Pod mreom kola iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijevaju se: kole za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, kole s posebnim odjelima, kole na jeziku i pismu nacionalnih manjina i kole s posebnim odjelima na jezicima nacionalnih manjina, umjetnike kole: glazbene i plesne, portske kole, kole s produenim boravkom, kole za obrazovanje odraslih, kole s klasinom grupom predmeta,
kole bez prostornih prepreka, kole sa portskim vjebalitem, kole s bazenima, kole otvorene tijekom ljetnih kolskih praznika, ogledne kole. (3) Mrea osnovnih kola ustrojava se na nain da zadovoljava iskazane potrebe utvrene sustavnim praenjem i predvianjem demografskih, gospodarskih i urbanistikih kretanja na podruju upanije, udovoljava zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih podruja te ispunjava uvjete i mjerila propisana ovim Standardom. (4) Pod dostupnost iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se da je mreom osnovnih kola, svakome osnovnokolskom obvezniku dana mogunost redovitoga osnovnog kolovanja u osnovnoj koli, ili drugoj ovlatenoj ustanovi, ili objektu kole uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i prometnu povezanost koja ne ugroava sigurnost uenika. (5) Za uenike razredne nastave kad god je to mogue, kolovanje se osigurava u objektu ija udaljenost od mjesta stanovanja ne zahtijeva prijevoz. (6) Za uenike s tekoama pod primjerenom udaljenou podrazumijeva se ona udaljenost koja ne zahtijeva izdvajanje iz obitelji. U iznimnim sluajevima uenika se moe uputiti u posebnu odgojno-obrazovnu ustanovu izvan mjesta stanovanja ako rehabilitaciju nije mogue ostvariti u najblioj osnovnoj koli. (7) Dostupnost kola koje provode neobvezne programe osnovnog kolovanja, glazbene, plesne, portske, obrazovanje odraslih, mora biti takva da udovoljava interesima i potrebama stanovnitva odreenog podruja. (8) Racionalnim ustrojem upisnih podruja iz stavka 3. ovoga lanka podrazumijeva se takav ustroj upisnih podruja koji omoguuje optimalno zadovoljavanje potreba uenika vodei rauna o postojeim kolskim kapacitetima. (9) Upisno podruje je podruje s kojega uenici koji na njemu imaju prijavljeno prebivalite ili boravite imaju pravo pohaati odreenu kolu odnosno ustanovu koja obavlja osnovnokolsku djelatnost. Upisno se podruje utvruje za svaku osnovnokolsku ustanovu i ukljuuje sve podrunice i objekte te ustanove. (10) Mogue je utvrditi i zajedniko upisno podruje za dvije osnovnokolske ustanove istog osnivaa ija upisna podruja granie i to ujedinjenjem cjelokupnih ili dijelova tih upisnih podruja, ukoliko se na temelju demografskih podataka o broju buduih kolskih obveznika, odnosno na temelju broja upisanih uenika, utvrdi da bi se ravnomjernim rasporedom uenika racionalnije iskoristili kapaciteti obiju ustanova, odnosno omoguio rad u jednoj smjeni. (11) O rasporedu u kole kolskih obveznika iz zajednikoga upisnog podruja odluuje osniva kole najkasnije godinu dana prije upisa obveznika u prvi razred te o tome obavjetava roditelje, odnosno skrbnike obveznika. Utvrivanjem zajednikoga upisnog podruja ne smiju se naruiti zahtjevi dostupnosti.
45
(12) Veliinu upisnog podruja odreuju smjetajne mogunosti kole utvrene na temelju mogunosti rada u jednoj, a najvie dvije smjene, demografski pokazatelji i prometna povezanost. (13) Pravo roditelja, odnosno skrbnika da kolskog obveznika upie u kolu kojoj po upisnom podruju ne pripada ogranieno je mogunostima pojedine kole. (14) Upisom djece iz drugih upisnih podruja ne smije se naruiti optimalni ustroj rada kole i ne smije se onemoguiti upis obveznicima koji pripadaju upisnome podruju kole.
III. MJERILA ZA USTROJ OSNOVNE KOLE KAO JAVNE USTANOVE, ZA USTROJ PODRUNE KOLE I ZA USTROJ NASTAVE U DISLOCIRANOME OBJEKTU OSNOVNE KOLE
lanak 4. (1) Osnovne kole mogu biti redovite, posebne, umjetnike i kole na jeziku i pismu nacionalnih manjina. (2) Redovite osnovne kole su odgojno-obrazovne ustanove koje rade prema redovitome nastavnom planu i programu namijenjenome djeci ija kronoloka, obrazovna, socijalna i emotivna dob odgovara razrednome stupnju kojim su obuhvaena.
46
(3) Posebne odgojno-obrazovne ustanove rade prema posebnim nastavnim planovima i programima i ustrojavaju se za obvezno osnovno kolovanje djece s tekoama. (4) Posebne programe mogu provoditi i redovite osnovne kole kao dio svoje djelatnosti. kola moe ustrojiti razredne odjele za uenike s tekoama. (5) Osnovno obrazovanje odraslih provode redovite osnovne kole kao dio djelatnosti te druge ovlatene javne ustanove kao primarnu djelatnost ili kao dio djelatnosti. lanak 5. (1) Osnovna kola je ustanova koja: provodi cjeloviti redoviti ili posebni nastavni plan i program propisan za obvezno, odnosno neobvezno osnovno kolovanje u umjetnikim kolama, zadovoljava propisima utvrene kadrovske, prostorne, tehnike i druge uvjete. (2) Osnovna kola moe imati podrune kole i podrune odjele. (3) Podruna kola organizacijska je jedinica koja se nalazi izvan sjedita kole, a ustrojava se ako ima upisno podruje koje osigurava postojanje najmanje po jedan razredni odjel od I. do IV. razreda te ako ispunjava osnovne kadrovske, prostorne i tehnike uvjete za obavljanje djelatnosti. (4) Podruni odjeli dislocirani su u objektima u kojima se izvodi nastava, a koji se nalaze izvan sjedita kole te ne ispunjavaju uvjete za podrunu kolu osim kadrovskih, prostornih i tehnikih uvjeta nunih za obavljanje djelatnosti.
IV. MJERILA ZA BROJ RAZREDNIH ODJELA U OSNOVNOJ KOLI KAO SAMOSTALNOJ USTANOVI
lanak 6. (1) Osnovna kola ima najmanje osam razrednih odjela, najmanje po jedan razredni odjel od I. do VIII. razreda, to osigurava cjelovitost osmogodinjega obveznog kolovanja. (2) Iznimno, zbog posebnih okolnosti, kola s oteanim uvjetima rada i posebna odgojnoobrazovna ustanova moe imati manji broj razreda, odnosno moe ustrojiti kombinirane razredne odjele. (3) Optimalna kola koja radi u jednoj smjeni prema ovome je Standardu osnovna kola od 16 do 20 razrednih odjela s podjednakim brojem razrednih odjela svakog razreda. (4) Rad osnovne kole ostvaruje se u jednoj smjeni: poludnevno, produljeno ili cjelodnevno. Taj rad omoguuje optimalno ostvarivanje odgojno-obrazovnih ciljeva razliitim oblicima nastavnih, izvannastavnih i slobodnih aktivnosti, dopunske i dodatne nastave te pravilnom izmjenom rada, odmora i prehrane uenika. (5) kola u kojoj se odgojno-obrazovni rad ostvaruje u dvije smjene moe imati najvie 32 razredna odjela.
V. MJERILA ZA BROJ UENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNOOBRAZOVNOJ SKUPINI Organizacija nastave

lanak 7. (1) Nastava se izvodi, ovisno o nastavnom predmetu, u redovitom, posebnom i kombiniranom razrednom odjelu, ili u odgojno-obrazovnim skupinama. (2) Nastava se izvodi u kolskom prostoru i izvan prostora kole. (3) Za nastavu izvan prostora kole potreban je jedan pratitelj iz redova uitelja ili strunih suradnika kole za skupinu do najvie 14 uenika. (4) Za uenike s tekoama za izvoenje nastave izvan prostora kole potrebno je osigurati pratitelja za: 1 uenika s oteenjem vida, sluha, s motorikim oteenjima, s autizmom ili znaajno snienim intelektualnim sposobnostima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju, do 5 uenika snienih intelektualnih sposobnosti, do 5 uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove.
47
Razredni odjel
lanak 8. (1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14, najvii 28 uenika. (2) Razredni odjel ustrojava se od uenika istog razreda, a kombinirani razredni odjel od uenika dvaju ili iznimno vie razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnom nastavnom planu i programu. (3) Broj uenika u razrednom odjelu u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe se ustrojiti i s manjim brojem uenika iz stavka 1. ovoga lanka. (4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie 3 uenika s tekoama, a razred ima sveukupno najvie 20 uenika. (5) Broj uenika u razrednom odjelu smanjuje se za 2 uenika kod ukljuenja jednoga uenika s ostalim posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Razredni odjel s posebnim programom

lanak 9. U razrednom odjelu s posebnim programom moe biti najvie: 7 uenika s oteenjem vida, sluha, glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim poremeajima ili organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju te uenika s poremeajima u ponaanju koji su smjeteni u odgojne domove, 9 uenika snienih intelektualnih sposobnosti, 3-5 uenika s autizmom i znaajno snienim intelektualnim sposobnostima.
48
Kombinirani razredni odjel

lanak 10. (1) Kombinirani razredni odjel ustrojava se za uenike razredne nastave. Kombinirani razredni odjel od dva razreda ima najvie 16 uenika, kombinirani razredni odjel od tri razreda najvie 14 uenika, a od etiri razreda najvie 12 uenika. (2) Iznimno se moe ustrojiti kombinirani razredni odjel i za uenike predmetne nastave, u pravilu s najvie 10 uenika. (3) Kombinirani razredni odjel od dva razreda u koji su ukljueni uenici s tekoama moe se ustrojiti u pravilu s najvie 10 uenika s jednim uenikom s oteenjem vida, oteenjem sluha, motorikim poremeajima ili s organski uvjetovanim poremeajem u ponaanju. (4) Broj uenika u kombiniranom razrednom odjelu smanjuje se za 4 uenika za svakog uenika s tekoama. (5) U kombinirani razredni odjel od tri i etiri razreda ne mogu biti ukljueni uenici s tekoama.
Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini

lanak 11. (1) Odgojno-obrazovna skupina ustrojava se od uenika istog ili dvaju i vie razreda za provedbu izborne, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti ili za drugi oblik neposrednoga odgojno-obrazovnog rada. (2) Odgojno-obrazovni rad odgojno-obrazovne skupine za izbornu nastavu informatike, vjeronauka i drugoga stranog jezika izvodi se po mjerilima redovite nastave, a izborna nastava iz vjeronauka izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama koje imaju i manje od 14 uenika. (3) Odgojno-obrazovna skupina uenika pripadnika nacionalnih manjina koji ue materinski jezik i kulturu (model C) organizira se za razrednu i predmetnu nastavu. (4) Dodatna nastava je individualizirani oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika. (5) Dopunska nastava individualizirani je oblik rada u skupinama, u pravilu do 8 uenika. (6) Produeni struni postupak provodi se u skupini do najvie 10 uenika s istom vrstom i stupnjem tekoa ili do najvie 5 uenika s razliitim vrstama i stupnjevima tekoa. (7) Za sve uenike s tekoama koji se koluju po redovitom ili individualiziranom nastavnom programu obvezno se organizira dopunska nastava u skupini do najvie 5 uenika. (8) Produeni boravak oblik je odgojno-obrazovnog rada namijenjen uenicima razredne nastave. On je prijelazni oblik rada k cjelodnevnomu odgojno-obrazovnom radu. Organizira se s najmanje 14 uenika, a u pravilu s 20 uenika. Produeni boravak uenika uredit e se posebnim propisom.
49
VI. MJERILA ZA UITELJE, STRUNE SURADNIKE, RAVNATELJE I DRUGE RADNIKE U OSNOVNOJ KOLI
lanak 12. (1) Za izvedbu nastave i drugih poslova kola mora imati odgovarajui broj radnika, sukladno postojeim propisima. (2) Uitelji, struni suradnici i ravnatelji zasnivaju radni odnos sukladno propisima za rad u osnovnoj koli.
Uitelji
lanak 13. (1) Broj uitelja utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva. (2) Odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: redovite nastave, izborne nastave, dopunske i dodatne nastave, izvannastavnih aktivnosti i sata razrednika.
(3) Tjedno zaduenje uitelja odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva. (4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti u pojedinoj koli utvruje se godinjim planom i programom kole.
Struni suradnici
lanak 14. (1) Struni suradnici potrebni za odgojno-obrazovni rad osnovne kole jesu: pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, knjiniar i zdravstveni radnik. (2) Svaka redovita osnovna kola koja ima do 180 uenika zapoljava 2 struna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. (3) Osnovna kola koja ima vie od 180, a manje od 500 uenika zapoljava 3 struna suradnika. kola koja ima vie od 500 uenika zapoljava 4 struna suradnika. (4) Osnovna kola koja ima od 15 do 20 uenika s rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja, integriranih u redovite razredne odjele, ima pravo na strunog suradnika edukacijskorehabilitacijskog profila. (5) Zdravstveni radnik zapoljava se sukladno potrebama uenika kole uz odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje.
50
Ostali radnici
lanak 15. (1) Osnovna kola zapoljava tajnika i voditelja raunovodstva. Popis i opis poslova koji obavljaju, broj izvritelja i duina radnog vremena utvruju se provedbenim propisom nadlenog ministarstva. (2) Broj izvritelja na pomono-tehnikim poslovima utvruje se na temelju raspoloivoga zatvorenog i vanjskog prostora kole te vrste grijanja i broja obroka uenike prehrane. (3) Broj izvritelja na poslovima spremaice utvruje se na temelju povrine zatvorenog prostora i vanjskog okolia koji se koristi primjenom normativa od najmanje 450 m2 prostora po izvritelju u kolama u kojima se loi na kruto gorivo ili loivo ulje, a najmanje 600 m2 u kolama s centralnim grijanjem. Ukoliko je prostor kole za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuem omjeru. (4) Broj izvritelja na poslovima domara, loaa, odnosno kolskog majstora utvruje se na temelju ukupne povrine zatvorenog prostora primjenom normativa od 3000 m2 po izvritelju te na temelju broja podrunih kola i dislociranih objekata kole i na temelju potreba koje proizlaze iz rada kole. Ukoliko je prostor kole za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuem omjeru.
(5) Broj izvritelja na poslovima kuhara utvruje se na osnovi koliine objeda ili mlijenih obroka koji se prireuju uenicima, s time da minimalna koliina po izvritelju iznosi najmanje 70 objeda ili 270 mlijenih obroka dnevno. Za broj obroka koji je za 25% vei, odnosno manji od prethodno utvrenog broja, broj izvritelja utvruje se u odgovarajuemu omjeru. (6) Redovite osnovne kole i posebne odgojno-obrazovne ustanove koje provode osnovno kolovanje za uenike s tekoama imaju pravo na vozaa, ako posjeduju vlastito vozilo za prijevoz uenika. (7) kola moe osigurati pomonika u nastavi, prevoditelja znakovnog jezika i osobnog pomonika uenicima kojima je rjeenjem o primjerenom obliku kolovanja potrebna pomo u uenju, kretanju i obavljanju kolskih aktivnosti i zadataka.
VII. MJERILA ZA OPTEREENOST UENIKA SATIMA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

lanak 16. (1) Osnovno kolovanje ostvaruje se na temelju nastavnog plana i programa za osnovnu kolu. (2) Nastavnim planom za osnovnu kolu propisuje se tjedni i godinji broj sati po razredima za: obvezne i izborne predmete, ostale oblike neposrednoga odgojno-obrazovnog rada kao to su dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika, produeni struni postupak za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. (3) Opseg, sadraj i realizacija izvannastavnih aktivnosti ovisi o organizaciji nastavnog procesa u koli, odnosno o mogunostima izvoenja cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada. (4) U suradnji s tijelima lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, civilnim drutvom, roditeljima/skrbnicima te ostalima osiguravaju se uvjeti za provedbu programa i aktivnosti izvannastavnih sadraja koje kola provodi u skladu s mogunostima kole i interesima uenika. lanak 17. (1) Nastavni sat u redovitim osnovnim kolama u pravilu traje 45 minuta. (2) Odmor izmeu dva nastavna sata traje najmanje pet minuta, a veliki odmor najmanje 15 minuta i obvezan je nakon dva nastavna sata za uenike razredne nastave. Odmori u provedbi cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada prilagodit e se oblicima rada, boravka i prehrane uenika.
51
(3) Uenici razredne nastave mogu biti optereeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom nastavom i satom razrednika s najvie 25 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno, a uenici predmetne nastave s najvie 30 sati, ravnomjerno rasporeenih tjedno. Uenici razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno optereeni s jo pet sati. (4) Odmore izmeu obrazovnih razdoblja propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje.
VIII. MJERILA ZA TRAJNO PROFESIONALNO USAVRAVANJE, NAPREDOVANJE RAVNATELJA, UITELJA I STRUNIH SURADNIKA TE MJERILA ZA OSPOSOBLJAVANJE I STRUNO USAVRAVANJE OSTALIH RADNIKA Trajno profesionalno usavravanje ravnatelja, uitelja i strunih suradnika
lanak 18. (1) Ravnatelji, uitelji i struni suradnici imaju obvezu trajnoga profesionalnog usavravanja: najmanje jednom u dvije godine sudjelovati na profesionalnom usavravanju na dravnoj razini, najmanje tri puta godinje sudjelovati na profesionalnom usavravanju na upanijskoj razini, redovito sudjelovati na profesionalnim usavravanjima u koli u kojoj rade, osobno se profesionalno usavravati u skladu s poslovima i obvezama za koje su zadueni. (2) Sadraje obveznoga profesionalnog usavravanja odobrava ministarstvo nadleno za obrazovanje sukladno nacionalnoj strategiji odgojno-obrazovnog sustava, a organiziraju ih i provode: nadlene ustanove za odgoj i obrazovanje, i drugi subjekti koji za to imaju odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje. (3) Programe profesionalnog usavravanja na dravnoj i upanijskoj razini za sljedeu kolsku godinu objavljuje ministarstvo nadleno za obrazovanje najkasnije do kraja tekue nastavne godine. (4) Uiteljsko vijee godinje usvaja plan trajnoga profesionalnog usavravanja i on postaje obveza za sve odgojno-obrazovne radnike. (5) Godinji plan i program strunog usavravanja uitelja i strunog suradnika sastavni je dio godinjega plana i programa rada kole. (6) U godinjemu planu i programu strunog usavravanja za svakog uitelja i strunog suradnika navedeni su oblici strunog usavravanja i predvieni broj sati po pojedinom obliku.
52
(7) Svaki uitelj i struni suradnik duan je barem jednom godinje podnijeti izvjee o svome profesionalnom usavravanju. (8) Sudionicima trajnoga profesionalnog usavravanja na dravnoj i upanijskoj razini izdaje se potvrda o strunome usavravanju. Sudjelovanje na strunim usavravanjima uitelja i strunih suradnika vrednuje se prema provedbenim propisima nadlenog ministarstva.
Napredovanje uitelja i strunih suradnika

lanak 19. Postupak, nain i uvjete napredovanja u uiteljska zvanja propisuje ministar nadlean za obrazovanje.
Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika

lanak 20. (1) Pravo i obvezu osposobljavanja i usavravanja imaju i ostali radnici koji rade u koli te se za tu svrhu osiguravaju sredstva u proraunu. (2) Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika u koli: tajnika, raunovoe, domara, osobe zaduene za zatitu na radu i zatitu od poara, radnika u kolskoj kuhinji i ostalih, provodi se u skladu sa zakonom.
53
IX. MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ KOLI

lanak 21. (1) Osnovne kole grade se i opremaju prema ovome Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora osnovnih kola te svim zakonima, pravilnicima i tehnikim propisima u graenju i drugim podrujima vanima za rad i boravak u kolskom prostoru. (2) Osnovni standard kolskog prostora u pravilu treba osigurati rad kole u jednoj smjeni do stvaranja potrebnih uvjeta, a iznimno u dvije smjene. (3) kolska zgrada treba osigurati funkcionalnu organizaciju prostora primjerenu suvremenim oblicima nastave, zadovoljiti sve higijensko-tehnike zahtjeve i osnovna ekoloka i estetska mjerila. (4) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju kolske zgrade i kolske dvorane te formiranje kolskog trga, kolskih igralita, prostora za rekreaciju i kolskog vrta, zelenih povrina i drugog, po ueniku iznosi 30-40 m2, a iznimno zbog guste izgraenosti naselja povrina potrebnog zemljita moe biti 20 m2 po ueniku. (5) Zbog sigurnosti uenika te odravanja i uvanja, vanjski kolski prostor mora biti ograen. (6) Normative za izgradnju i opremanje prostora osnovnih kola u skladu s ovim Standardom donosi ministarstvo nadleno za obrazovanje.
lanak 22. 1. Prostorni uvjeti kole za izvoenje nastave: 1.1. RAZREDNA NASTAVA uionice od I. od IV. razreda, kabinet. 1.2. PREDMETNA NASTAVA 1.2.1. Jezino-umjetniko podruje uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za glazbenu kulturu, kabinet za glazbenu kulturu, uionica za likovnu kulturu, kabinet za likovnu kulturu.
54
1.2.2. Prirodoslovno-matematiko podruje uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, uionica za fiziku i kemiju, kabinet za fiziku i kemiju, spremini prostor za kemikalije, uionica za prirodu i biologiju s vivarijem, kabinet za prirodu i biologiju, spremini prostor za prirodoslovne zbirke. 1.2.3. Drutveno podruje uionica za povijest, kabinet za povijest, uionica za geografiju, kabinet za geografiju, geografska promatranica.
1.2.4. Radno-tehniko podruje uionica za tehniku kulturu radionica, kabinet, spremite. 1.2.5. Izborna nastava uionica za izborne predmete. 1.2.6. Prostorije za provoenje edukacijsko-rehabilitacijskih programa za uenike s tekoama. 2.0. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA 2.1. Dvorana za tjelesno-zdravstvenu kulturu dvorana jednodijelna, dvodijelna, trodijelna, dvorana za korektivnu gimnastiku, zatvoreni bazen, spremite sprava, skupna svlaionica, skupna praonica s WC-ima, kabinet tjelesno-zdravstvene kulture, ambulanta za zdravstvenog radnika, svlaionice uitelja tjelesno-zdravstvene kulture sa sanitarijama, prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, gledalini prostori uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu, prostorija za reiju uz dvodijelnu i trodijelnu dvoranu, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene. 3.0. DRUTVENI PROSTORI vienamjenski prostor, kolska knjinica, prostor za ueniki klub, blagovaonica. 4.0. PROSTORI ZA ORGANIZACIJU I KOORDINACIJU RADA KOLE zbornica, soba ravnatelja kole,
55
soba tajnika, sobe za strune suradnike pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik, voditelj programa, informatiar, satniar, soba administracije, soba raunovodstva, soba za prijem roditelja/skrbnika, arhiv, ajna kuhinja. 5.0. GOSPODARSKI PROSTORI 5.1. Kuhinjski pogon kuhinja sa spremitem, spremita, sanitarije i garderoba kuhinjskog osoblja. 5.2. Energetsko-tehniki blok kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja,
56
ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea. 6.0. OSTALI PROSTORI 6.1. Ulaz trijem, vjetrobran, ulazni prostor, vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima. 6.2. Komunikacije hodnici, stubita. 6.3. Sanitarije sanitarije za uenike, sanitarije prilagoene potrebama uenika s veim motorikim smetnjama, sanitarije za uitelje.
7.0. VANJSKI PROSTORI 7.1. Opi prostori pjeaki prilazni put, kolski trg, parkiralite za kolski autobus i automobile, gospodarsko dvorite. 7.2. Prostori nastavnih podruja razredna nastava na otvorenom, kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite i kolski park, vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Mjerila za prostore u osnovnim kolama

lanak 23. (1) Uionica mora osigurati uvjete za rad uitelja s najmanje 14, optimalno 20 te najvie 28 uenika razrednog odjela. Prostor uionice mora biti prilagoen zahtjevima organizacije i izvoenja suvremene nastave, radu u skupinama, projektnoj nastavi, vjebama i drugim oblicima nastave. Povrina uionice je 2,5 m2 po ueniku, a izraunata prema pretpostavljenome proraunskom broju od 24 uenika u razrednome odjelu, iznosi 60 m2, visine 3,0-3,2 m. Propisani standard u postojeim kolama postie se prilagoavanjem broja uenika. (2) Uionica za razrednu nastavu prostorno, funkcionalno i oblikovno omoguava ostvarenje odgojno-obrazovnih zadataka. Prostor osigurava slobodu kretanja u uionici i izmjenjivanja razliitih oblika rada. (3) Uionice za predmetnu nastavu s pripadajuim kabinetima moraju biti odgovarajue opremljene prema nastavnim podrujima. (4) Specijalizirane uionice za nastavu likovne i glazbene kulture, informatike, prirode, biologije, kemije, fizike i tehnike kulture dimenzioniraju se s 3,5 m2 po ueniku, a prema pretpostavljenome proraunskom broju uenika iznosi 24 x 3,5 =84 m2. (5) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu odreuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetima utvrenima nastavnim planom i programom tog predmeta i standardima koji se propisuju u kolstvu i portu. kola mora imati dvoranu za nastavu tjelesno-zdravstvene kulture primjerenu broju uenika. kola od 8 razrednih odjela ima kolsku jednodijelnu dvoranu, veliine 15x27x6 m sa svim prateim prostorima. kola od 12 razrednih odjela ima kolsku dvodijelnu dvoranu veliine 30x20x7 m sa svim prateim prostorima. kola od 16 razrednih odjela ili do 800 uenika ima trodijelnu portsku dvoranu veliine 45x27x8 m sa svim prateim prostorima. Za portske trodijelne dvorane financijska sredstva osigurava
57
ministarstvo nadleno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takve dvorane zadovoljavaju i portske potrebe lokalne zajednice. Broj i vrsta vanjskih vjebalita za tjelesno-zdravstvenu kulturu definirani su normativima. Mreom kola na razini upanije utvrdit e se kole sa zatvorenim bazenom. kolski bazen ima dimenzije najmanje 8x16,67 m s promjenjivom dubinom vode od 0,60 do 1,30 m s prateim prostorima: individualne, skupne i svlaionice za uitelje, sanitarni vor s tuevima, prostorije za nadzor pogona, kondicioniranja zraka i vode, prostor za zadravanje i prostoriju za sredstva za ienje. Za bazene vee povrine od ove financijska sredstva osigurava ministarstvo nadleno za obrazovanje i zainteresirana lokalna samouprava, s obzirom da takvi bazeni zadovoljavaju i portske potrebe lokalne zajednice. (6) Vienamjenski se prostor koristi za boravak i odmor uenika te povremeno za manifestacije i odreene nastavne i izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50 m2 po ueniku, ali ne smije biti manji od 90 m2. (7) Prostor blagovaonice se dimenzionira s 1,0 m2 po ueniku. (8) Ueniki klub slui za druenje uenika, rad uenikog vijea, boravak uenika putnika i slino. (9) kolska knjinica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je ukljuena u nastavne i izvannastavne aktivnosti. Na raspolaganju je uenicima, nastavnome osoblju i drugim korisnicima. Prostor knjinice treba omoguiti prilagodbe promjenama u kolskome obrazovnom programu i pojavi novih tehnologija. Veliina prostora knjinice ovisi o broju uenika, odnosno broju razrednih odjela. Prilikom dimenzioniranja treba raunati da e u itaonici istodobno boraviti 5% uenika kole, a radni prostor po jednom korisniku iznosi 2 m. Knjinica ne moe biti manja od 60 m2. Knjinica se sastoji od prostora za rad knjiniara u radu s korisnicima i obradi grae veliine do 15 m, prostora za smjetaj knjinine grae u slobodnom pristupu koji se izraunava kao 5,5 m na 1000 knjiga, raunajui 15 knjiga po korisniku, raunalnih mjesta za individualni rad korisnika, raunajui za 3-5 mjesta = 15 m, prostor za smjetaj uiteljskog fonda od najmanje 5 m, itaoniki prostor za individualni i skupni rad, izlobeni prostor i spremite za knjininu grau. U sklopu knjinice, u koli optimalne veliine, multimedijska se uionica dimenzionira za 20 korisnika x 3 m = 60 m2. U sklopu knjinice nalazi se i kabinet knjiniara od najmanje 15 m2. (10) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada objedinjuju pedagoku i administrativnu slubu kole. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom kole. (11) Zbornica je prostor koji koriste svi uitelji kole za okupljanje, izmjenu iskustava i rezultata rada te odmor izmeu nastavnih sati. U zbornici se odravaju uiteljska vijea i ureuje nastavna i ostala administracija. U koli sa 16 razrednih odjela zbornica treba imati 30 mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je povrine od 60 do 80 m2. Zbornica moe biti proirena prostorom za odmor i razgovor. (12) Soba ravnatelja koristi se za rad i kontakte s uiteljima, uenicima i roditeljima/skrbnicima, te s treim osobama, a svojom veliinom mora omoguiti i manje sastanke.
58
(13) Gospodarski prostori kole dimenzioniraju se prema vrsti kole, kapacitetu kolske zgrade, nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba. (14) Ostali prostori. Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se prema broju uenika. Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van. Dubina vjetrobrana najmanje je 240 cm. Hodnici se dimenzioniraju prema broju uenika, odnosno uionica. Najmanja irina hodnika s uionicama s jedne strane za dvije uionice iznosi 180 cm, za etiri uionice 240 cm, a najmanja irina hodnika s uionicama postavljenim obostrano iznosi 300 cm. Ako se garderoba nalazi u hodnicima, hodnik se proiruje za dubinu garderobnih ormaria. Najmanja irina stubinog kraka za dvije uionice iznosi 120 cm. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube mora biti najmanje 33 cm. Garderoba uenika moe se organizirati kao sredinja garderoba u ulaznome prostoru kole ili kao garderobni ormarii po hodnicima. Sanitarije za uenike ini prostor s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni vor sastoji se od enskog i mukog dijela s odvojenim pretprostorima. Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih ureaja provodi se na nain: za 30 uenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine, za 30 uenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar, za isti broj uenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik, potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za uenike s motorikim poremeajima i prostor za presvlaenje i pranje inkontinentnih uenika. (15) Vanjski prostori. kolsko je vjebalite vanjski prostor za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture ija veliina i broj portskih borilita ovisi o broju razrednih odjela, nastavnom programu, izbornim aktivnostima i portskim aktivnostima lokalne zajednice.
59
Higijensko-tehniki zahtjevi
lanak 24. (1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u koli potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanost, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, instalacije informatike, zatitu od poara i zatitu od provale. (2) Prirodno osvjetljenje najznaajniji je psiholoki i fizioloki imbenik radnih uvjeta u kolskoj zgradi te je, ovisno o obliku nastave, nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja. Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih povrina. U svim radnim prostorima kole osigurava se zamraenje. Uionice razredne nastave trebaju biti optimalno osunane, a uionice predmetne nastave i knjinica osvijetljene ovisno o sadraju i obliku nastave. Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava stvaranje
odbljeska i pretjeranog zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. Za slabovidne uenike potrebno je osigurati dodatno osvjetljenje sukladno individualnim potrebama pojedinog uenika. (3) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U nastavnim prostorijama treba osigurati etiri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25-30 m3 zraka/h po ueniku. (4) U uionicama treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 45-55%. (5) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajednikih prostora i uionica mora biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe. (6) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnog sustava. U prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan na 20C, a: u uionicama na 20C, u prostorijama za organizaciju i koordinaciju rada te u zbornici na 20C, u portskoj dvorani na 16 18C, a u svlaionicama i praonicama na 20 22C, u hodnicima i stubitima na 18C. U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima kole treba osigurati optimalnu temperaturu, 5C niu od vanjske. (7) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom za pie. (8) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima. (9) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem i instalaciju interneta i intraneta. (10) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. (11) Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
60
Mjerila za opremu kole

lanak 25. (1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i omoguiti realizaciju odgojnoobrazovnog rada s uenicima. Oprema na razini kole: telefonska instalacija, internet, intranet, razglasni ureaj sa kolskim zvonom, kolski sat, alarmni sustav, videonadzor, digitalna kamera, digitalni fotoaparat, fotokopirni aparat, interaktivna ploa, LCD projektor stropni s projekcijskim platnom, oglasna ploa, izlobene vitrine i stolovi, oprema prema planu i programu kole. Oprema na razini uionice: radni stolovi za uenike dvosjedi, radni stolovi za uenike jednosjedi, stolci s naslonom za uenike, stol za nastavnika s raunalom, stolac s naslonom za nastavnika, trodijelna kolska ploa, audiolinija, zidna ploha za izlobe: ploa s mekom oblogom i magnetna ploa, ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i prirunog materijala), prva pomo, komplet. (2) Oprema i namjetaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog uenikoj dobi. Sav namjetaj treba biti dimenzioniran prema visini i dobi te zadovoljavati ergonomske zahtjeve. Za uenike s posebnim obrazovnim potrebama treba biti osiguran prilagoeni namjetaj i potrebna pomagala.
61
Mjerila za didaktiku opremu

lanak 26. Glavna mjerila za nabavu didaktikog materijala jesu: razvojna primjerenost, trajnost, lakoa uporabe, ergodidaktinost, tehnoloka suvremenost, prilagoenost uenicima s tekoama u razvoju i privlanost.
X. MJERILA ZA POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U OSNOVNOME KOLSTVU

lanak 27. (1) Posebne odgojno-obrazovne potrebe u osnovnom kolstvu odnose se na sve sluajeve kad se u pogledu specifinih potreba uenika, veliine kole, razrednog odjela, uvjeta ivota i rada uitelja, opsega i sloenosti poslova te organizacijskih oblika rada ne mogu primijeniti mjerila za redovite kole koje ostvaruju djelatnost pod redovitim, standardnim uvjetima. (2) Pri ustroju kole potrebno je procijeniti svrhovitost samostalnosti ustanove glede ukupnog broja uenika, broja podrunih odjela, prometne povezanosti, veliine objekta kolske zgrade, cjelovitosti sredine u kojoj kola djeluje i drugih posebnosti, o emu procjenu donosi ministarstvo nadleno za obrazovanje u dogovoru s tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave.
62
kole s oteanim uvjetima rada

lanak 28. (1) kole s oteanim uvjetima rada jesu: kole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole na podrujima od posebne dravne skrbi prve skupine. (2) Ove su kole od posebnog znaaja za drutvenu sredinu i ne moraju zadovoljavati minimum standarda utvrenih u lancima od 6. do 10. ovoga Standarda koji utvruju broj uenika ili razrednih odjela. (3) Status kole s oteanim uvjetima rada utvruju se posebnim propisima. (4) Mreu kola treba organizirati na nain da uenici prva tri razreda do mjesta odravanja nastave ili prijevoznog sredstva ne pjeae vie od jedan kilometar. (5) Broj radnika u navedenim kolama osigurava se u pravilu kao i u kolama koje nastavu ostvaruju u redovitim uvjetima s time da, kada je to nuno, mjerila za utvrivanje broja radnika mogu biti i nia od onih propisanih za kole koje rade u redovitim uvjetima.
Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim programima

lanak 29. (1) Osnovne glazbene i plesne kole mogu se osnivati i s manjim brojem razrednih odjela od broja predvienog ovim Standardom o emu se odluuje na osnovi posebnih propisa. (2) Broj uenika u razrednome odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini odreuje se prema specifinostima izvoenja nastave. (3) U glazbenoj koli nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, solopjevanja i korepeticije, od 2 do 4 uenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike, od 4 do 6 uenika u nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike nastave glazbe i rada s djejim instrumentarijem, od 2 do 8 uenika u nastavi komorne glazbe, u razrednome odjelu od 10 do 15 uenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe povijesti glazbe, glazbenih oblika i poznavanja glazbala, skupno s minimalno od 12 do 15 uenika za nastavu orkestra, odnosno minimalno 20 uenika za nastavu zbora. (4) U koli za klasini balet nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, u razrednome odjelu s od 3 do 10 uenika za nastavne predmete odreene planom i programom. (5) U koli suvremenog plesa nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, grupno od 3 do 5 uenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova koreografije, u razrednome odjelu od 8 do 12 uenika za nastavne predmete prema nastavnome planu i programu. (6) Nastava opeobrazovne grupe predmeta u glazbenoj, baletnoj i koli suvremenog plesa izvodi se u razrednim odjelima od 24 do 28 uenika. (7) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta osim za izvoenja nastave specifinih nastavnih predmeta. U glazbenoj koli: nastavni sat obveznog glasovira i korepeticije do drugog razreda srednje kole, odnosno za uenike solopjevanja do etvrtog razreda, traje 30 minuta, prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzike pedagogije nastavni sat solfeggia, analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta. (8) U umjetnikim kolama potrebne su uionice primjerene pojedinanoj i grupnoj nastavi, nastavi u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja. (9) Glazbena kola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte uenika. (10) Plesne kole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m s vibrirajuim podom te ostalom opremom.
63
Odgoj i obrazovanje uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina

lanak 30. (1) Pravo je pripadnika nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje na svome jeziku i pismu kojim se slue, a ostvaruje se sukladno Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00.). (2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u osnovnim kolama s nastavom na jeziku i pismu kojim se slue pod uvjetima i na nain propisanim programom nadlenog ministarstva o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. (3) Obrazovanje uenika nacionalnih manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja i provoenja nastave: Model A po kojemu se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno uenje hrvatskog jezika u istom broju sati u kojem se ui jezik manjine. Uenici imaju pravo i obvezu uiti dodatne sadraje vane za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u posebnoj ustanovi, ali ga je mogue provoditi u ustanovama s nastavom na hrvatskome jeziku u posebnim odjelima s nastavom na jeziku i pismu manjine. Model B po kojemu se nastava izvodi dvojezino. Prirodna se grupa predmeta ui na hrvatskome jeziku, a drutvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskome jeziku, ali u posebnim odjelima. Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskome jeziku uz dodatnih dva do pet kolskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet kolskih sati tjedno obuhvaa uenje jezika i knjievnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti. (4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske kole i drugo) organiziraju se za one uenike za koje ne postoji mogunost organiziranja redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadleno ministarstvo sufinancira organiziranje i provoenje posebnih oblika nastave. (5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opi dio sadri i sadraje u vezi s posebnou nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, knjievnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu. (6) Materijalne uvjete i prostor za rad kolskih ustanova i za izvoenje nastave osigurava osniva.
64
Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih graana u inozemstvu

lanak 31. (1) Za djecu hrvatskih graana u inozemstvu organizira se dopunska nastava na hrvatskome jeziku, prema posebnome nastavnom programu, u skladu sa zakonom, meunarodnim ugovorom i s propisima zemlje u kojoj se nastava izvodi. (2) Za uenike i uitelje dopunske nastave osigurava se besplatno jedan udbenik i radna biljenica za svaki stupanj nastave. (3) kolama u kojima se odrava nastava za djecu hrvatskih graana u inozemstvu Republika Hrvatska osigurat e potrebna didaktika sredstva namijenjena provoenju nastave hrvatskog jezika, prirode i drutva, povijesti, geografije i glazbene kulture.
Odgoj i obrazovanje darovitih uenika

lanak 32. (1) kola je obvezna sustavno tijekom kolske godine identificirati darovite uenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak te o tome sastaviti izvjee na temelju prosudbe kolskog strunog tima. (2) Rad s darovitim uenicima provodi se programima razliite teine i sloenosti kao diferencirani nastavni program u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnim skupinama, kreativnim i/ili istraivakim radionicama, putem izbornih programa, grupnih ili individualnih, u posebnim izvannastavnim aktivnostima, usporednim, produbljenim programima ili omoguavanjem pristupa izvorima specifinog znanja. (3) Darovitome ueniku kola moe iznimno odobriti odsutnost s nastave duu od propisane te potrebama takvih uenika prilagoditi nain ispitivanja i ocjenjivanja. (4) Program rada s darovitim uenicima obuhvaa: povean rad uitelja s darovitim uenicima, nabavu potrebne nastavne opreme i literature, pristup posebnim izvorima znanja, dravna i meunarodna natjecanja darovitih uenika u organizaciji nadlenog ministarstva za obrazovanje i drugih subjekata koji za to imaju odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje, poticajna sredstva uenicima za stipendije, nagrade i drugo.
65
Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama

lanak 33. (1) Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama provodi se u redovitoj koli uz potpunu ili djelominu integraciju prema stupnju i vrsti tekoe, po redovitim, individualiziranim i posebnim nastavnim programima ili iznimno, ako je uenicima potrebna i dodatna zdravstvena i socijalna skrb, u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama. (2) S istim se uenicima provodi individualizirani ili posebni nastavni program u redovitim osnovnim kolama i odjelima uz sudjelovanje uitelja odgovarajue strune spreme za rad s tim uenicima. S istim se uenicima provodi i produeni struni postupak ili edukacijskorehabilitacijski postupak, a s njihovim roditeljima/skrbnicima savjetodavni rad. (3) Provoenje posebnog nastavnog programa, sukladno utvrenom primjerenom programu kolovanja, provodi se u razrednom odjelu s posebnim programom, u redovitoj osnovnoj koli najblioj mjestu stanovanja uenika ili u najblioj posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi ako vrsta i stupanj tekoa uenika zahtijeva i dodatne rehabilitacijske, odnosno zdravstvene postupke i tretmane. Uvjeti za ustroj razrednog odjela posebnog programa su broj uenika s utvrenim primjerenim programom kolovanja, osigurana primjerena nastavna sredstva i pomagala i osigurani uitelji i struni suradnici odgovarajue strune spreme za rad s tim uenicima.
66
(4) Za uenike s tekoama koji su integrirani u redovite osnovne kole prema utvrenim potrebama u koli osigurava se radni prostor za ostvarivanje dodatne pomoi za rehabilitacijski tretman i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada. U kolama s vie od 10 razrednih odjela prostor se osigurava u kolskoj zgradi, a za vie manjih kola osigurava se prostor u koli, sukladno mrei kola. (5) Za uenike snienih intelektualnih sposobnosti i za uenike sa senzorikim i motorikim oteenjima vida, sluha, s glasovno-govorno-jezinim tekoama, motorikim oteenjima i kroninim bolestima prema utvrenim potrebama u koli se, za produeni struni postupak za skupinu do 10 uenika, osigurava radni prostor od 30 m2, a za rehabilitacijske i posebne oblike odgojno-obrazovnog rada za skupinu do 5 uenika radni prostor od 15 m2. (6) Za uenike s organski uvjetovanim poremeajima u ponaanju prema utvrenim potrebama u koli se za produeni struni postupak osigurava radni prostor od 30 m2, a za posebne oblike odgojno-obrazovnog rada radni prostor od 15 m2.
Odgoj i obrazovanje uenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kui

lanak 34. (1) Za uenike oboljele od kroninih bolesti ili stanjima koja zahtijevaju boravak ili smjetaj u zdravstvenim ustanovama organizira se osnovno kolovanje prema redovitim ili posebnim uvjetima. Odgojno-obrazovni rad s takvim uenikom provodi ustanova u kojoj je uenik smjeten ili najblia osnovna kola.
(2) Za uitelje koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno je osigurati posebno struno usavravanje sukladno potrebama uenika s kojima uitelji rade. lanak 35. Za uenika koji ne moe privremeno ili trajno pohaati nastavu, kola koju uenik pohaa moe organizirati instruktivnu nastavu u kui uenika.
XI. MJERILA UENIKOG STANDARDA Prijevoz uenika

lanak 36. (1) Radi vee sigurnosti uenika u okolnostima posebnih prometnih uvjeta, u naseljima bez javnog prijevoza, s prometnicama bez nogostupa, moe se osigurati prijevoz uenicima bez obzira na udaljenost. (2) Za uenike s tekoama osigurava se prijevoz bez obzira na udaljenost od mjesta stanovanja do kole te pratitelj kad je on nuan zbog vrste i stupnja tekoe. lanak 37. (1) Dnevno vrijeme koje uenik provede u prijevozu od kue do kole te u povratku do kue ne smije biti dulje od 2 sata. (2) kola je duna osigurati organizirani boravak uenicima koji iz objektivnih razloga dolaze prijevremeno u kolu, odnosno u koli ekaju prijevoz do kue. (3) S ciljem racionalizacije prijevoza uenika kola moe imati vlastito vozilo za prijevoz uenika.
67
Prehrana uenika
lanak 38. (1) Svaka kola duna je osigurati prehranu za svoje uenike. (2) Tjedni jelovnik objavljuje se na kolskoj oglasnoj ploi. Prehrana se izvodi u blagovaonici. U cilju ouvanja zdravlja uenika u koli se ne mogu nuditi brza hrana i gazirana pia. (3) Uenicima koji su ukljueni u produeni boravak ili cjelodnevnu nastavu potrebno je osigurati minimalno 30 minuta za objed. (4) Utvrivanje nutricionistikih zahtjeva, uvjeta i naina organiziranja prehrane u nadlenosti su osnivaa. (5) Higijensko-sanitarne uvjete nadzire sanitarna inspekcija ureda dravne uprave u upanijama, odnosno Gradski ured za obrazovanje i port Grada Zagreba.
Udbenici
lanak 39. (1) Odobravanje i nabava udbenika provodi se prema posebnom propisu. (2) Udbenici se izdaju za: redovite osnovne kole, nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, nastavu za djecu hrvatskih graana u inozemstvu. (3) Uitelj ima slobodu izbora udbenika. (4) Udbenik mora udovoljavati znanstvenim, etikim, didaktiko-metodikim, jezinim i tehnikim standardima koje propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje. (5) Udbenik se zasniva na nastavnom programu i sadrajno se mijenja kad se mijenja nastavni program, odnosno kad mjerodavna struka utvrdi potrebu unoenja novih spoznaja u udbenik.
Poduka plivanja i vonje biciklom

lanak 40.
68
(1) kola je za vrijeme osnovnokolskog obrazovanja duna omoguiti svim uenicima poduku plivanja. (2) Program poduke plivanja propisuje ministarstvo nadleno za obrazovanje, a provodi se tijekom II. ili III. razreda. (3) Minimalni program poduke traje 20 sati, a izvodi se u odgojno-obrazovnim skupinama s najvie 12 uenika. (4) Za uenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama treba osigurati odraslog pomagaa ovisno o vrsti i stupnju tekoe. (5) U viim razrednim odjelima poduka se osigurava samo za one uenike koji nisu nauili plivati. (6) Izvritelji programa kole plivanja jesu uitelji treneri na bazenima, a organizira ga kola. (7) Organizaciju poduke plivanja, osim kola, mogu provoditi i savezi kolskih portskih klubova. (8) kola je za poduku plivanja duna za svakih 14 uenika osigurati jednog pratitelja uenika i nadzor na bazenu. Pratitelj je osoba koju odredi ravnatelj.
lanak 41. (1) Poduka vonje biciklom u pravilu se organizira na kolskom vjebalitu. (2) Pouavanje provodi uitelj tehnike kulture.
Zdravstvena zatita uenika

lanak 42. Oblici i nain ostvarivanja zdravstvene zatite uenika osnovne kole provode se sukladno propisima iz djelatnosti zdravstva.
kola otvorena uenicima tijekom odmora

lanak 43. Osnovna je kola otvorena uenicima u vrijeme odmora izmeu dva kolska obrazovna razdoblja i dvije nastavne godine, kako bi se osigurala mogunost izvoenja razliitih programa, manifestacija i aktivnosti za zainteresirane uenike. U organizaciji i provoenju programa, koji je sastavni dio godinjeg plana i programa rada kole, mogu osim uitelja, strunih suradnika i ravnatelja sudjelovati i roditelji/skrbnici, lokalna zajednica, zainteresirane udruge, pravne osobe i pojedinci.
XII. MJERILA ZA KOLU VJEBAONICU I ZA KOLU U KOJOJ SE PROVODE ISTRAIVANJA Vjebaonice

lanak 44. (1) kola moe biti proglaena vjebaonicom za praktinu poduku studenata visokog uilita za obrazovanje uitelja/nastavnika, ako za to ima materijalne i kadrovske uvjete te opremu. (2) U vjebaonici na jednome satu nastave moe biti skupina od najvie 10 studenata, a u posebnom razrednom odjelu od 2 do 5 studenata. (3) Uionica u kojoj se odrava nastava uz sudjelovanje studenata mora imati opremu potrebnu za smjetaj i rad studenata.
69
Znanstvena i druga istraivanja u koli

lanak 45. (1) Osnovne kole mogu sudjelovati u istraivanjima za unapreivanje nastave i drugih oblika rada kole koje provode ustanove koje provode znanstvena i struna istraivanja, pojedinci ili mjerodavna dravna tijela.
(2) Za provoenje istraivanja potrebni su: odobrenje ravnatelja, pisana suglasnost roditelja/skrbnika uenika koji su obuhvaeni istraivanjem, odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje. (3) kola koja sudjeluje u istraivanju ima pravo na naknadu trokova istraivanja koje snosi ustanova koja provodi znanstvena i struna istraivanja, pojedinci ili mjerodavna dravna tijela.
XIII. SUSTAV KVALITETE OSNOVNOG KOLSTVA

lanak 46. (1) Osnovnokolske ustanove i ustanove u kojima se provodi osnovnokolski odgoj i obrazovanje dune su pratiti kvalitetu rada sukladno podzakonskom aktu. (2) Vanjsko vrednovanje provodi ustanova nadlena za vanjsko vrednovanje obrazovanja. (3) Osnovnokolske ustanove provode samovrednovanje.
XIV. SREDSTVA ZA PROVEDBU PEDAGOKOG STANDARDA

70
lanak 47. Sredstva za provedbu ovoga Standarda osiguravaju se iz dravnog prorauna, prorauna osnivaa, prorauna lokalnih zajednica te donatora.
XV. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 48. (1) Standard e se provoditi postupno. (2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje dinamiku provedbe ovoga Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio ovoga Standarda. (3) Nadzor nad provedbom mjera ovoga Standarda i izrada ukupnoga godinjeg izvjea u nadlenosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta. (4) Godinje izvjee o provedbi ovoga Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru.
lanak 49. Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar, odnosno Ministarstvo u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. lanak 50. Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba lanka 20. i 29. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2011., odredaba lanka 11. stavka 7. i lanka 14. stavka 2. i 3. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2013., odredbe lanka 6. stavka 4. koja stupa na snagu 1. sijenja 2018., te odredbe lanka 3. stavka 2., lanka 6. stavka 3. i lanka 21. do 26. koje stupaju na snagu 1. sijenja 2023.
71
PRILOG
1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda je oznaka postupnih rokova, do zavrno 2022. godine, u kojima e se pojedini standard postii: Ki = 0 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah po donoenju ovoga Standarda i normativa. Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri godine, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010. godine. Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od pet godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2012. godine. Ki = 3 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 3 moraju se postii u roku od deset godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2017. godine. Ki = 0* = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 4 moraju se postii u roku od petnaest godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022. godine. Ki = 0* odnosno Ki = 1* odnosno Ki = 2* odnosno Ki = 3* odnosno Ki = 4* = Svi standardi oznaeni odreenim koeficijentom izvodljivosti sa * postiu se u rokovima koje oznaavaju, ali prethodno moraju biti utvreni mreom kola u suradnji s lokalnom samoupravom.
72
Standardi utvreni mjerilima iz ovoga Standarda realizirat e se prema sljedeim koeficijentima izvodljivosti:
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA (obveze koje su utvrene u tekstu Dravnoga pedagokog standarda osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske) Mrea osnovnih kola (lanak 3.) Mjerila za ustroj osnovne kole kao javne ustanove, za ustroj podrune kole (lanci 4. i 5.) Najvie 28 uenika u redovitome razrednom odjelu poevi od prvih razreda osnovne kole (lanak 8. stavak 1.) Optimalna kola s po 20 uenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (lanak 6. stavak 3.) Rad osnovne kole u jednoj smjeni (lanak 6. stavak 4.) Jedan uitelj pratitelj za izvoenje nastave izvan kole na 14 uenika (lanak 7. stavak 3.) Jedan uitelj pratitelj za izvoenje nastave za uenike s tekoama izvan kole (lanak 7. stavak 4.) Najvei broj uenika s tekoama u redovitome razrednom odjelu (lanak 8. stavci 3. i 4.) Broj uenika u razrednom odjelu posebnog programa (lanak 9.) Broj uenika u kombiniranome razrednom odjelu (lanak 10.) Broj uenika u dodatnoj i dopunskoj nastavi (lanak 11. stavci 3. i 4.) Produeni struni postupak (lanak 11. stavak 5.) Dopunska nastava za uenike s tekoama (lanak 11. stavak 6.) Produeni boravak (lanak 11. stavak 7.) Struni suradnici: pedagog, psiholog i knjiniar i zdravstveni radnik (lanak 14. stavci 2. i 3.) Trajno profesionalno usavravanje uitelja i strunih suradnika (lanak 18.) Struno usavravanje ostalih radnika u koli (lanak 20.) Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za nove kole Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za dogradnju i rekonstrukciju postojeih kola Mjerila za prostor i opremu u osnovnoj koli (lanci od 21. do 26.) za sve kole u Republici Hrvatskoj Mrea kola sa zatvorenim bazenom (lanak 3. stavak 2.) Mrea kola sa portskim vjebalitem (lanak 3. stavak 2.) Mjerila za kole s oteanim uvjetima rada (lanak 28.) Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama (lanak 29.) Odgoj i obrazovanje djece nacionalnih manjina (lanak 30.) Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih graana u inozemstvu (lanak 31.) Odgoj i obrazovanje darovitih uenika (lanak 32.) Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama (lanak 33.) Odgoj i obrazovanje uenika koji boluju od kroninih bolesti (lanak 34.) Prijevoz uenika (lanci 36. i 37.) Prehrana uenika (lanak 38.) Udbenici (lanak 39.) Poduka plivanja i vonje biciklom (lanci 40. i 41.) kola otvorena uenicima tijekom odmora izmeu obrazovnih razdoblja (lanak 43.) kola vjebaonica (lanak 44.) Znanstvena i druga istraivanja u koli (lanak 45.) Sustav kvalitete osnovnog kolstva (lanak 46.) Ki 0 0 0 4 3 0 0 0 0 0 0 0 0 2 2 0 1 0 0 4 4 4 0 1 0 0 0 0 0* 0 0 0 0 0* 0 0 0 73
2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava osnovnog kolstva s ovim Standardom 2022. godine.
74
DRAVNI PEDAGOKI STANDARD SREDNJOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA1
I. TEMELJNE ODREDBE
lanak 1. (1) Ovim Dravnim pedagokim standardom srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Standard) ureuju se jedinstveni uvjeti za kvalitetan odgojno-obrazovni rad i uspjeno ostvarivanje ciljeva i zadataka u srednjokolskim ustanovama. (2) Ovaj Standard zajedno sa zakonima i podzakonskim aktima je osnova za utvrivanje potrebnih sredstava za financiranje srednjokolskih ustanova.
75
lanak 2. (1) Ovim Standardom utvruju se mjerila za materijalne, financijske, kadrovske i druge uvjete nune za ostvarivanje odgojno-obrazovne djelatnosti i podjednak razvoj sustava srednjeg kolstva na itavom podruju Republike Hrvatske. (2) Ovaj Standard utvruje: a) mjerila za veliinu srednjokolske ustanove s obzirom na: broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli, broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini, broj radnika, b) mjerila za uvjete provoenja odgojno-obrazovnog procesa s obzirom na: optereenost uenika u nastavi, smjetaj uenika u uenikim domovima i nabava udbenika, prostornotehnike uvjete u srednjokolskim ustanovama, opremu srednjokolskih ustanova, zdravstvenu zatitu uenika,
1 Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja donesen je 16. svibnja 2008. godine te objavljen u Narodnim novinama broj 63. od 2. lipnja 2008. godine.
c) mjerila za ostvarivanje uvjeta rada: za posebne potrebe u srednjem kolstvu, u uenikim domovima.
II. MJERILA ZA VELIINU SREDNJOKOLSKE USTANOVE Broj razrednih odjela i uenika u srednjoj koli
lanak 3. (1) Srednja kola optimalne veliine ima 16 do 20 razrednih odjela, odnosno 400 do 500 uenika. (2) Broj razrednih odjela ne smije biti vei od 32, odnosno do 800 uenika u koli. (3) Srednje kole za rijetka zanimanja, umjetnike kole, kole s nastavom na jeziku i pismu nacionalnih manjina i kole za uenike s tekoama, kole na otocima i na podrujima od posebne dravne skrbi, kole u brdsko-planinskim podrujima te privatne kole s pravom javnosti mogu se organizirati i s manjim brojem razrednih odjela.
Broj uenika u razrednom odjelu

76
lanak 4. (1) Optimalan je broj uenika u razrednom odjelu 24. Razredni odjel moe se ustrojiti i s 20 uenika, a ne s vie od 28 uenika. (2) U jednom razrednom odjelu mogu se obrazovati uenici za najvie tri srodna zanimanja, s time da je u razrednom odjelu najmanje est uenika istog zanimanja. (3) Razredni odjeli u kolama na otocima i podrujima od posebne dravne skrbi, u brdskoplaninskim podrujima te razredni odjeli u umjetnikim kolama, kolama koje izvode programe za rijetka i tradicijska zanimanja, kolama na jezicima i pismu nacionalnih manjina i privatnim kolama s pravom javnosti mogu se ustrojiti i s manjim brojem uenika. (4) U razredni odjel mogu biti ukljuena najvie tri uenika s tekoama iz lanka 47. stavka 1. podstavka 1. ovoga Standarda. Ako je u razredni odjel ukljuen jedan uenik s tekoama, razredni odjel ne moe imati vie od 26 uenika, s dva ukljuena uenika s tekoama razredni odjel ne moe imati vie od 23 uenika, a s tri ukljuena uenika s tekoama razredni odjel ne moe imati vie od 20 uenika.
Odgojno-obrazovna skupina
lanak 5. (1) Rad u odgojno-obrazovnim skupinama rad je s manjim brojem uenika od broja utvrenog lankom 4. stavkom 1. ovoga Standarda koji ne moe biti manji od 10, osim ako posebnim propisima nije drugaije utvreno. (2) Odgojno-obrazovna skupina moe se formirati radi kvalitetnog izvoenja neposrednoga odgojno-obrazovnog procesa u: zajednikom dijelu programa, izbornom dijelu programa, fakultativnoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima, dodatnoj nastavi, dopunskoj nastavi.
Broj radnika u srednjoj koli

lanak 6. Za izvoenje nastave i obavljanje drugih poslova kola mora imati potreban broj radnika odgovarajuih kvalifikacija sukladno provedbenim propisima koje donosi ministar nadlean za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar).
77
Broj nastavnika
lanak 7. (1) Broj nastavnika utvruje se na temelju broja sati neposrednoga odgojno-obrazovnog rada propisanih nastavnim planom, a sukladno provedbenom propisu nadlenog ministarstva. (2) Neposredni odgojno-obrazovni rad obuhvaa izvoenje: zajednikog dijela programa, dopunske, dodatne, fakultativne, izborne nastave, rad s razrednim odjelom i izvannastavne aktivnosti. (3) Tjedno zaduenje nastavnika odgojno-obrazovnim radom utvruje se sukladno odredbama pravilnika o normi. (4) Ukupni tjedni broj sati dodatne i dopunske nastave u pojedinoj koli ne moe biti vei od broja razrednih odjela. (5) Broj sati izvannastavnih aktivnosti u koli utvruje se godinjim planom i programom kole.
S R E D N J O K O L S K O G S U S TAVA O D G O J A I O B R A Z O VA N J A
Nastavnici i drugi radnici prema djelatnosti koju obavljaju

lanak 8. (1) Srednja kola optimalne veliine za obavljanje zajednikih poslova zapoljava ravnatelja, tajnika, radnika na raunovodstvenim poslovima i administrativnog radnika. Popis poslova koji obavljaju, broj izvritelja i koliina radnog vremena utvruju se provedbenim propisom koji donosi ministar. (2) Ukoliko je u sastavu kole ueniki dom, kola ima voditelja uenikog doma. (3) kola ima strunjaka koji odrava sva raunala i ostalu informatiku opremu, softvere, unosi slubene podatke, aurira internetske stranice, odrava raunalne mree u koli i povezuje kolske raunalne mree u sve edukativne i ostale potrebne raunalne mree. lanak 9. (1) Vrsta i broj potrebnih radnika za obavljanje posebnih poslova odreuje se sukladno provedbenim propisima koje donosi ministar. (2) Srednja strukovna kola s laboratorijima, radionicama, poligonima i imanjima za praktinu nastavu i vjebe zapoljava, sukladno planovima i programima pojedinih zanimanja, radnike koji odravaju i ureuju takve prostore i ureaje u njima, timare ivotinje, obrauju biljne povrine potrebne u nastavi i rade ostale pomone poslove koji su potrebni za odravanje nastave.
78
(3) kola zapoljava za svako strukovno podruje nastavnika za praenje realizacije programa praktine nastave u gospodarskim subjektima s radnim vremenom sukladno provedbenom propisu. (4) kola zapoljava za svako strukovno podruje voditelja kolskih radionica, laboratorija i praktikuma, praktine nastave na otvorenim prostorima s radnim vremenom sukladno provedbenom propisu. (5) kola ima voditelja tehnolokih centara. (6) kola zapoljava voditelja kolske portske dvorane ako u svom sastavu ima viedijelnu portsku dvoranu s gledalitem koju koriste dvije ili vie kola. lanak 10. (1) Broj radnika na pomono-tehnikim poslovima utvruje se prema veliini i nainu upotrebe kolskog prostora s time da u svakoj srednjoj koli radi: 1.1. Jedan radnik na poslovima ienja na svakih 600 m2 zatvorenoga kolskog prostora s centralnim grijanjem ili na 500 m2 uionikog prostora (ili drugoga zatvorenog prostora u kojem se odrava nastava) koji se grije na drva ili loivo ulje u svakoj prostoriji. Ukoliko kola radi u dvije smjene, ima pravo na svakih 600 m2 prostora na jo 20 sati rada tjedno na poslovima ienja.
1.2. Jedan radnik na poslovima domara i kotlovniara (u koli s vlastitim centralnim grijanjem i najmanje 400 uenika) koji obavlja i poslove kunog majstora. Ukoliko kola radi u dvije smjene, ima jo jednog radnika na poslovima domara/kotlovniara. Ukoliko kola nema centralno grijanje, ima jednog radnika na poslovima domara koji obavlja i poslove kunog majstora. 1.3. Jedan radnik na poslovima vratara i pazikue u smjeni. kola za takve poslove moe angairati i ovlatenu zatitarsku tvrtku ako osniva kole odlui za tu svrhu snositi trokove. (2) Djeljive kolske portske dvorane s gledalitem imaju domara dvorane. (3) kola mora osigurati provoenje zatite na radu u skladu sa Zakonom o zatiti na radu i odredbama kolektivnog ugovora.
Struni suradnici
lanak 11. (1) Struni suradnici u srednjoj koli jesu: pedagog, psiholog, knjiniar i strunjak edukacijskorehabilitacijskog profila. (2) kola do 180 uenika zapoljava 2 struna suradnika od kojih jedan mora biti pedagog. (3) kola s vie od 180, a manje od 500 uenika zapoljava 3 struna suradnika sukladno vrstama i opsegu programa koje izvodi. kola s vie od 500 uenika zapoljava 4 struna suradnika po istom kriteriju odabira profila strunog suradnika. (4) Ukoliko je u rad kole ukljueno vie od 20 uenika s tekoama koji se koluju po posebnim programima, kao i uenika s poremeajima u ponaanju, kola treba zapoljavati i strune suradnike onoga specifinog profila koji su neophodni za izvoenje odgojno-obrazovnog procesa. (5) kola prema potrebi moe zaposliti i druge profile strunih suradnika ili vei broj navedenih strunih suradnika, ukoliko lokalna zajednica ili druga pravna osoba trajno preuzima financiranje tog rada.
79
III. MJERILA ZA UVJETE PROVOENJA ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA Optereenje uenika u nastavi

lanak 12. (1) Optereenje uenika teorijskom nastavom ne smije biti vee od 6 sati dnevno, odnosno 30 sati tjedno. (2) Optereenje uenika praktinom nastavom u koli i izvan kole ne smije biti vee od 8 sati dnevno, odnosno 40 sati tjedno.
(3) Nastavni sat traje 45 minuta. Uenicima se mora osigurati odmor izmeu nastavnih sati (odmor izmeu dva nastavna sata traje 5 minuta, a nakon 3. sata 15 ili 20 minuta). (4) Nastavni sat u glazbenim kolama za zbor i orkestar traje 90 minuta, a za sve ostale predmete 45 minuta. (5) Optereenje uenika u nastavi na jeziku i pismu nacionalnih manjina moe biti vie za dva do pet sati od propisanog. lanak 13. (1) Optimalno je da kola provodi rad u jednoj smjeni s mogunou cjelodnevnoga odgojnoobrazovnog rada u koli u sklopu dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za uenike te organiziranja aktivnosti cjeloivotnog obrazovanja za cjelokupnu lokalnu zajednicu. (2) kola ne smije raditi u vie od dvije smjene. lanak 14. (1) kola je duna osigurati boravak uenicima u koli koji iz objektivnih razloga dolaze prijevremeno, odnosno ekaju prijevoz. (2) S ciljem racionalizacije prijevoza uenika kola moe imati vlastito vozilo za prijevoz uenika pod uvjetom da sredstva za osiguranje vozila osigurava osniva, lokalna zajednica ili donator.
80
Smjetaj uenika u uenike domove

lanak 15. (1) Pravo na smjetaj uenika u uenike domove propisuje se zakonom. (2) Nain i uvjeti smjetaja u ueniki dom ureuju se provedbenim propisima koje donosi ministar.
Nabava udbenika
lanak 16. (1) Odobravanje i nabava udbenika propisuje se zakonom. (2) Za slabovidne uenike potrebno je osigurati jedinstvene udbenike na Brailleovom pismu na razini drave. (3) Audiovizualna sredstva za slijepe i slabovidne uenike sastavni su dio normativa.
Zdravstvena zatita uenika

lanak 17. (1) Oblici i nain ostvarivanja zdravstvene zatite uenika srednje kole provode se sukladno propisima iz djelatnosti zdravstva. (2) Uenicima kojima je propisano utvrivanje zdravstvenih sposobnosti osiguravaju se financijske olakice sporazumom izmeu nadlenih ministarstava. (3) kola osigurava uenike od posljedica nesretnog sluaja prema posebnom propisu.
Znanstvena i druga istraivanja u koli

lanak 18. (1) U srednjoj koli mogu se provoditi istraivanja za unapreivanje nastave i drugih oblika rada kole koje provode istraivake ustanove, istraivai pojedinci ili mjerodavne dravne ustanove. (2) Za provoenje istraivanja istraivai su duni ishoditi: odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje, odobrenje ravnatelja srednjokolske ustanove, pisanu suglasnost roditelja/skrbnika uenika koji su obuhvaeni istraivanjem. (3) kola koja sudjeluje u istraivanju ima pravo na naknadu trokova istraivanja koju snosi istraiva.
81
Srednja kola prostorni i tehniki uvjeti

lanak 19. Zgrade srednjih kola grade se i opremaju prema Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora srednjih kola i drugim posebnim propisima u graenju i drugim podrujima bitnim za rad i boravak u kolskom prostoru. lanak 20. Povrina potrebnog zemljita za izgradnju kolske zgrade i kolske dvorane te formiranje kolskog trga, kolskog vjebalita, prostora za rekreaciju i kolskog parka, zelenih povrina i dr., po ueniku iznosi 30 m2. Iznimno, zbog vee katnosti kolske zgrade ili guste izgraenosti naselja, povrina potrebnog zemljita moe biti 20 m2 po ueniku.
Prostorni uvjeti za izvoenje gimnazijskih programa

lanak 21. (1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave prema pojedinim podrujima jesu: 1.1. Za jezino-umjetniko podruje: uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za glazbenu kulturu, kabinet za glazbenu kulturu, spremite za glazbenu kulturu, uionica za likovnu kulturu, kabinet za likovnu kulturu, spremite za likovnu kulturu. 1.2. Za prirodoslovno-matematiko podruje:
82
uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, uionica za fiziku, praktikum za fiziku, kabinet za fiziku, uionica za kemiju, praktikum za kemiju, kabinet za kemiju i spremite, uionica za biologiju, praktikum za biologiju, kabinet za biologiju. 1.3. Za drutveno podruje: uionica za povijest, kabinet za povijest, uionica za geografiju,
kabinet za geografiju, uionica ope namjene (filozofija, sociologija, logika, etika, psihologija, politika i gospodarstvo, vjeronauk), kabinet za nastavnike. (2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu dvorane i druge prostorije, i to: dvorana (dvodijelna, trodijelna), dvorana za korektivnu gimnastiku, spremite sprava, skupna svlaionica, skupna praonica s WC-ima, kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, svlaionice nastavnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa sanitarijama, ambulanta, prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, gledalini prostori, prostorija za reiju, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene, teretana i trim-dvorana. (3) Drutveni prostori jesu: vienamjenski prostor, kolska knjinica, prostor za ueniki klub. (4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada kole jesu: zbornica, soba ravnatelja kole, soba tajnika, sobe struno-razvojne slube (pedagog, psiholog, strunjak edukacijskorehabilitacijskog profila, voditelj programa, voditelj programa na jeziku i pismu nacionalne manjine, informatiar, satniar), soba administracije, soba raunovodstva,
83
soba za primanje roditelja, arhiv, ajna kuhinja. (5) Gospodarski prostori jesu: 5.1. Energetsko-tehniki blok koji ine: kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea, spremite arhiv. (6) Ostali prostori jesu: 6.1. Ulaz koji ine: trijem, vjetrobran, ulazni prostor,
84
vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima. 6.2. Komunikacije koje ine: hodnici, stubita. 6.3. Sanitarije koje ine: sanitarije za uenike, sanitarije za uitelje. 6.4. Prostor za sredinju informacijsko-komunikacijsku opremu. (7) Vanjski prostori jesu: 7.1. Opi prostori koje ine: pjeaki prilazni put, parkiralite, gospodarsko dvorite. 7.2. Prostori nastavnih podruja koje ine: kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite,
kolsko vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Prostorni uvjeti za izvoenje strukovnih programa

lanak 22. (1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave jesu: 1.1. Za zajedniki dio programa: uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, ostale uionice (povijest, zemljopis, gospodarstvo, etika itd.). 1.2. Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu jesu: uionica, praktikum/laboratorij, kabinet. 1.3. Radionice za praktinu nastavu u koli jesu: prostori za pripremu vjebi, prostori za izvoenje vjebi, prostori za skladini dio (alata, ureaja, sirovina, gotovih proizvoda), prostori za odlaganje otpadnih i opasnih materijala, kabineti za nastavnike, kabinet voditelja, prostori za ueniku garderobu, sanitarni vor. (2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu: dvorana (jednodijelna, dvodijelna, trodijelna), dvorana za korektivnu gimnastiku,
85
zatvoreni bazen, spremite sprava, skupna svlaionica, ambulanta, skupna praonica s WC-ima i prostorom za tuiranje, kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, svlaionice nastavnika za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sa sanitarijama, prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, gledalini prostori, prostorija za reiju, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene, teretana i trim-dvorana. (3) Drutveni prostori jesu: vienamjenski prostor,
86
kolska knjinica, prostor za ueniki klub. (4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju kole jesu: zbornica, soba ravnatelja kole, soba tajnika, sobe za strune i ostale suradnike (pedagog, psiholog, strunjak edukacijsko rehabilitacijskog profila, voditelj programa, voditelj programa na jeziku i pismu nacionalne manjine, informatiar, satniar), soba administracije, soba raunovodstva, soba za primanje roditelja, arhiv, ajna kuhinja. (5) Gospodarski prostori jesu: energetsko-tehniki blok, kotlovnica za centralno grijanje,
radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea, spremite arhiv. (6) Ostali prostori jesu: 6.1. Ulaz koji ine: trijem, vjetrobran, ulazni prostor, vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima. 6.2. Komunikacije koje ine: hodnici, stubita. 6.3. Sanitarije koje ine: sanitarije za uenike, sanitarije za uitelje. 6.4. Prostor za sredinju informacijsko-komunikacijsku opremu. (7) Vanjski prostori jesu: 7.1. Opi prostori i to: pjeaki prilazni put, kolski trg, parkiralite, gospodarsko dvorite. 7.2. Prostori nastavnih podruja i to: kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite, kolsko vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
87
Prostorni uvjeti za izvoenje umjetnikih programa

lanak 23. (1) Prostorni uvjeti za izvoenje nastave jesu: 1.1. Za opeobrazovne predmete (prema nastavnom programu) jesu: uionica za hrvatski jezik, kabinet za hrvatski jezik, uionica za manjinski jezik, kabinet za manjinski jezik, uionica za strani jezik, kabinet za strani jezik, uionica za matematiku, kabinet za matematiku, informatika uionica, informatiki kabinet, ostale uionice (povijest, zemljopis, gospodarstvo, etika itd.), opeobrazovni program moe se pohaati u pravilu u gimnaziji ili drugoj etverogodinjoj koli.
88
1.2. Specijalizirane uionice jesu: uionica za pojedinanu nastavu, uionica za grupnu nastavu (2 8 uenika), uionica za skupnu nastavu (razredni odjel 10 20 uenika), kabinet nastavnika. 1.3. Dvorane za skupnu nastavu jesu: dvorana za koncerte uenika, kabinet nastavnika, spremite za instrumente, plesna dvorana, prostor za tuiranje s WC-ima, kabinet nastavnika sa sanitarnim vorom. (2) Prostorni uvjeti za tjelesnu i zdravstvenu kulturu jesu: dvorana (jednodijelna, dvodijelna, trodijelna) spremite sprava, skupna svlaionica, prostor za tuiranje s WC-ima,
kabinet za tjelesnu i zdravstvenu kulturu, ambulanta, svlaionice za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture sa sanitarijama, prostorija za kondicioniranje zraka, prostorija za pribor i sredstva za ienje i odravanje, ulaz za vanjske korisnike s klupskim prostorom, sanitarije uz ulaz za vanjske korisnike, spremite sprava i rekvizita za vanjske terene. (3) Drutveni prostori jesu: vienamjenski prostor, kolska knjinica, prostor za ueniki klub. (4) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada kole jesu: zbornica, soba ravnatelja kole, soba tajnika, sobe za strune i ostale suradnike (pedagog, psiholog, strunjak edukacijskorehabilitacijskog profila, voditelj programa, voditelj programa na jeziku i pismu nacionalne manjine, informatiar, satniar), soba administracije, soba raunovodstva, soba za primanje roditelja, arhiv, ajna kuhinja. (5) Gospodarski prostori jesu: 5.1. Energetsko-tehniki blok kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea, spremite arhiv.
89
(6) Ostali prostori jesu: 6.1. Ulaz koji ine: trijem, vjetrobran, ulazni prostor, vratarnica, garderoba za uenike garderobni ormarii u komunikacijskim prostorima. 6.2. Komunikacije koje ine: hodnici, stubita. 6.3. Sanitarije koje ine: sanitarije za uenike, sanitarije za uitelje. 6.4. Prostor za sredinju informacijsko-komunikacijsku opremu. (7) Vanjski prostori jesu: 7.1. Opi prostori i to: pjeaki prilazni put,
90
kolski trg, parkiralite, gospodarsko dvorite. 7.2. Prostori nastavnih podruja i to: kolski didaktiki prostor, kolsko dvorite, kolsko vjebalite vanjski prostori za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije.
Mjerila za prostore u srednjim kolama

a) Uionice za izvoenje zajednikog dijela programa lanak 24. (1) Uionice ope namjene s pripadajuim kabinetima moraju imati odgovarajuu opremu prema nastavnim podrujima. Povrina uionikog prostora je 2,5 m2 po ueniku te iznosi 60 m2, visine 3,0 3,2 m. (2) Specijalizirane uionice za biologiju, kemiju i fiziku s pripadajuim kabinetima opremaju se demonstracijskim stolom i popratnom opremom i dimenzioniraju se s 3,0 m2 po ueniku.
Specijalizirana uionica za informatiku s pripadajuim kabinetom dimenzionira se za pola razrednog odjela s 3,5 m2 po ueniku. (3) Praktikumi za biologiju, kemiju i fiziku omoguuju izvoenje uenikih vjebi i nastavne pokuse za pola razrednog odjela i dimenzioniraju se s 3,5 m2 po ueniku. b) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu lanak 25. (1) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu uionice su u kojima se realizira teorijska i praktina nastava. (2) Uionice za teorijsku strukovnu nastavu opremaju se demonstracijskim stolom i popratnom opremom i dimenzioniraju se s 2,5 do 3,0 m2 po ueniku. (3) Praktikumi i laboratoriji dimenzioniraju se prema broju uenika na nastavi pojedinog predmeta koji se regulira nastavnim planom i programom za pojedina zanimanja. (4) Specijalizirane uionice za strukovnu nastavu prate odgovarajui kabineti i potrebna spremita. c) Radionice za praktinu nastavu u koli lanak 26. (1) Radionice za praktinu nastavu sastoje se od prostora za pripremu vjebi, prostora za izvoenje vjebi radionica, skladinih prostora (sirovina i gotovih proizvoda), prostora za alate, strojeve i ureaje, prostora za odlaganje otpadnih i opasnih materijala, kabineta za nastavnike, kabineta voditelja te uenike garderobe i sanitarnog vora. (2) Radionice se dimenzioniraju sukladno planu i programu zanimanja koji donosi ministar, a za koje je ta radionica namijenjena. (3) Radioniki prostor za uenike s tekoama vei je od dimenzioniranog prostora kako bi im omoguio nesmetan rad i kretanje. (4) Dio praktine nastave izvodi se u otvorenim prostorima ija namjena i povrina ovisi o specifinim zahtjevima programa praktine nastave pojedinih zanimanja (poljoprivreda, umarstvo, veterina itd.), a utvruje minimalne uvjete za odvijanje nastave prema posebnim propisima koje donosi ministar. d) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu lanak 27. (1) Prostori za tjelesnu i zdravstvenu kulturu sastoje se od zatvorenih i otvorenih prostora kolskih vjebalita.
91
(2) Prostor za tjelesnu i zdravstvenu kulturu odreuje se, organizira i oprema u skladu s uvjetima utvrenima nastavnim planom i programom tog predmeta prema propisanim standardima u kolstvu i portu. Srednja kola ima osigurano koritenje dvorane za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture primjerenu broju uenika. (3) Srednja kola do 16 razrednih odjela ima osigurano koritenje dvodijelne dvorane veliine 30 x 20 x 7 m sa svim prateim prostorima. Srednja kola s vie od 16 razrednih odjela ima osigurano koritenje trodijelne portske dvorane veliine 45 x 27 x 8 m sa svim prateim prostorima. e) Vienamjenski prostor lanak 28. (1) Vienamjenski prostor koristi se za boravak i odmor uenika, mogunost prehrane te povremeno za priredbe, predavanja, projekcije i prezentacije i druge izvannastavne aktivnosti. Dimenzionira se s 0,50 m2 po ueniku, ali ne manje od 90 m2. Prostor se moe realizirati kao izdvojena dvorana ili kao proirenje komunikacije. (2) Ueniki klub slui za druenje uenika, rad uenikog vijea, boravak uenika putnika i slino. f) kolska knjinica lanak 29.
92
(1) kolska knjinica sastavni je dio odgojno-obrazovnog sustava i izravno je ukljuena u nastavne i slobodne aktivnosti. Na raspolaganju je uenicima, nastavnom osoblju i drugim korisnicima. Prostor knjinice treba biti prilagodljiv promjenama u obrazovnom programu i novim tehnologijama. (2) Veliina prostora knjinice ovisi o broju uenika odnosno broju razrednih odjela. Prilikom dimenzioniranja treba raunati da e u itaonici istodobno boraviti 5% uenika kole, a radni prostor po jednome korisniku iznosi 2 m. Knjinica ne moe biti manja od 60 m2. (3) Knjinica se sastoji od prostora za rad knjiniara (rad s korisnicima i obrada grae 15 m), prostora za smjetaj knjinine grae u slobodnome pristupu (5,5 m na 1000 knjiga, raunajui 15 knjiga po korisniku), raunalnih mjesta za individualni rad korisnika (3 5 mjesta = 15 m), itaoniki prostor za individualni i skupni rad, izlobeni prostor i spremite za knjininu grau. U sklopu knjinice, u koli optimalne veliine, multimedijska se uionica dimenzionira za 20 korisnika x 3 m = 60 m2. U sklopu knjinice nalazi se i kabinet knjiniara (15 m). g) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada lanak 30. (1) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada ujedinjuju pedagoku i administrativnu slubu kole. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom kole.
(2) Zbornica je prostor kojim se koriste svi nastavnici kole za okupljanje, razmjenu iskustava i rezultata rada te odmor izmeu nastavnih sati. U zbornici se odravaju nastavnika vijea i ureuje nastavna i ostala administracija. U koli sa 16 do 20 razrednih odjela, zbornica treba imati 30 mjesta za sjedenje, u pravilu oko spojenih stolova, te je povrine od 60 do 80 m2. Zbornica moe biti proirena s prostorom za odmor i razgovor. (3) Sobe strunih suradnika koriste se za kontakte s nastavnicima, uenicima i roditeljima. (4) Arhiv jest prostor za pohranu kolske dokumentacije. h) Gospodarski i ostali prostori lanak 31. (1) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti kole, kapacitetu kolske zgrade, nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba. (2) Ukupna irina vanjskih ulaznih vrata dimenzionira se po broju uenika. Najmanja irina jednokrilnih ulaznih vrata iznosi 110 cm, a dvokrilnih 180 cm i moraju se otvarati prema van. Dubina vjetrobrana iznosi najmanje 240 cm. (3) Hodnici se dimenzioniraju po broju uenika odnosno uionica. Najmanja irina hodnika s uionicama s jedne strane za dvije uionice iznosi 180 cm, za etiri uionice 240 cm, a najmanja irina hodnika s uionicama obostrano iznosi 300 cm. Ukoliko se garderoba nalazi u hodnicima, mora se osigurati vea irina hodnika. (4) irina stubinog kraka iznosi najmanje 120 cm za dvije uionice. Za sljedee dvije uionice irina kraka se poveava za 30 cm. Visina stube ne smije biti vea od 15 cm, a irina gazita stube najmanje 33 cm. (5) Ulaz u kolu mora imati natkriveni trijem i rampu. Rampa je vrsta, hrapava povrina s najveim nagibom 1:20 (5%), najmanje 130 cm iroka, a nezatiene strane ograene su u visini 90 cm u skladu s posebnim propisima. (6) Pjeaki prilazni put mora biti osvijetljen i udovoljavati propisima o sigurnosti u prometu. (7) Garderoba uenika moe se organizirati kao sredinja garderoba u ulaznom prostoru kole ili kao garderobni ormarii po hodnicima. (8) Sanitarije za uenike ini prostor s WC-kabinama i pretprostor s umivaonicima. Svaki sanitarni vor sastoji se od enskog i mukog dijela s odvojenim pretprostorima. (9) Dimenzioniranje potrebnog broja sanitarnih ureaja provodi se na sljedei nain: za 30 uenica potrebno je osigurati dvije WC-kabine, za 30 uenika potrebno je osigurati jednu WC-kabinu i 1,5 pisoar, za isti broj uenika potrebno je u pretprostoru osigurati jedan umivaonik, potrebno je osigurati jednu WC-kabinu za osobe s invaliditetom.
93
i) Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore srednjih kola lanak 32. (1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u srednjoj koli potrebno je zadovoljiti higijensko-tehnike zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanje, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, instalacije informatike, zatitu od poara i zatitu od provale. Za strukovne kole treba obratiti pozornost na dopremu, skladitenje, odlaganje i odvoz opasnih tvari. (2) Prirodno osvjetljenje znaajni je psiholoki i fizioloki imbenik radnih uvjeta u kolskoj zgradi te je, ovisno o obliku nastave, nuno osigurati primjerenu kvalitetu i jainu osvjetljenja. (3) Kvaliteta prirodnog osvjetljenja u uionici odreuje se: orijentacijom uionice, tehnikim sredstvima za rasprenje dnevnog svjetla i kontrolom odbljeska unutarnjih povrina. U svim radnim prostorima kole osigurava se zamraenje. (4) Uionice trebaju biti optimalno osvijetljene, a ovisno o sadraju i obliku nastave. Zatita od izravnog prodiranja sunevih zraka, kojom se sprjeava stvaranje odbljeska i pretjeranog zagrijavanja, mora biti takva da ne smanjuje stvarnu povrinu prozora. (5) Svi prostori za rad i boravak trebaju se prirodno prozraivati. U nastavnim prostorijama treba osigurati etiri izmjene zraka na sat uz najveu brzinu strujanja zraka 0,2 m/s ili 25 30 m3 zraka/h po ueniku. (6) U uionicama treba osigurati relativnu vlagu u zraku od 45 do 55%.
94
(7) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajednikih prostora i uionica mora biti prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe. (8) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode mogu se koristiti sve vrste centralnog sustava. (9) U prostorima za rad i boravak zrak mora biti ravnomjerno zagrijavan: u uionicama 20C, u radionicama od 18 do 20C, u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu od 16 do 18C, a u svlaionicama i praonicama od 20 do 22C, u hodnicima i stubitima 18C. (10) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima kole treba osigurati optimalnu temperaturu, 5C niu od vanjske.
lanak 33. (1) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom za pie. (2) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi nain, prema vaeim propisima i standardima. (3) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba predvidjeti instalacije za TV prijem i instalaciju interneta. (4) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. (5) Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
Osnovna mjerila za opremu kole

lanak 34. (1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni prostora i omoguiti realizaciju odgojnoobrazovnog rada s uenicima. (2) Oprema i namjetaj moraju biti funkcionalni i sigurni, prenosivi, stabilni, od kvalitetnog materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda. Sav namjetaj treba zadovoljavati ergonomske zahtjeve. (3) Nastavna sredstva i pomagala moraju zadovoljiti sve zadae koje se ostvaruju u koli. lanak 35. Oprema prostora kole obuhvaa opremu na razini kole, opremu uionica, specijaliziranih uionica za pripremanje i izvoenje nastave prema pojedinim skupinama nastavnih podruja, vrstama obrazovnih programa, posebnim namjenama i ostalo. lanak 36. Oprema na razini kole: telefonska instalacija, internet, intranet, razglasni ureaj sa kolskim zvonom, kolski sat, alarmni sustav, videonadzor, digitalna kamera, digitalni fotoaparat, fotokopirni aparat,
95
interaktivna ploa, oglasna ploa, izlobene vitrine i stolovi, oprema prema planu i programu kole, oprema za videolink. lanak 37. (1) Oprema na razini uionice: radni stolovi za uenike dvosjedi, radni stolovi za uenike jednosjedi, stolci s naslonom za uenike, stol za nastavnika s raunalom, stolac s naslonom za nastavnika, trodijelna kolska ploa, LCD projektor stropni s projekcijskim platnom, audiolinija, zidna ploha za izlobe: ploa s mekom oblogom i magnetna ploa,
96
ormari, vitrine i police (pohrana nastavnih sredstva, nastavnih pomagala i prirunog materijala), prva pomo, komplet. (2) Instalacije: umivaonik, utinice za elektrinu struju od 220 V, prikljuak na antenski razvod, prikljuak na internet i intranet. (3) Kabinet nastavnika: radni stolovi i stolci za nastavnike, ormari, vitrine i police za nastavna sredstva i pomagala, stol za nastavnika s raunalom, stol, radna ploha za rad nastavnika s uenicima.
lanak 38. (1) Dodatna oprema uionica za nastavu biologije, kemije i fizike: demonstracijski stol sa stolcem s razvodnom ploom za elektrinu struju i prikljukom vode, demonstracijski pokretni stoli, radne povrine najmanje duljine 4 m, dubine 60 cm s tri ugraena praonika, laboratorijski stolci s mogunou podeavanja visine, aparat za gaenje poara, visee vitrine, periodiki sustav elemenata. (2) Kabinet nastavnika: digestor, ormar za kemikalije s protupoarnom zatitom, radni stol za pripremu demonstracijskih pokusa, demonstracijski pokretni stoli, hladnjak, stol sa est stolaca za skupni rad uenika. (3) Instalacije: umivaonik i praonik, utinice za elektrinu struju od 220 V, prikljuak na antenski razvod, prikljuak na internet i intranet. lanak 39. (1) Oprema specijaliziranih uionica za nastavu strukovnih sadraja: oprema uionica, oprema praktikuma i laboratorija, oprema kabineta, oprema radionica za praktinu nastavu, oprema za skladini prostor, oprema za odlaganje otpadnih i opasnih materijala. (2) Oprema, instalacije, ureaji, strojevi i namjetaj u pojedinom prostoru utvruju se planom i programom odreenog strukovnog zanimanja.
97
lanak 40. (1) Oprema specijaliziranih uionica za nastavu umjetnikih programa: oprema uionica za pojedinanu nastavu, oprema uionica za grupnu nastavu (2 8 uenika), oprema uionica za skupnu nastavu (razredni odjel 10 20 uenika). (2) Oprema, namjetaj, ureaji, instrumenti i instalacije u pojedinom prostoru utvruju se planom i programom odreenog umjetnikog zanimanja. (3) Oprema dvorana za skupnu nastavu umjetnikih kola: oprema dvorana za koncerte uenika, oprema spremita za instrumente, oprema plesne dvorane.
Praktina nastava izvan kole

lanak 41. (1) Vei dio sati praktine nastave u trogodinjim programima za obrtnika zanimanja izvodi se izvan kole, u radionicama i poduzeima. (2) Prostorni uvjeti za obavljanje redovite djelatnosti iz odreenog gospodarskog podruja propisani su zakonima i drugim propisima iz podruja gospodarstva. (3) Radionice i poduzea u kojima uenici obavljaju praktinu nastavu kao dio ukupnog obrazovnog procesa za stjecanje zanimanja/kvalifikacije moraju udovoljavati temeljnim kriterijima za ostvarivanje prava na izvoenje odreenog obrazovnog programa utvrenog planom i programom za zanimanje/kvalifikaciju.
98
Prostori za praktinu nastavu na otvorenom

lanak 42. Minimalni uvjeti za izvoenje praktine nastave na otvorenom obuhvaaju: prostor za pripremu vjebi, prostor za skladini dio (alata, ureaja, sirovina, gotovih proizvoda), ostali zatvoreni prostori za praktinu nastavu (staje, vinski podrumi, staklenici, itd), prostori za odlaganje otpadnih i opasnih materijala, prostor za nastavnika, prostor za ueniku garderobu, sanitarni vor.
IV. POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U SREDNJEM KOLSTVU Nacionalne manjine

lanak 43. (1) Pripadnici nacionalnih manjina pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu ostvaruju sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 155/02.) i Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00.). (2) Odgoj i obrazovanje pripadnika nacionalne manjine obavlja se u srednjim kolama s nastavom na jeziku i pismu kojim se slue pod uvjetima i na nain propisanim posebnim programom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. (3) Obrazovanje uenika nacionalnih manjina provodi se na temelju tri modela organiziranja i provoenja nastave i to: Model A po kojem se cjelokupna nastava izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine, uz obvezno uenje hrvatskoga jezika prema utvrenom nastavnom planu i programu. Uenici imaju pravo i obvezu uiti dodatne sadraje vane za manjinsku zajednicu. Ovaj se model nastave provodi u koli s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine, ali ga je mogue provoditi i u ustanovama s nastavom na hrvatskom jeziku u posebnim razrednim odjelima ili obrazovnim skupinama s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine. Model B po kojem se nastava izvodi dvojezino. Prirodna se grupa predmeta ui na hrvatskome jeziku, a drutvena grupa predmeta na jeziku nacionalne manjine. Nastava se provodi u ustanovi s nastavom na hrvatskom jeziku, ali u posebnim odjelima. Model C po kojemu se nastava izvodi na hrvatskom jeziku uz dodatnih dva do pet kolskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture nacionalne manjine. Dodatna satnica u trajanju od pet kolskih sati tjedno obuhvaa uenje jezika i knjievnosti nacionalne manjine, geografije, povijesti, glazbene i likovne umjetnosti. (4) Posebni oblici nastave (seminari, ljetne i zimske kole i drugo) organiziraju se za one uenike za koje ne postoji mogunost organiziranja redovite nastave po modelu A, B ili C. Nadleno ministarstvo sufinancira organiziranje i provoenje posebnih oblika nastave. (5) Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opi dio sadri i sadraje u vezi s posebnou nacionalne manjine, a odnose se na materinski jezik, knjievnost, povijest, geografiju, likovnu i glazbenu kulturu. (6) Materijalne uvjete i prostor za rad kolskih ustanova i za izvoenje nastave osigurava osniva.
99
Odgoj i obrazovanje u kolama s oteanim uvjetima rada

lanak 44. (1) kole s oteanim uvjetima rada jesu: kole na otocima, u brdsko-planinskim i slabo prometno povezanim podrujima te kole na podrujima od posebne dravne skrbi prve skupine. (2) kola na otoku ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru moe se osnovati s programima osnovne i srednje kole. (3) Broj uenika po razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u srednjoj koli na otoku ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru moe biti manji od broja predvienog ovim Standardom za kole na ostalim podrujima. (4) U srednjoj koli na otoku ili u drugom slabo prometno povezanom prostoru u jednom razrednom odjelu moe se kombinirati i vie od tri programa zanimanja. (5) Status kole s oteanim uvjetima rada utvruje se posebnim propisima.
Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama

lanak 45. (1) Srednje glazbene, plesne i kole za likovnu umjetnost i dizajn mogu se osnivati i s manjim brojem razrednih odjela od broja predvienog ovim Standardom za ostale kole o emu se odluuje na temelju posebnih propisa.
100
(2) Broj uenika u razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini odreuje se prema specifinostima izvoenja nastave. (3) U glazbenoj koli nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, solopjevanja i korepeticije, s 2 do 4 uenika u nastavi partiture, dirigiranja i osnova vokalne tehnike, s 4 do 6 uenika u nastavi harmonije, polifonije, glazbenog folklora, metodike nastave glazbe i rada s djejim instrumentarijem, s 2 do 8 uenika u nastavi komorne glazbe, u razrednom odjelu s 10 do 15 uenika u nastavi solfeggia, teorije glazbe, povijesti glazbe, glazbenih oblika i poznavanja glazbala, skupno s najmanje 12 do 15 uenika za nastavu orkestra, odnosno najmanje 20 uenika za nastavu zbora. (4) U koli za klasini balet nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, u razrednom odjelu s od 3 do 10 uenika za nastavne predmete odreene planom i programom.
(5) U koli suvremenog plesa nastava se izvodi: pojedinano za nastavu glazbala, grupno s 3 do 5 uenika u nastavi metodike plesne nastave i osnova koreografije, u razrednom odjelu s 8 do 12 uenika za nastavne predmete prema nastavnome planu i programu. (6) Trajanje nastavnog sata u pravilu iznosi 45 minuta, osim za izvoenje nastave specifinih nastavnih predmeta. Prema nastavnom planu i programu Funkcionalne muzike pedagogije nastavni sat solfeggia, analize glazbenih oblika i dirigiranja traje 60 minuta. (7) U umjetnikim kolama potrebne su uionice primjerene pojedinanoj i grupnoj nastavi, nastavi u razrednom odjelu i nastavi skupnog muziciranja. (8) Glazbena kola ima dvoranu s oko 80 mjesta za koncerte uenika. (9) Plesne kole imaju plesnu dvoranu s oko 100 m2 s vibrirajuim podom i ostalom opremom.
Odgoj i obrazovanje darovitih uenika

lanak 46. (1) Rad s darovitom djecom provodi se programima razliite teine i sloenosti (diferencirani nastavni program) u razrednom odjelu ili interesnim grupama, kreativnim i/ili istraivakim radionicama, putem izbornih programa (grupni ili individualni), u posebnim izvannastavnim aktivnostima, usporednim programima ili omoguavanjem pristupa izvorima specifinog znanja. (2) Broj uenika razrednog odjela u kojemu se nalazi daroviti uenik utvruje se odgovarajuom primjenom odredbe lanka 4. stavka 4. ovog Standarda. (3) Darovitom ueniku kola moe za razvoj darovitosti (natjecanja, pripreme, izlobe, nastupi) odobriti duu odsutnost s nastave od propisane. Obveza je kole prilagoditi ueniku provjeravanje postignua i ocjenjivanje.
101
Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama

lanak 47. (1) Srednjokolsko obrazovanje uenika s tekoama organizira se i izvodi prema: redovitom programu uz uporabu specifinih nastavnih metoda, sredstava i pomagala koji donosi ministar, prilagoenom programu uz uporabu specifinih nastavnih sredstava i pomagala i/ili uz specifine metode rada koji donosi kola.
(2) Oprema i didaktika sredstva te druga pomagala u nastavi moraju biti prilagoena vrsti potreba uenika s tekoama. Mjerila za prostorne uvjete, opremanje i strune kadrove sastavni su dio planova i programa prema kojima se obrazuju uenici s tekoama u skladu s vrstama potreba, a sukladno odredbama iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Razredni odjeli uenika s tekoama, koji se obrazuju po posebnim nastavnim programima mogu imati do deset uenika i to s dva ili iznimno tri srodna programa obrazovanja. (4) Srednja kola s pet i vie uenika s motorikim oteenjima (bez mogunosti samostalnog kretanja) moe imati jednog radnika srednje strune spreme za pomo, prijenos i prijevoz. (5) Za uenike s oteenjima jezino-glasovne komunikacije osigurava se prevoditelj znakovnog jezika.
Odgoj i obrazovanje uenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kui

lanak 48. (1) Zdravstvene ustanove koje provode lijeenje djece s kroninim bolestima ili stanjima koja zahtijevaju boravak ili smjetaj u tim ustanovama mogu u svom sastavu imati razredne odjele i odgojno-obrazovne grupe sa statusom podrunih odjela, a njihov se rad definira sukladno zakonu. (2) Za uenike koji zbog veih motorikih potekoa ili kroninih bolesti ne mogu polaziti nastavu u koli, kola organizira instruktivnu nastavu u kui uenika odnosno zdravstvenoj ustanovi ukoliko se uenik nalazi na duem lijeenju uz odobrenje ministarstva nadlenog za obrazovanje. (3) Za nastavnike koji ostvaruju odgojno-obrazovni program u zdravstvenim ustanovama potrebno je osigurati posebno struno usavravanje sukladno potrebama djece s kojima rade. (4) Posebnosti rada u zdravstvenim ustanovama koje provode odgojno-obrazovni rad s uenicima uredit e se posebnim propisima ministarstva nadlenog za poslove obrazovanja uz suglasnost ministra zdravstva.
102
V. UENIKI DOM Ope odredbe

lanak 49. (1) Ueniki su domovi srednjokolske odgojno-obrazovne ustanove u kojima se u sklopu odgojno-obrazovnog programa za uenike osigurava i primjeren boravak, smjetaj i prehrana tijekom pohaanja srednjokolskog obrazovanja. On nije jednak koli i ima posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se ostvaruje razliitim programima rada temeljnim, posebnim i interesnim (izbornim). U programiranju rada polazi se od humanistiko-razvojne
paradigme i individualnih potreba i interesa uenika. Programi rada rezultat su suradnikih odnosa, uzajamnog potovanja i podravanja, otvorene humanistike komunikacije i potovanja osobnosti. (2) Odgojno-obrazovni program u uenikome domu potpora je i pomo ueniku i roditelju u postizanju to kvalitetnijega ukupnog razvoja i obrazovanja uenika, mladog ovjeka. Program ostvaruju nastavnici-odgajatelji te razliiti strunjaci kao to su pedagozi, psiholozi, zdravstveni radnici i drugi, koje po potrebi u svoj rad s uenicima ukljuuje ueniki dom.
Standard za uenike domove

lanak 50. (1) Ovim Standardom utvruju se mjerila za postizanje zadovoljavajue razine ureenosti srednjeg kolstva i uenikih domova utemeljene na znanstveno-spoznajnim postignuima i u okviru mogunosti Republike Hrvatske. (2) Osobitosti uenikih domova proistjeu iz mjerila za: a) broj odgojno-obrazovnih skupina u uenikom domu, kao samostalnoj ustanovi, b) broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini, c) broj odgajatelja, strunih suradnika i ostalih radnika potrebnih za provedbu odgojno-obrazovnog plana i programa i drugih sadraja i aktivnosti propisanih zakonom i drugim propisima, d) odgojno-obrazovni plan i program, e) prostor i opremu u uenikome domu, f ) posebnih potreba u uenikim domovima uvjetovanih specifinim okolnostima (kolovanje na otocima, kolovanje darovitih uenika i uenika s tekoama), g) ueniki standard (smjetaj, prehrana, zdravstvena zatita). lanak 51. Dom optimalne veliine ima najvie 10 odgojno-obrazovnih skupina.
103
Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini

lanak 52. Odgojno-obrazovna skupina ima najmanje 15, a najvie 20 uenika. Odgojno-obrazovna skupina u kojoj su integrirani uenici s tekoama ima najvie 15 uenika.
Odgajatelji
lanak 53. (1) Broj odgajatelja utvruje se na temelju potrebe neposrednog odgojno-obrazovnog rada, a u skladu s provedbenim propisima koje donosi ministar. (2) Odgojno-obrazovni rad u uenikim domovima moe obavljati osoba s visokom strunom spremom. (3) Dom ima nonog pazitelja s najmanje srednjom strunom spremom koji iskljuivo radi u timu s nonim odgajateljem. (4) Ueniki dom za ostvarenje dodatnih, izbornih programa moe zaposliti i vei broj odgojnoobrazovnih radnika koje financira iz vlastitih sredstava.
Struni suradnici
lanak 54. (1) Svaki ueniki dom zapoljava strune suradnike (pedagog, psiholog). (2) Dom do 80 uenika zapoljava jednog strunog suradnika pedagoga ili psihologa. (3) Domovi od 80 do 250 uenika zapoljavaju dva struna suradnika: pedagoga i psihologa, od kojih jedan obavlja poslove organizatora slobodnog vremena uenika.
104
(4) Dom zapoljava strune suradnike: knjiniara i informatiara. Broj izvritelja utvruje se prema propisanim standardima kolske knjinice i opremljenosti informatikom opremom. (5) Svaki ueniki dom ima zdravstvenog voditelja s najmanje viom strunom spremom. (6) Posebne i verificirane odgojno-obrazovne programe u domovima mogu realizirati i vanjski suradnici s primjerenom izobrazbom i strunom spremom.
Ostali radnici
lanak 55. (1) Dom kao samostalna ustanova zapoljava: ravnatelja, tajnika, voditelja raunovodstva (raunovou), administrativno-financijskog radnika. (2) Dom koji djeluje u sastavu srednje kole zapoljava: administrativnog radnika, voditelja.
(3) Broj radnika na pomono-tehnikim poslovima utvruje se na temelju raspoloivog otvorenog i zatvorenog prostora, vrsti grijanja i specifinih potreba danononog programa u uenikim domovima. (4) Domovi s manje od 80 i vie od 300 uenika svoje specifine potrebe rjeavaju uz suglasnost nadlenog ministarstva. (5) Mjerila za utvrivanje broja radnika na pomono-tehnikim poslovima temelje se na injenici da dom radi 24 sata x 7 dana tjedno, a jesu: 5.1. broj spremaica utvruje se na temelju ukupnog zatvorenog i otvorenog prostora primjenom normativa do 600 m2 u svakoj smjeni, 5.2. svaki dom zapoljava 2 izvritelja (od 6 do 22 sata), koji mogu biti vratar telefonist pazikua, 5.3. svaki dom zapoljava 2 radnika na poslovima domara, loaa, vozaa, kunog majstora, osiguranja objekta, odravanja nadzor kotlovnice, 5.4. broj kuharica utvruje se na temelju broja obroka koje prireuju uenicima, (jedinina vrijednost po radniku iznosi najmanje 70 obroka dnevno), 5.5. ueniki dom zapoljava radnika za pranje, popravak i glaanje rublja (jedan u domu s 50 do 150 uenika i 20 sati tjedno na svakih 50 iznad 150 uenika), 5.6. ueniki dom zapoljava ekonoma (skladitara). (6) Ueniki dom koji ima dodatne djelatnosti ili prua dodatne usluge uenicima moe zaposliti i vie radnika koje financira iz vlastitih sredstava.
105
Odgojno-obrazovni plan i program

lanak 56. (1) Odgojno-obrazovni plan i program donosi domski odbor na prijedlog ravnatelja. (2) Ueniki dom moe na zahtjev uenika i roditelja organizirati i fakultativne programe odgoja i obrazovanja koje plaaju korisnici. (3) Izborne aktivnosti koje se nude uenicima u uenikome domu moraju se provoditi prema programima koje verificira nadleno ministarstvo, a organizira uz suglasnost roditelja. Takve programe u pravilu financiraju roditelji.
Prostorni i tehniki uvjeti

lanak 57. (1) Ueniki domovi grade se i opremaju prema Standardu, normativima za izgradnju i opremanje prostora uenikih domova te posebnim propisima bitnim za rad i boravak u prostorima uenikog doma.
(2) Ueniki dom osigurava prostorne uvjete za stalni boravak uenika i odgojno-obrazovni program. Cjelokupan unutarnji i vanjski prostor doma mora zadovoljavati osnovna ekoloka i estetska mjerila. (3) Povrina potrebnog zemljita za izgradnju samostalnoga uenikog doma s dvoranom te formiranje igralita, prostora za rekreaciju i vrta, zelenih povrina i drugog iznosi 30 m2 po ueniku. Ukoliko se ueniki dom organizira u sklopu kole, povrina potrebnog zemljita iznosi 20 m2 po ueniku. (4) Zbog sigurnosti uenika te odravanja i uvanja, vanjski je domski prostor ograen.
Prostorni uvjeti uenikog doma

lanak 58. (1) Prostori stanovanja, boravka, uenja i provoenja slobodnog vremena u uenikom domu su: soba uenika sa sanitarnim prostorom, soba za dnevni boravak i uenje, knjinica i itaonica, informatika uionica, prostori za ueniki klub i slobodne aktivnosti, blagovaonica,
106
dvorana za portske, rekreativne i kulturne aktivnosti s prateim prostorima. (2) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada u uenikom domu jesu: zbornica, soba ravnatelja, soba tajnika, soba za raunovodstvo, arhiv, soba za odgajatelje (za individualni rad), soba strunog suradnika, soba knjiniara i informatiara, soba zdravstvenog voditelja, soba za informacije i razgovor s roditeljima. (3) Gospodarski prostori kuhinja sa spremitem, soba ekonoma, spremita, sanitarije i garderoba osoblja u kuhinji, praonica i glaaonica,
sabirnica prljavog rublja i spremite istog rublja, kotlovnica za centralno grijanje, radionica kunog majstora, garderoba i sanitarije tehnikog osoblja, ope gospodarsko spremite, garderoba i sanitarije spremaica, prostor za odlaganje smea. (4) Ostali prostori u uenikom domu jesu: ulaz s vjetrobranom i vratarnicom, komunikacije hodnici i stubita, sanitarije uz javne prostore, ajna kuhinja za uenike, prostor za pranje i glaanje za uenike. (5) Vanjski prostori u uenikom domu jesu: pjeaki prilazni put, dvorite i vrt, igralita za portske i rekreativne aktivnosti, ostale parkovne povrine u skladu s mogunou lokacije, gospodarsko dvorite, parkiralite. lanak 59. (1) Soba uenika dimenzionira se s 5,5 m2 po ueniku. Sanitarni prostor, s tu-kabinom, WC-om i umivaonikom dimenzionira se posebno, a povezan je sa sobom uenika. (2) Soba za dnevni boravak i uenje dimenzionira se s 1,5 m2 po ueniku, a moe se koristiti za najvie dvije odgojne skupine. (3) Knjinica i itaonica dimenzionira se s 2,0 m2 prostora po ueniku za 10% uenika s time da je najmanja veliina 60 m2, zatim 5,5 m2 prostora za police s 1 000 knjiga na svakih 100 uenika, s prostorom za knjiniara i katalog knjiga veliine 15 m2, te prostorom za informatiku opremu u knjinici i knjininu grau, prirunike i periodiku, ovisno o veliini doma. (4) nformatika uionica dimenzionira se s 3,0 3,5 m2 po raunalnom mjestu, a oprema se s 10 umreenih raunala i odgovarajuom informatikom opremom. (5) Prostori za ueniki klub i slobodne aktivnosti. (6) Blagovaonica se dimenzionira s 1,0 m2 po ueniku za 50% kapaciteta doma i oprema s potrebnim brojem stolova i stolaca. (7) Vienamjenska dvorana veliine 27 x 15 x 6 m s prateim sadrajima prema potrebama portskih, rekreativnih i kulturnih aktivnosti.
107
(8) Prostori za upravu, organizaciju i koordinaciju rada ujedinjuju pedagoku i administrativnu slubu doma. Poeljno je da ovi prostori imaju jednostavnu i preglednu vezu s ulaznim prostorom doma. (9) Zbornica omoguava pripremu za rad i okupljanje odgajatelja. (10) Gospodarski prostori dimenzioniraju se i opremaju prema vrsti i kapacitetu uenikog doma, nainu opskrbe te osiguranju energetskih potreba. lanak 60. (1) Za stvaranje primjerenih uvjeta rada u uenikom domu potrebno je zadovoljiti higijenskotehnike zahtjeve koji se odnose na: osvjetljenje, osunanost, prozraivanje, toplinsku zatitu, zatitu od buke i akustiku, grijanje i hlaenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, elektrine instalacije, zatitu od poara, zatitu od provale i instalacije informatike. (2) Prirodno osvjetljenje je najznaajniji psiholoki i fizioloki imbenik za boravak i rad u uenikom domu. (3) Uenike sobe trebaju biti optimalno osunane, ali zatiene od pretjeranog zagrijavanja. (4) Svi prostori za rad, boravak i spavanje trebaju se i prirodno prozraivati. (5) Toplinska zatita, zatita od buke i akustika zidnih i stropnih konstrukcija zajednikih prostora uionica moraju biti izvedene prema vaeim propisima i standardima. Zatita od buke i akustika trebaju omoguavati dobru slunost i razgovijetnost pri govoru, kao i optimalnu jeku pri sluanju glazbe.
108
(6) Za grijanje i hlaenje prostora i pripremu tople vode u uenikome domu mogu se koristiti sve vrste centralnog sustava. (7) Svi prostori uenikog doma trebaju biti ravnomjerno zagrijavani i to: u svim prostorima za rad i boravak 20C, u dvorani za tjelesnu i zdravstvenu kulturu 16 18C, a u svlaionicama i praonicama 20 22C, na hodnicima i stubitima 18C. (8) U razdoblju visokih vanjskih temperatura u prostorima uenikog doma treba osigurati optimalnu temperaturu. (9) Opskrba vodom ostvaruje se instalacijom vodovodne mree sa zdravstveno ispravnom vodom za pie. (10) Otpadne vode odvode se kunom kanalizacijom koja se prikljuuje na komunalnu kanalizaciju ili na drugi nain, prema posebnim propisima i standardima. (11) Elektrina instalacija mora biti zatiena i osigurana. Treba osigurati instalacije za TV-prijem, instalaciju interneta i razglas. (12) Zatita od poara provodi se uporabom odgovarajuih graevnih materijala, definiranjem evakuacijskih putova i izlaza te protupoarnom opremom i signalizacijom. (13) Zatita od provale provodi se uporabom alarma i videonadzora.
lanak 61. (1) Oprema prostora mora odgovarati namjeni, omoguiti boravak, spavanje i realizaciju odgojno-obrazovnog rada s uenicima. (2) Oprema mora biti funkcionalna i sigurna, prenosiva, stabilna, od kvalitetnog materijala, po mogunosti prirodnog, lakog za odravanje, postojanih boja, estetskog izgleda i primjerenog dobi i ergonomskim zahtjevima. (3) Vrste prostora jesu: 1. Soba uenika za rad, boravak i spavanje, a ima: leaj, radni stol, radni stolac, zidnu policu i garderobni ormar (po ueniku), sanitarni prostor s tu-kabinom, WC-om i umivaonikom 2. Soba za dnevni boravak i uenje za jednu skupinu, a ima: garnituru za sjedenje, radne stolove, radne stolce, police, panoe, TV-prijemnike i ostalu multimedijsku opremu. lanak 62. Smjetaj uenika s tekoama organizira se i provodi prema standardima i mjerilima koje utvruje ministar uz suglasnost ministra nadlenog za poslove zdravstva i socijalne skrbi. lanak 63. (1) Zdravstvena zatita uenika u uenikom domu osigurava se na temelju provedbenog propisa koji donosi ministar. (2) Preventivnu i kurativnu zdravstvenu zatitu uenika u uenikom domu provode nadleni kolski lijenici koje imenuje ministar za poslove zdravstva na prijedlog nadlenoga strunog tima. (3) Za provoenje zdravstvene zatite osigurava se prostor sa sanitarnim vorom. (4) Svaki ueniki dom duan je osigurati prehranu za svoje korisnike prema posebnom propisu koji donosi ministar. (5) Prehrana za uenike sastoji se od najmanje tri obroka koji pokrivaju ukupne dnevne energetske potrebe. (6) Trolano domsko Povjerenstvo, u ijem je sastavu i nadleni kolski lijenik ili medicinska sestra, odluuje o sastavu i vrsti obroka na temelju struno usuglaenih stajalita o prehrani kolske djece i posebnih zakona i drugih propisa. (7) Tjedni jelovnik objavljuje se na oglasnoj ploi doma.
109
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 64. (1) Prostorni i tehniki uvjeti utvreni ovim Standardom primjenjuju se na srednjokolske ustanove koje e se graditi i opremati od dana stupanja na snagu ovoga Standarda. (2) Postojei fond zgrada i opreme za srednjokolski sustav odgoja i obrazovanja usklaivat e se sa ovim Standardom prema odluci Vlade Republike Hrvatske o dinamici provedbe ovoga Standarda. lanak 65. Sredstva za postizanje uvjeta propisanih ovim Standardom osiguravaju se iz dravnog prorauna, prorauna osnivaa, prorauna lokalnih zajednica te donatora. lanak 66. (1) Standard e se provoditi postupno. (2) Akcijskim planom mjera za tekuu godinu Vlada Republike Hrvatske jednom godinje utvruje dinamiku provedbe ovog Standarda prema raspoloivim sredstvima, sukladno Koeficijentu izvodljivosti koji je u prilogu i ini sastavni dio Standarda. (3) Nadzor nad provedbom mjera Standarda i izrada ukupnog godinjeg izvjea u nadlenosti je Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
110
(4) Godinje izvjee o provedbi Standarda nadleno ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske, a Vlada Republike Hrvatske godinje izvjee podnosi Hrvatskom saboru. lanak 67. Sukladno ovlastima utvrenim ovim Standardom provedbene propise donijet e ministar u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. lanak 68. Ovaj Standard stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim odredaba lanka 45. koji stupa na snagu 1. sijenja 2010. godine te odredbe lanka 13. stavka 1. koja stupa na snagu 1. sijenja 2018. godine, odredaba lanka 4. stavka 1., lanaka 19. do 42. i lanaka 57. do 61., koje stupaju na snagu 1. sijenja 2023. godine.
PRILOG
(1) Koeficijent izvodljivosti ovoga Standarda oznaka je postupnih rokova, do zavrno 2022. godine, u kojima e se pojedini standard postii: Ki = 0 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 0 stupaju na snagu odmah po donoenju ovoga Standarda i normativa. Ki = 1 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 1 moraju se postii u roku od tri godine, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2010. godine. Ki = 2 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 2 moraju se postii u roku od pet godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2012. godine. Ki = 3 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 3 moraju se postii u roku od deset godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2017. godine. Ki = 4 = Svi standardi oznaeni koeficijentom izvodljivosti 4 moraju se postii u roku od petnaest godina, po donoenju ovoga Standarda i normativa, odnosno do kraja 2022. godine. Ki = 0* odnosno Ki = 1* odnosno Ki = 2* odnosno Ki = 3* odnosno Ki = 4* = Svi standardi oznaeni odreenim koeficijentom izvodljivosti sa * postiu se u rokovima koje oznaavaju, ali prethodno moraju biti utvreni mreom kola u suradnji s lokalnom samoupravom.
111
Standardi utvreni mjerilima iz ovoga Standarda realizirat e se prema sljedeim koeficijentima izvodljivosti:
KOEFICIJENTI IZVODLJIVOSTI PEDAGOKIH STANDARDA (obveze koje su utvrene u tekstu Dravnog pedagokog standarda srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja) Najvie 28 uenika u redovitom razrednom odjelu poevi od prvih razreda srednje kole (lanak 4. stavak 1.) Optimalna kola s 24 uenika u razrednom odjelu koja radi u jednoj smjeni (lanak 4. stavak 1.) Rad srednje kole u jednoj smjeni (lanak 13. stavak 1.) Najvei broj uenika s tekoama u redovitom razrednom odjelu (lanak 4. stavak 4.) Broj uenika u odgojno-obrazovnim skupinama u uenikome domu (lanak 51. i 52.) Broj uenika u odgojno-obrazovnim skupinama (lanak 5.) Struno-razvojna sluba u uenikom domu (lanak 54.) Struno-razvojna sluba kole (lanak 11.) Strunjak za odravanje raunala i informatike opreme (lanak 8. stavak 4.) Mjerila za prostor i opremu u srednjoj koli (lanci od 19. do 42.) za nove kole Mjerila za prostor i opremu u srednjoj koli (lanci od 19. do 42.) za dogradnju i rekonstrukciju postojeih kola Mjerila za prostor i opremu uenikog doma (lanci od 57. do 61.) za nove domove Mjerila za prostor i opremu uenikog doma (lanci od 57. do 61.) za dogradnju i rekonstrukciju postojeih uenikih domova Mjerila za kole s oteanim uvjetima rada (lanak 4. stavak 3.) Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim kolama (lanak 45.) Odgoj i obrazovanje uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina (lanak 43.) Odgoj i obrazovanje uenika na otocima i drugim prometno izdvojenim podrujima (lanak 44.) Odgoj i obrazovanje darovitih uenika (lanak 46.) Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama (lanak 47.) Odgoj i obrazovanje uenika koji boluju od kroninih bolesti (lanak 48.) Udbenici (lanak 16.) Znanstvena i druga istraivanja u koli (lanak 18.) Ki
0 4 3 0 0 0 0 0 0 0 4 0 4 0 1 0 0 0 0 0 0 0
112
(2) Krajnji je rok za usklaivanje sustava srednjeg kolstva sa Standardom 2022. godina.
116

Državni Pedagoški Standardi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Državni Pedagoški Standardi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Dravni pedagoki standardi

Dravni pedagoki standardi

Republika Hrvatska Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

Dravni pedagoki standardi

Vijee za pedagoki standard

VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. XIII. XIV. XV.

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE1

II. PROGRAMI ODGOJA I NAOBRAZBE DJECE PREDKOLSKE DOBI

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

Predkolski odgoj i naobrazba darovite djece

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

IV. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA DJECE HRVATSKIH GRAANA U INOZEMSTVU

V. PREDKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA NA JEZIKU I PISMU NACIONALNE MANJINE

VI. USTROJ PREDKOLE

VII. MJERILA ZA BROJ DJECE U ODGOJNO-OBRAZOVNIM SKUPINAMA

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

Via medicinska sestra

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

Ostali radnici u djejem vrtiu

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

IX. MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I PREHRANE DJECE U DJEJEM VRTIU

X. MJERILA ZA FINANCIRANJE PROGRAMA DJEJIH VRTIA

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

Prostori djejeg vrtia

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

Mjerila za prostore u djejem vrtiu

Higijensko-tehniki zahtjevi za prostore u djejem vrtiu

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

XIII. SUSTAV KVALITETE PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

XIV. ZAVRNE ODREDBE

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

PREDKOLSKOG ODGOJA I NAOBRAZBE

DRAVNI PEDAGOKI STANDARD OSNOVNOKOLSKOG SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA1

II. MJERILA ZA USTROJ MREA KOLA NA PODRUJIMA UPANIJA

V. MJERILA ZA BROJ UENIKA U RAZREDNOME ODJELU I ODGOJNOOBRAZOVNOJ SKUPINI Organizacija nastave

Razredni odjel s posebnim programom

Kombinirani razredni odjel

Broj uenika u odgojno-obrazovnoj skupini

VII. MJERILA ZA OPTEREENOST UENIKA SATIMA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

Napredovanje uitelja i strunih suradnika

Osposobljavanje i usavravanje ostalih radnika

IX. MJERILA ZA PROSTOR I OPREMU U OSNOVNOJ KOLI

Mjerila za prostore u osnovnim kolama

Mjerila za opremu kole

Mjerila za didaktiku opremu

X. MJERILA ZA POSEBNE ODGOJNO-OBRAZOVNE POTREBE U OSNOVNOME KOLSTVU

kole s oteanim uvjetima rada

Odgoj i obrazovanje uenika u umjetnikim programima

Odgoj i obrazovanje uenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina

Osnovno kolovanje u dopunskoj nastavi djece hrvatskih graana u inozemstvu

Odgoj i obrazovanje darovitih uenika

Odgoj i obrazovanje uenika s tekoama

Odgoj i obrazovanje uenika u zdravstvenoj ustanovi i nastava u kui

XI. MJERILA UENIKOG STANDARDA Prijevoz uenika

Poduka plivanja i vonje biciklom

Zdravstvena zatita uenika

kola otvorena uenicima tijekom odmora

XII. MJERILA ZA KOLU VJEBAONICU I ZA KOLU U KOJOJ SE PROVODE ISTRAIVANJA Vjebaonice

Znanstvena i druga istraivanja u koli