PRAVOPIS CRNOGORSKOGA JEZIKA I RJENIK CRNOGORSKOGA JEZIKA (pravopisni rjenik)

2009 PODGORICA

SADRAJ

SADRAJ....................................................................................................................................................2 RIJE PRIREIVAA...............................................................................................................................3 PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA.......................................................................................................7 I. PISMA..................................................................................................................................................8 II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA...........................................................................................10 III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI.................................................................16 IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED...................................................23 V. SKRAENICE..................................................................................................................................25 VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA................................................................................30 VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA....................................................................................................33 VIII. FONEMI , , , ......................................................................................................................37 IX. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI........................................................................39 X. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE...............................................................40 XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA........................................................................................................41 XII. PRELAZAK L U O.......................................................................................................................43 XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : // I K/G/H : C/Z/S.............................................46 XIV. NEPOSTOJANO A ...................................................................................................................51 XV. JOTOVANJE................................................................................................................................53 XVI. REENINI ZNACI....................................................................................................................56 XVI. PRAVOPISNI ZNACI ................................................................................................................77 DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJENIK....................................................................................................86

RIJE PRIREIVAA Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici odranoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestolani Savjet za standardizaciju crnogorskog jezika. Savjet su inili Branko Banjevi (predsjednik Savjeta), knjievnik i predsjednik Matice crnogorske, dr Rajka Gluica, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikiu, Milorad Stojovi, knjievni kritiar, Mirko Kova, knjievnik i akademik, Mladen Lompar, knjievnik i akademik, Rajko Cerovi, knjievni kritiar, edo Vukovi, knjievnik i akademik, Zuvdija Hodi, knjievnik i akademik, dr Milenko A. Perovi, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Zorica Radulovi, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikiu, dr Tatjana Beanovi, docent na Filozofskom fakultetu u Nikiu, dr Igor Laki, docent na Institutu za strane jezike u Podgorici i dr Adnan irgi, saradnik na Filozofskom fakultetu u Nikiu. Savjet je imao zadatak da do poetka nove kolske 2008/9. godine izradi pravopis crnogorskog jezika s pravopisnim rjenikom i gramatiku crnogorskog jezika. Rad Savjeta odvijao se tokom cijele 2008. godine dijelom zbog izuzetne obimnosti, sloenosti i delikatnosti posla standardizacije crnogorskog jezika, a dijelom zbog toga to su poetne i neznatne koncepcijske razlike meu lanovima Savjeta oko bitnih pitanja samoidentifikacije crnogorskog jezika u meuvremenu postale nepremostive. Apelovanja na pojedine lanove Savjeta da, zbog izuzetnog duhovnog i politikog znaaja uspjene i nauno validne standardizacije, pokau spremnost za traenje kompromisnih rjeenja kojima bi vrijeme moralo biti najbolji sudija nijesu urodili plodom. Zbog toga je ministar prosvjete i nauke Crne Gore odluio da zatrai od Savjeta da dostavi finalne verzije materijala koje su pripremili i formira Radnu grupu sa zadatkom da pripremi finalnu verziju prijedloga Pravopisa, Gramatike i Rjenika crnogorskog jezika, a na osnovu materijala koje je dostavilo Ministarstvo prosvjete i nauke. U trolanu radnu grupu izabrani su dr Milenko A. Perovi (predsjednik Radne grupe), profesor Univerziteta u Novom Sadu, dr Josip Sili, profesor emeritus Sveuilita u Zagrebu, i dr Ljudmila Vasiljeva, redovni profesor Univerziteta Ivana Franka u Lavovu. Radna grupa svoj zadatak nije shvatila kao izradu tree koncepcije standardizacije, nasuprot dvjema koje su ponudile dvije grupe unutar Savjeta za standardizaciju crnogorskog jezika, ali ni kao prosti kompromis te dvije koncepcije. Uzevi za svoj radni predloak koncept pravopisa koji je u ime dijela Savjeta podnio akademik Branko Banjevi, a iju je radnu verziju sainio Adnan irgi, Radna grupa ga je mijenjala, dopunjavala ili se restriktivno odnosila prema nekim njegovim konkretnim rjeenjima na temelju onoga stanovita o unutranjoj logici crnogorskog jezika koje se moe braniti valjanim naunim argumentima. Radna grupa je slino postupila i s rjenikom, uzevi za radni predloak verziju rjenika koji je u ime dijela Savjeta podnijela prof. Rajka Gluica. Radna grupa je zakljuila da konanu verziju pravopisa crnogorskog jezika s pravopisnim rjenikom nuno mora pratiti dodatna publikacija. U toj publikaciji Radna grupa bi poloila raun o principima standardizacije kojima se rukovodila u izradi pravopisa i rjenika, ali i ponudila konkretne naune argumente na osnovu kojih se odluila za odgovarajua rjeenja niza spornih pitanja.
3

Napokon, da bi se slijedila logika standardizacije jezika, bilo je neopodno da se pravopis izvodi iz gramatike. Meutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se najprije izae u javnost s pravopisom i rjenikom, s jasnom svijeu da se u njima anticipiraju neka bitna gramatika rjeenja. Zbog toga je zakljuak Radne grupe da poslije publikovanja pravopisa i rjenika, a na temelju javne naune rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika. prof. dr Milenko A. Perovi prof. dr Josip Sili prof. dr Ljudmila Vasiljeva

PREDGOVOR Sticanje dravne nezavisnosti i donoenje novoga Ustava kojim se crnogorski jezik definie kao slubeni jezik u Crnoj Gori uslovili su potrebu izrade novoga pravopisa crnogorskoga jezika kao obaveznog na nivou drave. Dosadanji pravopisi koji su bili slubeni u Crnoj Gori nijesu uvaavali optecrnogorske jezike osobitosti, kao to ih nije uvaavala ni nekadanja srpskohrvatska standardnojezika norma. Kako se u crnogorskome jeziku mogu izdvojiti tri sloja: 1. optetokavski jeziki sloj (koji je zajedniki bosanskome, crnogorskom, hrvatskome i srpskom jeziku), 2. optecrnogorski (koine) jeziki sloj (zajedniki svim crnogorskim govornim predstavnicima), 3. dijalektalne jezike osobine (koje se tiu crnogorskih mjesnih govora), mi smo kodifikovali sve osobine savremenoga crnogorskoga jezika koje pripadaju prvom i drugom sloju. I u tome je bitna razlika izmeu ovoga i dosadanjih zvaninih pravopisa u Crnoj Gori koji su osobine iz drugoga sloja tretirali kao dijalektalne. Praksa je pokazala da je u Crnoj Gori, i pored nametnutih atipinih oblika kao obaveznih u slubenoj komunikaciji, ortoepija ipak pobijedila ortografiju. Samim tim, svi preivjeli oblici, kao to su recimo produkti tzv. jekavskoga jotovanja, novom crnogorskom normom kodifikovani su kao obavezni. Crnogorski govori spadaju meu dobro izuene govore u slavistikome svijetu, a to je izuzetno vaan olakavajui faktor za kodifikaciju naih markantnih jezikih obiljeja. Ti govori poeli su se prouavati jo od polovine XIX vijeka i njihovo izuavanje nastavljeno je do naih dana. Prouavaoci crnogorskih govora publikovali su u svojim monografijama i studijama obilje jezikoga materijala, koje je, izmeu ostaloga, posluilo i kao osnov u izradi ovoga pravopisa. Kako je crnogorski jezik naddijalektalnog tipa, prilikom njegove kodifikacije lako je bilo izvriti selekciju dijalektalnih i normativnih oblika. Crnogorski knjievni jezik tradicionalno se razvijao na narodnim osnovama i kao takav dosegao vrhunce u pisanoj rijei ve na poetku XIX vijeka. O spontanome uvoenju narodnoga jezika u knjievnost rjeito govori i zalaganje za narodni jezik Ivana Antuna Nenadia 1768. godine. Kako se u savremenoj normativistici smatra da govorni uzus treba da bude jedan od osnovnih modela u jezikoj standardizaciji, glavna naela postavljena u priruniku Pii kao to zbori (CDNK, Podgorica, 1993) Vojislava Nikevia: 1. Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano!, 2. Dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnosti! i 3. Tue pii kao svoje! smatrali smo u potpunosti validnim i iskoristili smo ih kao polazinu osnovu za ovaj pravopis. Ta naela verifikovana su i od uglednih lingvistikih imena na meunarodnome naunom skupu Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005). Pravopis crnogorskoga jezika uvaio je dosadanju crnogorsku pravopisnu tradiciju i usvojio samo najnunije inovacije kako se ne bi nailo na otpor od strane njegovih korisnika. Svojim rjeenjima on se uklapa u crnogorsku pisanu tradiciju, ali isto tako uvaava i savremeno stanje kao i one oblike koji su produkt jezikoga razvoja (bilo da je rije o spontanome jezikom razvoju bilo o planskome preusmjeravanju razvojnoga toka crnogorskog jezika). Takoe, sve jezike osobine koje su preivjele dugo nametanu tuu standardnojeziku normu i, kao takve, i dalje ostale markantan dio savremenoga crnogorskog jezika ove su obuhvaene kao standardne. Prilikom izrade ovoga pravopisa drali smo se rjeenja iz Pravopisa srpskohrvatskog knjievnog jezika (MS-MH, Novi Sad - Zagreb, 1960), kako bismo olakali njegovu upotrebu korisnicima koji su se posljednjih pedesetak godina pridravali toga pravopisa kao slubenog. Stoga u odnosu na pravopis o kome je rije u ovome nije promijenjeno nita to se nije moralo mijenjati. Osim toga uzeli smo u obzir i najbolja rjeenja iz Pravopisa bosanskoga jezika Senahida Halilovia (Preporod, Sarajevo, 1996), Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikevia (Crnogorski PEN centar, Cetinje, 1997), Pravopisa hrvatskoga jezika Lade Badurine, Ivana Markovia i Kreimira Mianovia (Matica hrvatska, Zagreb, 2007) i Pravopisa srpskoga jezika R. Simia,
5

. Stanojia, B. Ostojia, B. oria i M. Kovaevia (Unireks, Niki - Beograd, 1993), naroito u dijelu koji se tie opte (tokavske) norme, dok smo rjeenja za posebnu crnogorsku standardnojeziku normu usklaivali s naom pravopisnom tradicijom, ali i sa savremenim uzusom. Iako prevelika fleksibilnost u pravopisima moe biti nepoeljna, jer nerijetko vodi pravopisnoj anarhiji, sadanje drutvene okolnosti u Crnoj Gori nametnule su potrebu normiranja izvjesnoga broja dubletnih i alternativnih oblika koji kao takvi zaista funkcioniu u savremenoj crnogorskoj pisanoj i govornoj praksi. Kad su u pitanju takvi normativni oblici koji dubletno funkcioniu u savremenom jeziku, treba primat davati onima to su autohtoni i koji predstavljaju nae prepoznatljivo jeziko obiljeje ne bi li se kao takvi zadrali. Meutim, mogunost upotrebe i jednih i drugih oblika kao normativnih stvorie uslove da se spontanim jezikim razvojem do donoenja narednoga pravopisa uvidi koji e od tih dubleta nastaviti da funkcioniu, a koji e pripasti istoriji crnogorskoga jezika. Ovaj pravopis zasnovan je na sljedeim pravopisnim naelima: 1. Model za crnogorsku standardnojeziku normu je zajedniki, opti (koine) jeziki sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim graanima. 2. Ovim pravopisom e se u Crnoj Gori potovati pravilo: Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano. (O tome e se naelu govoriti kada bude trebalo opisati ortoepiju crngoroskog standardnog jezika. U to se ukljuuje i taka 5.) 3. Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom. 4. Optecrnogorski fonemi , , i , nastali jekavskim jotovanjem, dio su crnogorske standardnojezike norme. Glasovi i imae svoje grafeme (u azbuci i abecedi). 5. Kodifikovae se standardni crnogorski etvoroakcenatski sistem sa duinama. Ti e se problemi rijeiti u opisu ortoepije standardnog crnogorskog jezika. 6. Pravopisom crnogorskoga jezika nee se sprovoditi jezika arhaizacija niti e se njime normirati lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi, koji su izvan opte savremene upotrebe u Crnoj Gori. 7. U svemu ostalome, osim ako drukije ne nalae savremena crnogorska jezika praksa, nee se odstupati od Pravopisa srpskohrvatskoga knjievnoga jezika (MS-MH; 1960), koji je do sada bio u upotrebi u Crnoj Gori. 8. U primjerima tipa bia, era i slino (u skladu s takom 7 u Pravopisnim pravilima, odjeljak Pisma) je leksike prirode. Zato se stavlja u popis samostalnih glasova (fonema) crnogorskoga fonolokog sistema. 9. Kada je rije o odnosu fonema i grafema, treba razlikovati foneme , , i i grafeme d, , lj i nj u latinici. Sadanja pravopisna neujednaenost u Crnoj Gori sama po sebi dovoljno je jasan pokazatelj neophodnosti donoenja novoga pravopisa. Zajedniku pravopisnu normu u okviru tzv. srpskohrvatskoga jezika najprije su naputili Hrvati, zatim Srbi i naposljetku Bonjaci. Naa namjera nije uvoenje bilo kakvih bespotrebnih radikalnih promjena. Trudili smo se da pravopisna pravila budu kratka, precizna i jasna, a podrobnija objanjenja data su samo u sluajevima koji se bitnije razlikuju od dosadanjih pravopisnih rjeenja. Takoe, smatrali smo nemoguim povratak nekim starijim periodima jezikoga razvoja, pa smo se stoga bazirali samo na osobinama iz savremenoga crnogorskoga jezika i potrudili se da za njih utvrdimo to je mogue bolja pravopisna rjeenja. Koliko su ona zaista dobra, pokazae njihova upotreba.

PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA

I. PISMA 1. 2. U savremenoj upotrebi u Crnoj Gori ravnopravna su dva pisma: latinica i irilica. I latinica i irilica su slovna pisma. Sastoje se od 32 slova (grafema). U irilici je dosljedno sprovedeno naelo da svaki fonem ima poseban grafem za obiljeavanje. Prema tome, irilica se sastoji od 32 monografa (jednoslova). Latinica ima 29 monografa (jednoslova) i 3 digrafa (dvoslova). Digrafi su: d, lj i nj. 3. Slova standardne crnogorske abecede (latinice) i azbuke (irilice), poreana ustaljenim nizom, izgledaju ovako: LATINICA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. Aa Bb Cc Dd D d Ee Ff Gg Hh Ii Jj Kk Ll 17. Lj lj 18. M m 19. N n 20. Nj nj 21. O o 22. P p 23. R r 24. S s 25. 26. 27. T t 28. U u 29. V v 30. Z z 31. 32. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32.

3. a. Ovom popisu slova (grafema) dodaje se i slovo (grafem) ( u latinici) i S s (u irilici). 4. Glasovi a, e, i, o, u su samoglasnici (vokali), a svi ostali glasovi su suglasnici (konsonanti), s tim to glas r moe biti i samoglasnik i suglasnik u zavisnosti od poloaja u rijei. U funkciji samoglasnika r se nalazi: 1. u inicijalnom poloaju nekih rijei ispred suglasnika, npr.: ra, rzati, rz, rt; 2. u medijalnom poloaju u rijei izmeu suglasnika, npr.: prst, krst, smrtan, srp, srpski; 3. ispred vokala o koji je nastao od l, npr.: groce, utro, umro, zatro; 4. iza samoglasnika na

poetku drugoga dijela sloenice ako iza njega slijedi suglasnik, npr.: porvati se, zarzati, zarati. I vokalno i konsonantsko r obiljeava se istim slovom (grafemom). Kao glas se obiljeava ovako: . 5. Suglasnik je uveden u crnogorski standard kako se ne bi naruio glasovni sistem crnogorskoga jezika, iji je on prepoznatljiv i markantan dio. Stoga se on mora nai i u Pravopisu crnogorskoga jezika. O kodifikaciji fonema i grafema nije odluila frekventnost njegove upotrebe, ve injenica da se radi o optem i uobiajenom (samostalnom) glasu u crnogorskome jeziku. Iako je broj leksema u kojima se javlja fonem ogranien, istraivanja su pokazala da je areal njegovoga prostiranja i upotrebe u Crnoj Gori identian s arealom na kojem se javlja suglasnik , to znai da je opteprisutan na cijelome crnogorskom jezikom terenu. Fonem je vrlo est u crnogorskoj toponomastici, pa je i to jedan od razloga da se prihvati kao dio standarda. 6. Suglasnik je, i pored injenice da je u posljednjih 150 godina zvanina ortografska i ortoepska norma zabranjivala njegovu upotrebu, i dalje ostao opteprisutno markantno crnogorsko jeziko obiljeje, pa takva njegova upotreba obavezuje na uvoenje ovoga fonema i grafema u crnogorski standardni jezik. Poto je suglasnik (afrikata dz) u crnogorskim govorima tokom XX vijeka alternirao sa z u gotovo svim leksemima u kojima se javljao, nema razloga da se uvrtava u standardnu crnogorsku azbuku i abecedu (kao fonem morao bi alternirazi sa c). Veina rijei u kojima je ovaj glas bio prisutan, poput: bia, biin, bronin, inula, anovijet, ipa, obovina, era, Boroan, Buran(ovi) i sl., danas ima suglasnik z. Npr.: biza, bizin, bronzin, Burzanovi, Zano, zera i sl. Veliki latiniki dvoslovi d (), lj () i nj () upotrebljavaju se na dva naina. Ako je cijela rije u kojoj se neki od ovih dvoslova javlja napisana velikim slovom, onda se i pomenuti dvoslovi upotrebljavaju s velikim oblikom oba dijela, npr.: DEM, LJETO, NJEDRA. U svim ostalim sluajevima (koji zahtijevaju upotrebu velikoga slova) samo se prvi dio ovih digrafa pie velikim slovom, npr.: Ljeto je na pomol;. Dokazano je da ti stihovi nijesu Njegoev;. Dan ulica je jedna od rijetkih u Podgorici kojoj nije promijenjeno ime.

7.

8.

II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA 9. Velikim poetnim slovom piu se jednolana i vielana lina imena, prezimena, nadimci i atributi koji su sastavni dio imena: Marko, Vojislav, Bala, Stefan, Pavle, Ivo, Marija, Milica, Aleksandra, Jovievi, Petrovi, Kusovac, Kustudi, Brajovi, Mijukovi, Leki, Pulevi, Osmanagi, Maa, Mika, Zeko, Medo, Petar Prvi, Vladimir Dukljanski, Petar Cetinjski, Riard Lavlje Srce, Plinije Mlai i sl. Napomena: Odredbeni djelovi uz strana prezimena piu se velikim poetnim slovom ukoliko se ime izostavlja, npr.: Ferdinand de Sosir ali De Sosir, Leonardo da Vini ali Da Vini, arl de Gol ali De Gol. 10. Ako zajednike imenice stoje u slubi vlastitoga imena, piu se velikim poetnim slovom: Ne, Vladiko, ako boga znade! Godine 1918. Kralj je zbaen s prijestola. 11. Ako je vlastito ime u funkciji kojom se ne oznaava ime odreene linosti, onda se ono pie malim poetnim slovom: ford (automobil) : Ford (vlastito ime); rendgen (ureaj) : Rentgen (vlastito ime); kulon (jedinica mjere) : Kulon (vlastito ime), arapin (vrsta konja) : Arapin (etnik) i sl. 12. Velikim poetnim slovom pie se prva rije u reenici: Poloio sam vozaki ispit! Sljedee neelje putujemo u Ameriku. Doite nam opet. 13. Imena boanstava, svetaca, mitolokih bia i sl. piu se velikim poetnim slovom, bilo kad je rije o monoteistikim bilo o politeistikim boanstvima: Zevs, Mars, Perun, Vesna, Afrodita, Palada, Jehova, Alah, Isus, Muhamed, Isus Hrist, Buda, Lucifer, Duh Sveti, Sveti Petar Cetinjski, Sveta Trojica, Gospa Marija, Blaena Ozana, Minotaur, Pegaz, Herkul i sl. Ako se imenica bog upotrebljava kao zajednika, pie se malim poetnim slovom. Samim tim, ona se u mnoini uvijek pie malim poetnim slovom. Npr.: Oni su potovali boga Zevsa. Grki bogovi stanovali su na Olimpu. Monoteisti vjeruju u jednoga boga. Slavili su boga Sunca. Kad se imenicom bog ukazuje na jednoga odreenog boga, onda se ona pie velikim poetnim slovom: Hrist se tada obrati Bogu. Papa je izaslanik Boga. U islamskom svijetu nema likovnih predstava Boga. 14. Zajednike imenice kojima se oznaava zanimanje ili titula piu se malim poetnim slovom, osim u sluaju koji je opisan u taki 10. Npr.: kralj Nikola, vladika Danilo, Omer-paa Latas, Mahmut-paa Buatlija, serdar krnjo Kusovac, pop Milo i sl.
10

15.

Velikim poetnim slovom piu se i vlastita imena ivotinja, graevinskih objekata i sl. Npr.: arac, Jabuilo, Lesi, Deki, etalj, Zekna, arulja, Mrkulja, Sivonja, Bijelka; Kraljiin most, Vezirov most, Latinska uprija, Hadijin most, Banja, Lijepa Kata, Sahat-kula, Crkva Svetoga ora, Damija Osmanagia i sl. Ako se pak tim nazivima moe oznaiti bilo koja ivotinja ili bilo koje zdanje, onda oni prestaju biti vlastita imena, pa se samim tim piu malim poetnim slovom. Npr.: Oni su namjeravali da podignu sahat-kulu, ali ih je rat sprijeio. Ljepi je arov od mrkova (kad se misli na bilo koju ivotinju arene odnosno mrke boje).

16.

Imena ivotinjskih i biljnih vrsta u crnogorskome jeziku piu se malim poetnim slovom, npr.: maka, pas, konj, krava, koza, rua, lipa, dub, cer, jorgovan i sl. Meutim, ukoliko se te vrste imenuju latinskim nazivima, prva rije toga naziva pie se velikim poetnim slovom. Npr.: Tilia sp. (lipa), Galium aparine (prilipaa), Abies alba (jela), Asplenium ruta muraria (kamenjaa), Pinus nigra (crni bor), Felis leo (lav), Vicia montenegrina, Verbascum durmitoreum, Centaurea nicolai, Viola nicolai i sl.

17.

Velikim poetnim slovom piu se i imena: a. naroda i njihovih pripadnika: Crnogorac, Crnogorka, Crnogorci, Srbin, Srpkinja, Hrvati, Hrvatica, Bonjak, Bonjaci, Njemci, Talijani, Amerikanci, Turci, Kinezi, Maari, Albanci, Makedonci, Makedonka itd. b. drava, pokrajina, gradova, sela, zaselaka: Crna Gora, Rusija, Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Amerike Drave, Srbija, Hrvatska, Japan, Dalmacija, Boka, Sandak, Vojvodina, Cetinje, Bijelo Polje, Podgorica, Kotor, Niki, Medun, abljak, Bjelice, Donji Kui, Lijeva Rijeka, Orja Luka, Donje Polje, Pod Ostrog, Zagara, enica, Zaljut itd. Kao to se iz primjera vidi, ova imena piu se velikim poetnim slovom svake rijei iz njihovoga naziva, osim veznika i prijedloga, koji se piu malim poetnim slovom u svim sluajevima osim kad se nau na poeku naziva. c. stanovnika kontinenata, drava, pokrajina, gradova, sela, ostrva: Evropljani, Australijanci, Crnogorci, Rusi, Japanci, Bokelji, Dalmatinci, Cetinjani, Kotorani, Podgoriani, Bjelopoljci, Kui, Zagarani, Crmniani i sl.

18.

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena piu se dvojako: a. ako su izvedeni dodavanjem nastavaka -ov/-ev i -in, piu se velikim poetnim slovom: Ivanov, Petrov, Brankov, Lukin, Vjerin, Vesnin, Matijin, Peroviev, Reetarov, Crnogorev, Zadraninov, Srbinov, Turinov i sl. b. ako su izvedeni dodavanjem nastavka -ski, piu se malim poetnim slovom (osim ako nijesu prva rije u sastavu vlastitog imena ili imena institucije): crnogorski, srpski, ameriki, kineski, crmniki, eniki, cetinjski, vukovski, njegoevski i sl.

19.

Velikim poetnim slovom samo prve rijei u vielanom nazivu (ukoliko ostale same po sebi ne zahtijevaju veliko slovo) piu se:
11

a. imena planina, brda, kanjona, dolina, nacionalnih parkova, jezera, mora, rijeka, ostrva, uma: ar planina, Patrovaka gora, Pivski kanjon, erdapska klisura, Biogradska gora, Kakaricka gora, eniki do, Pai potok, Velja erina, Zgrade agovia, Skadarsko jezero, Jadransko more, Sredozemno more, Crno jezero, Keina jama, Panonska nizija, Nacionalni park Loven, Apeninsko poluostrvo, Moraa, Zeta, Cijevna, Toloka uma, emovsko polje itd. b. opteprihvaena simbolina imena za odreene geografske pojmove: Bliski istok, Divlji zapad, Stari kontinent. c. imena institucija, drutava, saveza, politikih stranaka, crkava i vjerskih zajednica, posebnih kola u nauci i umjetnosti: Matica crnogorska, Ministarstvo kulture Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet Univerziteta Crne Gore, Privredni sud u Podgorici, Osnovni sud u Nikiu, Matica hrvatska, Liberalni savez Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolika crkva, Red sestara maloga Isusa, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikevi, Crnogorski PEN centar, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Praki lingvistiki kruok, Aleksandrijska kola itd. Ako se umjesto punoga naziva koristi samo jedan njegov dio, taj se dio pie velikim poetnim slovom, jer zamjenjuje puni naziv (bez obzira na to to se on u punom nazivu pie malim poetnim slovom): Moram poi u Akademiju - (kad se zna o kojoj akademiji je rije). I on je lan Instituta - (misli se na jedan odreeni institut) i sl. d. imena magistrala, graninih prijelaza, autoputeva: Magistrala Beograd Bar, Jadranska magistrala, Granini prijelaz Boaj, Granini prijelaz epan Polje, Autoput Beograd Zagreb itd. e. imena gradskih etvrti, ulica, bulevara i ostalih djelova naseljenih mjesta: Stari aerodrom, Zabjelo, Blok VI, Preko Morae, Stara varo, Drpe Mandia, Bulevar kralja Nikole, Ulica slobode, Hercegovaka ulica, Bulevar Save Kovaevia, Grudska mahala i sl. Imenice ulica, bulevar i sl. kad se nau na poetku naziva uvijek se piu velikim poetnim slovom, npr. Ulica bratstva i jedinstva, Ulica moskovska, Bulevar Lenjina. U svim ostalim sluajevima piu se malim poetnim slovom. f. nazivi umjetnikih djela, knjiga, udbenika, novina, asopisa, filmova, radio-televizijskih emisija, pjesama, zakona, molitava, deklaracija, kongresa, konferencija, sporazuma i sl.: Bijeli aneo, Gorski vijenac, Lua mikrokozma, Pobune uma, Lelejska gora, Stari zavjet, Na Drini uprija, Pravopis crnogorskoga jezika, Lingua Montenegrina, Matica, Almanah, Kad jaganjci utihnu, Art magazin, Vee na kolju, No skuplja vijeka, Deklaracija Crnogorskog PEN centra o ustavnom poloaju crnogorskoga jezika, Oena, Berlinski kongres, Versajski mir, Beki knjievni dogovor, Dejtonski sporazum itd. g. imena meunarodnih, dravnih i vjerskih praznika:

12

Nova godina, Praznik rada, Prvi maj, Dan nezavisnosti, Meunarodni dan borbe protiv side, Dan dravnosti, Dan Republike, Boi, Uskrs, Bajram, Kurban-bajram, Veliki petak, Trojindan, Ilindan, Badnje vee i sl. Pridjevi izvedeni od ovih naziva piu se uvijek malim poetnim slovom: novogodinji, boini, prvomajski, uskrnji, bajramski, ilinski, petrovdanski, miholjski i sl. h. imena katedri na fakultetima, posebnih odsjeka i nastavnih predmeta: Katedra za crnogorski jezik, Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost, Istorija crnogorskoga jezika, Likovno vaspitanje, Sociologija kulture, Srpska knjievnost, Knjievnost prosvjetiteljstva i sl. i. nazivi istorijskih dogaaja: Bitka na Carevom Lazu, Kosovski boj, Prvi svjetski rat, Prvi krstaki rat, Bitka na Fundini, Drugi balkanski rat, Bitka za Pljevlja, Vuedolska bitka, Prvi srpski ustanak, Francuska revolucija, Oktobarska revolucija i sl. 20. Nazivi knjievnih i umjetnikih pokreta, perioda u razvoju knjievnosti, razdoblja u razvoju drutva piu se malim poetnim slovom: humanizam i renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, pokret socijalne literature, moderna, reformacija, protivreformacija, srednji vijek, kameno doba, paleolit, novi vijek, etrnaesti vijek, dvadeseto stoljee i sl. 21. Nazivi pripadnika pojedinih pravaca, pokreta i uenja uvijek se piu malim poetnim slovom bez obzira na osnovu iz koje su izvedeni: vukovci, ilirci, partizani, komunisti, etnici, mladogramatiari, strukturalisti, marksisti, socijalisti itd. 22. Prva rije u upravnom govoru (poslije dvotake i navodnika) pie se velikim poetnim slovom: Vladika Danilo otpiuje: Od vladike i svijeh glavarah Selim-pai otpozdrav na pismo. Kada vieh viteku nevolju, zabolje me srce, progovorih: to, pogani, od ljudi inite? to junaki ljude ne smaknete? 23. Ako je upravni govor prekinut umetnutom reenicom, pa se zatim nastavlja, prva rije u nastavku pie se malim poetnim slovom (osim ako ona sama po sebi ne zahtijeva upotrebu velikoga slova): Neemo posustati, rekoe oni, makar svi izginuli do posljednjega. Ja te tvoje ideje ljutnu se Avram prosto zamiljam kao harem starih ena, koje odavno ne mogu posluiti niemu. 24. U pisanoj komunikaciji, iza naslova kome se obraa obino se stavlja zarez ili uzvinik. Ako se pismo ne nastavlja u istom redu, iza toga zareza ili uzvinika prva rije se pie velikim poetnim slovom: Potovani, Obraam Vam se radi... Potovani!
13

Primio sam Vae pismo... Ako se obraanje nastavlja u istom redu, onda se prva rije iza zareza pie malim poetnim slovom: Potovani, obraam Vam se... 25. Imenice zemlja, mjesec, sunce piu se na dva naina: a. Kad oznaavaju vasionska tijela, piu se velikim poetnim slovom: Ona je uvijek pratila Mjeseeve mijene. Koliko ima planeta u Sunevom sistemu? Dugo je trebalo da ovjeanstvo sazna da se Zemlja okree oko sopstvene ose. b. U svim drugim znaenjima, piu se malim poetnim slovom: Prevarilo ih je decembarsko zubato sunce. Kad smo ih vieli, sunce nas je ogrijalo. On ne gleda ni sunca ni mjeseca. Nijesmo se gledali dva mjeseca. To je niija zemlja. 26. 27. Imena vjerskih pripadnika piu se malim poetnim slovom: hrianin, musliman, pravoslavac, katolik, budisti, adventisti, protestanti, suniti, iiti i sl. Ukoliko se imenicama srbi, turci, latini i sl. oznaavaju nazivi vjerskih pripadnika, a ne nacionalna ili narodnosna pripadnost, one se redovno piu malim poetnim slovom. Npr.: Sto putah sam gleda Crnogorce, gleda turke, a gleda latine (Ovdje se na Crnogorce ne gleda s gledita naziva vjerskih pripadnika) Otili su na stanak turcima... Kosa mlada na groblje junako, siplje li se bulah ka srpkinjah? Da je bjee srbin ugrabio, ako hoah glave obrtati... No uteci u Kotor latini... Pokolji se na drum sa turcima, etrnaest poeci turakah... U suprotnom, ako se ovim imenicama iskazuje etnika ili nacionalna pripadnost, one se obavezno piu velikim poetnim slovom. Npr.: Zna Duana rodit Srpka, zna dojiti Obilie... Al' heroju topolskome, Karaoru besmrtnome, sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome: die narod, krsti zemlju, a varvarske lance srui, iz mrtvijeh Srba dozva, danu ivot srpskoj dui.

14

28.

Imena strunjaka iz pojedinih naunih oblasti, bez obzira na to da li naziv u njihovoj osnovi sadri neko vlastito ime, piu se malim poetnim slovom: montenegristi, kroatisti, srbisti, balkanolozi, turkolozi, albanolozi, romanisti, njegoolog, ekspirolog, biolog, botaniar, toponomastiar i sl. Napomena: Nazivi profesija, zanimanja, titula i sl. upotrebljavaju se i u mukom i u enskom rodu u zavisnosti od toga da li se odnose na osobe mukoga ili enskoga pola, npr.: predednik predednica, autor autorka/autorica; doktor doktorica/doktorka i sl.

29.

Pri utivome obraanju i obraanju iz potovanja jednoj osobi upotrebljavaju se zamjenice vi i va, koje se u tom sluaju uvijek piu velikim poetnim slovom: Potovana, Primio sam Vae pismo. Gospodine ministre, Molim Vas da mi odgovorite...

30.

Ukoliko je rije o slubenoj komunikaciji s nekom ustanovom ili ako je utivo obraanje (obraanje iz potovanja) usmjereno prema veem broju lica, tada se zamjenice vi i va piu malim poetnim slovom: Potovana gospodo, ast mi je razgovarati s vama. U obraanju pojedincu, kad takvo obraanje ne podrazumijeva bilo koju vrstu distanciranoga odnosa, moe se iz potovanja pisati Ti i Tvoj: Primio sam Tvoje pismo. Drago mi je to u napokon upoznati Tvoju zemlju.

31.

32.

Velikim poetnim slovom pie se svaka rije u titulisanju svjetovnih i duhovnih velikodostojnika: Vae Velianstvo, Vaa Svetosti, Njegova Ekselencija, Vaa Milosti, Njegova Svetost i sl.

15

III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI 33. U crnogorskom jeziku rijei se piu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od znaenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o: rastavljenom pisanju zasebnih rijei (koje su odvojene razmacima, odnosno bjelinama); sastavljenom pisanju kad nastaju sloenice koje uglavnom imaju zajedniki akcenat i polurastavljenom pisanju polusloenica (s crticom). Sloenicom se smatraju dvije ili vie meusobno povezanih rijei koje najee imaju i zajedniki akcenat i jedinstveno znaenje (razliito od onoga to ga imaju kao posebne rijei). Npr.: nizbrdo, meutim, odoka, uoi, Borovdo, Podmaine i sl. IMENICE 34. Imenice sastavljene od dva i vie djelova koje oznaavaju naseljena mjesta piu se na tri naina: a. Ako su ti djelovi u potpunosti srasli izmijenivi svoja zasebna znaenja i posebne akcente u novo zajedniko znaenje i jedinstveni akcenat, piu se sastavljeno. Npr.: Danilovgrad, Titograd, Carigrad, Lenjingrad, Petrograd, Beograd, Borovdo, Krivoije, Pacpolje, Sokobanja, Sutomore i sl. b. Ako njihovi sastavni djelovi imaju novo zajedniko znaenje, ali su ouvali poseban akcenat, bez obzira na to da li se mijenjaju svi djelovi, onda se takve imenice uvijek piu rastavljeno. Npr.: Bijelo Polje, Rudo Polje, Kosovi Lug, Orja Luka, Novi Sad, Donja Brela, Juna Amerika; Herceg Novi (Herceg Novoga, Herceg Novome), Ivani Grad (Ivani Grada, Ivani Gradu), Han Pijesak (Han Pijeska, Han Pijesku), Hong Kong, Adis Abeba, San Marino, Los Aneles i sl. 35. Imena stanovnika mjesta iji se nazivi piu rastavljeno piu se uvijek sastavljeno. Npr.: Bjelopoljac, Bjelopoljci, Novosaani, Novosaanka, Orjoluani, Junoamerikanci, Hercegnovljanin, Hercegnovljanka i sl. 36. I zajednike imenice sastavljene od vie djelova koji su stekli novi zajedniki akcenat i novo znaenje, postavi tako sloenicama, piu se uvijek sastavljeno. Npr.: jugozapad, everoistok, kuepazitelj, lovouvar, polukrug, polubrat, veleprodaja, derikoa, konjokradica, fotoaparat, kilogram, parametar, autosugestija i sl. 37. Ako djelovi zajednikih imenica ine svaki za sebe posebnu akcenatsku cjelinu, pri emu se u promjeni mijenja samo posljednji dio, takve imenice se piu s crticom izmeu sastavnih djelova: kremen-kamen, rak-rana, Rh-faktor, radio-stanica, alaj-barjak, radio-amater, auto-cesta, ul-nevjesta, fotoreporter i sl. 38. Prefiksi i rijeca ne uvijek se piu sastavljeno s imenicama: nesoj, neovjek, neljudi, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, nerad, bezdunik, beskunik, predstraa, suvlasnik, pobratim, kontrareformacija i sl. 39. Prijedlozi po, prije i poslije uz imenicu podne piu se na dva naina:

16

a. Kad se eli oznaiti u cjelosti vrijeme prije ili poslije 12 sati, tada se ovi prijedlozi piu zajedno s imenicom podne: popodne, prijepodne, poslijepodne. Npr.: Cijelo poslijepodne proveo je u krevetu. ekao sam Vas cijelo prijepodne. Uvijek su zajedno popodne. b. Ako se misli na bilo koji period prije odnosno poslije 12 sati, tada se prijedlozi o kojima je rije piu odvojeno od imenice podne: Vieemo se poslije podne. Planirao sam da doem prije podne. 40. 41. 42. Izmeu imena/prezimena i nadimaka nikad se ne stavlja crtica: Josip Broz Tito, Svetozar Vukmanovi Tempo, Jovan Jovanovi Zmaj, Savi Markovi tedimlija i sl. Dvostruka prezimena piu se s crticom izmeu njih, npr.: Ivana Brli-Maurani, Milena Boovi-Petrovi i sl. Ako titula i zvanje dolaze iza linoga imena, pri emu se u deklinaciji mijenja samo titula zvanje, ali ne i ime, onda se izmeu njih pie crtica. Npr.: Mili-barjaktar, Husein-beg, Beir-beg, Smail-aga, Omer-paa, Kostre-harambaa, Gavran-kapetan i sl. Ako se te titule upotrebljavaju samo iz potovanja, kad ne oznaavaju stvarno titulisanje, tada se mogu pisati sastavljeno s imenom uz koje stoje bez crtice izmeu njih. Takvo oslovljavanje bilo je vrlo frekventno u minulim vremenima, npr.: Ivanbeg, Beiraga, Osmanaga, Fazlibeg i sl. 43. Nazivi vjerskih praznika sastavljeni od imena sveca, tj. prisvojnoga pridjeva izvedenoga iz toga imena, i imenice dan piu se sastavljeno, osim kad i prvi i drugi dio toga naziva ima zasebne nastavke u promjeni: Nikoljdan, Aranelovdan, Trojindan, Mitrovdan, Petkovdan, Petrovdan, Ilindan, Spasovdan i sl. A u promjeni: Nikoljdana/Nikolja Mitrovdana/Mitrova dne itd. dne, Ilindana/Ilina dne, urevdana/ureva dne,

ZAMJENICE 44. Zamjenike sloenice, nastale meusobnim srastanjem zamjenica ili srastanjem zamjenica i priloga, pri emu su sastavni djelovi izgubili nekadanja posebna znaenja i akcenat i stekli novo zajedniko znaenje i zajedniki akcenat uvijek se piu sastavljeno.Npr.: tota, kojeta, kojeko, kojekakav, kojeiji, kojekoliki, kojekoji, ekoji, svakakvi i sl. Takvi ostaju i u promjeni: kojeega, kojekoga, kojekome, kojekakvima, svakakvome i sl. 45. Zamjenice se piu zajedno i s prijedlozima onda kad uz taj prijedlog gube zamjeniko znaenje, a sloenica dobija novo priloko znaenje. Npr.: stoga, zato, potom, pritom, uto.

17

Ali ako nije dolo do pomjeranja znaenja, ve zamjenice uvaju svoje znaenje, tada ih treba pisati odvojeno od prijedloga uz koji stoje. Treba, dakle, praviti razliku meu sljedeim primjerima: Bilo je nevrijem, pa stoga nijesam mogao doi. Skini pauinu s toga zida. Imali su konje, pa ih zato nije mogao stii. Ja ne marim za to to oni priaju. 46. Zamjenice s rijecom god (go) razliito se upotrebljavaju u zavisnosti od znaenja koje uz navedenu rijecu dobijaju: a. Ako uz rijecu god (go) dobijaju znaenje neodreenih zamjenica, te zamjenice se tada piu sastavljeno s rijecom god (go): kogod/kogo (=neko), togod/togo (=neto). Npr.: Neka kogo doe da mu ruku da. Hoemo li togod priati ili da se razilazimo? b. Ako uz navedenu rijecu zamjenice dobiju znaenje optih zamjenica, onda se one piu odvojeno od te rijece: ko god/ko go, to god/to go, iji god/iji go i sl. Npr.: Ko god im doe, oni ga lijepo doekaju. to go im ree, oni e te posluati. 47. Opte i odrine zamjenice niko, nita, niiji, nikakav, iko, ita, ikakav, iiji, ikolik i sl. piu se sastavljeno u svim sluajevima osim u promjeni u prijedlonim konstrukcijama, npr.: ni od koga, ni sa kim, ni od ega, ni o kome, i od ega, ni o emu, ni na iji, i o kome, ni na to, ni za koga i sl. PRIDJEVI 48. Pridjevi sastavljeni od dva dijela, bez obzira na to kojoj vrsti rijei ti djelovi pripadali, piu se sastavljeno ako takva sloenica ima zajedniko (jedinstveno) znaenje. Na njihovo sastavljeno pisanje ne utie okolnost jesu li nastali prostim srastanjem sastavnih djelova ili pomou infiksa. Npr.: plavobijeli, everozapadni, jugoistoni, bezuman, predobar, antiratni, samonikli, maloumni, dobroduan, pseudonauni, plavook, naunoistraivaki, trospratni, estolani, svijetlouti, tamnocrveni, poluprazan, danononi, prednjonepani, knjievnoistorijski i sl. 49. Pridjevi izvedeni od vielanih toponima, ija se imena piu rastavljeno ili s crticom, piu se uvijek sastavljeno. Npr.: bjelopoljski, orjoluki, donjokrajski, hercegnovski, novosadski, junoafriki, gornjoeniki, bokokotorski, ljekopoljski, malocucki i sl. 50. 51. 52. Kod pridjeva sloenih od viecifrenih brojeva pridjev se spaja samo sa posljednjim brojem: dvadeset petogodinji, etrdeset dvodnevni i sl. Pridjevi sloeni s rijecom ne uvijek se piu sastavljeno s njom: nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan, neznaven, nevidljiv, nedorastao, neslavan i sl. Prisvojni pridjevi izvedeni iz dvostrukih prezimena uvijek se piu s crticom meu tim prezimenima. Npr.: Karadi-Believ, Karadi-Daniiev, Broz-Ivekoviev, Ani-Siliev, Bojl-Mariotov i sl.
18

53.

Dvolani pridjevi u kojih je svaki lan zadrao svoje znaenje u okviru zajednikoga znaenja koje imaju u odreenoj kontekstualnoj upotrebi piu se s crticom izmeu tih djelova. Npr.: crnogorsko-hrvatski (odnosi), englesko-ruski (rjenik), grko-turska (koalicija), crnogorsko-turski (rat) i sl. BROJEVI

54.

Brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 piu se sastavljeno: jedanaest, dvanaest, sedamnaest, dvadeset, etrdeset, ezdeset, devedeset, dvjesta, petsto, eststo, devetsto itd. Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd.

55.

Drugi vielani brojevi piu se rastavljeno: trideset est, osamdeset jedan, trideset drugi, dvadeset osmii, pet hiljada dvjesta dvadeset dva, trista dvadeset peti i sl. GLAGOLI

56. 57.

Glagoli sloeni s prefiksima piu se uvijek sastavljeno s njima, npr.: podii, proetati, uskoiti, predvoditi, proitati, zajaukati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl. Rijeca ne pie se odvojeno od glagola: ne bih, ne traim, ne znam, ne vidim, ne viesmo, ne biste, ne znajui i sl. Izuzetak od toga pravila ine samo sljedei oblici: neu nee - nee / neemo neete - nee; nemoj / nemojmo, nemojte; nemam nema - nema / nemamo nemate nemaju; nedostajali nedostaje.

58. 59.

Mnoinski oblici glagola biti u aoristu uvijek se piu sastavljeno: bismo biste - bie. U sloenim glagolskim oblicima glavni i pomoni glagol piu se odvojeno jedan od drugoga: a. Perfekat: itao sam, vidio sam, uo je, vieli ste, znali su itd. b. Pluskvamperfekat: bijahu vieli/su bili vieli, bio sam stigao/bijah stigao, bijasmo uli/smo bili uli itd. c. Futur I: u vieti, e znati, u itati, moi u, doi u, rei emo itd. Meutim, u futuru glagola na ti, u sluajevima kad se ispred njih ne koristi subjekat, javlja se dvojaka upotreba: i. Najee se tada pomoni i glavni glagol izgovaraju kao jedna rije, pa se tako i piu: itau, znau, govoriemo, trae, plakaete itd. U tim sluajevima futur je prosti glagolski oblik.

19

ii.

Iako je takva upotreba u Crnoj Gori vrlo rijetka, u navedenom sluaju deava se da se glavni glagol (u infinitivu) upotrebljava bez krajnjega i i da se kao takav pie odvojeno od pomonoga glagola: itat u, znat emo, govorit ete, plakat ete, smijat e se i sl. Takva upotreba karakteristina je u Boki Kotorskoj, pa je stoga ne treba iskljuiti iz standardnojezike norme. Meutim, u jednom tekstu se ne mogu naizmjenino upotrebljavati i jedni i drugi oblici futura.

d. Futur II: budem vidio, budem doao, budete stigli, budu eli, bude mogao, bude poekao i sl. e. Potencijal: bih mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd. 60. Izrazi tipa: htio-ne htio, rekla-kazala, mogao-ne mogao, peri-deri, hoe-nee, idi mi-doi mi i sl. uvijek se piu polusastavljeno, s crticom izmeu sastavnih djelova. PRILOZI 61. Velik broj priloga nastao je srastanjem posebnih rijei u jednu rije, to je podrazumijevalo i promjenu posebnih znaenja sastavnih djelova. Takvi su recimo: nizbrdo, zaredom, akobogda, naizgled i sl. Prilozi se piu sastavljeno u sluajevima kad su oba njegova sastavna dijela (bez obzira na to kojoj vrsti rijei ti sastavni djelovi pripadali) u potpunosti srasla u jednu rije i poprimila novo zajedniko znaenje i zajedniki akcenat. Npr.: ikad, ikako, ikoliko, ie, svu, svukud(a), katkad, ekad, ponekad, kudikamo, tavie, ionako, nie, nee, nikad, nikoliko, nizato, nedovoljno, nelijepo, ponekad, poesto, poveliko, suvie, nipoto, dovde, donde, dotle, otkud, donekle, odnekle, odavno, odnedavno, odskoro, odnekud, odjedanput, odozgo, nadaleko, naopako, nadugo, nairoko, napamet, bestraga, prek(o)utra, prekjue, onomadne, onomlani, preklani, utradan, smjesta, uglas, naglas, izreda, odreda, dovee, spolja, nizbrdo, akobogda, ujesen, naveliko, napreac i sl. 63. Ako je neki od sastavnih djelova sauvao svoje posebno znaenje, tada se ti djelovi piu rastavljeno. Npr.: Ni kad budu zahtijevali, nee im se dati. U koliko sati ete stii? Ne pada mi na pamet. Nestao je bez traga. I otac mu je bio trgovac na veliko. Pao mu je kamen na ruku. Odgovarao je s mjesta. 64. Tako se i svi priloki izrazi iji sastavni djelovi nijesu srasli piu rastavljeno: preko dana, preko noi, na proljee, na primjer, za inat, s lea, bez sumnje, od jue, od lani, do jue, do utra, od zimus, ma kad, na koliko, ma e, bilo kad, bilo e, e bilo, kako bilo, na leo, na crno, na bijelo, u potpunosti, u cjelosti, u redu, za stalno i sl. 65. Prilozi tipa od tada piu se rastavljeno, a prilozi tipa otad sastavljeno: a. rastavljeno: za sada, od sada, od tada, do kada, do tada itd. b. sastavljeno: zasad, otkad, dokad, dosad, dotad i sl.

62.

20

66.

Priloki izrazi sastavljeni od dva znaenjski suprotna priloga koji uvaju svoje posebne akcente piu se s crticom. Npr.: bre-bolje, gore-dolje, jednom-dvaput, kad-tad, kako-tako, danas-utra, koliko-toliko, poto-poto, tamo-ovamo, plus-minus, lijevo-desno i sl. PRIJEDLOZI

67.

Prijedlozi nastali potpunim srastanjem sastavnih djelova piu se sastavljeno. Npr.: navrh, dovrh, ispod, iznad, povie, izmeu, izvan, nadomak, nakraj, sadno, podno, povrh, uprkos, uoi, potkraj, posred, uime, umjesto, namjesto, naprema, naspram, porad(i), zarad(i), uoi i sl

68.

Ako imeniki dio tih prijedloga zadri svoju imeniku funkciju, onda se on pie odvojeno od prijedloga ispred njega. Npr.: Popeo se na vrh brda. Pogledaj me u oi. U ime koga vi govorite? Pogledajte u vrh ovoga koplja. Ako dva prijedloga stoje jedan uz drugi, ali svaki uva svoje znaenje, piu se odvojeno: do pred, do potkraj, do ispod, do nakraj, do iznad i sl. Npr.: Pjevali smo do pred zoru. Stigli smo do pred kuu, ali dalje nijesmo mogli ii. ivjela je do potkraj zime. UZVICI

69.

70.

U zavisnosti od toga kako se izgovaraju i to se njima eli predstaviti, uzvici se piu na dva naina: sastavljeno ili pomou crtice. a. Ako se uzvici izgovaraju due vremena ili oteu bez prekida, tada se piu sastavljeno. Npr.: oooj, eeej, joooj, heeej i sl. b. Uzvici koji se udvajaju ili uzastopno ponavljaju piu se s crticom meu sastavnim djelovima. Npr.: mac-mac, av-av, ha-ha-ha, mljac-mljac, ku-ku, kuku-kuku, le-le, he-he-he i sl. RIJECE I VEZNICI

71.

Veznici i rijece sastavljeni od vie djelova, koji su u izgovoru potpuno srasli, piu se sastavljeno. Npr.: kamoli, negoli, iako, doli, nekmoli, otkad, otkako, otkuda, premda, stoga, dakako, premda itd. Sloeni dopusni veznik iako uvijek se pie sastavljeno za razliku od grupe i ako u pogodbenom znaenju. Npr.: Doi emo iako se nijesmo najavili. - Primiemo vas i ako se ne budete najavili. Nije nimalo zahladilo iako je palo dosta kie. - I ako bude kie, ito se vie ne moe oporaviti.

72.

73.

Rijeca li pie se na dva naina: a. uz nepromjenljive rijei ispred sebe stvara sloenicu, pa se, samim tim, pie sastavljeno s njima: kamoli, nekmoli, negoli i sl.
21

b. upitna rijeca li uvijek se pie odvojeno od rijei koja joj prethodi: da li, e li, jesu li, hoete li, moe li, nije li i sl.

22

IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED 74. 75. Ukoliko se neka rije ne moe ispisati/otkucati u jednom redu, onda se jedan njezin dio prenosi u sljedei red, a na kraju prvoga dijela rijei, uz njega, stavlja se crtica (-). Suglasnici ili suglasniki skupovi (bez samoglasnika uz njih) nikad se ne prenose u naredni red. Nije, dakle, dozvoljeno prenoenje i rastavljanje rijei tipa: boles-t, bole-st, gleda-h, topo-t, rado-st, rados-t, as-t, a-st, bla-n, blan-, he-nd, hen-d i sl. 76. Kao ni suglasnik, tako se ni jedan samoglasnik ne prenosi u sljedei red, pa je pravopisno nedopustivo prenoenje tipa: gleda-o, posa-o, en-a, st-o, bolj-e, trat-i, itanj-e i sl. 77. Jednoslone rijei, ukoliko ne mogu biti ispisane u jednome redu, ne prenose se rastavljene u naredni red, ve se prenosi cijela rije. Nije dozvoljeno prenoenje tipa: sa-t, da-n, to-p, ti-p, e-p, ja-d, je-d, k-os, n-os, r-og i sl. 78. Latiniki digrafi (dvoslovi) lj, nj i d ne rastavljaju se jer predstavljaju oznaku za jedan glas. Nije, dakle, doputeno rastavljanje i prenoenje rijei na sljedei nain: rastin-je, pol-je, hod-a, san-jati, pid-ama, mud-ahedin, hand-ar, iman-je, bol-je, vol-jeti i sl. Ukoliko latiniko nj i d nijesu u funkciji digrafa, ve predstavljaju dva posebna slova u kontaktu, prenoenje je dozvoljeno. Npr.: in-jekcija, kon-jugacija, kon-junktiv, kon-juracija, nad-ivjeti, nad-njevati i sl. 79. Rije se ne moe prenositi u sljedei red tako da u gornjem redu ispred crtice ostane samo jedan grafem. Tako se ne prenose strukture tipa o-tac, e-lemenat, a-van, o-van i sl. 80. 81. Bilo kakav niz cifara (bilo da je rije o viecifrenim brojevima, kodovima, lozinkama, datumima, kolskim godinama i sl.) ne treba rastavljati na kraju reda, ve u novi red prenijeti niz u cjelosti. Konsonantske grupe st, t, kad nijesu na granici dva morfema ne treba rastavljati, ve cijelu grupu prenijeti u naredni red: po-sti, ko-sti, pla-sta, mo-ti, pla-ta, ku-pa-li-te, dadi-ti, za-diti i sl. 82. 83. U naredni red prenosi se onaj dio rijei koji moe initi slog(ove). Npr.: pro-ricati, i-itavati, mlati-ti, mla-dost, bo-rac, pje-va, pra-vopis i sl. Ukoliko se u rijei koja se prenosi nalaze samoglasniki skupovi, oni se mogu prenijeti: a. tako da jedan od samoglasnika ostane u gornjem redu, a drugi se prenosi u naredni red, npr.: nosi-oci, mja-ukati, ui-onica, jedana-est, skaka-onica, ba-uk, di-oba, za-obii, Eti-opija i sl. b. tako da oba samoglasnika ostanu u gornjem redu, npr.: nosio-ci, mjau-kati, zao-bii, Etio-pija, zao-bilaziti, zao-va, uio-nica i sl. 84. Suglasnik koji se nalazi izmeu dva samoglasnika u rijei prenosi se u naredni red. Npr.:
23

govo-riti, na-laziti, odgo-varati, pre-laziti, pro-nalaza i sl. 85. Suglasnike grupe dozvoljeno je prenositi na vie naina: a. Ukoliko je rije o suglasnikim grupama na granici izmeu prefiksa i osnovne rijei u sloenicama, mogue ih je razdvojiti tako da jedan konsonant ostane u gornjem, a drugi se prenosi u naredni red. Npr.: nad-ivjeti, ra-dilitati, raz-viti, od-govoriti, pred-vieti, raz-rijediti, od-vui, uz-viknuti, od-govoriti i sl. b. Suglasnike grupe dozvoljeno je prenijeti u naredni red tako da se dio rijei koji se ne prenosi zavrava samoglasnikom. Npr.: slu-ba, dru-ba, ze-mlja, kle-tva, pje-sma, va-zdan, gro-e i sl. Meutim, ako dio rijei koji se prenosi poinje suglasnikom grupom tekom za izgovor, takvo prenoenje nije dozvoljeno. U tom sluaju se suglasnika grupa razbija prenoenjem samo jednoga suglasnika. Dakle, prenoenje tipa bra-tski, gra-dski, bo-rba nije dozvoljeno. Umjesto njega ispravno je: bor-ba, sun-ce, brat-ski, korot-ni, grad-ski, ljud-ski, kar-lovaki, voj-ska, car-stvo, pal-ma, al-ba i sl. 86. 87. 88. Rijei sa vokalnim r mogu se prenositi tako da u naredni red ide dio iza toga vokalnog r. Npr.: kr-vavi, kr-stiti, pr-vijenac, hr-vatski, dr-veni, vr-njaci, gr-liti, hr-liti, mr-viti, vr-lina, vr-njaki i sl. Rijei stranoga porijekla u crnogorskom jeziku rastavljaju se na isti nain kao i domae (u skladu s prednjim pravilima). Polusloenice se rastavljaju kao i sve druge rijei. Ali ako polusloenicu treba rastaviti i prenijeti u drugi red na mjestu e se njezini sastavni djelovi spajaju crticom, onda se jedna crtica pie na kraju gornjega reda, a druga prenosi i u naredni red. Npr.: Beir-aga rak-rana gore-dolje Ivan-beg

24

V. SKRAENICE 89. Skraenica je naziv za svaku pri izgovoru ili pisanju skraenu rije ili skraeni skup rijei. Rijei i skupovi rijei skrauju se u skladu s odreenim pravilima, osim u rijetkim izuzecima kad su ta pravila naruena drukijom tradicionalnom upotrebom. Rijei, skupovi rijei i vielani nazivi skrauju se na vie naina. Piu se s takom na kraju ili bez nje, sastavljeno ili rastavljeno, velikim ili malim slovima, a sve to u skladu s pravilima koja se odnose na pojedinane kategorije. Skraenice se itaju na dva naina. a. Ako je rije o skraenim poetnim djelovima rijei ili skupova rijei, te ako se skraenicom obuhvata poetni i zavrni dio rijei, tada se itaju kao da je napisan puni naziv. Npr.: prof. (ita se: profesor), god. (ita se: godina), . r. (ita se: enski rod), itd. (ita se: i tako dalje), dr (ita se: doktor), mr (ita se: magistar) i sl. b. Ako su pak skraenicama oznaena poetna slova ili poetni slogovi vielanih naziva, one se itaju na dva naina: i. Ukoliko skraenica sadri u sebi samoglasnik, ona se ita onako kako se i pie. Npr.: CANU, JAT, JAZU, MUP, MINA, NIN i sl. Ovo pravilo ne obuhvata skraenice s nagomilanim suglasnikim grupama tekim za izgovor, npr. UNDP, UNHCR i sl. Takve skraenice itaju se prema nazivima slova od kojih su sastavljene (kao i one iz naredne stavke, koje se sastoje samo od suglasnika ili samo od samoglasnika), ali se ne mogu mijeati nazivi slova iz razliitih jezika. Npr.: DVD se ita ili di-vi-di ili de-ve-de, UNDP se ita ili u-en-de-pe ili ju-en-di-pi i sl. U deklinaciji ovih skraenica nastavak se od njih odvaja crticom bez bjelina. ii. Ukoliko se skraenice sastoje samo od konsonanata ili samo od vokala, one se itaju prema nazivima slova od kojih su sastavljene. Npr.: CG (ce-ge), EU (e-u), UAE (u-a-e), CDNK (ce-de-en-ka), DNK (de-en-ka), RNK (er-en-ka), SDPCG (es-de-pe-ce-ge) i sl. Ova pravila imaju svoje izuzetke u onim sluajevima koje je ustalila duga upotrebna tradicija. Tako se npr. BiH ita kao [be-i-ha], SAD kao [es-a-de]. SKRAIVANJE S TAKOM 92. Skraenice nastale uzimanjem samo prvoga konsonanta iz rijei koja se skrauje uvijek se piu s takom na kraju (osim primjera opisanih u taki 100). Npr.: . g. l. t. itaj godina lice taka
25

90.

91.

r. v. v. m.

razred vijek vieti mjesto

93.

Skraenice nastale uzimanjem poetnoga konsonantskog skupa u rijei piu se s takom na kraju. Npr.: br. sv. str. l. mn. broj sveska strana lan mnoina mj. k. fr. gr. st. mjesto kolski francuski grki stoljee

94.

Ako su skraenice nastale uzimanjem prvoga sloga ili uzimanjem prvoga sloga i poetnoga konsonanta ili konsonantskog skupa iz drugoga sloga rijei koja se skrauje, iza njih se takoe pie taka. Npr.: ul. umj. god. ar. arh. arh. u. up. jed. prof. ulica umjesto godina arapski arhitekta arhaino uenik uporediti jednina profesor ak. tok. kajk. tur. lat. gimn. dem. gen. alb. akavski tokavski kajkavski turski latinski gimnazija komparativ deminutiv genitiv albanski

komp. -

95.

Skraenice nastale uzimanjem prva dva sloga i suglasnika do vokala iz treega sloga piu se s takom na kraju: augm. hipok. superl. augmentativ hipokoristik superlativ upor. akad. uporediti imperfekat akademik imperf. -

96.

Skraenice za skupove rijei koje su nastale uzimanjem samo prvoga slova ili poetnoga suglasnikog skupa iz tih rijei piu se s takom poslije svake skraene rijei i razmakom (bjelinom) izmeu skraenih djelova. Npr.: m. r. . r. sr. r. n. d. o. m. o. g. muki rod enski rod srednji rod navedeno djelo prije nove ere ovoga mjeseca ove godine
26

v. d. s. r. i sl. i dr. k. g. n. r.

vrilac dunosti svojom rukom i slino i drugo kolska godina na ruke

p. n. e. -

Od navedenoga pravila odstupa nekoliko skraenica koje se obiljeavaju na tradicionalan nain uprkos reenim pravopisnim pravilima: tj. itd. npr. 97. to jest i tako dalje na primjer

Neke vieslone rijei skrauju se tako to se uzme poetni konsonant ili slog i dva ili vie konsonanata iz sredine rijei. Npr.: stsl. rkt. impf. stcsl. staroslovenski rimokatoliki imperfekt(ivni) starocrkvenoslovenski rkp. sh. tzv. pf. rukopisni srpskohrvatski takozvani perfekt(ivni)

SKRAIVANJE BEZ TAKE 98. Skraenice koje nastaju kontrakcijom piu se bez take na kraju, bez obzira na to da li se njome obuhvata samo poetno i zavrno slovo ili poetno slovo i nekoliko slova s kraja rijei. Npr.: gdin ga rn dr mr 99. 100. gospodin gospoa raun doktor magistar

Izmeu sastavnih djelova tih skraenica ne pie se crtica. Iza skraenica koje se zavravaju na samoglasnik nikad se ne pie taka, osim ako je u pitanju skraenica za lino ime koje poinje samoglasnikom. Skraenice koje oznaavaju mjerne jedinice meunarodno su prihvaene i piu se bez take na kraju: mm cm dm m km mg g dg kg dkg milimetar centimetar decimetar metar kilometar miligram gram decigram kilogram dekagram
27

t ml dcl l dkl kl hl s h d

tona mililitar decilitar litar dekalitar kilolitar hektolitar sekund sat (as) dan

a ha A Hz 101. J Z

ar hektar amper herc jug zapad

J V W

dul volt vat stepen Celzijusa istok ever

C
I

Skraenice kojima se oznaavaju strane svijeta piu se velikim slovima bez take na kraju:

102. Skraenice za vielane nazive piu se velikim slovima bez obzira na to da li se ti nazivi u punom obliku piu velikim ili malim poetnim slovima. Iza takvih skraenica ne pie se taka. Npr.: MC (Matica crnogorska) ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje) CPC (Crnogorska pravoslavna crkva) CNP (Crnogorsko narodno pozorite) DANU (Dukljanska akademija nauka i umjetnosti) ULUCG (Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore) CDNK (Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika) CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) UN (Ujedinjene nacije) HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) JF (Junoslovenski filolog) MS (Matica srpska) MH (Matica hrvatska) SKG (Srpski knjievni glasnik) SKZ (Srpska knjievna zadruga) NIN (Nedeljne informativne novine) MUP (Ministarstvo unutranjih poslova) MIP (Ministarstvo inostranih poslova) MID (Ministarstvo inostranih djela) CG (Crna Gora) 103. Skraenice (simboli) za hemijske elemente piu se uvijek velikim poetnim slovom i bez take. Npr.: Al S Fe aluminijum sumpor gvoe
28

K Ca H

kalijum kalcijum vodonik

104. Latinske skraenice. Za skraenice iz latinskoga jezika vae ista pravila koja su navedena za skraenice iz crnogorskoga jezika. Npr.: m. f. n. s. v. a. a. l. c. m. p. o. c. s. a. s. l. dr sc. 105. Napomene: a. Neke se skraenice (mimo navedenih pravila) tradicionalno piu samo velikim slovima, npr.: L. S. M. P. N. N. N. B. P. S. A. D. locus sigilli (mjesto peata) mjesto peata nomen nescio (ime ne znam); upotrebljava se kad je ime i prezime nepoznato ili se ne eli saoptiti. nota bene (biljeka) post scriptum (poslije napisanoga) anno Domini (ljeta Gospodnjega; nove ere) masculinum (muki rod) femininum (enski rod) neutrum (srednji rod) sub voce (kod rijei) ad acta (meu spise) loco citato (na navedenom mjestu) manu propria (vlastitom rukom) opus citatum (navedeno djelo) sine anno (bez oznake za godinu) sine loco (bez oznake za mjesto) doctor scientiarum (doktor nauka) doctor medicinae (doktor medicine)

dr med. -

b. Ukoliko se skraenice piu velikim slovima, a jedna od rijei u njoj poinje nekim od digrafa (lj, nj, d), onda se taj digraf pie velikim slovima oba sastavna dijela: LJ, NJ, D. c. Ukoliko se skraenicom oznaava neki vielani naziv koji ima u sebi prijedloge ili veznike, ti veznici i(li) prijedlozi ne ulaze u skraenicu (osim po izuzetku: ZZZ = Zavod za zapoljavanje, BiH). Npr.: ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje) CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) IHJJ (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) d. Vlastita imena skrauju se pisanjem take poslije prvoga slova u imenu. Radi preciznosti dozvoljeno je imena skraivati poslije prvoga sloga ili prvoga konsonantskog skupa. Npr.: A. Jovievi, S. Brkovi, Vuk Stef. Karadi, Vl. Popovi i sl.
29

VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA 106. Crnogorski jezik je bogat leksikom stranoga porijekla koja se ove tokom duge istorije ustalila u meusobnim proimanjima, uticajima i susretima Crnogoraca s okolnim bliim i daljim narodima i njihovim jezicima. Tako crnogorski jezik obiluje romanizmima, turcizmima, grecizmima, a u novije vrijeme sve su prisutniji anglicizmi. 107. Ne treba svu leksiku stranoga porijekla koja je ula u crnogorski jezik smatrati tuicama. Takva leksika moe se podijeliti u dvije grupe. Prvu grupu ine rijei stranoga porijekla koje su se tokom duge upotrebe ustalile u crnogorskome jeziku u toj mjeri da ih govornici doivljavaju kao domau leksiku. Npr.: koulja, arapa, kralj, car, ura, bazen, ah, demper, kaput, majstor, papir, komija, boja, dem i sl. Takve rijei koje su u potpunosti prilagoene fonolokome i morfolokom sistemu crnogorskoga jezika nazivaju se pozajmljenice (a ne tuice). Rijei za koje je oigledno da su stranoga porijekla i koje najee imaju adekvatan domai sinonim smatraju se tuicama. Takve su npr.: biznis, imid, oping, konverzacija, meni, kul, apdejt, daunloudovati i sl. Ukoliko za takvu leksiku postoje adekvatne domae rijei, poeljno je umjesto nje koristiti domau rije. Tako se npr. izmeu konverzacije i razgovora treba svakako opredijeliti za razgovor; izmeu posla i biznisa primat treba dati poslu i sl. Ukoliko pak tuice nemaju adekvatan domai sinonim, nije ih potrebno prevoditi i nasilno zamjenjivati domaom rijeju ili izrazom; naroito ne u sluaju kad je takva leksika u potpunosti inkorporirana u crnogorski rjeniki fond i kao takva poznata veini govornika. Takve su npr. rijei: hamburger, sendvi, hot-dog, kompjuter, projektor, kauboj i sl. One tada prestaju biti tuice i postaju pozajmljenice. 108. Leksika stranoga porijekla, bilo da je rije o zajednikim ili vlastitim imenicama ili pak o kakvoj drugoj vrsti rijei, pie se u skladu s naim jezikim zakonitostima. Sve tuice u crnogorskome jeziku podlijeu zakonima fonetske transkripcije. Dakle, piu se onako kako se izgovaraju u skladu s mogunostima koje daje naa standardna azbuka i abeceda. 109. Iako se rijei stranoga porijekla u crnogorskome jeziku piu onako kako se izgovaraju, ponekad je potrebno istai i njihov izvorni oblik iz jezika od kojega potiu. U tim sluajevima se iza oblika koji je napisan fonetski - strana rije u izvornome obliku stavlja u zagrade. Npr.: ekspir (Shakespeare), Gete (Goethe), Makijaveli (Machiavelli), Pemislav (Przemysav), Don (John), Budimpeta (Budapest), Be (Wien), Rim (Roma), Fjodor Mihajlovi Dostojevski ( ), Novi Meksiko (New Mexico), intermeco (intermezzo), trosmajer (Strossmayer) i sl. 110. Odredbeni djelovi uz strana imena ostaju nepromijenjeni. Npr.: a. uz prezimena: Leonardo da Vini, Leonarda da Vinija, Leonardu da Viniju; Ludvig van Betoven, Ludviga van Betovena, Ludvigu van Betovenu; Ferdinand de Sosir, Ferdinanda de Sosira, Ferdinandu de Sosiru itd., b. uz vlastita imena: Don uan, Don uana, Don uanu; fra Petar, fra Petra, fra Petru; mister Dek, mister Deka, mister Deku; Ledi Dajana, Ledi Dajane i sl., c. u stranim geografskim nazivima: Rio de aneiro, Rio de aneira, Rio de aneiru; San Marino, San Marina, San Marinu; Sao Paolo, Sao Paola, Sao Paolu i sl. 111. Nazivi gradova, drava, regija, kontinenata piu se u obliku u kojem se tradicionalno upotrebljavaju u crnogorskome jeziku, bez obzira na to kako se oni izvorno izgovaraju ili piu. Npr.:
30

Be, Bukuret, Carigrad, Lavov, Petrograd, Budimpeta, Kijev, Rim, Varava, Albanija, Rusija, Engleska, Grka, vedska, panija itd. 112. Onomastiku koja potie sa srpskoga (ekavskog) jezikog podruja ne treba ijekavizovati ve je pisati u izvornom obliku (bez obzira na to da li je rije o antroponimiji ili toponimiji). Npr.: Svetlana, Leposava, Vera, Senka, Zvezdan, Zvezdana, Belka; Beograd, Bela Palanka, Leposavi, Bela Crkva, Suva Reka, Beli Potok, Beanija, Belo Polje itd. 113. Na geografskim kartama, atlasima i mapama strani toponimi se mogu pisati dubletno: i u izvornom i izgovornom obliku. Npr.: New York (Njujork), Wien (Be), Los Angeles (Los Aneles), Rio de Janeiro (Rio de aneiro), Pennsylvania (Pensilvanija), Perugia (Perua), Bologna (Bolonja) i sl. 114. Strane toponime i antroponime u potanskome saobraaju treba pisati u izvornome obliku. 115. Kurzivom treba obiljeavati i svaku stranu rije koja je iz ma kog razloga napisana izvorno u tekstu pisanom na crnogorskome jeziku. PROMJENA STRANIH IMENA
MUKA IMENA

116. Muka strana imena koja se zavravaju na suglasnik mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve vrste, tj. kao i crnogorska imena na suglasnik (tipa Nenad, Ivan, Goran). Npr.: ekspir ekspira ekspiru ekspira; Bergman Bergmana Bergmanu; Isak Isaka Isaku; Hamlet Hamleta Hamletu i sl. 117. Muka strana imena s nenaglaenim finalnim vokalom -a mijenjaju se po promjeni imenica tree vrste, kao i crnogorska muka imena na -a. Npr.: Vojtila Vojtile Vojtili Vojtilu Vojtila; Spinoza Spinoze Spinozi Spinozu; Dobrica Dobrice Dobrici Dobricu i sl. 118. Strana muka imena s nenaglaenim vokalom o na kraju mijenjaju se kao i crnogorska muka imena tipa Vlado, Pero; dakle, prema promjeni imenica prve vrste. Npr.: Pikaso Pikasa Pikasu - Pikasa; Patroklo Patrokla Patroklu; akomo akoma akomu akoma; Pablo Pabla Pablu Pabla i sl. 119. Strana muka imena s naglaenim i nenaglaenim i u finalnom poloaju mijenjaju se kao i imenice prve vrste s tim to se izmeu osnovnoga oblika i padenih nastavaka dodaje epentetsko j radi izbjegavanja hijata (zijeva). Npr.: Verdi Verdija Verdiju Verdija Verdi - Verdijem; Aligijeri Aligijerija Aligijeriju Aligijerija Aligijeri - Aligijerijem; Kenedi Kenedija Kenediju Kenedija; Kami Kamija Kamiju; Platini Platinija Platiniju i sl. Na isti nain mijenjaju se i latinska i grka imena s krajnjim -je (lat. -ius; gr. -ios), npr.: Ovidije Ovidija Ovidiju; Vergilije Vergilija Vergiliju; Julije Julija Juliju; Polibije Polibija Polibiju i sl.

31

120. Muka strana imena koja se zavravaju na nenaglaeno -e ili -u mijenjaju se kao i imenice prve vrste, ali zadravaju to -e ili -u u promjeni. Npr.: Dante Dantea Danteu Dantea Dante Danteom; Hajne Hajnea Hajneu; Rilke Rilkea Rilkeu Rilkea Rilke Rilkeom i sl. Nehru Nehrua Nehruu Nehrua Nehru Nehruom; Baku Bakua Bakuu i sl. 121. Strana muka imena s naglaenim finalnim -o, -e ili -u mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve vrste, s tim to zadravaju to -o, -e ili -u i u promjeni. Npr.: Dego Degoa Degou; Didro Didroa Didrou; Igo Igoa Igou; Ruso Rusoa Rusou itd. Malarme Malarmea Malarmeu; Rene Renea Reneu; Merime Merimea Merimeu itd. Pompidu Pompidua Pompiduu; Manitu Manitua Manituu i sl. 122. Strana prezimena iz slovenskih jezika s finalnim -ov/-ev ili -in (kad se odnose na muka imena) mijenjaju se najee kao imenice prve vrste (ali je mogua i pridjevska promjena npr. Jesenjinim umj. Jesenjinom po ugledu na nae npr. Markom Miljanovim). Npr.: ehov ehovom; Karpov Karpovom; Mendeljejev Mendeljejevom; Vasiljev Vasiljevom; Turgenjev Turgenjevom; Jesenjin Jesenjinom; Nikitin Nikitinom i sl. 123. Strana prezimena iz slovenskih jezika (koja se odnose na muka imena) s finalnim ski mijenjaju se kao pridjevi. Npr.: Dostojevski Dostojevskog(a) Dostojevskom(e) Dostojevskim; Nemirovski Nemirovskog(a) Nemirovskom(e) Nemirovskim; omski omskog(a) omskom(e) omskim; Stefanovski Stefanovskog(a) Stefanovskom(e) Stefanovskim i sl. 124. Dvoslona muka lina imena na -a hipokoristikoga porijekla tipa Bora, eda, ura, Laza, Meha, Mita, Vaja, Sreta, Vasa i sl. nepoznata su i strana u crnogorskome jeziku pa ih u tom obliku ne treba upotrebljavati jer su protivna crnogorskoj tradicionalnoj i savremenoj jezikoj praksi. [Toga su svojevremeno bili svjesni i nosioci tih imena kao izvanjci u Crnoj Gori, pa su svoja imena i njihove hipokoristike obliki usklaivali s crnogorskim jezikom poput Laza Kostia u asopisu Glas Crnogorca.] Ipak, ukoliko je rije o poznatim linostima ija su se imena ustalila u Crnoj Gori u navedenome obliku, nije ih u nominativu zabranjeno upotrebljavati u obliku s krajnjim -a. Meutim, u promjeni se ta imena ponaaju kao da pripadaju imenicama prve vrste, tj. kao da su s krajnjim -o. Npr.: Boro Bora Boru Bora; Lazo Laza Lazu Laza i sl., a ne: Bora Bore Bori Boru i sl. Tako je i u oblicima prisvojnih pridjeva izvedenih od njih ispravno samo Lazov, Borov, Vasov, Sretov, Mehov i sl., a ne Lazin, Sretin, Borin, Mehin itd. 125. Dvoslona muka lina imena na -e hipokoristikoga porijekla tipa Rade, ole, Toe i sl. mijenjaju se kao i imena pobrojana u taki 123. Npr.: ole ola olu; Rade Rada Radu itd.
ENSKA IMENA

126. enska strana imena koja se zavravaju na nenaglaeni samoglasnik -a morfoloki se u potpunosti uklapaju u sistem crnogorskih enskih imena, pa se tako i mijenjaju, po promjeni imenica tree vrste. Penelopa Penelope Penelopi; Silvija Silvije Silvije; Varja Varje Varji; Martina Martine Martini i sl.
32

127. Strana enska imena koja se zavravaju na konsonant ili na bilo koji vokal osim nenaglaenoga -a ne mijenjaju se, ve zadravaju oblik nominativa u svim padenim odnosima. Npr.: Ines od Ines sa Ines o Ines; Karmen od Karmen sa Karmen o Karmen; Meri od Meri sa Meri o Meri; Sindi od Sindi sa Sindi o Sindi i sl. 128. Strana prezimena iz slovenskih jezika (kad se odnose na enska imena) s finalnim -ska, -ova/-eva, -ovna/-evna mijenjaju se uvijek kao pridjevi. Npr.: a. -ska: Spaginjska Spaginjske Spaginjskoj; Mihajlovska Mihajlovske Mihajlovskoj; Ivanovska Ivanovske Ivanovskoj i sl. b. -ova/-eva: Navratilova Navratilove Navratilovoj; Kostadinova Kostadinove Kostadinovoj; Vasiljeva Vasiljeve Vasiljevoj itd. c. -ovna/-evna: Petrovna Petrovne Petrovnoj; Mihajlovna Mihajlovne Mihajlovnoj; Nikolajevna Nikolajevne Nikolajevnoj itd.

33

VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA 129. U crnogorskome jeziku normativan je samo (i)jekavski izgovor. Nekadanji slogovi koji su se biljeili grafemom jat () ukoliko su bili kratki zamijenjeni su sa je, a dugi slogovi sa ije. Ili, drukije reeno, crnogorsko se ije javlja u poloajima e se u ikavskome izgovoru upotrebljava dugo i, a u ekavskom dugo e (npr.: vrijeme vrime vreme); a crnogorsko je se javlja na mjestima ikavskoga kratkog i i ekavskoga kratkog e (npr. pjesma pisma pesma). Meutim, navedeno pravilo ima izuzetke, a u ovome poglavlju kategorijalno su objanjeni oni izuzeci koji su danas pravopisno znaajni, dok se u Rjeniku na kraju Pravopisa donose rjeenja za pojedinane rijei. 130. Slogovi s jatom ispred o (koje je nastalo od nekadanjega l) i ispred j umjesto ije/je imaju i. Npr.: vidjeti (vieti): vidio (<vidjel) letjeti (leeti): letio (letjel) smjeti: smio (smjel) dio (<dijel) cio (<cijel) vijati (<vjejati) sijati (<sjejati) Oblici vieo, leeo, smjeo i sl., poznati u nekim crnogorskim govorima, imaju status dijalektizama, pa se ne unose u pravopisna pravila. 131. Od pravila naznaenog u t. 129 u crnogorskome jeziku odstupaju tri glagola (i glagoli u ijoj se osnovi oni nalaze) u mukome rodu radnoga glagolskog pridjeva. Rije je o glagolima esti, sresti i zreti i glagolima sloenim od njih. Oni se upotrebljavaju dvojako, npr.: esti: eo sio zaesti: zaeo zasio preesti: preeo presio raesti: raeo rasio zreti: zreo zrio sazreti: sazreo sazrio uzreti: uzreo uzrio sresti: sreo srio presresti: presreo presrio susresti: susreo - susrio 132. Imperfekat glagola biti u savremenome crnogorskom standardnom jeziku ima dubletne oblike: 1. bijah 2. bijae 3. bijae 1. bijasmo 2. bijaste 3. bijahu 1. bjeh 2. bjee 3. bjee 1. bjesmo 2. bjeste 3. bjehu

133. Dvosloni alternant jata (ije) uvijek se krati u mnoinskim oblicima imenica koji su nastali pomou infiksa -ov- ili -ev-. Npr.:
34

lijek ljekovi snijeg snjegovi mijeh mjehovi vijek vjekovi svijet svjetovi dio djelovi 134. Ukoliko je rije o mnoinskim oblicima imenica (nastalim pomou infiksa -ov- ili -ev-) s dvoslonim alternantom jata (ije) ispred kojega se nalazi dvolana suglasnika grupa iji je drugi lan r, taj se dvosloni alternant skrauje sa e. Npr.: brijeg bregovi drijen drenovi trijem tremovi brijest brestovi 135. Imenica pripovijetka u nominativu jednine upotrebljava se samo u ovom obliku. 136. Nekadanji prijedlog pr (pr) u funkciji prefiksa ima razliite glasovne vrijednosti u zavisnosti od toga da li predstavlja sastavni dio sloenoga glagola, imenice ili pridjeva: a. Kao sastavni dio glagola taj se prefiks izgovara samo kao pre-. Npr.: prelaziti, predlagati, prevariti, prelomiti, predvojiti, preskoiti, prenijeti, presaditi, prepei i sl. b. Kao sastavni dio imenica pomenuti prefiks ima dvostruku izgovornu vrijednost - kao prije- i kao pre-. Oblik prije- bio je dominantan u crnogorskim govorima. Meutim, pod uticajem viedecenijske slubene upotrebe jezike norme atipine za Crnu Goru u crnogorskom jeziku ustalio se krai lik toga prefiksa, pa su u savremenoj standardnojezikoj normi u imenicama o kojima je rije dozvoljena oba prefiksa: i prije- i pre-. Npr.: prijedlog predlog, prijevod prevod, prijelom prelom, prijekor prekor, prijenos prenos, prijevoz prevoz, prijepis prepis, prijestup prestup, prijesad presad, prijeplet preplet i sl. c. Prefiks o kojemu je rije se u pridjevima dvojako upotrebljava: 1. Ako je rije o pridjevima koji su izvedeni od glagola, taj se prefiks upotrebljava iskljuivo kao pre-. Npr.: prekrojen, preeen (presjeen), preoran, prebaen, prevaren, preveden, prepeen, pretuen, prepolovljen i sl. 2. Pridjevi izvedeni od imenica s prefiksom prije- odnosno pre- izgovaraju se kao i imenice od kojih su izvedeni. I tu je, dakle, dozvoljena dubletna upotreba, npr.: prijekorni prekorni, prijestupni prestupni, prijedloni predloni, besprijekorni besprekorni, prijevozni prevozni i sl. 137. Glasovni skup rje u savremenome crnogorskom jeziku razliito se upotrebljava. U zavisnosti od konteksta u kojem se nalazi taj se glasovni skup izgovara i pie kao rje ili uproeno kao re. 138. Ukoliko se glasovni skup rje nalazi u inicijalnome poloaju u rijei, on se upotrebljava samo kao rje. Npr.: rjenik, rjeenje, rjeica, rjei, rjeit, rjeitost, rjeina, rjeavati, rjeniki, rjeotvorje, rjeavanje, rjeiv, rjeivost i sl. Oblici tipa renik, reenje, rei, reit i sl. predstavljaju lokalizme, pa samim tim njihova upotreba u standardnome crnogorskom jeziku nije dozvoljena.
35

139. Kad se glasovni skup rje nalazi iza nekog samoglasnika u rijei, upotrebljava se kao i kad se nae u inicijalnome poloaju, tj. samo kao rje. Npr.: korjeni, izgorjeti, sagorjeti, pregorjeti, zagorjeti, narjeje, prorjeivati, okorjelost, korjenit, korjeni, nerjeiv, starjeina, sporjekati i sl. I u ovome sluaju ekavski likovi navedenih rijei imaju status lokalizama, pa ne mogu biti dio crnogorske standardnojezike norme. 140. Glasovni se skup rje u poloaju iza suglasnika razliito upotrebljava, kao rje i kao re. Ukoliko je to rje nastalo kraenjem od rije, pri emu i rje i suglasnik ispred njega pripadaju istome morfemu, kao u primjerima opisanim u taki 133 (drijen drenovi) ili npr. u sluajevima tipa vrijeme vremena; strijela strelica; drijebe drebica i sl., ono se tada i izgovara i pie uproeno, kao re. Imenica ogrijev tradicionalno se upotrebljava samo u tome obliku (a ne kao ogrjev ili kao ogrev), pa je jedino kao takvu treba smatrati pravilnom u crnogorskome standardnom jeziku. 141. Ukoliko se glasovni skup rje nae iza suglasnika ne inei s njim isti morfem, tada se on upotrebljava samo kao rje. Npr.: protivrjeiti, razrjeivati, razrjeavati, protivrjean, odrjeivost, razrjeiv, protivrjenost i sl. 142. Ekavizmi tipa upotrebiti, preduprediti, razrediti, unaprediti, upotrebljen, predupreen, unapreen i sl., koji su krajem XX vijeka Crnoj Gori nametani kao dio standardnojezike norme, predstavljaju lokalizme u crnogorskome jeziku i, kao takvi, ne mogu biti pravopisno dozvoljeni. Jedino su ispravni ijekavski likovi tih rijei, npr.: upotrijebiti, upotrijebljen, preduprijediti, preduprijeen, unaprijediti, unaprijeen, razrijediti, razrijeen i sl. 143. Prilozi prije i poslije u funkciji prefiksa ne skrauju se. Npr.: poslijeratni, poslijepodnevni, poslijepraznini, prijepodnevni i sl. 144. Jedino je opteprisutni i dominantni oblik svijetlo pravopisno dozvoljen, i kad se njime oznaava pridjev i imenica. Npr.: Boj ne bije svijetlo oruje, ve boj bije srce u junaka. Ugasite svijetlo! Tako se piu i sloenice tipa: svijetloplav, svijetlozelen, svijetlocrven i sl. 145. Nekoliko rijei koje su u crnogorskome jeziku ouvale glasovnu skupinu ije, uprkos viedecenijskim pravopisnim zabranama, treba upotrebljavati kao jedino dozvoljene jer su u tom obliku opteprisutne, dominantne i prepoznatljive. To su sljedee rijei: zasijedanje, zasijedati, presijedanje, presijedati, presijecanje, presijecati, kolosijek itd. 146. Odrini oblik glagola jesam glasi: 1. nijesam 2. nijesi 3. nije 1. nijesmo 2. nijeste 3. nijesu

36

Poto je taj oblik dominantan u crnogorskome jeziku i predstavlja njegovo markantno obiljeje, on je jedino pravopisno ispravan. Nasuprot tome, oblici nisam nisi nije / nismo niste nisu u crnogorskome jeziku imaju dijalektalni karakter i, kao takvi, pravopisno nijesu preporuljivi. 147. Posljednjih decenija ustalili su se krai oblici zamjeniko-pridjevske promjene na ih, -im, -ima. Npr.: velikih, lijepih, dobrih, vaih, naih, svojih, naima, njihovima, tuim, voljenim, lijepim i sl. S obzirom na takvu njihovu upotrebu, treba ih smatrati obiljejem savremene crnogorske standardnojezike norme.

148. Iako se zna da se prostor na kojemu se upotrebljava odrini oblik nijesam poklapa s prostorom na kojem se upotrebljavaju oblici zamjeniko-pridjevske promjene u instrumentalu jednine i genitivu, dativu, instrumentalu i lokativu mnoine (-ijeh, -ijem, -ijema), viedecenijska nametnuta zajednika standardnojezika norma rezultirala je nestajanjem (iako ne potpunim) takvih oblika iz crnogorske pisane prakse. S obzirom na to da su se oni u odreenoj mjeri ouvali u pisanome jeziku (naroito u naunome i beletristikom stilu), a znatno vie u govornom, dozvoljeno je takve oblike upotrebljavati pored ve prihvaenih dominantnih kraih oblika -ih, -im, -ima. Dozvoljeno ih je upotrebljavati na vie naina: a. uzastopnim reanjem duih oblika ili naizmjeninom upotrebom skupine kraih i duih oblika; b. reanjem duih i kraih oblika jednih za drugim. 149. Ekavizmi tipa sledei, poslednji, usled, naslednik, naslee, sledbenik, redosled, ozleda, pozleda, ozledni i sl., koji su krajem XX vijeka nametani kao ispravni, pravopisno nijesu dozvoljeni. Umjesto njih, preporuuju se kao jedino ispravni jekavski oblici pomenutih rijei. Npr.: sljedei, posljednji, usljed, nasljednik, nasljee, sljedbenik, redosljed, ozljeda, pozljeda, ozljedni i sl. Napomena: U crnogorskome jeziku oblici sljedei i slijedei nijesu sinonimi. Prvi ima pridjevsku funkciju (npr.: Vidimo se sljedeega ljeta!), a drugi je glagolski prilog sadanji glagola slijediti (npr.: Stigli smo slijedei njihov automobil). Kada se s i j distanciraju glasom l, ne dolazi do jotovanja. Zato se pie sljedei, a ne ljedei; nasljednik, a ne naljednik; nasljedstvo, a ne naljedstvo; sljedbenik, a ne ljedbenik; nasljednik, a ne naljednik; posljednji, a ne poljednji i sl. Ove treba izuzeti imenicu ljeme kao tradicionalni naziv.

37

VIII. FONEMI , , , FONEMI I S obzirom na to da crnogorski govorni predstavnici jasno razlikuju glasove i i da ih u govoru i pisanju nikada ne mijeaju (poput nekih bosanskih, hrvatskih i srpskih govornih predstavnika koji, takoe, potiu sa tokavskoga terena), ove nije potrebno ukazivati na razlike meu njima, ve su u razmatranje uzeti samo oni sluajevi u kojima su ta dva glasa nastala kao produkt tzv. jekavskoga jotovanja. 150. Uz regresivne (nejotovane) sekvence tje i dje u crnogorskome jeziku opteprisutne su i progresivne (jotovane) skupine e, e. Takvi jotovani oblici se gotovo bez alternative upotrebljavaju u crnogorskoj knjievnosti do tree decenije XX vijeka, a u govornome jeziku su ostali i do naih dana. 151. Sekvenca dje se u savremenome crnogorskom jeziku upotrebljava kao e. Primjeri su brojni: e, ed, edovina, praed, eca, vrijeeti, vielo, vielica, nevielica, neelja, poneeljak, ever, vieti, eti, zaesti, uesti, naesti, eeti, stieti se, teeti, ove/oe, one, ie/ige, nie/nige, etinjast, etinjiti, poetinjiti, everiti, everii, everina, evojka, zaevojiti se, eljati itd. U Pravopisnom rjeniku takvi se oblici rjeavaju dubletno, tj. uz njih se navode nejotovani oblici gdje, djed, djedovina itd. 152. I grupa tje u crnogorskome jeziku se upotrebljava kao e. Tako se upotrebljavaju oblici tipa erati, eranje, poera, poernica, zaerati, doerati, ueriva, leeti, poleeti, uzleeti, nadleeti, izleeti, uleeti, vreti, zavreti, ueti, poueti, lipeti, capeti i sl. Prihvata se i oblik ierati jer se uvrijeio u komunikaciji. Uz te jotovane oblike mogui su i nejotovani oblici kao dubletni: tjerati, tjeranje, potjernica itd. U skladu s tim mogui su i dubletni oblici tipa tjelesa : elesa, tjeme : eme, tjesnoa : esnoa, utjeha : ueha, htjeti : eti i sl. 153. I sekvenca cje upotrebljava se u jotovanom obliku e. Takva je upotreba: epalo, epanica, epkati, iepkati, epnuti, evanica, edilo i sl. I ti se oblici upotrebljavaju dubletno s oblicima na cje, npr.: epkati : cjepkati, evanica :cjevanica, iepkati :iscjepkati itd. 154. Potencijalni su i dubleti tipa cjelivati : elivati, iscjelivati : ielivati, cjelina : elina, cjelishodnost : elishodnost, cjelishodan : elishodan, cjenovnik : enovnik, cjelokupan : elokupan, cjenkati se : enjkati se, cjelokupnost : elokupnost, cjelodnevni : elodnevni, cjeloveernji : eloveernji i sl. 155. Glasovna skupina cvje upotrebljava se iskljuivo kao e u toponimima i antroponimima: etna, etko, etkovi, etalj, etni do, etale glavice, etna polja, etuljina dolina i sl. FONEMI I

38

156. Fonemi i glavno su razlikovno obiljeje izmeu crnogorskoga i ostala tri tokavska standardna jezika (bosanskoga, hrvatskog i srpskog). S obzirom na to da ine markantno obiljeje crnogorskoga savremenog jezika, da su se odrali u upotrebi kao opteprisutni crnogorski glasovi uprkos viedecenijskoj ortografskoj i ortoepskoj normi koja ih je tretirala kao dijalektalne, oni su dio standardnojezike norme. 157. Fonemi i u crnogorskome jeziku dvojakoga su porijekla. Nastali su kao produkt jotovanja, kao u primjerima tipa: ever, enokos, enica, ekira, poei, en, edalo, ueka, preei, etiti se, ekirati se, ednik, ednica, eeti, ekirica, poeklica, enina, etan, zaesti, zaeda, guenica, eme, everozapad; enica, iesti, ieden, ielica, koavina, koi i sl. Takvi su primjeri u dubletnom odnosu sa sjever, sjenokos, sjenica, sjekira, posjei, sjen, sjedalo, usjeka, presjei, sjetiti se, sjekirati se, sjednik, sjednica, sjeeti, sjekirica, posjeklica, sjenina, sjetan, zasjesti, zasjeda, gusjenica, sjeme, sjeverozapad, zjenica, izjesti, izjeden, izjelica, kozjevina, kozji i sl. Fonemi i u primjerima tipa Mio, Dako, Mao, Veo, Muo, Maa, ota, agovii, uma, ana, agora, ajo, mu, gu, i, ago, ecati, eka, era, erpati, erpaa, ato nijesu rezultat jotovanja. 158. Tako je i sa u topinimima: ee, eica, eina, eite, edivrana, enica, emetni do, enika kosa, eniki do, enite, enokos, enokosni brijeg, enoeta, erogoka glavica, erkovi, erina, ekirica, Gubieme, Pai brijeg, Orloed, Paa jama, Peov pristranak, Paa ulica, Pai nugo, Pai potok, Oeenica, Preeka, Dain drijen, Zgrade agovia, Paaka, Proeno brdo, Guenica, Pai kuk, Paa aluga, Poeeni do i sl. 159. 160. Glas u crnogorskom jeziku ima vrijednost fonema, to dokazuje suodnos enica : enica. U crnogorskim antroponimima i toponimima nije u suodnosu sa zj. Upor.: agora, ajo, Koa, Koa glavica, Koa greda, Koa kuita, Koa peina, Koa putina, Koa rupa, Koaa, Koak, Koe borine, Koi bor, Koi kr, Koi rt, Koi vrh i sl.

39

IX. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI 161. Suglasnici se po zvunosti dijele na zvune i bezvune. Svi oni imaju svoje parnjake suprotne po zvunosti, osim suglasnika f, h i c. Kad se suglasnici razliiti po zvunosti nau jedni pored drugih, prvi od njih mijenja svoju zvunost upravljajui se prema drugome suglasniku. Ako je drugi suglasnik zvuan, onda se i prvi mijenja u svoj zvuni parnjak. I obrnuto, ako je drugi bezvuan, prvi suglasnik zamjenjuje se svojim bezvunim parnjakom. Ovo pravilo ne obuhvata sonante (v, j, l, lj, m, n, nj, r) koji, iako su svi zvuni, ne utiu na promjenu zvunosti kontaktnih fonema. Tabela zvunih i bezvunih suglasnikih parnjaka u savremenome crnogorskom standardnom jeziku izgleda ovako: b p g k d t z s d f h

162. 163.

Zvuni Bezvuni 164.

Bilo koji od suglasnika iz navedenih dviju kolona, kad se nae u kontaktu sa suglasnikom koji mu je suprotan po zvunosti, prelazi u svoj parnjak. Npr.: vrapca (<vrabca), opiniti (<obiniti), opstati (<obstati), bapski (<babski), tobdija (<topdija), buregdija (<burekdija), potpitanje (<podpitanje), svadba (<svatba), potcijeniti (<podcijeniti), porudbina (<porubina), rashodovati (<razhodovati), pregristi (<pregrizti), potiniti (<podiniti), istrati (<iztrati), smekast (<smekast) i sl.

165.

Jednaenje suglasnika po zvunosti ne biljei se u sljedeim sluajevima: a. kad se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunih suglasnika s, i , npr.: predstavnitvo, predstava, odstupanje, gradski, ljudski, odetati, predkolski, podiati, predednik, potpredednik, predednitvo, podei i sl., b. kad se zvuni suglasnik nae ispred nastavka -stvo u rijei vostvo., c. u pojedinim sluajevima, koji ne podlijeu gubljenju suglasnika, da bi se izbjegle nejasnoe u znaenju kad se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunoga c, ne dolazi do jednaenja po zvunosti, npr.: jadac jadca (a ne jaca ili jatca), mladac mladca (a ne mlaca ili mlatca), gladac gladca (a ne glaca ili glatca) i sl., d. u sloenim rijeima, najee pozajmljenicama, kad bi se vrenjem jednaenja po zvunosti krajnjega suglasnika iz prvog dijela sloenice izgubilo ili poremetilo znaenje rijei, npr.: adherentan, jurisdikcija, nokdaun, subpolarni, predturski, postdiplomski, adhezija, podtekst i sl., e. u nekim stranim imenima i pridjevima koji su od njih izvedeni, npr.: Habsburgovci, habsburki, Vaington, vaingtonski, hongkonki, Musorgski, Rentgen (samo kad je u pitanju ime, ali ne i aparat rendgen), Midhat i sl.
40

X. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE 166. Jednaenjem suglasnika po mjestu tvorbe dolazi do promjena u dvijema kategorijama: a. Konsonanti s i z u poloaju ispred prednjonepanih suglasnika alterniraju sa i . b. Suglasnik n ispred suglasnika b pod odreenim uslovima alternira sa m. 167. Jednaenje s, z > , pred prednjonepanim suglasnicima vri se: a. u sloenicama, na granici izmeu prefiksa i osnove, npr.: iupati (<isupati<iz-upati), raerati (<raserati<razerati), idikljati (<iz-dikljati), uuriti (<suuriti), ieznuti (<iseznuti<izeznuti) i sl., b. na granici izmeu korijena i nastavaka, npr.: paljiv (<paz-ljiv), nonja (<nos-nja), vonja (<voz-nja), pae (<pas-e), groe (<groze), lie (<lise), mau (<masu), milju (<mislju) i sl. 168. Jednaenje s, z > , ne vri se: Ako se suglasnici s i z nau na kraju prefiksa u sloenicama ija osnova poinje prednjonepanim suglasnicima lj i nj. Upor.: sljutiti, sljubiti, izljubiti, razljutiti, raznjihati i sl. Ako se suglasnici s i z nau ispred lj i nj koji su nastali kao produkt jotovanja. Upor.: posljednji, sljedei, sljepoa, sljepaki, snjegovit, bijesnjeti, snjeanica i sl. 169. U prostim rijeima i izvedenicama suglasnik n ispred suglasnika b alternira sa m. Npr.: zelemba, stambeni, prehrambeni, odbrambeni i sl. 170. Ukoliko se suglasnik n nae ispred b ili kojega drugog usnenoga suglasnika na kraju prvoga dijela sloenice, jednaenje se ne vri. Npr.: vanbrani, ukunbaba, vanbrodski, izvanpartijski, jedanput, odjedanput, stranputica, crvenperka itd.

41

XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA 171. Kad se jednaenjem suglasnika ili u tvorbi rijei nau dva ista suglasnika jedan pored drugoga, dolazi do gubljenja jednoga od njih. 172. Gubljenje suglasnika javlja se u sloenicama pri udvajanju dva ista suglasnika s kraja prefiksa i poetka osnove rijei. Npr.: beini (<beini<bezini), bestrujni (<besstrujni<bezstrujni), bezakonje (<bezzakonje), raalostiti (<raalostiti<razalostiti), rasipati (<rassipati <razsipati), isuiti (<issuiti<izsuiti) i sl. 173. U superlativima pridjeva i priloga koji poinju suglasnikom j ne dolazi do gubljenja udvojenoga j na granici izmeu prefiksa i osnove. Npr.: najjai, najjednostavniji, najjunakiji, najjeftiniji, najjuniji, najjasniji, najjadniji itd. 174. Takoe, do gubljenja udvojenoga suglasnika na granici izmeu prefiksa i osnove ne dolazi ni u ostalim sluajevima kad bi se gubljenjem izmijenilo ili izgubilo znaenje rijei. Npr.: naddijalekat, poddijalekat, preddravni, podtekst, predturski, predturistiki, superrevizorski, superrecenzija, vannastavni, postdiplomski, postterapijski i sl. nadtrati, protivvrijednost,

175. Gubljenje suglasnika vri se i na granici dviju osnova u sloenicama koje su nastale prostim srastanjem rijei (bez spojnoga vokala -o-/-e-). Npr.: ezdeset (<ezddeset<estdeset), pedeset (<peddeset<petdeset), 176. Iako se radi tekoe izgovora udvojeni suglasniki skupovi izgovaraju uproeno, takvo gubljenje suglasnika ne treba biljeiti u pismu kad su u pitanju rijei kao eststo, eststogodinjica i sl. jer bi se time izgubilo znaenje navedenih rijei, odnosno utrla razlika izmeu 600 (eststo) i rednoga broja esto i sl. Gubljenje suglasnika vri se i na granici izmeu korijena i sufiksa. Npr.: ruski (<russki), sreski (<sresski<srezski), francuski (<francusski<francuzski), pruski (<prusski) i sl. 178. Npr.: oca (<otca), oe (<ote), gubici (<gubitci), preci (<pretci<predci), napici (<napitci), simidija (<simiddija<simitdija), itau (<itatu), bici (<bitci<bitki), pripovijeci (<pripovijetci<pripovijetki) i sl. 179. Meutim, ako se suglasnik t nae na kraju prefiksa u sloenicama ija osnova poinje suglasnicima c, i , gubljenje suglasnika se ne vri. jeNpr. otunuti (a ne ounuti), otcijepiti (a ne ocijepiti), potcijeniti (a ne pocijeniti), potcrtati (a ne pocrtati), otepiti (a ne oepiti) i sl. 180. Npr.: nematina, hrvatina, gospotina, slobotina, rata (a ne radta) i sl. Ako se ne nalaze na kraju prefiksa, suglasnici d i t gube se i ispred konsonantske grupe t. Gubljenje suglasnika obuhvata i suglasnike d i t kad se nau pred suglasnicima c, , i d.

177.

42

181. Suglasnici d i t gube se iz grupa st, zd, t, d kad se te grupe nau ispred suglasnika b, k, l, lj, m, n ili nj. Npr.: radosna, bolesna, liska, bolesnik, boravini, godinji, pozorini, nuni, svjetlosni, tazbina, izvrsna, zaliska, ovrsnuti, korisnik, strasno, vlasnik, srasla, odrasla, boleljiv, usmeno i sl. 182. Suglasnike grupe st i nt ostaju neizmijenjene u pridjevima stranoga porijekla izvedenim nastavkom -ni i imenicama koje su izvedene nastavkom -kinja. Npr.: protestni, azbestni, lingvistkinja, komunistkinja, delinkventni, studentkinja i sl. 183. Suglasnik t ne gubi se pred sufiskom -ski i -stvo. Npr.: bratstvo, hrvatstvo, kmetstvo, zanatstvo, bratski, kmetski, zanatski, hrvatski i sl. 184. U prilozima i pridjevima s nastavkom -ski poetno s iz toga nastavka gubi se ako se nae iza suglasnika , , i . Npr.: junaki, hajduki, evojaki, podgoriki, nikiki, mladiki, plemiki, lupeki, siromaki i sl. 185. Suglasnik s iz nastavka -stvo: a. gubi se kad se nae poslije suglasnika ili , npr.: lupetvo, siromatvo, drutvo, mnotvo, vitetvo, mnogobotvo i sl., b. uva se kad se nae iza suglasnika na kraju osnove. Tada i i s ostaju neizmijenjeni, npr.: preimustvo, pokustvo, punomostvo, mladistvo i sl.

43

XII. PRELAZAK L U O 186. U prolosti crnogorskoga jezika glas l koji se nalazio na kraju sloga (i na kraju rijei) prelazio je u o. Kasnije se ta promjena prestala vriti, pa danas ima rijei na ijem se kraju (ili na kraju kojeg sloga) nalazi neizmijenjeno l. Npr.: gledao, pepeo, veo, dioba nasuprot: bokal, dral, glagol, urnal, ovalni, stalni i sl. Prelazak l u o dosljedno je izvren na kraju oblika jednine mukoga roda radnog glagolskog pridjeva. Npr.: znao (<znal; . r. znala; sr. r. znalo), radio (<radil; . r. radila; sr. r. radilo), kleo (<klel; . r. klela; sr. r. klelo), rekao (<rekal; . r. rekla; sr. r. reklo), sijao (<sijal; . r. sijala; sr. r. sijalo), vijao (<vijal; . r. vijala; sr. r. vijalo), provijavao (<provijaval; . r. provijavala; sr. r. provijavalo), bio (<bil; . r. bila; sr. r. bilo), uo (<ul; . r. ula; sr. r. ulo), uzeo (<uzel; . r. uzela; sr. r. uzelo), uvenuo (<uvenul; . r. uvenula; sr. r. uvenulo), tjerao (erao) [< tjeral (eral); . r. tjerala (erala); sr. r. tjeralo(eralo)], edio(sjedio), mislio, zgodio, potrao, prokleo, naduo i sl. Asimilovani oblici tipa reka, poa, gleda ili reko, poero, poo i sl., koji se upotrebljavaju u pojedinim crnogorskim govorima, nijesu dozvoljeni (i smatraju se dijalektizmima). 188. nica: uionica (<uilnica), vjebaonica (<vjebalnica), skakaonica (<skakalnica), radionica (<radilnica), kladionica (<kladilnica), istionica (<istilnica), perionica (<perilnica) i sl. 189. Ova glasovna promjena vri se dosljedno i u imenica mukoga i enskog roda koje ispred o (koje je nastalo od l) imaju nepostojano a. Npr.: kotao (<kotal; nom. mn. kotlovi), posao (<posal; nom. mn. poslovi), ugao (<ugal; nom. mn. uglovi), misao (<misal; nom. mn. misli), uzao (<uzal) i sl. 190. Prelazak l u o vri se i na kraju sloga u imenicama u kojima se ne javlja nepostojano a pred glasom o. Npr.: dioba, seoba, aoka, ubao, dio, razdio, seoce, predio, soko, vo, sto, so, veo, pepeo (a ne: razdjel, predjel, sokol, stol, vol) i slino. 191. Osim imenice aneo (<anel; nom. mn. aneli) prelazak l u o nije obuhvatio druge imenice stranoga porijekla u crnogorskome jeziku, pa se one izgovaraju i piu s nepromijenjenim finalnim l. Npr.: metal, bokal, general, maral, fudbal, bal, kanal, konzul, admiral, urnal, apostol, original, moral, jul i sl. Ima, takoe, u crnogorskome jeziku i nekoliko imenica domaega porijekla u kojima ta promjena nije izvrena. Takve su npr.: glagol, bol, val, dral, pomol, molba, bolnica, alba, al i dr. 192. Ukoliko se pred vokalom o dobijenim od l nae jo jedan vokal o, takvi udvojeni vokali se izgovaraju i piu kao jedno dugo o. Npr.: ubo (<uboo<ubol), probo (<proboo<probol), vo (<voo<vol), sto (<stoo<stol), go (<goo<gol), so (<soo<sol) i sl. Glasovna promjena l > o dosljedno je izvrena u imenicama enskoga roda s nastavkom

187.

44

193.

Prelazak l u o izvren je u svim padeima osim nominativa jednine i genitiva mnoine imenica s nastavkom -lac u znaenju vrioca radnje. Takve su imenice tipa: molilac, nosilac, gledalac, italac, ruilac, rukovodilac, talac, pregalac, davalac i sl. Npr.: spasilac spasioca spasiocu spasioca spasioe spasiocem spasiocu / spasioci spasilaca spasiocima spasioce spasioci spasiocima spasiocima, molilac molioca moliocu molioca molioe moliocem moliocu / molioci molilaca moliocima molioce molioci moliocima moliocima i sl. Ima imenica toga tipa u kojima nije izvrena promjena l > o. Takve su npr.: tkalac tkalca tkalcu, znalac znalca znalcu, nevaljalac nevaljalca nevaljalcu, strijelac strijelca strijelcu / strijelci i sl. Napomena: Pravopisno nijesu dozvoljeni oblici nominativa jednine tipa gledaoc, rukovodioc, nosioc, imaoc te genitiva mnoine gledaoca, nosioca, imaoca, rukovodioca, koji su nastali analogijom prema ostalim padenim oblicima, u kojima je izvrena promjena l u o. Iako su ti oblici rasprostranjeni u pojedinim crnogorskim govorima, treba ih smatrati dijalektalnim jer promjena l u o nije obuhvatala taj suglasnik na poetku sloga (gle-da-lac), ve se on kasnije razvio analokim putem.

194.

Imenice s nastavkom -lac koje ne znae vrioca radnje uvaju na kraju sloga neizmijenjeno l u svim padeima. Npr.: bijelac bijelca bijelcu / bijelci, palac palca palcu / palci, alac alca alcu / alci, kolac kolca kolcu / kolci, feudalac feudalca feudalcu / feudalci, kozalac kozalca kozalcu / kozalci i sl.

195.

Prelazak l u o gotovo je dosljedno izvren na kraju nominativa jednine pridjeva mukoga roda. Npr.: cio, io, kieo, veseo, zao, debeo, okrugao, mio i sl. Nekoliko pridjeva se u nominativu jednine mukog roda upotrebljava u dubletnome obliku, s neizmijenjenim i sa izmijenjenim l na kraju. Npr.: smjel smio, topal topao, podal podao. Pridjevi bijel i ohol uvijek se upotrebljavaju samo u tom obliku (s neizmijenjenim l na kraju).

196.

Suglasnik l s kraja osnove pridjeva koji se u nominativu jednine zavravaju nastavcima -an/ni, -na, -no javlja se dvojako: a. U nekim pridjevima ouvano je l u navedenom poloaju, npr.: stalni, stalan, stalna, stalno; silni, silan, silna, silno; pohvalni, pohvalan, pohvalna, pohvalno; nezahvalni, nezahvalan, nezahvalna, nezahvalno; koralni, koralan, koralna, koralno; lokalni, lokalan, lokalna, lokalno i sl. b. U drugim sluajevima l je prijelo u o, npr.: misaon, misaoni, misaona, misaono; osion, osioni, osiona, osiono; smisaoni, smisaona, smisaono i sl.

197.

Pridjevi s nastavkom -ski i osnovom s krajnjim l upotrebljavaju se dvojako: a. U najveem broju primjera suglasnik l se ouvao, i to dosljedno u svim pridjevima izvedenim od imenica koje uvaju taj glas u finalnoj poziciji (bez obzira na to da li su te imenice domaega ili stranog porijekla v. t. 196), npr.:
45

sokolski, konzulski, generalski, balski, kolski, kolski, fudbalski, italski, admiralski, glagolski i sl. b. U manjem broju sluajeva izvrena je glasovna promjena prelazak l u o, npr.: vlasteoski, aneoski, seoski (oblik selski s nepromijenjenim l upotrebljava se jedino ako je sastavni dio naziva, npr. Novo Selo novoselski, Donje Selo donjoselski), konavoski (<Konavli), dupioski (<Dupilo) i sl.

46

XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : // I K/G/H : C/Z/S 198. Alternacija suglasnika k, g i h u , i naziva se prva palatalizacija, a alternacija suglasnika k, g i h u c, z i s druga palatalizacija ili sibilarizacija. PALATALIZACIJA 199. Kad se suglasnici k, g i h nau ispred e kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu rijei, prelaze u , i . Npr.: konjanik : konjanie junak : junae drug : drue vrag : vrae duh : due vlah : vlae vui : vuem tui : tuem ruka :ruetina noga : noetina 200. Suglasnici k, g i h ispred vokala i kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu rijei prelaze u , i . Npr.:

junak : junaina ruka : ruica stog : stoina knjiga : knjiica evojka(djevojka) : evojina (djevojina) prah : praina muha : muica uho : ui 201. Palatalizacija nije obuhvatila suglasnike k, g i h ispred vokala e u akuzativu mnoine imenica s osnovom na te suglasnike jer se oni u vrijeme vrenja ove glasovne promjene nijesu nalazili pred navedenim samoglasnikom. Npr.: junake, oblake, uenike, ruke, muke, kuke, krage, prijedloge, zaloge, zadruge, maljuge, orahe, svrhe, snahe i sl. 202. Palatalizacija se ne vri u prisvojnim pridjevima izvedenim nastavkom in od imenica enskoga roda. Npr.:

Milkin, Ankin, Lenkin, Darkin, Jovankin, Zorkin, Dragin, Gogin, Zagin, Mihin, crnkin, tetkin, Crnogorkin, krukin, bakin i sl. Od toga pravila odstupaju pridjevi na -in izvedeni od imenica majka i evojka (djevojka) koji se upotrebljavaju dubletno: majkin i majin; evojkin (djevojkin) i evojin (djevojin).

47

SIBILARIZACIJA 203. Sibilarizacija (alternacija k : c, g : z, h : s) vri se u sljedeim kategorijama: a. u nominativu, dativu/instrumentalu/lokativu mnoine imenica mukoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.: junak: junaci junacima momak: momci momcima konjanik: konjanici konjanicima sirak: siraci siracima nalog: nalozi nalozima brlog: brlozi brlozima prijedlog: prijedlozi prijedlozima duh: dusi dusima (ali i: duhovi duhovima) almanah: almanasi almanasima orah: orasi orasima Napomena: Kod imenica poput izdatak, gubitak, boljitak, pregradak i sl. poslije izvrene sibilarizacije vri se i gubljenje suglasnika, pa se u navedenim padeima u krajnjem razultatu dobijaju sljedei oblici: izdatak: izdatci>izdaci izdatcima>izdacima gubitak: gubitci>gubici gubitcima>gubicima boljitak: boljitci>boljici boljitcima>boljicima b. u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.: ruka ruci muka muci struka struci evojka evojci noga nozi podloga podlozi briga brizi knjiga knjizi svrha svrsi c. u imperativu glagola ija se osnova zavrava suglasnikom k, g ili h, npr.: pei: peci rei: reci tei: teci strii: strizi lei: lezi 204. Meutim, radi ouvanja osnove, odnosno iz semantikih razloga ili zbog tekoe izgovora koja bi bila izazvana sibilarizacijom pojedinih konsonantskih grupa ta glasovna promjena se ne vri dosljedno u svim navedenim kategorijama. a. Suglasnici k, g i h s kraja osnove vlastitih imenica enskoga roda u dativu/lokativu ostaju nepromijenjeni: Milka Milki
48

Mika Miki Jovanka Jovanki Milanka Milanki Draga Dragi Zaga Zagi Blaga Blagi Goga Gogi Miha Mihi b. Sibilarizacija se ne vri u dativu/lokativu jednine zajednikih imenica stranoga porijekla s osnovom na k, g i h te uopte kod imenica s tom osnovom ako bi se poslije izvrene glasovne promjene izgubilo ili izmijenilo znaenje rijei: freska freski frizerka frizerki maska maski droga drogi doga dogi aga agi sluga slugi duga dugi psiha psihi epoha epohi snaha snahi maeha maehi c. Suglasnici k, g i h kad se nau u grupama ck, k, k, zg i sh ispred vokala i u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda ne podlijeu sibilarizaciji jer bi se u rezultatu dobijenom poslije takve promjene izgubilo znaenje rijei ili bi se stvorile suglasnike grupe teke za izgovor (npr.: maka maki>maci ili tezga tezgi>tezzi>tezi). Zato su pravopisno jedino dozvoljeni oblici tipa: kocka kocki bocka bocki maka maki taka taki boka boki kuka kuki praka praki voka voki sreka sreki tezga tezgi rozga rozgi mazga mazgi Pasha Pashi Napomena: Suglasnik k iz konsonantske grupe k na kraju osnove imenica mukoga roda u nominativu mnoine uvijek podlijee sibilarizaciji: cvrak cvrci traak traci
49

oblaak oblaci zakljuak zakljuci sobiak sobici d. Suglasnik k iz suglasnike grupe tk u dativu/lokativu jednine nekih imenica enskoga roda ne alternira sa c da ne bi dolo do semantikih pomjeranja rijei (tipa tetka tetki>tetci>teci; motka motki>motci>moci): tetka tetki estitka estitki reetka reetki doetka doetki krletka krletki zagonetka zagonetki patka patki utka utki butka butki etka etki motka motki Ali je pravopisno dozvoljeno i: pripovijetka pripovijeci, bitka bici i sl. jer u takvim sluajevima ne dolazi do izmjene znaenja rijei. e. Suglasnik k u dativu/lokativu imenica enskoga roda koje znae nacionalnu, narodnosnu, konfesionalnu ili dravnu pripadnost ne alternira sa c: Crnogorka Crnogorki Bosanka Bosanki pravoslavka pravoslavki muslimanka muslimanki Bjelopoljka Bjelopoljki Indoneanka Indoneanki Talijanka Talijanki 205. Suglasnici k, g i h ispred vokala i u dativu i lokativu geografskih imena ponaaju se dvojako. Iako nema strogoga pravila po kojemu bi se moglo odrediti kad navedeni suglasnici alterniraju sa c, z i s a kad ostaju neizmijenjeni, jer o tome odluuje ponajvie dosadanja tradicionalna upotrebna praksa, moglo bi se rei: a. Ako je rije o dobro poznatim naim i stranim geografskim nazivima u kojima poslije izvrene alternacije suglasnika ne bi dolo do promjene znaenja, suglasnici k, g i h u navedenim padeima alterniraju sa c, z i s, npr.: Rijeka Rijeci Banjaluka Banjaluci Lika Lici Palanka Palanci Afrika Africi Amerika Americi b. Ukoliko je rije o geografskim nazivima kojima bi se poslije izvrene alternacije izmijenilo znaenje, sibilarizacija navedenih suglasnika se ne vri, npr.:
50

Boka Boki Kostarika Kostariki Meka Meki Volga Volgi Krka Krki 206. Suglasnik k u grupama sk i k u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda pravopisno je dozvoljeno upotrebljavati u dubletnom obliku i neizmijenjen i sibilarizacijom izmijenjen u c jer tako nalae upotrebna praksa, npr.: praska: praski prasci ljuska: ljuski ljusci guska: guski gusci puka: puki puci kruka: kruki kruci vaka: vaki vaci

51

XIV. NEPOSTOJANO A 207. Nepostojano a je a koje se u nekim oblicima javlja, a u nekima ne. Upor.: pas psa, novac novca, momak momka i sl. To a je kratko. Dugo a nije nepostojano a. Upor: bardak -bardaka, junakjunaka, teak- teaka i sl. Nepostojano a se javlja u nominativu jednine i genitivu mnoine imenica mukoga roda, npr.: momak momaka pas pasa sastanak sastanaka vrabac vrabaca trupac trupaca U svim ostalim padeima i u jednini i u mnoini nepostojano a se gubi. Npr.: momka, momcima; psa, psima; vrapca, vrapcima i sl. 209. Nepostojano a javlja se u genitivu mnoine imenica enskoga i srednjeg roda sa suglasnikom grupom na kraju osnove. Npr.: guska gusaka tikva tikava olovka olovaka taka taaka maka maaka tetka tetaka koplje kopalja staklo stakala sedlo sedala jedro jedara stegno stegana 210. U nominativu jednine pridjeva neodreenoga vida u mukom rodu javlja se nepostojano a izmeu dva krajnja suglasnika u osnovi. U svim ostalim oblicima to a se gubi. Npr.: dobar (dobri, dobra, dobro) kran (krni, krna, krno) sitan (sitni, sitna, sitno) plodan (plodni, plodna, plodno) Nepostojano a se javlja u odreenim sluajevima i pri graenju sloenih glagola prefiksima. Npr.: izagnati, razagnati, podastrijeti, odazvati, odailjati i sl. 211. I u nekim glagolskim oblicima javlja se nepostojano a, npr.: jesam jesmo nijesam nijesmo strkao strkla rekao rekla poao pola
52

208.

212. U primjerima koji slijede nije rezultat nepostojanog a, nego rezultat odgovarajuih distribucija. Upor.: izagnati, razagnati, podastrijeti, izabrati, odazvati, odailjati i sl. 213. Istu pojavu imamo i u primjerima tipa sa sestrom, sa snahom, sa svekrvom, sa svekolikom vojskom, sa svitom, sa stepenica, sa strane; sa zapada, sa zida, sa zvijerima, sa zeljem, sa Zdravkom, sa zastave; sa pijunom, sa atora, sa tekera, sa najderom, sa etom, sa emena, sa evera, sa otom, sa enice, sa agom, sa enom, sa eluca i sl., e rije poinje sa s, z, , , i . Tako je i sa sa mnom nasuprot s tobom, s njim i sl. Tako je i s distribucijom k u dodiru s k, g ili h. Upor.: ka kui, ka klubu, ka kapiji, ka komandi, ka kapetanu, ka Kosti, ka Klimentima, ka klanici, ka konju, ka kolu; ka gradu, ka gnijezdu, ka gostima, ka gazdi, ka Gvozdenu, ka govedima, ka hridi, ka haustoru i sl. Prethodnom pravilu odgovara i pravilo da se prijedlozima s finalnim suglasnikom z, ispred rijei koje poinju sa s ili z, distribucijski dodaje a. Upor.: kroza selo, niza stranu, uza stranu, niza stube, uza stube, niza zid, kroza zid, uza zid, kroza zube i sl. Ispred rijei s poetnim suglasnikom , ili navedeni prijedlozi upotrebljavaju se dubletno, tj. sa a i bez a na kraju i bez njega. Upor.: kroza umu/kroz umu, uza trike/uz trike, kroza kolu/kroz kolu, niza ljeme/niz ljeme, kroza bunje/ kroz bunje, kroza ito/kroz ito, kroza eme/kroz eme, uza enicu/uz enicu i sl.

53

XV. JOTOVANJE 214. 215. Nenepani i zadnjonepani suglasnici u kontaktu sa sonantom j u odreenim kategorijama alterniraju s prednjonepanim suglasnicima. Ta glasovna promjena vri se u sljedeim morfoloki i tvorbeno uslovljenim okolnostima: a. pri komparaciji, dodavanjem nastavka -ji na osnovu pridjeva, npr.: d > : mlad mlai t > : krut krui l > lj: bijel bjelji n > nj: crn crnji s > : visok vii z > : nizak nii k > : jak jai g > : drag drai h > : tih tii b > blj: grub grublji p > plj: skup skuplji v > vlj: suv suvlji b. u oblicima prezenta: d > : glodati gloem t > : metati meem l > lj: klati koljem n > nj: njeti anjem s > : disati diem z > : nizati niem k > : skakati skaem g > : strugati struem h > : njihati njiem b > blj: zobati zobljem p > plj: kapati kapljem m > mlj: hramati hramljem

54

c. u trpnom pridjevu i imperfektu glagola ija se prezentska osnova zavrava na i a infinitivna na i ili e, npr.: d > : graditi graen; graah t > : mlatiti mlaen; mlaah l > lj: soliti soljen; soljah n > nj: hraniti hranjen; hranjah s > : kositi koen; koah z > : paziti paen; paah b > blj: globiti globljen; globljah p > plj: zatupiti zatupljen; tupljah v > vlj: slaviti slavljen; slavljah m > mlj: lomiti lomljen; lomljah d. u instrumentalu jednine imenica enskoga roda koje se zavravaju na suglasnik, npr.: glad glau, so solju, smrt smru, vlast vlau, zob zoblju, krv krvlju i sl. e. pri graenju zbirnih imenica s nastavkom -je, npr.: prut prue, grozd groe, korijen korijenje, kamen kamenje, grob groblje, grm grmlje, snop snoplje, klas klae, os oe i sl. Napomena: Suglasnici s i z, koji su se u ovoj kategoriji dosljedno jotovali u i na cijelom crnogorskom jezikom prostoru, pod uticajem doskoranje standardnojezike norme zamijenjeni su regresivnim oblicima sa sj i zj. S obzirom na to da su u savremenome crnogorskom jeziku takvi regresivni oblici opteprisutni i obini, neophodno ih je prihvatiti kao normativne, npr.: osje, klasje, brezje i sl. f. pri graenju pridjeva s nastavkom ji, npr.: govedo govei, june junei, bivo bivolji, krava kravlji, brav bravlji, koza koi, pas pai i sl. Napomena: Kao i u prethodnoj stavci, suglasnici s i z su se i u toj kategoriji dosljedno jotovali, ali su se iz istih razloga u crnogorskome jeziku u novije vrijeme ustalili regresivni likovi navedenih rijei (npr.: kozji, pasji). S obzirom na to da su takvi regresivni likovi potvreni savremenim uzusom, neophodno im je dati normativni status. g. pri graenju imperfektivnih glagola, npr.: dosaditi dosaivati, zabraniti zabranjivati, sniziti sniavati, skratiti skraivati, dodijeliti dodjeljivati, iskoristiti iskoriavati, zaposliti zapoljavati i sl. 216. Suglasnici k, g, h i c (u finalnom poloaju u imenicama) koji su se jotovali sa j iz nastavka -je, -ji i -ju dali su grupe j, j i j. Npr.: ovjek ovjeji, bog boji, stog ostoje, orah oraje, zec zeji, lice nalije i sl.

55

217. Rezultati dobijeni tzv. jekavskim jotovanjem su opteprisutni u crnogorskome jeziku i zbog toga su savremenom crnogorskom standardnojezikom normom propisani kao normativni. Npr.: t > : erati, vreti, poleeti d > : evojka, ed, vieti l > lj: ljepota, ljetovati, ljeto n > nj: njedra, njegovati, njean s > : ekira, eme, ever z > : enice, iesti, ielica 218. Takvo se jotovanje ne dogaa kada labijali b, p, m i v prethode glasu j. Upor: bjeat, a ne bljeati; objesiti, a ne obljesiti; pjesma, a ne pljesma; trpjeti, a ne trpljeti; mjera, a ne mljera; mjesto, a ne mljesto; vjera, a ne vljera; ivjeti a ne ivljeti.

56

XVI. REENINI ZNACI 219. Pod reeninim znacima podrazumijeva se interpunkcija. Reenini znaci koriste se radi jasnijeg iznoenja misli; pomou njih se rastavlja pisani tekst na pasuse, reenice i reenine djelove. Kao to se u govoru prilikom iznoenja misli koriste pauze, varira intonacija i slino, tako se u pisanome tekstu koriste interpunkcija ili reenini znaci. 220. Reenini ili interpunkcijski znaci su: taka zarez taka-zarez dvotaka trotaka upitnik uzvinik crta navodnici polunavodnici zagrade kosa crta . , ; : ... ? ! "" ' ' , () // [] {} / TAKA 221. Taka je interpunkcijski znak koji se pie na kraju svake izjavne reenice, bez obzira na to da li je potvrdna ili odrina, prosta, proirena ili sloena. Npr.: Pao je snijeg. Crna Gora je obnovila nezavisnost. Ma koliko se trudili, teko ete ga nadmaiti. 222. Ukoliko se naslov i podnaslov nekog djela piu u istom nizu, jedan za drugim, iza njih se stavlja taka. Npr.: Gorski vijenac. Istoriesko sobitije pri svretku XVII. vijeka. Polje jadikovo. Crnogorske narodne tubalice. Izbor priredio Branko Banjevi, Zagreb, 2007. 223. Taka se stavlja iza naslova ako u istome redu iza njega slijedi tekst. Npr.: Crnogorski govori. Crnogorski govori organski se pribrajaju istome genetski odreenom sistemu kojemu i srpski, hrvatski i bosanski tokavski govori... Crnogorska/zetska redakcija. Crnogorska/zetska redakcija (lat. redactio popravak, popravljanje) predstavlja tip staroslovenskoga jezika izgovoren na crn. (zetski) nain... 224. U svim ostalim sluajevima (izuzev onih koji su opisani u t. 220 i 221) iza naslova se ne pie taka.
57

225. Taka se (kao i zarez) moe pisati i iza imena autora i naslova knjige pri navoenju bibliografskih jedinica. Npr.: Mladen Lompar. Vrijeme u kojemu sam prolost, Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika, Podgorica, 2006. Dragoje ivkovi. Istorija crnogorskog naroda. Tom I, Cetinje, 1989. 226. Taka se nikad ne pie na kraju reenice iza upitnika, uzvinika ili iza trotake kojom se obiljeava nezavreni tekst. ZAREZ 227. Zarez je reenini znak. Njime se oznaavaju razliiti unutarreenini odnosi. Njime se od ostalih reeninih djelova odvajaju oni djelovi koji predstavljaju odreenu cjelinu, djelovi koji se dodaju kao naknadno objanjenje nekom prethodnom dijelu ili odreeni dio koji se posebno istie. Dakle, zarezima se oznaava reanje (nizanje), naknadno dodavanje, suprotnost ili isticanje. 228. Reenini djelovi (zasebne rijei ili skupovi rijei) koji se reaju (niu) pri nabrajanju odvajaju se zarezom. Npr.: Tada su nas vezali, erali, palili, gonili da primimo to srcu ne primismo svom.... Ne bjee ve domae rati ni boja, ne bjee poklii: ko je vitez, ni viteza na domai boj, ne ujae se kolea ni tubanje, ne viae se lica mukoga ni enskoga ogrebotinah krvava i nagrena, ni glave crnom kapom ni crnom mahramom pokrivene, ni perina mukoga ni kose enske ostriene, ne oblivae se zemlja, drvo i kamen krvlju vae brae i ne kipjae bratska krv iz ustah vaijeh, ne kukahu majke za svojijem sinovima, ni sestre za svojom braom oiane, ni sirote udovice za svojijem muevima ogrebane ni alosna eica za svojijem roditeljima suzam oblivena. 229. Pridjevi se u nizu odvajaju zarezima u zavisnosti od odnosa u kojima se nalaze. a. Ako se pridjevi nalaze u nezavisnom odnosu, onda se odvajaju zarezima. Npr.: Doekala nas je na kunom pragu vedra, vesela i nasmijana. Oko vrata viela se dotrajala, naeta, zaprljana koulja. b. Kad stoje u zavisnom odnosu, pridjevi se ne odvajaju zarezima. Tada se jednim pridjevom blie odreuje ono to se kazuje drugim. Npr.: Nosio je stare vojnike cokule. Duge jesenje kie su nepodnoljive. Niz lea bijae putila dugu bujnu crnu kosu. 230. Zarezima se pri nabrajanju odvajaju i imenice i glagoli. Npr.: Protiv njih se bijahu urotili sua, glad, e, nebo, zemlja. Bio je ljubitelj knjige, filma, dobre muzike. Maine su tutnjale, lomile, razbijale sve pred sobom u paramparad. 231. Kad se izmeu reeninih lanova koji se nabrajaju nalazi veznik, izmeu njih se ne stavlja zarez. Npr.: I Crnogorci i Brani bijahu spremni da se odazovu na svaki njegov pokli. Tvoji putevi ve su zvuk i zrak. Putovalo se im se moglo na konju, kolima ili pjeke.
58

Dim i pepeo i zaklano polje vatreno i ubijeno. Zato ga je mrzio i progonio i ubio pijukom pravo u elo. 232. Ukoliko se reenini lanovi u nabrajanju ele posebno istai, tada se mogu odvajati zarezima iako se meu njima nalaze veznici. Npr.: Nije imao nikoga: ni oca, ni majke, ni sestre, ni brata. Neko mora poi ili vi, ili oni, pa odluite. Koji li bi se Njegu naao da javnim ili potajnim nainom takvomu bezakoniku po svojti, ili po hajteru, ili po mitu dri partu, takvi od gospoda Boga vsedritelja da bude proklet i ga sila Boija estoko i nemilostivo porazi kako hulitelja vjere Hristove i razoritelja zakona hristijanskoga. I lobanja snova puca, i kost prti, i krcka, i pucketa, i varnice iz zavrtnja sijevnu, i peku raskravljenu skramu snova, i vrte ponova. 233. Ako se meu reeninim djelovima nalazi suprotni veznik kojim se oznaava stvarna suprotnost, onda se iza rijei koja prethodi tome vezniku obavezno pie zarez. Npr.: Bio je uvijek namrten, ali dobroduan. A mi nemamo dva, nego jedan zakon boji, koji ne doputa da se zakonite ene eraju, a namjesto njih nalonice uzimaju. Majka mu je stara, ali vitalna. Ukoliko nije rije o stvarnoj suprotnosti, tada se ispred tih veznika ne pie zarez. Npr.: Jedan ali vrijedan. Zgodan a dobroudan, odgovarao je svakome. 234. Kad se veznik nego upotrebljava izmeu reeninih djelova da oznai bilo kakvo poreenje, ispred njega se ne pie zarez. Npr.: Bolje grob nego rob. Jutro je pametnije nego vee. 235. Kad se ipred veznika nego ili ve nalazi reenini dio koji poinje izrazom ne samo, ispred njih (veznika nego i ve) se obavezno pie zarez jer je rije o posebnom isticanju onoga to se nalazi iza tih veznika. Npr.: Bili su ne samo ljepi, nego i pametniji. Oteli su im sve ne samo zemlju, nego i kuu. Nastupilo je ne samo zlo vrijeme, ve su se i ljudi iskvarili. 236. Zarezima se odvajaju podaci koji se iznose u istom nizu pri navoenju bibliografskih jedinica. Npr.: Mirko Banjevi, Pobune uma, M&B, Podgorica, 2003. Vuki Pulevi & Novica Samardi, Fitonimi i zoonimi u toponimiji Crne Gore, DANU, Podgorica, 2005. arko L. urovi, Bard crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005. 237. Ukoliko se pri datiranju ime mjesta i datum nalaze u istom nizu, izmeu njih se obavezno pie zarez. Npr.: Cetinje, 4. VII 2007. Na Cetinju, 4. jula 2007.

59

Isto tako se zarez pie izmeu naziva mjesta i datuma u sluajevima kad datum nije iskazan brojano ve je umjesto njega navedeno ime nekog praznika. Npr.: Cetinje, na Luindan 2007. U Baru, na Petrovdan 1943. Podgorica, o Malome Gospoinu dne 1896. 238. Zarezom se odvajaju reenini djelovi koji se naknadno dodaju, odnosno koji su u samostalnom odnosu prema reenici, bez obzira na to da li se takvi djelovi nalaze na poetku ili na kraju reenice, ili su pak u nju umetnuti. Ako se takvi reenini djelovi nalaze na poetku reenice, zarez se pie iza njih. Ukoliko su umetnuti u reenicu, onda se od nje s obje strane odvajaju zarezima, tj. zarez se tada pie i ispred i iza toga reeninog dijela. Kad se takav reenini dio nalazi na kraju, zarez se pie ispred njega. U skladu s tim, zarezom se odvajaju: a) vokativi: Veliki Ostroki Vasilije Sveti, Nek ti je slava! Dojadie nam ovi krevi kleti Skapa nam i dijete i vo i krava. Najposlije jo neto da vam kaem i izbistrim, o brao i narode crnogorski i brdski! Narode moj, stado moje, prelazi u marvu, zaboravio si ime svoje, izgubio si jezik svoj... Napomena: Iza vokativa u ustaljenim frazama nikad se ne pie zarez. Npr.: Boe pomozi! Oprosti (mi) boe! Boe (me) sauvaj! Sauvaj (me) boe! Ajme Gospe mila! (upotrebljava se u Boki) Neka avole! b) reenini djelovi koji se nalaze iza to jest ili tj. jer predstavljaju naknadno objanjenje, npr.: Ukoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne reenice, one se tada od njih redovno odvajaju zarezima. Ove bi se reenice mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, to jest kao naporedne reenice. c) uzvici i rijece ili izrazi kojima se iskazuje subjektivni stav govornog lica prema onome to se reenicom iznosi: Ah, kad si divljaki muen, rovitim drumom vuen, padae rumena rosa... Oh, da mi je znati! Uostalom, on je sve uradio kako treba. Naravno, svi smo znali da nas je slagao.
60

Oni su se, meutim, doetili o emu je rije. U najkraem, on je bio najuspjeniji vladar iz dinastije Petrovia. On je, nesumnjivo, posljednji koji bi nam nanio tetu. Meutim, ako iza ovakvih rijei i izraza slijedi enklitika, iza njih se nikad ne pie zarez. Npr.: I napokon je stala kia. (Nasuprot: I napokon, stala je kia.) Valjda e sami uspjeti da dovre taj posao. Napomena: Enklitike se ne piu iza zareza. d) bilo koji reenini dio koji je dodat ili umetnut u nju: Svi glavari su bili na zboru, osim jednoga. Svi glavari, osim jednoga, bili su na zboru. Tu se i danas naziru ostaci nekakve tvrave, vjerovatno iz turskoga vremena. e) apozicije i apozitivi, kao i nazivi titula i zvanja kad se, kao naknadno dodati, nalaze iza imenice na koju se odnose: A on, siromah i neugledan, ustruavao se da im protivurjei. Ostarjela i iznemogla, ona nije mogla nastaviti put. Dugo su posmatrali svod, zvjezdan i beskrajan. Mihailo Stevanovi, lingvista, roen je u Zgradama agovia. Sava Kovaevi, narodni heroj, poginuo je na Sutjesci. Napomene: Atributivi se (osim kad oznaavaju titule i zvanja) nikad ne odvajaju zarezima. Npr.: evojka je jeam ito klela. Otili su u Srijem zemlju. Takoe, ako se titule i zvanja nalaze ispred imenica na koje se odnose, iza njih se nikad ne pie zarez. Npr.: Lingvista Mihailo Stevanovi podrobno je opisao jugoistonu skupinu crnogorskih govora. Crnogorski kralj Nikola zbaen je s prijestola 1918. godine.
UPOTREBA ZAREZA IZMEU NEZAVISNIH REENICA

239. Sastavne (kopulativne) reenice koje se upotrebljavaju s veznicima se ne odvajaju zarezima. Npr.: Spalili su im kue i oerali sav mal pred sobom. Vi slobodu svoju ne poznajete i poznati je ne hoete. Nikad se ne gledamo niti pitam za njih. Dobro su se obukli pa im nije hladno. 240. Ako se sastavnim reenicama koje su vezane veznicima neto naroito istie, one se ipak odvajaju zarezima. Npr.: Ni to snio, ni priat umijem. Niti grmi, nit' se zemlja trese, Niti bije more o mramorje.
61

Cijeloga vijeka radio je za njih, i ivio je za njih, i sve im je dao, a oni su sve zaboravili. 241. Ukoliko veznici pa i te vezuju dvije sastavne reenice, pri emu se drugom iznosi neto to se vri poslije radnje iskazane prvom reenicom, tada se izmeu njih pie zarez. Npr.: Tu hiljade bjehu nevoljnika, svi u ljuta gvoa poputani, te graahu principu brodove. Raspre eme posijae grko, te s njim pleme srpsko otrovae... Razbolio se, pa nije mogao doi na posao. 242. Sastavne reenice koje se upotrebljavaju bez veznika uvijek se odvajaju zarezima. Npr.: Iza tue vedrije je nebo, iza tuge vedrija je dua, iza plaa veselije poje. Veliki Vojvodo, mjero svoga doba, Nema za te smrti, nema za te groba. Krcnu kolac njekoliko puta, zviznu pala njekoliko puta, zadrhtae ta vjeala tanka, al ne pisnu Crnogorad mlada. Putnik mirno putovae, trgovac slobodno trgovae, rabotnik svoju rabotu veselo rabotae i oban svoju stoku bez straha pasijae i Bogom blagoslovena tiina na sve strane prebivae. 243. Zakljune (konkluzivne) reenice se uvijek odvajaju zarezima, bez obzira na to da li su vezane veznicima ili se upotrebljavaju bez njih. Npr.: Vrijedno je radio, sigurno e poloiti ispit. Uloili su sav trud u tu zemlju, izvui e korist iz nje. Dobro je spavao, moi e, dakle, dobro da radi. Cijelu no je padala kia, bie ustao potok. 244. Suprotne (adversativne) reenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Zla nadivjeh tvoja svakolika, a s najgorim hou da se borim. Nijesmo ih htjeli primiti, ve smo im otpisali da nam se ne primiu. Nikad me nije htio posluati, nego je uvijek radio po svome. 245. Kao i suprotne, i iskljune (ekskluzivne) reenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Nije govorio nita, samo je gledao nege u daljinu. Cijelo drutvo se veselilo, jedino je on bio etan. Svi su se radovali njegovome uspjehu, jedino je on bio ravnoduan. 246. Rastavne (disjunktivne) reenice koje se vezuju veznicima volja i bilo uvijek se odvajaju zarezima. Npr.: Volja ti uzmi, volja ti ostavi.
62

Volja ti gledaj film, volja ti itaj novine. U svakom sluaju bie vam lijepo, bilo da odete s nama, bilo da ostanete ove. On je uvijek nezadovoljan, bilo da radi, bilo da ne radi. 247. Rastavne reenice koje su vezane veznikom ili upotrebljavaju se sa zarezom i bez njega. a. Ukoliko se rastavnom reenicom eli naglasiti suprotnost ili razliitost, tada se ispred veznika ili obavezno pie zarez. Npr.: Il' e konja dati na razmjenu, Il' emo ga na silu oteti. Ili grmi il' se zemlja trese, Ili bije more o bregove? b. Ukoliko se rastavnim reenicama s veznikom ili posebno ne istie ni suprotnost ni razliitost, tada se ne odvajaju zarezom. Npr.: Neeljom nikad nije radio, ili je edio kod kue ili je etao s drutvom. Nikad nije bio sam, ili je bio s drutvom ili s roditeljima.
UPOTREBA ZAREZA U ZAVISNO-SLOENIM REENICAMA

248. Namjerne (finalne) reenice kada stoje u prirodnom, uobiajenom redu, iza glavne reenice, ne odvajaju se zarezom. Npr.: On je urio ne bi li stigao prije nas. Uinjeli su sve to su mogli kako bi ih izmirili. Dali su nam i neto para da nam se nau u nudi. 249. Ukoliko se namjerne reenice nalaze u inverziji, ispred glavne reenice, iza njih se redovno pie zarez. Npr.: Francuskoga da ne bi brijega, aravijsko more sve potopi! Da bi mogli prezimiti silnu stoku, oni moraju pribaviti i sijena i lista. 250. Izrine (deklarativne) reenice su kao reenice koje iskazuju sadraj glagola glavne reenice u tijesnoj vezi s njom, pa se stoga nikad ne odvajaju zarezom. Npr.: Paleolog poziva Murata Da zakopa Grke sa Srbima. Poruio nam je da ga ekamo. 251. Zavisno-upitne reenice se od glavnih nikada ne odvajaju zarezom. Npr.: Kazujte nam to ste radili. Nijesu razmiljali kako e ih primiti. Pitao ih je jesu li ikad vieli ljepi prizor od toga. U primjerima kao to su recimo: Kazuj, babo, jesi li vjetica. Ka', vladiko, to ti vezir pie
63

zarezi ispred zavisno-upitnih reenica prisutni su radi oznaavanja vokativa, a ne zbog odnosa meu reenicama. 252. Vremenske (temporalne) reenice se u poloaju iza upravne reenice ne odvajaju zarezom. Npr.: ekaemo vas dok se ne vratite. Ona bi postavljala ruak im nas ugleda u dvoritu. Doli su im su se probudili. 253. Vremenska reenica se u poloaju iza glavne moe odvajati zarezom samo onda kad se upotrebljava kao naknadno dodato objanjenje ve odreenoga znaenja. Npr.: Njego je pjesmu Pozdrav rodu na Novo ljeto napisao 1. januara 1847. godine, kad je datirao i Posvetu prahu oca Srbije. ivjela je u Kotoru sve do lani, kada se upisala na fakultet u Podgorici. 254. Ukoliko se vremenska reenica nalazi ispred glavne reenice, ona se od nje uvijek odvaja zarezom. Npr.: im nas ugleda u dvoritu, ona bi postavljala ruak. Kad je stigao kui, bilo je kasno. Kad je trebalo da ih ostavim, uvijek bi me uhvatila neka tuga. 255. Mjesne reenice se ne odvajaju zarezom od glavne reenice ukoliko se glavna nalazi na prvom mjestu. Npr.: Oni e poi e go ih vi poaljete. Traili su tragove kuda je prola njihova prijethodnica. Otili su tamo odakle su davno svi pobjegli. 256. Ukoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne reenice, one se tada od njih redovno odvajaju zarezima. Npr.: e vojska proe, tu trava ne nie. e je nekad bila obraena svaka stopa, sad se ire drae i trnjine. 257. Kad mjesna reenica predstavlja naknadno dodato objanjenje ve odreenoga znaenja iz glavne reenice, ona se od nje odvaja zarezom iako nije u inverziji. Npr.: Voljeli su da ljetuju na Lovenu, e im je gnijezdo. Dojahae do ume, odakle nastavie pjeke. 258. Iako uzrok prethodi posljedici, za uzrone (kauzalne) reenice se smatra da su u prirodnom redu kad se nalaze iza glavne reenice. Poto su u tome poloaju u tijesnoj vezi s glavnom reenicom, od nje ih ne treba odvajati zarezima. Npr.: Nijesu se mnogo trudili jer su znali da im nee ispotovati trud. Zidovi bijahu potamnjeli poto su imali ognjite u kui. 259. Ukoliko se pak uzrone reenice nalaze u inverziji, tada se redovno od glavne odvajaju zarezima. Npr.: Budui da su im svi proizvodi kvalitetni, nije mi ao za njih izdvojiti novac. Kako se ed uvijek lako ljutio, morali smo pred njim birati rijei. Poto smo znali koliko je bolestan, zaudismo se njegovom dobrom raspoloenju.
64

260. Posljedine (konsekutivne) reenice se gotovo nikad ne upotrebljavaju u inverziji, ali se i u uobiajenom nizu (kad se nalaze iza glavne reenice) odvajaju zarezima. a. Ukoliko je posljedina reenica s veznikom da u tijesnoj vezi s glavnom, tj. ako je njezina zavisnost jae istaknuta, tada se od glavne ne odvaja zarezima. Npr.: Vikali su toliko da su nam bubne opne popucale. Glas im je bio tako snaan da se fenjer pred njima gasio. Ne budi jabuka da te svak gloe, niti budi emerika da te niko ne obiduje. b. Ako je zavisnost takvih posljedinih reenica (s veznikom da) od glavne manje izraena, tada se one odvajaju zarezom. Npr.: A on je izuzetno poten, da mu niko nita ne moe prigovoriti. Petar je bio ovjek od zanata, da ga niko nije mogao nadmaiti. Da su navedene posljedine reenice u slaboj zavisnosti od glavne reenice, najbolje se vidi po tome to bi se bez ikakve promjene znaenja mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, tj. kao naporedne. Npr.: A on je izuzetno poten, niko mu nita ne moe prigovoriti. Petar je bio ovjek od zanata, niko ga nije mogao nadmaiti. c. Posljedine reenice s veznicima te ili pa mogu se od glavne odvajati zarezima kad je zavisnost jae istaknuta. Npr.: Nijesam vie imao to traiti tamo, pa sam otiao kui. Pala je velika kia, te se nije moglo izai napolje. 261. Uslovne (kondicionalne) reenice se u uobiajenom redu (kad stoje iza glavne reenice) ne odvajaju zarezom. Npr.: Ne bi tako priao da si vidio to i mi. Nemojte da vas ekamo utra ako smo se dogovorili. Lake e ti biti ako nam se pridrui. 262. Ukoliko se uslovne reenice reenice dodaju kao naknadno objanjenje, one se odvajaju zarezom i kad se nalaze iza glavne reenice. Npr.: Imali su kuu, ako se to kuom moglo zvati. Pamtiemo i vratiemo sve to su nam napravili, ako se to uopte moe vratiti. 263. Kad se uslovne reenice nalaze u inverziji, tada se iza njih obavezno pie zarez. Npr.: Da ne bjee pod onim imenom, Ne ae se bojat od uroka. I ako ve ne naene vae samovoljstvo na veliki vau nesreu i sramotu, nemojte me zvati mojijem imenom. Ako bi se ko naao u narodu naemu da ne primi ove moje potonje rijei i preporuke za istinite ili ako ne bi sve tako posluao kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i razdor meu narodom usudio se initi slovom ili djelom, toga svakoga, koji go on bio, mirski ili duhovni, ja na smrtni as moj vjenome prokletstvu i anatemi predajem, kako njega, tako i njegov rod i porod, da mu se trag i dom iskopa i utre! 264. Uz dopusne (koncesivne) reenice koje se nalaze iza glavne reenice zarez se pie u zavisnosti od veznika kojim su povezane s glavnom reenicom.
65

a. Dopusne reenice s veznikom iako ne odvajaju se zarezom ako se nalaze iza glavne reenice. Npr.: Uvijek nas je ekao iako je bio stariji od svih. Nije pokazivao nikakvu tugu ni strah iako je znao da mu se blii kraj. b. Dopusne reenice koje se za glavnu vezuju ostalim veznicima (ako i, mada, premda, makar) odvajaju se zarezima i kad se nalaze iza nje. Npr.: Doli su, mada nijesu bili sigurni kako e ih primiti. Daemo sve od sebe, makar nam to bilo posljednje. 265. Dopusne reenice se u inverziji uvijek odvajaju zarezima. Npr.: Ako su ga kraste nagrdile, zdrave su mu oi ostanule. Iako ga danas nazivaju Nemanjin grad, to je samo turska tvrava Depedogen. Premda je tada bio teko ranjen, ipak je uspio da se brzo izlijei. 266. Kad odnosne (relativne) reenice stoje iza glavnih, one se odvajaju zarezom ili se upotrebljavaju bez njega zavisno od njihove slube. a. Kad odnosne reenice imaju atributsku slubu, tj. kad odreuju nepoznati pojam, one se od glavne reenice ne odvajaju zarezima. Npr.: Nadao se da se nee zaboraviti rtve boraca koji su dali ivot za svoju zemlju. Dodijelili su im onu kuu to je niko nije htio uzeti. b. Ako odnosne reenice imaju apozitivnu funkciju, tj. ako se odnose na ve odreeni pojam, one se redovno od glavne odvajaju zarezom. Npr.: Nadao se da se nee zaboraviti rtve naih boraca, koji su ivot dali za svoju zemlju. Dodijelili su im onu staru kuu, to je niko nije htio uzeti. 267. Kad se odnosne reenice nalaze u inverziji, redovno se od glavnih odvajaju zarezima. Npr.: Ko to kuca alkom na vratima, alka mu se o glavu slomila. ije su ovce, toga je i planina. 268. Odnosne reenice koje poinju zamjenicama ko i to, a imaju subjekatsku ili objekatsku funkciju, redovno se odvajaju zarezima kad se nalaze u inverziji. U suprotnom, ako se takva odnosna reenica nalazi iza glavne reenice, ona se od nje ne odvaja zarezom. Npr.: Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada. Ko rano rani, dvije sree grabi. to moe danas zavriti, ne ostavljaj za utra! to traili, ono su i nali. Dvije sree grabi ko rano rani. Ne ostavljaj za utra (ono) to moe danas zavriti. 269. Kad se zavisne reenice u sloenoj, bilo da su raznovrsne ili iste vrste, niu jedna za drugom, one se redovno odvajaju zarezima bez obzira na mjesto na kojemu se nalaze. Npr.: Molio bih vas, ako moete, ako vam nije problem, da izdvojite malo vremena za njega.

66

Koji li se nae neposluan i samovoljan da ikakvu smutnju ili neslogu ini, takvoga ostavljam pod estokijem prokletstvom, da mu Bog smuti srce i mozak, da ga sila Boija porazi, da njegov dom ostane pust. Kad ustane, ako se eti, probudi me. 270. Umetnute reenice se kao naknadno dodata obavjetenja uvijek odvajaju zarezima od ostalih reeninih djelova. Npr.: Va odgovor, koji ste mi poslali na pisma gospodina kapitana od cirkula, ja sam ponapravio i poslao u Kotor. Oni nee osporavati, ako ita znaju, slubenu upotrebu optecrnogorskih jezikih obiljeja. 271. Reenini dio koji poinje glagolskim prilogom, kad se nae na poetku reenice, uvijek se od preostaloga dijela reenice ili itave reenice koju odreuje odvaja zarezom. Npr.: Izuavajui crnogorske govore, zakljuio je da su glasovi i neophodni dio crnogorskoga standardnog jezika. Trudei se da svijetu iznese dostignua savremene montenegristike, uestvovao je na brojnim meunarodnim skupovima slavista. Ukoliko se reenini dio koji poinje glagolskim prilogom naknadno dodaje, on se odvaja zarezom i u sluaju kad se ne nalazi na poetku reenice. Npr.: Toga jutra, krenuvi prema stanici, oeti jak bol u grudima. Svim uesnicima je poelio sreu, opomenuvi ih jo jednom da budu paljivi. TAKA-ZAREZ 272. Taka-zarez se pie izmeu dvije relativno samostalne reenice koje su najee sloene ili je makar jedna od njih sloena. U takvim sluajevima se znaenje reenice ne bi izmijenilo ni kad bi se umjesto take-zareza upotrijebila samo taka. Npr.: I vi tako uiniste; kuluk i praviteljstvo postaviste, da zakonik carstvuje i da je svaki zakoniku podloen. au meda jot niko ne popi, to je aom ui ne zagri; aa ui ite au meda, smijeane najlake se piju. 273. Taka-zarez se moe pisati i umjesto zareza ako je potrebno posebno naglasiti razliku meu reenicama koje se u sloenoj javljaju bez veznika. Npr.: Odlazili su svakoga jutra na rijeku; sluali su njezine umove; posmatrali su jutarnje sunce kako se presijava u valovima; utali su. Misli im nijesu bile jasne; rijei su im se nezgrapno kotrljale iz grla; no svi smo poznavali njihovu dobrodunost. 274. Taka-zarez se esto upotrebljava iza reenica koje se niu jedna za drugom. Npr.: U svom pravopisnom priruniku Vojislav Nikevi je jasno istakao sljedea tri naela: pii kao to zbori, a itaj kako je napisano; dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnosti; tue pii kao svoje. 275. Pri nizanju razliitih reeninih djelova, naroito ako se u okviru tih djelova javljaju zarezi, neophodno je izmeu njih pisati taku-zarez. Npr.: Najei veznici nezavisno-sloenih reenica su: i, pa, te, ni, niti; a, ali, ve, nego; i, dakle, sigurno; samo, samo to, jedino, jedino to, ve, ve to; ili, volja, bilo.

67

DVOTAKA 276. Iza reeninoga dijela poslije kojega slijedi nabrajanje redovno se pie dvotaka. Npr.: Petrovii su Crnoj Gori dali sedam vladara: vladiku Danila, vladiku Savu, vladiku Vasilija, vladiku Petra Svetoga, vladiku Petra II, knjaza Danila i kralja Nikolu. U okviru te ekskurzije obilazi se nekoliko gradova crnogorskih: Cetinje, Podgorica, Kotor, Perast, Rijeka Crnojevia, Niki i Pljevlja. Navedene reenice ne bi izgubile svoj smisao ni kad bi stajale bez dijela koji se nalazi iza dvotake. U takvim sluajevima se ispred nabrajanja redovno pie dvotaka. 277. Meutim, ukoliko djelovi koji se niu ili nabrajaju stoje u vroj vezi s reenicom koja im prethodi, kad informacija koja se reenicom iznosi ne bi bila potpuna bez toga dijela, ispred nabrajanja se ne pie dvotaka. Npr.: Donijeli su nam knjige, sveske, pribor za pisanje i sve to nam je bilo potrebno za tu kolsku godinu. Oni bi uvijek obili Cetinjski manastir, Vlaku crkvu, spomenik na Orlovom kru i Njegoev mauzolej. Ukoliko je i u ovakvim sluajevima pojam za kojim slijedi nabrajanje odreen rijeima kao to su npr. sljedei, ovi, ovakvi i sl., ispred nizanja ili nabrajanja se redovno pie dvotaka. Npr.: Sastavne reenice vezuju se sljedeim veznicima: i, pa, te, ni, niti. 278. Ispred nizanja ili nabrajanja koje slijedi ispod nekog naslova kao to je: Sadraj, Literatura, Bibliografija, Popis lica i sl. dvotaka se nikad ne pie. 279. Prilikom skraivanja bibliografskih jedinica u tekstu, dvotaka se moe pisati izmeu godine izdanja i broja stranice koja se citira ili na koju se poziva. Npr.: Nikevi 2006: 259 umjesto Milorad Nikevi, Fonemi , , , i u crnogorskome standardnom jeziku u knjizi Komparativna filoloka odmjeravanja, Osijek Cetinje, 2006, str. 259. Banjevi 2007 : 314 umjesto Branko Banjevi, Crnogorski kao slubeni jezik, Matica, br. 29/30, Matica crnogorska, Cetinje Podgorica, 2007, str. 314. 280. Dvotaka se moe stavljati iza prvog dijela reenice ako drugi dio predstavlja objanjenje prvog dijela ili ako proistie iz njega. Npr.: Oduzeli su im sve: koliko su prije ponosno gazili zemljom, toliko im je sad bilo muno i izii iz kue. Kad onamo ima to vieti: Mujo Ali, turski kavazbaa, odveo nam Ruu Kasanovu... Srea se je stara okrenula: u Karue, na kraju Crmnice, od petnaest hiljada turakah ne putie iva nijednoga. 281. Dvotaka se redovno pie ispred navoenja tuih misli u upravnom govoru. Npr.: Pa viknuli cijelu narodu: Pogledajte onoga kokota! Pue jedna i ovjek poklie:
68

Ko je vitez, ko je dobri junak! Povede se roblje crnogorsko! Ako je u pitanju indirektni govor, dvotaka se pred njim nikad ne pie. TROTAKA 282. Trotaka je reenini znak kojim se oznaava nezavrenost ili isprekidanost reenice i misli. Mogu se nalaziti na kraju reenice i u sredini. Npr.: Ne... ne... ed'te, da i jot zborimo! Al' heroju topolskome, Karaoru besmrtnome, Sve prepone na put bjehu... k cilju dospje velikome. Dobili smo sve to nam je potrebno: ogrijev, zimnicu, garderobu... 283. Ukoliko se u navoenju neiji tekst ne prenosi u cjelosti, izostavljeni dio oznaava se trima takama. One se mogu nai na poetku, na kraju i u sredini reenice, zavisno od toga koji je njen dio izostavljen. Npr.: Tu se odmah pomutismo grdno, pobismo se ognjem iz puakah... Proklet bio svaki Crnogorac koji bi dobjegeg oeka, i na...vjeru, nevjernoj tragi iz ove slobodne zemlje predavao. Doli smo da pokaemo neprijatelju nae vjere, naega imena i nae predrage slobode da smo Crnogorci, da smo narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se... 284. Ukoliko se u navoenju neke reenice ili teksta izostavlja sredinji dio, umjesto njega se pie trotaka, koja se najee stavlja u zagrade. Npr.: Rasprava o Srpskoj gramatici ura padijera, prvome udbeniku maternjega jezika napisanom u Crnoj Gori na principima Karadieve reforme jezika i pravopisa (...), izazvana je veoma negativnijem prikazom koji je u Knjievnom listu objavio mladi profesor Mirko Mijukovi (...), to je tek nakon zavrene Velike kole u Beogradu svoju kulturnu i javnu djelatnost zapoinjao na Cetinju. [Vieti: V. Nikevi, Crnogorski jezik, Tom II, Matica crnogorska, Cetinje, 1997, str. 504.] 285. Ukoliko se iza neke uzvine ili upitne reenice prekida tekst koji se sastoji od nekoliko reenica, tada se ispred trotake moe staviti uzvinik ili upitnik. Ukoliko je rije o tekstu koji se prekida iza izjavne reenice, na njenom kraju se ispred trotake ne pie taka. Npr.: Ali znate da je nagrada slobodnog junaka odbrana slobode i milog oteestva... Poklii se onoj narugasmo: Kakvo roblje sasred Crne Gore?... Mranu zatrpae jamu to jadno boli na srcu. I nestade ti kao i mnogi!...

69

UPITNIK 286. Upitnik se pie na kraju upitne reenice. Npr.: Rekao sam ti da doe, zar se ne ea? O, ko e da rashladi dugi i teki put? 287. Iza upitnih reenica u nabrajanju upitnik se moe pisati na dva naina: a. iza svake upitne reenice koja se nie ili nabraja, npr.: to s' u obraz etno neveselo? Al' nijesi snahu isprosio? Al' ti nije po udi evojka? Ali ali tri tovara blaga? b. na kraju posljednje u nizu upitnih reenica, npr.: to ne uva mladu glavu, ljudska vilo, to krvnika njom nasladi, bratska diko? 288. Ako se upitnik pie u zagradi unutar reenice, njime se tada iskazuje sumnja u vjerodostojnost onoga to se iznosi u reeninom dijelu uz koji takav upitnik stoji. Npr.: Roen je 1856. (?) godine. Bila je to uasna borba u kojoj je stradalo 325 (?) vojnika. 289. Iza zavisno-upitnih reenica upitnik se ne pie. Npr.: Kazuj, babo, jesi li vjetica. Pitali su ga da li moe preplivati zaliv. UZVINIK 290. Uzvinik se pie na kraju uzvinih reenica. Npr.: Putite ih, amanat vi Boji! Uhvatite ga! Zabranjeno noenje oruja! 291. Uzvinik se pie i iza rijei, izraza ili cijelih reenica koje se izgovaraju u nekom uzbuenju ili afektu, kao i iza retorikih pitanja. Npr.: U pamet se dobro, Crnogorci! Rat! Rat! Hoe da se rati! Svuda je pala tmina! Ko izdao, brao, te junake, ra mu se na dom rasprtila; za njegovim tragom pokajnice sve kukale, dovijek lagale!
70

Stani! 292. Na poetku pisma, iza imena lica kome se obraamo moe se pisati uzvinik. Nastavak pisma tada se prenosi u sljedei red i obavezno poinje velikim poetnim slovom. Npr.: Potovani profesore! Obavjetavam Vas da se sljedee neelje odrava.... Kosta! Potreen sam vijeu. Molio bih te da njegovoj porodici prenese izraze mog dubokog sauea. 293. Uzvinik se moe pisati iza vokativa koji se nalazi na poetku reenice ukoliko je posebno naglaen. Tada se, prirodno, nastavak reenice pie velikim poetnim slovom. Npr.: Brao! Spremite se za pokret! eco! Sluajte me! Gospode! Smiluj se! 294. Iza reeninog dijela iji se sadraj eli posebno naglasiti moe se pisati uzvinik. U tom sluaju se uzvinik pie izmeu zagrada, a naredna rije malim poetnim slovom. Npr.: Iako akademik (!), on nikad nije savladao ni osnovna pravopisna pravila! Oni mu nikad nijesu dozvolili da u tom asopisu odgovori na pomenuti Petroviev pamflet, iako su imali zakonsku dunost (!) da to uine. U tom kontekstu moe se umjesto samog uzvinika upotrebljavati u zagradama i latinski uzvik sic! Npr.: On je i bosanski i crnogorski i hrvatski jezik smatrao regionalno-konfesionalnim (sic!) varijetetima srpskoga jezika! 295. Kad se uzvinom reenicom istovremeno postavlja i pitanje, na njenom kraju se pie i upitnik i uzvinik. Ta dva znaka piu se i iza upitnih reenica koje se izgovaraju povienim tonom jer se njima izraava uenje. Npr.: Kakav fiek na poklon veziru, Samovoljni kaurski hajdue?! Jeste li vi polueli?! Koga mislite zavarati?! Zaista?! 296. Ukoliko se uenje odnosi na odreeni reenini dio, tada se iza toga dijela mogu u zagradama pisati upitnik i uzvinik. Npr.: Njegoa je smatrao dijalektalnim piscem u okviru srpskoga jezika (?!) iako je i sam pisao o ogromnoj ulozi koju je Njegoev jezik imao u pobjedi Vukove jezike reforme. U tome rjeniku mogu se nai i rijei kao to je npr. kostjela (?!), sjenina (?!) za koje nema potvrda u bilo kojem crnogorskom govoru! CRTA 297. Crta se moe upotrebljavati umjesto zareza da se oznai dua pauza od one koja se oznaava zarezima. Npr.:
71

Sr je ibala mlazom jetkim krvavim sokom. 298. Crtom se oznaava onaj reenini dio koji se eli naroito istai. Npr.: ena oskudnih ari moe biti ministar spoljnih poslova, moe biti vladarka, ak i slavna glumica, ali sekretarica ne! No pogana podmukla pritisla priguen krik sprila golemi Brijest snagu, povijest. Uronio zeleni hlad u jezivu no u nepovrat. 299. Crta se pie ispred reeninog dijela kojim se iznosi neka neoekivana informacija ili neto to je suprotno dijelu reenice koji mu prethodi. Npr.: Vatra je gutala sve, sijeno je gorjelo, krov se ruio, plakale su ene i eca on je samo odsutno gledao u daljinu. U Lovenu odjeknu glas prignjeen, tmuo niko ga nije uo. 300. Crtom se mogu oznaavati umetnute pieve rijei u upravnom govoru. Npr.: Ja te tvoje ideje ljutnu se Avram prosto zamiljam kao harem starih ena koje odavno ne mogu posluiti niemu. to bi marilo rekoe oni da nam se i vi pridruite? Tebe sam veli dobro zapamtio! 301. Kad je umetnute reenice potrebno naroito istai, onda se umjesto zareza koriste crte. Npr.: Nalik na kamen stao je putnik u srcu je gorio plamen gleda sumorno ovjek u modri prostor prazni... Onda bi uklapao svoje nadahnue koliko moe da stane u prostor okvira, drei se ideje ugravirane na utoj ploici. 302. Nerijetko se u dijalozima umjesto navodnika pie crta. U tom sluaju umjesto izvodnika (drugoga dijela navodnika) ne pie se crta osim ako iza navedene reenice slijedi piev govor. Npr.: Ne sluajte ga, molim Vas obrati mi se Zeica sa sobnih vrata. To je razlog zbog kojega niko u njegovoj sobi nije izdrao vie od dva dana. A to, oe, da ga ne pokvarim?! ivko, bolje bi Vam bilo da se primirite i zaspete. Znate da Vas ujutro eka izuzetno naporno snimanje. Uostalom, nijeste Vi jedini na ovom odjeljenju... demonstrativno zalupi vratima. Vii, ne obraaj panju. Mali je naputio prije dvije neelje. U redu je, ivko. Moete nastaviti priu, ali budimo malo tii rekoh.

72

303. Crta se moe pisati umjesto zareza izmeu reenica koje se ne vezuju veznicima kad se eli istai granica meu njima. Npr.: ini ono ega se svi mladi pisci moraju plaiti stvara tendencionalnu knjievnost. Par godina kasnije autori e u ogledalima muza spoznati iskrivljene refleksije jedni e se povui i pisati sve rjee i opreznije; drugi e dublje gaziti po krajnostima smatrajui da nije rije o njihovoj devijaciji, ve o tehnolokim nedostacima ogledala. Osvanuo je kian Boi jo jedna nerodna godina. 304. Kad se naslovi ili podnaslovi niu jedan za drugim u istom redu, izmeu njih se redovno pie crta. Npr.: Za Crnogorsku enciklopediju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Vojislav P. Nikevi napisao je sljedee jedinice: - Crnogorski jezik. Crnogorski knjievni i standardni jezik. Crnogorska/zetska redakcija. Pravopisi u Crnoj Gori. Gramatike u Crnoj Gori. Filologija u Crnoj Gori. Lingvistika u Crnoj Gori. Crnogorski govori. Crnogorski interdijalekat/naddijalekat (koine). Crnogorska ijekavica. Crnogorska pisma. Abeceda (latinica). Kraljevstvo Slovjena (Ljetopis, Barski rodoslov) Popa Dukljanina. Glagoljica. Azbuka (irilica). Dvorska kancelarija Vojislavljevia. Dvorska kancelarija u Kotoru. Bokokotorska pisarska kola. Marijino (Marijinsko) jevanelje. Miroslavljevo jevanelje. Varsameleon. Gligorije (Grigor/ije). Ilovika krmija. Dukljanske povelje. Zetske povelje. Vranjinske povelje. Napomena: Crte u kucanome (tampanom) tekstu uvijek treba odvajati bjelinama s obje strane teksta koji se njima odvaja. Potvrda za to pravilo nalazi se u svim dosad navedenim primjerima. NAVODNICI 305. 306. Navodnici su interpunkcijski znaci koji se mogu obiljeavati na vie naina: ili ili " ". Najee se upotrebljava prvi navedeni oblik. Kad se tue misli navode tano onako kako ih je neko izgovorio ili napisao, one se redovno oznaavaju navodnicima. Ako se navodi cijela reenica ili pasus, onda se ispred navoda stavlja dvotaka. Npr.: Dubravko kiljan je svojevremeno izjavio: Najblii tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego crnogorski onoga trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko i kao posebne foneme (...), oni e napraviti puno odluniji korak nego to su sve promjene uinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je neto to vrsto definira jezinu strukturu, broj ili sistem fonema. Napomena: Ako je ono to se navodi sastavni dio reenice iz pieva teksta, onda se taka pie iza znakova izvoda. Ukoliko se navodi upitna ili uzvina reenica, onda se upitnik ili uzvinik pie ispred znakova navoda, a poslije njih se taka nikad ne pie. Npr.: Na Cetinju se tada pjevalo: Sa Lovena vila klie oprosti nam, Dubrovnie! 307. Meu navodnike se stavlja i tui tekst koji je krai od reenice. Ako takav navod stoji na poetku reenice, on se obavezno pie velikim poetnim slovom prve rijei, a ispred toga se stavlja trotaka. U ostalim sluajevima, pie se onako kako stoji u tekstu koji se navodi. Npr.: Stjepan Ivi je potpisao Novosadski dogovor s napomenom da izjava u 4. t. Zakljuaka ne smije sluiti za propagandu ekavskog izgovora na dosadanjem knjievnom ijekavskom podruju. ...Pao je spomenik ivi Brijest veliki, naglaava u svojoj poemi Mirko Banjevi.
73

308.

Ako se navoenje tuih misli prekida umetnutom pievom reenicom, onda se i prije i poslije toga prekida stavljaju znaci navoda. Taka se u tom sluaju pie ispred zavrnog navodnika. Npr.: Doite rekoe oni im se probudite. Neka odbrusi starina i gore sam ja muke podnosio od ovih.

309.

Navodnicima se esto obiljeavaju i rijei koje se upotrebljavaju u ironinom ili podrugljivom znaenju. Npr.: Kakva vam je ova poeklica! Taj se jedinstveni zajedniki srpskohrvatski jezik raspao prije drave koja ga je nametnula. U svojoj borbi protiv ekavizacije on se potrudio da dodijeli normativni status oblicima kao to su: renik, sledbenik, doslednost, ozleda, upotrebiti i sl. Ukoliko se uz takve rijei i izraze upotrebljava odrednica takozvani ili tzv., one se ne oznaavaju navodnicima. Npr.:

Taj se tzv. jedinstveni zajedniki srpskohrvatski jezik raspao prije drave koja ga je nametnula. 310. Nazivi knjiga, asopisa, novina, preduzea i sl. obiljeavaju se navodnicima. Npr.: Radoje Radojevi objavljivao je svoje tekstove u brojnim asopisima i listovima: Stvaranje, ivot, Kritika, Glasnik cetinjskih muzeja, Politika, Vjesnik u srijedu itd. Roman Davidova zvijezda Zuvdije Hodia objavljen je u izdanju Duksa u Podgorici 2001. godine. asopis Lingua Montenegrina registrovan je 2007. godine. 311. Ukoliko je rije o nazivima poznatih knjiga, asopisa, pjesama i sl., navodnici se najee ne upotrebljavaju. Npr.: Gorski vijenac je nenadmano djelo crnogorske knjievnosti. Istoriji crnogorskoga naroda Dragoja ivkovia pripada elno mjesto u crnogorskoj istoriografiji. Napuklo sunce je prva zbirka poezije Branka Banjevia. U svakom broju Matice nalazi se po jedan njegov tekst. Nesumnjivo je da je Smrt Smail-age engia napisao Ivan Maurani. Bio je jedan od osnivaa asopisa Almanah. Biblioteka Lua je na najbolji nain izvrila promociju crnogorske knjievnosti. 312. Navodnicima se oznaavaju imena i prezimena linosti koja su sastavni dio naziva kola, biblioteka, nevladinih organizacija i drugih javnih institucija. Npr.: Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi Cetinje Gradska biblioteka Radosav Ljumovi Podgorica Kulturno-umjetniko drutvo Njego Cetinje Gimnazija Petar I Petrovi-Njego Danilovgrad 313. U svim navedenim sluajevima umjesto navodnika se u novije vrijeme, iz praktinih razloga, u tampanom tekstu upotrebljavaju iskoena slova (kurziv, italik) koja ih u potpunosti mogu zamijeniti. Npr.: Pobune uma Mirka Banjevia O postanku i razvoju crnogorske nacije Sava Brkovia Neka odbrusi starina i gore sam ja muke podnosio od ovih. Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi Cetinje

74

POLUNAVODNICI 314. Ako je potrebno citirati (pod navodnicima) reenicu iji se djelovi ve nalaze pod navodnicima, onda se takvi djelovi prilikom citiranja oznaavaju polunavodnicima. Npr.: Savo Brkovi u svojoj knjizi O postanku i razvoju crnogorske nacije istie: Nije teko zapaziti iz prvog pisma Ilariona Ruvarca da i on smatra da su Zetu i Hercegovinu osvojili 'stari Srbi', misli valjda na Nemanjie, a da bi to izrazio on se slui terminom 'ovladae' 'u krvavim bojevima i ratovima'. A ondanje Crnogorce koji su se jo koji vijek ranije oformili kao jedna narodnosna etnika zajednica, a u njegovo vrijeme uglavnom i kao nacionalna, bez obzira na izvjesne anahronizme u njihovoj svijesti, ne bez tendencije dijeli na Brane, Crnogorce i mlade Hercegovce (sigurno misli na crnogorske krajeve Goliju, Pivu, Drobnjake i dr.) i kae 'da su veim delom porekla vlakoga' jer su, kako on tvrdi, 'stari Srbi' 'koji negda u bolja vremena ovladae Zetom i Hercegovinom u krvavim bojevima i ratovima koje izginuli koje izumrli'. ZAGRADE 315. Zagrade mogu biti oble ( ), kose / /, uglaste [ ] i vitiaste { }. Njima se obiljeavaju oni reenini djelovi koji se zbog neega jae odvajaju od ostalog dijela reenice. Iza posljednje rijei u oblim zagradama taka se pie samo u dva sluaja: 1. ako je u pitanju skraenica i 2. ako se u takvoj zagradi nalazi cijela reenica ili neki vei tekst. Ipak, ako je rije o itavoj reenici ili tekstu, onda ih je preporuljivije pisati u kosim ili uglastim zagradama. 316. Npr.: Iskoena slova (kurziv, italik) mogu u svemu zamijeniti navodnike. Kobilji Do u Katunskoj nahiji nazvan je po travi kobiljai (a ne po domaoj ivotinji kobili), a izvor Meeak u Pivi po meeoj lijeski ili meetki (a ne po ivotinji meedu). 317. Ukoliko se prilikom citiranja isputa neki reenini dio, cijela reenica ili nekoliko reenica, onda se umjesto njih piu tri take koje se obavezno nalaze meu oblim zagradama. Npr.: U Glasu Crnogorca (br. 80, 27. XI 1919, str. 4) objavljen je lanak u kome se govori o nasilnoj ekavizaciji crnogorskoga jezika: itavom svijetu, a naroito srpskom narodu u Ugarskoj, poznat je onaj zloglasni tzv. Aponijev kolski zakon, po kome su eca svih nemaarskih naroda u dravi morala u kolama uiti maarski - i protiv koga se cio obrazovani svijet zgraao i bunio. (...) Ali ono to danas radi beogradski cincarin Davidovi u kolama u Crnoj Gori mnogo je gadnije i sramnije od onoga to je inio Aponij. Davidovi je (...) zabranio da se u crnogorskim kolama predaje crnogorska istorija! Pa jo je i to sitnica prema onome to slijedi! On je, ujte, zabranio da se u Crnoj Gori govori junim dijalektom! U kolama se mora predavati eci samo istonim dijalektom. (...) Tako Rijeka Crnojevia sad nosi ime 'Reka', Bjelopavlii zovu se 'Belopavlii', Bjelice pak 'Belice', Pjeivci se zovu 'Peivci' itd. 318. Prilikom navoenja tuega teksta moe se u zagradama donijeti i ime autora i bibliografska jedinica iz koje je citat preuzet. Npr.: Milorad Nikevi istie: Kako Njego moe biti pjesnik srpskoga naroda i jezika kad Srbi moraju da ga itaju s rjenikom?! (Milorad Nikevi, Fonemi , , , , u crnogorskom standardnom jeziku, Zbornik radova sa meunarodnoga naunog skupa Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005, str. 119)
75

Zagradama se moe odvajati reenini dio koji predstavlja naknadno dodato objanjenje.

U tom sluaju moe se upotrijebiti bilo koji oblik zagrada, ali su najee oble i uglaste. 319. Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama javi potreba ponovnoga korienja zagrada, tada se upotrebljava neki drugi tip. Tako se najee smjenjuju oble i uglaste zagrade. Npr.: Podravajui zahtjeve crnogorskih jezikoslovaca za normiranje opteprisutnih glasova i , Josip Sili kae: U fonolokoj je konstelaciji nastaloj nakon preraspodjele (morfo)fonema u okviru alternacije ije//je//e//i i pojave tipa enica i enica pogreno proglaavati dijalektalnima. [Ono to je dijalektalno u jednome standardnom jeziku (istoga jezinog sustava) ne mora biti dijalektalno u drugome standardnom jeziku. O toj injenici suvremena sociolingvistika mora voditi rauna]. Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama vie puta javlja potreba korienja novih zagrada, onda se one meusobno kombinuju tako da se u okviru teksta odvojenog jednom vrstom zagrada ne javljaju zagrade iste vrste. 320. Ukoliko se pored neijeg imena u tekstu pie i godina njegova roenja i smrti, ili ako se pored naziva nekog djela pie godina izdanja, onda se taj podatak redovno odvaja zagradama. Npr.: Petar I Petrovi-Njego (17471830) s nepomuenim moralnim, duhovnim i dravnikim autoritetom sreno je vladao Crnom Gorom. Iako je Njego u pjesmi Misao (1844) razmatrao problematiku koja je stara koliko i sama filozofija, u njoj je realizovao tvorevinu visoke umjetnike vrijednosti. KOSA CRTA 321. Kosom crtom se odvajaju stihovi kada se piu u istom redu. U takvoj upotrebi u tampanom tekstu kosu crtu treba redovno odvajati bjelinama s obje strane kako bi se razlikovala od kose crte kao pravopisnog znaka koji se upotrebljava bez bjelina. Npr.: O Stambole, zemaljsko veselje, / kupo meda, goro od eera, / banjo slatka ljudskoga ivota, / e se vile u erbet kupaju! Neemo! Ne gubimo mi ime svoje kod uvora! / Zalud na nas vojtie pae i generali. / Sklijeteni u kru izgledasmo vam mali - / al' vae dobiemo ete, ostati vrh timora! 322. Za razdvajanje strofa, kad se stihovi navode u jednom redu, koriste se dvije kose crte. I ove se (kao u primjerima iz take 319) u tampanom tekstu dvije crte s obje strane odvajaju bjelinama, a meu njima nema razmaka. Npr.: Nebom se uzvitlae puste tice / ivi stub leleka sa suncem se srete / leleka to uvis odnese ti lice / kad loza tunjave kamenjar oplete // I ti ode od usta do usta / A htjeli su da ti ime zakopaju / htjeli su da nam te izvade iz usta / psi muki koji sunce komadaju. O Crnogorci / O Crnogorci // Tako vi svega to vi je najmilije / tako vi ovoga i onoga svijeta / tako vi due i obraza / tako vi jueranjice i utranjice / tako vi dana dananjega // Tako vi vae ece / tako vi neba i mora na njinim rukama / tako vi dana na njinome licu / tako vi sunca u njinome glasu // Ne budite tua metla i lopata / ne liite tue ake / ne obijajte tue pragove / ne dajte se varati / ne dajte se kupovati / ne budite tua srea / vrite se sebi i svome // Tako vi ljeba i vode / tako se lako s duom rastajali / tako vi zemlje u koju ete // Ne reite jedan na drugoga / ne pijte krv jedan drugome / ne kopajte jamu jedan drugome / ne radite za svoju pogibiju // e vi sve ponesoe / e vi mozak popie / e vi strv poginu / e ve iskopae iz amina / da vi nema ni imena ni pomena // Pod svoje nebo / Na okup oko svoga sunca / O Crnogorci / O Crnogorci.
76

SLOVA U FUNKCIJI REENINIH ZNAKOVA 323. Umjesto navodnika esto se upotrebljavaju iskoena slova (italik; kurziv), koja u svemu zamjenjuju taj reenini znak. O tome je bilo rijei u taki 311. Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku! Ipak, to su samo dinari, ne euri! 325. Naslovi i podnaslovi, rijei u rjenicima, istaknuti dio u reenicama koje se piu iskoenim slovima i sl. u tampanom se tekstu esto obiljeavaju boldovanim (izrazito crnim) slovima. Npr.: Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku! Fonemski koji se odnosi na fonem. 326. Reenini dio koji se istie moe se pisati razmaknutim slovima. Npr.: To je ipak samo p j e s m a. Traio je s v e, a dobio n i t a. 327. Reenini dio koji se posebno istie ili naglaava moe se pisati i velikim slovima. Npr.: Njegoev jezik je CRNOGORSKI jezik.

324. Iskoenim slovima esto se pie reenini dio koji se eli naroito istai. Npr.:

77

XVI. PRAVOPISNI ZNACI 328. taka zarez dvotaka trotaka crta crtica zagrada zvjezdica apostrof znak jednakosti znakovi porijekla akcenti oznaka duine kosa crta paragraf Pravopisni znaci su: . , : ... () * ' = <> ` / TAKA 329. i sl. itd. Taka se pie iza pojedinih skraenica. Npr.: npr. prof.

Primjeri za pisanje take kao pravopisnog znaka iza skraenica nalaze se u takama 92-97. Napomena: Ukoliko iza skraenice koja se pie s takom slijedi neki interpunkcijski znak, tada se pie i taka i interpunkcijski znak koji za njom slijedi, a izmeu njih se nikad ne stavlja razmak. 330. Iza rednih brojeva oznaenih arapskim ciframa redovno se pie taka. Npr.: Roen je 18. januara 1935. u Stubici. Marko je osvojio 2. mjesto na takmienju. 331. Ukoliko se iza rednog broja oznaenog arapskim ciframa nae neki interpunkcijski znak, iza njega se ne pie taka. Npr.: Od kolske 1863/64. godine u Crnoj Gori poinje kontinuirana primjena Vukove reforme jezika i pravopisa. Vieti strane 8, 9, 10. i 11. Radoje Radojevi (19221978) se u brojnim svojim radovima kritiki odnosio prema nenaunome tretmanu injenica iz crnogorske istorije, etnologije, jezika, knjievnosti i drugih oblasti.
78

332.

Ukoliko je redni broj oznaen rimskom cifrom, iza njega se ne pie taka. Npr.: Petar II Petrovi-Njego roen je na Njeguima 1. XI 1813. Futur II je sloen i lian glagolski oblik.

333.

Ako se rimskom cifrom oznaava redni broj nekog poglavlja iza kojega slijedi tekst, iza takvoga rednog broja se redovno pie taka. Npr.: I. Sintaksa VI. Upotreba velikog slova

334. Izmeu brojeva kojima se oznaava vrijeme (sati i minuti) moe se pisati taka. Tada se izmeu brojeva i take ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u tampanom tekstu. Npr.: Autobus za Cetinje polazi u 20.30. ekajte me u 12.15 ispred Pukinovog spomenika. 335. Taka se pie i iza slova kojim se oznaava novo poglavlje u tekstu, ako iza toga slova u istom redu slijedi tekst. Npr.: A. Predistorijsko razdoblje B. Istorijsko razdoblje A. Fonologija B. Morfologija C. Sintaksa ZAREZ 336. Zarezom se kao pravopisnim znakom oznaavaju decimalni brojevi. Npr.: Litar benzina prodaje se za 1,03 eura. U Podgorici je danas bilo 42,3 C u hladu. U ovom sluaju se ni s jedne ni s druge strane zareza u tampanom tekstu ne ostavljaju praznine (bjeline). Napomena: Ukoliko se decimalni brojevi niu jedan za drugim, tada se umjesto zareza izmeu njih pie taka-zarez kako bi se izbjegle nejasnoe zbog nagomilavanja zareza. Npr.: 1,5; 2,4; 12,6; 18,9; 14,3 DVOTAKA 337. Dvotaka se kao pravopisni znak upotrebljava izmeu brojeva kojima se oznaava neki odnos. U tom sluaju izgovara se kao naprema i redovno se u tampanome tekstu odvajaju prazninama (bjelinama) s obje strane. Npr.: Pobijedili smo na utakmici 2 : 1. Nai vode 3 : 1. 338. Izmeu brojeva kojima se oznaava vrijeme (sati i minuti) mo se pisati dvptaka. Tada se izmeu brojeva i dvotake ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u tampanom tekstu. Npr.: Autobus za Cetinje polazi u 20:30.
79

ekajte me u 12:15 ispred Pukinovog spomenika. TROTAKA 339. Trotaka se upotrebljava umjesto izostavljenoga, nedovrenoga ili nedoreenog teksta na kraju reenice. Npr.: Grade se mostovi, ire ulice, podiu nove biblioteke, niu zgrade na svakom koraku... CRTA 340. Npr.: U zetskom periodu (11831360) dolazi do potiskivanja crnogorskoga jezika i latinice iz zvanine upotrebe. Simo Matavulj (18521908) je u crnogorskome kulturno-prosvjetnom, a mnogo vie u knjievnom i politikome ivotu, ostavio duboke i trajne tragove. Mi svakodnevno propjeaimo 56 kilometara. Voz Beograd Bar gotovo nikad ne stie na vrijeme. Zbog snijenih nameta put Kolain Mojkovac nije prohodan. Prvo predavanje je 10:1511:00. Napomena: Kao to se iz navedenih primjera vidi, crta se kad stoji uz brojeve ne odvaja od njih bjelinama. Meutim, kad se nalazi meu rijeima, ona se od njih s obje strane odvaja bjelinama. 341. U sluajevima u kojima se crta upotrebljava da oznai odnos od do (vieti t. 340) prijedlog od se nikad ne pie. Ukoliko je taj prijedlog ipak upotrijebljen ispred prvog broja ili rijei, pravopisno nije dozvoljeno upotrebljavati crtu meu njima. Crtom se izmeu dva pojma moe oznaiti i odnos naprema ili protiv. Tada se ona od tih pojmova redovno odvaja bjelinama. Npr.: Utakmica Budunost Partizan zavrena je nerijeeno. Prouavao je odnos zelenai bjelai. CRTICA 343. 344. Crtica se kao pravopisni znak nikad ne razdvaja bjelinama (razmacima) od djelova koje povezuje. Crticom se spajaju: a. sastavni djelovi polusloenica: Crnogorsko-primorska mitropolija crno-bijela tehnika spomen-dom radio-televizija radio-aparat b. dvostruka prezimena:
80

Kao pravopisni znak crta se upotrebljava izmeu brojeva ili rijei da oznai odnos od do.

342.

Durkovi-Jaki Brli-Maurani Petrovi-Njego c. sastavni djelovi pojedinih fraza: danas-utra rekla-kazala manje-vie bre-bolje hoe-nee d. djelovi onomatopejskih izraza: kuc-kuc tik-tak hop-cup kre-kre e. slovni i brojani dio u sloenicama i izvedenicama koje su od takvih djelova sastavljene: U Crnogorskom PEN centru je objavljeno jubilarno izdanje Gorskog vijenca povodom 150-godinjice prvoga izdanja. Proces ekavizacije crnogorskoga jezika je 20-ih godina XX vijeka bio naroito izraen. 345. Rastavljanje rijei na slogove oznaava se crticama izmeu sastavnih djelova. Npr.: ka-bi-net pi-sa-ti e-e-ti e-ra-ti 346. Crticom se obiljeavaju prefiksi, sufiksi i infiksi. a. Prefiksi se uvijek piu s crticom na kraju, npr.: od-, za-, pri- i sl. b. U obiljeavanju sufiksa crtica se pie ispred njih, npr.: -ar, -ac i sl. c. Infiksi se oznaavaju crticom s obje strane, npr.: -o-, -ev-, -n- itd. 347. Pri prenoenju rijei u naredni red crtica se pie iza dijela koji ostaje u gornjem redu. Ukoliko se prenosi polusloenica na mjestu e se spajaju njeni sastavni djelovi, onda se crtica pie na kraju gornjega i poetku donjeg reda. Npr.: kolica 348. ednik radio-amater -bijeli plavo-

Crtica se pie izmeu linog imena i titule ili zvanja u sluajevima kad se mijenja samo titula ili zvanje, a ne i ime. Primjeri su navedeni u t. 42. ZAGRADA

349. Zagradama se obiljeava onaj dio rijei ijim se izostavljanjem dobija dubletni ili alternativni oblik. Npr.: poev(i), osnov(a), crnogorskog(a), ti(je)m, mog(a) i sl.
81

350. Npr.:

Zagradama se moe obiljeavati i dio rijei ijim se izostavljanjem mijenja njeno znaenje. i(li), (za)raditi, a(li), (ne)radnik, (ne)ovjek, (ne)soj i sl.

351. Pri oznaavanju novog poglavlja iza broja ili slova se umjesto take moe stavljati zagrada. Npr.: 1) Imenice 2) Zamjenice a) Knjievost b) Jezik ZVJEZDICA 352. Umjesto brojanih oznaka za obiljeavanje fusnota prilikom davanja dodatnih objanjenja moe se koristiti zvjezdica (kao u taki 58). Npr.: Azbuna molitva Konstantina Prezvitera* ___________ *Konstantin Prezviter bio je savremenik Klimentov. Vatroslav Jagi ga dovodi u vezu sa irenjem irilice u bugarskim zemljama poetkom X vijeka. 353. Zvjezdicom se u jezikoslovlju obiljeava neki pretpostavljeni ili rekonstruisani oblik rijei. U tom sluaju se zvjezdica uvijek pie ispred rijei. Npr.: sunce < *slnce alkati < *olkpoeti < *poti 354. Zvjezdicom se u rjenicima esto obiljeavaju rijei koje normativno nijesu preporuljive. Za razliku od rekonstruisanih ili pretpostavljenih rijei, ove se zvjezdica pie iza takvih oblika. Npr.: katula*, pjat*, tenea*, zahod* i sl. 355. Poglavlja ili zasebne cjeline u tekstu mogu se razdvajati pomou nekoliko vodoravno nanizanih zvjezdica (kao izmeu taaka 322. i 323. u ovoj knjizi). APOSTROF 356. Apostrof se kao pravopisni znak koristi za oznaavanje isputenog glasa ili grupe glasova u rijei, uglavnom u beletristikome stilu. Npr.: Pope Mio, dr' ti ovo pismo, te proita' da znamo to pie. Pomoz' Boe, jadnijem Srbima, i ovo je neko znamenije! Bje' o'tle! 357. Ima sluajeva u kojima se apostrofom ne obiljeava izostavljeni glas u rijei. Apostrof se ne pie: a. iza prijedloga s:
82

Doao je s bratom. S njim nije lako izdrati. b. iza krnjeg infinitiva: Hoah ubit jednu kukavicu, a mi je fiek otetiti. Crnu Goru pokorit ne mogu... c. iza krnjeg glagolskog priloga sadanjeg: tre, plau, gledaju, nose, eraju i sl. d. u stihovima e se sekvenca ije izgovora kao je radi duine stiha. U takvim sluajevima je pravopisno preporuljivo pisati ije iako se izgovara je: Vrijeme zemno i sudbina ljudska, dva obraza najvie ludosti... Zaplakala stara majka Daferbegova, Dafer-bee, ludo dijete, to mi dovede... e. umjesto asimilovanoga samoglasnika: Sto putah sam ovena edio i grij se mirno sprama sunca; a pod sobom munje i gromove gled, slu eno cijepaju; gled jekom grada stravinoga e s' poda mnom jalove oblaci... Momci divni, isto k zvijezde... Ovakvi samoglasnici se, kao to se vidi u primjerima, najee obiljeavaju znakom za duinu. 358. Ukoliko se u oznaci za kalendarsku godinu, koja se iskazuje brojano, izostave prve dvije cifre, umjesto njih se pie apostrof. Npr.: Podgorica je stradala u uasnom bombardovanju '44. godine. Roen je '39. godine u Pljevljima. Ukoliko se ispred takve oznake za godinu nalazi neki drugi pravopisni znak, onda se apostrof ne pie. Tako se najee obiljeavaju kolske godine. Npr.: Zavrio je gimnaziju kolske 1963/64. godine. ZNAK JEDNAKOSTI 359. Znak jednakosti je pravopisni znak koji se stavlja izmeu rijei ili izraza koji imaju isto znaenje. Npr.: ija = vrat pirun = viljuka s njim = sa njim
83

360. Znak jednakosti koristi se i u matematici, npr.: 10 + 10 = 20 Napomena: Znak jednakosti odvaja se bjelinama s obje strane. ZNAKOVI PORIJEKLA 361. Znakovi porijekla su > i <. Prvi (>) oznaava da je rije s njegove desne strane potekla od rijei s lijeve strane. Takav znak ita se kao dalo je. Drugi (<) oznaava da rije s lijeve strane potie od rijei s desne strane ovoga znaka. Takav znak ita se kao potie od. Npr.: reka < rekao *dest > deset Napomena: U matematici se upotrebljavaju isti takvi znakovi, ali s drugaijim znaenjem i izgovaraju se kao manje (<) i vee (>). Npr.: 4 < 5 (4 je manje od 5) 10 > 9 (deset je vee od devet) AKCENTI I ZNAK ZA DUINU 362. Akcenti su pravopisni znakovi koji se piu iznad naglaenih vokala. Akcenti se biljee u strunim tekstovima i rjenicima, a u ostalim tekstovima samo u sluaju kad bi bez oznaavanja akcenta bilo nejasno znaenje rijei (npr. sluajevi homonimije). Crnogorski standardni jezik ima etiri akcenta (dva silazna i dva uzlazna) i nenaglaene duine. Sva etiri akcenta i nenaglaene duine imaju svoje znakove: - kratkosilazni - dugosilazni - kratkouzlazni - dugouzlazni - duina 363.
e dnica, pa s, gra d

ps, grd, ns slobda, tac, vot znnje, nrod, glva

k, o blk, nj

Oznaka za duinu se, osim u jezikoslovnim djelima, nerijetko stavlja i u beletristikim i drugim tekstovima kad je potrebno ukazati na razliku izmeu oblika genitiva mnoine i genitiva jednine. Npr.: Nema seljak. Nema seljaka. Ni dan nema vie. Ni dana nema vie. KOSA CRTA

364.

Kosa crta pie se izmeu rijei i izraza sinonimnog znaenja i izgovara se kao odnosno. Npr.: Dukljani/Zeani/Crnogorci su drevni narod koji je stvarao Duklju/Zetu/Crnu Goru. Turcizmi/orijentalizmi su prisutni i u Njegoevom jeziku.

365. Kosom crtom mogu se obiljeavati i razlomci. Npr.: 1/3, 5/6, 3/2, 2/3
84

366. U oznaavanju godina ili razdoblja kosa crta se pie izmeu brojeva ili rijei kojima se obiljeavaju dva uzastopna perioda. Npr.: Za poetak prihvatanja Vukove jezike reforme u Crnoj Gori uzima se kolska 1863/64. godina. Crnogorska knjievnost XVIII/XIX vijeka Konaili su u noi 24/25. decembra. Tuemilska bitka 1042/43. godine Rok zavretka radova je jun/jul 2009. godine. 367. Kosa crta se pie da oznai odnos izmeu dviju mjernih jedinica i ita se kao na. Npr.: Pri brzini od 150 km/h nije lako kontrolisati vozilo. ever je duvao brzinom od 100 m/s. 368. U odreivanju adrese stanovanja kosa crta se pie izmeu kunog broja i sprata na kojem se nalazi stan. Broj sprata se tada redovno obiljeava rimskom cifrom. Npr.: Ulica crnogorskih serdara 5/IV Trg Boane Vuini 23/II 369. Kosa crta se u telefonskim brojevima pie izmeu pozivnoga broja grada ili drave i telefonskog broja. Npr.: 020/232-498 041/232-509 Napomena: U svim navedenim sluajevima se kosa crta uvijek pie uz rijei ili brojeve uz koje stoji; nikad se ne odvaja bjelinama, odnosno razmacima u tampanom tekstu. PARAGRAF 370. Pravopisni znak za pragraf upotrebljava se da zamijeni rije taka, lan ili paragraf. Npr.: U 3. Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikevia stoji: Jezik crnogorski se pie dvama ravnopravnijem pismima: abecedom (latinicom) i azbukom (irilicom).

85

86

DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJENIK

87

A a (skr. ar) A (skr. amper) a. a. (skr. lat. ad acta, meu spise) abeceda abolicija abolicijski (abolicioni) abolicioni (abolicijski) A - bomba (skr. atomska bomba) A. D. (skr. Anno Domini, ljeta Gospodnjeg) adet adherencija adherentan, adherentna, odr. vid adherentni adhezija adhezioni (adhezijski) adhezijski (adhezioni) Adis Abeba adjektiv admiral admiralski adolescent, gen. mn. adolescenata adolescentkinja adolescentski adsorbovati, prez. adsorbujem, gl. pril. sad. adsorbujui, gl. im. adsorbovanje adsorpcija adventist (adventista), gen. jed. adventista adventista (adventist), gen. jed. adventiste adventistiki adventistkinja advokat advokatica advokatiin advokatski advokatstvo, gen. mn. advokatstava/advokatstva autant, gen. mn. autanata
88

autantski aerobik, nom. mn. aerobici aerodinamika, dat. jed. aerodinamici aerodrom aerofobija aeroklub aeromiting, nom. mn. aeromitinzi aeronautika, dat. jed. aeronautici aeronavigacija aerotransport afekat (afekt), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata afekt (afekat), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata afekatski afiks, gen. mn. afikasa/afiksa aforistiar, vok. jed. aforistiaru/aforistiare, instr. jed. aforistiarom/aforistiarem aforistiarka, dat. jed. aforistiarki, gen. mn. aforistiarki aforistoarov (aforistiarev) aforistiki aforizam, gen. jed. aforizma, gen. mn. aforizama afr. (skr. afriki) Afrika, dat. Africi Afrikanac, gen. jed. Afrikanca, vok. jed. Afrikane, nom. mn. Afrikanci, gen. mn. Afrikanaca Afrikanev Afrikanka, dat. jed. Afrikanki, gen. mn. Afrikanki Ag (skr. argentum, srebro) aga, dat. jed. agi; vok. jed. aga/ago, gen. mn. aga aginica, vok. jed. aginice aginiin agencija agencijski agent, gen. mn. agenata agentski agilnost, gen. jed. agilnosti, instr. jed. agilnou/ agilnosti

agitacija agitacijski (agitacioni) agitacioni (agitacijski) agnostian, agnostina, odr. vid agnostini agnostiki agnostik, vok. jed. agnostie, nom. mn. agnostici agonija agresija agresivnost, gen. jed. agresivnosti, instr. jed. agresivnou/agresivnosti agrokultura agronom agronomija agronomka, dat. jed. agronomki, gen. mn. agronomki agrotehnika, dat. jed. agrotehnici ahromazija (akromazija) AIDS (skr. acquired immune deficiency syndrome) ajkula Ajntajn (vlast. ime) ajntajnijum (hem. elemenat) ajvan (hajvan) ajvar, instr. jed. ajvarom akademac, gen. jed. akademca, vok. jed. akademe, gen. mn. akademaca (uenik ili student akademije) akademaki akademiarka (uenica ili studentkinja kole), dat. jed. akademiarki, gen. mn. akademiarki ak. (skr. akuzativ) akademija akademijski akademik, vok. jed. akademie, nom mn. akademici akademkinja a kamoli
89

akc. (skr. akcenat) akcenat (akcent), gen. jed. akcenta, gen. mn. akcenata akcenatski akcent (akcenat), gen. jed. akcenta, gen. mn. akcenata akcentolog, vok. jed. akcentoloe, nom. mn. akcentolozi, akcentologija akcentolokinja akcentuacija akcija akcionar, vok. jed. akcionaru/akcionare, instr. jed. akcionarom/akcionarem akcionarka, dat. jed. akcionarki, gen. mn. akcionarki akcioni (akcijski) akcijski (akcioni) aklimatizacija aklimatizacioni (aklimatizacijski) aklimatizacijski (aklimatizacioni) ako li akobogda akontacija akontacijski (akontacioni) akontacioni (akontacijski) akribian, akribina, odr. vid akribini akribinost, gen. jed. akribinosti, instr. jed. akribinou/akribinosti akribija akrobat (akrobata), gen.jed. akrobata akrobata (akrobat), gen. jed. akrobate akrobatski akromazija (ahromazija) akropola (akropolj), gen. jed. akropole akropolj (akropola), gen. jed. akropolja, instr. jed. akropoljem akropoljski

akrostih, nom. mn. akrostisi / akrostihovi aksiom aksiomatski aksiomski akt, gen. jed. akta, nom. mn. akti/akta, gen. mn. akata aktivist (aktivista), gen.jed. aktivista aktivista (aktivist), gen. jed. aktiviste aktivistkinja aktualan (aktuelan), aktualna, odr. vid aktualni aktuelan (aktualan), aktuelna, odr. vid. aktuelni aktualizacija (aktuelizacija) aktuelizacija (aktualizacija) aktualnost (aktuelnost), gen. jed. aktualnosti, instr. jed. aktualnou/aktualnosti aktuelnost (aktualnost), gen. jed. aktuelnosti, instr. jed. aktuelnou/aktuelnosti akustinost, gen. jed. akustinosti, instr. jed. akustinou/akustinosti akustika, dat. jed. akustici akvarel akvarelist (akvarelista), gen. jed. akvarelista akvarelista (akvarelist), gen. jed. akvareliste akvarelistkinja akvarelski akvarijum .al (internetski domen Albanije) Al (skr. aluminijum) alaj-bajrak (alaj-barjak), nom. mn. alaj-bajraci alaj-barjak (alaj-bajrak), nom. mn. alaj-barjaci alaliti (halaliti), prez. alalim, gl. pril. sad. alalei, gl. im. alaljenje alapaa alarm, gen. mn. alarma alatka, dat. jed. alatki, gen. mn. alatki alb. (skr. albanski)

Albanac, gen. jed. Albanca, vok. jed. Albane, gen. mn. Albanaca Albanev Albanija Albanka, dat. jed. Albanki, gen. mn. Albanki Albankin albanski alegorija alegorijski Aleksandrija Aleksandrijska kola aleksandrijski aleksandrinac (stih), gen. jed. aleksandrinca, gen. mn. aleksandrinaca Aleksandrinac (vlast. ime), gen. jed. Aleksandrinca, vok. jed. Aleksandrine, gen. mn. Aleksandrinaca Aleksandrinev Aleksandrinka, dat. jed. Aleksandrinki, gen. mn. Aleksandrinki Aleksej, vok. Alekseju, instr. Aleksejem Aleksejev alem-kamen, gen. jed. alem-kamena alga, dat. jed. algi, gen. mn. algi alhemija alhemijski alfa-zraci Alibaba (vlast. ime) alibi, gen. jed. alibija, nom. mn. alibiji, gen. mn. alibija Aligijeri, gen. Aligijerija alimentacija alimentacijski (alimentacioni) alimentacioni (alimentacijski) alka, dat. jed. alci, gen. mn. alki alkoholiar, vok. jed. alkoholiaru/alkoholiare, instr. jed. alkoholiarom/alkoholiarem

90

alkoholiarka, dat. jed. alkoholiarki, gen. mn. alkoholiarki, Almanah (asopis) almanah, nom. mn. almanasi Alpe (Alpi), gen. mn. Alpa/Alpi Alpi (Alpe), gen. mn. Alpi Alpinac, gen. jed. Alpinca, vok. jed. Alpine, gen. mn. Alpinaca alpinev alpinist (alpinista), gen. jed. alpinista alpinista (alpinist), gen. jed. alpiniste Alpinka (vlast. ime), dat. jed. Alpinki, gen. mn. Alpinki alpinka (ivotinja), dat. jed. alpinki, gen. mn. alpinki alpinski alpski altruist (altruista), gen. jed. altruista altruista (altruist), gen. jed. altruiste altruistian, altruistina, odr. vid altruistini altruistiki altruistkinja aluminij (aluminijum) aluminijski (aluminijumski) aluminijum (aluminij) aluminijumski (aluminijski) alva (halva) Alirac, gen. jed. Alirca, vok. jed. Alire, gen. mn. Aliraca Alirev Alirka, dat. jed. Alirki, gen. mn. Alirki aljkavac, gen. jed. aljkavca, vok. jed. aljkave, gen. mn. aljkavaca aljkavev a. m. (skr. ante meridiem, prije podne) .am (internetski domen Jermenije) amajlija
91

amandman, gen. jed. amandmana Amazonac, gen. jed. Amazonca, vok. jed. Amazone, gen. mn. Amazonaca Amazonev amazonka (ratoborna ena) , dat. jed. amazonki, gen. mn. amazonki Amazonka (vlast. ime), dat. jed. Amazonki, gen. mn. Amazonki ambar ambicija ambicioznost, gen. jed. ambicioznosti, instr. jed. ambicioznou/ ambicioznosti ambijenat (ambijent), gen. jed. ambijenta, gen. mn. ambijenata ambijent (ambijenat), gen. jed. ambijenta, gen. mn. ambijenata amblem americij (americijum) americijum (americij) ameriki (amerikanski) Amerika, dat. jed. Americi Amerikanac, gen. jed. Amerikanca, vok. jed. Amerikane, gen. mn. Amerikanaca Amerikanev Amerikanka, dat. jed. Amerikanki, gen. mn. Amerikanki Amerikankin amerikanski (ameriki) amfiteatar, amfiteatara amonijaki amonijak, nom. mn. amonijaci Amper (vlast. ime) amper (mjerna jedinica) ampermetar, gen. jed. ampermetra, gen. mn. ampermetara ampersekunda amputacija amputacijski (amputacioni) gen. jed. amfiteatra, gen. mn.

amputacioni (amputacijski) anacionalan, anacionalna, odr. vid. anacionalni anahron, anahrona, odr. vid anahroni anahronistiki anahronizam, gen. jed. anahronizma, gen. mn. anahronizama anarhija anarhist (anarhista), gen. jed. anarhista anarhista (anarhist), gen. jed. anarhiste anarhistiki anarhistkinja antrop. (skr. antropoloki) anatemnik, vok. jed. anatemnie, nom. mn. anatemnici Andaluzija (top.) andaluzijski Andaluanin, nom. mn. Andaluani Andaluanka, dat. jed. Andaluanki, gen. mn. Andaluanki Ande (Andi), gen. Anda/Andi Andi (Ande), gen. Andi Andrej, vok. Andreju, instr. Andrejem Andrejev Andrija Kai Mioi (vlast. ime) Andrijevica andrijeviki Ana (Ane), vok. Ane/Ano Ane (Ana), vok. Ane anelski (aneoski) aneo, gen. jed. anela, vok. jed. anele/anelu, nom. mn. aneli aneoski (anelski) a nekmoli aneksija aneksijski (aneksioni) aneksioni (aneksijski) anglist (anglista), gen. jed. anglista
92

anglista (anglist), gen. jed. angliste anglistiki anglistika, dat. jed. anglistici anglistkinja angloameriki anglosaksonski Aniin animalist (animalista), gen. jed. animalista animalista (animalist), gen. jed. animaliste animalistiki animalistkinja animozitet Anka, dat. Anki Ankin anon. (skr. anonimno) ansambl, gen. jed. ansambla, vok. jed. ansamble, nom. mn. ansambli, gen. mn. ansambala antarktiki Antarktik antialkoholiar, vok. jed. antialkoholiaru/ antiakloholiare, instr. jed. antialkoholiarom/ antialkoholiarem antialkoholiarka, dat. jed. antialkoholiarki, gen. mn. antialkoholiarki antibebi pilula antibiotik, nom. mn. antibiotici antibirokratski antifaist (antifaista), gen. jed. antifaista antifaista (antifaist), gen. jed. antifaiste antifaistkinja antihrist, vok. jed. antihriste antologiar, vok. jed. antologiaru/antologiare, instr. jed. antologiarom/antologiarem antologiarka, dat. jed. antologiarki, gen. mn. antologiarki antologija antologijski

antrop. (skr. antropoloki) antropogeograf antropogeografija antropolog, vok. jed. antropoloe, nom. mn. antropolozi antropologija antropolokinja ANUBiH (skr. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine) aor. (skr. aorist) aoristni aparatik, aparatici apel aperitiv apelacioni (apelacijski) apelacijski (apelacioni) apeninski Apeninsko poluostrvo aplikacija aplikacijski (aplikacioni) aplikacioni (aplikacijski) apostol apostolski apotekar, vok. jed. apotekaru/apotekare, instr. jed. apotekarom/apotekarem apotekarka, dat. jed. apotekarki, gen. mn. apotekarki aprioran, apriorna, odr. vid. apriorni apsces, gen. jed. apscesa apsolutist (apsolutista), gen. jed. apsolutista apsolutista (apsolutist), gen. jed. apsolutiste apsolvent, gen. apsolvenata apsolventkinja apsolventski apsorbirati (apsorbovati) prez. apsorbiram, gl. pril. sad. apsorbirajui, gl .im. apsorbiranje
93

apsorbovati (apsorbirati), prez. apsorbujem, gl. pril. sad. apsorbujui, gl. im. apsorbovanje apsorpcija apstinent, gen. apstinenata jed. apstinenta, gen. mn.

apstinirati, prez. apstiniram, gl. pril. sad. apstinirajui, gl. im. apstiniranje apstrahirati (apstrahovati), prez. apstrahiram, gl. pril. sad. apstrahirajui, gl. im. apstrahiranje apstrahovati (apstrahirati), prez. apstrahujem, gl. pril. sad. apstrahujui, gl. im. apstrahovanje apstrakcija apstraktan, apstraktna, odr. vid apstraktni apsurd arabeska, dat. jed. arabesci, gen. mn. arabeski Arabija arabijski arabist (arabista), gen. jed. arabista arabista (arabist), gen. jed. arabiste arabistkinja aranel (arhanel) aranelski (arhanelski) Arap Arapov Arapkinja Arapkinjin arapski arbitar, gen. jed. arbitra, vok. jed. arbitre, instr. jed. arbitrom, gen. mn. arbitara ariti (hariti), prez. arim, gl. pril. sad. arei, gl. im. arenje Argentinac, gen. jed. Argentinca, vok. jed. Argentine, gen. mn. Argentinaca Argentinka, dat. jed. Argentinki, gen. mn. Argentinki argumenat (argument), gen. jed. argumenta, gen. mn. argumenata argument (argumenat), gen. jed. argumenta, gen. mn. argumenata

vok. jed. aparatie,

nom.

mn.

jed.

apsolventa,

gen.

mn.

arh. (skr. arhaizam) arh. (skr. arhitekt) arhaizirati (arhaizovati), prez. arhaiziram, gl. pril. sad. arhaizirajui, gl. im. arhaiziranje arhaizovati (arhaizirati), prez. arhaizujem, gl. pril. sad. arhaizujui, gl. im. arhaizovanje arhanel (aranel) arhanelski (aranelski) arheol. (skr. arheoloki) arhiakon arhiepiskopija arhijerej, vok. jed. arhijereju, instr. jed. arhijerejem arhitekt (arhitekta), gen. jed. arhitekta, gen. mn. arhitekata arhitekta (arhitekt), gen. jed. arhitekte, gen. mn. arhitekata arhiv arijevka, dat. jed. arijevki, gen. mn. arijevki aristokrat (aristokrata), gen. jed. aristokrata aristokrata (aristokrat), gen. jed. aristokrate aristokratkinja aristokratija aristokratski Aristotel aristotelovac, gen. jed. aristotelovca, vok. jed. aristotelove, gen. mn. aristotelovaca aristotelovev aristotelovka, dat. jed. aristotelovki, gen. mn. aristotelovki aristotelovski arsenovodonik, nom. mn. arsenovodonici arteriosklerotian, arteriosklerotina, odr. vid arteriosklerotini arterioskleroza artikulacija artikulacijski (artikulacioni) artikulacioni (artikulacijski) artist (artista), gen. jed. artista
94

artista (artist), gen. jed. artiste Art magazin artistkinja asfalt asfaltirati, prez. asfaltiram, asfaltirajui, gl. im. asfaltiranje asimilacija asimilacijski (asimilacioni) asimilacioni (asimilacijski) asimilator, vok. jed. asimilatore, instr. jed. asimilatorom asimilatorka, dat. jed. asimilatorki asimilatorski asistent, gen. jed. asistenta, gen. mn. asistenata asistentkinja asistentski asket (asketa), gen. jed. asketa asketa (asket), gen. jed. askete asocijalan, asocijalna, odr. vid asocijalni asonanca, gen. mn. asonanci aspekat (aspekt), gen. jed. aspekta, gen. mn. aspekata aspekt (aspekat), gen. jed. aspekta, gen. mn. aspekata aspirant, gen. jed. aspiranta, gen. mn. aspiranata aspirator astal, gen. jed. astala Astek, vok. jed. Astee, nom. mn. Asteci, gen. mn. Asteka astma, gen. mn. astma / astmi astmatian, astmatina, odr. vid astmatini astmatiar, vok. jed. asmatiaru/asmatiare, instr. jed. astmatiarom/asmatiarem astmatiarka, dat. jed. astmatiarki, gen. mn. astmatiarki astmatini astr. (skr. astronomski) asimilatorki, gen. mn. gl. pril. sad.

astrofiziar, vok. astrpofiziaru/astrofiziare, astrofiziarom/astrofiziarem

instr.

jed. jed.

atletiar, vok. jed. atletiaru/atletiare, instr. jed. atletiarom/atletiarem atletiarka, dat. jed. atletiarki, gen. mn. atletiarki atletski atmosfera atoksian, atoksina, odr. vid atoksini atrijum atrofija Au (skr. aurum, zlato) audijencija auditorijum augm. (skr. augmentativ) Aurelije (vlast. ime), gen jed. Aurelija, vok. jed. Aurelije, instr. jed. Aurelijem Aurelijev Australija Australijanac, gen. jed. Australijanca, vok. jed. Australijane, gen. mn. Australijanaca Australijanev Australijanka, dat. jed. Australijanki, gen. mn. Australijanki australijski Austrija Austrijanac, gen .jed. Austrijanca, vok. jed. Austrijane, gen. mn. Austrijanaca Austrijanev Austrijanka, dat. jed. Austrijanki, gen. mn. Austrijanki austrijanski (austrijski) austrijski (austrijanski) Austrougarska, gen. jed. Austougarske, dat. jed. Austrougarskoj austrougarski aut, nom. mn. auti autentinost, gen. jed. autentinosti, instr. jed. autentinou/autentinosti auto, nom. mn. auti autobiograf
95

astrofiziarka, dat. jed. astrofiziarki, gen. mn. astrofiziarki astrofizika, dat. jed. astrofizici astrol. (skr. astroloki) astrolog, vok. jed. astroloe, nom. mn. astrolozi astrologija astroloki astrolokinja astromagazin astron. (skr. astronomski) asura (hasura) .at (internetski domen Austrije) atak, gen. jed. ataka, nom. mn. ataci, gen. mn. ataka atae, gen. jed. ataea, vok. jed. ataeu, nom. mn. ataei, gen. mn. ataea ateist (ateista), gen. jed. ateista ateista (ateist), gen. jed. ateiste ateistkinja atelje, gen. jed. ateljea, nom. mn. ateljei, gen. mn. ateljea atentator, vok. atentatorom jed. atentatore, instr. jed.

atentatorka, dat. jed. atentatorki, gen. mn. atentatorki atentatorski Atina Atinjanin, nom. mn. Atinjani Atinjanka, dat. jed. Atinjanki, gen. mn. Atinjanki Atinjankin atipinost, gen. jed. atipinosti, atipinou/ atipinosti atlantski Atlantski okean atlet (atleta), gen. jed. atleta atleta (atlet), gen. jed. atlete instr. jed.

autobiografija autobiografkinja autobiografski autobravar, vok. jed. autobravaru/autobravare, instr. jed. autobravarom/autobravarem autodidakt, gen. jed. autodidakta, gen. mn. autodidakta autodjelovi autoelektriar, vok. jed. autoelektriaru/ autoelektriare, instr. jed. autoelektriarom/ autoelektriarem autogol, gen. jed. autogola autogram autohipnoza autohton, autiohtona, odr. vid autohtoni autohtonost, gen. jed. autohtonosti, instr. jed. autohtonou/autohtonosti autokefalan, autokefalna, odr. vid autokefalni autokefalija autokefalnost, gen. jed. autokefalnosti, instr. jed. autokefalnou/ autokefalnosti autoklub autokratija autokratski autokritian, autokritina, odr. vid autokritini autokritika, dat. jed. autokritici autolakirer, vok. jed. autolakireru, instr. jed. autolakirerom autolimar, vok. jed. autolimaru/autolimare, instr. jed. autolimarom/autolimarem automehaniar, vok. jed. automehaniaru/ automehaniare, instr. jed. automehaniarom/ autiomehaniarem automobilist automobilista automobilista automobiliste (automobilista), (automobilist), gen. gen. jed. jed.

Autonomna Pokrajina Vojvodina autoportret autopraonica autoput autoradionica autostop autostoper, vok. jed. autostoperu, instr. jed. autostoperom autostoperka, dat. jed. autostoperki, gen. mn. autostoperki autosugestija autsajder, vok. autsajderom avangarda avangardist avangardista avangardista avangardiste avangardistkinja avangardan, avangardna, odr. vid avangardni avanturist (avanturista), gen. jed. avanturista avanturista (avanturist), gen. jed. avanturiste avanturistiki avanturistkinja avenija averzija avet, gen. jed. aveti, instr. jed. aveti/aveu avetinja avetinjski Avganistan Avganistanac, gen. jed. Avganistanca, vok. jed. Avganistane, gen. mn. Avganistanaca Avganistanev Avganistanka, dat. jed. Avganistanki, gen. mn. Avganistanki avganistanski Avgust (vlast. ime)
96

jed.

autsajderu,

instr.

jed.

avan, gen. jed. avana, gen. mn. avana (avangardista), (avangardist), gen. gen. jed. jed.

automobilistkinja auto-moto-drutvo

avgust (mjesec) Avgustin (vlast. ime) avijacija avijatiar, vok. jed. avijatiaru/avijatiare, instr. jed. avijatiarom/avijatiarem avijatiarka, dat. jed. avijatiarki, gen. mn. avijatiarki avijatika, dat. jed. avijatici aviomaterijal aviomehaniar, vok. jed. aviomehaniaru/ aviomehaniare, instr. jed. aviomehaniarom/ aviomehaniarem avion avlija avlijski Avnoj (AVNOJ) (skr. Antifaistiko narodnog osloboenja Jugoslavije) Avram (vlast. ime) azbest azbestni azbuni azbuka, dat. jed. azbuci Azijac (Azijat), vok. jed. Azije, instr. jed. Azijcem, nom. mn. Azijci, gen. mn. Azijaca Azijev Azijat (Azijac), vok. jed. Azijate, instr. jed. Azijatom, nom. mn. Azijati, gen. mn. Azijata Azijatov Azijka (Azijatkinja), dat. jed. Azijki, gen. mn. Azijki Azijatkinja (Azijka), dat. jed. Azijatkinji, gen. mn. Azijatkinja azijski azil azilant, gen. jed. azilanta, gen. mn. azilanata azilantkinja azilski adaja
97

adajin

B B (skr. bor) .ba (internetski domen Bosne i Hercegovine) baba babac, gen. jed. bapca, gen. mn. babaca babaroga, dat. jed. babarogi babica babiin babine bablji babura

vijee

baca, gen. jed. bacaa, vok. jed. bacau, instr. jed. bacaem bacaica bacaiin bacil baciti (baiti), prez. bacim, gl. prid. trp. baen baiti (baciti), prez. baim, gl. prid. trp. baen Baka Topola (top.) Bako Dobro Polje (top.), gen. jed. Bakoga Dobrog Polja Bakopoljac, nom. mn. Bakopoljci, gen. mn. Bakopoljaca Bakopoljev Bakopoljka, dat. jed. Bakopoljki, gen. mn. Bakopoljki Bakopoljkin bava, gen. mn. baava Badnjak (Badnji dan) badnjak (drvo), gen. jed. badnjaka, nom. mn. badnjaci Badnje vee, gen. jed. Badnje veeri Badnji dan bada

baga, gen. jed. bagaa, instr. jed. bagaem bagerist (bagerista), gen. jed. bagerista bagerista (bagerist), gen. jed. bageriste bageristkinja bahanalija bahatost, gen. jed. bahatosti, instr. jed. bahatou/ bahatosti bajagi bajalica bajonet bajpas bajrak (barjak), nom. mn. bajraci bajraktar (barjaktar), bajraktaru/bajraktare, bajraktarom/bajraktarem Bajram (prazn.) baka, dat. jed. baki bakica, vok. jed. bakice bakiin bakin bakra, gen. jed. bakraa, instr. jed. bakraem bakroreev bakrorezac, gen. jed. bakroresca, vok. jed. bakroree, instr. jed. bakrorescem, gen. mn. bakrorezaca baksuz baksuzan, baksuzna, odr. vid baksuzni baksuzluk, nom. mn. baksuzluci baktati se, prez. bakem se, imper. baki se, gl. pril. sad. bakuu se, gl. im. baktanje bakterijski bakteriolog, vok. jed. bakterioloe, nom. mn. bakteriolozi bakteriologija bakteriolokinja bal balavac, gen. jed. balavca, vok. jed. balave, gen. mn. balavaca
98

balavad, gen. jed. balavau/ balavadi balavev balavica balaviin

balavadi,

instr.

jed.

balave, gen. jed. balaveta

balavost, gen. jed. balavosti, instr. jed. balavou/ balavosti balak, gen. jed. balaka, nom. mn. balaci, gen. mn. balaka Balkan Balkanac, gen. jed. Balkanca, vok. jed. Balkane, gen. mn. Balkanaca

vok. instr.

jed. jed.

Balkanev Balkanka, dat. jed. Balkanki, gen. mn. Balkanki balkanski Balkanski rat (ist.) Balkansko poluostrvo balski Bala (vlast. ime) Balii (vlast. ime) baltiki Baltiko more Baltik (top.) baltoslovenski balsam (balzam), gen. jed. balsama balsamovati (balzamovati), prez. balsamujem, gl. pril. sad. balsamujui, gl. im. balsamovanje balzam (balsam), gen. jed. balzama balzamovati (balsamovati), prez. balzamujem, gl. pril. sad. balzamujui, gl. im. balzamovanje bambus Banaanin, nom. mn. Banaani Banaaninov Banaanka, dat. jed. Banaanki, gen. mn. Banaanki Banaankin Banat

banin (bankin) bandera bandoglav, bandoglava, odr. vid bandoglavi bandoglavac, gen. jed. bandoglavca, vok. jed. bandoglave, gen. mn. bandoglavaca bandoglavev bandoglavka, dat. jed. bandoglavki, gen. mn. bandoglavki banica baniin Banija Banijac, gen. jed. Banijca, vok. jed. Banije, gen. mn. Banijaca Banijev Banijka, dat. jed. Banijki, gen. mn. Banijki bankin (banin) banuti, prez. banem Banjani (geogr.) Banjanin, nom. mn. Banjani Banjaninov Banjanka, dat. jed. Banjanki, gen. mn. Banjanki Banja Luka (Banjaluka), gen. jed. Banje Luke Banjaluka (Banja Luka), gen. jed. Banjaluke Banjaluanin, nom. mn. Banjaluani Banjaluaninov Banjaluanka, dat. jed. Banjaluanki, gen. mn. Banjaluanki Banjaluankin banjaluki Baoii (vlast. ime; top.) bapski baraba barapski bareina barijum barjak (bajrak), gen. jed. barjaka, nom. mn. barjaci
99

barjaktar (bajraktar), barjaktaru/barjaktare, barjaktarom/barjaktarem barok bas, nom. mn. basovi

vok. instr.

jed. jed.

basist (basista), gen. jed. basista basista (basist), gen. jed. basiste basistkinja basketbol, gen. jed. basketbola basna bastadur bastaduran, bastadurna, odr. vid bastadurni Ba-elik, gen. jed. Ba-elika, vok. jed. Baelie baibozuki baibozuk, nom. mn. baibozuci bata batica batovan batovanka, dat. jed. batovanki, gen. mn. batovanki batai (dem. od batak) bataina (augm. od batak) batak, gen. jed. bataka, nom. mn. bataci batal (neprom. prid.) batal rabota, gen. jed. batal rabote bataljon baterijski batli (srean) bauljati, prez. bauljam, gl. pril. sad. bauljajui, gl. im. bauljanje bazd, gen. jed. bazda bazdjeti (baeti), prez. bazdim, impf. baah, gl. pril. sad. bazdei, gl. prid. rad. bazdio/bazdjela bazen bazilika, dat. jed. bazilici badarina

baeti (bazdjeti), prez. bazdim, impf. baah, gl. prid. rad. bazdio/baela b.b. (skr. bez broja) bdjeti, prez. bdim/bdijem, impf. beh, imper. bdi/bdij, gl. prid. rad. bdio/bdjela, gl. im. bdjenje .be (internetski domen Belgije) bebica bebiin bebisiterka, dat. jed. bebisiterki, gen. mn. bebisiterki Beir-beg, vok. jed. Beir-bee Be, instr. Beom beiti, prez. beim, impf. beah, gl. pril. sad. beei, gl. im. beenje Belija, gen. jed. Belije, vok. jed. Belijo Belijin Belijka, dat. jed. Belijki, gen. mn. Belijki Belijkin Beki knjievni dogovor Beki kongres (istor.) beg, vok. jed. bee, nom. mn. begovi, gen. mn. begova begovica begoviin bejzbol bekhend (tenis) Belgijanac, gen. jed. Belgijanca, Belgijane, gen. mn. Belgijanaca Belgijanev Belgijanka, Belgijanki Belgijankin belgijski Beograd beogradski Beograanin, nom. mn. Beograani Beograaninov
100

Beograanka, dat. jed. Beograanki, gen. mn. Beograanki Beograankin bepad, gen. bepadi, instr. bepau/bepadi bepe, gen. bepeta bera, vok. jed. berau, instr. jed. beraem beraica beraiin beriet berber (berberin), vok. jed. berberu, instr. jed. berberom, nom. mn. berberi berberin (berber), vok. jed. berberine, instr. jed. berberinom, nom. mn. berberi Berlin Berlinac, gen. jed. Berlinca, vok. jed. Berline, gen. mn. Berlinaca Berlinev Berlinka, dat. jed. Berlinki, gen. mn. Berlinki Berlinkin Berlinski kongres (istor.) berza berzanski besan (koji je bez sna), besana, odr. vid besani besavjestan, besavjesna, odr. vid besavjesni bescijenje, gen. bescijenjem jed. bescijenja, instr. jed.

vok.

jed.

besciljan, besciljna, odr. vid besciljni bescvjetnica bescvjetniki besjeda (beeda) besjediti (beediti), prez. besjedim, impf. besjeah, gl. prid. rad. besjedio/besjedila besjednica (beednica), nom. mn. besjednice besjedniin (beedniin) besjedniki (beedniki) besjednik (beednik), vok, jed. besjednie, nom. mn. besjednici

dat.

jed.

Belgijanki,

gen.

mn.

besjednitvo (beednitvo), besjednitava/ besjednitva beshljebica beskamatni

gen.

mn.

bespomoan, bespomona, odr. vid bespomoni bespomonost, gen. jed. bespomonosti, instr. jed. bespomonou/ bespomonosti besposlen (bespoljen), besposlena, odr. vid besposleni besposliar, vok. jed. besposliaru/besposliare, instr. jed. besposliarom/besposliarem besposliariti, prez. besposliarim, gl. pril. sad. besposliarei, gl. im. besposliarenje besposliarka, dat. jed. besposliarki, gen. mn. besposliarki bespotreban, bespotrebna, odr. vid bespotrebni bespoljen (besposlen), bespoljena, odr. vid bespoljeni bespovratan, bespovratna, odr. vid bespovratni bespredmetan, bespredmetni bespredmetna, odr. vid

beskimenjak, vok. jed. beskimenjae, nom. mn. beskimenjaci besklasan, besklasna, odr. vid besklasni beskompromisan, beskompromisna, odr. vid beskompromisni beskonaan, beskonana, odr. vid beskonani beskonanost, gen. jed. beskonanosti, instr. jed. beskonanou/ beskonanosti beskraj, instr. jed. beskrajem beskrajan, beskrajna, odr. vid beskrajni beskrajnost, gen. jed. beskrajnosti, instr. jed. beskrajnou/beskrajnosti beskrupulozan, beskrupulozna, odr. vid beskrupulozni beskrupuloznost, gen. jed. beskrupuloznosti, instr. jed. beskrupuloznou/ beskrupuloznosti beskrvan, beskrvna, odr. vid beskrvni beskrvnost, gen. jed. beskrvnosti, instr. jed. beskrvnou/beskrvnosti beskuniki beskunik, vok. jed. beskunie, nom. mn. beskunici besmisao, gen. jed. besmisla besmislen, besmislena, odr. vid besmisleni besmislenost, gen. jed. besmislenosti, instr. jed. besmislenou/besmislenosti besmrtan, besmrtna, odr. vid besmrtni besmrtniki besmrtnik, vok. jed. besmrtnie, nom. mn. besmrtnici besmrtnost, gen. jed. besmrtnosti, instr. jed. besmrtnou/besmrtnosti bespamee, gen. jed. bespamea, instr. jed. bespameem bespametan, bespametna, odr. vid bespametni besplatan, besplatna, odr. vid besplatni
101

bespredmetnost, gen. jed. bespredmetnosti, instr. jed. bespredmetnou/ bespredmetnosti besprekoran (besprijekoran), besprekorna, odr. vid besprekorni besprijekoran (besprekoran), besprijekorna, odr. vid besporijekorni besprekornost (besprijekornost), gen. jed. besprekornosti, instr. jed. besprekornou/ besprekornosti besprijekornost (besprekornost), gen. jed. besprijekornosti, instr. jed. besprijekornou/ besprijekornosti besprimjeran, besprimjerna, odr. vid besprimjerni bespue, gen. jed. bespua, instr. jed. bespuem besputica besraman, besramna, odr. vid besramni besramnica besramniin besramniki besramnik, vok. jed. besramnie, nom. mn. besramnici bestidnica bestidniin

bestidniki bestidnik, bestidnici vok. jed. bestidnie, nom. mn.

beednik (besjednik), vok. jed. beednie, nom. mn. beednici beednitvo (besjednitvo), gen. jed. beednitva, gen. mn. beednitava/ beednitva bezakonik, bezakonici vok. jed. bezakonie, nom.mn.

bestjelesan, bestjelesna, odr. vid bestjelesni bestjelesnost, gen. jed. bestjelesnosti, instr. jed. bestjelesnou/ bestjelesnosti bestraga (uzvik) bestrva (pril.) bestseler, instr. jed. bestselerom besubjekatski besue, gen. jed. besua, instr. jed. besuem besvijest, gen. jed. besvijesti, instr. jed. besvijeu/ besvijesti besvjesnost, gen. jed. besvjesnosti, instr. jed. besvjesnou/besvjesnosti besvjestan, besvjesna, odr. vid besvjesni beasnik, vok. jed. beasnie, nom. mn. beasnici beastiti, prez. beastim, impf. beaah, gl. prid. trp. beaen, gl. pril. sad. beastei, gl. im. beaenje beae, gen. jed. beaa, instr. jed. beaem, nom. mn. beaa beednost, gen. jed. beednosti, instr. jed. beednou/beednosti beutan, beutna, odr. vid beutni beutnost, gen. jed. beutnosti, instr. jed. beutnou/beutnosti Beka, dat. Beki beuman, beumna, odr. vid beumni beumnost, gen. jed. beumnosti, instr. jed. beumnou/beumnosti beeda (besjeda) beediti (besjediti), prez. beedim, impf. beeah, gl. pril. sad. beedei, gl. prid. rad. beedio/beedila, gl. im. beeenje beednica (besjednica), vok. jed. beednice beedniin beedniki (besjedniki)

bezakonje, gen. jed. bezakonja, instr. jed. bezakonjem, nom. mn. bezakonja bezazlen, bezazlena, odr. vid bezazleni bezazlenost, gen. jed. bezazlenosti, instr. jed. bezazlenou/bezazlenosti bezbjedan, bezbjedna, odr. vid bezbjedni bezbjednostan, bezbjednosni bezbjednost, gen. jed. bezbjednosti, instr. jed. bezbjednou/bezbjednosti bezbrian, bezbrina, odr. vid bezbrini bezbrinost, gen. jed. bezbrinosti, instr. jed. bezbrinou/bezbrinosti bezbrojan, bezbrojna, odr. vid bezbrojni bezbrojnost, gen. jed. bezbrojnosti, instr. jed. bezbrojnou/bezbrojnosti bezdan, gen. jed. bezdana, nom. mn. bezdani bezduan, bezduna, odr. vid bezduni bezdunost, gen. jed. bezdunosti, instr. jed. bezdunou/bezdunosti bezemlja, vok. jed. bezemljau, instr. jed. bezemljaem bezgrean, bezgrena, odr. vid bezgreni bezgrenost, gen. jed. bezgrenosti, instr. jed. bezgrenou/bezgrenosti bezimen, bezimena, odr. vid bezimeni bezimenost, gen. jed. bezimenosti, instr. jed. bezimenou/bezimenosti bezlinost, gen. jed. bezlinosti, instr. jed. bezlinou/bezlinosti bezlistan, bezlisna, odr. vid bezlisni bezloban, bezlobna, odr. vid bezlobni bezlobnost, gen. jed. bezlobnosti, instr. jed. bezlobnou/bezlobnosti
102

bezbjednosna,

odr.

vid

bezmalo (pril.) bezmirisan, bezmirisna, odr. vid bezmirisni bezmirisnost, gen. jed. bezmirisnosti, instr. jed. bezmirisnou/ bezmirisnosti bezmjeran, bezmjerna, odr. vid bezmjerni bezmjernost, gen. jed. bezmjernosti, instr. jed. bezmjernou/bezmjernosti bezmlijean bezmlijena, odr. vid bezmlijeni bezmlijenost, gen. jed. bezmlijenosti, instr. jed. bezmlijenou/bezmlijenosti beznaajan, beznaajna, odr. vid beznaajni beznaajnost, gen. jed. beznaajnosti, instr. jed. beznaajnou/beznaajnosti bezobratina bezobraznica, vok. jed. bezobraznice bezobrazniin bezobraznik, vok. jed. bezobraznie, nom. mn. bezobraznici bezobziran, bezobzirna, odr. vid bezobzirni bezobzirnost, gen. jed. bezobzirnosti, instr. jed. bezobzirnou/bezobzirnosti bezoan, bezona, odr. vid bezoni bezonica, vok. jed. bezonice bezoniin bezoniki bezonik, vok. jed. bezonie, nom. mn. bezonici bezonost, gen. jed. bezonosti, instr. jed. bezonou/bezonosti bezosjeajan (bezoeajan) bezosjeajna, odr. vid bezosjeajni bezosjeajnost (bezoeajnost), gen. jed. bezosjeajnosti, instr. jed. bezosjeajnou/ bezosjeajnosti bezoeajan (bezosjeajan), bezoeajna, odr. vid bezoeajni bezoeajnost (bezosjeajnost), gen. jed. bezoeajnosti, instr. jed. bezoeajnou/ bezoeajnosti bezrjean, bezrjena, odr. vid bezrjeni bezub, bezuba, odr. vid bezubi
103

bezubost, gen. jed. bezubou/ bezubosti

bezubosti,

instr.

jed.

bezuean (bezutjean), bezuena, odr. vid bezueni bezuenost (bezutjenost), bezuenosti, instr. bezuenou/bezuenosti gen. jed. jed.

bezukusan, bezukusna, odr. vid bezukusni bezukusnost, gen. jed. bezukusnosti, instr. jed. bezukusnou/bezukusnosti bezuman, bezumna, odr. vid bezumni bezumnica, vok. jed. bezumnice bezumniin bezumniki bezumnik, vok. jed. bezumnie, nom. mn. bezumnici bezumnost, gen. jed. bezumnosti, instr. jed. bezumnou/bezumnosti bezustavan, bezustavna, odr. vid bezustavni bezustavnost, gen. jed. bezustavnosti, instr. jed. bezustavnou/bezustavnosti bezuspjean, bezuspjena, odr. vid bezuspjeni bezuspjenost, gen. jed. bezuspjenosti, instr. jed. bezuspjenou/ bezuspjenosti bezutjean (bezuean), bezutjena, odr. vid bezutjeni bezutjenost (bezuenost), bezutjenosti, instr. bezutjenou/bezutjenosti bezvjerica bezvjerje, gen. jed. bezvjerja, bezvjerjem, nom. mn. bezvjerja instr. jed. gen. jed. jed.

bezvjernik, vok. jed. bezvjernie, nom. mn. bezvjernici bezvlae, gen. jed. bezvlaa, bezvlaem, nom. mn. bezvlaa instr. jed.

bezvodan, bezvodna, odr. vid bezvodni bezvodnost, gen. jed. bezvodnosti, instr. jed. bezvodnou/bezvodnosti bezvoljan, bezvoljna, odr. vid bezvoljni

bezvoljnost, gen. jed. bezvoljnosti, instr. jed. bezvoljnou/bezvoljnosti bezvredniji (komp. od bezvrijedan) bezvrijedan, bezvrijedna, odr. vid bezvrijedni bezvrijednost, gen. jed. bezvrijednosti, instr. jed. bezvrijednou/ bezvrijednosti bezvuan, bezvuna, odr. vid bezvuni bezvunost, gen. jed. bezvunosti, instr. jed. bezvunou/bezvunosti beian, beina, odr. vid beini beinost, gen. jed. beinou/beinosti beilnost, gen. jed. beilnou/beilnosti beinosti, instr. jed.

biciklistiki biciklistkinja bievan, bievana, odr. vid bievani bievati, prez. biujem, imper. biuj, gl. pril. sad. biujui, gl. prid. trp. bievan, gl. im. bievanje bii (dem. od bi i od bik) bidermajer, instr. jed. bidermajerom bife, gen. jed. bifea, dat. jed. bifeu, instr. jed. bifeom, nom. mn. bifei, gen. mn. bifea BiH (skr. Bosna i Hercegovina) BiH (Meunarodna auto-oznaka za Bosnu i Hercegovinu) bh. (skr. bosanskohercegovaki) bijeda bijedan, bijedna, odr. vid bijedni bijednost, gen. jed. bijednou/bijednosti bijedniin bijedniki bijednik, vok. jed. bijednie, nom. mn. bijednici bijeg, nom. mn. bjegovi bijel, bijela, odr. vid bijeli bijelac, gen. jed. bijelca, vok.jed. bijele, gen. mn. bijelaca bijelev Bijele Rudine (geogr.) Bijeli Pavle (vlast. ime) bijeliti (initi bijelim), prez. bijelim, impf. bijeljah, gl. pril. sad. bijelei, gl. prid. trp. bijeljen, gl. im. bijeljenje Bijelo Polje (vlast. ime) bijeljenje bijeljeti (postajati bijel), prez. bijelim, impf. bijeljah, gl. pril. sad. bijelei, gl. im. bijeljenje bijes, nom. mn. bjesovi bijesan, bijesna, odr. vid bijesni bijednosti, instr. jed.

beilan, beilna, odr. vid beilni beilnosti, instr. jed.

beivotan, beivotna, odr. vid beivotni beivotnost, gen. jed. beivotosti, instr. jed. beivotnou/ beivotnosti beuan, beuna, odr. vid beuni beunost, gen. jed. beunosti, instr. jed. beunou/beunosti beti, prez. bdim/bdijem, impf. bah, imper. bdi/ bdij, gl. prid. rad. bdio/bela, gl. im. benje .bg (internetski domen Bugarske) Biblija (Sveto pismo) biblijski bibliofil bibliofilka, dat. jed. bibliofilki, gen. mn. bibliofilki bibliograf bibliografija bibliografkinja biblioteki biblioteka, dat. jed. biblioteci bicikl (biciklo), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikli, gen. mn. bicikala biciklo (bicikl), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikla, gen. mn. bicikala biciklist (biciklista), gen. jed. biciklista biciklista (biciklist), gen. jed. bicikliste
104

bijednica, vok. jed. bijednice

bijesnjeti, prez. bijesnim, gl. pril. sad. bijesnei, gl. im. bijenjenje bilabijal bilabijalan, bilabijalna, odr. vid bilabijalni bilijar, instr. jed. bilijarom/ bilijarem bilijar-klub bilo iji (iji bilo) bilo kakav (kakav bilo) bilo koji (koji bilo) bilo koliki (koliki bilo) bilo to (to bilo) Biljarda biljeg, nom. mn. biljezi biljega, dat. jed. biljezi biljeiti, prez. biljeim, impf. biljeah, gl. pril. sad. biljeei, gl. prid. trp. biljeen, gl. im. biljeenje biljenica biljeniki biljenik, vok. jed. biljenie, nom. mn. biljenici biljojed biobibliograf biobibliografija biogeneza Biogradska gora biohemiar, vok. jed. biohemiaru/biohemiare, instr. jed. biohemiarom/biohemiarem biohemiarka, dat. jed. biohemiarki, gen. mn. biohemiarki biohemija biohemijski biol. (skr. bioloki) biolog, vok. jed. bioloe, nom. mn. biolozi biologija bioloki biolokinja bionjaa birokrat (birokrata), gen. jed. birokrata
105

birokrata (birokrat), gen. jed. birokrate birokratija birokratski bisergrana biserzubi bista, gen. jed. biste, gen. mn. bista bistijerna bistrook, bistrooka, odr. vid bistrooki bistrouman, bistroumna, odr. vid bistoumni bistroumlje, gen. jed. bistroumlja, instr. jed. bistroumljem, nom. mn. bistroumlja bistroumnost, gen. jed. bistroumnosti, instr. jed. bistroumnou/ bistroumnosti biti, prez. jesam/sam, jesi/si, jest(e)/je, jesmo/smo, jeste/ste, jesu/su; prez. budem, bude, bude, budemo, budete, budu; impf. bijah/ bjeh, bijae/bjee, bijae/bjee, bijasmo/bjesmo, bijaste/bjeste, bijahu/ bjehu; aor. bih, bi, bi, bismo, biste, bi/bie bitka, dat. jed. bici/bitki, gen. mn. bitaka Bitka na Carevom Lazu (istor.) Bitka na Fundini (istor.) Bitka na Mojkovcu (istor.) Bitka na Sutjesci (istor.) Bitka za Pljevlja (istor.) bivo, gen. jed. bivola, nom. mn. bivoli bivolica, vok. jed. bivolice bivoliin biznismen biuterija bjanko mjenica bjedniji (komp. od bijedan) bjegunac, gen. jed. bjegunca, vok. jed. bjegune, instr. jed. bjeguncem, gen. mn. bjegunaca bjegunev bjegunica bjeguniin bjekstvo, gen. mn. bjekstava/bjekstva

bjelance, gen. jed. bjelanca/bjelanceta, nom. mn. bjelanca, gen. mn. bjelanaca bjelanevina bjelanevinast, bjelanevinasti bjelanevinasta, odr. vid

bjelji (komp. od bijel) bjesnilo bjesnjeti, prez. bjesnim, gl. prid. rad. bjesnio/ bjesnjela, gl. pril. sad. bjesnei, gl. im. bjenjenje bjesomuan, bjesomuna, odr. vid bjesomuni bjesomunica bjesomunik, vok. jed. bjesomunie, nom. mn. bjesomunici bjesomunost, gen. jed. bjesomunosti, instr. jed. bjesomunou/ bjesomunosti bjenji (komp. od bijesan) bjeati, prez. bjeim, impf. bjeah, gl. pril. sad. bjeei, gl. im. bjeanje blaenje blagodet, gen. jed. blagodeu/ blagodeti blagodeti, instr. jed.

bjelasati se, prez. bjelasam se, gl. pril. sad. bjelasajui se, gl. im. bjelasanje bjelcat, bjelcata, odr. vid bjelcati Bjelice (geogr.; crnogorsko pleme) bjelilo bjelkast, bjelkasta, odr. vid bjelkasti bjelobrad, bjelobrada, odr. vid bjelobradi bjelodan, bjelodana, odr. vid bjelodani bjeloglav, bjeloglava, odr. vid bjeloglavi bjelogorica bjelokos, bjelokosa, odr. vid bjelokosi Bjelopavli, nom. mn. Bjelopavlii Bjelopavlii (top.) bjelopavliki Bjelopoljac, gen. jed. Bjelopoljca, vok. jed. Bjelopolje, gen. mn. Bjelopoljaca Bjelopoljev Bjelopoljka, dat. jed. Bjelopoljki, gen. mn. Bjelopoljki Bjelopoljkin bjelopoljski Bjelorus Bjelorusov Bjelorusija bjeloruski Bjeloruskinja Bjeloruskinjin bjelosvjetski Bjeloi (vlast. ime) bjelouka, dat. jed. bjelouki, gen. mn. bjelouki Bjelova (vlast. ime) bjelutak, gen. jed. bjelutka, gen. mn. bjelutaka
106

blagodetan, blagodetna, odr. vid blagodetni blagorjeiv, blagorjeiva, odr. vid blagorjeivi blagorjeivost, gen. jed. blagorjeivosti, instr. jed. blagorjeivou/ blagorjeivosti blagorodan, blagorodna, odr. vid blagorodni blagorodnost, gen. jed. blagorodnosti, instr. jed. blagorodnou/ blagorodnosti blagosiljati, prez. blagosiljam, gl. pril. sad. blagosiljajui, gl. im. blagosiljanje blagosloviti, prez. blagoslovim, gl. prid. trp. blagosloven/blagoslovljen blagovijesni (od Blagovijesti) Blagovijesti blagovremen, blagovremeni blagovremena, odr. vid

blagovremenost, gen. jed. blagovremenosti, instr. jed. blagovremenou/ blagovremenosti blatiti, prez. blatim, impf. blaah, gl. pril. sad. blatei, gl. prid. trp. blaen, gl. im. blaenje blavor (lat. Ophisaurus apodus Pallas, vrsta gutera) Blaena Ozana Blao, gen. Blaa, vok. Blao

Blaov blijed, blijeda, odr. vid blijedi blijedocrven, blijedocrveni blijedocrvena, odr. vid

boiti se, prez. boim se, impf. boah se, gl. pril. sad. boei se, gl. im. boenje boka, dat. jed. boki, gen. mn. boki boem, vok. jed. boemu bofl bog, vok. jed. boe, nom. mn. bogovi Bog, vok. Boe bogami (uzv.) bogamu (uzv.) bogatstvo, gen. mn. bogatstava/bogatstva boginja bogati (uzv.) bogme (rijeca) bogobojaznost, gen. jed. bogobojaznosti, instr. jed. bogobojaznou/bogobojaznosti bogobojaljiv, bogobojaljivi bogobojaljiva, odr. vid

blijedoplav, blijedoplava, odr. vid blijedoplavi blijedozelen, blijedozelena, odr. vid blijedozeleni blijedjeti (blijeeti), prez. blijedim, impf. bijeah, gl. pril. sad. blijedei, gl. prid. rad. blijedio/blijedjela, gl. im. blijeenje blijeeti (blijedjeti), prez. blijedim, impf. blijeah, gl. pril. sad. blijedei, gl. prid. rad. blijedio/blijeela, gl. im. blijeenje blijesak, gen. jed. blijeska, nom. mn. blijesci/bljeskovi, gen. mn. blijesaka/bljeskova blijesnuti (bljesnuti), prez. blijesnem, aor. blijesnuh, gl. pril. pro. blijesnuvi blijetati, prez. blijetim, gl. pril. sad. blijetei, gl. im. blijetanje blizanac, gen. jed. blizanca, vok. jed. blizane, gen. mn. blizanaca blizanev bliznakinja bludnica bludniin bludniki bludnik, vok. jed. bludnie, nom. mn. bludnici bludjeti (blueti), prez. bludim, impf. bluah, gl. pril. sad. bludei, gl. prid. rad. bludio/bludjela, gl. im. bluenje blueti (bludjeti), prez. bludim, impf. bluah, gl. pril. sad. bludei, gl. prid. rad. bludio/bluela, gl. im. bluenje Blumfild (vlast. ime) bljei (komp. od blijed) bljesnuti (blijesnuti), prez. bljesnem, aor. bljesnuh, gl. pril. pro. bljesnuvi bljetav, bljetava. odr. vid bljetavi bljetavost, gen. jed. bljetavosti, instr. jed. bljetavou/bljetavosti boica
107

bogobojaljivost, gen. jed. bogobojaljivosti, instr. jed. bogobojaljivou/ bogobojaljivosti bogojavljenski (od Bogojavljenje) Bogojavljenje, gen. jed. Bogojavljenja, instr. jed. Bogojavljenjem bogomrzac, gen. jed. bogomrsca, vok. jed. bogomre, gen. mn. bogomrzaca bogomrev bogoraditi, prez. bogoradim, impf. bogoraah, gl. pril. sad. bogoradei, gl. im. bogoraenje Bogorodica, vok. Bogorodice Bogorodiin bogovjetan, bogovjetna, odr. vid bogovjetni bogumil bogumilstvo, gen. bogumilstava/bogumilstva bohemist (bohemista), gen. jed. bohemista bohemista (bohemist), gen. jed. bohemiste bohemistkinja bojler Bojl-Mariotov zakon mn.

Boka Kotorska Boka, dat. Boki Bokelj, vok. jed. Bokelju, instr. jed. Bokeljom Bokeljev Bokeljka, dat. jed. Bokeljki, gen. mn. Bokeljki Bokeljkin bokokotorski Bokokotorski zaliv bokser, vok. jed. bokseru, instr. jed. bokserom boksme, instr. jed. boksmeom bokserice bolanda bole, bolea, odr. vid bolei bolesnica bolesniin bolesnik, vok. jed. bolesnie, nom. mn. bolesnici bolest, gen. jed. bolesti, instr. jed. boleu/bolesti bolestan, bolesna, odr. vid bolesni boleljiv, boleljiva, odr. vid boleljivi boletina bolnica bolniar, vok. jed. bolniaru/bolniare, instr. jed. bolniarom/bolniarem bolniarka, bolniarki dat. jed. bolniarki, gen. mn.

bos. (skr. bosanski) Bosfor (vlast. ime) bosforski bosiljak, gen. jed. bosiljka/bosioka, vok. jed. bosilje/bosioe bostan Bostani (vlast. ime) bosti, prez. bodem, imper. bodi, impf. bodijah, gl. prid. rad. bo/bola, gl. pril. sad. bodui, gl. prid. trp. boden, gl. im. bodenje bo. (skr. bonjaki) bonjaki Bonjak, vok. jed. Bonjae, nom. mn. Bonjaci Bonjakov Bonjakinja Bonjakinjin bot. (skr. botaniki/botanika) botaniar, vok. jed. botaniaru/botaniare, instr. jed. botaniarom/botaiarem botaniarka, dat. jed. botaniarki, gen. mn. botaniarki boza Boi Boina ostrva Boina pobuna (istor.) boini boji br. (skr. broj) brabonjak, gen. jed. brabonjka, brabonjci, gen. mn. brabonjaka nom. mn.

Boljevii (geogr.; crnogorsko pleme) boljitak, gen. jed. boljitka, nom. mn. boljici, gen. mn. boljitaka bombon bombonjera boravini boravite borilac, gen. jed. borioca, vok. jed. borioe, gen. mn. borilaca borioev Borka, dat. Borki Borkin
108

brabonjiti, prez. brabonjim, impf. brabonjah, gl. pril. sad. brabonjei, gl. im. brabonjenje brani Brajii (geogr.; crnogorsko pleme) brakolomnica, vok. jed. brakolomnice brakolomniin brakolomnik, vok. jed. brakolomnie, nom. mn. brakolomnici

brakolomstvo, brakolomstva

gen.

mn.

brakolomstava/

brbljivev brbljivica, vok. jed. brbljivice brbljiviin Breli (geogr.; crnogorsko pleme) bri, instr. jed. briem brkati, prez. brkam, gl. pril. sad. brkajui, gl. im. brkanje Brda (geogr.) brdski branin, nom. mn. brani Branin, nom. mn. Brani branski breme, gen. jed. bremena bremenit, bremenita, odr. vid bremeniti bremenitost, gen. jed. bremenitosti, instr. jed. bremenitou/bremenitosti bremenoa breskovaa breskva, gen. mn. bresaka brestov, brestova, odr. vid brestovi breza brezovik (brezova uma), nom. mn. brezovici Brezovik (top.) brei (dem. od brijeg), vok. jed. breiu, instr. jed. breiem breina (augm. od brijeg)

brani, vok. jed. braniu, instr. jed. braniem branik, nom. mn. branici branilac, gen. jed. branioca, vok. jed. branioe, gen. mn. branilaca branioev branitelj, vok. braniteljem braniteljka, braniteljki branilaki branilatvo, gen. mn. branilatava/branilatva branav (branjav), branava, odr. vid branavi brano branjav (branav), branjava, odr. vid branjavi bratanina bratani, vok. jed. brataniu, instr. jed. brataniem brati, prez. berem, imper. beri, gl. pril. sad. berui Bratogot (vlast. ime) Bratonoi, gen. jed. Bratonoia, vok. jed. Bratonoiu, instr. jed. Bratonoiem, nom. mn. Bratonoii Bratonoii pleme) bratoubilaki bratoubistvo, gen. bratoubistava/bratoubistva bratski bratstvenik, vok. jed. bratstvenie, nom. mn. bratstvenici bratstvo, gen. mn. bratstava/bratstva bratued bratueda brav bravlji brbljivac, gen. jed. brbljivca, vok. jed. brbljive, gen. mn. brbljivaca
109

jed.

branitelju,

instr. gen.

jed. mn.

dat. jed. braniteljki,

(geogr.;

crnogorsko bransko

bratoubica, vok. jed. bratoubico mn.

breuljak, gen. jed. breuljka, nom. mn. breuljci, gen. mn. breuljaka bridak, britka, odr. vid britki bridjeti (brieti), prez. bridim, impf. briah, gl. pril. sad. bridei, gl. prid. rad. bridio/bridjela, gl. im. brienje brieti (bridjeti), prez. bridim, impf. briah, gl. pril. sad. bridei, gl. prid. rad. bridio/briela, gl. im. brienje briga, dat. jed. brizi brija, vok. jed. brijau, instr. jed. brijaem brijanica

brijeg, nom. mn. bregovi brijest, nom. mn. brestovi Brijestovo (vlast. ime) brijee, gen. jed. brijea, instr. jed. brijeem brilijant, gen. mn. brilijanata Britanac, gen. jed. Britanca, vok. jed. Britane, gen. mn. Britanaca Britanev Britanija Britanka, dat. jed. Britanki, gen. mn. Britanki Britankin brian, brina, odr. vid brini briljiv, briljiva, odr. vid briljivi briljivost, gen. jed. briljivosti, instr. jed. briljivou/briljivosti brk, nom. mn. brkovi/brci broiti se, prez. broim se, impf. broah se, gl. pril. sad. broei se, gl. im. broenje broditi, prez. brodim, impf. broah, gl. pril. sad. brodei, gl. im. broenje brodogradilini brodogradilite brodolomac, gen. jed. brodolomca, vok. jed. brodolome, gen. mn. brodolomaca brodolomev brodolomnik, vok. jed. brodolomnie, nom. mn. brodolomnici brodovlasnica, vok. jed. brodovlasnice brodovlasniin brodovlasniki brodovlasnik, vok. jed. brodovlasnie, nom. mn. brodovlasnici brodovlasnitvo, gen. mn. brodovlasnitava/ brodovlasnitva broenje brojati (brojiti), prez. brojim, gl. pril. sad. brojei brojanica

brojiti (brojati), prez. brojim, impf. brojah, gl. pril. sad. brojei, gl. im. brojenje bronhijalni bronza bronzan, bronzana, odr. vid bronzani brstina brstiti, prez. brstim, impf. brah, gl. pril. sad. brstei, gl. prid. trp. bren, gl. im. brenje bruco, vok. jed. brucou, instr. jed. brucoem brucoki brucokinja brucokinjin brus brusiti, prez. brusim, impf. bruah, gl. pril. sad. brusei, gl. im. bruenje bruen, bruena, odr. vid brueni bruto dohodak, gen. jed. bruto dohotka, nom. mn. bruto dohoci, gen. mn. bruto dohodaka bruto teina brzak, gen. jed. brzaka, vok. jed. brzae, nom. mn. brzaci brzinometar, gen. jed. brzinometra, gen. mn. brzinometara brzinomjer, instr. jed. brzinomjerom brzometan, brzometna, odr. vid brzometni bre-bolje bubamara, gen. jed. bubamare bubreg, nom. mn. bubrezi bubrei (dem. od bubreg), vok. jed. bubreiu, instr. jed. bubreiem bubreni bubrenjak, gen. jed. bubrenjaka, nom. mn. bubrenjaci bubuljiav, bubuljiava, odr. vid bubuljiavi buati, prez. buim, imper. bui, gl. pril. sad. buei, gl. im. buanje bukati, prez. bukam, gl. pril. sad. bukajui, gl. im. bukanje bukuri, instr. jed. bukuriem
110

bunuti, prez. bunem, aor. bunuh, gl. pril. pro. bunuvi budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci budi bog s nama (budiboksnama) (uzv.) budiboksnama (budi bog s nama) (uzv.) budilnik, nom. mn. budilnici budist (budista), gen. jed. budista budista (budist), gen. jed. budiste budistiki budistkinja budto budui da Budunost (sport. klub) Budva Budvanin, nom. mn. Budvani Budvaninov Budvanka, dat. jed. Budvanki, gen. mn. Budvanki Budvankin budvanski budzato (rijeca) budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci bu, gen. jed. bui, instr. jed. buu/bui buati, prez. buam, gl. pril. sad. buajui, gl. im. buanje bug. (skr. bugarski) Bugarin, nom. mn. Bugari Bugarinov Bugarka, dat. jed. Bugarki, gen. mn. Bugarki Bugarkin Bugarska, gen. Bugarske, dat. Bugarskoj bugarski bujica bukirati, prez. bukiram, gl. pril. sad. bukirajui, gl. im. bukiranje bukureki Bukuret
111

Bukuretanac, gen. jed. Bukuretanca, vok. jed. Bukuretane, gen. mn. Bukuretanaca Bukuretanev Bukuretanka, dat. jed. Bukuretanki, gen. mn. Bukuretanki Bukuretankin buldog, vok. jed. buldoe, nom. mn. buldozi buldoer, instr. jed. buldoerom bulevar, instr. jed. bulevarom Bulevar kralja Nikole buljook, buljooka, odr. vid buljooki buljuk, nom. mn. buljuci bumerang, nom. mn. bumeranzi bunjite, gen. jed. bunjita, instr. jed. bunjitem, nom. mn. bunjita buregdija buregdinica burek, nom. mn. bureci burleska, dat. jed. burlesci/burleski, gen. mn. burleski buroaski buroazija butik, nom. mn. butici buva buzdovan, gen. jed. buzdovana .by (internetski domen Bjelorusije) C C (skr. ugljenik) C (skr. stepeni Celzijusovih) ca /cca (skr. lat. circa - oko, otprilike) .ca (internetski domen Kanade) cajtnot cakliti se, prez. caklim se, gl. pril. sad. caklei se, gl. im. cakljenje cakum-pakum Canis lupus (lat. vuk)

CANU (skr. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti) carevi, instr. jed. careviem carica, vok. jed. carice cariin carina carinarnica cariniki carinik, vok. jed. carinie, nom. mn. carinici carovati, prez. carujem, gl. pril. sad. carujui, gl. im. carovanje CD (skr. compact disc - kompakt disk) CD- ROM (skr. compact disc read-only memory - kompakt disk) CDNK (skr. Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika) CE (skr. Council of Europe - Savjet Evrope) CEEPUS (skr. Central Europeen Ehcange Program for University Studies) Ceklin (geogr.; crnogorsko pleme) centarfor, instr. jed. centarforom centilitar, gen. jed. centilitra, gen. mn. centilitara centimetar (santimetar), gen. jed. centimetra, gen. mn. centimetara centurija centurion cer ceremonija ceremonijalan, ceremonijalni cerov cerovina certifikat (sertifikat) cesta Cetinjanin, nom. mn. Cetinjani Cetinjanka, vok. jed. Cetinjanko Cetinje, gen. Cetinja, instr. Cetinjem Cetinjski ljetopis
112

Cetinjski manastir Cetinjsko pleme CG (skr. Crna Gora) cg (skr. centigram) .ch (internetski domen vajcarske) cicija cia ciati, prez. ciim, gl. pril. sad. ciei, gl. im. cianje Ciganin, nom. mn. Cigani ciganiti, prez. ciganim, impf, ciganjah, gl. pril. sad. ciganei, gl. im. ciganjenje Ciganka, dat. jed. Ciganki, gen. mn. Ciganki ciganski cigla, gen. mn. cigala/cigli cijediti, prez. cijedim, impf. cijeah, gl. pril. sad. cijedei, gl. prid. trp. cijeen, gl. im. cijeenje cije, gen. jed. cijei, instr. jed. cijeu/cijei cijena cijeniti, prez. cijenim, impf. cijenjah, gl. pril. sad. cijenei, gl. prid. trp. cijenjen, gl. im. cijenjenje cijenjen, cijenjena, odr. vid cijenjeni cijepati, prez. cijepam, gl. pril. sad. cijepajui, gl. im. cijepanje cijetka, dat. jed. cijetki, gen. mn. cijetki cijev, gen. jed. cijevi, instr. jed. cijevlju/cijevi Cijevna

ceremonijalna,

odr.

vid

cijevni cik-cak ciklini cilindar, gen. jed. cilindra, gen. mn. cilindara cilindrian, cilindrina, odr. vid cilindrini cinian, cinina, odr. vid cinini cinik, vok. jed. cinie, nom. mn. cinici cinizam, gen. jed. cinizma, gen. mn. cinizama cio, cijela, odr. vid cijeli cipancijeli, gen. cipancijeloga

cipcijeli, gen. cipcijeloga cirkulacija cirkusant, gen. mn. cirkusanata cirkus cirkusantkinja cirkusantski cirkuski cista cisterna (cistijerna) cistijerna (cisterna) citoplazma, gen. mn. citoplazmi citostatik, nom. mn. citostatici civilizacija civilizacijski (civilizacioni) civilizacioni (civilizacijski) cjedilo (edilo) cjelina cjelishodan, cjelishodna, odr. vid cjelishodni cjelishodnost, gen. jed. cjelishodnosti, instr. jed. cjelishodnou/cjelishodnosti cjelivanje, cjelivanjem gen. jed. cjelivanja, instr. jed.

cjepanica (epanica) cjepidlaenje, gen. jed. cjepidlaenja, instr. jed. cjepidlaenjem cjepidlaiti, prez. cjepidlaim, impf. cjepidlaah, gl. pril. sad. cjepidlaei, gl. im. cjepidlaenje cjepidlaka, dat. jed. cjepidlaci cjepkanje (epkanje), gen. jed. cjepkanja, instr. jed. cjepkanjem cjepkati (epkati), prez. cjepkam, gl. pril. sad. cjepkajui, gl. im. cjepkanje cjepnuti (epnuti), prez. cjepnem, aor. cjepnuh, gl. pril. pro. cjepnuvi cjevica cjevovod CKB (skr. Crnogorska komercijalna banka) cm (skr. centimetar) cmakati, prez. cmaem, gl. pril. sad. cmaui, gl. im. cmakanje CNP (skr. Crnogorsko narodno pozorite) Co. (skr. kompanija) COK (skr. Crnogorski olimpijski komitet) CPC (skr. Crnogorska pravoslavna crkva) cri (crknuti), prez. crem/crknem, aor. crkoh, gl. prid. rad. crkao/crkla, gl. pril. pro. crkavi crepulja crevlja crijep, nom. mn. crepovi crijevni crijevo crkv. (skr. crkveni) crkva, instr. jed. crkvom, gen. mn. crkava Crkva Svetoga ora crknuti (cri), prez. crknem, aor. crknuh, gl. pril. rad. crknuo/crknula, gl. pril. pro. crknuvi crkovnjak (crkvenjak), gen. jed. crkovnjaka, vok. jed. crkovnjae, nom. mn. crkovnjaci crkovni (crkveni) crkveni (crkovni)
113

cjelivati, prez. cjelivam, gl. pril. sad. cjelivajui, gl. im. cjelivanje cjelodnevan, cjelodnevna, odr. vid cjelodnevni cjelokupan, cjelokupna, odr. vid cjelokupni cjelokupnost, gen. jed. cjelokupnosti, instr. jed. cjelokupnou/cjelokupnosti cjelovit, cjelovita, odr. vid cjeloviti cjelovitost, gen. jed. cjelovitosti, instr. jed. cjelovitou/cjelovitosti cjenkati se (cjenjkati se), prez. cjenkam se, gl. pril. sad. cjenkajui se, gl. im. cjenkanje cjenovnik, vok. jed. cjenovnie, nom. mn. cjenovnici cjenjkati se (cjenkati se), prez. cjenjkam se, gl. pril. sad. cjenjkajui se, gl. im. cjenjkanje cjepalo (epalo)

crkvenoslovenski crkvenjak (crkovnjak), vok. jed. crkvenjae, nom. mn. crkvenjaci Crmnika nahija Crna Gora crnac, gen. jed. crnca, vok. jed. crne, gen. mn. crnaca crnaki crniti, prez. crnim, gl. pril. sad. crnei, gl. im. crnenje Crni kuk (top.) crniti (initi crnim), prez. crnim, impf. crnjah, gl. pril. sad. crnei, gl. im. crnjenje Crno jezero Crno more crnobrad, crnobrada, odr. vid crnobradi Crnogorac, gen. jed. Crnogorca, vok. jed. Crnogore, gen. mn. Crnogoraca crnogorica crnogorini Crnogorka, dat. jed. Crnogorki, Crnogorki Crnogorska pravoslavna crkva crnogorski Crnogorski PEN centar crnogorsko-engleski rjenik Crnogorsko matematiko drutvo Crnogorsko narodno pozorite Crnogorsko primorje crnokoulja, vok. jed. crnokouljau, instr. jed. crnokouljaem crnomorski crnook, crnooka, odr. vid crnooki crnorizac, gen. jed. crnorisca, vok. jed. crnorie, gen. mn. crnorizaca crnjeti (postajati crn), prez. crnim, gl. pril. sad. crnei, gl. pril. rad. crnio / crnjela, gl. im. crnjenje crpiti, prez. crpim, impf. crpljah, gl. pril. sad. crpei, gl. im. crpljenje
114

crveniti (initi crvenim), prez. crvenim, impf. crvenjah, gl. pril. sad. crvenei, gl. im. crvenjenje crvenda, gen. crvendaem Crveni krst Crveni polumjesec Crvenka (top.) crvenobijel, crvenobijela, odr. vid crvenobijeli crvenokos, crvenokosa, odr. vid crvenokosi crvenperka, dat. jed. crvenperki, gen. mn. crvenperki crvenjeti (postojati crven), prez. crvenim, gl. pril. sad. crvenei, gl. pril. rad. crvenio / crvenjela, gl. im. crvenjenje crvotoan, crvotona, odr. vid crvotoni crvotonost, gen. jed. crvotonosti, instr. jed. crvotonou/crvotonosti csl. (skr.crkvenoslovenski) Cuca, nom. mn. Cuce Cuce (top.) cucki cunami, gen. jed. cunamija, nom. mn. cunamiji curiti, prez. curim, gl. pril. sad. curei, gl. im. curenje cvijee, gen. jed. cvijea, instr. jed. cvijeem cvijenjak (cvijetnjak), nom. mn. cvijenjaci cvijet, nom. mn. cvjetovi Cvijeta Cvijeti cvijetni cvijetnica cvijetnjak (cvijenjak), nom. mn. cvijetnjaci cviljeti, prez. cvilim, impf. cviljah, gl. pril. sad. cvilei, gl. prid. rad. cvilio/cviljela, gl. im. cviljenje cvjear, vok. jed. cvjearu/cvjeare, instr. jed. cvjearom/cvjearem cvjeara cvjearka, dat. jed. cvjearki, gen. mn. cvjearki jed. crvendaa, instr. jed.

gen. mn.

cvjearstvo, gen. mn. cvjearstava/cvjearstva cvjetast, cvjetasta, odr. vid cvjetasti cvjetati, prez. cvjetam, gl. pril. sad. cvjetajui, gl. im. cvjetanje cvjetonoa cvokotati, prez. cvokoem, cvokoui, gl. im. cvokotanje gl. pril. sad.

amiti, prez. amim, impf. amljah, gl. pril. sad. amei, gl. im. amljenje amotinja amovina angrizalo (dangrizalo) angrizati (dangrizati), prez. angrizam, gl. pril. sad. gangrizajui, gl. im. angrizanje ankoliz apur, gen. jed. apura ar, gen. jed. ari, instr. jed. arju / ari arati, prez. aram, gl. pril. sad. arajui, gl. im. aranje ardak, gen. jed. ardaka, nom. mn. ardaci aroban, arobna, odr. vid arobni arobnjak, gen. jed. arobnjaka, arobnjae, nom. mn. arobnjaci arobnica, vok. jed. arobnice arobniin vok. jed.

cvrak, gen. jed. cvrka, vok. jed. cvrku, nom. mn. cvrci, gen. mn. cvraka cvrati, prez. cvrim, gl. pril. sad. cvrei, gl. im. cvranje cvrkutati, prez. cvrkuem, imper. cvrkui, gl. pril. sad. cvrkuui, gl. im. cvrkutanje .cz (internetski domen ee) a, gen. jed. ai, instr. jed. au/ai aav, aava, odr. vid aavi aavost, gen. jed. aavou/aavosti aavosti, instr. jed.

arav as, nom. mn. asovi asiti, prez. asim, gl. pril. sad. asei, gl. im. aenje asopis askom (asom) (pril.) asom (askom) (pril.) asovnik, nom. mn. asovnici ast, gen. jed. asti, instr. jed. au/asti astoljubiv, astoljubiva, odr. vid astoljubivi astoljubivost, gen. jed. astoljubivosti, instr. jed. astoljubivou/ astoljubivosti astoljublje, gen. jed. astoljublja, instr. jed. astoljubljem aka, dat. jed. aki, gen. mn. aki aura (ahura)

aiti (aaviti), prez. aim, impf. aah, gl. pril. sad. aei, gl. im. aenje aaviti (aiti), prez. aavim, impf. aavljah, gl. im. aavljenje ahura (aura) ajnik, nom. mn. ajnici ak. (skr. akavski) akavac, gen. jed. akavca, vok. jed. akave, gen. mn. akavaca akavizam, gen. jed. akavizma, gen. mn. akavizama akavka, dat. jed. akavki, gen. mn. akavki akavski akavtina aklja, gen. mn. akalja/aklji aktar, gen. jed. aktarom/aktarem amdija
115

aktara,

instr.

jed.

avrljati, prez. avrljam, gl. pril. sad. avrljajui, gl. im. avrljanje edan, edna, odr. vid edni

amac, gen. jed. amca, gen. mn. amaca

ednost, gen. jed. ednosti, instr. jed. ednou/ ednosti edo, gen. eda edomorka, dat. jed. edomorki, gen. mn. edomorki edomorstvo, gen. edomorstava/edomorstva edov ekaonica ekrk, nom. mn. ekrci elini elik elni (eoni) elist (elista), gen. jed. elista elista (elist), gen. jed. eliste elistkinja elnik, vok. jed. elnie, nom. mn. elnici eljad, gen. jed. eljadi, instr. jed. eljau/eljadi eljade, gen. jed. eljadeta emerika, dat. jed. emerici eoni (elni) epati, prez. epam/epljem, gl. pril. sad. epajui/epljui, gl. im. epanje epiti, prez. epim eprkati, prez. eprkam, gl. pril. sad. eprkajui, gl. im. eprkanje erek, vok. jed. eree, nom. mn. ereci ereiti, prez. ereim, gl. pril. sad. ereei, gl. im. ereenje esan, gen. jed. esna, gen. mn. esana esma, gen. mn. esama/esmi est. (skr. estica) estica estitka, dat. jed. estitki, gen. mn. estitki estitost, gen. jed. estitosti, instr. jed. estitou/ estitosti esto e. (skr. eki)
116

ealj, gen. jed. elja, instr. jed. eljem, nom. mn. eljevi eanj, gen. jed. enja, instr. jed. enjem, nom. mn. enjevi eati, prez. eem, gl. pril. sad. eui, gl. im. eanje ee (komp. od esto) etka, dat. jed. etki, gen. mn. etaka/etki etrdeset etrdesetak etrdesetogodinjak etrdesetogodinjakinja etrdesetogodinji etrdesetogodinjica etrdesetoro etrnaest etrnaestoro etvorica etvorka, dat. jed. etvorci/etvorki, gen. mn. etvorki etvoro etvoroasovni etvorolan, etvorolana, odr. vid etvorolani etvorogodinjak, vok. jed. etvorogodinjae, nom. mn. etvorogodinjaci etvorogodinjakinja etvorogodinji etvorogodinjica etvoromjeseni etvoronedjeljni (etvoroneeljni) etvoroneeljni (etvoronedjeljni) etvoro-petoro etvoropostotni etvorospratnica etvorostruk, etvorostruki etvorostruka, odr. vid

mn.

etvorougao, gen. jed. etvorougla

etvorougaoni etvrtak, gen. jed. etvrtka, nom. mn. etvrci, gen. mn. etvrtaka etvrtfinale etvrtina enja enjivost, gen. jed. enjivosti, instr. jed. enjivou/enjivosti igra, gen. mn. igri/igara iji bilo (bilo iji) iji drago iji god (iji go) iji, ija, ije iljeti, prez. ilim, impf. iljah, gl. pril. sad. ilei, gl. im. iljenje inilac, gen. jed. inioca, nom. mn. inioci, gen. mn. inilaca initi, prez. inim, impf. injah, gl. pril. sad. inei, gl. im. injenje inodjejstvo, gen. mn. inodjejstava/inodjejstva inovnica, vok. jed. inovnice inovniin inovnik, vok. jed. inovnie, nom. mn. inovnici inovnitvo, gen. mn. inovnitava/inovnitva io, ila, odr. vid ili ist, ista, odr. vid isti ista Vlaka (top.) istionica istunac, gen. jed. istunca, vok. jed. istune, gen. mn. istunaca it. (skr. itaj) italac, gen. jed. itaoca, vok. jed. itaoe, gen. mn. italaca itanka, dat. jed. itanci, gen. mn. itanaka/itanki itaonica itko (pril.) itljiv, itljiva, odr. vid itljivi

itljivost, gen. jed. itljivosti, instr. jed. itljivou/ itljivosti kiljeti (kiljiti), prez. kiljim, impf. kiljah, gl. pril. sad. kiljei, gl. prid. rad. kilio/kiljela kiljiti (kiljeti), prez. kilim, impf. kiljah, gl. pril. sad. kilei, gl. prid. rad. kiljio/kiljela l. (skr. lan) l. (skr. lanak) lan, gen. jed. lana, nom. mn. lanovi lanak, gen. jed. lanka, nom. mn. lanci, gen. mn. lanaka oban (obanin), nom. mn. obani obanica, vok. jed. obanice obaniin obanin (oban), nom. mn. obani oja ojstvo, gen. mn. ojstava/ojstva ovjean, ovjena, odr. vid ovjeni ovjeanski ovjeanstvo, ovjeanstva ovjeji ovjeuljak, gen. jed. ovjeuljka, vok. jed. ovjeulje, nom. mn. ovjeuljci, gen. mn. ovjeuljaka uanj, gen. jed. unja, nom. mn. unjevi uati, prez. uim, gl. pril. sad. uei, gl. im. uanje uavac, gen. jed. uavca, gen. mn. uavaca unuti, prez. unem, aor. unuh, gl. pril. pro. unuvi udak, gen. jed. udaka, vok. jed. udae, nom. mn. udaci udesan, udesna, odr. vid udesni udesnost, gen. jed. udesnosti, instr. jed. udesnou/udesnosti udotvorac, gen. jed. udotvorca, vok. jed. udotvore, gen. mn. udotvoraca udotvorka, dat. jed. udotvorki, gen. mn. udotvorki
117

gen.

mn.

ovjeanstava/

udovian, udovina, odr. vid udovini udovite, gen. jed. udovita, udovitem, nom. mn. udovita ukunbaba ukundjed (ukuned) ukuned (ukundjed) upavost, gen. jed. upavou/upavosti uvarkua uvstvo, nom. mn. uvstva, gen. mn. uvstava/ uvstva vornat, vornata, odr. vid vornati vornovat, vornovata, odr. vid vornovati vrst, vrsta, odr. vid vrsti ebe, gen. jed. ebeta edilo (cjedilo) ekla eklii ekliki elav, elava, odr. vid elavi elavac, gen. jed. elavca, vok. jed. elave, gen. mn. elavaca elaviti, prez. elavim, impf. elavljah, gl. pril. sad. elavei, gl. prid. trp. elavljen, gl. im. elavljenje elavost, gen. jed. elavosti, instr. jed. elavou/ elavosti emovsko polje epalo (cjepalo) epanica (cjepanica) epkati (cjepkati), prez. epkam, gl. pril. sad. epkajui, gl. im. epkanje epnuti (cjepnuti), prez. epnem, aor. epnuh, gl. pril. pro. epnuvi erati (tjerati), prez. eram. gl. pril. sad. erajui, gl. im. eranje eskoba (tjeskoba)
118

esnac (tjesnac), gen. jed. esnaca jed. esnaki (tjesnaki) esnoa (tjesnoa) esnogrudan (tjesnogrudan), esnogrudna, odr. vid esnogrudni

instr.

upavosti,

instr.

jed.

eitelj (tjeitelj), vok. jed. eitelju, instr. jed. eiteljem eiti (tjeiti), prez. eim, gl. pril. sad. eei, gl. im. eenje enji (tjenji) etalj etko etkovi etale glavice etna etna polja etni do etuljina dolina evabdija evabdinica evap ilibar, gen. jed. ilibara ipur ir. (skr. irilica) irilica irilo irilometodski ivot, gen. jed. ivota orac (orak), gen. jed. orca, nom. mn. orci, gen. mn. oraca orak (orac), gen. jed. orka, gen. mn. oraka oraviti, prez. oravim, impf. oravljah, gl. pril. sad. oravei, gl. im. oravljenje osavac, gen. jed. osavca, vok. jed. osave, gen. mn. osavaca oak, gen. jed. oka, nom. mn. okovi ud, gen. jed. udi, instr. jed. uu/udi

udljiv, udljiva, odr. vid udljivi udljivac, gen. jed. udljivca, vok. jed. udljive, gen. mn. udljivaca udljivica, vok. jed. utljivice udljiviin udljivost, gen. jed. udljivosti, udljivou/udljivosti umur umurdija uran, gen. jed. urana urka, dat. jed. urci/urki, gen. mn. urki/uraka uriti, prez. urim, gl. pril. sad. urei, gl. im. urenje utati, prez. utim, gl. pril. sad. utei, gl. im. utanje utkati, prez. utkam, gl. pril. sad. utkajui, gl. im. utkanje utuk, nom. mn. utuci D D (rimski znak za broj 500) dabogda (uzv.) dabome (rijeca) dadaist (dadaista), gen. jed. dadaista dadaista (dadaist), gen. jed. dadaiste dadaizam, gen. jed. dadaizma, gen. mn. dadaizama dahtati, prez. dahem/daem, gl. pril. sad. dahui/ daui, gl. im. dahtanje daire dakako (rijeca) dalaj lama, gen. jed. dalaj lame dalekovid (dalekovidan), dalekovida, odr. vid dalekovidi dalekovidan (dalekovid), dalekovidna, odr. vid dalekovidni dalekovidnost dalekovidnosti, dalekovidnosti (dalekovidost), gen. jed. instr. jed. dalekovidnou/
119

dalekovidost (dalekovidnost), dalekovidosti, instr. dalekovidou/dalekovidosti da li Dalmacija

gen.

jed. jed.

instr.

jed.

Dalmatinac, gen. jed. Dalmatinca, vok. jed. Dalmatine, gen. mn. Dalmatinaca dalmatinac (pas), gen. jed. dalmatinca, gen. mn. dalmatinaca Dalmatinka, dat. jed. Dalmatinki, gen. mn. Dalmatinki dalmatinski dalmatski (koji se odnosi na Dalmate) dalji (komp. od dalek) daljnji (pridjev) danak, gen. jed. danka, nom. mn. danci, gen. mn. danaka dandanas (pril.) Dan dravnosti (prazn.) Danilov krst (odlikovanje) Dan nezavisnosti (prazn.) danononi Dan Republike (prazn.) Dante, gen. Dantea, dat. Danteu Danteov danteovski DANU (skr. Dukljanska akademija nauka i umjetnosti) darivalac, gen. jed. darivaoca, vok. jed. darivaoe, gen. mn. darivalaca darodavac, gen. jed. darodavca, darodave, gen. mn. darodavaca vok. jed.

uk, vok. jed. ue (fig. uku), nom. mn. ukovi

darovitost, gen. jed. darovitosti, instr. jed. darovitou/darovitosti daska, dat. jed. dasci/daski, gen. mn. dasaka daica (dem. od daska) daurina (augm. od daska) dat. (skr. dativ)

dati, prez. dam/dadem/dadnem, aor. dah/dadoh, gl. prid. rad. dao/dala, gl. pril. pro. davi davalac, gen. jed. davaoca, vok. jed. davaoe, gen. mn. davalaca davateljka, dat. jed. davateljki, gen. mn. davateljki davati, prez. dajem, gl. pril. sad. dajui, gl. im. davanje Da Vini (Leonardo da Vini) dcl (skr. decilitar) d. d. (skr. dioniarsko drutvo) .de (internetski domen Njemake) debelokoac, gen. jed. debelokoca, vok. jed. debeloke, gen. mn. debelokoaca debeo, debela, odr. vid debeli debi, gen. jed. debija, nom. mn. debiji decenija defekt, gen. mn. defekata defetist (defetista), gen. jed. defetista defetista (defetist), gen. jed. defetiste defetistiki defetistkinja defile, gen. jed. defilea, nom. mn. defilei degeneiti, prez. degeneim, gl. pril. sad. degeneei, gl. im. degeneenje degenek, gen. jed. degeneka, vok. jed. degenee (fig. degeneku), nom. mn. degeneci degenerik, vok. jed. degenerie, nom. mn. degenerici dejstvo (djejstvo), gen. mn. dejstava/dejstva dejstvovati (djejstvovati), prez. dejstvujem, gl. pril. sad. dejstvujui, gl. im. dejstvovanje Dejtonski sporazum dekl. (skr. deklinacija) Deklaracija Crnogorskog PEN centra o ustavnom poloaju crnogorskoga jezika delikt, gen. jed. delikta, gen. mn. delikata delinkvent, gen. mn. delikvenata
120

delinkventkinja delirijum dem. (skr. deminutiv) demagog, vok. jed. demagoe, nom. mn. demagozi demagogija demagoki demagokinja demanti, gen. jed. demantija, nom. mn. demantiji demilitarizacija demode (nepromj. prid.) demokrat (demokrata), gen. jed. demokrata demokrata (demokrat), gen. jed. demokrate demokratija demokratski demonstrant, gen. mn. demonstranata demonstrantkinja dendi, gen. jed. dendija, nom. mn. dendiji denuncijant, gen. mn. denuncijanata denuncijantski depo, gen. jed. depoa, nom. mn. depoi deponija derbi, gen. jed. derbija, nom. mn. derbiji derite, gen. jed. derita, instr. jed. deritem, nom. mn. derita desert desetak (pril.) desetka, dat. desetki/desetaka jed. desetki, gen. mn.

desetogodinjak, vok. jed. desetogodinjae, nom. mn. desetogodinjaci desetogodinji desetogodinjica desetomjeseni desetoro desetospratnica

desetostruk, desetostruka, odr. vid desetostruka De Sosir (Ferdinand de Sosir) despotija despotski despotstvo, gen. mn. despotstava/despotstva denjak, vok. jed. denjae, nom. mn. denjaci denjakinja devetka, dat. devetaka/devetki devedeset devetnaest devetoljetni devetoro devetsto (devet stotina) devetstoti devet stotina (devetsto) devijacija devijacijski (devijacioni) devijacioni (devijacijski) dezavuisati, prez. dezavuiem, gl. pril. sad. dezavuiui, gl. im. dezavuisanje dezen dezinfekcijski (dezinfekcioni) dezinfekcioni (dezinfekcijski) dezinfikovati, prez. dezinfikujem, gl. pril. sad. dezinfikujui, gl. im. dezinfikovanje dezodorans dezorijentacija dezorijentisati, prez. dezorijentiem, gl. pril. sad. dezorijentiui, gl. im. dezorijentisanje dg (skr. decigram) Didro, gen. Didroa Didroov diftong, nom. mn. diftonzi diftongizacija diftonki jed. devetki, gen. mn.

dijabetiar, vok. jed. dijabetiaru/dijabetiare, instr. jed. dijabetiarom/dijabetiarem dijabetes dijafilm dijafragma, gen. mn. dijafragmi/dijafragma dijagram dijak, gen. jed. dijaka, vok. jed. dijae, nom. mn. dijaci dijal. (skr. dijalekat) dijal. (skr. dijalekatski) dijalekat (dijalekt), gen. jed. dijalekta, gen. mn. dijalekata dijalekatski dijalekt (dijalekat), gen. jed. dijalekta, gen. mn. dijalekata dijalektalan, dijalektalna, odr. vid dijalektalni dijalektolog, vok. jed. dijalektiloe, nom. mn. dijalektolozi dijalektologija dijalektoloki dijalektolokinja dijamantski dijareja dijaspora dijeliti, prez. dijelim, impf. dijeljah, gl. pril. sad. dijelei, gl. im. dijeljenje dijeljeniki dijeljenik, dijeljenici dijeta dijetalan, dijetalna, odr. vid dijetalni dijete, gen. djeca/eca jed. djeteta/eteta, nom. mn. vok. jed. dijeljenie, nom. mn.

dijeljenje, gen. jed. dijeljenja, instr. jed. dijeljenjem

dijevati se, prez. dijevam se, gl. pril. sad. dijevajui se, gl. im. dijevanje diletant, gen. mn. diletanata diletantski
121

dim. (skr. diminuendo) dimnjaar, vok. jed. dimnjaaru/dimnjaare, instr. jed. dimnjaarom/dimnjaarem dimnjak, gen. jed. dimnjaka, nom. mn. dimnjaci dinja dio, gen. jed. dijela, nom. mn. djelovi dioba dioni dionica dioniar, vok. jed. dioniaru/dioniare, instr. jed. dioniarom/dioniarem dipl. (skr. diplomirani) dipl. ek. (dipl.oec.) (skr. diplomirani ekonomista) dipl. ing. (skr. diplmirani ininjer) dipl. iur. (skr. diplomirani pravnik) diplomat (diplomata), gen. jed. diplomata diplomata (diplomat), gen. jed. diplomate diplomatija dir. (skr. direktor) direktorica, vok. jed. direktorice direktoriin direktorijum diriniti, prez. dirinim, gl. pril. sad. dirinei, gl. im. dirinenje dirljivost, gen. jed. dirljivou/ dirljivosti disajni disertacija disjunkcija disjunktivan, diskunktivna, odr. vid disjunktivni disk, nom. mn. diskovi diskrecija diskrecijski (diskrecioni) diskrecioni (diskrecijski) disk-dokej disketa
122

disko diskurs disonanca, gen. mn. disonanca/disonanci distanca, gen. mn. distanca/distanci divizija divljak, gen. jed. divljaka, vok. jed. divljae, nom. mn. divljaci divljaka, dat. jed. divljaci, nom. mn. divljake, gen. mn. divljaka dizajn dizenterija djeca (eca) djeak (eak), vok. jed. djeae, nom. mn. djeaci djeica (eica), vok. jed. djeice/djeico djeji (eji) djeki (eki), vok. jed. djekiu, instr. jed. djekiem djeko (eko) djeurlija (eurlija), vok. jed. djeurlijo djed (ed), gen. jed. djeda, nom. mn. djedovi djedov (edov) djedovina (edovina) djejstvo (dejstvo), gen. mn. djejstava/djejstva djejstvovati (dejstvovati), prez. djejstvujem, gl. pril. sad. djejstvujui, gl. im. djejstvovanje djelati, prez. djelam, gl. pril. sad. djelajui, gl. im. djelanje djelatnik, vok. jed. djelatnie, nom. mn. djelatnici djelatnost, gen. mn. djelatnosti, instr. jed. djelatnou/djelatnosti djelce, gen. jed. djelca, gen. mn. djelaca/djelca djeli, instr. jed. djeliem djelilac, gen. jed. djelioca, vok. jed. djelioe, gen. mn. djelilaca djelimian, djelimina, odr. vid djelimini djelitelj, vok. jed. djelitelju, instr. jed. djeliteljem djeliteljka, dat. jed. djeliteljki, gen. mn. djeliteljki

dirljivosti,

instr.

jed.

djelo djelotvoran, djelotvorna, odr. vid djelotvorni djelovati, prez. djelujem, gl. pril. sad. djelujui, gl. im. djelovanje djelovodnica, vok. jed. djelovodnice djelovodniin djelovodniki djelovodnik, vok. jed. djelovodnie, nom. mn. djelovodnici djelovoa djelovotkinja djeljati (eljati), prez. djeljem, gl. pril. sad. djeljui, gl. im. djeljanje djeljiv, djeljiva, odr. vid djeljivi djeljivost, gen. jed. djeljivou/djeljivosti djeljivosti, instr. jed.

djevianstvo, gen. djevianstava/djevianstva djeviin djevinjak djevojaki (evojaki) djevojatvo (evojatvo), djevojatava/ djevojatva djevojin (evojin) gen.

mn.

mn.

djevojica (evojica), vok. jed. djevojice djevojiti se (evojiti se), prez. djevojim se, gl. pril. sad. djevojei se, gl. im. djevojenje djevojka (evojka), dat. jed. djevojci, gen. mn. djevojaka djevovati (evovati), prez. djevujem, gl. pril. sad. djevujui, gl. im. djevovanje .dk (internetski domen Danske) dkg (skr. dekagram) dl (skr. decilitar) dlijeto dm (skr. decimetar) dne (u crkvenim praznicima) (o Mitrovu dne) DNK (skr. dezoksiribonukleinska kiselina) do maloprije (pril.) do, gen. jed. dola, nom. mn. dolovi doajen, gen. jed. doajena dobitak, gen. jed. dobitka, nom. mn. dobici, gen. mn. dobitaka dobjei (dobjegnuti/dobjeati), prez. dobjegnem, aor. dobjegoh (dobjee), gl. prid. rad. dobjegao/dobjegla, gl. pril. pro. dobjegavi dobjegnuti (dobjei/dobjeati), prez. dobjegnem, aor. dobjegnuh, gl. pril. pro. dobjegnuvi dobjeati (dobjei/dobjegnuti), prez. dobjeim, aor. dobjeah, gl. pril.pro. dobjeavi doboga (uzv.) dobrano (prilog)
123

djenuti (enuti), prez. djenem, aor. djenuh, gl. pril. pro. djenuvi djetelina (etelina) djetetov (etetov) djetinjstvo (etinjstvo), gen. mn. djetinjstava/ djetinjstva djetinjast (etinjast), djetinjasta, odr. vid djetinjasti djetinjiti (etinjiti), prez. djetinjim, gl. pril. sad. djetinjei, gl. im. djetinjenje djetli (etli), instr. jed. djetliem djever (ever), vok. jed. djeveru, instr. jed. djeverom, nom. mn. djeveri djeverii (everii), vok. jed. djeveriiu, instr. jed. djeveriiem djeverina (everina), dat. jed. djeverini djeverovati (everovati), prez. djeverujem, gl. pril. sad. djeverujui, gl. im. djeverovanje djeverua (everua) djevica, vok. jed. djevice Djevianska ostrva djevianski

dobriak, gen. jed. dobrika, vok. jed. dobriku, nom. mn. dobrici, gen. mn. dobriaka dobroinitelj, instr. jed. dobroiniteljem dobroiniteljka, dat. jed. dobroiniteljki, gen. mn. dobroiniteljki dobroinstvo, gen. dobroinstava/dobroinstva Dobroanin, nom. mn. Dobroani Dobroanka, dat. jed. Dobroanki, gen. mn. Dobroanki dobroudan, dobroudna, odr. vid dobroudni dobroudnost, gen. jed. dobroudnosti, instr. jed. dobroudnou/ dobroudnosti dobrodolica dobronamjeran, dobronamjerni dobronamjerna, odr. vid mn.

dodjeljivati, prez. dodjeljujem, gl. pril. sad. dodjeljujui, gl. im. dodjeljivanje dodna (pril.) dodrijeti, prez. dodrem, aor. dodrijeh, gl. prid. rad. dodro/dodrla, gl. pril. pro. dodrijevi dodue (rijeca) doavola (uzv.) doga, dat. jed. dogi dogmatik, vok. jed. dogmatie, nom. mn. dogmatici dogodine (pril.) dogodovtina dogorijevati, prez. dogorijevam, gl. pril. sad. dogorijevajui, gl. im. dogorijevanje dogorjeti, prez. dogorim, aor. dogorjeh, gl. prid. rad. dogorio/dogorjela, gl. pril. pro. dogorjevi dogradak, gen. jed. dogratka, nom. mn. dograci, gen. mn. dogradaka dohodak, gen. jed. dohotka, nom. mn. dohoci, gen. mn. dohodaka dohvatiti, prez. dohvatim, aor. dohvatih, gl. prid. trp. dohvaen, gl. pril. pro. dohvativi dokon, dokona, odr. vid dokoni doktorand, gen. mn. doktoranada/doktoranda dokuivost, gen. jed. dokuivosti, instr. jed. dokuivou/dokuivosti dokumenat (dokument), gen. jed. dokumenta, gen. mn. dokumenata dokument (dokumenat), gen. jed. dokumenta, gen. mn. dokumenata doleeti (doletjeti), prez. doletim, aor. doleeh, gl. prid. sad. doletio/doleela, gl. pril. pro. doleevi doletjeti (doleeti), prez. doletim, aor. doletjeh, gl. prid. rad. doletio/doletjela, gl. pril. pro. doletjevi dolijetati, prez. dolijeem, dolijetajui, gl. im. dolijetanje gl. pril. sad.

dobronamjernost, gen. jed. dobronamjernosti, instr. jed. dobronamjernou/ dobronamjernosti dobrota Dobrota (top.) dobrotvor, vok. jed. dobrotvore, instr. jed. dobrotovorom dobrotvorka, dat. jed. dobrotvorki, gen. mn. dobrotvorki dobrovoljac, gen. jed. dobrovoljca, vok. jed. dobrovolje, gen. mn. dobrovoljaca Dobrsko Selo (geogr.; crnogorsko pleme) doc. (skr. docent) doeranost (dotjeranost), gen. jed. doeranosti, instr. jed. doeranou/ doeranosti doerati (dotjerati), prez. doerah, gl. pril. pro. doeravi doeram, aor.

doeriva (dotjeriva), vok. jed. doerivau, instr. jed. doerivaem doerivati (dotjerivati), prez. doerujem, gl. pril. sad. doerujui, gl. im. doerivanje dodatak, gen. jed. dodatka, nom. mn. dodaci, gen. mn. dodataka dodijeliti, prez. dodijelim, aor. dodijelih, gl. pril. pro. dodijelivi, gl. prid. trp. dodijeljen
124

dolijevati (dolivati), prez. dolijevam, gl. pril. sad. dolijevajui, gl. im. dolijevanje

dolivati (dolijevati), prez. dolivam, gl. pril. sad. dolivajui, gl. im. dolivanje dolje (pril.) domazet domiljeti, prez. domilim, aor. domiljeh, gl. prid. rad. domilio/domiljela, gl. pril. pro. domiljevi dominikanac, gen. jed. dominikanca, vok. jed. dominikane, gen. mn. dominikanaca domodrnica domorodac, gen. jed. domoroca, vok. jed. domoroe, gen. mn. domorodaca domorotka, dat. jed. domorotki, gen. mn. domorotki don (skr. svjetenik=dominus) donedavno (pril.) donekle (pril.) donijeti, prez. donesem, imper. donesi, aor. donesoh, gl. prid. rad. donio/donijela, gl. prid. trp. donijet, gl. pril. pro. donijevi Don Kihot donosilac, gen. jed. donosioca, donosioe, gen. mn. donosilaca Donje Polje Donji Kui donjoselski d. o. o. (skr. drutvo ograniene odgovornosti) doprijeti, prez. doprem, aor. doprijeh, gl. pril. pro. doprijevi/ doprvi, gl. prid. rad. dopro/doprla dopustiti (doputiti), prez. dopustim, aor. dopustih, gl. prid. trp. doputen, gl. im. doputenje doputati, prez. doputam, doputajui, gl. im. doputanje gl. pril. sad. vok. jed.

dosjetljiv dosjetljivi

(doetljiv),

dosjetljiva,

odr.

vid

dosjetljivac (doetljivac), gen. jed. dosjetljivca, vok. jed. dosjetljive, gen. mn. dosjetljivaca dosjetljivka (doetljivka), dat. jed. dosjetljivki, gen. mn. dosjetljivki dosjetljivost (doetljivost), dosjetljivosti, instr. dosjetljivou/dosjetljivosti doskora (doskoro) (pril.) doskoro (doskora) (pril.) dosl. (skr. doslovno) dosljedan, dosljedna, odr. vid dosljedni dosljednost, gen. jed. dosljednosti, instr. jed. dosljednou/dosljednosti dospijee, gen. jed. dospijea, dospijeem, nom. mn. dospijea instr. jed. gen. jed. jed.

dospjeti, prez. dospijem, aor. dospjeh, gl. prid. rad. dospio/dospjela, gl. pril. pro. dospjevi dostojanstvenost, gen. jed. dostojanstvenosti, instr. jed. dostojanstvenou /dostojanstvenosti doetiti se (dosjetiti se), prez. doetim se, aor. doetih se, gl. pril. pro. doetivi se doetka (dosjetka), dat. jed. doetki, gen. mn. doetki/doetaka doetljiv doetljivi (dosjetljiv), doetljiva, odr. vid

doetljivac (dosjetljivac), gen. jed. doetljivca, vok. jed. doetljive, gen. mn. doetljivaca doetljivka (dosjetljivka), dat. jed. doetljivki, gen. mn. doetljivki doetljivost (dosjetljivost), gen. jed. doetljivosti, instr. jed. doetljivou/doetljivosti dotjeranost (doeranost), gen. jed. dotjeranosti, instr. jed. dotjeranou/dotjeranosti dotjerati (doerati), prez. dotjeram, dotjerah, gl. pril. pro. dotjeravi aor.

doputiti (dopustiti), prez. doputim, aor. doputih, gl. prid. trp. doputen, gl. im. doputenje dosje, gen. jed. dosjea, nom. mn. dosjei dosjetiti se (doetiti se), prez. dosjetim se, aor. dosjetih se, gl. pril. pro. dosjetivi se dosjetka (doetka), dat. jed. dosjetki, gen. mn. dosjetki/dosjetaka
125

dotjeriva (doeriva), vok. jed. dotjerivau, instr. jed. dotjerivaem dotjerivati (doerivati), prez. dotjerujem, gl. pril. sad. dotjerujui, gl. im. dotjerivanje

dotle (pril.) dovde (pril.) dovee (pril.) dovienja (pozdrav) dovijek (dovijeka) (pril.) dovijeka (dovijek) (pril.) dovraga (uzv.) dovratak, gen. jed. dovratka, nom. mn. dovraci, gen. mn. dovrataka dovui, prez. dovuem, aor. dovukoh, gl. prid. rad. dovukao/dovukla, gl. pril. pro. dovukavi doziivati, prez. doziujem, doziujui, gl. im. doziivanje gl. pril. sad.

Drenovianka, dat. jed. Drenovianki, gen. mn. Drenovianki drenovina drenjina drijem drijemati, prez. drijemam/drijemljem, gl. pril. sad. drijemajui/drijemljui, gl. im. drijemanje drijemalac, gen. jed. drijemaoca, vok. jed. drijemaoe, gen. mn. drijemalaca drijeme, instr. jed. drijemeom drijen, nom. mn. drenovi drijeiti, prez. drijeim, gl. pril. sad. drijeei, gl. im. drijeenje dripac, gen. jed. dripca, vok. jed. dripe, gen. mn. dripaca Drobnjaci (geogr.; crnogorsko pleme) dr sc. (skr. doctor scientiarum=doktor nauka) drskost, gen. jed. drskou/drskosti drugdje (druge) (pril.) druge (drugdje) (pril.) Drugi balkanski rat (istor.) drukije (pril.) drutvo, gen. mn. drutava drvored drvorezac, gen. jed. drvoresca, vok. jed. drvoree, gen. mn. drvorezaca drvoreev drvorezaki drvosjea (drvoea) drvoea (drvosjea) drzak, drska, odr. vid drski dravotvorac, gen. jed. dravotvorca, vok. jed. dravotvore, gen. mn. dravotvoraca dre, drea, odr. vid drei dubinomjer, instr. jed. dubinomjerom drskosti, instr. jed.

dozivati, prez. dozivam, gl. pril. sad. dozivajui, gl. im. dozivanje dozrelost, gen. jed. dozrelosti, dozrelou/ dozrelosti instr. jed.

dozreti, prez. dozrim, aor. dozreh, gl. prid. rad. dozreo/dozrela (dozrio/dozrela) dozrijevati, prez. dozrijevam, gl. pril. sad. dozrijevajui, gl. im. dozrijevanje dr (skr. doktor) dr. (skr. drugi/drugo) draga (geogr.), dat. drazi/dragi dragocjen, dragocjena, odr. vid dragocjeni dragocjenost, gen. jed. dragocjenosti, instr. jed. dragocjenou/dragocjenosti drati, prez. derem draestan, draesna, odr. vid draesni dremljivost, gen. jed. dremljivosti, instr. jed. dremljivou/dremljivosti dremljiv, dremljiva, odr. vid dremljivi dremnuti, prez. dremnem dremovan, dremovna, odr. vid dremovni drenovaa drenov Drenovica (top.) Drenovianin, nom. mn. Drenovani
126

druga, dat. jed. drugi, gen. mn. druga

dubiti, prez. dubim, gl. pril. sad. dubei, gl. im. dubljenje dublet, gen. jed. dubleta dubljenje dubokouman, dubokoumni dubokoumna, odr. vid

dumanin, nom. mn. dumani dumanka, dat. jed. dumanki, gen. mn. dumanki duva, vok. jed. duvau, instr. jed. duvaem duvaica, vok. jed. duvaice duvaki duvaljka, dat. jed. duvaljci, gen. mn. duvaljki duvan, gen. jed. duvana duvaniti, prez. duvanim, gl. pril. sad. duvanei, gl. im. duvanjenje duvankesa duvanski duvati, prez. duvam, gl. pril. sad. duvajui. gl. im. duvanje dui (komp. od dug) duina dunost, gen. jed. dunosti, instr. jed. dunou/ dunosti dva, gen. dvaju, dat. dvama dva puta (dvaput) dvaput (dva puta) dvadeset dvadeset dvogodinji dvadeset jedan dvadeseti dvadesetogodinji dvadesetogodinjica dvadesetoro dvanaest dvanaesterac, gen. jed. dvanaesterca, gen. mn. dvanaesteraca dvanaestina dvanaestogodinjak, dvanaestogodinjae, dvanaestogodinjaci dvanaestogodinjakinja dvanaestogodinji dvaput (dva puta)
127

dubokoumnost, gen. jed. dubokoumnosti, instr. jed. dubokoumnou/ dubokoumnosti Dubrovaka Republika Dubrovake ljetne igre duduk, vok. jed. dudude, nom. mn. duduci dug, duga, odr. vid dugi duga, dat. jed. dugi dugovjean, dugovjena, odr. vid dugovjeni dugovjenost, gen. jed. dugovjenosti, instr. jed. dugovjenou/ dugovjenosti dugovjek, dugovjeka, odr. vid dugovjeki duh, vok. due, nom. mn. dusi/duhovi duhovan, duhovna, odr. vid duhovni Duhovi (crkv. praznik) duhovitost, gen. jed. duhovitosti, instr. jed. duhovitou/duhovitosti Duh Sveti Duka, dat. Duki Duklja Dukljanin, nom. mn. Dikljani Dukljanka, Dukljanki duplijer dumdum (metak) Dupilo (geogr.; crnogorsko pleme) durati, prez. duram, gl. pril. sad. durajui, gl. im. duranje duebrinik, vok. jed. duebrinie, nom. mn. duebrinici duegupka, dat. jed. duegupki, gen. mn. duegupki/ duegubaka dat. jed. Dukljanki, gen. mn.

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti

vok. nom.

jed. mn.

DVD (skr. digital video disc) dvije, gen. dviju, dat. dvjema dvije hiljade dviska (dvizica) dvizica (dviska) dvije stotine (dvjesta) dvjesta (dvije stotine) dvjestogodinji dvjestogodinjica dvocijevka, dat. jed. dvocijevci/dvocijevki, gen. mn. dvocijevki dvodjelan, dvodjelna, odr. vid dvodjelni dvojeziki (dvojezini) dvojezini (dvojeziki) dvojezinost, gen. jed. dvojezinosti, instr. jed. dvojezinou/dvojezinosti dvojica dvojina dvojka, dat. jed. dvojci/dvojki, gen. mn. dvojaka/ dvojki dvojica dvokolosijean, dvokolosijeni dvokolosijena, odr. vid

dvosmislenost, gen. jed. dvosmislenosti, instr. jed. dvosmislenou/dvosmislenosti dvoed (dvosjed) dvoekli (dvosjekli) dvoemeni (dvosjemeni) dvotreinski D daba (dabe) (pril.) dabaluk, nom. mn. dabaluci dabe (daba) (pril.) dak, gen. jed. daka, nom. mn. dakovi dakuzi, gen. jed. dakuzija, nom. mn. dakuziji damadan, gen. jed. damadana dambodet, gen. jed. dambodeta damija Damija Osmanagia damijski dandar (andar), vok. jed. dandaru/dandare, instr. jed. dandarom/dandarem dangrizalo (angrizalo) dangrizav (angrizav), dangrizava, odr. vid dangrizavi dangrizati (angrizati), prez. dangrizam, gl. pril. sad. dangrizajui, gl. im. dangrizanje dapati se, prez. dapam se, gl. pril. sad. dapajui se, gl. im. dapanje deferdar, vok. jed. deferdaru/deferdare, instr. jed. deferdarom/deferdarem dekpot delat dep, gen. jed. depa, instr. jed. depom, nom. mn. depovi deparac, gen. jed. deparca, gen. mn. deparaca deparo, vok. deparoem depni detset
128

dvolian, dvolina, odr. vid dvolini dvolinost, gen. jed. dvolinosti, dvolinou/dvolinosti dvoljetka, dat. jed. dvoljetki/dvoljetaka dvoljetni dvonedjeljni (dvoneeljni) dvoneeljni (dvonedjeljni) dvonoac, gen. jed. dvonoca, vok. jed. dvonoe, gen. mn. dvonoaca dvosjed (dvoed) dvosjekli (dvoekli) dvosjemeni (dvoemeni) dvosmjeran, dvosmjerna, odr. vid dvosmjerni dvoljetki, instr. jed. gen. mn.

jed.

deparou,

instr.

jed.

dez dez muzika dezist (dezista), gen. jed. dezista dezista (dezist), gen. jed. deziste dezva, gen. mn. dezava/dezvi digerica dida dijudicu dilitati se, prez. dilitam se, gl. pril. sad. dilitajui se. gl. im. dilitanje dilitnuti se, prez. dilitnem se, aor. dilitnuh se, gl. pril. pro. dilitnuvi se din (div i pie) din tonik dins dip dogirati, prez. dogiram, dogirajui, gl. im. dogiranje doint dojstik, nom. mn. dojstici dokej, vok. jed. dokeju, instr. jed. dokejom doker, vok. jed. dokeru, instr. jed. dokerom domba duboks dudo, gen. jed. dudoa dudist (dudista), gen. jed. dudista dudista (dudist), gen. jed. dudiste dudistkinja dukac, gen. jed. dukca, vok. jed. duke, nom. mn. dukci, gen. mn. dukaca dul dumbus dungla, gen. mn. dugla/dungli ae, gen. jed. aeta ak, vok. jed. ae, nom. mn. aci
129

avo, gen. jed. avola avolica, vok. jed. avolice avoliin avolisati, prez. avoliem, avoliui, gl. im. avolisanje avolji e (gdje) e bilo (gdje bilo) e drago (gdje drago) eca (djeca) eica (djeica) eina (pej.) eji (djeji) eurlija (djeurlija) ed (djed), gen. jed. eda, nom. mn. edovi edov (djedov) gl. pril. sad. edovina (djedovina) egod (gdjegod) ekad (gdjekad) edo ekoji (gdjekoji) ekud (gdjekud) eljati (djeljati), prez. eljem, gl. pril. sad. eljui, gl. im. eljanje enuti (djenuti), prez. enem, aor. enuh, gl. pril. pro. enuvi erdan, gen. jed. erdana erdapska klisura esti, prez. edem, gl. pril. sad. edui, gl. im. edenje eo, gen. jed. ea eto (gdjeto) etelina (djetelina) etetov (djetetov) eti, vok. jed. etiu, instr. jed. etiem etinjast etinjasti (djetinjast), etinjasta, odr. vid gl. pril. sad.

etinjiti (djetinjiti), prez. etinjim, gl. pril. sad. etinjei, gl. im. etinjenje etinjstvo (djetinjstvo), gen. mn. etinjstava/ etinjstva ever (djever), vok. jed. everu, instr. jed. everom, nom. mn. everi everii (djeverii) everina (djeverina), dat. jed. everini everovati (djeverovati), prez. everujem, gl. pril. sad. everujui, gl. im. everovanje everua (djeverua) evojaki (djevojaki) evojatvo (djevojatvo), gen. mn. evojatava/ evojatva evojica (djevojica), vok. jed. evojice evojin (djevojin) evojina (augm. od evojka) evojiti se (djevojiti se), prez. evojim se, gl. pril. sad. vojei se, gl. im. evojenje evojura evojka (djevojka), dat. jed. evojci/evojki, gen. mn. evojaka evovati (djevovati), prez. evujum, gl. pril. sad. evujui, gl. im. evovanje ilko, vok. jed. ilkou, instr. jed. ilkoem inuva ipati, prez. ipam, gl. pril. sad. ipajui, gl. im. ipanje ipiti, prez. ipim, aor. ipih, gl. pril. pro. ipivi irati, iram, gl. pril. sad. irajui, gl. im. iranje isati, prez. isam, gl. pril. sad. isajui, gl. im. isanje orije orijev (orijin) orijin (orijev) ubre, gen. jed. ubreta ubretar, vok. jed. ubretaru/ubretare, instr. jed. ubretarom/ubretarem

ubretarac, gen. jed. ubretarca, gen. mn. ubretaraca ubrite, gen. jed. ubrita, instr. jed. ubritem ubriti, prez. ubrim, gl. pril. sad. ubrei, gl. im. ubrenje ubrivo ul (rua) ulad gen. jed. uladi, instr. jed. ulau/uladi ule, gen. jed. uleta ura, gen. ura/uraa urevaki urevak, gen. jed. urevka, gen. mn. urevaka urevdan, gen. jed. urevdana/ureva dne urevdanski uro, gen. ura urov us (sok od narande) uskati, prez. uskam, gl. pril. sad. uskajui, gl. im. uskanje uture (pril.) uturum uve, instr. jed. uveom uvegija E ECTS (skr. European Credit Transfer System) edikt, gen. jed. edikta, gen. mn. edikata/edikta Edinburg edinburki efekat (efekt), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata efekt (efekat), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata efemernost, gen. jed. efemernosti, instr. jed. efemernou/efemernosti egiptolog, vok. jed. egiptoloe, nom. mn. egiptolozi egocentrinost, gen. jed. ekscentrinosti, instr. jed. egocentrinou/ egocentrinosti
130

egocentrik, vok. jed. egocentrie, nom. mn. egocentrici egoist (egoista), gen. jed. egoista egoista (egoist), gen. jed. egoiste egoistkinja egzaktan, egzaktna, odr. vid egzaktni egzaktnost, gen. jed. egzaktnosti, instr. jed. egzaktnou/egzaknosti egzarh, vok. egzare, nom. mn. egzarsi egzekucija egzekucijski (egzekucioni) egzekucioni (egzekucijski) egzemplar, gen. jed. egzemplarom egzibicija egzibicijski (egzibicioni) egzibicioni (egzibicijski) egzil egzistirati, prez. egzistiram, egzistirajui, gl. im. egzistiranje gl. pril. sad. egzemplara, instr. jed.

ekskatedarski eksces ekselencija ekshumacija ekshumirati, prez. ekshumiram, gl. pril. sad. ekshumirajui, gl. im. ekshumiranje ekskluzivan, ekskluzivna, odr. vid ekskluzivni ekskluzivist ekskluzivista ekskluzivista ekskluziviste ekskluzivistiki ekskluzivistkinja ekskurzija eksperimenat (eksperiment), ekperimenta, gen. mn. eksperimenata gen. jed. jed. (ekskluzivista), (ekskluzivist), gen. gen. jed. jed.

eksperiment (eksperimenat), gen. eksperimenta, gen. mn. eksperimenata eksponat, gen. jed. eksponata eksponent, gen. mn. eksponenata eksport ekspresionist ekspresionista ekspresionista ekspresioniste ekspresionistiki ekspresionistkinja eksproprijacija ekstatian, ekstatina, odr. vid ekstatini ekstaza eksterijer (ekspresionista), (ekspresionist), gen. gen.

egzotinost, gen. jed. egzotinosti, instr. jed. egzotinou/egzotinosti egzotika, dat. jed. egzotici eho, gen. jed. eha ek. (skr. ekavski) ekavac, gen. jed. ekavca, vok. jed. ekave, gen. mn. ekavaca ekavev ekavka, dat. jed. ekavki, gen. mn. ekavki ekcem EKG (skr. elektrokardiogram, elektrokardiografija) eklekticizam, gen. jed. eklekticizma, gen. mn. eklekticizama eklektik, vok. jed. eklektie, nom. mn. eklektici ekol. (skr. ekoloki) ekon. (skr. ekonomski) ekonomist (ekonomista), gen. jed. ekonomista ekonomista (ekonomist), gen. jed. ekonomiste
131

jed. jed.

ekstradohodak, gen. jed. ekstradohotka, nom. mn. ekstradohoci, gen. mn. ekstradohodaka ekstrahovati, prez. ekstrahujem, gl. pril. sad. ekstrahujui, gl. im. ekstrahovanje ekstrakt, gen. jed. ekstrakta, gen. mn. ekstrakata ekstraprofit ekstravagancija

ekstravagantnost, gen. jed. ekstravagantnosti, instr. jed. ekstravagantnou/ ekstravagantnosti ekspresionist ekspresionista ekspresionista ekspresioniste (ekspresionista), (ekspresionist), gen. gen. jed. jed.

emigrant, gen. jed. emigranta, gen. mn. emigranata emigrantkinja emigrantski enciklopedija enciklopedijski enciklopedist enciklopedista enciklopedista enciklopediste endogamija endokrinologija endokrinolog, vok. jed. endokrinoloe, nom. mn. endokrinolozi endoskopija energetski engl. (skr. engleski) enigmatika, dat. jed. enigmatici enklitika, dat. jed. enklitici entuzijast (entuzijasta), gen. jed. entuzijasta entuzijasta (entuzijast), gen. jed. entuzijaste entuzijastkinja EP (skr. Evropsko prvenstvo) EPCG (skr. Elekroprivreda Crne Gore) epentetski epidemiolog, vok. jed. epidemioloe, nom. mn. epidemiolozi epidemiologija epidemioloki epidemiolokinja epika, dat. jed. epici epilepsija epileptian, epileptina, odr. vid epileptini epileptiar, vok. jed. epileptiaru, instr. jed. epileptiarom/epileptiarem ergela
132

ekstremist (ekstremista), gen. jed. ekstremista ekstremista (ekstremist), gen. jed. ekstremiste ekstremistkinja ekvivalenat (ekvivalent), gen. jed. ekvivalenta ekvivalent (ekvivalenat), gen. jed. ekvivalenta, gen. mn. ekvivalenata ekvivalentan, ekvivalentna, odr. vid ekvivalentni elektroanalitiki elektroanaliza elektrodinamika, dat. jed. elektrodinamici elektroenergetski elektroindukcija elektrolitiki elektroliza elektrostatika, dat. jed. elektrostatici elektrotehniar, vok. jed. elektrotehniaru/ elektrotehniare, instr. jed. elektrotehniarom/ elektrotehniarem elektrotehnika, dat. jed. elektrotehnici elektroterapija elemenat (element), gen. jed. elementa, gen. mn. elemenata element (elemenat), gen. jed. elementa, gen. mn. elemenata Eliot eliotovski elokvencija elokventnost, gen. jed. elokventnosti, instr. jed. elokventnou/elokventnosti embargo, gen. jed. embarga, nom. mn. embarzi embrio, gen. jed. embrija, nom. mn. embriji emer. (skr. emeritus)

(enciklopedista), (enciklopedist),

gen. gen.

jed. jed.

enciklopedistkinja

erudicija erudit (erudita), gen. jed. erudita erudita (erudit), gen. jed. erudite .es (internetski domen panije) esej, gen. jed. eseja, instr. jed. esejom, nom. mn. eseji esejist (esejista), gen. jed. esejista esejista (esejist), gen. jed. esejiste esejistiki esejistkinja esencija esencijalan, esencijalna, odr. vid esencijalni Eskimka, dat. jed. Eskimki, gen. mn. Eskimki esperantist (esperantista), gen. jed. esperantista esperantista (esperantist), gen. jed. esperantiste estetiar, vok. jed. estetiaru/estetiare, instr. jed. estetiarom/estetiarem estetika, dat. jed. estetici etc. (skr. et cetera = i tako dalje) etika, dat. jed. etici etimolog, vok. jed. etimoloe, nom. mn. etimolozi etimologija etimoloki etimolokinja etiologija etioloki Etiopija Etiopljanin, nom. mn. Etiopljani Etiopljanka, dat. jed. Etiopljanki, gen. mn. Etiopljanki etniki etnik, nom. mn. etnici etnogenetiki etnogenetski etnol. (skr. etnoloki) Etrurac, gen. jed. Etrurca, vok. jed. Etrure, gen. mn. Etruraca
133

Etrurev Etrurka, dat. jed. Etrurki, gen. mn. Etrurki Etrurkin etrurski EU (skr. Evropska Unija) eufem. (skr. eufemizam) eufemistiki eufemizam, gen. jed. eufemizma, gen. mn. eufemizama euro, gen. jed. eura, nom. mn. euri evanelje (jevanelje), gen. jed. evanelja, instr. jed. evaneljem evnuh, vok. jed. evnue, nom. mn. evnusi evnuki evolucija evolucijski (evolucioni) evolucioni (evolucijski) evoluirati, prez. evoluiram, evoluirajui, gl. im. evoluiranje evr. (skr. evropeizam) Evropa Evropejac, gen. jed. Evropejca, vok. jed. Evropeje, gen. mn. Evropejaca Evropejka, dat. jed. Evropejki, gen. mn. Evropejki Evropljanin, nom. mn. Evropljani Evropljanka, dat. jed. Evropljanki, gen. mn. Evropljanki Evropska Unija evropski Ezop ezopovski F f. (skr. lat. femininum, enski rod) fabriki fabrikant, gen. fabrikanata jed. fabrikanta, gen. mn. gl. pril. sad.

fajda (vajda) fajl fakat (fakt), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata faks faksirati, prez. faksiram, gl. pril. sad. faksirajui, gl. im. faksiranje fakt (fakat), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata falian, falina, odr. vid falini falsifikacija falsifikat falsifikator, vok. jed. falsifikatore, instr. jed. falsifikatorom falsifikatorka, dat. jed. falsifikatorki, gen. mn. falsifikatorki falsifikovati, prez. falsifikujem, gl. pril. sad. faksifikujui, gl. im. falsifikovanje fam. (skr. familijarno) fanatian, fanatina, odr. vid fanatini fanatik, vok. jed. fanatie, nom. mn. fanatici fanatizam, fanatizama gen. jed. fanatizma, gen. mn.

fatalista (fatalist), gen. jed. fataliste fatalistiki fatalistkinja Faust faustovski Fe (skr. gvoe) federalist (federalista), gen. jed. federalista federalista (federalist), gen. jed. federaliste federalistiki federalistkinja federalizam, gen. jed. federalizma, gen. mn. federalizama Feketi (top.) feljton, gen. jed. feljtona feljtonist (feljtonista), gen. jed. feljtonista feljtonista (feljtonist), gen. jed. feljtiniste feljtonistiki feljtonistkinja feministiki feministkinja feminizam, gen. jed. feminizma, gen. mn. feminizama fenomenalan, fenomenalni fer (neprom. prid.) Ferdinand de Sosir (De Sosir) sad. fer igra ferplej, instr. jed. ferplejom fer potez ferije FIBA (skr. Svjetska koarkaka federacija) FIFA (skr. Svjetska fudbalska federacija) fig. (skr. figurativno) fijasko, gen. jed. fijaska film. (skr. filmski) filantrop
134

fantast (fantasta), gen. jed. fantasta fantasta (fantast), gen. jed. fantaste fantastian, fantastina, odr. vid fantastini fantazija fascikla fascinantan, fascinantna, odr. vid fascinantni fascinirati, prez. fasciniram, fascinirajui, gl. im. fasciniranje faist (faista), gen. jed. faista faista (faist), gen. jed. faiste faistiki faistkinja faistoidan, faistoidna, odr. vid faistoidni faizam, gen. jed. faizma, gen. mn. faizama fatalan, fatalna, odr. vid fatalni fatalist (fatalista), gen. jed. fatalista gl. pril.

fenomenalna,

odr.

vid

filantropija filol. (skr. filoloki) filolog, vok. jed. filoloe, nom. mn. filolozi filologija filoloki filoz. (skr. filozofski) filozof filozofija filozofski filter finalist (finalista), gen. jed. finalista finalista (finalist), gen. jed. finaliste finalistkinja finansije finansijer. instr. jed. finansijerom firnajz fiek, nom. mn. fieci fiz. (skr. fiziki) fizika, dat. jed. fizici fiziol. (skr. fizioloki) fiziolog, vok. jed. fizioloe, nom. mn. fiziolozi fiziologija fizioloki fizioterapeut fizioterapeutkinja fizioterapeutski fizioterapija fizioterapijski fjord flauta flautist (flautista), gen. jed. flautista flautista (flautist), gen. jed. flautiste fleka FNRJ (skr. Federativna Narodna Republika Jugoslavija)

folk. (skr. folklorni) folk (neprom. prid.) folk muzika folklorist (folklorista), gen. jed. folklorista folklorista (folklorist), gen. jed. folkloriste folkloristkinja fonem (fonema), gen. jed. fonema fonema (fonem), gen. jed. foneme fonetika, dat. jed. fonetici fonetski fonologija fonoloki fora (imen./nepromj. pridjev) formalist (formalista), gen. jed. formalista formalista (formalist), gen. jed. formaliste formalistiki formalistkinja formalnost, gen. jed. formalnosti, instr. jed. formalnou/formalnosti fotoaparat fotogenian, fotogenina, odr. vid fotogenini fotograf fotomontaa fotoreportaa fotoreporter, vok. jed. fotoreporteru, instr. jed. fotoreporterom fotorobot fotosinteza .fr (internetski domen Francuske) fr. (skr. francuski) fra (skr. fratar) fragmenat (fragment), gen. jed. fragmenta, gen. mn. fragmenata fragment (fragmenat), gen. jed. fragmenta, gen. mn. fragmenata fragmentaran, fragmentarni
135

fragmentarna,

odr.

vid

Francuska, Francuskoj francuski Francuskinja Francuz

gen.

jed.

Francuske,

dat.

jed.

funkcionalan, funkcionalni

funkcionalna,

odr.

vid

Francuska revolucija

funkcioner, vok. jed. funkcioneru, instr. jed. funkcionerom funkcionerka, dat. jed. funkcionerki, gen. mn. funkcionerki funkcionisati, prez. funkcioniem, gl. pril. sad. funkcioniui, gl. im. funkcionisanje fusnota fut. (skr. futur) futurist (futurista), gen. jed. futirista futurista (futurist), gen. jed. futuriste futuristiki futuristkinja futurizam, futurizama G g (skr. gram) g. (skr. godina) g. (gdin) (skr. gospodin) ganik (gatnjik), nom. mn. ganici gaditi se, prez. gadim se, gl. pril. sad. gadei se, gl. im. gaenje gadljivost, gen. jed. gadljivou/gadljivosti gadost, gen. jed. gadou/gadosti gadljivosti, gadosti, instr. instr. jed. jed. gen. jed. futurizma, gen. mn.

franjevac, gen. jed. franjevca, vok. jed. franjeve, gen. mn. franjevaca franjevaki franjevka, dat. jed. franjevki, gen. mn. franjevki frapantan, frapantna, odr. vid frapantni frape, gen. jed. frapea, nom. mn. frapei fratar, gen. jed. fratra, vok. jed. fratre, instr. jed. fratrom fraza frazeologija frazeoloki frekvencija frekventan, frekventna, odr. vid frekventni frekventnost, gen. jed. frekventnosti, instr. jed. frekventnou/frekventnosti freska, dat. jed. freski/fresci, gen. mn. fresaka fresko (nepromj. pridjev) fresko slikarstvo frontmen Fruka gora FSCG (skr. Fudbalski savez Crne Gore) fudbal fudbaler fudbalski fundament, gen. jed. fundamenta, gen. mn. fundamenata fundamentalist (fundamentalista), gen. jed. fundamentalista fundamentalista (fundamentalist), gen. jed. fundamentaliste funkcija

gaati, prez. gaam, gl. pril. sad. gaajui, gl. im gaanje gaenje gajba, gen. mn. gajba/gajbi gajiti, prez. gajim, gl. pril. sad. gajei, gl. im. gajenje gala (nepr. prid.) gala veera galanterija galanterijski galerija
136

galerijski galijum galiot galvanometar, gen. jed. galvanometra, gen. mn. galvanometara galvanoskop gamad, gen. gamau/gamadi gama zraci gangrena gangster, vok. gangsterom jed. gangsteru, ganutosti, instr. instr. jed. jed. jed. gamadi, instr. jed.

gdje (e) gdje bilo (e bilo) gdje drago (e drago) gdjegod (egod) gdjekad(ekad) gdjekoji (ekoji) gdjekud (ekud) gdjeto (eto) ga (skr. gospoa), gen. jed. ge, dat. jed. gi gica (skr. gospoica), gen. jed. gice, dat. jed. gici gejzir, gen. jed. gejzira gen. (skr. genitiv) genealogija genealoki general, vok. jed. generale generalizacija generalmajor, vok. jed. generalmajore, instr. jed. generalmajorom generalpotpukovnik, generalpotpukovnie, generalpotpukovnici vok. nom. jed. mn.

ganutost, gen. jed. ganutou/ganutosti garancija

garda, gen. mn. garda/gardi garderober, vok. jed. garderoberu, insr. jed. garderoberom garderoberka, dat. jed. garderoberki, gen. mn. garderoberki garsonjera gastroskopija gastroskopski gatalac, gen. jed. gataoca, vok. jed. gataoe, gen. mn. gatalaca gatalaki gatalica, vok. jed. gatalice gataliin gataoev gatar, vok. jed. gataru/gatare, instr. jed. gatarom/ gatarem gatarev (gatarov) gatarov (gatarev) gatarica, vok. jed. gatarica gatariin gatnjik (ganik), nom. mn. gatnjici gazdariin gdin (g.) (skr. gospodin)
137

generalpukovnik, vok. jed. generalpukovnie, nom. mn. generalpukovnici generalski generaltab genetika, dat. jed. genetici genijalac, gen. jed. genijalca, vok. jed. genijale, nom. mn. genijalci, gen. mn. genijalaca genijalan, genijalna, odr. vid genijalni genijalnost, gen. jed. genijalnosti, instr. jed. genijalnou/genijalnosti genije, gen. jed. genija, instr. jed. genijem, nom. mn. geniji geodet (geodeta), gen. jed. geodeta geodeta (geodet), gen. jed. geodete geofizika, dat. jed. geofizici geogr. (skr. geografski)

geol. (skr. geoloki) geolog, vok. jed. geoloe, nom. mn. geolozi geologija geoloki geolokinja geom. (skr. geometijski) geometar, gen. jed. geometra, gen. mn. geometara gerilac, gen. jed. gerilca, vok. jed. gerile, gen. mn. gerilaca germanist (germanista), gen. jed. germanista germanista (germanist), gen. jed. germaniste germanistiki germanistika, dat. jed. germanistici germanistkinja germanizam, gen. jed. germanizma, gen. mn. germanizama geslo, gen. mn. gesala/gesla gibak, gipka, odr. vid gipki Gibraltar gibraltarski Gibraltarski moreuz gigant, gen. jed. giganta, gen. mn. giganata giljotina gimn. (skr. gimnazija) gimnastiar, vok. jed. gimnastiaru, instr. jed. gimnastiarom gimnastiarka, dat. jed. gimnastiarki, gen. mn. gimnastiarki gimnastika, dat. jed. gimnastici gimnazijalac, gen. jed. gimnazijalca, vok. jed. gimnazijale, gen. mn. gimnazijalaca gimnazijalka, dat. jed. gimnazijalki, gen. mn. gimnazijalki ginekolog, vok. jed. ginekoloe, nom. mn. ginekolozi ginekologija ginekoloki ginekolokinja
138

gitarist (gitarista), gen. jed. gitarista gitarista (gitarist), gen. jed. gitariste gitaristkinja gl. (skr. glava) gl. (glag.) (skr. glagol, glagolski) glaaonica glad, gen. jed. gladi, instr. jed. glau/gladi gladac, gen. jed. gladca, gen. mn. gladaca gladak, glatka, odr. vid glatki gladnjeti, prez. gladnim. gl.pril. sad. gladnei, gl. im. gladnjenje gl. prid. trp. (skr. trpni glagolski pridjev) glai (glatkiji) (komp. od gladak) gl. im. (skr. glagolska imenica) gl. prid. rad. (skr. glagolski pridjev radni) gl. prid. trp. (skr. glagolski pridjev trpni) gl. pril. pro. (skr. glagolski prilog proli) gl. pril. sad. (skr. glagolski prilog sadanji) glagoljica glagoljiki glasa, gen. jed. glasaa, vok. jed. glasau, instr. jed. glasaem glasaica, vok. jed. glasaice glasaki glasit, glasita, odr. vid glasiti glasitost, gen. jed. glasitou/glasitosti glasitosti, instr. jed.

glasnik, vok. jed. glasnie, nom. mn. glasnici glatkiji (glai) (komp. od gladak) glavake (prilog) glavnokomandujui, glavnokomandujueg, glavnokomandujuem glavobolja glavonoac, gen. jed. glavonoca, nom. mn. glavonoci, gen. mn. glavonoaca glavurda, gen. mn. glavurda/glavurdi gen. dat. jed. jed.

gledalac, gen. jed. gledaoca, vok. jed. gledaoe, gen. mn. gledalaca gledalini gledalite, gledalitem gledaoev gle, gen. glei, instr. gleu/glei gleanj, gen. jed. glenja, nom. mn. glenjevi, gen. mn. glenjeva gl. im. (skr. glagolska imenica) glista glodati, prez. gloem, gl. pril. sad. gloui, gl. im. glodanje glomazan, glomazna, odr. vid glomazni glomaznost, gen. jed. glomaznosti, instr. jed. glomaznou/glomaznosti glosarijum Gluhi Do (top.), gen. Gluhoga Dola Gluhodoljanin, nom. mn. Gluhodoljani Gluhodoljanka, dat. jed. Gluhodoljanki, gen. mn. Gluhodoljanki glumac, gen. jed. glumca, vok. jed. glume, gen. mn. glumaca glumica, vok. jed. glumice glumiin glupaviti (initi glupim; postajati glup), prez. glupavim, gl. pril. sad. glupavei, gl. im. glupavljenje glupavost, gen. jed. glupavosti, glupavou/glupavosti gluv, gluva, odr. vid gluvi gluva, gen. jed. gluvaa, instr. jed. gluvaem gluvlji (komp. od gluv) gluvan, gen. jed. gluvana gluvjeti, prez. gluvim, gl. pril. sad. gluvei, gl. prid. rad. gluvio/gluvjela, gl. im. gluvljenje gluvoa gluvonijem, gluvonijema, odr. vid gluvonijemi instr. jed. gen. jed. gledalita, instr. jed.

gluvonijemost, gen. jed. gluvonijemosti, instr. jed. gluvonijemou/ gluvonijemosti gmizavac, gen. jed. gmizavca, vok. jed. gmizave, gen. mn. gmizavaca gnijev (gnjev) gnijezditi se, prez. gnijezdim se, gl. pril. sad. gnijezdei se, gl. im. gnijeenje gnijezdo, gen. mn. gnijezda gnostik, vok. jed. gnostie, nom. mn. gnostici gnusan, gnusna, odr. vid gnusni gnjeiti, prez. gnjeim, gl. pril. sad. gnjeei, gl. im. gnjeenje gnjev (gnijev) gnjezdast, gnjezdasta, odr. vid gnjezdasti gnjida gnjiljeti, prez. gnjilim, gl. pril. sad. gnjilei, gl. prid. rad. gnjilio/gnjiljela, gl. im. gnjiljenje gnjiti, prez. gnjijem, gl. pril. sad. gnjijui, gl. prid. rad. gnjio/gnjila gnjile, gen. jed. gnjilei/gnjileju gnjio, gnjila, odr. vid gnjili go (nag), gola, odr. vid goli go (u sportu), gen. jed. gola, nom. mn. golovi gobavac, gen. jed. gobavca, vok. jed. gobave, gen. mn. gobavaca gobavost, gen. jed. gobavou/ gobavosti god. (skr. godina) god (go) godini (od godite) godinji (od godina) godinjica godite, instr. jed. goditem goditi, prez. godim, gl. pril. sad. godei, gl. im. goenje go (god) gojazan, gojazna, odr. vid gojazni gobavosti, instr. jed. gnjilei, instr. jed.

139

gojaznost, gen. jed. gojaznou/gojaznosti

gojaznosti,

instr.

jed.

gojiti, prez. gojim, gl. pril. sad. gojei, gl. im. gojenje golcat, golcata, odr. vid golcati golet, gen. jed. goleti, instr. jed. goleu/goleti Golija (top.) Golijanin, nom. mn. Golijani Golijaninov Golijanka Golijankin Goli otok gologlavac, gen. jed. gologlavca, vok. jed. gologlave, gen. mn. gologlavaca golosjemen (goloemen), golosjemena, odr. vid golosjemeni golosjemenjae (goloemenjae) goloemen (golosjemen), goloemena, odr. vid goloemeni goloemenjae (golosjemenjae) golubarnik, nom. mn. golubarnici golubiji (golublji) golublji (golubiji) gonetati, prez. gonetam, gl. pril. sad. gonetajui, gl. im. gonetanje gorak (grk), gorka, odr. vid gorki gorati, prez. goram, gl. pril. sad. gorajui, gl. im. goranje gori (komp. od gorak) goriti (griti) (initi neto gorkim), prez. gorim, gl. pril. sad. gorei, gl. im. gorenje gorditi se, prez. gordim se, gl. pril. sad. gordei se, gl. im. gorenje gorjeti, prez. gorim, gl. pril. sad. gorei, gl. prid. rad. gorio/gorjela, gl. im. gorenje goropad, gen. jed. goropadi, instr. jed. goropau/ goropadi goropadan, goropadna, odr. vid goropadni

goropaditi se, prez. goropadim se, impf. goropaah se, gl. pril. sad. goropadei se, gl. im. goropaenje gorosjea (goroea) gorostas goroea (gorosjea) Gorski vijenac gortaki gortak, gen. jed. gortaka, vok. jed. gortae, nom. mn. gortaci Gospa Marija gospodar, vok. jed. gospodaru/gospodare, instr. jed. gospodarom/gospodarem gospodski gospodstven, gospodstveni gospodstvena, odr. vid

gospodstvenost, gen. jed. gospodstvenosti, instr. jed. gospodstvenou/ gospodstvenosti gospodstvo, gen. mn. gospodstava/gospodstva gospotina gost, gen. jed. gosta, gen. mn. gostiju/gosti gostionica gostiti, prez. gostim, impf. goah, gl. pril. sad. gostei, gl. im. goenje gostoljubiv, gostoljubiva, odr. vid gostoljubivi gostoljubivost, gen. jed. gostoljubivosti, instr. jed. gostoljubivou/ gostoljubivosti gostopriman, gostoprimna, odr. vid gostoprimni goenje gotiki gotika, dat. jed. gotici gotovan, gen. jed. gotovana gotovanka, gotovanki dat. jed. gotovanki, gotovosti, gen. instr. mn. jed.

gotovost, gen. jed. gotovou/gotovosti govee, gen. jed. goveeta

govedar, vok. jed. govedaru/govedare, instr. jed. govedarom/govedarem

140

govedarka, govedarki govei

dat.

jed.

govedarki,

gen.

mn.

Granini prijelaz epan Polje Grbalj (top.) grbavac, gen. jed. grbavca, vok. jed. grbave, gen. mn. grbavaca grbaviti (initi grbavim, postajati grbav), prez. grbavim, impf. grbavljah, gl. pril. sad. grbavei, gl. im. grbavljenje grbavost, gen. jed. grbavou/grbavosti gri (komp. od grk) griti (goriti), prez. grim, gl. pril. sad. grei, gl. im. grenje grditi, prez. grdim (initi grdnim), impf. grah, gl. pril. sad. grdei, gl. im. grenje grdjeti (greti) (postajati grdan), prez. grdim, gl. pril. sad. grdei, gl. im. grenje greti (grdjeti), (postajati grdan), prez. grdim, gl. pril. sad. grdei, gl. im. grenje grebati (grepsti), prez. grebem gregorijanski grehota grepsti (grebati), prez. grebem, gl. pril. sad. grebui grean, grena, odr. vid greni greka, dat. jed. greci/greki, gen. mn. greaka grenica, vok. jed. grenice greniin grenik, vok. jed. grenie, nom. mn. grenici grenost, gen. jed. grenosti, instr. jed. grenou/ grenosti grgotati, prez. grgoem, gl. pril. sad. grgoui, gl. im. grgotanje grijalica grijeh, nom. mn. grehovi/grijesi grijeiti, prez. grijeim, gl. pril. sad. grijeei, gl. im. grijeenje grip, gen. jed. gripa gristi, prez. grizem, gl. pril. sad. grizui, gl. im. grizenje grk (gorak), grka, odr. vid grki
141

govornik, vok. jed. govornie, nom. mn. govornici gozba .gr (internetski domen Grke) grabljivac, gen. jed. grabljivca, vok. jed. grabljive, gen. mn. grabljivaca gracioznost, gen. jed. gracioznosti, instr. jed. gracioznou/gracioznosti gradilini gradilite, instr. jed. gradilitem gradski Graani (geogr.; crnmogorsko pleme) graanka, dat. jed. graanki, gen. mn. graanki Grahovljanin, nom. mn. Grahovljani Grahovljanka, dat. jed. Grahovljanki, gen. mn. Grahovljanki Grahovo grahovski Grahovsko polje graktati, prez. grakem, gl. pril. sad. grakui, gl. im. graktanje gram. (skr. gramatiki) gramatiarka, dat. jed. gramatiarki, gen. mn. gramatiarki gramziv, gramziva, odr. vid gramzivi gramzivac, gen. jed. gramzivca, gramzive, gen. mn. gramzivaca vok. jed.

grbavosti,

instr.

jed.

gramzivost, gen. jed. gramzivosti, instr. jed. gramzivou/gramzivosti grandiozan, grandiozna, odr. vid grandiozni grandioznost, gen. jed. grandioznosti, instr. jed. grandioznou/ grandioznosti grandoman grandomanija grandomanka, dat. jed. grandomanki, gen. mn. grandomanki Granini prijelaz Boaj

grko (prilog) grlce (groce) grmjeti, prez. grmim, impf. grmljah, gl. pril. sad. grmei, gl. im. grmljenje grohnuti (gronuti), prez. grohnem, grohnuh, gl. pril. pro. grohnuvi groce (grlce) grohot gromovnik, vok. jed. gromovnie, nom. mn. gromovnici gronuti (grohnuti), prez. gronem, aor. gronuh, gl. pril. pro. gronuvi groteska, dat. jed. grotesci/groteski, gen. mn. groteski groteskan, groteskna, odr. vid groteskni grotesknost, gen. jed. grotesknosti, instr. jed. grotesknou/grotesknosti grubiti (initi grubim), prez. grubim, impf. grubljah, gl. pril. sad. grubei, gl. im. grubljenje grubjeti (postojati grub), prez. grubim, impf. grubljah, gl. pril. sad. grubei, gl. prid. rad. grubio/ grubjela, gl. im. grubljenje grubost, gen. jed. grubou/grubosti grudi, gen. grudi/grudiju grudobolan, grudobolna, odr. vid grudobolni grudobolnik, vok. jed. grudobolnie, nom. mn. grudobilnici Grudska mahala grumen, gen. jed. grumena grunuti, prez. grunem, aor. grunuh, gl. pril. pro. grunuvi gruvati, prez. gruvam, gl. pril. sad. gruvajui, gl. im. gruvanje gubavac, gen. jed. gubavca, vok. jed. gubave, gen. mn. gubavaca gubitak, gen. jed. gubitka, nom. mn. gubici, gen. mn. gubitaka gudjeti (gueti), prez. gudim, impf. guah, gl. pril. sad. gudei, gl. prid. rad. gudio/gudjela
142

guenje gueti (gudjeti), prez. gudim, impf. guah, gl. pril. sad. gudei, gl. prid. rad. gudio/guela, gl. im. guenje gugutati, prez. guguem, gl. pril. sad. guguui, gl. im. gugutanje guka, dat. jed. guki gumno (guvno) gunati, prez. gunam, gl. pril. sad. gunajui, gl. im. gunanje GUP (skr. generalni urbanistiki plan) gusar, gen. jed. gusara, vok. jed. gusaru/gusare, instr. jed. gusarom/gusarem gusjenica (guenica) gusjeniar (gueniar), vok. jed. gusjeniaru/ gusjeniare, instr. jed. gusjeniarom/gusjeniarem gusjeniav (gueniav), gusjeniava, odr. vid gusjeniavi gusjeniji (gueniji) guska, dat. jed. gusci/guski, gen. mn. gusaka guskica (hip.) gust, gusta, odr. vid gusti gui (komp. od gust) guar, vok. jed. guaru/guare, instr. jed. guarom/guarem guarica guetina (augm. od guska) guica (dem. od guska) guji Guenica (toponim) guenica (gusjenica) (zool.) gueniar (gusjeniar) vok. jed. gueniaru/ gueniare, instr. jed. gueniarom/gueniarem gueniav (gusjeniav), gueniava, odr. vid gueniavi gueniji (gusjeniji) guvno (gumno) gvardija gvoa, dat. mn. gvoima

aor.

grubosti,

instr.

jed.

gvoar, vok. jed. gvoaru/gvoare, instr. jed. gvoarom/gvoarem gvoara gvoarija gvoe, gen. jed. gvoa, instr. jed. gvoem H H (skr. vodonik) ha (skr. hektar) habati, prez. habam, gl. pril. sad. habajui, gl. im. habanje habilitacija habilitacijski (habilitacioni) habilitacioni (habilitacijski) habzburki h. c. (skr. honoris causa - radi poasti) Hadijin most hafiz hagiograf hagiografija hagiografski haiku, gen. jed. haikua hajati, prez. hajem, gl. pril. sad. hajui, gl. im. hajanje hajde (uzv.) hajduija hajduki hajduk, vok. jed. hajdue, nom. mn. hajduci hajdutvo, gen. mn. hajdutava/hajdutva hajka, dat. jed. hajci, gen. mn. hajki Hajla hajvan (ajvan) haker, vok. jed. hakeru, instr. jed. hakerom halaliti (alaliti), prez. halalim, gl. pril. sad. halalei, gl. im. halaljenje halapljivost, gen. jed. halapljivosti, instr. jed. halapljivou/halapljivosti
143

Halejeva kometa halo (uzv.) halva (alva) haljina haljetak, gen. jed. haljetka, nom. mn. haljeci, gen. mn. haljetaka Han Pijesak haos haps hapsana hapsiti, prez. hapsim, gl. pril. sad. hapsei, gl. im. hapenje hara, gen. jed. haraa, instr. jed. haraem haralija harambaa hariti (ariti), prez. harim, gl. pril. sad. harei, gl. im. harenje harfa harfist (harfista), gen. jed. harfista harfista (harfist), gen. jed. harfiste harfistkinja harmonija harmonika, dat. jed. harmonici harmonika, gen. jed. harmonikaa, vok. jed. harmonikau, instr. jed. harmonikaem harmonikaica, vok. jed. harmonikaice harmonikaiin hasura (asura) HAZU (skr. Hrvatska akadenija znanosti i umjetnosti) He (skr. helijum) HE (skr. hidroelekrana) hedonist (hedonista), gen. jed. hedonista hedonista (hedonist), gen. jed. hedoniste hegemonija hegemonist hegemonista (hegemonista), gen. jed.

hegemonista hegemoniste hegemonistiki

(hegemonist),

gen.

jed.

herojstvo, gen. mn. herojstava/herojstva hidrant, gen. mn. hidranata hidrofobija hidra higijena higijeniar, vok. jed. higijeniaru/higijeniare, instr. jed. higijeniarom/higijeniarem higijeniarka, dat. jed. higijeniarki, gen. mn. higijeniarki hijena hijerarhija hijerarhijski hijeroglif hiljada hiljaditi se, prez. hiljadim se, impf. hiljaah se, gl. pril. sad. hiljadei se, gl. im. hiljaenje hiljadu petsto (hiljadu pet stotina) hiljadu pet stotina (hiljadu petsto) hiljadugodinji hiljadugodinjica himna, gen. mn. himni/himna hiperbola hiperbolian, hiperbolina, odr. vid hiperbolini hiperprodukcija hipertrofija hipi, gen. jed. hipija, nom. mn. hipiji hipik, vok. jed. hipie, nom. mn. hipici hipnotiki hipnotisati, prez. hipnotiem, gl. pril. sad. hipnotiui, gl. im. hipnotisanje hipnotizer, vok. jed. hipnotizeru, instr. jed. hipnotizerom hipnoza hipodrom hipohondar, gen. jed. hipohondra, vok. jed. hipohondre, instr. jed. hipohondrom, gen. mn. hipohondara

hegemonizam, gen. jed. hegemonizma, gen. mn. hegemonizama helijum helikopter, instr. jed. helikopterom hem. (skr. hemijski) hemiar, vok. jed. hemiaru/hemiare, instr. jed. hemiarom/hemiarem hemiarka, hemiarki hemija hemijski hemoroid hendikep hepiend herbarijum Herceg Novi, gen. Herceg Novoga, dat. Herceg Novome Hercegnovljanin, nom. mn. Hercegnovljani Hercegnovljanka, dat. jed. Hercegnovljanki, gen. mn. Hercegnovljanki hercegnovski Hercegovac, gen. jed. Hercegovca, vok. jed. Hercegove, gen. mn. Hercegovaca Hercegovaka ulica hercegovaki Hercegovina Hercegovka, dat. jed. Hercegovki, gen. mn. Hercegovki hermafrodit hermafroditski heroika, dat. jed. heroici heroin heroina heroizam, gen. jed. heroizma, gen. mn. heroizama heroj, vok. jed. heroju, instr. jed. herojem
144

dat.

jed.

hemiarki,

gen.

mn.

hipohondrian, hipohondrini hipohondrija

hipohondrina,

odr.

vid

hodoae, gen. jed. hodoaa, instr. jed. hodoaem hokej, instr. jed. hokejom hokeja, vok. jed. hokejau, instr. jed. hokejaem Holandija holandski Holananin, nom. mn. Holanani Holananka, dat. jed. Holananki, gen. mn. Holananki Homer homerski homonimija homoseksualac, gen. jed. homoseksualca, vok. jed. homoseksuale, gen. mn. homoseksualaca homoseksualan, homoseksualni homoseksualna, odr. vid

hipok. (skr. od hipokoristik) hipokoristik, nom. mn. hipokoristici hipokoristiki hipoteka, dat. jed. hipoteci hipotenuza hipotetian, hipotetina, odr. vid hipotetini hipotetiki hipotetinost, gen. jed. hipotetinosti, instr. jed. hipotetinou/ hipotetinosti hirovitost, gen. jed. hirovitosti, hirovitou/hirovitosti instr. jed.

hirurg, vok. jed. hirure, nom. mn. hirurzi, gen. mn. hirurga hirurki histerinost, gen. jed. histerinosti, instr. jed. histerinou/histerinosti histerija histerik, vok. jed. histerie, nom. mn. histerici hitac, gen. jed. hica, nom. mn. hici, gen. mn. hitaca HIV (skr. Human Immunodefenciency Virus) hl (skr. hektolitar) hlad (lad) hlor hlorisati, prez. hloriem, gl. pril. sad. hloriui, gl. im. hlorisanje hljeb hljepi, instr. jed. hljepiem hobi, gen. jed. hobija, nom. mn. hobiji hoe-nee hodoasnica, vok. jed. hodoasnice hodoasniin hodoasniki hodoasnik, vok. jed. hodoasnie, nom. mn. hodoasnici

homoseksualizam, gen. jed. homoseksualizma, gen. mn. homoseksualizama homoseksualka, dat. jed. homoseksualki, gen. mn. homoseksualki homoseksualnost, gen. jed. homoseksualnosti, instr. jed. homoseksualnou/ homoseksualnosti Hong Kong hor horizont, gen. mn. horizonata horor, instr. jed. hororom horor film hot-dog horovoa hospitacija hospitalizacija hospitalizovati, prez. hospitalizujem, gl. pril. sad. hospitalizujui, gl. im. hospitalizovanje hospitovati, prez. hospitujem, gl. pril. sad. hispitujui, gl. im. hospitovanje .hr (internetski domen Hrvatske) HR (Meunarodna auto-oznaka za Hrvatsku) hramati, hramam/hramljem, gl. pril. hramajui/hramljui, gl. im. hramanje
145

sad.

hranilac, gen. jed. hranioca, vok. jed. hranioe, gen. mn. hranilaca hranljiv (hranjiv), hranljiva, odr. vid hranljivi hranjiv (hranljiv), hranjiva, odr. vid hranjivi hrapavost, gen. jed. hrapavosti, hrapavou/hrapavosti instr. jed.

humanost, gen. jed. humanosti, instr. jed. humanou/humanosti humka, dat. jed. humci, humki/humaka / humka gen mn.

humoreska, dat. jed. humoresci/humoreski, gen. mn. humoreski humorist (humorista), gen. jed. humorista humorista (humorist), gen. jed. humoriste humoristian, humoristini humoristiki humoristkinja Husein-beg, vok. jed. Husein-bee hukati, prez. hukam, gl. pril. sad. hukajui, gl. im. hukanje hvalisati se, prez. hvaliem se/hvalisam se, gl. pril. sad. hvaliui se/hvalisajui se, gl. im. hvalisanje hvalisavac, gen. jed. hvalisavca, hvalisave, gen. mn. hvalisavaca hvalisavka, hvalisavki dat. jed. hvalisavki, vok. gen. jed. mn. humoristina, odr. vid

hrak, gen. jed. hrka, vok. jed. hrku, nom. mn. hrci, gen. mn. hraka hrianin, nom. mn. hriani hrianka, dat. jed. hrianki, gen. mn. hrianki hrianstvo, gen. mn. hrianstava/hrianstva hrizantema hronian, hronina, odr. vid hronini hronika, dat. jed. hronici hronologija hronoloki hrpa hrv. (skr. hrvatski) Hrvat, gen. jed. Hrvata, vok. jed. Hrvate / Hrvatu, nom. mn. Hrvati Hrvatica, vok. jed. Hrvatice Hrvatiin Hrvatska, gen. Hrvatske, dat. Hrvatskoj hrvatski Hrvatsko zagorje htjeti (eti), prez. hou, hoe, hoe, hoemo, hoete, hoe/u, e, e, emo, ete, e; gl. prid. rad. htio/htjela .hu (internetski domen Maarske) huliti, prez. hulim, gl. pril. sad. hulei, gl. im. huljenje humanist (humanista), gen. jed. humanista humanista (humanist), gen. jed. humaniste humanistiki humanistkinja humanizam, gen. jed. humanizma, gen. mn. humanizama

hvalisavost, gen. jed. hvalisavosti, instr. jed. hvalisavou/hvalisavosti hvalitelj, vok. jed. hvalitelju, instr. jed. hvaliteljem hvaliteljka, hvaliteljki dat. jed. hvaliteljski, gen. mn.

hvaliti, prez. hvalim, gl. pril. sad. hvalei, gl. im. hvaljenje, gl. prid. trp. hvaljen hvalospjev hvat, gen. mn. hvati hvataljka, dat. jed. hvataljci, gen. mn. hvataljki I I (skr. istok) iako (vez.) ib. (ibid.) (lat. ibidem - na istom mjestu, u istom djelu, na istoj strani knjige)

146

ICJJ (skr. Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje) ii, prez. idem, impf. iah, aor. idoh, gl. pril. sad. idui, gl. prid. rad. iao/ila i d. ( skr. i dalje) i dr. (skr. i drugi) i sl. (skr. i slino) i te kako i te koliko ideal idealist (idealista), gen. jed. idealista idealista (idealist), gen. jed. idealiste idealistiki idealistkinja ideja identian, identina, odr. vid identini identinost, gen. jed. identinosti, instr. jed. identinou/identinosti identifikacija identitet ideolog, vok. jed. ideoloe, nom. mn. ideolozi ideologija idiom idiot idiotizam, gen. jed. idiotizma, gen. mn. idiotizama idolopokloniki idolopoklonik, vok. jed. idolopoklonie, nom. mn. idolopoklonici ie (ige/igdje) ie. (skr. indoevropski) igdje (ige/ie) ige (ie/igdje) Igmanski mar (istor.) ignorant, gen. jed. ignoranta, gen. mn. ignoranata igraka, dat. jed. igraki, gen. mn. igraaka igralini
147

igralite, instr. jed. igralitem igranka, dat. igranki/igranaka ijed ijedak, ijetka, odr. vid ijetki ijediti, prez. ijedim, gl. pril. sad. ijedei, gl. im. ijeenje ijek. (skr. ijekavski) ijekavac, gen. jed. ijekavca, vok. jed. ijekave, gen. mn. ijekavaca ijekavev ijekavica ijekavka, dat. jed. ijekavki, gen. mn. ijekavki ijekavtina ikad (ikada) (pril.) ikada (ikad) (pril.) ikakav, ikakva, ikakvo ikako (pril.) ikavac, gen. jed. ikavca, vok. jed. ikave, gen. mn. ikavaca ikavev ikavka, dat. jed. ikavki, gen. mn. ikavki iko ikoji ikolik ikoliko ikonopisac, gen. jed. ikonopisca, vok. jed. ikonopie, gen. mn. ikonopisaca Ilindan, gen. Ilindana/Ilina dne ilindanski ilinski ilirac, gen. jed. ilirca, vok. jed. ilire, gen. mn. iliraca ilirski iluzija iluzionist (iluzionista), gen. jed. iluzionista iluzionista (iluzionist), gen. jed. iluzioniste im. (skr. imenica) jed. igranci, gen. mn.

imati, prez. imam/imadem/imadnem, gl. pril. sad. imajui imenilac, gen. jed. imenioca, vok. jed. imenioe, gen. mn. imenilaca imenjak, vok. jed. imenjae, nom. mn. imenjaci imetak, gen. jed. imetka, nom. mn. imeci, gen. mn. imetaka Imovinski zakon Valtazara Bogiia imper. (skr. impetariv) imperfekat (imperfekt), gen. jed. imperfekta, gen. mn. imperfekata imperfekt (imperfekat), gen. jed. imperfekta, gen. mn. imperfekata impf. (skr. imperfekat) imperija imperijalist imperijalista imperijalista imperijaliste implementacija implementirati, prez. implementiram, gl. pril. sad. implementirajui, gl. im. implementiranje imponovati, prez. imponujem, gl. pril. sad. imponujui, gl. im. imponovanje import impotencija impozantan, impozantna, odr. vid impozantni impozantnost, gen. jed. impozantnosti, instr. jed. impozantnou/ impozantnosti impresija impresionist impresionista impresionista impresioniste impresionistiki impresionistkinja improvizator, vok. jed. improvizatore, instr. jed. improvizatorom impulsivan, impulsivna, odr. vid impulsivni imuan, imuna, odr. vid imuni
148

inae (pril.) inauguracija inaugurisati, prez. inauguriem, gl. pril. sad. inauguriui, gl. im. inaugurisanje indeks, gen. mn. indeksa / indekasa indicija indiferentnost, gen. jed. indiferentnosti, instr. jed. indiferentnou/ indiferentnosti indigo papir Indijac, gen. jed. Indijca, vok. jed. Indije, gen. mn. Indijaca Indijanac, gen. jed. Indijanca, vok. jed. Indijane, gen. mn. Indijanaca Indijanev Indijanka, dat. jed. Indijanki, gen. mn. Indijanki

(imperijalista), (imperijalist),

gen. gen.

jed. jed.

indijanski Indijev Indijka, dat. jed. Indijki, gen. mn. Indijki indijski individua individualac, gen. jed. individualca, vok. jed. individuale, gen. mn. individualaca individualist individualista individualista individualiste indoevropski Indokina Indonezija Indoneanin, nom. mn. Indoneani Indoneanka, dat. jed. Indoneanki, gen. mn. Indoneanki inf. (str. infinitiv) infantilan, infantilna, odr. vid infantilni infarkt infocentar, infocentara gen. jed. infocentra, gen. mn. (individualista), (individualist), gen. gen. jed. jed.

individualistkinja

(impresionista), (impresionist),

gen. gen.

jed. jed.

infopult infracrven, infracrvena, odr. vid infracrveni infuzija ing. (in.) (skr. inenjer/ininjer) injekcija inicijacija inkognito (pril.) inkompatibilan, inkompatibilni inkunabula inodug inopartner, vok. jed. inopartneru, instr. jed. inopartnerom inovjerac, gen. jed. inovjerca, vok. jed. inovjere, gen. mn. inovjeraca inovjerev inovjerka, dat. jed. inovjerki, gen. mn. inovjerki inovjernik, vok. jed. inovjernie, nom. mn. inovjernici insajder insekt (insekat), gen. jed. insekta, gen. mn. insekata insekat (insekt), gen. jed. insekta, gen. mn. insekata insektarijum insert instant lutrija instinkt, gen. jed. instinkta, gen. mn. instinkta / instinkata instr. (skr. instrumental) instrument, gen. jed. instrumenta, gen. mn. instrumenata intelekt, gen. jed. intelekta, gen. mn. intelekata intelektualac, gen. jed. intelektualca, vok. jed. intelektuale, gen. mn. intelektualaca intelektualev intelektualka, dat. jed. intelektualki, gen. mn. intelektualki inteligencija
149

intermeco, gen. jed. intermeca internacionalist (internacionalista), gen. jed. internacionalista internacionalista (internacionalist), gen. jed. internmacionaliste internet internist (internista), gen. jed. internista inkompatibilna, odr. vid internista (internist), gen. jed. interniste internistkinja INTERPOL (skr. International Criminal Police Organization) interpretatorka, dat. jed. interpretatorki, gen. mn. interpretatorki intervju, gen. jed. intervjua, nom. mn. intervjui intravenozni intriga, dat. jed. intrigi, gen. mn. intriga invencija inventivan, inventivna, odr. vid inventivni in. (ing.) (skr. ininjer/inenjer) inenjer (ininjer), vok. jed. inenjeru, instr. jed. inenjerom ininjer (inenjer), vok. jed. ininjeru, instr. jed. ininjerom inenjerka (ininjerka), dat. jed. inenjerki, gen. mn. inenjerki ininjerka (inenjerka), dat. jed. ininjerki, gen. mn. ininjerki inzulin iole (pril.) ionako (pril.) iotkud (pril.) IQ (skr. koeficijent inteligencije) Ir (skr. iridijum) iridijum iron. (skr. ironino) ISBN - Meunarodni standardni knjini broj iscijediti, prez. iscijedim, aor. iscijedih, gl. prid. trp. iscijeen, gl. pril. pro. iscijedivi

iscijeliti, prez. iscijelim, gl. prid. trp. iscijeljen, gl. pril. pro. iscijelivi, gl. im. iscjeljenje iscjeivati, prez. iscjeujem, gl. pril. sad. iscjeujui, gl. im. iscjeivanje iscjelivati, prez. iscjelivam, iscjelivajui, gl. im. iscjelivanje iscjeljenje, iscjeljenjem gen. jed. gl. pril. instr. sad. jed. sad.

iskaljavati, prez. iskaljavam, gl. pril. sad. iskaljavajui, gl. im. iskaljavanje iskipjeti, prez. iskipim, aor. iskipjeh, gl. prid. rad. iskipio/iskipjela, gl. pril. pro. iskipjevi iskon, gen. jed. iskona iskorijeniti, prez. iskorijenim, gl. prid. trp. iskorijenjen iskoristiti, prez. iskoristim, gl. prid. trp. iskorien iskoriavati, prez. iskoriavam, gl. pril. sad. iskoriavajui, gl. im. iskoriavanje iskorjenjiv, iskorjenjiva, odr. vid iskorjenjivi iskorjenjiva, vok. jed. iskorjenjivau, instr. jed. iskorjenjivaem iskorjenjivati, prez. iskorjenjujem, gl. pril. sad. iskorjenjujui, gl. im. iskorjenjivanje iskosa (pril.) iskra, gen. mn. iskara/iskri iskraj (pred.) iskrsnuti, prez. iskrsnem iskuenica, vok. jed. iskuenice iskuenik, vok. jed. iskuenie, iskuenici iskuenitvo, gen. iskuenitava/iskuenitva Islamska vjerska zajednica isluiti, prez. isluim, gl. prid. trp. isluen isljedni isljednik, vok. jed. isljednie, nom. mn. isljednici isljednitvo, gen. mn. isljednitava/isljednitva isljeivanje, gen. jed. isljeivanja, instr. jed. isljeivanjem isljeivati, prez. isljeujem, isljeujui, gl. im. isljeivanje ismijavati, prez. ismijavam, ismijavajui, gl. im. ismijavanje gl. pril. sad. nom. mn. mn.

iscjeljenja,

iscjeljivati, prez. iscjeljujem, iscjeljujui, gl. im. iscjeljivanje

gl. pril.

iscjeljivost, gen. jed. iscjeljivosti, instr. jed. iscjeljivou/iscjeljivosti iscjepkati (iepkati), prez. iscjepkam, gl. pril. pro. iscjepkavi iscrpiti, prez. iscrpim, gl. prid. trp. iscrpljen iscrpljenost, gen. jed. iscrpljenosti, instr. jed. iscrpljenou/iscrpljenosti iscrpsti, prez. iscrpem, gl. iscrpao/iscrpla, gl. prid. trp. iscrpen iscrtati, prez. iscrtam iscuriti, prez. iscurim iscvjetati, prez. iscvjetam iseljavati, prez. iseljavam, gl. pril. sad. iseljavajui, gl. im. iseljavanje iseljenitvo, gen. mn. iseljenitava/iseljenitva ishod ishodini ishodite, gen. jed. ishodita, instr. jed. ishoditem ishrana ishraniti, prez. ishranim, gl. prid. trp. ishranjen isijavati, prez. isijavam, gl. pril. sad. isijavajui, gl. im. isijavanje isisati, prez. isisam, gl. prid. trp. isisan ISJ (skr. Institut za strane jezike) isjeckati (ieckati), prez. isjeckam isjeak (ieak), gen. jed. isjeka, nom. mn. isjeci, gen. mn. isjeaka iskamiti, prez. iskamim iskati, prez. item, gl. pril. sad. itui
150

prid.

rad.

ismijati, prez. ismijem, gl. prid. trp. ismijan gl. pril. sad.

ispasti, prez. ispadnem/ispanem, aor. ispadoh, gl. prid. rad. ispao/ispala, gl. pril. pro. ispavi isplesti, prez. ispletem, aor. ispletoh, gl. prid. rad. ispleo/isplela, gl. pril. pro. isplevi

ispljuvak, gen. jed. ispljuvka, nom. mn. ispljuvci, gen. mn. ispljuvaka ispod (pred.) ispodmukla (pril.) ispolijevati (ispolivati), prez. ispolijevam, gl. pril. sad. ispolijevajui, gl. im. ispolijevanje ispolivati (ispolijevati), prez. ispolivam, gl. pril. sad. ispolivajui, gl. im. ispolivanje ispoljavati, prez. ispoljavam, gl. pril. sad. ispoljavajui, gl. im. ispoljavanje ispomo isponova (pril.) isporuka, dat. jed. isporuci isporuiti, prez. isporuim, gl. prid. trp. isporuen isporuivati, prez. isporuujem, gl. pril. sad. isporuujui, gl. im. isporuivanje isposijecati, prez. isposijecam, gl. pril. sad. isposijecajui, gl. im. isposijecanje isposnica, vok. jed. isposnice isposniin isposniki isposnik, vok. jed. isposnie, nom. mn. isposnici ispovijedati, prez. ispovijedam, gl. pril. sad. ispovijedajui, gl. im. ispovijedanje ispovijediti, prez. ispovijedim, gl. prid. trp. ispovijeen ispovijest, gen. jed. ispovijeu/ispovijesti ispovjedaonica ispovjedni ispovjednik, vok. jed. ispovjednie, nom. mn. ispovjednici ispreivati se, prez. ispreujem se, gl. pril. sad. ispreujui se, gl. im. ispreivanje ispraati, prez. ispraam, gl. pril. sad. ispraajui, gl. im. ispraanje ispratiti, prez. ispratim, gl. prid. trp. ispraen ispravak, gen. jed. ispravka, nom. mn. ispravci, gen. mn. ispravaka ispred (pred.)
151

ispremjetati, prez. ispremjetam ispreplesti, prez. isprepletem, aor. isprepletoh, gl. prid. rad. isprepleo/ispreplela, gl. pril. pro. ispreplevi ispreplijetati, prez. ispreplijeem, gl. pril. sad. ispreplijeui, gl. im. ispreplijetanje ispresijecati, prez. ispresijecam ispreskakati, prez. ispreskaem ispretati, prez. ispreem, gl. pril. sad. ispreui, gl. im. ispretanje ispreturati, prez. ispreturam isprijeiti, prez. isprijeim, gl. prid. trp. isprijeen isprijeko (pril.) ispripovijedati, prez. ispripovijedam isprtiti, prez. isprtim isprva (pril.) ispsovati, prez. ispsujem ispunjiv, ispunjiva, odr. vid ispunjivi ispred (pred.) istakati, prez. istakam istai (istaknuti), prez. istaknem, aor. istakoh (istae), gl. prid. rad. istakao/istakla, gl. pril. pro. istakavi istaknuti (istai), prez. istaknem, aor. istaknuh, gl. pril. pro. istaknuvi istesati, prez. isteem isticanje, gen. jed. isticanja, instr. jed. isticanjem Istambul isticati, prez. istiem, gl. pril. sad. istiui istei, prez. isteem/isteknem, aor. istekoh, gl. prid. rad. istekao/istekla, gl. pril. pro. istekavi istjerati (ierati), prez. istjeram, gl. pril. pro. istjeravi istjerivati (ierivati), prez. istjerujem, gl. pril. sad. istjerujui, gl. im. istjerivanje istoni Istoni front (istor.) istonoevropski Istono Rimsko Carstvo

ispovijesti,

instr.

jed.

istoimen, istoimena, odr. vid istoimeni istoimenost, gen. jed. istoimenosti, instr. jed. istoimenou/istoimenosti istor. (skr. istorijski) istoriar, vok. jed. istoriaru/istoriare, instr. jed. istoriarom/istoriarem istoriarka, istoriarki istorija istorijski istoriograf istoriografija istoriografski istovjetan, istovjetna, odr. vid istovjetni istovjetnost, gen. jed. istovjetnosti, instr. jed. istovjetnou/istovjetnosti istovremen, istovremena, odr. vid istovremeni istovremenost, gen. jed. istovremenosti, instr. jed. istovremenou/ istovremenosti istoznaan, istoznana, odr. vid istoznani istoznanost, gen. jed. istoznanosti, instr. jed. istoznanou/istoznanosti istraga, dat. jed. istrazi istraitelj, vok. istraiteljem jed. istraitelju, instr. jed. dat. jed. istoriarki, gen. mn.

istrijezniti, prez. istrijeznim, gl. prid. trp. istrijenjen istrunuti, prez. istrunem istupiti, prez. istupim isturati, prez. isturam isturiti, prez. isturim isturpijati, prez. isturpijam isuiti, prez. isuim, aor. isuih, gl. prid. rad. isuio/isuila, gl. pril. pro. isuivi iarati, prez. iaram iarkati, prez. iarkam iauriti se, prez. iaurim se, gl. prid. trp. iauren iaiti, prez. iaim, gl. prid. trp. iaen, gl. im. iaenje ieprkati, prez. ieprkam, gl. prid. trp. iseprkan iekivati, prez. iekujem, gl. pril. sad. isekujui, gl. im. iekivanje ierupati, prez. ierupam ietkati, prez. ietkam iezavati, prez. iezavam, iezavajui, gl. im. iezavanje ieznuti, prez. ieznem iibukati, prez. iibukam iiljeti, prez. iilim, aor. iiljeh, gl. prid. rad. iilio / iiljela iistiti, prez. iistim, gl. prid. trp. iien iitati, prez. iitam iuavati, prez. iuavam, gl. pril. sad. iuavajui, gl. im. iuavanje iupati, prez. iupam iepkati (iscjepkati), prez. iepkam, gl. pril. pro. iepkavi ierati (istjerati), prez. ieram, gl. pril. pro. ieravi ieriva (istjeriva), vok. jed. ierivau, instr. jed. ierivaem ierivati (istjerivati), prez. ierujem, gl. pril. sad. ierujui, gl. im. ierivanje
152

gl.

pril.

sad.

istraiteljka, dat. jed. istraiteljki, gen. mn. istraiteljki istraiva, vok. jed. istraivau, instr. jed. istraivaem istrebljivati, prez. istrebljujem, gl. pril. sad. istrebljujui, gl. im. istrebljivanje istrati, prez. istrim, aor. istrah, gl. prid. rad. istrao/istrala, gl. pril. pro. istravi istri, prez. istrgnem, aor. istrgoh, gl. pril. pro. istrgavi, gl. prid. rad. istrgao/istrgla istresti, prez. istresem, gl. prid. trp. istresen istrgnuti, prez. istrgnem, aor. istrgnuh, gl. pril. pro. istrgnuvi istrijebiti, prez. istrijebim, gl. prid. trp. istrijebljen

iukati, prez. iukam ietati, prez. ietam iibati, prez. iibam iijas ikolovati, prez. ikolujem ita, gen. iega ieckati (isjeckati), prez. ieckam, gl. pril. pro. ieckavi ieak (isjeak), gen. jed. ieka, nom. mn. ieci, gen. mn. ieaka ital. (skr. italijanski) itd. (skr. i tako dalje) itekakav (prid.) i te koliko (pril.) Italijan (Talijan) Italijanka (Talijanka) italijanski (talijanski) i te kako (itekako) (rijeca) iukoliko (prilog) Ivana Brli-Maurani Ivanbeg Ivani Grad Ivan sedlo Ivanjdan ivanjdanski izai, prez. izaem, aor. izaoh, imper. izai, gl. prid. rad. izaao/izala, gl. pril. pro. izaavi izagnati, prez. izagnam izato izatkati, prez. izatkam izavreti, prez. izavrim izanjeti, prez. izanjem izbavitelj, vok. izbaviteljem jed. izbavitelju, instr. jed.

izbjei (izbjegnuti), prez. izbjegnem, aor. izbjegoh (izbjee), gl. prid. rad. izbjegao/izbjegla, gl. pril. pro. izbjegavi izbjegnuti (izbjei), prez. izbjegnem, aor. izbjegnuh, gl. prid. rad. izbjegnuo / izbjegnula, gl. pril. pro. izbjegnuvi izbjeiv, izbjeiva, odr. vid izbjeivi izblijedjeti (izblijeeti), prez. izblijedim, aor. izblijedjeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijedjela, gl. pril. pro. izblijedjevi izblijeeti (izblijedjeti), prez. izblijedim, aor. izblijeeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijeela, gl. pril. pro. izblijeevi izbliza (pril.) izblie (pril.) izboina izboiti, prez. izboim izbrijati, prez. izbrijem izd. (skr. izdanje) izdaleka (pril.) izdalje (pril.) izdanak, gen. jed. izdanka, nom. mn. izdanci, gen. mn. izdanaka izdatak, gen. jed. izdatka, nom. mn. izdaci, gen. mn. izdataka izdii, prez. izdignem, aor. izdigoh (izdie), gl. prid. rad. izdigao/izdigla, gl. pril. pro. izdigavi izdignuti, prez. izdignem, aor. izdignuh, gl. prid. rad. izdignuo/izdignula, gl. pril. pro. izdignuvi izdejstvovati, prez. izdejstvujem izduvati, prez. izduvam izgladnjelost, gen. jed. izgladnjelosti, instr. jed. izgladnjelou izgladnjeti, prez. izgladnim, aor. izgladnjeh, gl. prid. rad. izgladnio/izgladnjela, gl. pril. pro. izgladnjevi izglasa (pril.) izgnanik, vok. jed. izgnanie, nom. mn. izgnanici izgnjeiti, prez. izgnjeim, gl. prid. trp. izgnjeen

izbaviteljka, dat. jed. izbaviteljki, gen. mn. izbaviteljki izbiti, prez. izbijem
153

izgorijevati, prez. izgorijevam, gl. pril. sad. izgorijevajui, gl. im. izgorijevanje izgorjelost, gen. jed. izgorjelosti, instr. jed. izgorjelou/izgorjelosti izgorjeti, prez. izgorim, aor. izgorjeh, gl. prid. rad. izgorio/izgorjela, gl. pril. pro. izgorjevi izgrebati, prez. izgrebem, izgrebao/izgrebala gl. prid. rad. rad.

izlian, izlina, odr. vid izlini izliv izlivati (izlijevati), prez. izlivam, gl. pril. sad. izlivajui, gl. im. izlivanje izlog, nom. mn. izlozi izloba, gen. mn. izloaba/izlobi izludjeti (izlueti), prez. izludim, aor. izludjeh, gl. prid. rad. izludio/izludjela, gl. pril. pro. izludjevi izlueti (izludjeti), prez. izludim, aor. izlueh, gl. prid. rad. izludio/izluela, gl. pril. pro. izluevi izljeenje izljeiv, izljeiva, odr. vid izljeivi izljeivati, prez. izljeujem, izljeujui, gl. im. izljeivanje gl. pril. sad.

izgrepsti, prez. izgrebem, gl. prid. izgrebao/izgrebla, gl. pril. pro. izgrebavi izgrijati, prez. izgrijem

izgristi, prez. izgrizem, aor. izgrizoh, gl. prid. rad. izgrizao/izgrizla, gl. pril. pro. izgrizavi izgruvati, prez. izgruvam izijean, izijena, odr. vid izijeni izijenost, gen. jed. izijenou/izijenosti izjedna (pril.) izjednaavati, prez. izjednaavam, gl. pril. sad. izjedvaavajui, gl. im. izjednaavanje izjednaiti, prez. izjednaim, gl. prid. trp. izjednaen, gl. im. izjednaenje izjelica (ielica), vok. jed. izjelice izjesti (iesti), prez. izjedem, aor. izjedoh, gl. prid. rad. izjeo/izjela, gl. prid. trp. izjeden, gl. pril. pro. izjevi izlapiti, prez. izlapim, gl. prid. trp. izlapljen izlapjelost, gen. jed. izlapjelosti, instr. jed. izlapjelou/izlapjelosti izlazak, gen. jed. izlaska, nom. mn. izlasci, gen. mn. izlazaka izleeti (izletjeti), prez. izletim, aor. izleeh, gl. prid. rad. izletio/izleela, gl. pril. pro. izleevi izletjeti (izleeti), prez. izletim, aor. izletjeh, gl. prid. rad. izletio/izletjela, gl. pril. pro. izletjevi izlijeiti, prez. izlijeim, gl. prid. trp. izlijeen, gl. im. izljeenje izlijetati, prez. izlijeem, gl. pril. sad. izlijeui, gl. im. izlijetanje izlijevati (izlivati), prez. izlijevam, gl. pril. sad. izlijevajui, gl. im. izlijevanje
154

izijenosti,

instr.

jed.

izljeivost, gen. jed. izljeivosti, instr. jed. izljeivou/izljeivosti izljubiti, prez. izljubim, gl. prid. trp. izljubljen izljutiti, prez. izljutim, gl. prid. trp. izljuten izmeu (pred.) izmijeniti, prez. izmijenim, gl. prid. trp. izmijenjen izmijenjati, prez. izmijenjam izmijesiti, prez. izmijesim, gl. prid. trp. izmijeen izmijeati, prez. izmijeam izmiljeti, prez. izmilim, aor. izmiljeh, gl. prid. rad. izmilio/izmiljela, gl. pril. pro. izmiljevi izmjena izmjerljiv, izmjerljiva, odr. vid izmjerljivi izmusti, prez. izmuzem, aor. izmuzoh, gl. pril. pro. izmuzavi iznai, prez. iznaem, aor. iznaoh, gl. prid. rad. iznaao/iznala, gl. pril. pro. iznaavi iznad (pred.) iznajmiti, prez. iznajmim, gl. prid. trp. iznajmljen iznajmljivati, prez. iznajmljujem, gl. pril. sad. iznajmljujui, gl. im. iznajmljivanje iznalazak, gen. jed. iznalaska, gen. mn. iznalazaka iznebuha (pril.)

iznemoi, prez. iznemognem, aor. iznemogoh, gl. prid. rad. iznemogao/iznemogla, gl. pril. pro. iznemogavi iznemoglost, gen. jed. iznemoglosti, instr. jed. iznemoglou/iznemoglosti iznenada (pril.) iznevjeriti, prez. iznevjerim iznijeti, prez. iznesem, aor. iznijeh/iznesoh, gl. prid. rad. iznio/iznijela, gl. prid. trp. iznijet/iznesen, gl. pril. pro. iznijevi iznova (pril.) iznurenost, gen. jed. iznurenosti instr. jed. iznurenou/iznurenosti iznutra (pril.) iznjihati, prez. iznjiem izobila (pril.) izokola (pril.) izolacija izolacijski (izolacioni) izolacioni (izolacijski) izoptiti, prez. izoptim, gl. prid. trp. izopten, gl. im. izoptenje Izrael Izraelac, gen. jed. Izraelca, vok. jed. Izraele, gen. mn. Izraelaca Izraelev Izraelka, gen. mn. Izraelki, gen. mn. Izraelki izraelski izraslica izraslina izrataj, instr. jed. izratajem izrei, prez. izreem/izreknem, aor. izrekoh, gl. prid. rad. izrekao/izrekla, gl. pril. pro. izrekavi izreda (pril.) izreati, prez. izream izreka, dat. jed. izreci izricati, prez. izriem, gl. pril. sad. izriui, gl. im. izricanje izuti, prez. izujem
155

izuzetak, gen. jed. izuzetka, gen. mn. izuzetaka, nom. mn. izuzeci izuzetan, izuzetna, odr. vid izuzetni izuzetnost, gen. jed. izuzetnosti, instr. jed. izuzetnou/izuzetnosti izvan (predl.) izvanjeziki (izvanjezini) izvanjezini (izvanjeziki) izvanobiajan, izvanobiajni izvanpartijski izvanjac, gen. jed. izvanjca, vok. jed. izvanje, gen. mn. izvanjaca izvanji izvesti, prez. izvedem, aor. izvedoh, gl. prid. rad. izveo/izvela, gl. prid. trp. izveden, gl. pril. pro. izvevi izvesti, prez. izvezem, aor. izvezoh, gl. prid. rad. izvezao/izvezla, gl. prid. trp. izvezen, gl. pril. pro. izvezavi izvesti (dovriti vezenje), prez. izvezem, aor. izvezoh, gl. prid. rad. izvezao/izvezla, gl. prid. trp. izvezen, gl. pril. pro. izvezavi izvidjeti (izvieti), prez. izvidim, aor. izvidjeh, gl. prid. rad. izvidio/izvidjela, gl. pril. pro. izvidjevi izvidnica izvidnik, vok. jed. izvidnie, nom. mn. izvidnici izvia, vok. jed. izviau, instr. jed. izviaem izviaica, vok. jed. izviaice izviaiin izviaki izvieti (izvidjeti), prez. izvidim, aor. izvieh, gl. prid. rad. izvidio/izviela, gl. pril. pro. izvievi izvijati, prez. izvijem izvijavati, prez. izvijavam, izvijavajui, gl. im. izvijavanje gl. pril. sad. izvanobiajna, odr. vid

izvijestiti, prez. izvijestim, gl. prid. trp. izvijeten izviniti se, prez. izvinim se, gl. im. izvinjenje izvinuti (saviti), prez. izvinem

izvinjavati se, prez. izvinjavam se, gl. pril. sad. izvinjavajui se, gl. im. izvinjavanje izvie (pred.) izvjesnost, gen. jed. izvjesnosti, instr. jed. izvjesnou/izvjesnosti izvjestan, izvjesna, odr. vid izvjesni izvjestilac, gen. jed. izvjestioca, izvjestioe, gen. mn. izvjestilaca vok. jed.

jabanac, gen. jed. jabanca, vok. jed. jabane, gen. mn. jabanaca jabandija jabuka, dat. jed. jabuci jabukovaa jadac, gen. jed. jadca, nom. mn. jadci, gen. mn. jadaca jadika (bot.), dat. jed. jadici jadikovka, dat. jed. jadikovci/jadikovki, gen. mn. jadikovki jaditi, prez. jadim, impf. jaah, gl. prid. trp. jaen, gl. im. jaenje jadnica, vok. jed. jadnice jadniin jadnik, vok. jed. jadnie, nom. mn. jadnici Jadran Jadranska magistrala jadranski Jadransko more jaenje, gen. jed. jaenja, instr. jed. jaenjem jaglika (bot.), dat. jed. jaglici jafa keks jagnjad, gen. jagnjadi, istr. jagnjau/jagnjadi jagnje, gen. jed. jagnjeta jagnjei jagnjetina jagnjica jaha, vok. jed. jahau, instr. jed. jahaem jahai jahati, prez. jaem, gl. pril. sad. jaui, gl. im. jahanje jahta, gen. mn. jahta/jahti jaje, gen. jed. jajeta/jaja, nom. mn. jaja jak, jaka, odr. vid jaki jalovica jalovost, gen. jed. jalovou/jalovosti
156

izvjetriti, prez. izvjetrim, gl. prid. trp. izvjetren izvolijevati, prez. izvolijevam, gl. pril. sad. izvolijevajui, gl. im. izvolijevanje izvoznik, vok. jed. izvoznie, nom. mn. izvoznici izvrgnuti, prez. izvrgnem izvravati, prez. izvravam, izvravajui, gl. im. izvravanje gl. pril. sad.

izvrilac, gen. jed. izvioca, vok. jed. izvrioe, gen. mn. izvrilaca izvrvjeti, prez. izvrvim, aor. izvrvjeh, gl. prid. sad. izvrvio/izvrvjela, , gl. pril. pro. izvrvjevi ieljati, prez. ieljem iikati, prez. iikam iuskati, prez. iuskam iednjeti, prez. iednim, aor. iednjeh, gl. prid. rad. iednio/iednjela, gl. pril. pro. iednjevi iivjeti, prez. iivim, aor. iivjeh, gl. prid. rad. iivio/iivjela, gl. prid. trp. iivljen, gl. pril. pro. iivjevi iivljavati se, prez. iivljavam se, gl. pril. sad. iivljavajui se, gl. im. iivljavanje ilijebiti, prez. ilijebim, gl. prid. trp. ilijebljen, gl. im. iljebljenje ivakati, prez. ivaem, imper. ivai ielica (izjelica), vok. jed. ielice iesti (izjesti), prez. iedem, imper. iedi, aor. iedoh, gl. prid. rad. ieo/iela, gl. pril. pro. ievi J J (skr. jug) J (skr. jod)

jalovosti,

instr.

jed.

jamac (jemac), gen. jed. jamca, vok. jed. jame, gen. mn. jamaca jamb jamiti (jemiti), prez. jamim, gl. pril. sad. jamei, gl. im. jamenje jampski januar janjiar, vok. jed. janjiaru/janjiare, instr. jed. janjiarom/janjiarem jarac, gen. jed. jarca, vok. jed. jare, nom. mn. jarci/jarevi, gen. mn. jaraca/jareva jarad, gen. jaradi, instr. jarau/jaradi jarak, gen. jed. jarka, nom. mn. jarci, gen. mn. jaraka jarebica jarebiin jarebiji jarei jaruga, dat. jed. jaruzi jasan, jasna, odr. vid jasni jasle, gen. jasala jastreb jastrijeb jastuk, nom. mn. jastuci J A T (skr. Jugoslovenski aerotransport) jauk, nom. mn. jauci jaukati, prez. jauem, gl. pril. sad. jauui, gl. im. jaukanje javnost, gen. jed. javnou/javnosti umjetnosti) jazaviar, vok. jed. jazaviaru/jazaviare, instr. jed. jazaviarom/jazaviarem jed. (skr. jednina) je li jeam, gen. jed. jema jeati, prez. jeim, gl. pril. sad. jeei, gl. im. jeanje
157

jemen jemenica jed. (skr. jednina) jedanaest jedanaesterac, gen. jed. jedanaesterca, gen. mn. jedanaesteraca jedanaesti jedanaestogodinji jedanaestomjeseni jedanaestorica jedanaestoro jedanput jednaina jednocijevka, dat. jed. jednocijevci/jednocijevki, gen. mn. jednocijevki jednolian, jednolina, odr. vid jednolini jednolinost, gen. jed. jednolinosti, instr. jed. jednolinou / jednolinosti jednomjeseni jednook, jednooka, odr. vid jednooki jednopostotni jednoprocentni jednosmjeran, jednosmjerni jednosmjerna, odr. vid

jednosoban, jednosobna, odr. vid jednosobni jednostavan, jednostavna, odr. vid jednostavni jedrenjak, gen. jed. jedrenjaka, nom. mn. jedrenjaci jeftin, jeftina, odr. vid jeftini jeftinoa jeka, dat. jed. jeci jektati, prez. jekem/jektim, jekui/jektei, gl. im. jektanje jelovnik, nom. mn. jelovnici jemac (jamac), gen. jed. jemca, vok. jed. jeme, gen. mn. jemaca jemiti (jamiti), prez. jemim, gl. pril. sad. jemei, gl. im. jemenje jeres, gen. jed. jeresi gl. pril. sad.

javnosti,

instr.

jed.

JAZU (skr. Jugoslavenska akademija znanosti i

jeretian, jeretina, odr. vid jeretini jeretik, vok. jed. jeretie, nom. mn. jeretici jestivost, gen. jed. jestivosti, instr. jed. jestivou jevanelje (evanelje), gen. jed. jevanelja, instr. jed. jevaneljem Jevrej, vok. jed. Jevreju, instr. jed. Jevrejem Jevrejka, dat. jed. Jevrejki, gen. mn. Jevrejki jezditi, prez. jezdim, gl. pril. sad. jezdei, gl. im. jeenje jezgrovitost, gen. jed. jezgrovitosti, instr. jed. jezgrovitou/jezgrovitosti jeziak, gen. jed. jezika, nom. mn. jezici, gen. mn. jeziaka jeziki (lingv.) jezini (anatom.) jezikoslovac, gen. jed. jezikoslovca, vok. jed. jezikoslove, gen. mn. jezikoslovaca jezikoslovni JF (skr. Junoslovenski filolog) JMBG graanina) Josip Broz Tito jo jon jotovanje, gen. jotovanjem jova (bot.) Jovan Krstitelj Jovanjdan, gen. jed. Jovanjdana/Jovanja dne jue (pril.) jueranji (jueranji) jueranjica jueranji (jueranji) jug jugoistoni jugoistok jed. jotovanja, instr. jed. (skr. jedinstveni matini broj

jugonostalgiar, vok. jed. jugonostalgiaru/ jugonostalgiare, instr. jed. jugonostalgiarom/ jugonostalgiarem jugonostalgiarka, dat. jed. jugonostalgiarki, gen. mn. jugonostalgiarki jugozapad jugozapadni jugoslovenski jul (juli) juli (jul) jun (juni) junatvo, gen. mn. junatava/junatva juni (jun) junior, vok. jed. juniore, instr. jed. juniorom juniorka, dat. jed. juniorki, gen. mn. juniorki jura jurisdikcija Juna Amerika juni junoslovenski junjaki junjak, vok. jed. junjae, nom. mn. junjaci K K (skr. kalijum) K (skr. kralj u ahu) kabare, gen. jed. kabarea, nom. mn. kabarei kabriolet kabrioletski kad bilo (pril.) kad drago (pril.) kad god (kad go) (pril.) kadija, vok. jed. kadija/kadijo kadinica (ena kadijina), vok. jed. kadinice kadiniin kadionica
158

kaditi, prez. kadim, impf. kaah, gl. pril. sad. kadei, gl. pril. trp. kaen, gl. im. kaenje kadto (pril.) kad-tad (pril.) kaenje kafa (kava) kafana (kavana) kafeni (kaveni) kafanski (kavanski) kafedija (kavedija) kafedijin (kavedijin) kafedijski (kavedijski) kafedinica (kavedinica) kafediniin (kavediniin) kafi kai, instr. jed. kaiem, gen. mn. kaia kajak, nom. mn. kajaci kajk. (skr. kajkavski) kajkavac, gen. jed. kajkavca, vok. jed. kajkave, gen. mn. kajkavaca kajkavev kajkavka, dat. jed. kajkavki, gen. mn. kajkavki kakadu, gen. jed. kakadua, nom. mn. kakadui kakao, gen. jed. kakaoa, instr. jed. kakaom Kakaricka gora kakav bilo (bilo kakav) kakav drago kakav god / kakav go kakav-takav kako bilo kako god / kako go kako kad kako-tako kakotati, prez. kakoem, gl. pril. sad. kakoui, gl. im. kakotanje kal, gen. jed. kala
159

kalajisati, prez. kalajiem, gl. pril. sad. kalajiui, gl. im. kalajisanje kalcifikacija kalcijum kalcijumkarbonat kaleidoskop kalibar, gen. jed. kalibra, gen. mn. kalibara kalk, nom. mn. kalkovi kalkulacija kalkulacijski kalkulant, gen. kalkulanata kalkulantski kalorian, kalorina, odr. vid kalorini kalorinost, gen. jed. kalorinosti, instr. jed. kalorinou/kalorinosti kalorija kalpak, gen. jed. kalpaka, nom. mn. kalpaci kaluerica, vok. jed. kaluerice kalueriin kalvinist (kalvinista), gen. jed. kalvinista kalvinista (kalvinist), gen. jed. kalviniste kalvinistiki kalvinistkinja kaljaa kaljavost, gen. jed. kaljavou/kaljavosti kamenoreev kamenorezac, gen. jed. kamenoresca, vok. jed. kamenoree, gen. mn. kamenorazaca kamenorezaki kamiak, gen. jed. kamika, nom. mn. kamici, gen. mn. kamiaka kamoli (vez.) kan (mongolska vladarska titula) Kanada kanadski kaljavosti, instr. jed. jed. kalkulanta, gen. mn.

Kanaanin, nom. mn. Kanaani Kanaanka, dat. jed. Kanaanki, gen. mn. Kanaanki kanal kanali, instr. jed. kanaliem kanarinac, gen. jed. kanarinca, vok. jed. kanarine, gen. mn. kanarinaca kanarinka, dat. jed. kanarinki, gen. mn. kanarinki kancelar, vok. jed. kancelaru/kancelare, instr. jed. kancelarom/kancelarem kancelarija kancelarijski kandidat kandidatkinja kandidatura kandilo (kanelo) kanelo (kandilo) kanda, gen. mn. kanda/kandi kandija Kant-Laplasova teorija kanuti, prez. kanem kapak, gen. jed. kapka, nom. mn. kapci, gen. mn. kapaka kapaljka, dat. jed. kapaljci, gen. mn. kapaljki kapati, prez. kapam/kapljem, gl. pril. sad. kapajui/ kapljui, gl. im. kapanje kapetanica, vok. jed. kapetanice kapetaniin kapetanija kapitalan, kapitalna, odr. vid kapitalni kapitalist (kapitalista), gen. jed. kapitalista kapitalista (kapitalist), gen. jed. kapitaliste kapitalistiki kapitalistkinja kapitulacija kapitulacijski (kapitulacioni) kapitulacioni (kapitulacijski)
160

kapuljaa karabinjer, gen. jed. karabinjera, vok. jed. karabinjeru, instr. jed. karabinjerom Karadi-Daniiev prijevod karakteristika, dat. jed. karakteristici karanfil karate, gen. jed. karatea, nom. mn. karatei kardinal kardinalan, kardinalna, odr. vid kardinalni kardiograf kardiogram karijatida karijera karijerist (karijerista), gen. jed. karijerista karijerista (karijerist), gen. jed. karijeriste karijeristiki karijeristkinja karikaturist karikaturista karikaturista karikaturiste karikaturistkinja Karlo Veliki karneval karnevalski Karpati karpatski karta, gen. mn. karata Kartagina Kartaginjanin, nom. mn. Kartaginjani Kartaginjanka, dat. jed. Kartaginjanki, gen. mn. Kartaginjanki kartografija kartoteka, dat. jed. kartoteci kaseta kasetofon kasino (kazino) (karikaturista), (karikaturist), gen. gen. jed. jed.

kasno (pril.) kastel kaiica kaika, dat. jed. kaici katel, nom. mn. kateli katalog, nom. mn. katalozi kataloki katanac, gen. jed. katanca, gen. mn. katanaca katarka, dat. jed. katarci, gen. mn. katarki katarza, gen. mn. katarzi/katarza katedra, gen. mn. katedara/katedri kategorian, kategorina, odr. vid kategorini kategoriki kategorinost, gen. jed. kategorinosti, instr. jed. kategorinou/ kategorinosti kategorija kategorijalni (kategorijski) kategorijski (kategorijalni) kategorizacija katkad (pril.) katolicizam, gen. jed. katolicizma, gen. mn. katolicizama katolianstvo, gen. katolianstava/katolianstva Katolika crkva katoliki katolik, vok. jed. katolie, nom. mn. katolici katolkinja Katunska nahija kava (kafa), gen. mn. kava kavaljer, vok. jed. kavaljeru, instr. jed. kavaljerom kavaljerski kavana (kafana) kaveni (kafeni) kavanski (kafanski) kavedija (kafedija) kavedijin (kafedijin)
161

kavedijski (kafedijski) kavedinica (kafedinica) kavediniin (kafediniin) kavez kavga, dat. jed. kavzi, gen. mn. kavga/kavgi kavkaski Kavkaz Kavkaanin, nom. mn. Kavkaani Kavkaanka, dat. jed. Kavkaanki, gen. mn. Kavkaanki kazaljka, dat. jed. kazaljci, gen. mn. kazaljki kazati, prez. kaem, imper. kai kazino (kasino) kazivati, prez. kazujem, gl. pril. sad. kazujui kaiprst kanjivost, gen. jed. kanjivosti, instr. jed. kanjivou/kanjivosti KBC (skr. Kliniko-bolniki centar) kerka (erka/er/erka), kerki/kerci, gen. mn. kerki Keina jama kepec, gen. jed. kepeca, vok. jed. kepee kepeev keramika, dat. jed. keramici kesa kg (skr. kilogram) khz (skr. kiloherc) KIC (skr. Kulturno-informativni centar) kimenjak, gen. jed. kimenjaka, nom. mn. kimenjaci kienje, gen. jed. kienja, instr. jed. kienjem kijati, prez. kijam, gl. pril. sad. kijajui, gl. im. kijanje kijavica kikot, nom. mn. kikoti kikotati, prez. kikoem, gl. pril. sad. kikoui, gl. im. kikotanje dat.

mn.

kilavac, gen. jed. kilavca, vok. jed. kilave, gen. mn. kilavaca kilavev kilavost, gen. jed. kilavou/kilavosti kiloherc kilometar, gen. jed. kilometra, gen. mn. kilometara kilovatsat kilovolt kin. (skr. kineski) Kina kinuriti se, prez. kinurim se, gl. pril. sad. kinurei se, gl. im. kinurenje kinematograf kinematografija kineski Kineski zid Kineskinja Kinez kinopredstava kinoreklama kinosala kinuti, prez. kinem kiosk, nom. mn. kiosci, gen. mn. kioska kipeti (kiptjeti), prez. kiptim, gl. pril. sad. kiptei, gl. prid. rad. kiptio/kipela, gl. im. kipenje kipjeti, prez. kipim, gl. pril. sad. kipei, gl. prid. rad. kipio/kipjela, gl. im. kipljenje kiptjeti (kipeti), prez. kiptim, gl. pril. sad. kiptei, gl. prid. rad. kiptio/kiptjela, gl. im. kipenje kirija kiseonik kiovitost, gen. jed. kiovitosti, kiovitou/kiovitosti kisjeli (kieli) kisjelina (kielina)
162

kisjeliti (kieliti), prez. kisjelim, gl. pril. sad. kisjelei, gl. im. kisjeljenje kielina (kisjelina) kieli (kisjeli) kieliti (kisjeliti), prez. kielim, gl. pril. sad. kielei, gl. im. kieljenje kieljaa kieo, kiela, odr. vid kieli kititi, prez. kitim., gl. pril. sad. kitei, gl. prid. trp. kien, gl. im. kienje KK (skr. koarkaki klub) kl. (skr. klasa) klanica kladionica kladioniar, vok. jed. kladioniaru/kladioniare, instr. jed. kladioniarom/kladioniarem kladioniarka, dat. jed. kladioniarki, gen. mn. kladioniarki klanica klanini klas. (skr. klasino) klasicist (klasicista), gen. jed. klasicista klasicista (klasicist), gen. jed. klasiciste klasicistiki klasicizam, gen. jed. klasicizma, gen. mn. klasicizama klasifikacija klasifikacijski (klasifikacioni) klasifikacioni (klasifikacijski) klasje, gen. jed. klasja, instr. jed. klasjem kleati, prez. kleim, gl. pril. sad. kleei, gl. im. kleanje kleeke (kleeki) (pril.) kleeki (kleeke) (pril.) klen (drvo, riba), gen. jed. klena kleknuti, prez. kleknem klepetati, prez. klepeem, gl. pril. sad. klepeui, gl. im. klepetanje

kilavosti,

instr.

jed.

instr.

jed.

kleptoman, vok. jed. kleptomane/kleptomanu kleptomanija kleptomanka, dat. jed. kleptomanki, gen. mn. kleptomanki kleti, prez. kunem, impf. kunijah, gl. pril. sad. kunui, gl. prid. trp. klet klevetati, prez. klevetam/kleveem, klevetaj / klevei, gl. pril. klevetajui/kleveui klevetnik, klevetnici vok. jed. klevetnie, nom. imper. sad. mn.

kmetstvo, gen. mn. kmetstava/kmetstva knez, vok. jed. knee, nom. mn. knezovi/kneevi knj. (skr. knjiga) knjeginja knjaz, vok. jed. knjae knjiga, dat. jed. knjizi knjigovezac, gen. jed. knjigovesca, vok. jed. knjigovee, gen. mn. knjigovezaca knjigoveznica knjigovodstveni knjigovodstvo, knjigovodstva knjigovoa knji. (skr. knjiki) knjiki knji. (skr. knjievni) knjievni knjievnik, vok. jed. knjievnie, nom. mn. knjievnici knjievnoistorijski knjievnojeziki knjievnost, gen. jed. knjievnosti, instr. jed. knjievnou/knjievnosti knjievnoteorijski koalicijski (koalicioni) koalicioni (koalicijski) kobac, gen. jed. kopca, vok. jed. kope, nom. mn. kopci, gen. mn. kobaca ko bilo kobiljaa Kobilji Do kocka, dat. jed. kocki, gen. mn. kocaka koanj, gen. jed. koanja, instr. jed. koanjem koi (koli), instr. jed. koiem kodifikacija koeficijent, gen. jed., koeficijenta, gen. mn. koeficijenata
163

klicati, prez. kliem, gl. pril. sad. kliui, gl. im. klicanje klijeta (mn. sr. r.), dat. klijetima kliknuti, prez. kliknem kliktati, prez. klikem, gl. pril. sad. klikui, gl. im. kliktanje klimavost, gen. jed. klimavosti, klimavou/klimavosti kliniki klinika, dat. jed. klinici klie, gen. jed. kliea, nom. mn. kliei kliza, vok. jed. klizau, instr. jed. klizaem klizaljka, dat. jed. klizaljci, gen. mn. klizaljki klizav, klizava, odr. vid klizavi klobuk, nom. mn. klobuci klopka, dat. jed. klopci, gen. mn. klopki klovn, nom. mn. klovnovi klub klupe, gen. jed. klupeta klupko, gen. jed. klupka klupski kljuaonica kljuati, prez. kljuam, gl. pril. sad. kljuajui, gl. im. kljuanje km (skr. kilometar) kmet kmetski instr. jed.

gen.

mn.

knjigovodstava/

koegzistencija kofer (kufer) ko god (opta zamjenica) (ko go) kogod (neodreena zamjenica) (kogo) kogo (kogod) kojekad (pril.) kojekakav (zam.) kojekako (pril.) kojeko (zam.) kojekoji (zam.) kojekud (pril.) kojeta (zam.) koji bilo (bilo koji) (zam.) koji drago (zam.) koji god (zam.) (koji go) kokodakati, prez. kokodaem, gl. pril. sad. kokodaui, gl. im. kokodakanje kokoiji (kokoji) kokoji (kokoiji) kolaboracija kolaboracionist (kolaboracionista), gen. jed. kolaboracionista kolaboracionista (kolaboracionist), gen. jed. kolaboracioniste kolaboracionistiki kolaboracionistkinja kolac, gen. jed. kolca/koca, nom. mn. kolci/koci/ kolevi/ koevi, gen. mn. kolaca/koleva koli (koi), instr. jed. koliem kolega, dat. jed. kolegi kolegijum koleginica, vok. jed. koleginice koleginiin kolinik, nom. mn. kolinici kolijevka, dat. jed. kolijevci, gen. mn. kolijevki koliko bilo (bilo koliko) koliko drago
164

koliko god (koliko go) koliko-toliko kolokvijum kolonija kolonijalan, kolonijalna, od. vid kolonijalni kolonijalistiki kolonijalizam, gen. jed. kolonijalizma, gen. mn. kolonijalizama kolonijski kolonist (kolonista), gen. jed. kolonista kolonista (kolonist), gen. jed. koloniste kolor film kolosijek, gen. jed. kolosijeka, nom. mn. kolosijeci kolovoa, vok. jed. kolovoo/kolovoa kolski koljenake (pril.) koljeniti, prez. koljenim, koljenei, gl. im. koljenenje koljence koljenica koljenini koljeno koljenovi, vok. jed. koljenoviu, instr. jed. koljenoviem komandant, gen. jed. komandanta, gen. mn. komandanata komandantski Komani (geogr.; crnogorsko pleme) kombajn kombinacija kombinatoriki kombinatorika, dat. jed. kombinatorici komedija komedijant, gen. jed. komedijanta, gen. mn. komedijanata komedijantkinja komedijantski gl. pril. sad.

komedija, vok. jed. komedijau, instr. jed. komedijaem komedijaica. vok. jed. komedijalice komedijaiin komediograf komentatorka, dat. jed. komentatorki, gen. mn. komentatorki komercijalist komercijalista komercijalista komercijaliste komercijalistiki komercijalistkinja kominost, gen. jed. kominosti, instr. jed. kominou/kominosti komp. (skr. komparativ) kompaktan, kompaktna, odr. vid kompaktni kompaktnost, gen. jed. kompaktnosti, instr. jed. kompaktnou/ kompaktnosti kompenzacija kompenzator kompetencija kompetentan, kompetentni kompententna, odr. vid (komercijalista), (komercijalist), gen. gen. jed. jed.

kominica, vok. jed. kominice kominiin konaite, konaitem gen. jed. konaita, instr. jed.

konaiti, prez. konaim, gl. pril. sad. konaei, gl. im. konaenje konak, gen. jed. konaka, nom. mn. konaci, gen. mn. konaka Konavli, gen. Konavala Konavljanin, nom. mn. Konavljani Konavljanka, dat. jed. Konavljanki, gen. mn. Konavljanki konavoski koncentrisati, prez. koncentriem, gl. pril. sad. koncentriui, gl. im. koncentrisanje koncept, gen. mn. koncepata konceptualan, konceptualni kondenzacija kondenzat, gen. jed. kondenzata kondenzator kondicional kondukterka, dat. jed. kondukterki, gen. mn. kondukterki konfesija konfesionalan, konfesionalni konfesionalna, odr. vid konceptualna, odr. vid

koncert, gen. mn. koncerata

kompetentnost, gen. jed. kompetentnosti, instr. jed. kompetentnou/ kompetentnosti kompenzovati, prez. kompenzujem, gl. pril. sad. kompenzujui, gl. im. kompenzovanje kompilacija kompilator, vok. jed. kompilatore, instr. jed. kompulatorom kompjuter, instr. jed. kompjuterom kompjuterski komplimenat komplimenata kompliment komplimenata komija komijski
165

Konianin, nom. mn. Koniani Konianka, dat. jed. Konianki, gen. mn. Konianki Konik (top.) konjuktivitis (kompliment), (komplimenat), gen. gen. mn. mn. konjugacija konsekventan, konsekventni konsekventna, odr. vid

konsonant, gen. mn. konsonanata konsonantizam, gen. jed. konsonantizma, gen. mn. konsonantizama

konsonantski konstanta, gen. mn. konstanti konstantan, konstantna, odr. vid konstantni kontakt, gen. jed. kontakta, gen. mn. kontakata kontinenat (kontinent), gen. mn. kontinenata kontinent (kontinenat), gen. mn. kontinenata kontingent, gen. mn. kontingenata kontrastan, kontrastna, odr. vid. kontrastni kontroverza konvencija konvencionalan, konvencionalni konvencionalna, odr. vid.

koordinirati, prez. koordiniram, gl. pril. sad. koordinirajui, gl. im. koordiniranje korektan, korektna, odr. vid korektni korektnost, gen. jed. korektnosti, instr. jed. korektnou/korektnosti korektorica, vok. jed. korektorice korektoriin korektorka, dat. jed. korektorki, gen. mn. korektorki koreograf koreografija koreografkinja koreografski korespondencija korespondent, gen. mn. korespondenata korespondentan, korespodentni korespondentkinja korijen, nom. mn. korijeni korijenski korijenje, gen. jed. korijenja, instr. jed. korijenjem korisnik, vok. jed. korisnie, instr. jed. korisnikom koristoljubac, gen. jed. koristoljupca, vok. jed. koristoljupe, gen. mn. koristoljubaca koristoljubivost, gen. mn. koristoljubivosti, instr. jed. koristoljubivou/ koristoljubivosti korienje, gen. jed. korienja, instr. jed. korienjem korjeni, instr. jed. korjeniem korjenit, korjenita, odr. vid korjeniti korpulencija korpulentnost, gen. jed. korpulentnosti, instr. jed. korpulentnou/ korpulentnosti Korzika, dat. Korziki Korzikanac, gen. jed. Korzikanca, vok. jed. Korzikane, gen. mn. Korzikanaca Korzikanka, dat. jed. Korzikanki, gen. mn. Korzikanki korzo, gen. jed. korza
166

konvencionalnost, gen. jed. konvencionalnosti, instr. jed. konvencionalnou/ konvencionalnosti konzilijum konzistentan, konzistentni konzistentna, odr. vid

korespondentna,

odr.

vid

konzistentnost, gen. jed. konzistentnosti, instr. jed. konzistentnou/ konzistentnosti konzorcijum konzul konzulat konzularni konzumirati, prez. konzumiram, gl. pril. sad. konzumirajui, gl. im. konzumiranje konjanik, vok. jed. konjanie, nom. mn. konjanici konjokradica konjovodac, gen. jed. konjovoca, vok. jed. konjovoe, gen. mn. konjovodaca kooperacija kooperativan, kooperativni kooperativna, odr. vid

kooperirati, prez. kooperiram, gl. pril. sad. kooperirajui, gl. im. kooperiranje koordinacija koordinata koordinatni

kosac, gen. jed. kosca, vok. jed. koe, gen. mn. kosaca kosijer, instr. jed. kosijerom Kosijeri (geogr.; crnogorsko pleme) kosmopolitkinja kosmopolit kosmopolita kosmopolita kosmopolite kosmos Kosovi Lug (top.) kost, gen. jed. kosti, instr. jed. kou/kosti, gen. mn. kostiju/kosti Kostre-harambaa kostrijeiti, prez. kostrijeim, gl. pril. sad. kostrijeei, gl. im. kostrijeenje kostrijet, gen. jed. kostrijeu/kostrijeti koatost, gen. jed. koatou/koatosti koela kotani kotunjav, kotunjava, odr. vid kotunjavi Kotor Kotoranin, nom. mn. Kotorani Kotoranka, Kotoranki dat. jed.Kotoranki, gen. mn. kostrijeti, instr. jed. (kosmopolita), (kosmopolit), gen. gen. jed. jed.

kouh, nom. mn. kousi Koa glavica (top.) Koa peina (top.) Koaa (top.) Koak (top.) koi (kozji) Koi kr (top.) Koi vrh (top.) kradljivac, gen. jed. kradljivca, vok. jed. kradljive, gen. mn. kradljivaca kradljivica, vok. jed. kradljivice kradljiviin krajinik, vok. jed. krajinie, nom. mn. krajinici krajnik, nom. mn. krajnici krajnost, gen. jed. krajnou/krajnosti krak, nom. mn. kraci krajnosti, instr. jed.

koat, koata, odr. vid koati koatosti, instr. jed.

krakati, prez. kraem, gl. pril. sad. kraui, gl. im. krakanje kraljica, vok. jed. kraljice kraljiin Kraljiin most Kraljiina plaa krasnopis krasnorjeiv, krasnorjeivi krasnorjeiva, odr. vid jed. jed.

koveg, nom. mn. kovezi kovei, instr. jed. koveiem koverat, gen. jed. koverta, gen. mn. koverata koverta, gen. jed. koverti/koverata kovrda kovrdav, kovrdava, odr. vid kovrdavi kozalac, gen. jed. kozalca, gen. mn. kozalaca kozbaa kozji (koi)
167

krasnorijeje (krasnorjeje), gen. krasnorijeja, instr. jed. krasnorijejem krasnorjeje (krasnorijeje), gen. krasnorjeja, instr. jed. krasnorjejem mn.

koverte,

gen.

krasnorjeivost, gen. jed. krasnorjeivosti, instr. jed. krasnorjeivou/ krasnorjeivosti Krasovina Krasovljanin, nom. mn. Krasovljani Krasovljanka, dat. jed. Krasovljanki, gen. mn. Krasovljanki kraki (od kras) kratkonog, kratkonoga, odr. vid kratkonogi

kratkosilazni kratkouzlazni kratkovidost, gen. jed. kratkovidosti, instr. jed. kratkovidou/kratkovidosti kratkovjean, kratkovjeni kratkovremen, kratkovremeni krevina krilac, gen. jed. krioca, vok. jed. krioe, gen. mn. krilaca kriti, prez. krim, gl. pril. sad. krei, gl. im. krenje krkati, prez. krkam, gl. pril. sad. krkajui, gl. im. krkanje kreativnost, gen. jed. kreativnosti, instr. jed. kreativnou/kreativnosti kreatorka, dat. jed. kreatorki, gen. mn. kreatorki kre, instr. jed. kreom krean, krena, odr. vid kreni kreana krenjaki krenjak, nom. mn. krenjaci krep papir kretati, prez. kreem, gl. pril. sad. kreui, gl. im. kretanje kretati (krijetati), prez. kretim, gl. pril. sad. kretei, gl. im. kretanje kretalica krhko (pril.) krijes, nom. mn. kresovi krijetati (kretati), prez. krijetim, gl. pril. sad. krijetei, gl. im. krijetanje krilce (krioce), gen. jed. krilca/krilceta, gen. mn. krilaca/krilca kriminalist (kriminalista), gen. jed. kriminalista kriminalista (kriminalist), gen. jed. kriminaliste kriminalistika, dat. jed. kriminalistici
168

kriminalistkinja krioce (krilce) kriterijum kriti, prez. krijem, gl. pril. sad. krijui kritiarka, dat. jed. kritiarki, gen. mn. kritiarki kritinost, gen. jed. kritinou/kritinosti vid kriv, kriva, odr. vid krivi krivlji (komp. od kriv) krivokletnica, vok. jed. krivokletnice krivokletniin krivokletnik, vok. jed. krivokletnie, nom. mn. krivokletnici krivokletstvo, gen. krivokletstava/krivokletstva mn. kritinosti, instr. jed.

kratkovjena,

odr.

vid

kratkovjek, kratkovjeka, odr. vid kratkovjeki kratkovremena, odr.

krivotvorac, gen. jed. krivotvorca, vok. jed. krivotvore, gen. mn. krivotvoraca krivotvorka, dat. jed. krivotvorki, gen. mn. krivotvorki Krivoije (geogr.; crnogorsko pleme) Krivoijanin, nom. mn. Krivoijani Krivoijanka, dat. jed. Krivoijanki, gen. mn. Krivoijanki Krivoijankin krljut, gen. jed. krljuti, instr. jed. krljuu/krljuti krnjatak, gen. jed. krnjatka, nom. mn. krnjaci, gen. mn. krnjataka kroatist (kroatista), gen. jed. kroatista kroatista (kroatist), gen. jed. kroatiste kroatistiki kroatistkinja krompir krotilac, gen. jed. krotioca, vok. jed. krotioe, gen. mn. krotilaca krotiteljka, dat. jed. krotiteljki, gen. mn. krotiteljki krotiti, prez. krotim, gl. pril. sad. krotei, gl. im. kroenje krotkost, gen. jed. krotkosti, instr. jed. krotkou/ krotkosti

Krstac, gen. Krsca krstiti, prez. krstim, gl. pril. sad. krstei, gl. im. krtenje krtenica krtenje, instr. jed. krtenjem krtola krtost, gen. jed. krtosti, instr. jed. krtou/krtosti Krui (top.) krupnook, krupnooka, odr. vid krupnooki krui (komp. od krut) krut, kruta, odr. vid kruti kruka, dat. jed. kruci, gen. mn. kruaka krvnik, vok. jed. krvnie, nom. mn. krvnici krvolonica, vok. jed. krvolonice krvoloniin krvolonik, vok. jed. krvolonie, nom. mn. krvolonici krvolonost, gen. jed. krvolonosti, instr. jed. krvolonou/krvolonosti krvolok, vok. jed. krvoloe, nom. mn. krvoloci krvomutnica krvomutnik, vok. jed. krvomutnie, nom. mn. krvomutnici krvopija, vok. jed. krvopijo krvoprolie, gen. jed. krvoprolia, instr. jed. krvoproliem krljavost, gen. jed. krljavosti, krljavou/krljavosti ksenofobija KUD (skr. kulturnoumjetniko drutvo) kuditi, prez. kudim, impf. kuah, gl. pril. sad. kudei, gl. pril. trp. kuen, gl. im. kuenje Ku, gen. jed. Kua, nom. mn. Kui kuak, gen. jed. kuka, vok. jed. kuku, nom. mn. kuci/kukovi, gen. mn. kuaka/kukova Kui (geogr.; crnogorsko bransko pleme) kuica
169

kuka, dat. kuki, gen. mn. kuaka kukica Kukinja kuerak, gen. jed. kuerka, nom. mn. kuerci, gen. mn. kueraka kuevlasnica, vok. jed. kuevlasnice kuevlasniin kuevlasniki kuevlasnik, vok. jed. kuevlasnie, nom. mn. kuevlasnici kui, gen. jed. kuia, instr. jed. kuiem kuiti se, prez. kuim se, gl. pril. sad. kuei se, gl. im. kuenje kudravost, gen. jed. kudravosti, instr. jed. kudravou/kudravosti kudgod kud god (pril.) (kud go) kuelja kueljast, kueljasta, odr. vid kueljasti kueljica kufer (kofer) kuhinja kuka, dat. jed. kuki kukavac, gen. jed. kukavca, vok. jed. kukave, gen. mn. kukavaca kukavica kukaviji kukaviluk, nom. mn. kukaviluci kukurijek, nom. mn. kukurijeci kukurijekati (kukurikati), prez. kukurijeem, gl. pril. sad. kukurijeui, gl. im. kukurijekanje kukurikati (kukurijekati), prez. kukuriem, gl. pril. sad. kukuriui, gl. im. kukurikanje Kula (top.) kultni Kumova slama (astr.) kundak, gen. jed. kundaka, nom. mn. kundaci, gen. mn. kundaka

instr.

jed.

KSCG (skr. Koarkaki savez Crne Gore)

kupka, dat. jed. kupki, gen. mn. kupki/kupaka kupoprodaja kupoprodajni Kuran Kurban-bajram (prazn.) kuriozitet, gen. jed. kurioziteta kuriozum kurirka, dat. jed. kurirki, gen. mn. kurirki kurs, nom. mn. kursevi/kursovi Kuslevljeva kua kutak, gen. jed. kutka, nom. mn. kuci, gen. mn. kutaka kuvar, vok. jed. kuvare/kuvaru, instr. jed. kuvarom/ kuvarem kuvarica, vok. jed. kuvarice kuvariin kuvati, prez. kuvam, gl. pril. sad. kuvajui, gl. im. kuvanje kuina kv. (skr. kvalifikovani) kvalifikacija kvalifikacijski (kvalifikacioni) kvalifikacioni (kvalifikacijski) kvalitet kvarat, gen. jed. kvarta, gen. mn. kvarata kvaziumjetnik, vok. jed. kvaziumjetnie, nom. mn. kvaziumjetnici kvocati, prez. kvocam/kvoem, kvocaj/kvoi, gl. im. kvocanje kvoka, dat. jed. kvoki, gen. mn. kvoaka kvragu (pril., uzvik) kvriti (se), prez. kvrim (se), gl. pril. sad. kvrei (se), gl. im. kvrenje kvrga, dat. jed. kvrgi, gen. mn. kvrga kvrini L 1 (skr. lice)
170

l (skr. litar) L (skr. lovac u ahu) lat. (skr. latinski) l. c. (skr. lat. loco citato - na navedenome mjestu) lok. (skr. lokativ) L. S. (skr. lat. locus sigilli - mjesto peata) labijal, gen. jed. labijala labijalan, labijalna, odr. vid labijani laborant, gen. jed. laboranta, gen. mn. laboranata laborantkinja laboratorija labiratorijski labudica labudiin labui laburist (laburista), gen. jed. laburista laburista (laburist), gen. jed. laburiste lacmanin, nom. mn. lacmani lacmanka, dat. jed. lacmanki, gen. mn. lacmanki laati se, prez. laam se, gl. pril. sad. laajui se, gl. im. laanje lad (hlad) laiki laik, vok. jed. laie, nom. mn. laici lajavac, gen. jed. lajavca, vok. jed. lajave gen. mn. lajavaca lajavost, gen. jed. lajavou/lajavosti, lajpciki (od Lajpcig) lajtmotiv lak, laka, odr. vid laki lak, nom. mn. lakovi lako (pril.) lakomislenost, gen. jed. lakomislenosti, instr. jed. lakomislenou lakovjeran, lakovjerna, odr. vid lakovjerni lajavosti, instr. jed.

imper.

lakovjernost, gen. jed. lakovjernosti, lakovjernou/lakovjernosti laki (komp. od lak) lani (pril.) lanjski larpurlatist larpurlartista larpurlatista larpurlartiste larpurlatistiki (larpurlatista), (larpurlatist),

instr. jed.

leksem (leksema) leksema (leksem) leksiki leksika, dat. jed. leksici leksikografija

gen. gen.

jed. jed.

leksikologija leksikolog, vok. jed. leksikoloe, nom. mn. leksikolozi leksikoloki leksikolokinja Lelejska gora (roman) lelekati, prez. leleem, gl. pril. sad. leleui, gl. im. lelekanje Leonardo da Vini (Da Vini) lepinja leptir mana le, nom. mn. leevi leina leinar, vok. jed. leinaru/leinare, instr. jed. leinarom/leinarem let, nom. mn. letovi leta, vok. jed. letau, instr. jed. letaem letak, gen. jed. letka, nom. mn. leci, gen. mn. letaka letei letilica letjeti (leeti), prez. letim, impf. leah, gl. prid. rad. letio/letjela, gl. im. leenje Lever Tara (top.) lealjka, dat. jed. lealjci, gen. mn. lealjki leei leeke liberal licemjer, vok. jed. licemjeru, instr. jed. licemjerom licemjeran, licemjerna, odr. vid licemjerni licemjerje, licemjerjem gen. jed. licemjerja, instr. jed.

larpurlatizam, gen. jed. larpurlatizma, gen. mn. larpurlartizama lat. (skr. latinski) latinist (latinista), gen. jed. latinista latinista (latinist), gen. jed. latiniste Latinska uprija laviin lavirint, gen. mn. lavirinata laljivac (laov), gen. jed. laljivca, vok. jed. laljive, gen. mn. laljivaca laljivost, gen. jed. laljivou/laljivosti laov (laljivac) lebdjeti (lebeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdei, gl. prid. rad. lebdio/lebdjela, gl. im. lebenje lebeti (lebdjeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdei, gl. prid. rad. lebdio/lebela, gl. im. lebenje leeti (letjeti), prez. letim, impf. leah, gl. pril. sad. letei, gl. prid. rad. letio/leela, gl. im. leenje lei (legnuti), prez. legnem/leem, aor. legoh (lee), imper. legni/lezi, gl. pril. pro. legavi lei (leati na jajima; donositi mlade na svijet) ledara ledi (im.) (ledi Dajana) ledniki lednik, nom. mn. lednici legenda, gen. mn. legendi/legenda Legija asti leja
171

laljivosti,

instr.

jed.

licemjerka, dat. jed. licemjerki, gen. mn. licemjerki

licenca, gen. mn. licenci/licenca licitacija linost, gen. jed. linosti, instr. jed. linou liga, dat. jed. ligi lijeiti, prez. lijeim, gl. pril. sad. lijeei, gl. im. lijeenje lijegati, prez. lijeem, gl. pril. sad. lijeui, gl. im. lijeganje lijek, nom. mn. ljekovi lijen, lijena, odr. vid lijeni lijenost, gen. jed. lijenou/lijenosti lijentina lijep, lijepa, odr. vid lijepi lijepak, gen. jed. lijepka, nom. mn. lijepci, gen. mn. lijepaka lijepiti, prez. lijepim, gl. pril. sad. lijepei, impf. lijepljah, gl. im. lijepljenje lijeska, dat. jed. lijesaka/lijeska/lijeski lijesci/lijeski, gen. mn. lijenosti, instr. jed.

liptjeti (lipeti), prez. liptim, impf. lipah, gl. pril. sad. liptei, gl. prid. rad. liptio/liptjela, gl. im. lipenje lirika, dat. jed. lirici lisac, gen. jed. lisca, vok. jed. lie, gen. mn. lisaca lisica lisiji lie liti, prez. lijem, gl. pril. sad. lijui, gl. prid. trp. liven litijum Litvanija Litvanac, gen. jed. Litvanca, vok. jed. Litvane, gen. mn. Litvanaca Litvanka, dat. jed. Litvanki, gen. mn. Litvanki litvanski liturija (liturgija) liturgija (liturija) livati, prez. livam, gl. pril. sad. livajui, gl. im. livanje lobanja loa lojalnost, gen. jed. lojalnosti, instr. jed. lojalnou/ lojalnosti lobi, gen. jed. lobija, nom. mn. lobiji loika, dat. jed. loiki lok. (skr. lokativ) lokal lokalan, lokalna, odr. vid lokalni loman, lomna, odr. vid lomni lomljivost, gen. jed. lomljivosti, instr. jed. lomljivou/lomljivosti lomnost, gen. jed. lomnou/lomnosti lomnosti, instr. jed.

lijevak, gen. jed. lijevka, nom. mn. lijevci, gen. mn. lijevaka Lijeva Rijeka lijevati, prez. lijevam, gl. pril. sad. lijevajui, gl. im. lijevanje lijevo (pril.) lijevo-desno (pril.) Lika, dat. Lici Limljani (top.) Lingua Montenegrina lingvist (lingvista), gen. jed. lingvista lingvista (lingvist), gen. jed. lingviste lipa lipeti (liptjeti), prez. liptim, impf. lipah, gl. pril. sad. liptei, gl. prid. rad. liptio/lipela, gl. im. lipenje lipov

lonar, vok. jed. lonaru/lonare, instr. jed. lonarom/ lonarem lone, gen. jed. loneta loni (dem. od lonac) Long Ajlend (ostrvo)
172

lopta, gen. mn. lopti lopua lopuica Los Aneles lovac, gen. jed. lovca, vok. jed. love, gen. mn. lovaca Loven Lovenac (top.), gen. Lovenca lovenski lovenaki (od Lovenac) lubenica lubina lu, gen. jed. lua/lui, instr. jed. luem/lui lua luevina Luindan, gen. jed. Luindana/Luina dne luki luonoa ludak, gen. jed. ludaka, vok. jed. ludae, nom. mn. ludaci, gen. mn. ludaka ludaa ludaki ludjeti (lueti), prez. ludim, impf. luah, gl. pril. sad. ludei, gl. prid. rad. ludio/ludjela, gl. im. luenje ludnica ludniki ludost, gen. jed. ludosti, instr. jed. ludou/ludosti lueti (ludjeti), prez. ludim, impf. luah, gl. pril. sad. ludei, gl. prid. rad. ludio/luela, gl. im. luenje luka, dat. jed. luci Luka, dat. Luki Lukaevina (top.) lukavac, gen. jed. lukavca, vok. jed. lukave, gen. mn. lukavaca lukavstvo, gen. mn. lukavstava/lukavstva luksuz
173

luksuzan, luksuzna, odr. vid luksuzni lupeki lupetvo, gen. mn. lupetava/lupetva lupe, vok. jed. lupeu, instr. jed. lupeom lutka, dat. jed. lutki, gen. mn. lutaka Lunica Lunianin, nom. mn. Luniani Lunianka, dat. jed. Lunianki, gen. mn. Lunianki Lj ljaga, dat. jed. ljagi, gen. mn. ljaga ljekar, vok. jed. ljekarom/ljekarem ljekaru/ljekare, instr. jed.

ljekarka, dat. jed. ljekarki, gen. mn. ljekarki ljekovit, ljekovita, odr. vid ljekoviti ljekovitost, gen. jed. ljekovitosti, instr. jed. ljekovitou/ljekovitosti ljenariti, prez. ljenarim, gl. pril. sad. ljenarei, gl. im. ljenarenje ljenuga, dat. jed. ljenugi, vok. jed. ljenugo ljeniji (ljenji) (komp. od lijen) ljenivac, gen. jed. ljenivca, vok. jed. ljenive, gen. mn. ljenivaca ljenivica, vok. jed. ljenivice ljenji (ljeniji) (komp. od lijen) ljepilo ljepljiv, ljepljiva, odr. vid ljepljivi ljepljivost, gen. jed. ljepljivosti, ljepljivou/ljepljivosti ljepook, ljepooka, odr. vid ljepooki ljeporjeiv, ljeporjeiva, odr. vid ljeporjeivi ljeporjeivost, gen. jed. ljeporjeivosti, instr. jed. ljeporjeivou/ ljeporjenosti ljepotica, vok. jed. ljepotice ljepotiin ljepi (komp. od lijep) ljepukast, ljepukasta, odr. vid ljepukasti instr. jed.

ljestvica Ljeanska nahija ljenik, nom. mn. ljenici ljeti (pril.) ljetni (ljetnji), ljetna, odr. vid ljetni ljetnikovac (ljetnjikovac), gen. jed. ljetnikovca, gen. mn. ljetnikovaca ljetnji (ljetni), ljetnja, odr. vid ljetnji ljetnjikovac (ljetnikovac), gen. jed. ljetnjikovca, gen. mn. ljetnjikovaca ljeto ljetopis Ljetopis Popa Dukljanina ljetopisac, gen. jed. ljetopisca, vok. jed. ljetopie, gen. mn. ljetopisaca ljetonji ljetovalini ljetovalite, gen. jed. ljetovalita, instr. jed. ljetovalitem ljetovati, prez. ljetujem, gl. pril. sad. ljetujui, gl. im. ljetovanje ljevak, gen. jed. ljevaka, vok. jed. ljevae, nom. mn. ljevaci ljevakinja ljevica ljevkast, ljevkasta, odr. vid ljevkasti ljevoruk, ljevoruka, odr. vid ljevoruki ljigavost, gen. jed. ljigavou/ljigavosti ljubavnik, ljubavnici ljubavniin ljubazan, ljubazna, odr. vid ljubazni ljubiica ljubimac, gen. jed. ljubimca, vok. jed. ljubime, gen. mn. ljubimaca ljubiteljka, dat. jed. ljubiteljki, gen. mn. ljubiteljki
174

Ljubotinj (geogr.; crnogorsko pleme) Ljubotinjanin, nom. mn. Ljubotonjani Ljubotinjanka, dat. jed. Ljubotinjanki, gen. mn. Ljubotinjanki ljubotinjski ljuavina ljui (komp. od ljut) ljudski ljudskost, gen. jed. ljudskou/ljudskosti ljudstvo ljuljaka, dat. jed. ljuljaci, gen. mn. ljuljaki ljuska, dat. jed. ljusci, gen. mn. ljusaka ljuica ljutiti, prez. ljutim, impf. ljuah/ljutah, gl. pril. sad. ljutei, gl. prid. trp. ljuen/ljuten, gl. im. ljuenje/ljutenje ljut, ljuta, odr. vid ljuti ljutiti (se), prez. ljutim (se), impf. ljuah (se), gl. pril. sad. ljutei (se) gl. prid. trp. ljuen, gl. im. ljuenje ljutitost, gen. jed. ljutitou/ljutitosti M M (skr. rimski znak za 1000) m (skr. metar) instr. nom. jed. mn. m. (skr. masculinum - muki rod) m.p. (skr. manu propria - svojom rukom; svojeruno) M.P. (skr. mjesto peata) m.r. (skr. muki rod) m.s. (skr. meu spise) ma iji maad, gen. maau/maadi jed. maadi, instr. jed. ljutitosti, instr. jed. ljudskosti, instr. jed.

ljigavosti, ljubavnie,

vok.

jed.

ljubavnica, vok. jed. ljubavnice

maak, gen. jed. maka, vok. jed. maku, nom. mn. makovi/maci, gen. mn. makova/maaka ma iji

maiji (maji) maji (maiji) maka, dat. jed. maki, gen. mn. maaka maeha, dat. jed. maehi mai (maknuti), prez. maknem, aor. makoh (mae), gl. prid. rad. makao/makla, gl. pril. pro. makavi mada (vez.) Madrid Madrianin, nom. mn. Madriani Madrianka, dat. jed. Madrianki, gen. mn. Madrianki ma. (skr. maarski) Maarska, gen. jed. Maarske, dat. jed. Maarskoj Maar, vok. jed. Maaru/Maare, instr. jed. Maarom/Maarem Maarica, vok. jed. Maarice Maariin maarski ma e (ma gdje) maijati, prez. maijam, impf. maijah, gl. pril. sad. maijajui, gl. im. maijanje maije Maestral, gen. Maestrala maestro magacin (skladite) magacioner, vok. jed. magacioneru, instr. jed. magacionerom magarac, gen. jed. magarca, vok. jed. magare, gen. mn. magaraca magariti, prez. magarim, magarei, gl. im. magarenje magazin (asopis) ma gdje (ma e) magistar, gen. jed. magistra, gen. mn. magistara magisterijum magnet magnetni
175

magnetski magnezijum mahagoni, gen. jed. mahagonija, nom. mn. mahagoniji mahati, prez. maem, gl. pril. sad. maui, gl. im. mahanje mahinacija mahnit (manit), mahnita, odr. vid mahniti mahnitost (manitost), gen. jed. mahnitosti, instr. jed. mahnitou/mahnitosti mahovina mahuna Maine (geogr.; crnogorsko pleme) majica majka, dat. jed. majki/majka/majaka majonez ma kad ma kakav ma kamo makar (rijeca) ma ko ma koji ma kolik Makedonac, gen. jed. Makedonca, vok. jed. Makedone, gen. mn. Makedonaca Makedonev Makedonka, dat. jed. Makedonki, gen. mn. Makedonki Makedonkin makedonski Makijaveli, gen. Makijavelija makijavelist makijavelista makijavelista makijaveliste (makijavelista), (makijavelist), gen. gen. jed. jed. majci, gen. mn.

gl.

pril.

sad.

maknuti (mai), prez. maknem, aor. maknuh, gl. prid. rad. maknuo/maknula, gl. pril. pro. maknuvi

mal (metak, blago) gen. jed. mala Mala Crna Gora (top.) malice (pril.) malaksalost, gen. jed. malaksalosti, instr. jed. malaksalou/malaksalosti malenkost, gen. jed. malenkosti, instr. jed. malenkou/malenkosti Mali Boi maliciozan, maliciozna, odr. vid maliciozni malicioznost, gen. jed. malicioznosti, instr. jed. malicioznou/malicioznosti Mali Io (top.) malobrojnost, gen. jed. malobrojnosti, instr. jed. malobrojnou/ malobrojnosti malodunost, gen. jed. malodunosti, instr. jed. malodunou/malodunosti malograanin, nom. mn. malograani malograanka, dat. jed. malograanki, gen. mn. malograanki malograanski malograantina malokad (pril.) malokrvnost, gen. jed. malokrvnosti, instr. jed. malokrvnou/malokrvnosti malopreanji malo prije (pril.) malouman, maloumna, odr. vid maloumni maloumnik, vok. jed. maloumnie, nom. mn. maloumnici maloumnost, gen. jed. mloumnosti, instr. jed. maloumnou/maloumnosti Malta malteki Malteanin, nom. mn. Malteani Malteanka, dat. jed. Malteanki, gen. mn. Malteanki mamac, gen. jed. mamca, gen. mn. mamaca mana manastir
176

Manastir Ostrog mandaliti, prez. mandalim, mandalei, gl. im. mandaljenje gl. pril. sad.

manekenka, dat. jed. manekenki, gen. mn. manekenki manijak, vok. jed. manijae, nom. mn. manijaci manipulant, gen. jed. manipulanta, gen. mn. manipulanata manipulantkinja manipulator, vok. jed. manipulatore, instr. jed. manipulatorom manipulatorka, dat. jed. manipulatorki, gen. mn. manipulatorki manit (mahnit), manita, odr. vid maniti manitost (mahnitost), gen. jed. manitosti, instr. jed. manitou/manitosti manje-vie (pril.) manjkati, prez. manjkam, gl. pril. sad. manjkajui, gl. im. manjkanje manjkavost, gen. jed. manjkavosti, instr. jed. manjkavou/manjkavosti marama Marica, vok. Marice Mariin marinac, gen. jed. marinca, vok. jed. marine, gen. mn. marinaca Markovina Markovljanin, nom. mn. Markovljani Markovljanka, dat. jed. Markovljanki, gen. mn. Markovljanki marksist (marksista), gen. jed. marksista marksista (marksist), gen. jed. marksiste marljivost, gen. jed. marljivosti, instr. jed. marljivou/marljivosti Marseljeza (francuska himna) maral marva maska, dat. jed. maski, gen. mn. maski Masline (top.)

maslinov maslinjak, nom. mn. maslinjaci mast, gen. jed. masti, instr. jed. mau/masti mastan, masna, odr. vid masni mastionica mastiti, prez. mastim, impf. maah, gl. pril. sad. mastei, gl. prid. trp. maen, gl. im. maenje mainovoa makarada makare Maa (hipok.) mat. (skr. matematiki) materijalist materijalista materijalista materijaliste materijalistkinja materica materini Matica (asopis) Matica (Matica crnogorska, Matica srpska, Matica hrvatska, Matica slovaka i sl.) matica (pela) matiin matine, gen. jed. matinea matrijarhat, gen. jed. matrijarhata mazga, dat. jed. mazgi, gen. mn. mazgi mazohist (mazohista), gen. jed. mazohista mazohista (mazohist), gen. jed. mazohiste MC (skr. Matica crnogorska) .me (internetski domen Crne Gore) meandar, gen. jed. meandra, gen. mn. meandara meka, dat. jed. meki meiji (meji) meji (meiji) med. (skr. medicinski) medievalan, medievalna, odr. vid medievalni
177

medij, gen. jed. medija, nom. mn. mediji mediokritet mediokritetski Mediteran, gen. Mediterana Mediteranac, gen. jed. Mediteranca, vok. jed. Mediterane, gen. mn. Mediteranaca Mediteranka, dat. jed. Mediteranki, gen. mn. Mediteranki mediteranski mednjik (menik), nom. mn. mednjici medovina medvjed (meed) gen. gen. jed. jed. medvjedica (meedica) medvjedina (meedina) mea, gen. jed. meaa, instr. jed. meaem meed (medvjed) meedica (medvjedica) meedina (medvjedina) menik (mednjik), nom. mn. menici meudnevica meugradski meunarodni Meurijeje (top.) meusprat meutim (rijeca) meuvrijeme, gen. jed. meuvremena megdan mehanika, dat. jed. mehanici mek, meka, odr. vid meki Meka, dat. Meki meketati, prez. mekeem, gl. pril. sad. mekeui, gl. im. meketanje meko (pril.) mekoa meksiki (meksikanski) Meksikanac, gen. jed. Meksikanca, vok. jed. Meksikane, nom. mn. Meksikanaca

(materijalista), (materijalist),

Meksikanka, dat. jed. Meksikanki, gen. mn. Meksikanki meksikanski (meksiki) Meksiko meki (komp. od mek) mekuac, gen. jed. mekuca, gen. mn. mekuaca melanholija melanholian, melaholina, odr. vid melaholini melem melioracijski (melioracioni) melioracioni (melioracijski) memoari memla menader, vok. jed. menaderu, instr. jed. menaderom meni, gen. jed. menija, nom. mn. meniji meraklija merino ovca merino vuna mermer metaf. (skr. metaforiki) meton. (skr. metonimijski) metaforian, metaforina, odr. vid metaforini Mesopotamija metak, gen. jed. metka, nom. mn. meci, gen. mn. metaka metalostrugar, vok. jed. metalostrugaru/ metalostrugare, instr. jed. metalostrugarom/ metalostrugarem metalurgija metalurki metamorfoza metati, prez. meem, imper. mei, gl. pril. sad. meui, gl. im. metanje meteorolog, vok. jed. meteoroloe, nom. mn. meteorolozi meteorologija meteoroloki
178

meteorolokinja metod (metoda), gen. jed. metoda metoda (metod), gen. jed. metode metodian, metodina, odr. vid metodini metodiar, vok. jed. metodiaru/metodiare, instr. jed. metodiarom/metodiarem metodolog, vok. jed. metodoloe, nom. mn. metodolozi metodologija metodoloki metodolokinja meton. (skr. metonimijski) metriki mezetluk, nom. mn. mezetluci mezimac, gen. jed. mezimca, vok. jed. mezime, gen. mn. mezimaca mezimica, vok. jed. mezimice mezimiin mezimad, gen. jed. mezimadi, instr. jed. mezimau/mezimadi mg (skr. miligram) Mg (skr. magnezijum) MH (skr. Matica hrvatska) mijeh, nom. mn. mjehovi mijena mijeniti se, prez. mijenim se, gl. pril. sad. mijenei se, gl. im. mijenjenje mijenjati, prez. mijenjam, gl. pril. sad. mijenjajui, gl. im. mijenjanje mijesiti, prez. mijesim, gl. pril. sad. mijesei, gl. prid. trp. mijeen, gl. im. mijeenje mijealica mijeanje, mijeanjem mijeenje, mijeenjem gen. gen. jed. jed. mijeanja, mijeenja, instr. instr. jed. jed.

mijeati, prez. mijeam, impf. mijeah, gl. prid. trp. mijean, gl. im. mijeanje

mikroorganizam, gen. jed. mikroorganizma, gen. mn. mikroorganizama Milena Boovi-Petrovi milenijum Milenijum (most) milenijumski Mili-barjaktar miligram milijarda, gen. mn. milijardi/milijarda milijarder, vok. milijarderom milion milioner, vok. milionerom jed. milioneru, instr. jed. jed. milijarderu, istr. jed.

minucioznost, gen. jed. minucioznosti, instr. jed. minucioznou/ minucioznosti miomirisan, miomirisna, odr. vid miomirisni MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova) mirnodopski miroljubivost, gen. jed. miroljubivosti, instr. jed. miroljubivou/ miroljubivosti Miroslavljevo jevanelje misao, gen. jed. misli, instr. jed. milju/misli misaon, misaona, odr. vid misaoni mislilac, gen. jed. mislioca, vok. jed. mislioe, gen. mn. mislilaca misterija misteriozan, misteriozna, odr. vid misteriozni misterioznost, gen. jed. misterioznosti, instr. jed. misterioznou/ misterioznosti miiav, miiava, odr. vid miiavi miji Mio (hipok.), gen. Mia mitologija mitoloki mitraljezac, gen. jed. mitraljesca, vok. jed. mitraljee, gen. mn. mitraljezaca Mitrovdan, gen. Mitrovdana/Mitrova dne mizantrop mizantropija mj. (skr. mjesec) mj. (skr. mjesto) mjaukati, prez. mjauem, gl. pril. sad. mjauui, gl. im. mjaukanje mjed (zastarj. bakar), gen. mjedi, instr. jed. mjeu/mjedi mjehur mjenica mjenini

milionerka, dat. jed. milionerki, gen. mn. milionerki militarist (militarista), gen. jed. militarista militarista (militarist), gen. jed. militariste militaristiki militaristkinja milosre, gen. jed. milosra, instr. jed. milosrem milost, gen. jed. milosti, instr. jed. milou/milosti milozvuje, gen. jed. milozvuja, instr. jed. milozvujem milozvunost, gen. jed. milozvunosti, instr. jed. milozvunou/ milozvunosti miljeti, prez. milim, gl. pril. sad. milei, gl. prid. rad. milio/miljela mimogred (pril.) mimoii, prez. mimoiem, aor. mimoioh, gl. prid. rad. mimoiao/mimoila, gl. pril. pro. mimoiavi mimoilaziti, prez. mimimoilazim, gl. pril. sad. mimoilazei, gl. im. mimoilaenje mineral minue ministarka, ministarki dat. jed. ministarki, gen. mn.

mjenja, vok. jed. mjenjau, instr. jed. mjenjaem mjenjanica

minuciozan, minuciozna, odr. vid minuciozni

179

mjerkati, prez. mjerkam, gl. pril. sad. mjerkajui, gl. im. mjerkanje mjerljiv, mjerljiva, odr. vid mjerljivi mjerljivost, gen. jed. mjerljivosti, instr. jed. mjerljivou/mjerljivosti mjerni mjerodavan, mjerodavna, odr. vid mjerodavni Mjesec (astr.), instr. Mjesecom mjesec (vrem.), instr. jed. mjesecom mjesear, vok. jed. mjesearu/mjeseare, instr. jed. mjesearom/mjesearem mjesearka, dat. jed. mjesearki, gen. mn. mjesearki Mjeseeve mijene mjeseina mjesni mjestimian, mjestimina, odr. vid mjestimini mjesto mjestae, gen. jed. mjestaca/mjestaeta mjeanac, gen. jed. mjeanca, vok. jed. mjeane, gen. mn. mjeanaca mjeavina mjeovit, mjeovita, odr. vid mjeoviti mjeovitost, gen. jed. mjeovitosti, instr. jed. mjeovitou/mjeovitosti mjetanin, nom. mn. mjetani mjetanka, dat. jed. mjetanki, gen. mn. mjetanki .mk (internetski domen Makedonije) MK (Meunarodna auto-oznaka za Makedoniju) ml (skr. mililitar) mlad, mlada, odr. vid mladi mladac, gen. jed. mladca, gen. mn. mladaca mlade (omladina), gen. jed. mladei, instr. jed. mladeju/mladei mladistvo, gen. mn. mladistava/mladistva mladika, dat. jed. mladici mladolik, mladolika, odr. vid mladoliki

mladolikost, gen. jed. mladolikosti, instr. jed. mladolikou/mladolikosti mladost, gen. jed. mladosti, instr. jed. mladou/ mladosti mladunac, gen. jed. mladunca, vok. jed. mladune, nom. mn. mladunci, gen. mn. mladunaca mlaahan mlaahni (mlaan), mlaahna, odr. vid

mlaan (mlaahan), mlaana, odr. vid mlaani mlai (komp. od mlad) mlaznjak, nom. mn. mlaznjaci Mleci, gen. Mletaka Mleanin, nom. mn. Mleani Mleanka, dat. jed. Mleanki, gen. mn. Mleanki Mletaka Republika mletaki mlije, gen. jed. mlijei, instr. jed. mlijeju/mlijei mlijean (mljean), mlijena, odr. vid mlijeni mlijenica Mlijeni put (Mljeni put) mlijenost, gen. jed. mlijenosti, instr. jed. mlijenou/mlijenosti mlijeko mlivo mljackati, prez. mljackam, gl. im. mljackanje mljean (mlijean), mljena, odr. vid mljeni Mljeni put (Mlijeni put) mljekadija mljekar, vok. jed. mljekaru/mljekare, instr. jed. mljekarom/mljekarem mljekara mljekarica, vok. jed. mljekarice mljekariin mljeti, prez. meljem, gl. pril. sad. meljui, gl. im. mljevenje mm (skr. milimetar) mn. (skr. mnoina)

180

MNE (meunarodna auto-oznaka za Crnu Goru) mnijenje, gen. jed. mnijenja, instr. jed. mnijenjem mniti, prez. mnim/mnijem, gl. pril. sad. mnijui mnogobotvo, mnogobotva gen. mn. mnogobotava/

molba, gen. mn. molbi/molba molilac, gen. jed. molioca, vok. jed. molioe, gen. mn. molilaca moliteljka, dat. jed. moliteljki, gen. mn. moliteljki moljac, gen. jed. moljca, vok. jed. molje, gen. mn. moljaca momaki momak, gen. jed. momka, vok. jed. mome, gen. mn. momaka momad, gen. jed. momau/momadi momadi, instr. jed.

mnogoboac, gen. jed. mnogoboca, vok. jed. mnogoboe, gen. mn. mnogoboaca mnogoboaki mnogocijenjeni mnogoasovni mnogogodinji mnogopotovani mnogo puta (pril.) mnogovjeki mnotvo, gen. mn. mnotava/mnotva mnoilac, gen. jed. mnoioca, nom. mn. mnoioci, gen. mn. mnoilaca mo, gen. jed. moi, instr. jed. moi/mou moi, prez. mogu/mognem, aor. mogoh (moe), gl. prid. rad. mogao/mogla, gl. pril. pro. mogavi monik, vok. jed. monie, nom. mn. monici monost, gen. jed. monou/ monosti moderna modif. (skr. modifikovano) modernist (modernista), gen. jed. modernista modernista (modernist), gen. jed. moderniste modernistkinja modistkinja modreti (postajati modar), prez. modrim, gl. pril. sad. modrei, gl. im. modrenje modrook, modrooka, odr. vid modrooki mogu (moguan), mogua, odr. vid mogui moguan (mogu), moguna, odr. vid moguni Mojkovaka bitka MOK (skr. Meunarodni olimpijski komitet)
181

momiti se, prez. momim se, gl. pril. sad. momei se, gl. im. momenje momenat (moment), gen. jed. momenta, gen. mn. momenata moment (momenat), gen. jed. momenta, gen. mn. momenata momentalno (pril.) monah, vok. jed. monae, nom. mn. monasi monahinja monarhist (monarhista), gen. jed. monarhista monarhista (monarhist), gen. jed. monarhiste monaki monoftong, nom. mn. monoftonzi monolog, nom. mn. monolozi monoloki monoteist (monoteista), gen. jed. monoteista monoteista (monoteist), gen. jed. monoteiste monoteistiki monoteistkinja monoteizam, gen. jed. monoteizma, gen. mn. monoteizama monstrum monstruozan, monstruozni monstruozna, odr. vid

monosti,

instr.

jed.

movaran, movarna, odr. vid movarni

monstruoznost, gen. jed. monstruoznosti, instr. jed. monstruoznou / monstruoznosti montenegrist montenegrista (montenegrista), gen. jed.

montenegrista montenegriniste

(montenegrist),

gen.

jed.

motociklista motocikliste motokros

(motociklist),

gen.

jed.

montenegristika, dat. jed. montenegristici montenegristkinja monument, gen. jed. monumenta, gen, mn. monumenata monumentalan, monumentalni monumentalna, odr. vid

motorist (motorista), gen. jed. motorista motorista (motorist), gen. jed. motoriste mototrka, dat. jed. mototrci mozak, gen. jed. mozga mm (skr. milimetar) MMF (skr. Meunarodni monetarni fond) mn. (skr. mnoina) modani m. r. (skr. muki rod) mr (skr. magistar) mraiti (se), prez. mraim (se), gl. pril. sad. mraei (se), gl. im. mraenje mrav mravinjak, nom. mn. mravinjaci mravojed mrestilite, gen. jed. mrestilita, instr. jed. mrestilitem mrenjaa mrijest, gen. jed. mrijeu/mrijesti mrijesti, instr. jed.

monumentalnost, gen. jed. monumentalnosti, instr. jed. monumentalnou/ monumentalnosti Moraa (rijeka) Moraa (geogr.; crnogorsko bransko pleme) Moraanin, nom. mn. Moraani Moraanka, dat. jed. Moraanki, gen. mn. Moraanki Moraankin moral moralist (moralista), gen. jed. moralista moralista (moralist), gen. jed. moraliste moralistkinja moratorijum moreuz morfijum morfologija morfoloki mornar, vok. jed. mornaru/mornare, instr. jed. mornarom/mornarem Moskovljanin, nom. mn. Moskovljani Moskovljanka, dat. jed. Moskovljanki, gen. mn. Moskovljanki moskovski Moskva, gen. Moskve most, nom. mn. mostovi motika, dat. jed. motici motka, dat. jed. motki, gen. mn. motki motociklist motociklista (motociklista), gen. jed.

mrijestiti se, prez. mrijestim se, gl. pril. sad. mrijestei se, gl. im. mrijeenje mrijeti, prez. mrem, gl. pril. sad. mrui, gl. prid. rad. mro/mrla, gl. im. mrenje mrknuti, prez. mrknem, aor. mrknuh, gl. pril. pro. mrknuvi mrkoela mraviti, prez. mravim, impf. mravljah, gl. pril. sad. mravei, gl. im. mravljenje mrtac (mrtvac), gen. jed. mrca, gen. mn. mrtaca mrtvac (mrtac), gen. jed. mrtvaca, gen. mn. mrtvaca mrtvaki mrtvanica Mrtvi Do (top.)
182

mrzan, mrzna, odr. vid mrzni mrzjeti, prez. mrzim, gl. pril. sad. mrzei, gl. prid. rad. mrzio/mrzjela MS (skr. Matica srpska) mucati, prez. mucam, gl. pril. sad. mucajui, gl. im. mucanje mucavost, gen. jed. mucavou/mucavosti mucajui, instr. jed.

Musorgski, gen. Musorgskog musti, prez. muzem, gl. pril. sad. muzui, gl. prid. rad. muzao/muzla, gl. im. muzenje mukarac, gen. jed. mukarca, vok. jed. mukare, gen. mn. mukaraca mukost, gen. jed. mukosti, instr. jed. mukou/ mukosti mutuluk, nom. mn. mutuluci mutulugdija Muo (hipok.) mutavac, gen. jed. mutavca, vok. jed. mutave, gen. mn. mutavaca mutavost, gen. jed. mutavou/mutavosti muva muva (kategorija u boksu) muvati (se), prez. muvam (se), gl. pril. sad. muvajui (se), gl. im. muvanje muz. (skr. muzika; muziki) muzej, instr. jed. muzejom muziar, vok. jed. muziaru/muziare, instr. jed. muziarom/muziarem muziarka, muziarki muziki muzikalan, muzikalna, odr. vid muzikalni muzikolog, vok. jed. muzikoloe, nom. mn. muzikolozi muzikologija muzikoloki muzikolokinja N N (skr. azot) n. (skr. lat. neutrum - srednji rod) Na (skr. natrijum) na primjer dat. jed. muziarki, gen. mn. mutavosti, instr. jed.

muan, muna, odr. vid muni muenik, vok. jed. muenie, nom. mn. muenici muenitvo, gen. mn. muenitava/muenitva muilac (muitelj), gen. jed. muioca, vok. jed. muioe, gen. mn. muilaca muitelj (muilac), vok. jed. muitelju, instr. jed. muiteljem mukati, prez. mukam, gl. pril. sad. mukajui, gl. im. mukanje muak, nom. mn. mukovi/muci muka, dat. jed. muki, gen. mn. muki mudrac, gen. jed. mudraca, vok. jed. mudrae mudrost, gen. jed. mudrosti, instr. jed. mudrou/ mudrosti Muhamed, vok. Muhamede muhamedanac, gen. jed. muhamedanca, vok. jed. muhamedane, gen. mn. muhamedanaca mukotrpan, mukotrpna, odr. vid mukotrpni mukotrpnost, gen. jed. mukotrpnosti, instr. jed. mukotrpnou/ mukotrpnosti multiplikacija Muljanin, nom. mn. Muljani Muljanka, dat. jed. Muljanki, gen. mn. Muljanki mumlati, prez. mumlam, gl. pril. sad. mumlajui, gl. im. mumlanje mungos Muo, gen. Mula MUP (skr. Ministarstvo unutranjih poslova) MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova) MID (skr. Ministarstvo inostranih djela) musl. (skr. muslimanski)
183

nabirati, prez. nabiram, gl. pril. sad. nabirajui, gl. im. nabiranje nabiti, prez. nabijem, gl. prid. trp. nabijen nabolje (pril.) nabrzinu (pril.) nabreklost, gen. jed. nabreklosti, instr. jed. nabreklou/ nabreklosti nabrei (nabreknuti), prez. nabreknem, aor. nabrekoh, gl. prid. rad. nabrekao/nabrekla, gl. pril. pro. nabrekavi nabreknuti (nabrei), prez. nabreknem, aor. nabreknuh, gl. prid. rad. nabreknuo/nabreknula, gl. pril. pro. nabreknuvi nabrojati (nabrojiti), prez. nabrojim nabrojiti (nabrojati), prez. nabrojim nabusitost, gen. jed. nabusitosti, instr. jed. nabusitou/ nabusitosti nacionalist (nacionalista), gen. jed. nacionalista nacionalista (nacionalist), gen. jed. nacionaliste nacionalizam, gen. jed. nacionalizma, gen. mn. nacionalizama Nacionalni park Loven nacjepkati (naepkati), prez. nacjepkam naetvoronoiti (se), prez. naetvoronoim (se) naisto (pril.) naitanost, gen. jed. naitanosti, instr. jed. naitanou/ naitanosti naepkati (nacjepkati), prez. naepkam naerati (natjerati), prez. naeram naerivati (natjerivati), prez. naerujem, gl. pril. sad. naerujui, gl. im. naerivanje nai, prez. naem, aor. naoh, gl. prid. rad. naao/ nala, gl. pril. pro. naavi nave, gen. naava naistac (pril.) nadasve (pril.) naddrutveni nadesno (pril.)

nadijevati, prez. nadijevam, nadijevajui, gl. im. nadijevanje

gl.

pril.

sad.

nadimak, gen. jed. nadimka, nom. mn. nadimci, gen. mn. nadimaka nadisati se, prez. nadiem se, imper. nadii se nadjaati, prez. nadjaam nadjenuti (naenuti), prez. nadjenem nadjesti (naesti), prez. nadjedem, aor. nadjedoh, gl. prid. rad. nadjeo/nadjela, gl. pril. pro. nadjevi nadjunaiti, prez. nadjunaim nadleeti (nadletjeti), prez. nadletim, aor. nadleeh, gl. prid. rad. nadletio/nadleela, gl. pril. pro. nadleevi nadletjeti (nadleeti), prez. nadletim, aor. nadletjeh, gl. prid. rad. nadletio/nadletjela, gl. pril. pro. nadletjevi nadlijetati, prez. nadlijeem, gl. pril. sad. nadlijeui, gl. im. nadlijetanje nadniarka, dat. jed. nadniarki, gen. mn. nadniarki nadnijeti, prez. nadnesem, aor. nadnijeh, gl. prid. trp. nadnesen/ nadnijet, gl. prid. rad. nadnio/nadnijela, gl. pril. pro. nadnijevi nadno (pred.) nadoi, prez. nadoem, aor. nadooh, gl. prid. rad. nadoao/nadola, gl. pril. pro. nadoavi nadograivati, prez. nadograujem, gl. pril. sad. nadograujui, gl. im. nadograivanje nadohvat (pril. i pred.) nadolje (pril.) nadomjetati, prez. nadomjetam, gl. pril. sad. nadomjetajui, gl. im. nadomjetanje nadrealist (nadrealista), gen. jed. nadrealista nadrealista (nadrealist), gen. jed. nadrealiste nadrealistiki nadrealistkinja nadrealizam, gen. jed. nadrealizma, gen. mn. nadrealizama nadojiti, prez. nadojim, imper. nadoj, gl. prid. trp. nadojen
184

nadriljekar, vok. jed. nadriljekaru/nadriljekare, instr. jed. nadriljekarom/nadriljekarem nadstojatelj, vok. jed. nadstojatelju, instr. jed. nadstojateljem nadstojnik, vok. jed. nadstojnie, nom. mn. nadstojnici nadstojnica, vok. jed. nadstojnice nadstojniin nadugako (pril.) nadugo (pril.) naduvati (napuvati), prez. naduvam, gl. pril. trp. naduvan naduvavati (napuvavati), prez. naduvavam, gl. pril. sad. naduvavajui, gl. im. naduvavanje naduak (pril.) nadvoje (pril.) nadvisivati, prez. nadvisujem, gl. pril. sad. nadvisujui, gl. im. nadvisivanje nadvonjak, nom. mn. nadvonjaci nadvui, prez. nadvuem, aor. nadvukoh, gl. prid. rad. nadvukao/nadvukla, gl. prid. trp. nadvuen, gl. pril. pro. nadvukavi nadzirati, prez. nadzirem, gl. pril. sad. nadzirui, gl. im. nadziranje nadzornica, vok. jed. nadzornice nadzorniin nadzornik, vok. jed. nadzornie, nom. mn. nadzornici nadzvuni nadnjeti, prez. nadnjem, aor. nadnjeh, gl. prid. rad. nadnjeo/nadnjela, gl. pril. pro. nadnjevi nadnjevati, prez. nadnjevam, gl. pril. sad. nadnjevajui, gl. im. nadnjevanje naenuti (nadjenuti), prez. naenem, aor. naenuh, gl. pril. pro. naenuvi naesti (nadjesti), prez. naedem, aor. naedoh, gl. prid. rad. naeo/naela, gl. pril. pro. naevi nadak baba naftni
185

nagao, nagla, odr. vid nagli naglas (pril.) naglasak, gen. jed. naglaska, nom. mn. naglasci, gen. mn. naglasaka naglaavati, prez. naglaavam, gl. pril. sad. naglaavajui, gl. im. naglaavanje nagluv, nagluva, odr. vid nagluvi nagluvost, gen. jed. nagluvosti, nagluvou/ nagluvosti instr. jed.

nagnijezditi, prez. nagnijezdim, gl. prid. trp. nagnijeen nagnjeenost, gen. jed. nagnjeenosti, instr. jed. nagnjeenou/nagnjeenosti nagnjeiti, nagnjeen prez. nagnjeim, gl. pril. trp.

nagoniti, prez. nagonim, gl. pril. sad. nagonei, gl. im. nagonjenje nagore (pril.) nagovijest, gen. jed. nagovijesti, instr. jed. nagovijeu/ nagovijesti nagovijestiti, prez. nagovijestim, gl. pril. trp. nagovijeten nagraisati, prez. nagraiem, aor. nagraisah, gl. pril. pro. nagraisavi nagrditi, prez. nagrdim, gl. prid. trp. nagren nagrdnost, gen. jed. nagrdnosti, instr. jed. nagrdnou/ nagrdnost nagrenost, gen. jed. nagrenosti, nagrenou/nagrenosti instr. jed.

nagrivati, prez. nagrujem, gl. pril. sad. nagrujui, gl. im. nagrivanje nagristi, prez. nagrizem, gl. prid. rad. nagrizao/nagrizla, gl. prid. trp. nagrizen, gl. pril. pro. nagrizavi nagusto (pril.) naheriti, prez. naherim, gl. prid. trp. naheren nahija naijediti se (najediti se), prez. naijedim se naime (rijeca) naiskap (pril.)

naizgled (pril.) naizmjenice (pril.) naizust (pril.) najamnik, najamnici vok. jed. najamnie, nom. mn.

nakuiti se, prez. nakuim se, aor. nakuih se, gl. pril. pro. nakuivi se nalazak, gen. jed. nalaska, nom. mn. nalasci, gen. mn. nalazaka naleeti (naletjeti), prez. naletim, aor. naleeh, gl. prid. rad. naletio/naleela, gl. pril. pro. naleevi naleke (naleuke) (pril.) naleuke (naleke) (pril.) naletjeti (naleeti), prez. naletim, aor. naletjeh, gl. prid. rad. naletio/naletjela, gl. pril. pro. naletjevi nalijepiti, prez. nalijepim, gl. prid. trp. nalijepljen nalijetati, prez. nalijeem, gl. pril. sad. nalijeui, gl. im. nalijetanje nalijevati, prez. nalijevam, nalijevajui, gl. im. nalijevanje nalijevo (pril.) naliti, prez. nalijem, gl. prid. trp. naliven nalivati, prez. nalivam, gl. pril. sad. nalivajui, gl. im. nalivanje naliv nalivpero namai (namaknuti), prez. namaknem, aor. namakoh (namae), gl. prid. rad. namakao/namakla, gl. pril. pro. namakavi namaknuti (namai), prez. namaknem, aor. namaknuh, gl. prid. rad. namaknuo/namaknula, gl. pril. pro. namaknuvi namijeniti, prez. namijenim, gl. prid. trp. namijenjen namastiti, prez. namastim, gl. prid. trp. namaen namirnica namjena namjenski namjenjivati, prez. namjenjujem, gl. pril. sad. namjenjujui, gl. im. namjenjivanje namjeravati, prez. namjeravam, gl. pril. sad. namjeravajui, gl. im. namjeravanje namjeriti, prez. namjerim namjernica, vok. jed. namjernice
186

najedanput (pril.) najediti se (naijediti se), prez. najedim se najedno (pril.) najednom (pril.) najjai (sup. od jak) najjasniji (sup. od jasan) najjednostavniji (sup. od jednostavan) najjeftiniji (sup. od jeftin) najjuniji (sup. od juni) nakaraivati, prez. nakaraujem, gl. pril. sad. nakaraujui, gl. im. nakaraivanje nakinuriti se, prez. nakinurim se, gl. prid. trp. nakinuren nakielost (nakisjelost), gen. jed. nakielosti, instr. jed. nakielou/nakielosti nakieo (nakisjeo), nakiela, odr. vid nakieli nakjue (pril.) nakjueranji naknadiv (naknadljiv), naknadiva, odr. vid naknadivi naknadljiv (naknadiv), naknadljiva, odr. vid naknadljivi nakonje nakostrijeenost, gen. jed. nakostrijeenosti, instr. jed. nakostrijeenou/nakostrijeenosti nakostrijeiti, prez. nakostrijeim, gl. prid. trp. nakostrijeen nakratko (pril.) nakrivo (pril.) nakovrati, prez. nakovram, aor. nakovrah, gl. pril. pro. nakovravi naksjutra (nakutra) (pril.) nakutra (naksjutra) (pril.)

gl.

pril.

sad.

namjerniin namjernik, vok. jed. namjernie, nom. mn. namjernici namjesnica, vok. jed. namjesnice namjesniin namjesniki namjesnitvo, gen. namjesnitava/namjesnitva mn.

napasnik, vok. jed. napasnie, nom. mn. napasnici napast, gen. jed. napau/napasti napasti, instr. jed.

napetost, gen. jed. napetosti, instr. jed. napetou/ napetosti napitak, gen. jed. napitka, nom. mn. napici, gen. mn. napitaka napokon (pril.) napola (pril.) napoliar, vok. jed. napoliaru/napoliare, instr. jed. napoliarom/napoliarem napoliarka, dat. jed. napoliarki, gen. mn. napoliarki napolje (pril.) naporedo (pril.) naposljetku (pril.) naprazno (pril.) napreac (pril.) napredak, gen. jed. napretka, nom. mn. napreci, gen. mn. napredaka napredan, napredna, odr. vid napredni napregnuti, prez. napregnem, aor. napregnuh, gl. pril. pro. napregnuvi naprijed (pril.) naprimjer (rije.) naprosjaiti se naprosjaim se naprosto, pril. naproaiti se naproaim se naprotiv (rijeca) napui (napuknuti), prez. napuem/napuknem, aor. napukoh (napue), gl. prid. rad. napukao/napukla, gl. pril. pro. napukavi napuknuti (napui), prez. napuknem, aor. napuknuh, gl. prid. trp. napuknut, gl. pril. pro. napuknuvi, gl. prid. rad. napuknuo / napuknula napustiti (naputiti), prez. napustim, gl. prid. trp. naputen
187

namjesnik, vok. jed. namjesnie, nom. mn. namjesnici namjetati, prez. namjetam, gl. pril. sad. namjetajui, gl. im. namjetanje namjetenost, gen. jed. namjetenosti, instr. jed. namjetenou/namjetenosti namraiti se, prez. namraim se namriti se, prez. namrim se namrtenost, gen. jed. namrtenou, instr. jed. namrtenou/namrtenosti namrtvo (pril.) namuenost, gen. jed. namuenosti, instr. jed. namuenou/namuenosti namusti, prez. namuzem, aor. namuzoh, gl. prid. rad. namuzao/namuzla, gl. pril. pro. namuzavi nanijeti, prez. nanesem, aor. nanijeh, gl. prid. rad. nanio/namijela, gl. pril. pro. nanijevi, gl. prid. trp. nanesen/nanijet nanie (pril.) nanovo (pril.) naoblaiti se, prez. naoblaim se naoare, gen. naoara, dat. naoarima naoko (pril.) naokolo (pril.) naopake (pril.) naopako (pril.) napaenost, gen. jed. napaenosti, instr. jed. napaenou/napaenosti napamet (pril.) napasnica, vok. jed. napasnice napasniin

(naproaiti

se),

prez.

(naprosjaiti

se),

prez.

naputati, prez. naputam, naputajui, gl. im. naputanje

gl.

pril.

sad.

naseljenik, vok. jed. naseljenie, nom. mn. naseljenici naseobina nasijati, prez. nasijem nasijecati, prez. nasijecam, nasijecajui, gl. im. nasijecanje nasijedati, prez. nasijedam, nasijedajui, gl. im. nasijedanje nasilu (pril.) nasilnik, vok. jed. nasilnie, nom. mn. nasilnici nasjeckati (naeckati), prez. nasjeckam nasjei (naei), prez. nasijeem, imper. nasijeci, aor. nasjekoh (nasijee), gl. prid. rad. nasjekao/nasjekla, gl. pril. pro. nasjekavi nasjedjeti se (naeeti se), prez. nasjedim se, aor. nasjedjeh se, gl. prid. rad. nasjedio se/nasjedjela se, gl. pril. pro. nasjedjevi se nasjesti (naesti), prez. nasjednem, aor. nasjedoh, gl. prid. rad. nasjeo/nasjela, gl. pril. pro. nasjevi naslijediti, prez. naslijedim, gl. prid. trp. naslijeen naslijepo (pril.) nasljedan, nasljedna, odr. vid nasljedni nasljednica, vok. jed. nasljednice nasljedniin nasljedniki nasljednik, vok. jed. nasljednie, nom. mn. nasljednici nasljednost, gen. jed. nasljednosti, instr. jed. nasljednou/nasljednosti nasljedstvo, gen. mn. nasljedstava/nasljedstva nasljee, gen. jed. nasljea, instr. jed. nasljeem nasljeivati, prez. nasljeujem, gl. pril. sad. nasljeujui, gl. im. nasljeivanje nasmijeiti se, prez. nasmijeim se nasmjehivati se, prez. nasmjehujem se, gl. pril. sad. nasmjehujui se, gl. im. nasmjehivanje nasmijeiti se, prez. nasmijeim se nasmrt (pril.)
188

naputiti (napustiti), prez. naputim, gl. prid. trp. naputen napuvati (naduvati) prez. napuvam napuvavati (naduvavati), prez. napuvavam, gl. pril. sad. napuvavajui, gl. im. napuvavanje naramak, gen. jed. naramka, nom. mn. naramci, gen. mn. naramaka naramenica naranda narandast, narandasta, odr. vid narandasti naravouenije, gen. jed. naravouenija, instr. jed. naravouenijem naredan, naredna, odr. vid naredni narednik, vok. jed. narednie, nom. mn. narednici narezak, gen. jed. nareska, nom. mn. naresci, gen. mn. narezaka naricati, prez. nariem, gl. pril. sad. nariui, gl. im. naricanje narijetko (pril.) narjeje, gen. mn. narjeja, instr. jed. narjejem narkoman, gen. jed. narkomana narkomanka, dat. jed. narkomanki, gen. mn. narkomanki narodni Narodni muzej narodnost, gen. jed. narodnosti, instr. jed. narodnou/narodnosti narodski naruilac, gen. jed. naruioca, vok. jed. naruioe, nom. mn. naruioci, gen. mn. naruilaca narudba (narudbina) narudbina (narudba) naruje, gen. jed. naruja, instr. jed. narujem naruku (pril.) nasamo (pril.) naseljavati, prez. naseljavam, gl. pril. sad. naseljavajui, gl. im. naseljavanje

gl. gl.

pril. pril.

sad. sad.

naspram (pred.) nasrtati, prez. nasrem, gl. pril. sad. nasrui, gl. im. nasrtanje nasrtljivost, gen. jed. nasrtljivosti, instr. jed. nastrljivou/nasrtljivosti nastavak, gen. jed. nastavka, nom. mn. nastavci nastavnica, vok. jed. nastavnice nastavniin nastavnik, vok. jed. nastavnie, nom. mn. nastavnici nastranu (pril.) nastreljivati, prez. nastreljujem, gl. pril. sad. nastreljujui, gl. im. nastreljivanje nastrii, prez. nastriem, imper. nastrizi, aor. nastrigoh, gl. prid. rad. nastrigao/nastrigla, gl. pril. pro. nastrigavi nasukati, prez. nasuem nasuprot (pred.) nasuvo (pril.) naki (pril.) natedjeti (nateeti), prez. natedim, aor. natedjeh, gl. prid. rad. natedio/natedjela, gl. prid. trp. nateen, gl. pril. pro. natedjevi nateeti (natedjeti), prez. natedim, aor. nateeh, gl. prid. rad. natedio/nateela, gl. prid. trp. nateen, gl. pril. pro. nateevi naueti se (nautjeti se), prez. nautim se, aor. naueh se, gl. prid. rad. nautio/nauela, gl. pril. pro. nauevi se nautjeti se (naueti se), prez. nautim se, aor. nautjeh se, gl. prid. rad. nautio/nautjela, gl. pril. pro. nautjevi naeckati (nasjeckati), prez. naeckam naeeti se (nasjedjeti se), prez. naedim se, aor. naeeh se, gl. prid. rad. naedio se/naeela se, gl. pril. pro. naeevi se naesti (nasjesti), prez. naednem, aor. naedoh, gl. prid. rad. naeo/naela, gl. pril. pro. naevi natai (nataknuti), prez. nataknem, aor. natakoh, gl. pril. pro. natakavi, gl. prid. rad. natakao/natakla
189

nataknuti (natai), prez. nataknem, natuknuh, gl. pril. pro. natuknuvi natovjeanski natovjek, vok. jed. natovjee

aor.

natovjean, natovjena, odr. vid natovjeni

natei, prez. nateknem/nateem, imper. nateci, aor. natekoh, gl. prid. rad. natekao/natekla, gl. pril. pro. natekavi natenane (pril.) naticati se, prez. natiem se, gl. pril. sad. natiui se, gl. im. naticanje natjerati (naerati), prez. natjeram, aor. natjerah gl. prid. sad. natjerao/natjerala, gl. pril. pro. natjeravi natjerivati (naerivati), prez. natjerujem, gl. pril. sad. natjerujui, gl. im. natjerivanje natkriliti, prez. natkrilim, gl. prid. trp. natkriljen natkriti, prez. natkrijem, gl. prid. trp. natkriven natkrivati, prez. natkrivam, natkrivajui, gl. im. natkrivanje gl. pril. sad.

.nato (internetski domen NATO-a) natpijevati se (natpjevavati se), prez. natpijevam se, gl. pril. sad. natpijevajui se, gl. im. natpijevanje natpjevati, prez. natpjevam natpjevavati se (natpijevati se), prez. natpjevavam se, gl. pril. sad. natpjevavajui se, gl. im. natpjevavanje natprirodan, natprirodna, odr. vid natprirodni natprirodnost, gen. jed. natprirodnosti, instr. jed. natprirodnou/natprirodnosti natrag (pril.) natrijum natroje (pril.) natruo (natrunuo), natrula, odr. vid natruli natrunuo (natruo), natrunula, odr. vid natrunuli naturalist (naturalista), gen. jed. naturalista naturalista (naturalist), gen. jed. naturaliste naunik, vok. jed. naunie, nom. mn. naunici naunoistraivaki

nauditi, prez. naudim naugod (pril.) nautrb (pril.) navaditi, prez. navadim, gl. prid. trp. navaen navala navalica navalice (pril.) navee (pril.) navesti, prez. navedem, aor. navedoh, gl. prid. rad. naveo/navela, gl. prid. trp. naveden, gl. pril. pro. navevi navesti, prez. navezem, aor. navezoh, gl. prid. rad. navezao/navezla, gl. pril. pro. navezavi navii (naviknuti), prez. naviknem, aor. navikoh (navie), gl. prid. rad. navikao/navikla, gl. pril. pro. navikavi navijek (pril.) navijestiti, navijeten prez. navijestim, gl. prid. trp.

navrvjeti, prez. navrvim, aor. navrvjeh, gl. prid. rad. navrvio/navrvjela, gl. pril. pro. navrvjevi nazadak, gen. jed. nazatka, nom. mn. nazaci, gen. mn. nazadaka nazdravlje (uzv.) nazirati, prez. nazirem, gl. pril. sad. nazirui, gl. im. naziranje naznaavati, prez. naznaavam, gl. pril. sad. naznaavajui, gl. im. naznaavanje nazrijeti, prez. nazrem, aor. nazrijeh, gl. prid. rad. nazrio/nazrela, gl. pril. pro. nazrijevi naalost (rije.) naao (pril.) naderati se, prez. naderem se naivo (pril.) N. B. (skr. lat. nota bene - biljeka) n. d. (skr. navedeno djelo) n. e. (skr. nove ere) neandertalac, gen. jed. neandertalca, vok. jed. neandertale, gen. mn. neandertalaca aor. nebitan, nebitna, odr. vid nebitni nebriga, dat. jed. nebrizi necjelovit, necjelovita, odr. vid necjeloviti necjelovitost, gen. jed. necjelovitosti, instr. jed. necjelovitou/necjelovitosti neastivi, gen. jed. neastivog neist, gen. jed. neisti, instr. jed. neiu/neisti neovjean, neovjena, odr. vid neovjeni neovjek, vok. jed. neovjee neovjetvo, gen. mn. neovjetava/neovjetva neu, nee, nee, neemo, neete, nee nedaleko (pril.) nedisciplinovan, nedisciplinovana, nedisciplinovani nedjelo nedoeran (nedotjeran), nedoerana, odr. vid nedoerani odr. vid

navika, dat. jed. navici naviknuti (navii), prez. naviknem, naviknuh, gl. pril. pro. naviknuvi

naviljak, gen. jed. naviljka, nom. mn. naviljci, gen. mn. naviljaka navie (pril.) navjetavati, prez. navjetavam, gl. pril. sad. navjetavajui, gl. im. navjetavanje navjeivati, prez. navjeujem, gl. pril. sad. navjeujui, gl. im. navjeivanje navjetenje, gen. jed. navjetenja, instr. jed. navjetenjem navlaka, dat. jed. navlaci navrat-nanos (pril.) navreti (navrtjeti), prez. navrtim, aor. navreh, gl. prid. rad. navrtio/navrela, gl. pril. pro. navrevi navrijeti, prez. navrem, aor. navrijeh, gl. pril. pro. navrijevi, gl. prid. rad. navro/navrla navrtjeti (navreti), prez. navrtim, aor. navrtjeh, gl. prid. rad. navrtio/navrtjela, gl. pril. pro. navrtjevi
190

nedoeranost (nedotjeranost), nedoeranosti, instr. nedoeranou/nedoeranosti nedogled

gen.

jed. jed.

neiscjeljivost, gen. jed. neiscjeljivosti, instr. jed. neiscjeljivou/neiscjeljivosti neiscrpan, neiscrpna, odr. vid neiscrpni neiskorijenjen, neiskorijenjeni neiskorijenjena, odr. vid

nedokuiv, nedokuiva, odr. vid nedokuivi nedokuivost, gen. jed. nedokuivosti, instr. jed. nedokuivou/nedokuivosti nedonoe, gen. jed. nedonoeta nedoraslost, gen. jed. nedoraslosti, instr. jed. nedoraslou/nedoraslosti nedorastao, nedorasla, odr. vid nedorasli nedosljedan, nedosljedna, odr. vid nedosljedni nedosljednost, gen. jed. nedosljednosti, instr. jed. nedosljednou/nedosljednosti nedostatak, gen. jed. nedostatka, nom. mn. nedostaci, gen. mn. nedostataka nedostinost, gen. jed. nedostinosti, instr. jed. nedostinou/nedostinosti nedotjeran (nedoeran), nedotjerana, odr. vid nedotjerani nedotjeranost nedotjeranosti, nedotjeranosti (nedoeranost), gen. jed. instr. jed. nedotjeranou/

neiskorjenljiv (neiskorjenjiv), neiskorjenljiva, odr. vid neiskorjenljivi neiskorjenjiv (neiskorjenljiv), neiskorjenjiva, odr. vid neiskorjenjivi neiskusan, neiskusna, odr. vid neiskusni neistrebljiv, neistrebljiva, odr. vid neistrebljivi neizbjean, neizbjena, odr. vid neizbjeni neizdriv, neizdriva, odr. vid neizdrivi neizdrljiv, neizdrljiva, odr. vid neizdrljivi neizlijeen, neizlijeena, odr. vid neizlijeeni neizljeiv, neizljeiva, odr. vid neizljeivi neizljeivost, gen. jed. neizljeivosti, instr. jed. neizljeivou/neizljeivosti neizmjenljiv (neizmjenjiv), neizmjenljiva, odr. vid neizmjenljivi neizmjenjiv (neizmjenljiv), neizmjenjiva, odr. vid neizmjenjivi neizmjeran, neizmjerna, odr. vid neizmjerni neizmjeriv (neizmjerljiv), neizmjeriva, odr. vid neizmjerivi neizmjerljiv (neizmjeriv), neizmjerljiva, odr. vid neizmjerljivi neizreciv, neizreciva, odr. vid neizrecivi neizraunljiv, neizraunljivi neizraunljiva, odr. vid

nedozrelost, gen. jed. nedozrelosti, instr. jed. nedozrelou/nedozrelosti nedrug nedug nedjelja (neelja) nedjeljni (neeljni) nedjeljnik (neeljnik), vok. jed. nedjeljnie, nom. mn. nedjeljnici neelja (nedjelja) neeljni (nedjeljni) neeljnik (nedjeljnik), vok. jed. neeljnie, nom. mn. neeljnici nehajan, nehajna, odr. vid nehajni nehat nehotice (pril.) nehotian, nehotina, odr. vid nehotini neiscjeljiv, neiscjeljiva, odr. vid neiscjeljivi
191

neizrecivost, gen. jed. neizrecivosti, instr. jed. neizrecivou/neizrecivosti neizvjesnost, gen. jed. neizvjesnosti, instr. jed. neizvjesnou/neizvjesnosti neizvjestan, neizvjesna, odr. vid neizvjesni neja, gen. jed. nejai, instr. jed. nejaju/nejai nejak, nejaka, odr. vid nejaki nejasan, nejasna, odr. vid nejasni nekadanji

nekmoli (vez.) neki (zamj.) neko (gen. nekoga) nekolegijalan, nekolegijalni nekoliko (pril.) nekompetencija nekompetentan, nekompetentni nekompetentna, odr. vid nekolegijalna, odr. vid

neocjenjiv (neocjenljiv), neocjenjiva, odr. vid neocjenjivi neol. (skr. neologizam) neolit neoporeziv, neoporeziva, odr. vid neoporezivi neoprean, neoprena, odr. vid neopreni neopredijeljen, neopredijeljeni neopredijeljena, odr. vid

nekompetentnost, gen. jed. nekompetentnosti, instr. jed. nekompetentnou/nekompetentnosti nekorektan, nekorektna, odr. vid nekorektni nekrolog, nom. mn. nekrolozi nelijep, nelijepa, odr. vid nelijepi neljudi neljudski nemanje nemalen, nemalena, odr. vid nemaleni nemati, prez. nemam, gl. pril. sad. nemajui nematina nemilosrdan, nemilosrdna, odr. vid nemilosrdni nemilost, gen. jed. nemilou/nemilosti nemilosti, instr. jed.

neopredijeljenost, gen. jed. neopredijeljenosti, instr. jed. neopredijeljenou/neopredijeljenosti neosjetan (neoetan), neosjetna, odr. vid neosjetni neosjetljiv (neoetljiv), neosjetljiva, odr. vid neosjetljivi neosnovan, neosnovana, odr. vid neosnovani neosnovanost, gen. jed. neosnovanosti, instr. jed. neosnovanou/neosnovanosti neosvijeen, neosvijeeni neosvijeena, odr. vid

neoetan (neosjetan), neoetna, odr. vid. neoetni neoetljiv neoetljiva (neosjetljiv), neoetljiva, odr.

neotklonjiv, neotklonjiva, odr. vid neotklonjivi neotrovan, neotrovna, odr. vid neotrovni nepobijeen, nepobijeeni nepobijeena, odr. vid

neminovan, neminovna, odr. vid neminovni neminovnost, gen. jed. neminovnosti, instr. jed. neminovnou/neminovnosti nemio, nemila, odr. vid nemili nemo, gen. jed. nemou/nemoi nemogue (pril.) nemuti neob. (skr. neobino) neocijenjen, neocijenjena, odr. vid neocijenjeni neocijenjenost, gen. jed. neocijenjenosti, instr. jed. neocijenjenou/neocijenjenosti neocjenljiv (neocjenjiv), neocjenljiva, odr. vid neocjenljivi nemoi, instr. jed.

nepobjedan, nepobjedna, odr. vid nepobjedni nepobjediv, nepobjediva, odr. vid nepobjedivi nepobjedivost, gen. jed. nepobjedivosti, instr. jed. nepobjedivou/nepobjedivosti nepodijeljen, nepodijeljeni nepodijeljena, odr. vid

nepodijeljenost, gen. jed. nepodijeljenosti, instr. jed. nepodijeljenou/nepodijeljenosti nepogreiv, nepogreiva, odr. vid nepogreivi nepogreivost, gen. jed. nepogreivosti, instr. jed. nepogreivou/nepogreivosti nepokolebljiv, nepokolebljivi
192

nepokolebljiva,

odr.

vid

nepokolebljivost, gen. jed. nepokolebljivosti, instr. jed. nepokolebljivou/nepokolebljivosti neporeciv, neporeciva, odr. vid neporevici nepovrediv, nepovrediva, odr. vid nepovredivi neprebrodiv, neprebrodivi neprebrodiva, odr. vid

nepromjenjivost (nepromjenljivost), gen. jed. nepromjenjivosti, instr. jed. nepromjenjivou/ nepromjenjivosti neprosvijeen, neprosvijeeni neprosvijeena, odr. vid

neprelazan, neprelazna, odr. vid neprelazni neprelaznost, gen. jed. neprelaznosti, instr. jed. neprelaznou/neprelaznosti nepresuan, nepresuna, odr. vid nepresuni nepresuiv, nepresuiva, odr. vid nepresuivi neprimijeen, neprimijeeni neprimijeena, odr. vid

neprosvijeenost, gen. jed. neprosvijeenosti, instr. jed. neprosvijeenou/neprosvijeenosti neranljiv neranljivi (neranjiv), neranljiva, odr. vid

neranjiv (neranljiv), neranjiva, odr. vid neranjivi neralanljiv (neralanjiv), neralanljiva, odr. vid neralanljivi neralanjiv (neralanljiv), neralanjiva, odr. vid neralanjivi nerazluiv, nerazluiva, odr. vid nerazluivi nerazrjeiv, nerazrjeiva, odr. vid nerazrjeivi nerjeiv, nerjeiva, odr. vid nerjeivi nesavladiv, nesavladiva, odr. vid nesavladivi neslomiv, nesalomiva, odr. vid nesalomivi nesoj, instr. jed. nesojem nesrean (nesretan), nesrena, odr. vid nesreni nesrenik (nesretnik), vok. jed. nesrenie, nom. mn. nesrenici nesrenica (nesretnica), vok. jed. nesrenice nesreniin (nesretniin) nesretan (nesrean), nesretna, odr. vid nesretni nesretnik (nesrenik), vok. jed. nesretnie, nom. mn. nesretnici nesretnica (nesrenica), vok. jed. nesretnice nesavremen, nesavremena, odr. vid nesavremeni nestand. (skr. nestandardno) nesvijest, gen. jed. nesvijesti, instr. jed. nesvijeu/ nesvijesti neto (gen. neega) netaan, netana, odr. vid netani neto teina nervoza nervozan, nervozna, odr. vid nervozni neutiv, neutiva, odr. vid neutivi
193

neprimjenljiv (neprimjenjiv), neprimjenljiva, odr. vid neprimjenljivi neprimjenljivost, gen. jed. neprimjenljivosti, instr. jed. neprimjenljivou/neprimjenljivosti neprimjenjiv (neprimjenljiv), neprimjenjiva, odr. vid neprimjenjivi neprimjerenost, gen. jed. neprimjerenosti, instr. jed. neprimjerenou/neprimjerenosti neprimjetan, neprimjetna, odr. vid neprimjetni neprimjetnost, gen. jed. neprimjetnosti, instr. jed. neprimjetnou/neprimjetnosti nepristrasan, nepristrasna, odr. vid nepristrasni nepriznat, nepriznata, odr. vid nepriznati neprocjenljiv (neprocjenjiv), neprocjenljiva, odr. vid neprocjenljivi neprocjenjiv (neprocjenljiv), neprocjenjiva, odr. vid neprocjenjivi neprokuvan, neprokuvana, odr. vid neprokuvani neprom. (skr. nepromjenljiv) nepromijenjen, nepromijenjeni nepromijenjena, odr. vid

nepromjenljiv (nepromjenjiv), nepromjenljiva, odr. vid nepromjenljivi nepromjenljivost (nepromjenjivost), gen. jed. nepromjenljivosti, instr. jed. nepromjenljivou/nepromjenljivosti nepromjenjiv (nepromjenljiv), nepromjenjiva, odr. vid nepromjenjivi

neutivost, gen. jed. neutivosti, instr. jed. neutivou/neutivosti neuerivost (neutjerivost), gen. jed. neuerivosti, instr. jed. neuerivou/neuerivosti neurolog, vok. jed. neuroloe, nom. mn. neurolozi neurologija neuroloki neuroza neuspjeh, nom. mn. neuspjesi neuspjean, neuspjena, odr. vid neuspjeni neustavan, neustavna, odr. vid neustavni neustraiv (neustraljiv), neustraiva, odr. vid neustraivi neustraljiv (neustraiv), neustraljiva, odr. vid neustraljivi neutjerivost (neuerivost), neutjerljivosti, instr. neutjerljivou/neutjerljivosti neuveo, neuvela, odr. vid neuveli neuvredljiv, neuvredljiva, odr. vid neuvredljivi neuvrten, neuvrtena, odr. vid neuvrteni nevaljalac, gen. jed. nevaljalca, vok. jed. nevaljale, gen. mn. nevaljalaca nevaljalstvo, gen. mn. nevaljalstava/nevaljalstva nevaljaltina nevaan, nevana, odr. vid nevani nevidjelica (nevielica) nevidljiv, nevidljiva, odr. vid nevidljivi nevielica (nevidjelica) nevinost, gen. jed. nevinosti, instr. jed. nevinou/ nevinosti nevjernik, nevjernici vok. jed. nevjernie, nevjerovatna, nom. odr. mn. vid gen. jed. jed.

nevredniji (komp. od nevrijedan) nezadovoljan, nezadovoljni nezadovoljna, odr. vid

nezahvalan, nezahvalna, odr. vid nezahvalni nezahvalnica, vok. jed. nezahvalnice nezahvalniin nezahvalnik, vok. jed. nezahvalnie, nom. mn. nezahvalnici nezamjenljiv (nezamjenjiv), nezamjenljiva, odr. vid nezamjenljivi nezamjenjiv (nezamjenljiv), nezamjenjiva, odr. vid nezamjenjivi nezaposlen (nezapoljen), nezaposlena, odr. vid nezaposleni nezapoljen (nezaposlen), nezapoljena, odr. vid nezapoljeni nezaposlenost nezaposlenosti, nezaposlenosti (nezapoljenost), gen. jed. instr. jed. nezaposlenou/

nezapoljenost (nezaposlenost), gen. jed. nezapoljenosti, instr. jed. nezapoljenou/ nezapoljenosti nezasit, nezasita, odr. vid nezasiti nezasitost, gen. jed. nezasitosti, instr. jed. nezasitou/nezasitosti nezavisan, nezavisna, odr. vid nezavisni nezdrav, nezdrava, odr. vid nezdravi neznaboac, gen. jed. neznaboca, vok. jed. neznaboe, gen. mn. neznaboaca neznanac, gen. jed. neznanca, vok. jed. neznane, gen. mn. neznanaca neznanka, dat. jed. neznanki, gen. mn. neznanki neznanje, gen. jed. neznanja, instr. jed. neznanjem nezrelost, gen. jed. nezrelou/ nezrelosti niiji nii (niknuti), prez. niknem, aor. nikoh (nie), gl. prid. rad. nikao/nikla, gl. pril. pro. nikavi nie (nigdje/nige) (pril.) nigdje (nige/nie) (pril.)
194

nezrelosti,

instr.

jed.

nevjerovatan, nevjerovatni nevjesta

nevjet, nevjeta, odr. vid nevjeti nevrijedan, nevrijedna, odr. vid nevrijedni

nige (nie/nigdje) (pril.) nihilist (nihilista), gen. jed. nihilista nihilista (nihilist), gen. jed. nihiliste nihilistkinja nijekati, prez. nijekam/nijeem, gl. pril. sad. nijekajui/nijeui, gl. im. nijekanje nijesam, nijesi, nije, nijesmo, nijeste, nijesu nikad (pril.) nikakav, gen. nikakva nikako (pril.) niknuti (nii), prez. niknem, aor. niknuh, gl. prid. rad. niknuo/niknula, gl. pril. pro. niknuvi niko, gen. nikoga nikogovi, instr. jed. nikogoviem nikoji nikolik nikoliko (pril.) Nikoljdan, gen. Nikoljdana/Nikolja dne Niki Nikianin, nom. mn. Nikiani Nikianka, dat. jed. Nikianki, gen. mn. Nikianki nikiki Nikiko polje niotkud (pril.) nipoto (pril.) nisko (pril.) nita (gen. niega) nitav nitavan, nitavna, odr. vid nitavni nivo, gen. jed. nivoa, nom. mn. nivoi nizak, niska, odr. vid niski nizato (pril.) nizbrdo (pril.) nizdlaku (pril.) nizija .nl (internetski domen Holandije)
195

N. N. (skr. lat. nomen nescio - ne znam imena) NOB (skr. Narodnooslobodilaka borba) no, gen. jed. noi, instr. jed. nou/noi noas (pril.) noanji noivati, prez. noivam, gl. pril. sad. noivajui, gl. im. noivanje noga, dat. jed. nozi, gen. mn. noga/nogu nogari nokaut nokdaun nom. (skr. nominativ) Norveka, gen. Norveke, dat. Norvekoj norveki Norveanin, nom. mn. Norveani Norveanka, dat. jed. Norveanki, gen. mn. Norveanki nosilac, gen. jed. nosioca, vok. jed. nosioe, gen. mn. nosilaca nosivost, gen. jed. nosivosti, instr. jed. nosivou nostrifikacija nostrifikovati, prez. nostrifikujem, gl. pril. sad. nostrifikujui, gl. im. nostrifikovanje nov. (skr. novinarski) Nova godina (prazn.) novembar, novembara Novi Sad novi vijek Novi zavjet novoizabran, novoizabrani novoosnovan, novoosnovani novootvoren, novootvoreni novoizabrana, novoosnovana, novootvorena, odr. odr. odr. vid vid vid gen. jed. novembra, gen. mn.

novoroen, novoroena, odr. vid novoroeni novoroene, gen. jed. novoroeneta

novosadski Novosaanin, nom. mn. Novosaani Novosaanka, dat. jed. Novosaanki, gen. mn. Novosaanki novost, gen. jed. novou/novosti novosti, instr. jed.

Njemica, vok. jed. Njemice Njemiin njen (njezin) njezin (njen) njean, njena, odr. vid njeni njenost, gen. jed. njenosti, instr. jed. njenou/ njenosti njihati, prez. njiem, gl. pril. sad. njiui, gl. im. njihanje Njujoranin, nom. mn. Njujorani Njujoranka, dat. jed. Njujoranki, gen. mn. Njujoranki Njujork (New York) njujorki njuka, dat. jed. njuki/njuaka njuki/njuci, gen. mn.

novosteen, novosteena, odr. vid novosteeni novovjek, novovjeka, odr. vid novovjeki no, instr. jed. noem, nom. mn. noevi npr. (skr. na primjer) NTV Montena nudist (nudista), gen. jed. nudista nudista (nudist), gen. jed. nudiste nudistkinja nuditi, prez. nudim, gl. pril. sad. nudei, impf. nuah, gl. im. nuenje nuan, nuna, odr. vid nuni nunost, gen. jed. nunosti, instr. jed. nunou/ nunosti Nj njedra (mn. sr. r.), gen. njedara njega, dat. jed. njezi Njego (vlast. ime) Njego (planina) Njegoevo (top.) njegoevski njegovati, prez. njegujem, gl. pril. sad. njegujui, gl. prid. trp. njegovan njegovateljica, vok. jed. njegovateljice njegovateljiin Njegui njeguki Njemac, gen. jed. Njemca, vok. jed. Njeme, gen. mn. Njemaca Njemaka, gen. Njemake, instr. Njemakom njemaki
196

NJ.V. (skr. Njegovo/Njezino Velianstvo) O O (skr. kiseonik) o. (skr. ostrvo) oba, gen. obaju, dat. obama obamrijeti, prez. obamrem, aor. obamrijeh, gl. prid. rad. obamro/obamrla, gl. pril. pro. obamrijevi obamrlost, gen. jed. obamrlosti, instr. jed. obamrlou/ obamrlosti obasjati, prez. obasjam obasuti, prez. obaspem, imper. obaspi obaveza obavezan, obavezna, odr. vid obavezni obavezati (se), prez. obaveem (se), gl. prid. trp. obavezan obavijest, gen. jed. obavijeu/obavijesti obavijesti, instr. jed.

obavijestiti, prez. obavijestim, gl. prid. trp. obavijeten, gl. im. obavjetenje obavijetenost, gen. jed. obavijetenosti, instr. jed. obavijetenou/obavijetenosti

obaviti, prez. obavim, gl. prid. trp. obavljen obavijen, obavijena, odr. vid obavijeni obavjetajac, gen. jed. obavjetajca, vok. jed. obavjetaje, gen. mn. obavjetajaca obavjetajni obavjetavati, prez. obavjetavam, gl. pril. sad. obavjetavajui, gl. im. obavjetavanje obavjetenje, gen. jed. obavjetenja, instr. jed. obavjetenjem obazrivost, gen. jed. obazrivosti. instr. jed. obazrivou/obazrivosti obdan (pril.) obeastiti, prez. obeastim, gl. prid. trp. obeaen, gl. im. obeaenje obeteenje, gen. jed. obeteenja, instr. jed. obeteenjem obetetiti, prez. obetetim, obeteen, gl. im. obeteenje gl. prid. trp.

objekat (objekt), gen. jed. objekta, gen. mn. objekata objekatski objekt (objekat), gen. jed. objekta, gen. mn. objekata objeruke (pril.) objeenjaki (pril.) objeenjak, vok. jed. objeenjae, nom. mn. objeenjaci oblaan, oblana, odr. vid oblani oblak, nom. mn. oblaci oblasni oblast, gen. jed. oblasti, instr. jed. oblau/oblasti obleeti (obletjeti), prez. obletim, aor. obleeh, gl. pril. rad. obletio/obleela, gl. pril. pro. obleevi obletjeti (obleeti), prez. obletim, aor. obletjeh, gl. prid. rad. obletio/objetjela, gl. pril. pro. obletjevi oblesaviti, oblesavljen oblike oblijepiti, prez. oblijepim, gl. prid. trp. oblijepljen obliti, prez. oblijem, gl. prid. trp. obliven oblog, nom. mn. oblozi obloga, dat. jed. oblozi, gen. mn. obloga oblutak, gen. jed. oblutka, nom. mn. obluci, gen. mn. oblutaka obmanjivaica, vok. jed. obmanjivaice obmanjivaiin obmanjivati, prez. obmanjujem, gl. pril. sad. obmanjujui, gl. im. obmanjivanje obnevidjeti (obnevieti), prez. obnevidim, aor. obnevidjeh, gl. prid. rad. obnevidio/obnevidjela, gl. pril. pro. obnevidjevi obnevieti (obnevidjeti), prez. obnevidim, aor. obnevieh, gl. prid. rad. obnevidio/obneviela, gl. pril. pro. obnevievi obno (pril.)
197

obezbjeivati, prez. obezbjeujem, gl. pril. sad. obezbjeujui, gl. im. obezbjeivanje obezbijediti, prez. obezbijedim, gl. prid. trp. obezbijeen, gl. im. obezbjeenje obezbijeenost, gen. jed. obezbijeenosti, instr. jed. obezbijeenou/obezbijeenosti obezbjeenje, gen. jed. obezbjeenja, instr. jed. obezbjeenjem obeznaniti se, prez. obeznanim se, gl. prid. trp. obeznanjen obezvrijediti, prez. obezvrijedim, gl. prid. trp. obezvrijeen obezvreivati, prez. obezvreujem, gl. pril. sad. obezvreujui, gl. im. obezvreivanje obijest, gen. jed. obijeu/obijesti Obilia medalja obiljeavati, prez. obiljeavam, gl. pril. sad. obiljeavajui, gl. im. obiljeavanje obiljeiti, prez. obiljeim, gl. prid. trp. obiljeen obiljeje, gen. jed. obiljeja, instr. jed. obiljejem obje, gen. obiju, dat. objema obijesti, instr. jed.

prez.

oblesavim,

gl.

prid.

trp.

oblije, gen. jed. oblija, instr. jed. oblijem

obijestan, obijesna, odr. vid obijesni

obnovitelj, vok. jed. obnovitelju, instr. jed. obnoviteljem obnoviteljka, dat. jed. obnoviteljki, gen. mn. obnoviteljki oboje obojica obolijevati, prez. obolijevam, gl. pril. sad. obolijevajui, gl. im. obolijevanje oboljelost, gen. jed. oboljelosti, oboljelou/oboljelosti oboljenje, gen. oboljenjem jed. oboljenja, instr. instr. jed. jed.

obveznik, obveznici oceubica oceubilaki

vok.

jed.

obveznie,

nom.

mn.

o. c. (skr. lat. opus citatum - navedeno djelo)

oceubistvo, gen. mn. oceubistava/oceubistva ocijediti, prez. ocijedim, gl. prid. trp. ocijeen ocijeniti, prez. ocijenim. gl. prid. trp. ocijenjen ocjena ocjenjiva, vok. jed. ocjenjivau, instr. jed. ocjenjivaem ocjenjivaki ocjenjivati, prez. ocjenjujem, gl. pril. sad. ocjenjujui, gl. im. ocjenjivanje ocrniti, prez. ocrnim, gl. prid. trp. ocrnjen oaj, instr. jed. oajem oajan, oajna, odr. vid oajni Oena oerupati, prez. oerupam oetkati, prez. oetkam oevidac, gen. jed. oevica, vok. jed. oevie, nom. mn. oevici, gen. mn. oevidaca oevidan, oevidna, odr. vid oevidni oev (oin) oevina oin (oev) oinstvo, gen. mn. oinstava/oinstva oinji (oni/onji) oni (onji/oinji) onji (oinji/oni) onjak, gen. jed. onjaka, nom. mn. onjaci, gen. mn. onjaka ouh, vok. jed. oue, nom. mn. ousi oelaviti, prez. oelavim, gl. prid. trp. oelavljen oerati (otjerati), prez. oeram ooraviti, prez. ooravim, gl. prid. trp. ooravljen outati, prez. outim
198

oboavalac, gen. jed. oboavaoca, vok. jed. oboavaoe, gen. mn. oboavalaca oboavati, prez. oboavam, oboavajui, gl. im. oboavanje gl. pril. sad.

obraati, prez. obraam, gl. pril. sad. obraajui, gl. im. obraanje obradiv, obradiva, odr. vid obradivi obradivost, gen. jed. obradivosti, instr. jed. obradivou/obradivosti obradovati, prez. obradujem obraivati, prez. obraujem, gl. pril. sad. obraujui, gl. im. obraivanje obrai, instr. jed. obraiem obrazac, gen. jed. obrasca, gen. mn. obrazaca obrei, prez. obreem/obreknem, aor. obrekoh (obree), gl. prid. rad. obrekao/obrekla, gl. pril. pro. obrekavi obrijati, prez. obrijem obronak, gen. jed. obronka, nom. mn. obronci, gen. mn. obronaka obrtati, prez. obrem, gl. pril. sad. obrui, gl. im. obrtanje obruiti, prez. obruim obrukati, prez. obrukam obudovjeti, prez. obudovim, aor. obudovjeh, gl. prid. rad. obudovio/obudovjela, gl. pril. pro. obudovjevi obuhvatati, prez. obuhvatam, gl. pril. sad. obuhvatajui, gl. im. obuhvatanje

odabirati, prez. odabiram, odabirajui, gl. im. odabiranje odande (pril.) odanost, gen. jed. odanou/odanosti

gl.

pril.

sad.

odijelce odijelo odijeljenost, gen. jed. odijeljenosti, instr. jed. odijeljenou/odijeljenosti odijum odioznost, gen. jed. odioznosti, instr. jed. odioznou/odioznosti odjedanput (pril.) odjednom (pril.) odjek, nom. mn. odjeci odjeljak, gen. jed. odjeljka, nom. mn. odjeljci, gen. mn. odjeljaka odjeljenje, gen. odjeljenjem jed. odjeljenja, gl. instr. pril. jed. sad.

odanosti,

instr.

jed.

odasipati, prez. odasipam/odasipljem, gl. pril. sad. odasipajui/odasipljui, gl. im. odasipanje odasvud (pril.) odavati, prez. odajem, gl. pril. sad. odajui, gl. im. odavanje odavde (pril.) odavno (pril.) odavrijeti, prez. odavrem, aor. odavrijeh, gl. prid. rad. odavro/odavrla, gl. pril. pro. odavrijevi odazov odbitak, gen. jed. odbitka, nom. mn. odbici, gen. mn. odbitaka odbojka, dat. jed. odbojaka/odbojki odbojci, gen. mn.

odjeljivati, prez. odjeljujem, odjeljujui, gl. im. odjeljivanje odjenuti (oesti), prez. odjenem

odlazak, gen. jed. odlaska, nom. mn. odlasci, gen. mn. odlazaka odleeti (odletjeti), prez. odletim, aor. odleeh, gl. prid. rad. odletio/odleela, gl. pril. pro. odleevi odleivati, prez. odleujem, odleujui, gl. im. odleivanje gl. pril. sad.

odbojnost, gen. jed. odbojnosti, instr. jed. odbojnou/odbojnosti odbornik, odbornici odbrana odbraniti, prez. odbranim, gl. prid. trp. odbranjen odgajiva, vok. jed. odgajivau, instr. jed. odgajivaem odgajivaica, vok. jed. odgajivaice odgajivaiin odgonetati, prez. odgonetam odgristi, prez. odgrizem, aor. odgrizoh, gl. prid. rad. odgrizao/odgrizla, gl. pril. pro. odgrizavi odgrtati, prez. odgrem, imper. odgri odgudjeti (odgueti), prez. odgudim, aor. odgudjeh, gl. prid. rad. odgudio/odgudjela, gl. pril. pro. odgudjevi odgueti (odgudjeti), prez. odgudim, aor. odgueh, gl. prid. rad. odgudio/odguela, gl. pril. pro. odguevi
199

vok.

jed.

odbornie,

nom.

mn.

odbrambeni

odletjeti (odleeti), prez. odletim, aor. odletjeh, gl. prid. rad. odletio/odletjela, gl. pril. pro. odletjevi odlijepiti, odlijepljen odliv odlijevati (odlivati), prez. odlijevam, gl. pril. sad. odlijevajui, gl. im. odlijevanje odlivati (odlijevati), prez. odlivam, gl. pril. sad. odlivajui, gl. im. odlivanje odlivak (odljevak), gen. jed. odlivka, nom. mn. odlivci, gen. mn. odlivaka odljevak (odlivak), gen. jed. odljevak, nom. mn. odljevci, gen. mn. odljevaka odlomak, gen. jed. odlomka, nom. mn. odlomci, gen. mn. odlomaka odluka, dat. jed. odluci prez. odlijepim, gl. prid. trp.

odmai (odmaknuti), prez. odmaknem, aor. odmakoh, gl. prid. rad. odmakao/odmakla, gl. pril. pro. odmakavi odmah (pril.) odmaknuti (odmai), prez. odmaknem, aor. odmaknuh, gl. prid. rad. odmaknuo/odmaknula, gl. pril. pro. odmaknuvi odmalena (pril.) odmaloprije (pril.) odmijeniti, prez. odmijenim, gl. prid. trp. odmijenjen odmiljeti, prez. odmilim, aor. odmiljeh, gl. prid. rad. odmilio/odmiljela, gl. pril. pro. odmiljevi odmjenjivati, prez. odmjenjujem, gl. pril. sad. odmjenjujui, gl. im. odmjenjivanje odnedavno (pril.) odnekle (pril.) odnekud (pril.) odnjihati, prez. odnjiem odoka (pril.) odolijevati, prez. odolijevam, gl. pril. sad. odlijevajui, gl. im. odlijevanje odonda (pril.) odonud (pril.) odostrag (pril.) odovud (pril.) odozdo (ozdo) (pril.) odozgo (ozgo/ozgor) (pril.) odrastao, odrasla, odr. vid odrasli odrei, prez. odreknem/odreem, aor. odrekoh (odree), gl. prid. rad. odrekao/odrekla, gl. pril. pro. odrekavi odredba, gen. mn. odredaba odrezak, gen. jed. odreska, nom. mn. odresci, gen. mn. odrezaka odrijeiti, prez. odrijeim, gl. prid. trp. odrijeen, gl. im. odrjeenje odrijeti, prez. odrem/oderem, aor. odrijeh, gl. prid. rad. odro/odrla, gl. prid. trp. odrt, gl. pril. pro. odrijevi/odrvi
200

odr. vid (skr. odreeni vid) odsjei (odei), prez. odsijeem, aor. odsjekoh (odsijee), imper. odsijeci, gl. prid. rad. odsjekao / odsjekla, gl. pril. pro. odsjekavi odsjesti (odesti), prez. odsjednem, aor. odsjedoh, gl. prid. rad. odsjeo/odsjela, gl. pril. pro. odsjevi odstupanje, gen. jed. odstupanja, instr. jed. odstupanjem odei (odsjei), prez. odsijeem, imper. odsijeci, aor. odsjekoh (odsijee), gl. prid. rad. odekao/odekla, gl. pril. pro. odekavi odesti (odsjesti), prez. odednem, gl. prid. rad. odeo/odela, gl. pril. pro. odevi odsad (pril.) odsijedati, prez. odsijedam, odsijedajui, gl. im. odsijedanje odsijek, nom. mn. odsijeci odsjaj, gen. jed. odsjaja, instr. jed. odsjajem odskakutati, prez. odskakuem, imper. odskakui odskitati, prez. odskitaj/odskii odskitam/odskiem, imper. gl. pril. sad.

odspavati, prez. odspavam odstajati, prez. odstojim odsto % (posto) odstojanje odstrijel odstupnica odsustvo, gen. mn. odsustava/odsustva odsustvovati, prez. odsustvujem, gl. pril. sad. odsustvujui, gl. im. odsustvovanje odsutan, odsutna, odr. vid odsutni odsutnost, gen. jed. odsutnosti, instr. jed. odsutnou/odsutnosti odale (pril.) odetati, prez. odetam oditi, prez. odijem, gl. prid. trp. odiven odtampati, prez. odtampam odunjati, prez. odunjam

odumrijeti, prez. odumrem, aor. odumrijeh, gl. prid. rad. odumro/odumrla, gl. pril. pro. odumrijevi oduvati, prez. oduvam oduvijek (pril.) odvanost, gen. jed. odvanosti, instr. jed. odvanou/odvanosti odve (pril.) odvie (pril.) odvri (odvrgnuti), prez. odvrgnem, aor. odvrgoh (odvre), gl. prid. rad. odvrgao/podvrgla, gl. pril. pro. odvrgavi odvrgnuti (odvri), prez. odvrgnem, aor. odvrgnuh, gl. prid. rad. odvrgnuo/odvrgnula, gl. pril. pro. odvrgnuvi odvojenost, gen. jed. odvojenosti, instr. jed. odvojenou/odvojenosti odvojiti, prez. odvojim, gl. prid. trp. odvojen odvojiv, odvojiva, odr. vid odvojivi oesti (odjenuti), prez. oenem odak, gen. jed. odaka, nom. mn. odaci ofajditi (ovajditi), prez. ofajdim, gl. prid. trp. ofajen ofanziva oficijelan, oficijelna, odr. vid oficijelni oficijelnost, gen. jed. oficijelnosti, instr. jed. oficijelnou/oficijelnosti ofsajd oftalmolog, vok. jed. oftalmoloe, nom. mn. oftalmolozi oftalmologija oftalmoloki oftalmolokinja o. g. (skr. ove godine) ogladnjeti, prez. ogladnim, aor. ogladnjeh, gl. prid. rad. ogladnio/ogladnjela, gl. pril. pro. ogladnjevi oglav, gen. jed. oglava oglodati, prez. ogloem, imper. ogloi

oglupaviti, prez. oglupavim, gl. prid. trp. oglupavljen ogluvjeti, prez. ogluvim, aor. ogluvjeh, gl. prid. rad. ogluvio/ogluvjela, gl. pril. pro. ogluvjevi ogoljelost, gen. jed. ogoljelosti, ogoljelou/ogoljelosti instr. jed.

ogoljeti, prez. ogolim, aor. ogoljeh, gl. prid. rad. ogolio/ogoljela, gl. pril. pro. ogoljevi ogorenost, gen. jed. ogorenosti, instr. jed. ogorenou/ogorenosti ogranak, gen. jed. ogranka, nom. mn. ogranci, gen. mn. ogranaka ogrepsti, prez. ogrebem, aor. ogreboh, gl. prid. rad. ogrebao/ogrebla, gl. pril. pro. ogrebavi ogreenje, gen. ogreenjem jed. ogreenja, instr. jed.

ogrijati, prez. ogrijem ogrijev, gen. jed. ogrijeva ogrijevni ogrubiti (ogrubjeti), prez. ogrubim, aor. ogrubih, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubila, gl. pril. pro. ogrubivi, gl. prid. trp. ogrubljen ogrubjeti (ogrubiti), prez. ogrubim, aor. ogrubjeh, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubjela, gl. pril. pro. ogrubjevi ogubaviti, ogubavljen prez. ogubavim, gl. prid. trp.

oholost, gen. jed. oholosti, instr. jed. oholou/ oholnosti ohrapaviti, prez. ohrapavim, gl. prid. trp. ohrapavljen ohromiti (ohromjeti), prez. ohromim, gl. prid. trp. ohromljen ohromjeti (ohromiti), prez. ohromim, gl. prid. rad. ohromio/ohromjela, gl. pril. pro. ohromjevi ojaenik, vok. jed. ojaenie, nom. mn. ojaenici ojaenost, gen. jed. ojaenosti, ojaenou/ojaenosti ojuiti, prez. ojuim okapati, prez. okapam, gl. prid. sad. okapajui
201

instr.

jed.

ojagnjiti, prez. ojagnjim, gl. prid. trp. ojagnjen

okean oklijevati, prez. oklijevam, oklijevajui, gl. im. oklijevanje okopavati, prez. okopavam, okopavajui, gl. im. okopavanje gl. pril. sad.

omraviti, prez. omravim ondanji ondje (one) (pril.) one (ondje) (pril.) pril. sad. onesvijestiti, prez. onesvijestim, gl. prid. trp. onesvijeen onesvjeivati, prez. onesvjeujem, gl. pril. sad. onesvjeujui, gl. im. onesvjeivanje onomadne (pril.) onomlani (pril.) onovremeni opanak, gen. jed. opanka, nom. mn. opanci, gen. mn. opanaka opanarica, vok. jed. opanarice opaska, dat. jed. opaski/opaska opasci/opaski, gen. mn. gl.

oko, nom. mn. oi, gen. mn. oiju/oi

okorjelost, gen. jed. okorjelosti, instr. jed. okorjelou/okorjelosti okotavati, prez. okotavam, gl. pril. sad. okotavajui, gl. im. okotavanje okretati, prez. okreem, imper. okrei, gl. pril. sad. okreui, gl. im. okretanje okrug, nom. mn. okruzi okraati, prez. okraam oktobar, gen. jed. oktobra Oktobarska revolucija Oktoih okunica okupacijski (okupacioni) okupacioni (okupacijski) olabavljenost, gen. jed. olabavljenosti, instr. jed. olabavljenou/olabavljenosti oliavati, prez. oliavam, gl. pril. sad. oliavajui, gl. im. oliavanje olimpijada olovka, dat. jed. olovci, gen. mn. olovaka oluk, nom. mn. oluci olupina o. m. (skr. ovoga mjeseca) omai (omaknuti), prez. omaknem, aor. omakoh (omae), gl. prid. sad. omakao/omakla, gl. pril. pro. omakavi omaijati, prez. omaijam omaknuti (omai), prez. omaknem, aor. omaknuh, gl. prid. rad. omaknuo/omaknula, gl. pril. pro. omaknuvi omlitaviti, omlitavljen prez. omlitavim, gl. prid. rad.

opiniti, prez. opinim, aor. opinih, gl. prid. rad. opinio/opinila, gl. pril. pro. opinivi Ophisaurus apodus Pallas (blavor) opijelo opijum opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opijen opklada oplakati, prez. oplaem, imper. oplai oplakivati, prez. oplakujem, oplakujui, gl. im. oplakivanje gl. pril. sad.

oplaviti (oplavjeti), prez. oplavim, gl. prid. trp. oplavljen oplavjeti (oplaviti), prez. oplavim, aor. oplavih, gl. prid. rad. oplavio/oplavjela, gl. pril. pro. oplavivi oplijeviti, prez. oplijevim, gl. prid. trp. oplijevljen oportunist (oportunista), gen. jed. oportunista oportunista (oportunist), gen. jed. oportuniste oportunistkinja opovrgnuti, prez. opovrgnem opozicija opozicijski (opozicioni)
202

omorika, dat. jed. omorici

opozicioni (opozicijski) opozvati, prez. opozovem opredijeliti, prez. opredijelim, gl. prid. trp. opredijeljen, gl. im. opredjeljenje opredijeljenost, gen. jed. opredijeljenosti, instr. jed. opredijeljenou/opredijeljenosti opredjeljenje, gen. jed. opredjeljenja, instr. jed. opredjeljenjem opredjeljivati, prez. opredjeljujem, gl. pril. sad. opredjeljujui, gl. im. opredjeljivanje opruga, dat. jed. opruzi opsada opsjednutost, gen. jed. opsjednutosti, instr. jed. opsjednutou/opsjednutosti opservacija opservacijski (opservacioni) opservacioni (opservacijski) opservatorijum opsean, opsena, odr. vid opseni opsijedati, prez. opsijedam, opsijedajui, gl. im. opsijedanje gl. pril. sad.

optimist (optimista), gen. jed. optimista optimista (optimist), gen. jed. optimiste optimistkinja optimizam, gen. jed. optimizma, gen. mn. optimizama optuba, gen. mn. optubi/optuba optuenica, vok. jed. optuenice optueniin optuenik, vok. jed. optuenie, nom. mn. optuenici opustjeli (opueli) opustjelost (opuelost), gen. jed. opustjelosti, instr. jed. opustjelou/opustjelosti opustjeti (opueti), prez. opustim, aor. opustjeh, gl. prid. rad. opustio/opustjela, gl. pril. pro. opustjevi opueli (opustjeli) opuelost (opustjelost), gen. jed. opuelosti, instr. jed. opuelou/opuelosti opueti (opustjeti), prez. opustim, aor. opueh, gl. prid. rad. opustio/opuela, gl. pril. pro. opuevi Oputne Rudine (geogr.) oran, orna, odr. vid orni organizatorka, dat. jed. organizatorki, gen. mn. organizatorki orij. (skr. orijentalizam) orijedak, orijetka, odr. vid orijetki orijediti, prez. orijedim, gl. prid. trp. orijeen orijentacija instr. jed. orijentalan, orijentalna, odr. vid orjentalni orijentalist (orijentalista), gen. jed. orijentalista orijentalista (orijentalist), gen. jed. orijentaliste orijentalistika, dat. jed. orijentalistici orijentalistkinja orijentalizam, gen. jed. orijentalizma, gen. mn. orijentalizama orijentir, instr. jed. orijentirom

opsluiti, prez. opsluim, gl. prid. trp. opsluen opsluivati, prez. opsluujem, gl. pril. sad. opsluujui, gl. im. opsluivanje opskrbiti, prez. opskrbim, gl. prid. trp. opskrbljen opstanak, gen. jed. opstanka, nom. mn. opstanci, gen. mn. opstanaka opstruirati, prez. opstruiram, gl. pril. sad. opstruirajui, gl. im. opstruiranje opiran, opirna, odr. vid opirni opirnost, gen. jed. opirnou/opirnosti opirnosti,

opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opiven optenje, gen. jed. optenja, instr. jed. optenjem opti optina opteretiti, prez. opteretim, gl. prid. trp. optereen, gl. im. optereenje opticaj, gen. jed. opticaja, instr. jed. opticajem
203

orijentisati, prez. orijentiem, gl. pril. sad. orijentiui, gl. im. orijentisanje orjei (komp. od orijedak) Orja Luka Orjen Orjoluanin, nom. mn. Orjoliani Orjoluanka, dat. jed. Orjoluanki, gen. mn. Orjoluanki Orjoluankin orkestar, gen. jed. orkestra, gen. mn. orkestara Orloed (top.) oronulost, gen. jed. oronulosti, oronulou/oronulosti oronuo, oronula, odr. vid oronuli ortografija ortografski osamdeset osamdeset jedan osamnaest osamnaesti osamnaestina osamnaestolani osamsto (osam stotina) osam stotina (osamsto) osijedjelost (osijeelost), gen. jed. osijedjelosti, instr. jed. osijeelou/osijeelosti osijedjeti (osijeeti), prez. osijedim, aor. osijedjeh, gl. prid. rad. osijedio/osijedjela, gl. pril. pro. osijedjevi osijeelost (osijedjelost), gen. jed. osijeelosti, instr. jed. osijeelou/osijeelosti osijeeti (osijedjeti), prez. osijedim, aor. osijeeh, gl. prid. rad. osijedio/osijeela, gl. pril. pro. osijeevi osjeaj (oeaj), instr. jed. osjeajem osjeajan osjeajni (oeajan), osjeajna, odr. vid instr. jed.

osjeniti (oeniti) prez. osjenim, gl. prid. trp. osjenen osjetan (oetan), osjetna, odr. vid osjetni osjetiti (oetiti), prez. osjetim osjetljiv (oetljiv), osjetljiva, odr. vid osjetljivi osjetljivost (oetljivost), gen. jed. osjetljivosti, instr. jed. osjetljivou/osjetljivosti oskudan, oskudna, odr. vid oskudni oskudica oskudijevati, prez. oskudijevam, gl. pril. sad. oskudijevajui, gl. im. oskudijevanje oskudnost, gen. jed. oskudnosti, instr. jed. oskudnou/oskudnosti oskupsti, prez. oskubem, aor. oskuboh, gl. prid. rad. oskubao/oskubla, gl. pril. pro. oskubavi oslijepiti, prez. oslijepim, gl. prid. trp. oslijepljen, gl. im. osljepljenje osljepljenje, gen. jed. osljepljenja, instr. jed. osljepljenjem osljepljivati, prez. osljepljujem, gl. pril. sad. osljepljujui, gl. im. osljepljivanje osmerac, gen. jed. osmerca, gen. mn. osmeraca osmijeh, nom. mn. osmijesi osmjehivati se, prez. osmjehujem se, gl. pril. sad. osmjehujui se, gl. im. osmjehivanje osmjehnuti se, prez. osmjehnem se osmogodinjak, gen. jed. osmogodinjaka, vok. jed. osmogodinjae, nom. mn. osmogodinjaci osmogodinji osmoljetan, osmoljetna, odr. vid osmoljetni osmoljetka, dat. jed. osmoljetki, gen. mn. osmoljetki osmomjeseni osmoro osmosatni osmovjekovan, osmovjekovni osmovjekovna, odr. vid

osjeati (oeati), prez. osjeam, gl. pril. sad. osjeajui, gl. im. osjeanje
204

osnijeiti, prez. osnijeim osnovac, gen. jed. osnovca, vok. jed. osnove, gen. mn. osnovaca

osobenost, gen. jed. osobenosti, instr. jed. osobenou/osobenosti osobenjak, gen. jed. osobenjaka, vok. jed. osobenjae, nom. mn. osobenjaci osobitost, gen. jed. osobitosti, osobitou/ osobitosti instr. jed.

oteenje, gen. oteenjem

jed.

oteenja,

instr.

jed.

otrouman. otroumna, odr. vid otroumni otroumnost, gen. jed. otroumnosti, instr. jed. otroumnou/otroumnosti outiti, prez. outim Oeenica (top.) oeaj (osjeaj), instr. jed. ojeajem oeajan(osjeajan), oeajna, odr. vid oeajni oeati (osjeati), prez. oeam, gl. pril. sad. oeajui, gl. im. oeanje oeniti (osjeniti) prez. oenim, gl. prid. trp. oenen oetan (osjetna), oetna, odr. vid oetni oetiti (osjetiti), prez. oetim oetljiv (osjetljiv), oetljiva, odr. vid oetljivi oetljivost (osjetljivost), gen. jed. oetljivosti, instr. jed. oetljivou/oetljivosti otac, gen. jed. oca, vok. jed. oe, nom. mn. oevi, gen. mn. otaca Otac, Sin i Sveti Duh otaastvo, gen. mn. otaastava/otaastva otadbina otcijepiti, prez. otcijepim, gl. prid. trp. otcijepljen, gl. im. otcjepljenje otunuti, prez. otunem otepiti, prez. otepim, gl. prid. trp. otepljen, gl. im. otepljenje otunuti, prez. otunem, aor. otunuh, gl. prid. rad. otunuo/otunula, gl. pril. pro. otunuvi otei, prez. oteknem/oteem, aor. otekoh (otee), gl. prid. rad. otekao/otekla, gl. pril. pro. otekavi oteklina oteti, pret. otmem, gl. prid. trp. otet otfikariti, prez. otfikarim, gl. prid. trp. otfikaren otfrknuti, prez. otfrknem othraniti, prez. othranim, gl. prid. trp. othranjen
205

ostanak, gen. jed. ostanka, nom. mn. ostanci, gen. mn. ostanaka ostarjelost, gen. jed. ostarjelosti, instr. jed. ostarjelou/ostarjelosti ostatak, gen. jed. ostatka, nom. mn. ostaci, gen. mn. ostataka ostavka, dat. jed. ostavci, gen. mn. ostavki ostroje, gen. jed. ostroja, instr. jed. ostrojem Ostrog ostroki osuenik, vok. jed. osuenie, nom. mn. osuenici osvetiti, prez. osvetim, gl. prid. trp. osveen osvijestiti, prez. osvijestim, osvijeen, gl. im. osvjetenje gl. prid. trp.

osvijetliti, prez. osvijetlim, gl. prid. trp. osvijetljen, gl. im. osvjetljenje osvijetljenost, gen. jed. osvijetljenosti, instr. jed. osvijetljenou/osvijetljenosti osvjedoiti, prez. osvjedoim, gl. prid. trp. osvjedoen, gl. im. osvjedoenje osvjeivati, prez. osvjeujem, gl. pril. sad. osvjeujui, gl. im. osvjeivanje osvjetati, prez. osvjetam, osvjetajui, gl. im. osvjetanje gl. pril. sad.

osvjetavati, prez. osvjetavam, gl. pril. sad. osvjetavajui, gl. im. osvjetavanje osvjetenje, gen. jed. osvjetenja, instr. jed. osvjetenjem osvjetljavati, prez. osvjetljavam, gl. pril. sad. osvjetljavajui, gl. im. osvjetljavanje osvjeavati, prez. osvjeavam, gl. pril. sad. osvjeavajui, gl. im. osvjeavanje osvjeiti, prez. osvjeim, gl. prid. trp. osvjeen otar, otra, odr. vid otri

oticati, prez. otiem, gl. pril. sad. otiui, gl. im. oticanje otii, prez. otiem/odem, aor. otioh/odoh, gl. prid. rad. otiao/otila, gl. pril. pro. otiavi otijesniti, prez. otijesnim, gl. prid. trp. otijenjen otjerati (oerati), prez. otjeram otjenjati, prez. otjenjam otkad (pril.) otkako (pril.) otkinuti, prez. otkinem otkos, gen. mn. otkosa otkud (otkuda) (pril.) otmen, otmena, odr. vid otmeni otmeno (pril.) otmenost, gen. jed. otmenou/otmenosti otpad otpadak, gen. jed. otpatka, nom. mn. otpaci, gen. mn. otpadaka otpadnica, vok. jed. otpadnice otpadniin otpadnik, vok. jed. otpadnie, nom. mn. otpadnici otpadnitvo, gen. mn. otpdnitava/otpadnitva otpeatiti, otpeaen prez. otpeatim, gl. prid. trp. otmenosti, instr. jed.

otprije (pril.) otprtiti, prez. otprtim, gl. prid. trp. otpren otputovati, prez. otputujem otrijeti, prez. otrem, aor. otrijeh, gl. prid. rad. otro/otrla, gl. pril. pro. otrvi otrovnica otrovniin otud (pril.) otupjelost, gen. jed. otupjelosti, otupjelou/otupjelosti otvrdnuti, prez. otvrdnem ovajditi (ofajditi), prez. ovajdim, gl. prid. trp. ovajen ovalan, ovalna, odr. vid ovalni ovas, gen. jed. ovsa ovca, gen. mn. ovaca ovdanji ovdje (ove) (pril.) ove (ovdje) (pril.) ovijati, prez. ovijem ovijavati, prez. ovijavam, gl. pril. sad. ovijavajui, gl. im. ovijavanje ovjekovjeiti, prez. ovjekovjeim, gl. prid. trp. ovjekovjeen, gl. im. ovjekovjeenje ovlastiti, prez. ovlastim, gl. prid. trp. ovlaen, gl. im. ovlaenje ovlaenje, gen. jed. ovlaenja, instr. jed. ovlaenjem ovlaivati, prez. ovlaujem, gl. pril. sad. ovlaujui, gl. im. ovlaivanje ovseni ozdo (odozdo) (pril.) ozepsti, prez. ozebem, aor. ozeboh, gl. prid. rad. ozebao/ozebla, gl. pril. pro. ozebavi ozgo (ozgor/odozgo) (pril.) ozgor (ozgo/odozgo) (pril.) instr. jed.

otperjati, prez. otperjam otpetljati, prez. otpetljam otpisati, prez. otpiem, imper. otpii otpiti, prez. otpijem otpjeaiti, prez. otpjeaim otpjevati, prez. otpjevam otplaivati, prez. otplaujem, gl. pril. sad. otplaujui, gl. im. otplaivanje otpozdrav otpozdraviti, prez. otpozdravim otpremiti, otpremljen otpremnina
206

prez.

otpremim,

gl.

prid.

trp.

ozlijediti, prez. ozlijedim, gl. prid. trp. ozlijeen oznaavati, prez. oznaavam, gl. pril. sad. oznaavajui, gl. im. oznaavanje

ozlojediti, prez. ozlojedim, gl. prid. trp. ozlojeen ozlojeenost, gen. jed. ozlojeenosti, instr. jed. ozojeenou/ozlojeenosti ozljeda, gen. mn. ozljeda ozljedni ozljeivati, prez. ozljeujem, gl. pril. sad. ozljeujui, gl. im. ozljeivanje Ozrinii (geogr.; crnogorsko pleme) oiica oednjati, prez. oednjam oednjeti, prez. oednim, aor. oednjeh, gl. prid. rad. oednio/oednjela, gl. pril. pro. oednjevi oivljavati (oivljivati), prez. oivljavam, gl. pril. sad. oivljavajui, gl. im. oivljavanje oivljivati (oivljavati), prez. ouvljujem, gl. pril. sad. oivljivajui, gl. im. oivljivanje P P (skr. pjeak u ahu) P (skr. fosfor) Pacifik pacifist (pacifista), gen. jed. pacifista pacifista (pacifist), gen. jed. pacifiste pacijent, gen. jed. pacijenta, gen. mn. pacijenata pacijentkinja Pacpolje pae, gen. jed. paeta paiji (paji) paji (paiji) paenik, vok. jed. paenie, nom. mn. paenici paganin. nom. mn. pagani paganka, dat. jed. paganki, gen. mn. paganki pajalica pajati, prez. pajam, gl. pril. sad. pajajui, gl. im. pajanje pakao, gen. jed. pakla pakleni
207

pakosnik, vok. jed. pakosnie, nom. mn. pakosnici pakost, gen. jed. pakou/pakosti pakosti, instr. jed.

pakostan, pakosna, odr. vid pakosni palac, gen. jed. palca, nom. mn. palci/palevi, gen. mn. palaca / paleva palainka, dat. jed. palainki, gen. mn. palainki/ palainka palata palatalan, palatalna, odr. vid palatalni paleografija paleolit paleontolog paleontologija paleontoloki paleontolokinja paleozoik palma, gen. mn. palmi/palma pamet, gen. jed. pameti, instr. jed. pameu/pameti pamflet pamfletist (pamfletista), gen. jed. pamfletista pamfletista (pamfletist), gen. jed. pamfletiste pamtivijek, nom. mn. pamtivjekovi pancijer (pancir), instr. jed. pancijerom pancir (pancijer), instr. jed. pancirom panegirik, nom. mn. panegirici paniarka, dat. jed. paniarki, gen. mn. paniarki panika, dat. panici Panonska nizija pansion panslavist (panslavista), gen. jed. panslavista panslavista (panslavist), gen. jed. panslaviste panslavistiki panslavistkinja panslavizam, gen. jed. panslavizma, gen. mn. panslavizama panter, vok. jed. panteru, instr. jed. panterom

pantljika, dat. jed. pantljici papak, gen. jed. papka, nom. mn. papci, gen. mn. papaka paradajz paradoksalan, paradoksalni paradoksalna, odr. vid

pastuv (pastuh), nom. mn. pastuvi pae, gen. jed. paeta paenog, vok. jed. paenoe, nom. mn. paenozi Patrovaka gora Patrovii (geogr.; crnogorsko pleme) paaka (divlja smokva) paaluk (pasjaluk), nom. mn. paaluci pai (pasji) Pai potok patak, gen. jed. patka, vok. jed. patku, nom. mn. patci, gen. mn. pataka patent, gen. jed. patenta, gen. mn. patenata patetika, dat. jed. patetici patka, dat. jed. patki, gen. mn. pataka patkica patkiin patrijarhalan, patrijarhalna, odr. vid patrijarhalni patrijarhat, gen. jed. patrijarhata patriot (patriota), gen. jed. patriota patriota (patriot), gen. jed. patriote patriotizam, gen. jed. patriotizma, gen. mn. patriotizama patriotski paunica pauniin pauk, vok. jed. paue, nom. mn. pauci/paukovi paus papir paviljon, gen. jed. paviljona Pavino Polje pavlaka, dat. jed. pavlaci pazar pazarite pazariti, prez. pazarim, gl. pril. sad. pazarei, gl. im. pazarenje pazarni pazdrenovina pazdrijen
208

paramparad, gen. jed. paramparadi, instr. jed. paramparau/paramparadi parampare, gen. jed. parampareta paranoian, paranoina, odr. vid paranoini paranoik, vok. jed. paranoie, gen. mn. paranoici paranoja parazitologija parazitoloki parazitski pare, gen. jed. pareta pariski Pariz Parianin, nom. mn. Pariani Parianka, dat. jed. Parianki, gen. mn. Parianki parlament, gen. jed. parlamenta, gen. mn. parlamenata partija partijski partnerka, dat. jed. partnerki, gen. mn. partnerki pas (pojas), gen. jed. pasa, nom. mn. pasovi pas, gen. jed. psa, nom. mn. psi, gen. mn. pasa pasjaluk (paaluk), nom. mn. pasjaluci pasji (pai) pastorak, gen. jed. pastorka, nom. mn. pastorci, gen. mn. pastoraka pastorad, gen. jed. pastoradi, pastorau/ pastoradi pastore, gen. jed. pastoreta pastorka, dat. jed. pastorki, gen. mn. pastorki pastrmka, dat. jed. pastrmki, gen. mn. pastrmki pastuh (pastuv), nom. mn. pastusi instr. jed.

pazuho (pazuvo) pazuvo (pazuho) paljiv, paljiva, odr. vid paljivi paljivost, gen. jed. paljivou/paljivosti Pb (skr. olovo) pela pelar, vok. jed. pelaru/pelare, instr. jed. pelarom/ plearem pelarica, vok. jed. pelarice pelariin pelica peliin pelinjak, nom. mn. pelinjaci pelinji peurka, dat. jed. peuraka/peurki peurci, gen. mn. paljivosti, instr. jed.

pejor. (skr. pejorativno) pejorativan, pejorativna, odr. vid pejorativni pejza, instr. jed. pejzaom pendrek, nom. mn. pendreci penzija penzionerka, dat. jed. penzionerki, gen. mn. penzionerki penzioni pepeliti, prez. pepelim, impf. pepeljah, gl. prid. trp. pepeljen, gl. im. pepeljenje pepeljati, prez. pepeljam Pepeljuga, dat. Pepeljugi per. (skr. perijski) perai Perast Peratanin, nom. mn. Peratani Peratanka, dat. jed. Peratanki, gen. mn. Peratanki perf. (skr. perfekt) perfekat (perfekt), gen. jed. perfekta, gen. mn. perfekata perfekt (perfekat), gen. jed. perfekta, gen. mn. perfekata perfektivan, perfektivna, odr. vid perfektivni perika, dat. jed. perici period perionica (praonica) perjaniki perjanik, vok. jed. perjanie, nom. mn. perjanici permanentan, permanentni permanentna, odr. vid

panja, gen. mn. panja/panji

pei, prez. peem, impf. pecijah, gl. prid. trp. peen, gl. im. peenje pedagog, vok. jed. pedagoe, nom. mn. pedagozi pedagogija pedagoki pedagokinja pedantan, pedantna, odr. vid pedantni pedeset pedeset jedan pedeset peti pedesetak pedeseti pedesetogodinjak, vok. jed. pedesetogodinjae, nom. mn. pedesetogodinjaci pedesetogodinjakinja pedesetogodinji pedesetogodinjica pedesetoro pelivan
209

permanentnost, gen. jed. permanentnosti, instr. jed. permanentnou/permanentnosti Peroj (top.) perun Peru, gen. Perua, dat. Peruu Peruanac, gen. jed. Peruanca, vok. jed. Peruane, gen. mn. Peruanaca

Peruanka, dat. jed. Peruanki, gen. mn. Peruanki Peruica perut perverzan, perverzna, odr. vid perverzni pesimist (pesimista), gen. jed. pesimista pesimista (pesimist), gen. jed. pesimiste pesimistkinja Peov pristranak (top.) Petar Cetinjski Petar Petrovi Njego Petar Prvi peteljka, dat. jed. peteljci, gen. mn. peteljki petnaest petnaesterac, gen. jed. petnaesterca, gen. mn. petnaesteraca petnaestodnevan, petnaestodnevna, odr. vid petnaestodnevni petnaestogodinjak, petnaestogodinjaka, petnaestogodinjae, petnaestogodinjaci petnaestogodinjakinja petnaestogodinji petnaestogodinjica petnaestorica petnestoro petoasovni petogodinjak, gen. jed. petogodinjaka, vok. jed. petogodinjae, nom. mn. petogodinjaci petogodinjakinja petogodinji petogodinjica petoljetka, dat. jed. petoljetki, gen. mn. petoljetki petomjeseni petonedjeljni (petoneeljni) petoneeljni (petonedjeljni) petopostotni
210

petorica petoro petorka, dat. jed. petorci, gen. mn. petorki petosatni petospratnica petougao, gen. jed. petougla, nom. mn. petouglovi pet puta Petrarka, dat. Petrarki petrarkist (petrarkista), gen. jed. petrarkista petrarkista (petrarkist), gen. jed. petrarkiste petrarkistiki Petrovdan, gen. Petrovdana/Petrova dne petsto (pet stotina) petstogodinji petstogodinjica pet stotina (petsto) pf. (skr. perfekt) pihtije pijan, pijana, odr. vid pijani pijaca (pjaca) pijaniti, prez. pijanim, gl. im. pijanenje pijanisimo (pianissimo), gen. jed. pijanisima pijanist (pijanista), gen. jed. pijanista pijanista (pijanist), gen. jed. pijaniste pijanistkinja pijanka, dat. jed. pijanci, gen. mn. pijanki pijanstvo, gen. mn. pijanstava/pijanstva pijesak, gen. jed. pijeska, nom. mn. pjeskovi pijuckati, prez. pijuckam, gl. pril. sad. pijuckajui, gl. im. pijuckanje pijuk, nom. mn. pijuci pijukati, prez. pijuem, gl. pril. sad. pijuui, gl. im. pijukanje pion pilot lovac, gen. jed. pilot lovca, vok. jed. pilot love, gen. mn. pilot lovaca pingpong, nom. mn. pingponzi

gen. vok. nom.

jed. jed. mn.

pirina, instr. jed. pirinem pipak, gen. jed. pipka, nom. mn. pipci, gen. mn. pipaka pipaljka, dat. jed. pipaljci, gen. mn. pipaljki Piper, nom. mn. Piperi Piperi (geogr.; crnogorsko bransko pleme) Piperka, dat. jed. Piperki, gen. mn. Piperki pipun pisac, gen. jed. pisca, vok. jed. pie, gen. mn. pisaca pisak, gen. jed. piska, nom. mn. piskovi pisaljka, dat. jed. pisaljci, gen. mn. pisaljki pisarka, dat. jed. pisarki, gen. mn. pisarki pisati, prez. piem, impf. pisah, gl. pril. sad. piui, gl. im. pisanje piskavost, gen. jed. piskavou/piskavosti piev pitak, pitka, odr. vid pitki piti, prez. pijem, gl. pril. sad. pijui, gl. im. pijenje pitkost, gen. jed. pitkou/pitkosti pitkosti, instr. jed. piskavosti, instr. jed.

pjeskovit, pjeskovita, odr. vid pjeskoviti pjeskovitost, gen. jed. pjeskovitosti, instr. jed. pjeskovitou/pjeskovitosti pjesma, gen. mn. pjesama pjesnik, vok. jed. pjesnie, nom. mn. pjesnici pjesnikinja pjeaki pjeadijski pjeak, gen. jed. pjeaka, nom. mn. pjeaci pjean, pjeana, odr. vid pjeani pjeina Pjeivac, gen. jed. Pjeivca, vok. jed. Pjeive, nom. mn. Pjeivci, gen. mn. Pjeivaca Pjeivci, gen. jed. Pjeivaca Pjeivev Pjeivka, dat. jed. Pjeivki, gen. mn. Pjeivki Pjeivkin pjevanija .pl (internetski domen Poljske) plaenica, vok. jed. plaenice plaeniin plaeniki plaenik, vok. jed. plaenie, nom. mn. plaenici plaljiv, plaljiva, odr vid plaljivi plafon plagijat, gen. jed. plagijata plagijator, vok. jed. plagijatore, instr. jed. plagijatorom plagijatorka, dat. jed. plagijatorki, gen. mn. plagijatorki plahovit, plahovita, odr. vid plahoviti plahovitost, gen. jed. plahivotosti, instr. jed. plahovitou/plahovitosti plakati, prez. plaem, gl. pril. sad. plaui, gl. im. plakanje plam (plamen) plamenje, gen. jed. plamenja, instr. jed. plamenjem
211

pitomac, gen. jed. pitomca, vok. jed. pitome, gen. mn. pitomaca Piva Pivljanin, nom. mn. Pivljani Pivljanka, dat. jed. Pivljanki, gen. mn. Pivljanki Pivljankin pivopija pivski Pivski kanjon pjaca (pijaca) pjega, dat. jed. pjegi, gen. mn. pjegi pjegavac, gen. jed. pjegavca, vok. jed. pjegave, gen. mn. pjegavaca pjegavost, gen. jed. pjegavosti, pjegavou/ pjegavosti pjegica Pjeskovi (top.) instr. jed.

plameti (plamtjeti), prez. plamtim, impf. plamah, gl. pril. sad. plamtei, gl. pril. rad. plamtio / plamela, gl. im. plamenje plamen (plam) plamiak, gen. plamika, nom. mn. plamici, gen. mn. plamiaka plamtjeti (plameti), prez. plamtim, impf. plamah, gl. pril. sad. plamtei, gl. prid. rad. plamtio/plamtjela, gl. im. plamenje planetarijum planinka, dat. jed. planinki, gen. mn. planinki plastiti, prez. plastim, impf. plaah, gl. pril. sad. plastei, gl. im. plaenje plat, gen. jed. plata, instr. jed. platom, nom. mn. platovi plata platica platni plato, gen. jed. platoa, instr. jed. platoom, nom. mn. platoi plaviti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad. plavei, gl. im. plavljenje plavjeti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad. plavei, gl. prid. rad. plavio/plavjela, gl. im. plavljenje plavojka, dat. jed. plavojci/plavojki, gen. mn. plavojka/plavojki plavokos, plavokosa, odr. vid plavokosi plavook, plavooka, odr. vid plavooki plea (mn. sr. r.) plei (mn. . r.) pleka, dat. jed. pleki, gen. mn. pleki plehan, plehana, odr. vid plehani plemenik, plemenici vok. jed. plemenie, nom. mn.

pleon. (skr. pleonazam) pleonazam, gen. jed. pleonazma, gen. mn. pleonazama plesati, prez. pleem, imper. plei, gl. pril. sad. pleui, gl. im. plesanje plesti, prez. pletem, impf. pletijah, gl. pril. sad. pletui pletii pliak, gen. jed. pliaka, nom. mn. pliaci plijen, nom. mn. pljenovi plijeniti, prez. plijenim, impf. plijenjah, gl. pril. sad. plijenei, gl. im. plijenjenje plijeviti, prez. plijevim, impf. plijevljah, gl. pril. sad. plijevei, gl. im. plijevljenje Plinije Mlai plitak, plitka, odr. vid plitki plitkouman, plitkoumna, odr. vid plitkoumni plonik, nom. mn. plonici plodnost, gen. jed. plodnou/plodnosti plua (mn. sr. r.) pluni plug, nom. mn. plugovi pluskvamperfekat (pluskvamperfekt), gen. jed. pluskvamperfekta, gen. mn. pluskvamperfekata pluskvamperfekt (pluskvamperfekat), gen. jed. pluskvamperfekta, gen. mn. pluskvamperfekata plutonijum pluni pljaka, dat. jed. pljaki, gen. mn. pljaki pljakati, prez. pljakam, gl. pril. sad. pljakajui, gl. im. pljakanje pljenidba, gen. pljenidaba/pljenidba/pljenidbi pljeva pljevaljski
212

plodnosti,

instr.

jed.

plovidba, gen. mn. plovidaba/plovidba/plovidbi

plemenitost, gen. jed. plemenitosti, instr. jed. plemenitou/plemenosti plemenski plemi, vok. jed. plemiu, instr. jed. plemiem plemiki

mn.

Pljevlja, gen. Pljevalja, dat. Pljevljima Pljevljak, gen. jed. Pljevljaka, vok. jed. Pljevljae, nom. mn. Pljevljaci Pljevljanka, dat. jed. Pljevljanki, gen. mn. Pljevljanki pljoska, dat. jed. pljosci/pljoski, pljoski/pljoska /pljosaka gen. mn.

pobjegnuti (pobjei), prez. pobjegnem, aor. pobjegnuh, imper. pobjegni, gl. prid. rad. pobjegnuo/pobjegnula, gl. pril. pro. pobjegnuvi poblijedjeti (poblijeeti), prez. poblijedim, aor. poblijedjeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijedjela, gl. pril. pro. poblijedjevi poblijeeti (poblijedjeti), prez. poblijedim, aor. poblijeeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijeela, gl. pril. pro. poblijeevi pobogu (uzv.) pobolijevati, prez. pobolijevam, gl. pril. sad. pobolijevajui, gl. im. pobolijevanje pobolje (pril.) Pobori (geogr.; crnogorsko pleme) pobratimiti, prez. pobratimim, gl. prid. trp. pobratimljen

pljusak, gen. jed. pljuska, nom. mn. pljuskovi pljuvaka, dat. jed. pljuvaki, gen. mn. pljuvaki p. n. e. (skr. prije nove ere) po (pola/polovina) pobacati (pobaati), prez. pobacam pobaati (pobacati), prez. pobaam pobaaj, instr. jed. pobaajem pobauke (pril.) pobijediti, pobijeen prez. pobijedim, gl. prid. trp.

pobreje, gen. jed. pobreja, instr. jed. pobrejem Pobreje (top.) pobunjenik, vok. jed. pobunjenie, nom. mn. pobunjenici pocijepati, pocijepan prez. pocijepam, gl. prid. trp.

pobijeljeti, prez. pobijelim, aor. pobijeljeh, gl. prid. rad. pobijelio/pobijeljela, gl. pril. pro. pobijeljevi pobijesniti, prez. pobijesnim, gl. prid. trp. pobijenjen pobiljeiti, prez. pobiljeim, gl. prid. trp. pobiljeen pobiti, prez. pobijem, gl. prid. trp. pobijen pobjei (pobjegnuti), prez. pobjegnem, aor. pobjegoh (pobjee), gl. prid. rad. pobjegao/pobjegla, gl. pril. pro. pobjegavi pobjediv (pobjedljiv), pobjediva, odr. vid pobjedivi pobjedljiv (pobjediv), pobjedljiva, odr. vid pobjedljivi pobjednica, vok. jed. pobjednice pobjedniin pobjedniki pobjednik, vok. jed. pobjednie, nom. mn. pobjednici pobjeivati, prez. pobjeujem, gl. pril. sad. pobjeujui, gl. im. pobjeivanje

pocrnjeti, prez. pocrnim, aor. pocrnjeh, gl. prid. rad. poctnio/pocrnjela, gl. pril. pro. pocrnjevi pocrvenjeti, prez. pocrvenim, aor. pocrvenjeh, gl. prid. rad. pocrvenio/pocrvenjela, gl. pril. pro. pocrvenjevi poaati, prez. poaam poesto (pril.) poetak, gen. jed. poetka, nom. mn. poeci, gen. mn. poetaka poeti, prez. ponem, imper. poni poetnik, vok. jed. poetnie, nom. mn. poetnici Poijevka (top.), dat. Poijevci poinak, gen. jed. poinka, nom. mn. poinci, gen. mn. poinaka poinjati, prez. poinjem, gl. pril. sad. poinjui, gl. im. poinjanje poera (potjera) poerati (potjerati), prez. poeram poernica (potjernica)
213

poi, prez. poem, aor. pooh, gl. prid. rad. poao/pola, gl. pril. pro. poavi podal (podao), podla, odr. vid podli podalek, podaleka, odr. vid podaleki podalje (pril.) podanik, vok. jed. podanie, nom. mn. podanici podao (podal), podla, odr. vid podli podastrijeti, prez. podastrem, aor. podastrijeh, gl. prid. rad. podastro/podastrla, gl. pril. pro. podastrijevi/podastrvi podasuti, prez. podaspem, imper. podasuti podaiti (poditi), prez. podaijem, gl. prid. trp. podaiven podatak, gen. jed. podatka, nom. mn. podaci, gen. mn. podataka podboiti (se), prez. podboim (se), gl. prid. trp. podboen podbradak, gen. jed. podbratka, nom. mn. podbraci, gen. mn. podbradaka podbreje, gen. podbrejem jed. podbreja, instr. jed.

podii (podignuti), prez. podignem/podiem, aor. podigoh (podie), gl. prid. rad. podigao/podigla, gl. pril. pro. podigavi podignuti (podii), prez. podignem, aor. podignuh, gl. prid. rad. podignuo/podignula, gl. pril. pro. podignuvi podijeliti, prez. podijelim, gl. prid. trp. podijeljen podijeljenost, gen. jed. podijeljenosti, instr. jed. podijeljenou/podijeljenosti podijum podjarmiti, prez. podjarmim, gl. prid. trp. podjarmljen podjednak, podjednaka, odr. vid podjednaki podjela, gen. mn. podjela podjetinjiti (poetinjiti), prez. podjetinjim, gl. prid. trp. podjetinjen podjezini podlac, gen. jed. podlaca, vok. jed. podlae, gen. mn. podlaca podlaev podlaki podlatvo, gen. mn. podlatava/podlatva podliv podlijevati (podlivati), prez. podlijevam, gl. pril. sad. podlijevajui, gl. im. podlijevanje podlivati (podlijevati), prez. podlivam, gl. pril. sad. podlivajui, gl. im. podlivanje podloga, dat. jed. podlozi podmiivati, prez. podmiujem, gl. pril. sad. podmiujui, gl. im. podmiivanje podmititi, prez. podmitim, gl. prid. trp. podmien podmladak, gen. jed. podmlatka, nom. mn. podmlaci, gen. mn. podmladaka podmladiti, prez. podmladim, gl. prid. trp. podmlaen podmukao, podmukla, odr. vid podmulki podmuklost, gen. jed. podmuklosti, instr. jed. podmuklou/podmuklosti podnaslov

podbuo, podbula, odr. vid podbuli podbulost, gen. jed. podbulosti, instr. jed. podbulou/podbulosti podbunuti, prez. podbunem poddijalekat (poddijalekt), poddijalekta, gen. mn. poddijalekata poddijalekt (poddijalekat), poddijelakta, gen. mn. poddijalekata podakon Podgor (geogr.; crnogorsko pleme) Podgorica Podgorianin, nom. mn. Podgoriani Podgorianka, dat. jed. Podgorianki, gen. mn. Podgorianki podgoriki podgrijati, prez. podgrijem podgrijavati, prez. podgrijavam, gl. pril. sad. podgrijavajui, gl. im. podgrijavanje gen. gen. jed. jed.

214

podnijeti, prez. podnesem, podnijeh/podnesoh, gl. prid. podnio/podnijela, gl. pril. pro. podnijevi podno (pred.)

aor. rad.

podsticaj, instr. jed. podsticajem podsticati, prez. podstiem, podstiui, gl. im. podsticanje gl. pril. sad.

podnosilac, gen. jed. podnosioca, vok. jed. podnosioe, gen. mn. podnosilaca podonjak, nom. mn. podonjaci podoficir, vok. podoficirom podosta (pril.) Pod Ostrog (top.) podozrijevati, prez. podozrijevam, gl. pril. sad. podozrijevajui, gl. im. podozrijevanje podozrivost, gen. jed. podozrivosti, instr. jed. podozrivou/podozrivosti podrazumijevati, prez. podrazumijevam, gl. pril. sad. podrazumijevajui, gl. im. podrazumijevanje podraavati, prez. podraavam, gl. pril. sad. podraavajui, gl. im. podraavanje podroban, podrobna, odr. vid podrobni podrobnost, gen. jed. podrobnosti, instr. jed. podrobnou/podrobnosti podrka, dat. jed. podrci, gen. mn. podrki podsjeati (podeati), prez. podsjeam, gl. pril. sad. podsjeajui, gl. im. podsjeanje podsjei (podei), prez. podsijeem, aor. podsjekoh (podsijee), gl. prid. rad. podsjekao/podsjekla, gl. prid. trp. podsjeen, gl. pril. pro. podsjekavi podsjetiti (podetiti), prez. podsjetim podsmijavati, prez. podsmijavam, gl. pril. sad. podsmijavajui, gl. im. podsmijavanje podsmijeh, nom. mn. podsmijesi podsmjehivati se, prez. podsmjehujem se, gl. pril. sad. podsmjehujui se, gl. im. podsmjehivanje podstanar, vok. jed. podstanaru/podstanare, instr. jed. podstanarom/podstanarem podstanarka, dat. jed. podstanarki, gen. mn. podstanarki podstanarstvo, podstanarstva gen. mn. podstanarstava/ jed. podoficiru, instr. jed.

podstreka, gen. jed. podstrekaa, vok. jed. podstrekau, instr. jed. podstrekaem podsvijest, gen. jed. podsvijesti, instr. jed. podsvijeu/podsvijesti podiati, prez. podiam, aor. podiah, gl. prid. rad. podiao/podiala, gl. prid. pro. podiavi poditi (podaiti), prez. podijem, gl. prid. trp. podiven podeati (podsjeati), prez. podeam, gl. pril. sad. podeajui, gl. im. podeanje podei (podsjei), prez. podsijeem, aor. podekoh (podsijee), gl. prid. rad. podekao/podekla, gl. prid. trp. podeen, gl. pril. pro. podekavi podetiti (podsjetiti), prez. podetim podtekst podug, poduga, odr. vid podugi podugaak, podugaka, odr. vid podugaki poduprijeti, prez. poduprem, aor. poduprijeh, gl. prid. rad. podupro/poduprla, gl. prid. trp. poduprt, gl. pril. pro. poduprijevi/poduprvi podvarak, gen. jed. podvarka, nom. mn. podvarci, gen. mn. podvaraka podvig, nom. mn. podvizi podvoda, gen. jed. podvodaa, podvodau, instr. jed. podvodaem podvodaica, vok. jed. podvodaice podvodaiin podvonjak, gen. jed. podvonjaka, nom. mn. podvonjaci podvratak, gen. jed. podvratka, nom. mn. podvraci, gen. mn. podvrataka podvri (podvrgnuti), prez. podvrgnem, aor. podvrgoh (podvre), gl. prid. rad. podvrgao/podvrgla, gl. pril. pro. podvrgavi podvrgavati, prez. podvrgavam, gl. pril. sad. podrvgavajui, gl. im. podvrgavanje vok. jed.

215

podvrgnuti (podvri), prez. podvrgnem, aor. podvrgnuh, gl. prid. rad. podvrgnuo/podvrgnula, gl. pril. pro. podvrgnuvi podzidati, prez. podzidam podziivati, prez. podziujem, gl. pril. sad. podziujui, gl. im. podziivanje poekad (pogdjekad) (pril.) poekoji (pogdjekoji) poetinjiti (podjetinjiti), prez. poetinjim, gl. prid. trp. poetinjen poenta, gen. jed. poente, gen. mn. poenta poentirati, prez. poentiram poet. (skr. poetski) poeta poetika, dat. jed. poetici poetski pogaati, prez. pogaam, gl. pril. sad. pogaajui, gl. im. pogaanje pogan, gen. jed. pogani, instr. jed. poganju/pogani pogantina pogdjekad (poekad) (pril.) pogdjekoji (poekoji) pogibija pogorjelac, gen. jed. pogorjelca, pogorjele, nom. mn. pogorjelci, pogorjelaca vok. jed. gen. mn.

pogrenost, gen. jed. pogrenosti, instr. jed. pogrenou/pogrenosti pogrijeiti, prez. pogrijeim pogubnost, gen. jed. pogubnosti, instr. jed. pogubnou/pogubnosti pohabati, prez. pohabam pohara pohvala pohvaliti, prez. pohvalim, gl. prid. trp. pohvaljen pohvatati, prez. pohvatam poimenice (pril.) poispremetati, poispremei poisprevrtati, poisprevri prez. poispremeem, imper.

poispresijecati, prez. poispresijecam prez. poisprevrem, imper.

poistovjeivati, prez. poistovjeujem, gl. pril. sad. poistovjeujui, gl. im. poistovjeivanje poistovjetiti, prez. poistovjetim, gl. prid. trp. poistovjeen pojahati, prez. pojaem, imper. pojai pojeftiniti, pojeftinjen prez. pojeftinim, gl. prid. trp.

pojesti, prez. pojedem, aor. pojedoh, gl. prid. rad. pojeo/pojela, gl. pril. pro. pojevi pojiti, prez. pojim pojmiti, prez. pojmim pokajnica, vok. jed. pokajnice pokajniin pokajniki pokajnik, vok. jed. pokajnie, nom. mn. pokajnici pokisjeliti (pokieliti), prez. pokisjelim, gl. prid. trp. pokisjeljen pokieliti (pokisjeliti), prez. pokielim, gl. prid. trp. pokieljen pokleknuti, prez. pokleknem pokli, instr. jed. pokliem pokliknuti, prez. pokliknem poklopac, gen. jed. poklopca, gen. mn. poklopaca
216

pogorjeti, prez. pogorim, aor. pogorjeh, gl. prid. rad. pogorio/pogorjela, gl. pril. pro. pogorjevi pogotovo (rije.) pogr. (skr. pogrdno) pogranian, pogranina, odr. vid pogranini pogrebnik, vok. jed. pogrebnie, nom. mn. pogrebnici pogrean, pogrena, odr. vid pogreni pogreiv (pogreljiv), pogreivi pogreiva, odr. vid

pogreljiv (pogreiv), pogreljiva, odr. vid pogreljivi pogreka, dat. jed. pogreci, gen. mn. pogreaka

pokojniki pokoljenje, gen. jed. pokoljenja, instr. jed. pokoljnjem pokora, gen. jed. pokore pokornost, gen. jed. pokornosti, instr. jed. pokornou/pokornosti pokr. (skr. pokrajinski) pokretati, prez. pokreem, imper. pokrei, gl. pril. sad. pokreui, gl. im. pokretanje pokriva, gen. pokrivaem jed. pokrivaa, instr. jed.

politeizam, gen. jed. politeizma, gen. mn. politeizama politikant, gen. politikanata politikantski politikantstvo, politikanstva gen. mn. politikanststava/ jed. politikanta, gen. mn.

poliva, vok. jed. polivau, instr. jed. polivaem polivati (polijevati), prez. polivam, gl. pril. sad. polivajui, gl. im. polivanje polokati, prez. poloem, imper. poloi polonijum polovian, polovina, odr. vid polovini poltron polubrat poludjeti (polueti), prez. poludim, aor. poludjeh, gl. prid. rad. poludio/poludjela, gl. pril. pro. poludjevi polueti (poludjeti), prez. poludim, aor. polueh, gl. prid. rad. poludio/poluela, gl. pril. pro. poluevi polufinale poluga, dat. jed. poluzi polugodinji polugodinjica polugodite polukrug, nom. mn. polukruzi polumjesec, instr. jed. polumjesecom polumrtav, polumrtva, odr. vid polumrtvi poluostrvo polupismen, polupismena, odr. vid polupismeni poluprazan, poluprazna, odr. vid poluprazni polusloenica polutka, dat. jed. polutki, gen. mn. polutki poluvrijeme, gen. jed. poluvremena polj. (skr. poljski) Poljak, gen. jed. Poljaka, vok. jed. Poljae, nom. mn. Poljaci
217

pokrivenost, gen. jed. pokrivenosti, instr. jed. pokrivenou/pokrivenosti pokustvo, gen. mn. pokustava/pokustva pokvarenjak, gen. jed. pokvarenjaka, vok. jed. pokvarenjae, nom. mn. pokvarenjaci pol (biol.) Polablje polako (pril.) polapski polazak, gen. jed. polaska, nom. mn. polasci, gen. mn. polazaka polaznik, vok. jed. polaznie, nom. mn. polaznici poleeti (poletjeti), prez. poletim, aor. poletjeh, gl. prid. rad. poletio/poleela, gl. pril. pro. poleevi polemika, dat. jed. polemici policajac, vok. jed. policaje, gen. mn. policajaca policija policijski poliglot (poliglota), gen. jed. poliglota poliglota (poliglot), gen. jed. poliglote polijegati, prez. polijeem polijevati (polivati), prez. polijevam, gl. pril. sad. polijevajui, gl. im. polijevanje Polimlje politeist (politeista), gen. jed. politeista politeista (politeist), gen. jed. politeiste

Poljakinja poljoprivreda poljoprivredni poljoprivrednik, vok. jed. poljoprivrednie, nom. mn. poljoprivrednici Poljska, gen. jed. Poljske, dat. jed. Poljskoj poljski pomai (pomaknuti), prez. pomaknem, aor. pomakoh (pomae), gl. prid. rad. pomakao/pomakla, gl. pril. pro. pomakavi pomalo (pril.) pomak, nom. mn. pomaci pomaknuti (pomai), prez. pomaknem, aor. pomaknuh, gl. prid. rad. pomaknuo/pomaknula, gl. pril. pro. pomaknuvi pomastiti, pomaen prez. pomastim, gl. prid. trp.

pomoranda pomrijeti, prez. pomrem, aor. pomrijeh, gl. prid. rad. pomro/pomrla, gl. pril. pro. pomrijevi pomusti, prez. pomuzem, aor. pomuzoh, imper. pomuzi, gl. prid. rad. pomuzao/pomuzla, gl. pril. pro. pomuzavi ponajbolji ponajgui ponajljepi ponajmlai ponajprije (pril.) ponajstariji ponajtjenji ponajvei ponajvii ponajei ponaosob (pril.) ponedjeljak (poneeljak), gen. jed. ponedjeljka, nom. mn. ponedjeljci, gen. mn. ponedjeljaka poneeljak (ponedjeljak), gen. jed. poneeljka, nom. mn. poneeljci, gen. mn. poneeljaka ponee (ponege/ponegdje) (pril.) ponegdje (ponee/ponege) (pril.) ponege (ponee(/ponegdje) (pril.) ponekad (pril.) poneko (gen. ponekoga) poneto (gen. poneega) ponii (poniknuti), prez. poniknem, aor. ponikoh (ponie), gl. prid. rad. ponikao/ponikla, gl. pril. pro. ponikavi ponijeti, prez. ponesem, gl. prid. trp. ponesen/ponijet, aor. ponijeh/ponesoh, gl. prid. rad. ponio/ponijela, gl. pril. pro. ponijevi poniknuti (ponii), prez. poniknem, aor. poniknuh, gl. prid. rad. poniknuo/poniknula, gl. pril. pro. poniknuvi ponovo (pril.) pono, gen. jed. ponoi, instr. jed. ponou/ponoi pooim
218

pomesti, prez. pometem, gl. prid. rad. pomeo/pomela, imper. pometi, gl. prid. trp. pometen, gl. pril. pro. pomevi pom. gl. (skr. pomoni glagol) pomijeati, prez. pomijeam pomiljeti, prez. pomilim, aor. pomiljeh, gl. prid. rad. pomilio/pomiljela, gl. pril. pro. pomiljevi pomisao, gen. pomilju/pomisli jed. pomisli, gl. instr. pril. jed. sad.

pomjerati, prez. pomjeram, pomjerajui, gl. im. pomjeranje

pomjeriti, prez. pomjerim, gl. prid. trp. pomjeren pomjestan, pomjesna, odr. vid pomjesni pomo, gen. jed. pomou/pomoi pomoi, instr. jed.

pomoi, prez. pomognem, aor. pomogoh (pomoe), gl. prid. rad. pomogao/pomogla, gl. pril. pro. pomogavi pomonik, vok. jed. pomonie, nom. mn. pomonici pomodreti, prez. pomodrim pomorac, gen. jed. pomorca, vok. jed. pomore, gen. mn. pomoraca

poodavno (pril.) popijevati, prez. popijevam, popijevajui, gl. im. popijevanje popijevka, dat. jed. popijevaka/popijevki gl. pril. gen. sad. mn.

posijecati, prez. posijecam, posijecajui, gl. im. posijecanje

gl.

pril.

sad.

popijevci,

posijedjeti (posijeeti), prez. posijedim, aor. posijedjeh, gl. pril. sad. posijedio/posijedjela, gl. pril. pro. posijedjevi posijeeti (posijedjeti), prez. posijedim, aor. posijeeh, gl. prid. rad. posijedio/posijeela, gl. pril. pro. posijeevi posjei (poei), prez. posijeem, imper. posijeci, aor. posjekoh (posijee), gl. prid. rad. posjekao/posjekla, gl. pril. pro. posjekavi posjed posjednica, vok. jed. posjednice posjedniin posjednik, vok. jed. posjednie, nom. mn. posjednici posjednitvo, gen. posjednitava/posjednitva mn.

popiti, prez. popijem, gl. prid. trp. popijen pop muzika, dat. jed. pop muzici poplaviti, prez. poplavim, gl. prid. trp. poplavljen poplavjeti, prez. poplavim popola (pril.) popreke (pril.) poprean, poprena, odr. vid popreni poprijeiti, prez. poprijeim poprijeko (pril.) popunjavati, prez. popunjavam, gl. pril. sad. popunjavajui, gl. im. popunjavanje poputiti, prez. poputim poraati, prez. poraam poraz, gen. jed. poraza porati, prez. poram porebarke (pril.) porei, prez. poreem/poreknem, imper. poreci, aor. porekoh (poree), gl. prid. rad. porekao/porekla, gl. pril. pro. porekavi poreski poreznik, vok. jed. poreznie, nom. mn. poreznici poricati, prez. poriem, gl. pril. sad. poriui, gl. im. poricanje porijetko (pril.) porok, nom. mn. poroci porota porotnik, vok. jed. porotnie, nom. mn. porotnici porudbina posao, gen. jed. posla, nom. mn. poslovi posebitost, gen. jed. posebitosti, instr. jed. posebitou/posebitosti posebnost, gen. jed. posebnosti, instr. jed. posebnou/posebnosti
219

posjedovati, prez. posjedujem, gl. pril. sad. posjedujui, gl. im. posjedovanje posjedovni posjedjeti (poeeti), prez. posjedim, aor. posjedjeh, gl. prid. rad. posjedio/posjedjela, gl. pril. pro. posjedjevi posjekotina (poekotina) posjeta posjetilac, gen. jed. posjetioca, posjetioe, nom. mn. posjetioci, posjetilaca posezati, prez. poseem, imper. posei posisati, prez. posisam poskok, nom. mn. poskoci poskupjeti, prez. poskupim, aor. poskupjeh, gl. prid. rad. poskupio/poskupjela, gl. pril. pro. poskupjevi posl. (skr. poslovica) poslaniki poslanik, vok. jed. poslanie, nom. mn. poslanici poslanica poslastiar, vok. jed. poslastiaru/poslastiare, instr. jed. poslastiarom/poslastiarem vok. jed. gen. mn.

poslastiara (poslastiarnica) poslastiarnica (poslastiara) poslati, prez. poaljem/poljem poslijediplomski poslijepodnevni poslovica poslovini posluga, dat. jed. posluzi posluavnik, nom. mn. posluavnici posluitelj, vok. jed. posluitelju, instr. jed. posluiteljem posluiteljka, dat. jed. posluiteljki, gen. mn. posluiteljki posljedica posljedini posljednji posmatra, vok. jed. posmatrau, instr. jed. posmatraem posmre, gen. jed. posmreta posni pospanost, gen. jed. pospanosti, instr. jed. pospanou/pospanosti posrednitvo, posrednitva gen. mn. posrednitava/

postiivati se, prez. postiujem se, postiujui se, gl. im. postiivanje postignuti (postii), prez. postignem, aor. postignuh, gl. prid. rad. postignuo/poatignula, gl. pril. pro. postignuvi postotak, gen. jed. postotka, nom. mn. postoci, gen. mn. postotaka postotni postrii, prez. postriem, aor. postrigoh (postrie), gl. prid. rad. postrigao/postrigla, gl. pril. pro. postrigavi posve (pril.) posvetiti se, prez. posvetim se, gl. prid. trp. posveen posvojiti, prez. posvojim, gl. prid. trp. posvojen poiljka, dat. poiljki/poiljaka jed. poiljci, gen. mn.

potedjeti (poteeti), prez. potedim, aor. potedjeh, gl. prid. rad. potedio/potedjela, gl. pril. pro. potedjevi poteeti (potedjeti), prez. potedim, aor. poteeh, gl. prid. rad. potedio/poteela, gl. pril. pro. poteevi potenjaina potenjak, potenjae gen. jed. potenjaka, vok. jed.

posrkati, prez. posrem, imper. posri postanak, gen. jed. postanka, nom. mn. postanci, gen. mn. postanaka postariji posthuman, posthumna, odr. vid posthumni postdiplomski postii (postignuti), prez. postignem, aor. postigoh (postie), gl. prid. rad. postigao/postigla, gl. pril. pro. postigavi postidjeti se (postieti se), prez. postidim se, aor. postidjeh se, gl. prid. rad. postidio se/postidjela se, gl. pril. pro. postidjevi se postieti se (postidjeti se), prez. postidim se, aor. postieh se, gl. prid. rad. postidio se/postiela se, gl. pril. pro. postievi se
220

potarka, dat. jed. potarki, gen. mn. potarki poto-poto (pril.) potovalac, gen. jed. potovaoca, vok. jed. potovaoe, gen. mn. potovalaca potovati, prez. potujem, gl. pril. sad. potujui, gl. im. potovanje Poeeni do (top.) poeeti (posjedjeti), prez. poedim, aor. poeeh, gl. prid. rad. poedio/ poeela, gl. pril. pro. poeevi poei (posjei), prez. posijeem, imper. posijeci, aor. poekoh (posijee), gl. prid. rad. poekao/ poekla, gl. pril. pro. poekavi poekotina (posjekotina)

poetilac (posjetilac), gen. jed. poetioca, vok. jed. poetioe, nom. mn. poetioci, gen. mn. poetilaca potajno (pril.) potamnjelost, gen. jed. potamnjelosti, instr. jed. potamnjelou/potamnjelosti potamnjeti, prez. potamnim, aor. potamnjeh, gl. prid. rad. potamnio/potamnjela, gl. pril. pro. potamnjevi potamo (pril.) potanko (pril.) potankost, gen. jed. potankosti, instr. jed. potankou/potankosti potcijeniti, prez. potcijenim, gl. prid. trp. potcijenjen potcjenjivati, prez. potcjenjujem, gl. pril. sad. potcjenjujui, gl. im. potcjenjivanje potcrtati, prez. potcrtam potiniti, prez. potinim, aor. potinih, gl. prid. rad. potinio/potinila, gl. pril. pro. potinivi potinjenost, gen. jed. potinjenosti, instr. jed. potinjenou/potinjenosti potei (potegnuti), prez. potegnem, aor. potegoh (potee), gl. prid. rad. potegao/potegla, gl. pril. pro. potegavi potegnuti (potei), prez. potegnem, aor. potegnuh, gl. prid. rad. potegnuo/potegnula, gl. pril. pro. potegnuvi potencijal potencijalan, potencijalna, odr. vid potencijalni potentan, potentna, odr. vid potentni poticati, prez. potiem, gl. pril. sad. potiui, gl. im. poticanje potjera (poera) potjerati (poerati), prez. potjeram potjernica (poernica) potkivati, prez. potkivam, potkivajui, gl. im. potkivanje potkoljenica
221

potkopavati, prez. potkopavam, gl. pril. sad. potkopavajui, gl. im. potkopavanje potkovica potkoviast, potkoviasta, odr. vid potkoviasti potkoan, potkona, odr. vid potkoni potkrepljenje (potkrjepljenje), gen. potkrepljenja, instr. jed.. potkrepljenjem potkrjepljenje (potkrepljenje), gen. potkrjepljenja, instr. jed.. potkrjepljenjem potkupiti, potkupljen prez. potkupim, gl. prid. jed. jed. trp.

potkupljiv, potkupljiva, odr. vid potkupljivi potmuo, potmula, odr. vid potmuli potok, nom. mn. potoci potom (pril.) potomak, gen. jed. potomka, vok. jed. potome, nom. mn. potomci, gen. mn. potomaka potpadati, prez. potpadam, potpadajui, gl. im. potpadanje gl. pril. sad.

potpasati se, prez. potpaem se, imper. potpai se potpasti, prez. potpadnem, aor. potpadoh, gl. prid. rad. potpao/potpala, gl. pril. pro. potpavi potpetica potpiriti, prez. potpirim, gl. prid. trp. potpiren potpitanje, gen. jed. potpitanja, instr. jed. potpitanjem potporunik, vok. jed. potporunie, nom. mn. potporunici potpredsjednica (potpredednica), vok. jed. potpredsjednice potpredsjedniin (potprededniin) potpredsjednik (potpredednik), vok. jed. potpredsjednie, nom. mn. potpredsjednici

gl.

pril.

sad.

potpredednica potpredednice

(predsjednica),

vok.

jed.

potprededniin (potpredsjedniin) potpredednik (potpredsjednik), vok. jed. potpredednie, nom. mn. potpredednici potprititi se, prez. potpritim se

potklobuiti se, prez. potklobuim se

potpukovnik, vok. jed. potpukovnie, nom. mn. potpukovnici potpuvati, prez. potpuvam potraga, dat. jed. potrazi potreba potreban, potrebna, odr. vid potrebni potrebit, potrebita, odr. vid potrebiti potrebitost, gen. jed. potrebitosti, instr. jed. potrebitou/potrebitosti pouzdanost, gen. jed. pouzdanosti, instr. jed. pouzdanou/pouzdanosti povelik, povelika, odr. vid poveliki povenuti, prez. povenem povezanost, gen. jed. povezanosti, instr. jed. povezanou povijesni povijest, gen. jed. povijesti, instr. jed. povijeu/ povijesti poviti, prez. povijem, gl. prid. trp. povijen povjerenica, vok. jed. povjerenice povjereniin povjerenik, vok. jed. povjerenie, nom. mn. povjerenici povjerenitvo, gen. povjerenitava/povjerenitva povjerilac, gen. jed. povjerioca, povjerioe, gen. mn. povjerilaca povjesnica povlaka, dat. jed. povlaci povlastiti, prez. povlastim, gl. prid. trp. povlaen /povlaten povlaenost povlaenosti, povlaenosti (povlatenost), gen. jed. instr. jed. povlaenou/ gen. jed. jed. vok. mn. jed.

povraati, prez. povraam, povraajui, gl. im. povraanje

gl.

pril.

sad.

povratak, gen. jed. povratka, nom. mn. povraci, gen. mn. povrataka povreda povrediv (povredljiv), povrediva, odr. vid. povredivi povredljiv (povrediv), povredljiva, odr. vid povredljivi povreivati, prez. povreujem, gl. pril. sad. povreujui, gl. im. povreivanje povrijediti, prez. povrijedim, gl. prid. trp. povrijeen povrtati, prez. povrem, imper. povri, gl. pril. sad. povrui, gl. im. povrtanje povrvjeti, prez. povrvim, aor. povrvjeh, gl. prid. rad. povrvio/povrvjela, gl. pril. pro. povrvjevi pozavidjeti (pozavieti), prez. pozavidim, aor. pozavidjeh, gl. prid. rad. pozavidio/pozavidjela, gl. pril. pro. pozavidjevi pozavieti (pozavidjeti), prez. pozavidim, aor. pozavieh, gl. prid. rad. pozavidio/pozaviela, gl. pril. pro. pozavievi pozelenjeti, prez. pozelenim, aor. pozelenjeh, gl. prid. rad. pozelenio/pozelenjela, gl. pril. pro. pozelenjevi pozitivist (pozitivista), gen. jed. pozitivista pozitivista (pozitivist), gen. jed. pozitiviste pozitivistiki pozitivistkinja pozitivizam, gen. jed. pozitivizma, gen. mn. pozitivizama pozlijediti, prez. pozlijedim, gl. prid. trp. pozlijeen, gl. im. pozljeenje pozlijeenost, gen. jed. pozlijeenosti, instr. jed. pozlijeenou/pozlijeenosti pozljeda, gen. mn. pozljeda pozljeenje, gen. jed. pozljeenja, instr. jed. pozljeenjem pozljeivati, prez. pozljeujem, gl. pril. sad. pozljeujui, gl. im. pozljeivanje
222

povlatenost (povlaenost), povlatenosti, instr. povlatenou/povlatenosti

povodac, gen. jed. povoca, nom. mn. povoci, gen. mn. povodaca povorka, dat. jed. povorci, gen. mn. povorki

poznanica, vok. poznanice poznanik, poznanici vok. jed. poznanie, nom. mn.

prav. (skr. pravni) pravdoljubivost, gen. jed. pravdoljubivosti, instr. jed. pravdoljubivou/pravdoljubivosti pravednik, vok. jed. pravednie, nom. mn. pravednici pravednost, instr. jed. pravednou/pravednosti pravian, pravina, odr. vid pravini pravinost, gen. jed. pravinosti, instr. jed. pravinou/pravinosti pravobranilac, gen. jed. pravobranioca, vok. jed. pravobranioe, nom. mn. pravobranioci, gen. mn. pravobranilaca pravobranilaki pravobranilatvo, gen. mn. pravobranilatava/ pravobranilatva pravolinijski Pravopis crnogorskoga jezika pravoslavac, gen. jed. pravoslavca, nom. mn. pravoslavci pravoslavan, pravoslavna, odr. vid pravoslavni pravoslavka, dat. jed. pravoslavki, gen. mn. pravoslavki pravoslavlje, gen. jed. pravoslavlja, instr. jed. pravoslavljem pravosue, gen. jed. pravosua, instr. jed. pravosuem pravovjernik, vok. jed. pravovjernie, nom. mn. pravovjernici prazn. (skr. od praznik) Praznik rada (prazn.) praznina (praznoa) praznoa (praznina) praznoglavac, gen. jed. praznoglavca, vok. jed. praznoglave, gen. mn. praznoglavaca praznorjeiv, praznorjeivi praznovjeran, praznovjerni praznovjerica praznorjeiva, praznovjerna, odr. odr. vid vid

poznavalac, gen. jed. poznavaoca, vok. jed. poznavaoe, gen. mn. poznavalaca pozvati se, prez. pozovem se, imper. pozovi se ponjeti, prez. ponjem, aor. ponjeh, gl. prid. rad. ponjeo/ponjela, gl. pril. pro. ponjevi poueti (poutjeti), prez. poutim, aor. poueh, gl. prid. rad. poutio/pouela, gl. pril. pro. pouevi poutjeti (poueti), prez. poutim, aor. poutjeh, gl. prid. rad. poutio/poutjela, gl. pril. pro. poutjevi prababa praovjek, vok. jed. praovjee praka, dat. jed. praki, gen. mn. praaka pradjed (praed), nom. mn. pradjedovi pradjedovski (praedovski) praed (pradjed), nom. mn. praedovi praedovski (pradjedovski) Prag praistorija praistorijski prajezik, nom. mn. prajezici prakolijevka, dat. jed. prakolijevci, gen. mn. prakolijevki / prakolijevaka praonica (perionica) praotac, gen. jed. praoca, vok. jed. praoe, nom. mn. praoci, gen. mn. praotaca prapoetak, gen. jed. prapoetka, nom. mn. prapoeci, gen. mn. prapoetaka praak, gen. jed. praka, nom. mn. prakovi pratilac, gen. jed. pratioca, vok. jed. pratioe, gen. mn. pratilaca pratljaa praunue, gen. jed. praunueta praunuk, vok. jed. praunue, nom. mn. praunuci praunuka, dat. jed. praunuci
223

praznovjerje, gen. jed. praznovjerja, instr. jed. praznovjerjem Praanin, nom. mn. Praani Praanka, dat. jed. Praanki, gen. mn. Praanki Pranj, gen. Pranja Pranjanin, nom. mn. Pranjani Pranjanka, dat. jed. Pranjanki, gen. mn. Pranjanki prebjei (prebjegnuti), prez. prebjegnem, aor. prebjegoh (prebjee), gl. prid. rad. prebjegao/prebjegla, gl. pril. pro. prebjegavi prebjeg, vok. jed. prebjee, nom. mn. prebjezi prebjegnuti (prebjei), prez. prebjegnem, aor. prebjegnuh, gl. prid. rad. prebjegnuo/prebjegnula, gl. pril. pro. prebjegnuvi preblijedjeti (preblijeeti), prez. preblijedim, aor. preblijedjeh, gl. prid. rad. preblijedio/preblijedjela, gl. pril. pro. preblijedjevi preblijeeti (preblijedjeti), prez. preblijedim, aor. preblijeeh, gl. prid. rad. preblijedio/preblijeela, gl. pril. pro. preblijeevi preblizu (pril.) preboljeti, prez. prebolim, aor. preboljeh, gl. prid. rad. prebolio/preboljela, gl. pril. pro. preboljevi prebrz, prebrza, odr. vid prebrzi prebrojati (prebrojiti), prez. prebrojim prebrojiti (prebrojati), prez. prebrojim precijediti, prez. precijedim, gl. prid. trp. precijeen precijeniti, prez. precijenim, gl. prid. trp. precijenjen precijepiti, prez. precijepim, gl. prid. trp. precijepljen preati (prijeati), prez. pream preica preka, dat. jed. preki, gen. mn. preaka/preki

preeranost (pretjeranost), preeranosti, instr. preeranou/preeranosti preerati (pretjerati), prez. preeram

gen.

jed. jed.

preerivati (pretjerivati), prez. preerujem, gl. pril. sad. preerujui, gl. im. preerivanje prei, prez. preem, aor. preoh, gl. prid. sad. preao/prela, gl. pril. pro. preavi preutati, prez. preutim pred. (skr. predlog/prijedlog) predah, nom. mn. predasi predak, gen. jed. pretka, nom. mn. preci, gen. mn. predaka predanost, gen. jed. predanosti, instr. jed. predanou/predanosti predgrae, gen. jed. predgraa, instr. jed. predgraem predio, gen. jed. predjela predistorija predistorijski predjelni predlog (prijedlog), nom. mn. predlozi predloak, gen. jed. predloka, predloci, gen. mn. predloaka predloiti, predloen prez. predloim, gl. nom. prid. instr. mn. trp. jed.

prednost, gen. jed. prednou/ prednosti prednjonepani

prednosti,

predosjeaj (predoeaj), gen. jed. predosjeaja, instr. jed. predosjeajem predosjeati (predoeati), prez. predosjeam, gl. pril. sad. predosjeajui, gl. im. predosjeanje predosjetiti (predoetiti), prez. predosjetim, predoeati (predosjeati), prez. predoeam, gl. pril. sad. predoeajui, gl. im. predoeanje predoetiti (predosjetiti), prez. predoetim predradnica, vok. jed. predradnice predradniin

224

predradnik, vok. jed. predradnie, nom. mn. predradnici predratni predsjednica predsjednice (predednica), vok. jed.

predverernji predvidjeti (predvieti), prez. predvidim, aor. predvidjeh, gl. prid. rad. predvidio/predvidjela, gl. pril. pro. predvidjevi predvieti (predvidjeti), prez. predvidim, aor. predvieh, gl. prid. rad. predvidio/predviela, gl. pril. pro. predvievi

predsjedniin (prededniin) predsjedniki (prededniki) predsjednik (predednik), vok. predsjednie, nom. mn. predsjednici jed.

predvodnik, vok. jed. predvodnie, nom. mn. predvodnici predvojiti, prez. predvojim predznak, nom. mn. predznaci preanji prefiks pregalac, gen. jed. pregaoca, vok. jed. pregaoe, gen. mn. pregalaca pregalatvo, gen. jed. pregalatva, gen. mn. pregalatava/pregalatva pregaoev pregib pregladnjelost, gen. jed. pregladnjelosti, instr. jed. pregladnjelou/pregladnjelosti pregladnjeti, prez. pregladnim, aor. pregladnjeh, gl. prid. rad. pregladnio/pregladnjela, gl. pril. pro. pregladnjevi pregled pregledati, prez. pregledam pregon (prijegon) pregor (prijegor) pregorijevati, prez. pregorijevam, gl. pril. sad. pregorijevajui, gl. im. pregorijevanje pregorjeti, prez. pregorim, aor. pregorjeh, gl. prid. rad. pregorio/ pregorjela, gl. pril. pro. pregorjevi pregradak, gen. jed. pregratka, nom. mn. pregraci, gen. mn. pregradaka pregristi, prez. pregrizem, aor. pregrizoh, gl. prid. rad. pregrizao/pregrizla, gl. pril. pro. pregrizavi pregrt, gen. jed. pregru/pregrsti prehlada
225

predsjednitvo (predednitvo), gen. jed. predsjednitva, gen. mn. predsjednitava/ predsjednitva predskazati, prez. predskaem, imper. predskai predstava predstavnik, vok. jed. predstavnie, nom. mn. predstavnici predstavnitvo, gen. jed. predstavnitva, gen. mn. predstavnitava/predstavnitva predkolski predednica predednice (predsjednica), vok. jed.

prededniin (predsjedniin) prededniki (predsjedniki) predednik (predsjednik), predednie, nom. mn. predednici vok. jed.

predednitvo (predsjednitvo), gen. jed. predednitva, gen. mn. predednitava/ predednitva predtakmienje, gen. jed. predtakmienja, instr. jed. predtakmienjem predturski preduzee, gen. jed. preduzea, instr. jed. preduzeem preduzeti, prez. preduzmem, imper. preduzmi preduzetnik, vok. jed. preduzetnie, nom. mn. preduzetnici preduzima, vok. jed. preduzimau, instr. jed. preduzimaem predvee (pril.) predveerje, gen. jed. predveerja, instr. jed. predveerjem

pregrti,

instr.

jed.

prehladiti, prehlaen prehrana

prez.

prehladim,

gl.

prid.

trp.

prelijetati, prez. prelijeem, imper. prelijei, gl. pril. sad. prelijetajui, gl. im. prelijetanje preliv prelom (prijelom) preljuba preljubniki preljubnik, vok. jed. preljubnie, nom. mn. preljubnici premac, gen. jed. premca, vok. jed. preme, gen. mn. premaca premastan, premasna, odr. vid premasni premaz premijesiti, prez. premijesim, gl. prid. trp. premijeen premio, premila, odr. vid premili premjeravati, prez. premjeravam, gl. pril. sad. premjeravajui, gl. im. premjeravanje premjeriti, prez. premjerim premjetaj, gen. jed. premjetaja, instr. jed. premjetajem premjetati, prez. premjetam, gl. pril. sad. premjetajui, gl. im. premjetanje premo, gen. jed. premou/premoi premoi, instr. jed.

prehrambeni prekipjeti, prez. prekipim, aor. prekipjeh, gl. prid. rad. prekipio/prekipjela, gl. pril. pro. prekipjevi prekjue (pril.) prekjueranji preklani (pril.) preklati, prez. prekoljem preklop preklopiti, prez. preklopljen preklopim, gl. prid. trp.

prekomjeran, prekomjerna, odr. vid prekomjerni Preko Morae (top.) prekookeanski prekor (prijekor), instr. jed. prekorom prekoran (prijekoran), prekorna, odr. vid prekorni prekorijevati, prez. prekorijevam, gl. pril. sad. prekorijevajui, gl. im. prekorijevanje prekoriti, prez. prekorim prekovremeni prekrst (prijekrst) preksino (pril.) preksjutra (prekutra) (pril.) prekutra (preksjutra) prelaz (prijelaz) prelazan, prelazna, odr. vid prelazni prelazak, gen. jed. prelaska, nom. mn. prelasci, gen. mn. prelazaka preleeti (preletjeti), prez. preletim, aor. preleeh, gl. prid. rad. preletio/preleela, gl. pril. pro. preleevi preletjeti (preleeti), prez. preletim, aor. preletjeh, gl. prid. rad. preletio/preletjela, gl. pril. pro. preletjevi prelijep, prelijepa, odr. vid prelijepi

preneraziti, prez. prenerazim, gl. prid. trp. preneraen preneraenost, gen. jed. preneraenosti, instr. jed. preneraenou/preneraenosti prenijeti, prez. prenesem, aor. prenijeh, gl. prid. rad. prenio/prenijela, gl. prid. trp. prenijet/prenesen, gl. pril. pro. prenijevi prenizak, preniska, odr. vid preniski prenoini prenoite, gen. jed. prenoita, instr. jed. prenoitem prenos (prijenos) prenosilac, gen. jed. prenosioca, vok. jed. prenosioe, gen. mn. prenosilaca prenosivost, gen. jed. prenosivosti, instr. jed. prenosivou/prenosivosti
226

preoblaiti (se), prez. preoblaim (se) preobraaj, gen. jed. preobraaja, instr. jed. preobraajem Preobraenje preobui se, prez. preobuem se, aor. preobukoh se (preobue se), gl. prid. rad. preobukao se/preobukla se, gl. pril. pro. preobukavi se preobuka, dat. jed. preobuci preobuti, prez. preobuven preokret preosjetljiv (preoetljiv), preosjetljiva, odr. vid preosjetljivi preosjetljivost preosjetljivosti, preosjetljivosti preoetljivost preoetljivosti, preoetljivosti (preoetljivost), gen. jed. instr. jed. preosjetljivou/ (preosjetljivost), gen. jed. instr. jed. preoetljivou/ preobujem, gl. prid. trp.

preporuivati, prez. preporuujem, gl. pril. sad. preporuujui, gl. im. preporuivanje preporuljiv, preporuljiva, odr. vid preporuljivi preporuka, dat. jed. preporuci prepotentan, prepotentna, odr. vid prepotentni prepotentnost, gen. jed. prepotentnosti, instr. jed. prepotentnou/prepotentnosti prepravka, dat. jed. prepravki / prepravaka prepravci, gen. mn.

prepreka, dat. jed. prepreci, gen. mn. prepreka preprijeiti, prez. preprijeim, gl. prid. trp. preprijeen prepui (prepuknuti), prez. prepuknem, aor. prepukoh (prepue), gl. prid. rad. prepukao/prepukla, gl. pril. pro. prepukavi prepuknuti (prepui), prez. prepuknem, aor. prepuknuh, gl. prid. rad. prepuknuo/prepuknula, gl. pril. pro. prepuknuvi prepun, prepuna, odr. vid prepuni prerez prerija prerijski presadnica (prijesadnica) presaljati, prez. presaljam, presaljajui, gl. im. presaljanje presedan, gen. presedana presjedjeti (preeeti), prez. presjedim, aor. presjedoh, gl. prid. rad. presjedio/presjedjela, gl. pril. pro. presjedjevi presjek, nom. mn. presjeci preseljavati, prez. preseljavam, gl. pril. sad. preseljavajui, gl. im. preseljavanje preseljenje, gen. jed. preseljenja, instr. jed. preseljenjem presijecati, prez. presijecam, gl. pril. sad. presijecajui, gl. im. presijecanje presijedati, prez. presijedam, gl. pril. sad. presijedajui, gl. im. presijedanje presjesti (preesti), prez. presjednem, aor. presjedoh, gl. prid. rad. presjeo/presjela, gl. pril. pro. presjevi
227

preovladavati (preovlaivati), prez. preovladavam, gl. pril. sad. preovladavajui, gl. im. preovladavanje preovlaivati (preovladavati), prez. preovlaujem, gl. pril. sad. preovlaujui, gl. im. preovlaivanje prepei, prez. prepeem, aor. prepekoh (prepee), gl. prid. rad. prepekao/prepekla, gl. pril. pro. prepekavi prepijecati, prez. prepijeem, gl. pril. sad. prepijecajui, gl. im. prepijecanje prepirka, dat. jed. prepirci, gen. mn. prepirki prepis (prijepis) prepisati, prez. prepiem, imper. prepii prepiska, dat. jed. prepisci, gen. mn. prepiski prepjev, nom. mn. prepjevi preplet (prijeplet) prepletati (preplitati) prepona preporuiti, prez. preporuim, gl. prid. trp. preporuen

gl.

pril.

sad.

preskok, nom. mn. preskoci preskup, preskupa, odr. vid preskupi preslan, preslana, odr. vid preslani presoliti, prez. presolim, gl. prid. trp. presoljen presniji (komp. od prijesan) presresti, prez. presretem/presretnem, aor. presretoh, gl. prid. rad. presreo/presrela, gl. pril. pro. presrevi prestar, prestara, odr. vid prestari prestarjelost, gen. jed. prestarjelosti, prestarjelou/prestarjelosti instr. jed.

pretei, prez. preteknem/preteem, pretekoh (pretee), gl. prid. pretekao/pretekla, gl. pril. pro. pretekavi

aor. rad.

pretei (pretegnuti), prez. pretegnem, aor. pretegoh (pretee), gl. prid. rad. pretegao/pretegla, gl. pril. pro. pretegavi pretegnuti (pretei), prez. pretegnem, aor. pretegnuh, gl. prid. rad. pretegnuo/pretegnula, gl. pril. pro. pretegnuvi pretek, nom. mn. preteci pretencioznost, gen. jed. pretencioznosti, instr. jed. pretencioznou/pretencioznosti pretendent, gen. jed. pretendenta, gen. mn. pretendenata preticati, prez. pretiem, imper. pretii, gl. pril. sad. pretiui, gl. im. preticanje pretio, pretila, odr. vid pretili pretlji (komp. od pretio) pretjeranost (preeranost), pretjeranosti, instr. pretjeranou/pretjeranosti gen. jed. jed.

presti, prez. predem, impf. predijah, gl. pril. sad. predui, gl. prid. rad. preo/prela prestii (prestignuti), prez. prestignem, aor. prestigoh (prestie), gl. prid. rad. prestigao/prestigla, gl. pril. pro. prestigavi prestignuti (prestii), prez. prestignem, aor. prestignuh, gl. prid. rad. prestignuo/prestignula, gl. pril. pro. prestignuvi presto (prijesto), gen. jed. prestola prestolonasljednica (prijestolonasljednica), vok. jed. prestolonasljednice prestolonasljednik (prijestolonasljednik), vok. jed. prestolonasljednie, nom. mn. prestolonasljednici prestoni (prijestoni) prestonica (prijestonica) prestoniki (prijestoniki prestrog, prestroga, odr. vid prestrogi prestup (prijestup) prestupan (prijestupan), prestupna, odr. vid. prestupni presvisnuti, prez. presvisnem presvlaiti, prez. presvlaim, gl. pril. sad. presvlaei, gl. im. presvlaenje prea preno (pril.) Preeka (top.) pretea

pretjerati (preerati), prez. pretjeram pretjerivati (preerivati), prez. pretjerujem, gl. pril. sad. pretjerujui, gl. im. pretjerivanje pretplaivati, prez. pretplaujem, gl. pril. sad. pretplaujui, gl. im. pretplaivanje pretplatiti, prez. preplatiti, gl. prid. trp. pretplaen pretposljednji pretpostavljeni pretpostavka, dat. jed. pretpostavci, gen. mn. pretpostavki pretpraznini pretproli pretprologodinji pretraga, dat. jed. pretrazi pretrnuti, prez. pretrnem pretrpjeti, prez. pretrpim, aor. pretrpjeh, gl. prid. rad. pretrpio/pretrpjela, gl. pril. pro. pretrpjevi pretvoriv (pretvorljiv), pretvoriva, odr. vid pretvorivi
228

pretvorljiv (pretvoriv), pretvorljiva, odr. vid pretvorljivi pretvornost, gen. jed. pretvornosti, instr. jed. pretvornou/pretvornosti pretvrd, pretvrda, odr. vid pretvrdi preuzak, preuska, odr. vid preuski prevaga, dat. jed. prevazi prevagnuti, prez. prevagnem prevara (prijevara) prevarant, gen. prevaranata prevarantkinja prevaspitati, prez. prevaspitam prevazii, prez. prevaziem, aor. prevazioh, gl. prid. rad. prevaziao/prevazila, gl. pril. pro. prevaziavi prevazilaziti, prez. prevazilazim, gl. pril. sad. prevazilazei, gl. im. prevazilaenje previdjeti (previeti), prez. previdim, aor. previdjeh, gl. pril. rad. previdio/previdjela, gl. pril. pro. previdjevi previeti (previdjeti), prez. previdim, aor. previeh, gl. prid. sad. previdio/previela, gl. pril. pro. previevi previjan, previjana, odr. vid previjani previjanost, gen. jed. previjanosti, instr. jed. previjanou/previjenosti prevod (prijevod) prevodilac, gen. jed. prevodioca, vok. jed. prevodioe, gen. mn. prevodilaca prevodljiv, prevodljiva, odr. vid prevodljivi prevoj (prijevoj), instr. jed. prevojem prevoz (prijevoz) prevozni (prijevozni) prevoziti, prez. prevozim, gl. pril. sad. prevozei, gl. im. prevoenje prevozniki prevoznik, vok. jed. prevoznie, nom. mn. prevoznici jed. prevaranta, gen. mn.

prevreti, prez. prevrim/prevrijem, aor. prevreh, gl. prid. rad. prevreo/prevrela. gl. pril. pro. prevrevi prez. (skr. prezent) prezir preziran, prezirna, odr. vid prezirni prezirati, prez. prezirem, gl. pril. sad. prezirui, gl. im. preziranje prezreti, prez. prezrim, aor. prezreh, gl. prid. rad. prezreo/prezrela, gl. pril. pro. prezrevi preivar prevakati, prez. prevaem, imper. prevai prhnuti, prez. prhnem prialac, gen. jed. priaoca, vok. jed. priaoe, gen. mn. prialaca priesni pribiljeka, dat. jed. pribiljeci, gen. mn. pribiljeki pribjei (pribjegnuti), prez. pribjegnem, aor. pribjegoh (pribjee), gl. prid. rad. pribjegao/pribjegla, gl. pril. pro. pribjegavi pribjegnuti (pribjei), prez. pribjegnem, aor. pribjegnuh, gl. prid. rad. pribjegnuo/pribjegnula, gl. pril. pro. pribjegnuvi priest, gen. jed. prieu/priesti priesti, instr. jed.

priee, gen. jed. priea, instr. jed. prieem prierati (pritjerati), prez. prieram prierivati (pritjerivati), prez. prierujem, gl. pril. sad. prierujui, gl. im. prierivanje prii, prez. priem, aor. prioh, gl. prid. rad. priao/prila, gl. pril. pro. priavi prid. (skr. pridjev) pridijevati, prez. pridijevam, gl. pril. sad. pridijevajui, gl. im. pridijevanje pridjev pridjevski pridobiti, prez. pridobiven pridobijem, gl. prid. trp.

pridoi, prez. pridoem, aor. pridooh, gl. prid. rad. pridoao/pridola, gl. pril. pro. pridoavi
229

pridonijeti, prez. pridonesem, aor. pridonijeh, gl. prid. sad. pridonio/pridonijela, gl. pril. pro. pridonijevi pridrijemati, prez. pridrijemam pridjenuti (prienuti), prez. pridjenem prienuti (pridjenuti), prez. prienem prigluv, prigluva, odr. vid prigluvi prihvaati (prihvatati), prez. prihvaam, gl. prid. sad. prihvaajui, gl. im. prihvaanje prihvatati (prihvaati), prez. prihvatam, gl. pril. sad. prihvatajui, gl. im. prihvatanje prije (pril.) prijeac, gen. jed. prijeca, gen. mn. prijeaca prijeati, prez. prijeam prijedlog (predlog), nom. mn. prijedlozi prijegon (pregon) prijegor (pregor) prijek, prijeka, odr. vid prijeki prijeklad prijeklet prijeko (pril.) prijekor (prekor) prijekoran (prekoran), prijekorna, odr. vid prijekorni prijekrst (prekrst) prijelaz (prelaz) prijelom (prelom) prijem prijemni prijenos (prenos) prijenuti, prez. prijenem prijeplet (preplet) prijesan, prijesna, odr. vid prijesni prijeek, nom. mn. prijeeci prijesnac, gen. jed. prijesnaca prijesnica prijesno
230

prijesto (presto), gen. jed. prijestola prijestolonasljednica (prestolonasljednica), vok. jed. prijestolonasljednice prijestolonasljednik (prestolonasljednik), vok. jed. prijestolonasljednie, nom. mn. prijestolonasljednici prijestoni (prestoni) prijestonica (prestonica) prijestoniki (prestoniki) prijetiti, prez. prijetim, impf. prijeah, gl. pril. sad. prijetei prijetnja prijevara (prevara) prijevod (prevod) prijevor prijevoz (prevoz) prijevremen, prijevremena, odr. vid prijevremeni prikaiti, prez. prikaim, gl. prid. trp. prikaen prikljuiti, prikljuen prez. prikljuim, gl. prid. trp.

prikumak, gen. jed. prikumka, nom. mn. prikumci, gen. mn. prikumaka pril. (skr. prilog) prilazak, gen. jed. prilaska, nom. mn. prilasci, gen. mn. prilazaka prileeti (priletjeti), prez. priletim, aor. prileeh, gl. prid. rad. priletio/prileela, gl. pril. pro. prileevi priletjeti (prileeti), prez. priletim, aor. priletjeh, gl. prid. rad priletio/priletjela, gl. pril. pro. priletjevi prilian, prilina, odr. vid prilini prilika, dat. jed. prilici prilog, nom. mn. prilozi priloki priljepak, gen. jed. priljepka, nom. mn. priljepci, gen. mn. priljepaka priljean, priljena, odr. vid priljeni priljenost, gen. jed. priljenosti, priljenou/priljenosti instr. jed.

primai (primaknuti), prez. primaknem, aor. primakoh (primae), gl. prid. rad. primakao/primakla, gl. pril. pro. primakavi primaknuti (primai), prez. primaknem, aor. primaknuh, gl. pril. pro. primaknuvi, gl. prid. rad. primaknuo/primaknula primalac, gen. jed. primaoca, vok. jed. primaoe, gen. mn. primalaca primj. (skr. primjedba) primjeivati, prez. primjeujem, gl. pril. sad. primjeujui, gl. im. primjeivanje primjedba, gen. mn. primjedaba / primjedbi / primjedba primjenljiv (primjenjiv), primjenljiva, odr. vid primjenljivi primjenljivost, gen. jed. primjenljivosti, instr. jed. primjenljivou/primjenjivosti primjenjiv (primjenljiv), primjenjiva, odr. vid primjenjivi primjer primjerak, gen. jed. primjerka, nom. mn. primjerci, gen. mn. primjeraka primjetan, primjetna, odr. vid primjetni primjetnost, gen. jed. primjetnosti, instr. jed. primjetnou/primjetnosti primopredaja primorje, gen. jed. primorja, instr. jed. primorjem Primorje (umjesto npr. Crnogorsko primorje) prinijeti, prez. prinesem, aor. prinijeh/prinesoh, gl. prid. rad. prinio/prinijela, gl. pril. pro. prinijevi, gl. pril. trp. prinesen/prinijet pripadnik, vok. jed. pripadnie, nom. mn. pripadnici pripadnost, gen. jed. pripadnosti, pripadnou/pripadnosti pripjev pripovijedati, prez. pripovijedam, gl. pril. sad. pripovijedajui, gl. im. pripovijedanje pripovijesni pripovijest, gen. jed. pripovijesti, instr. jed. pripovijeu/pripovijesti
231

pripovijetka, dat. jed. pripovijeci/pripovijetki, gen. mn. pripovjedaka/pripovijetki prirjeni prirodnjaki prirodnjak, vok. jed. prirodnjae, nom. mn. prirodnjaci prirodnjatvo, gen. prirodnjatava/prirodnjatva mn.

prisebnost, gen. jed. prisebnosti, instr. jed. prisebnou/prisebnosti prisei (prisegnuti), prez. prisegnem, aor. prisegoh (prisee), gl. prid. rad. prisegao/prisegla, gl. pril. pro. prisegavi prisegnuti (prisei), prez. prisegnem, aor. prisegnuh, gl. prid. rad. prisegnuo/prisegnula, gl. pril. pro. prisegnuvi prislukiva, gen. jed. prislukivaa, vok. jed. prislukivau, instr. jed. prislukivaem prislukivati, prez. prislukujem, gl. pril. sad. prislukujui, gl. im. prislukivanje prismrdjeti (prismreti), prez. prismrdim, aor. prismrdjeh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrdjela, gl. pril. pro. prismrdjevi prismreti (prismrdjeti), prez. prismrdim, aor. prismreh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrela, gl. pril. pro. prismrevi prisoj, instr. jed. prisojem prispijee, prispijeem gen. jed. prispijea, instr. jed.

prispijevati, prez. prispijevam, gl. pril. sad. prispijevajui, gl. im. prispijevanje prispjelost, gen. jed. prispjelosti, instr. jed. prispjelou/prispjelosti prispjeti, prez. prispijem, aor. prispjeh, gl. prid. rad. prispio/prispjela, gl. pril. pro. prispjevi pristranak, gen. jed. pristranka, nom. mn. pristranci, gen. mn. pristranaka pristrasan, pristrasna, odr. vid pristrasni prisukati, prez. prisuem, imper. prisui prisustvo, gen. mn. prisustava/prisustva prisvojiti, prez. prisvojim, gl. prid. trp. prisvojen

instr. jed.

prit, nom. mn. pritevi pritedjeti (priteeti), prez. pritedim, aor. pritedjeh, gl. prid. rad. pritedio/pritedjela, gl. pril. pro. pritedjevi, gl. prid. trp. priteen priteeti (pritedjeti), prez. pritedim, aor. priteeh, gl. prid. rad. pritedio/priteela, gl. pril. pro. priteevi, gl. prid. trp. priteen priueti se (priutati se), prez. priutim (se), aor. priueh (se), gl. prid. rad. priutio (se)/priuela (se), gl. pril. pro. priuevi (se) priutati se (priueti se), prez. priitim (se) pritei (pritegnuti), prez. pritegnem, aor. pritegoh (pritee), gl. prid. rad. pritegao/pritegla, gl. pril. pro. pritegavi pritei (priticati), prez. priteem, aor. pritekoh (pritee), gl. prid. rad. pritekao/pritekla, gl. pril. pro. pritekavi pritegnuti (pritei), prez. pritegnem, aor. pritegnuh, gl. prid. rad. pritegnuo/pritegnula, gl. pril. pro. pritegnuvi priticati (pritei), prez. priteem, gl. pril. sad. pritiui, gl. im. priticanje pritijesniti, prez. pritijesnim, gl. prid. trp. pritijenjen pritijenjen, pritijenjena, odr. vid pritijenjeni pritijenjenost, gen. jed. pritijenjenosti, instr. jed. pritijenjenou/pritijenjenosti pritjerati (prierati), prez. pritjeram pritjerivati (prierivati), prez. pritjerujem, gl. im. pritjerivanje pritka, dat. jed. pritka/pritaka/pritki pritoka, dat. jed. pritoci privatnik, vok. jed. privatnie, nom. mn. privatnici privesti, prez. privedem, aor. privedoh, gl. prid. rad. priveo/privela, gl. pril. pro. privevi privezak, gen. jed. priveska, nom. mn. privesci, gen. mn. privezaka privezati, prez. priveem, imper. privei privii (priviknuti), prez. priviknem, aor. privikoh (privie), gl. prid. rad. privikao/privikla, gl. pril. pro. privikavi
232

privid priviati, prez. priviam, gl. pril. sad. priviajui, gl. im. privianje priviknuti (privii), prez. priviknem, aor. priviknuh, gl. prid. rad. priviknuo/priviknula, gl. pril. pro. priviknuvi privilegija privlanost, gen. jed. privlanosti, instr. jed. privlanou/privlanosti privoljeti, prez. privolim, aor. privoljeh, gl. prid. rad. privolio/privoljela, gl. pril. pro. privoljevi privrednica, vok. jed. privrednice privrednik, vok. jed. privrednie, nom. mn. privrednici privremen, privremena, odr. vid privremeni privrijediti, prez. privrijedim, gl. prid. trp. privrijeen pr. n. e. (skr. prije nove ere) probisvijet procenat, gen. jed. procenta, gen. mn. procenata procijediti, prez. procijedim, gl. prid. trp. procijeen procijeniti, prez. procijenim, gl. prid. trp. procijenjen procijep (procjep) procjena procjep (procijep) proerati (protjerati), prez. proeram proerivati (protjerivati), prez. proeram, gl. pril. sad. proerujui, gl. im. proerivanje prodavnica prodo, gen. jed. prodola prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl. prid. rad. prodro/prodrla, gl. pril. pro. prodrijevi/prodrvi produbiti (produpsti), prez. produbim, gl. prid. trp. produbljen produkcija produkt, gen. jed. produkta, gen. mn. produkata

pritki,

gen.

mn.

produpsti (produbiti), prez. produbem, aor. produboh, gl. prid. rad. produbao/produbla, gl. pril. pro. produbavi produavati (produivati), gl. produavajui, gl. im. produavanje pril. sad.

promijeniti, prez. promijenim, gl. prid. trp. promijenjen promijeati, prez. promijeam promiljeti, prez. promilim, aor. promiljeh, gl. prid. rad. promilio/promiljela, gl. pril. pro. promiljevi promjenljiv, promjenljiva, odr. vid promjenljivi promjenljivost, gen. jed. promjenljivosti, instr. jed. promjenljivou/promjenljivosti pronii (proniknuti), prez. proniknem, aor. pronikoh (pronie), gl. prid. rad. pronikao/pronikla, gl. pril. pro. pronikavi proniknuti (pronii), prez. proniknem, aor. proniknuh, gl. prid. rad. proniknuo/proniknula, gl. pril. pro. proniknuvi propovijed, gen. jed. propovijedi, instr. jed. propovijeu/propovijedi propovijedati, prez. propovijedam, gl. pril. sad. propovijedajui, gl. im. propovijedanje propovijediti, prez. propovijedim propovijedni propovjedaonica propovjednik, vok. jed. propovjednie, nom. mn. propovjednici prorati, prez. proram prorijediti, prez. prorijedim, gl. prid. trp. prorijeen prorijeenost, gen. jed. prorijeenosti, instr. jed. prorijeenou/prorijeenosti prorjeivati, prez. prorjeujem, gl. pril. sad. prorjeujui, gl. im. prorjeivanje proroica, vok. jed. proroice proroiin prorok, vok. jed. proroe, nom. mn. proroci prosac, gen. jed. prosca, vok. jed. proe, gen. mn. prosaca prosidba, gen. mn. prosidbi/prosidba prosijecati, prez. prosijecam, gl. pril. sad. prosijecajui, gl. im. prosijecanje prosijed, prosijeda, odr. vid prosijedi prosijek, nom. mn. prosijeci
233

produetak, gen. jed. produetka, nom. mn. produeci, gen. mn. produetaka produivati (produavati), gl. produujui, gl. im. produivanje profesorica, vok. jed. profesorice profesoriin progorjeti, prez. progorim, aor. progorjeh, gl. prid. rad. progorio/progorjela, gl. pril. sad. progorjevi proja projekat (projekt), gen. jed. projekta, gen. mn. projekata projekt (projekat), gen. jed. projekta, gen. mn. projekata projektant, gen. jed. projektanta, gen. mn. projektanata projektantski prokleti, prez. prokunem, imper. prokuni prokletstvo, gen. mn. prokletstava/prokletstva prokuvati, prez. prokuvam proleeti (proletjeti), prez. proletim, aor. proleeh, gl. prid. rad. proletio/proleela, gl. pril. pro. proleevi proletjeti (proleeti), prez. proletim, aor. proletjeh, gl. prid. rad. proletio/proletjela, gl. pril. pro. proletjevi prolijetati, prez. prolijeem, prolijeui, gl. im. prolijetanje gl. pril. sad. pril. sad.

prolijevati (prolivati), prez. prolijevam, gl. pril. sad. prolijevajui, gl. im. prolijevanje prolivati (prolijevati), prez. prolivam, gl. pril. sad. prolivajui, gl. im. prolivanje proljeni proljetos (pril.) proljetonji

prosjak, vok. jed. prosjae. nom. mn. prosjaci prosjean, prosjena, odr. vid prosjeni prosjek, nom. mn. prosjeci proslijediti, prez. proslijedim, gl. prid. trp. proslijeen prosljeivati, prez. prosljeujem, gl. pril. sad. prosljeujui, gl. im. prosljeivanje prospekat (prospekt), gen. jed. prospekta, gen. mn. prospekata prospekt (prospekat), gen. jed. prospekta, gen. mn. prospekata prostodunost, gen. jed. prostodunosti, instr. jed. prostodunou/prostodunosti prostrel (prostrijel) prostrijel (prostrel) prostrijeliti, prez. prostrijelim, gl. prid. trp. prostrijeljen prostrijeti, prez. prostrem, aor. prostrijeh, gl. prid. rad. prostro/prostrla, gl. pril. pro. prostrijevi/prostrvi prosuv, prosuva, odr. vid prosuvi prosvjeenje, gen. jed. prosvjeenja, instr. jed. prosvjeenjem prosvjeivati, prez. prosvjeujem, gl. pril. sad. prosvjeujui, gl. im. prosvjeivanje prosvjeta prosvjetar, vok. jed. prosvjetaru/prosvjetare, instr. jed. prosvjetarom/prosvjetarem prosvjetitelj, vok. jed. prosvjetitelju, instr. jed. prosvjetiteljem prosvjetiteljka, dat. jed. prosvjetiteljki, gen. mn. prosvjetiteljki prosvjetiteljstvo, gen. mn. prosvjetiteljstava/ prosvjetiteljstva prosvjetni prologodinji prolost, gen. jed. prolosti, instr. jed. prolou/ prolosti pronja, gen. mn. pronja/pronji protein
234

protekcionist protekcionista protekcionista protekcioniste

(protekcionista), (protekcionist),

gen. gen.

jed. jed.

protekcionistkinja protekcionizam, gen. jed. protekcionizma, gen. mn. protekcionizama protestni protivdokaz protivmjera protivnapad protivnik, protivnici protivotrov protivprirodan, protivprirodni protivreformacija protivrjean (protivurjean), protivrjena, odr. vid protivrjeni protivrjeiti (protivurjeiti), prez. protivrjeim protivudar protivurjean (protivrjean), protivurjena, odr. vid protivurjeni protivurjeiti protivurjeim (protivrjeiti), prez. protivprirodna, odr. vid vok. jed. protivnie, nom. mn.

protivusluga, dat. jed. protivusluzi protivvrijednost, gen. jed. protivvtijednosti, instr. jed. protivvrijednou/protivvrijednosti protivzakonit, protivzakoniti protivtzakonita, odr. vid

protjerati (proerati), prez. protjeram protjerivati (proerivati), prez. protjerujem, gl. pril. sad. protjerujui, gl. im. protjerivanje protuva prouzrokovati, prez. prouzrokujem providjeti se (provieti se), prez. prividim se, aor. prividjeh se, gl. prid. rad. prividio se/prividjela se, gl. pril. pro. prividjevi se

provieti se (providjeti se), prez. providim se, aor. provieh se, gl. prid. rad. providio se/proviela se, gl. pril. pro. provievi se provijati, prez. provijem provijavati, prez. provijavam, gl. pril. sad. provijavajui, gl. im. provijavanje provokacija provokator, vok. jed. provokatore, instr. jed. provokatorom provreti (provrtjeti), prez. provrtim, aor. provreh, gl. prid. rad. provrtio/provrela, gl. pril. pro. provrevi provreti, prez. provrim provrtjeti (provreti), prez. provrtim, aor. provrtjeh, gl. prid. rad. provrtio/provrtjela, gl. pril. pro. provrtjevi prozainost, gen. jed. prozainosti, instr. jed. prozainou/prozainosti prozaik, vok. jed. prozaie, nom. mn. prozaici prozaist (prozaista), gen. jed. prozaista prozaista (prozaist), gen. jed. prozaiste prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl. prid. rad. prodro/prodrla, gl. pril. pro. prodrijevi/prodrvi prsluk, nom. mn. prsluci prsa (mn. sr. r.), dat. prsima prvak, gen. jed. prvaka, vok. jed. prvae, nom. mn. prvaci prvenstvo, gen. mn. prvenstava/prvenstva prvi Prvi balkanski rat Prvi maj Prvi svjetski rat prvijenac, gen. jed. prvijenca, vok. jed. prvijene, gen. mn. prvijenaca prvijenstvo, gen. mn. prvijenstava/prvijenstva prvoborac, gen. jed. prvoborca, prvobore, gen. mn. prvoboraca vok. jed.

prvomajski prvoroeni prvorotka, dat. jed. prvorotki, gen. mn. prvorotki prvosvjetenik, vok. jed. prvosvjetenie, nom. mn. prvosvjetenici P. S. (skr. lat. post scriptum - poslije napisanog) psalam, gen. jed. psalma, gen. mn. psalama Pseudo-Aristotel psihoanalitiar, vok. jed. psihoanalitiaru/ psihoanalitiare, instr. jed. psihoanalitiarom/ psihoanalitiarem psihoanalitiki psihoanaliza psiholog, vok. jed. psiholoe, nom. mn. psiholozi psiholoki psiholokinja psihopat (psihopata), gen. jed. psihopata psihopata (psihopat), gen. jed. psihopate psihoza psovati, prez. psujem, imper. psuj, gl. pril. sad. psujui, gl. im. psovanje psovka, dat. jed. psovci/psovki, gen. mn. psovki penica penini peninjak, nom. mn. peninjaci Pt (skr. platina) ptica ptiiji (ptiji) ptiji (ptiiji) PTT (skr. pota, telegraf i telefon) pubilicistika, dat. jed. publicistici publicist (publicista), gen. jed. publicista publicista (publicist), gen. jed. publiciste publicistiki publicistkinja pu, instr. jed. puem, nom. mn. puevi

prvoklasnost, gen. jed. prvoklasnosti, instr. jed. prvoklasnou/prvoklasnosti

235

pui (puknuti), prez. puknem, aor. pukoh (pue), gl. prid. rad. pukao/pukla, gl. pril. pro. pukavi puiti, prez. puim puding, nom. mn. pudinzi puk, vok. jed. pue, nom. mn. pukovi puknuti (pui), prez. puknem, aor. puknuh, gl. prid. rad. puknuo/puknula, gl. pril. pro. puknuvi puls punkt, gen. jed. punkta, nom. mn. punktovi, gen. mn. punktova punoglavac, gen. jed. punoglavca, vok. jed. punoglave, gen. mn. punoglavaca punokrvan, punokrvna, odr. vid punokrvni punokrvnost, gen. jed. punokrvnosti, instr. jed. punokrvnou/punokrvnosti punoljetan, punoljetna, odr. vid punoljetni punoljetnica, vok. jed. punoljetnice punoljetniin punoljetniki punoljetnik, vok. jed. punoljetnie, nom. mn. punoljetnici punoljetstvo, gen. punoljetstava/punoljetstva mn.

pustolovina pustolovka, dat. jed. pustolovki, gen. mn. pustolovki puani puionica puka, dat. jed. puci/puki, gen. mn. puaka putniin putopisac, gen. jed. putopisca, vok. jed. putopie, gen. mn. putopisaca puvati, prez. puvam R r. (skr. razred) rabat, gen. jed. rabata rabotati, prez. rabotam, gl. pril. sad. rabotajui, gl. im. rabotanje rabotnica, vok. jed. rabotnice rabotniin rabotnik, vok. jed. rabotnie, nom. mn. rabotnici racija racionalan, racionalna, odr. vid racionalni racionalist (racionalista), gen. jed. racionalista racionalista (racionalist), gen. jed. racionaliste racionalistiki racionalistkinja racionalizam, gen. jed. racionalizma, gen. mn. racionalizama raunaljka, dat. jed. raunaljki/raunaljci, gen. mn. raunaljki raunovodstvo, raunovodstva raunovoa radijator, instr. jed. radijatorom radije (pril.) radijum radijus radikalan, radikalna, odr. vid radikalni
236

punomoje, gen. jed. punomoja, instr. jed. punomojem punomonik, vok. jed. punomonie, nom. mn. punomonici punomostvo, gen. punomostava/punomostva pupak, gen. jed. pupka, nom. mn. pupkovi pupan, pupana, odr. vid pupani purist (purista), gen. jed. purista purista (purist), gen. jed. puriste pustinjaki pustinjak, pustinjaci pustolov vok. jed. pustinjae, nom. mn. mn.

gen.

mn.

raunovodstava/

pustinjatvo, gen. mn. pustinjatava/pustinjatva

radinost, gen. jed. radinosti, instr. jed. radinou/ radinosti radio, gen. jed. radija, instr. jed. radiom, nom. mn. radiji radioaktivan, radioaktivna, odr. vid radioaktivni radioaktivnost, gen. jed. radioaktivnosti, instr. jed. radioaktivnou/radioaktivnosti radioamater, vok. jed. radioamateru, instr. jed. radioamaterom radioaparat Radio Crne Gore radiodifuzija radiodrama radiokomentator, vok. jed. radiokomentatore, instr. jed. radiokomentatorom radiologija radioloki radionica radiopredajnik, nom. mn. radiopredajnici radioprenos (radioprijenos) radioprijemnik, nom. mn. radioprijemnici radioprijenos (radioprenos) radiostanica radiotelevizija radnica, vok. jed. radnice radniin radniki radnik, vok. jed. radnie, nom. mn. radnici radosnica radost, gen. jed. radosti, instr. jed. radou/radosti radostan, radosna, odr. vid radosni raati, prez. raam, gl. pril. sad. raajui, gl. im. raanje raga, dat. jed. ragi rak rana ranac, gen. jed. ranca, gen. mn. ranaca rang lista
237

ranilac, gen. jed. ranioca, vok. jed. ranioe, gen. mn. ranilaca ranoranilac, gen. jed. ranoranioca, vok. jed. ranoranioe, gen. mn. ranoranilaca ranoranilaki ranjenik, vok. jed. ranjenie, nom. mn. ranjenici ranjiv, ranjiva, odr. vid ranjivi rascijepanost, gen. jed. rascijepanosti, instr. jed. rascijepanou/rascijepanosti rascijepati, prez. rascijepam, gl. prid. trp. rascijepan rascijepiti, rascijepljen prez. rascijepim, gl. prid. trp.

rascijepljenost, gen. jed. rascijepljenosti, instr. jed. rascijepljenou/rascijepljenosti rascjepkanost rascjepkanosti, rascjepkanosti (raepkanost), gen. jed. instr. jed. rascjepkanou/

rasjeckati (raeckati), prez. rasjeckam, gl. prid. trp. rasjeckan rasjei (raei), prez. rasijeem, aor. rasjekoh (rasijee), gl. prid. rad. rasjekao/rasjekla, gl. pril. pro. rasjekavi rasedlati, prez. rasedlam rasformirati, prez. rasformiram rashod rashodovati, prez. rashodujem rasijavati, prez. rasijavam, rasijavajui, gl. im. rasijavanje rasijati, prez. rasijem rasipati, prez. rasipam, gl. pril. sad. rasipajui, gl. im. rasipanje rasist (rasista), gen. jed. rasista rasista (rasist), gen. jed. rasiste rasistiki rasistkinja raskalaan, raskalana, odr. vid raskalani raskalanost, gen. jed. raskalanosti, instr. jed. raskalanou/raskalanosti gl. pril. sad.

raskisjeliti (raskieliti), prez. raskisjelim, gl. prid. trp. raskisjeljen raskieliti (raskisjeliti), prez. raskielim, gl. prid. trp. raskieljen raskol, gen. jed. raskola raskopavati, prez. raskopavam, gl. pril. sad. raskopavajui, gl. im. raskopavanje rasko, gen. jed. raskoju/raskoi raskraviti, raskravljen raskrsnica raskre, gen. jed. raskra, instr. jed. raskrem raskuiti, prez. raskuim, gl. prid. trp. raskuen raskuvati, prez. raskuvam, gl. prid. trp. raskuvan raso, gen. jed. rasoli, instr. jed. raspolju/rasoli raspar rasparati, prez. rasparam raspasati, prez. raspaem, imper. raspai raspee, gen. jed. raspea, instr. jed. raspeem raspeti (razapeti), prez. raspnem, aor. raspeh, gl. prid. rad. raspeo/raspela, gl. pril. pro. raspevi raspikua raspisati, prez. raspiem, imper. raspii raspjevati (se), prez. raspjevam (se) rasplakati, prez. rasplaem, imper. rasplai rasplameti (rasplamtjeti), prez. rasplamtim, aor. rasplameh, gl. prid. rad. rasplamtio/rasplamela, gl. pril. pro. rasplamevi rasplamsati, prez. rasplamsam rasplamtjeti (rasplameti), prez. rasplamtim, aor. rasmpamtjeh, gl. prid. rad. rasplamtio/rasplamtjela, gl. pril. pro. rasplamtjevi rasplesti, prez. raspletem, aor. raspletoh, gl. prid. rad. raspleo/rasplela, gl. pril. pro. rasplevi rasplet raspodijeliti, prez. raspodijelim, gl. prid. trp. raspodijeljen
238

raspodjela, gen. mn. raspodjela raspoloiv (raspololjiv), raspoloiva, odr. vid raspoloivi raspololjiv (raspoloiv), raspololjiva, odr. vid raspololjivi raspredati, prez. raspredam, gl. pril. raspredajui, gl. im. raspredanje sad.

raskoi, gl.

instr. prid.

jed. trp.

prez.

raskravim,

rasprei (raspregnuti), prez. raspregnem, aor. raspregoh (raspree), gl. prid. rad. raspregao/raspregla, gl. pril. pro. raspregavi raspregnuti (rasprei), prez. raspregnem, aor. raspregnuh, gl. prid. rad. raspregnuo/raspregnula, gl. pril. pro. raspregnuvi raspresti, prez. raspredem, gl. prid. raspreo/rasprela, gl. pril. pro. rasprevi rasprezati, prez. raspreem, raspreui, gl. im. rasprezanje gl. pril. rad. sad.

rasprostirati, prez. rasprostirem, gl. pril. sad. rasprostirui, gl. im. rasprostiranje rasprostrijeti, prez. rasprostrem, aor. rasprostrijeh, gl. prid. rad. rasprostro/rasprostrla, gl. pril. pro. rasprostrijevi/rastrostrvi raspusni raspusnica, vok. jed. raspusnice raspusniin raspusniki raspusnik, vok. jed. raspusnie, nom. mn. raspusnici raspusnost, gen. jed. raspusnosti, instr. jed. raspusnou/raspusnosti raspust rasputenica, vok. jed. rasputenice rasputeniin rasputenik, vok. jed. rasputenie, nom. mn. rasputenici rasputenost, gen. jed. rasputenosti, instr. jed. rasputenou/rasputenosti raspuvati, prez. raspuvam rastanak, gen. jed. rastanka, nom. mn. rastanci, gen. mn. rastanaka

rastegljaj, gen. rastegljajem

jed.

rastegljaja,

instr.

jed.

raeretati se, prez. raeretam se raerivati (rastjerivati), prez. raerujem, gl. pril. sad. raerujui, gl. im. raerivanje rata (rije.) raeckati (rasjeckati), prez. raeckam raei (rasjei), prez. rasijeem, aor. raekoh (rasijee), gl. prid. rad. raekao/raekla, gl. pril. pro. raekavi Ravijojla ravnomjeran, ravnomjerna, odr. vid ravnomjerni ravnomjernost, gen. jed. ravnomjernosti, instr. jed. ravnomjernou/ravnomjernosti ravnopravan, ravnopravna, odr. vid ravnopravni ravnopravnost, gen. jed. ravnopravnosti, instr. jed. ravopravnou/ravnopravnosti Ravno Selo (top.) razabirati, prez. razabiram, razabirajui, gl. im. razabiranje gl. pril. sad.

rastjerati (raerati), prez. rastjeram rastjerivati (raerivati), prez. rastjerujem, gl. pril. sad. rastjerujui, gl. im. rastjerivanje rastri (rastrgnuti), prez. rastrgnem, aor. rastrgoh (rastre), gl. pri. rad. rastrgao/rastrgla, gl. pril. pro. rastrgavi rastresti, prez. rastresem, aor. rastresoh, gl. prid. rad. rastresao/rastresla, gl. pril. pro. rastresavi rastrgnuti (rastri), prez. rastrgnem, aor. rastrgnuh, gl. prid. rad. rastrgnuo/rastrgnula, gl. pril. pro. rastrgnuvi rastrijebiti, prez. rastrijebim, gl. prid. trp. rastrijebljen rastrijezniti, prez. rastrijeznim, gl. prid. trp. rastrijenjen rasturati, prez. rasturam, gl. pril. sad. rasturajui, gl. im. rasturanje rasuditi, prez. rasudim, gl. prid. trp. rasuen rasukati, prez. rasuem, imper. rasui rasulo rasvijetliti, prez. rasvijetlim, gl. prid. trp. rasvijetljen, gl. im. rasvjetljenje rasvjeta, gen. mn. rasvjeta rasvjetljenje, gen. jed. rasvjetljenja, instr. jed. rasvjetljenjem rasvjetni raepiti, prez. raepim, gl. prid. trp. raepljen raeprkati, prez. raeprkam raeati, prez. raeem, imper. raei raiavati, prez. raiavam, gl. pril. sad. raiavajui, gl. im. raiavanje raistiti, prez. raistim, gl. prid. trp. raien ralaniti, prez. ralanim, gl. prid. trp. ralanjen ralanjivati, prez. ralanjujem, gl. pril. sad. ralanjujui, gl. im. ralanjivanje raepkanost (rascjepkanost), raepkanosti, instr. raepkanou/raepkanosti raerati (rastjerati), prez. raeram
239

razabrati, prez. razaberem, imper. razaberi razapeti (raspeti), prez. razapnem, imper. razapni razasijati, prez. razasijam razastrijeti, prez. razastrem, aor. rastrijeh, gl. prid. rad. razastro/razastrla, gl. prid. trp. razastrt, gl. pril. pro. razastrijevi /razastrvi razasuti, prez. razaspem, imper. razaspi razbjei se (razbjegnuti se), prez. razbjegnem se, aor. razbjegoh se (razbjee se), gl. prid. rad. razbjegao se/ razbjegla se, gl. pril. pro. razbjegavi se razbjegnuti se (razbjei se), prez. razbjegnem se, aor. razbjegnuh se, gl. prid. rad. razbjegnuo se/razbjegnula se, gl. pril. pro. razbjegnuvi se razbojnik, vok. jed. razbojnie, nom. mn. razbojnici razbojnitvo, gen. razbojnitava/razbojnitva mn.

gen.

jed. jed.

razbolijevati se, prez. razbolijevam se, gl. pril. sad. razbolijevajui se, gl. im. razbolijevanje

razboljeti se, prez. razbolim se, aor. razboljeh se, gl. prid. rad. razbolio se/razboljela se, gl. pril. pro. razboljevi se razboritost, gen. jed. razboritosti, instr. jed. razboritou/razboritosti razdijeliti, prez. razdijelim, gl. prid. trp. razdijeljen razdijeljenost, gen. jed. razdijeljenosti, instr. jed. razdijeljenou/razdijeljenosti razdio, gen. jed. razdjela razdjeljak, gen. jed. razdjeljka, nom. mn. razdjeljci, gen. mn. razdjeljaka razdjeljiv, razdjeljiva, odr. vid razdjeljivi razdjeljivost, gen. jed. razdjeljivosti, instr. jed. razdjeljivou/razdjeljivosti razdrijeiti, prez. razdrijeim, gl. prid. trp. razdrijeen razdrijeti, prez. razdrem, imper. razdri, aor. razdrijeh, gl. prid. rad. razdro/razdrla, gl. pril. pro. razdrijevi razduvati, prez. razduvam razgnjeiti, prez. razgnjeim, gl. prid. trp. razgnjeen razgnjeviti se, prez. razgnjevim se, gl. prid. trp. razgnjevljen razgolienost, gen. jed. razgolienosti, instr. jed. razgolienou/razgolienosti razgorijevati se, prez. razgorijevam se, gl. pril. sad. razgorijevajui se, gl. im. razgorijevanje razgorjeti se, prez. razgorim se, aor. razgorjeh se, gl. prid. rad. razgorio se/razgorjela se, gl. pril. pro. razgorjevi se razgovjetan, razgovjetna, odr. vid razgovjetni razgrtati, prez. razgrem, imper. razgri, gl. pril. sad. razgrui, gl. im. razgrtanje razleeti se (razletjeti se), prez. razletim se, aor. razleeh se, gl. prid. rad. razletio se/razleela se, gl. pril. pro. razleevi se razletjeti se (razleeti se), prez. razletim se, aor. razletjeh se, gl. prid. rad. razletio se/razletjela se, gl. pril. pro. razletjevi se razliitost, gen. jed. razliitosti, razliitou/razliitosti instr. jed.

razlijetati se, prez. razlijeem se, imper. razlijei se, gl. pril. sad. razlijeui se, gl. im. razlijetanje razlika, dat. jed. razlici razlomak, gen. jed. razlomka, nom. mn. razlomci, gen. mn. razlomaka razljutiti se, prez. razljutim se, gl. prid. trp. razljuen razmai (razmaknuti), prez. razmaknem, aor. razmakoh (razmae), gl. prid. rad. razmakao/razmakla, gl. pril. pro. razmakavi razmaknuti (razmai), prez. razmaknem, aor. razmaknuh, gl. prid. rad. razmaknuo/razmaknula, gl. pril. pro. razmaknuvi razmaenost, gen. jed. razmaenosti, instr. jed. razmaenou/razmaenosti razmetati se, prez. razmeem se, imper. razmei se, gl. pril. sad. razmeui se, gl. im. razmetanje razmetljivost, gen. jed. razmetjivosti, instr. jed. razmetljivou/razmetljivosti razmiljeti, prez. razmilim, aor. razmiljeh, gl. prid. rad. razmilio/razmiljela, gl. pril. pro. razmiljevi razmirica razmjer, instr. jed. razmjerom raznijeti, prez. raznesem, aor. raznijeh, gl. prid. rad. raznio/raznijela, gl. pril. trp. raznesen /raznijet, gl. pril. pro. raznijevi raznolikost, gen. jed. raznolikosti, instr. jed. raznolikou/raznolikosti raznovrsnost, gen. jed. raznovrsnosti, instr. jed. raznovrsnou/raznovrsnosti raznovrstan, raznovrsna, odr. vid raznovrsni raznjeenost, gen. jed. raznjeenosti, instr. jed. raznjeenou/raznjeenosti raznjeiti se, prez. raznjeim se razoarenje, gen. jed. razoarenja, instr. jed. razoarenjem razrijediti, prez. razrijedim, razrijeen, gl. im. razrjeenje gl. prid. trp.

razrijeenost, gen. jed. razrijeenosti, instr. jed. razrijeenou/razrijeenosti razrijeiti, prez. razrijeim, gl. prid. trp. razrijeen
240

razrjediv (razrjedljiv), razrjediva, odr. vid razrjedivi razrjedljiv (razrjediv), razrjedljiva, odr. vid razrjedljivi razrjeenje, gen. jed. razrjeenja, instr. jed. razrjeenjem razrjeivanje, gen. jed. razrjeivanja, instr. jed. razrjeivanjem razrjeivati, prez. razrjeujem, gl. pril. sad. razrjeujui, gl. im. razrjeivanje razrjeavati, prez. razrjeavam, gl. pril. sad. razrjeavajui, gl. im. razrjeavanje razrjeenje, gen. jed. razrjeenja, instr. jed. razrjeenjem razrjeiv, razrjeiva, odr. vid razrjeivi razrjeivost, gen. jed. razrjeivosti, instr. jed. razrjeivou/razrjeivosti razrokost, gen. jed. razrokou/razrokosti razrokosti, instr. jed.

razvri (razvrgnuti), prez. razvrgnem, aor. razvrgoh (razvre), gl. prid. rad. razvrgao/razvrgla, gl. pril. pro. razvrgavi razvrgnuti (razvri), prez. razvrgnem, aor. razvrgnuh, gl. prid. rad. razvrgnuo/razvrgnula, gl. pril. pro. razvrgnuvi razvrtjeti (razvreti), prez. razvrtim, aor. razvrtjeh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrtjela, gl. pril. pro. razvrtjevi raaliti se, prez. raalim se raalostiti se, prez. raalostim se raariti, prez. raarim, gl. prid. trp. raaren raeniti (se), prez. raenim (se), gl. prid. trp. raenjen raestiti se, prez. raestim se ra rav, rava, odr. vid ravi rati, prez. ram, gl. pril. sad. rajui, gl. im. ranje realist (realista), gen. jed. realista realista (realist), gen. jed. realiste realistinost, gen. jed. realistinosti, instr. jed. realistinou/realistinosti realistkinja realizam, gen. jed. realizma, gen. mn. realizama realnost, gen. jed. realnou/realnosti realnosti, instr. jed.

razuenost, gen. jed. razuenosti, instr. jed. razuenou/razruenosti razumijevati, prez. razumijevam, gl. pril. sad. razumijevajui, gl. im. razumijevanje razumjeti, prez. razumijem, aor. razumjeh, gl. prid. rad. razumio/razumjela, gl. pril. pro. razumjevi razvesti se, prez. razvedem se, aor. razvedoh se, gl. prid. rad. razveo se/razvela se, gl. pril. pro. razvevi se razvlastiti, razvlaen razvrat razvratnica, vok. jed. razvratnice razvratniin razvratniki razvratnik, vok. jed. razvratnie, nom. mn. razvratnici razvreti (razvrtjeti), prez. razvrtim, aor. razvreh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrela, gl. pril. pro. razvrevi prez. razvlastim, gl. prid. trp.

rei, prez. reem/reknem, aor. rekoh (ree), imper. reci, gl. prid. rad. rekao/rekla, gl. pril. pro. rekavi re. (skr. reenica) redak, gen. jed. retka, nom. mn. reci, nom. mn. redaka redakcija red. br. (skr. redni broj) redosljed reformacija reformator, vok. jed. reformatore, instr. jed. reformatorom

241

reformatorka, dat. jed. reformatorki, gen. mn. reformatorki reisul-ulema region rekapitulacija rekla-kazala rekreacija rekreacijski (rekreacioni) rekreacioni (rekreacijski) rekvijem remekdjelo rendgen rendgenolog, vok. jed. rendgenoloe, nom. mn. rendgenolozi rendgenologija rendgenoloki rendgenolokinja rendgenski renesansa (istor.) renome, gen. jed. renomea, nom. mn. renomei Rentgen (vlast. ime) rentgen (med. aparat) reon replika, dat. jed. replici reporter, vok. reporterom reporterka, reporterki dat. jed. jed. reporteru, reporterki, instr. gen. jed. mn.

respektovati, prez. respektujem, gl. pril. sad. respektujui, gl. im. respektovanje restauracija restaurator, vok. jed. restauratore, instr. jed. restauratorom reetka, dat. jed. reetki, gen. mn. reetki/reetaka reo, gen. jed. reoa, nom. mn. reoi retor (govornik), vok. jed. retore, instr. jed. retorom revizija revnost, gen. jed. revnou/revnosti revnosti, instr. jed.

revnostan, revnosna, odr. vid revnosni revolucionar, vok. revolucionaru/revolucionare, instr. revolucionarom/revolucionarem jed. jed.

rezervisanost, gen. jed. rezervisanosti, instr. jed. rezervisanou/rezervisanosti rezervist (rezervista), gen. jed. rezervista rezervista (rezervist), gen. jed. rezerviste rezidencija rezidencijalan, rezidencijalni rezidencijalna, odr. vid

rezident, gen. jed. rezidenta, gen. mn. rezidenata rezime, gen. jed. rezimea, nom. mn. rezimei rezistencija rezistentan, rezistentna, odr. vid rezistentni reiserka, dat. jed. reiserki, gen. mn. reiserki Ribnica ribniki Riard Lavlje Srce riokos, riokosa, odr. vid riokosi rije. (skr. rijeca) Rijeanin, nom. mn. Rijeani Rijeanka, dat. jed. Rijeanki, gen. mn. Rijeanki rijeca Rijeka nahija rijeni
242

reprezentacija reprezentativac, gen. jed. reprezentativca, vok. jed. reprezentative, gen. mn. reprezentativaca reprezentativka, dat. jed. reprezentativki, gen. mn. reprezentativki republikanac, gen. jed. republikanca, vok. jed. republikane, gen. mn. republikanaca republikanka, dat. jed. republikanki, gen. mn. republikanki

rijedak, rijetka, odr. vid rijetki rijediti, prez. rijedim, gl. prid. trp. rijeen, gl. im. rijeenje Rijeka Crnojevia rijeka, dat. jed. rijeci rijeiti, prez. rijeim, gl. im. rjeenje rijetko (pril.) rijetkost, gen. jed. rijetkou/rijetkosti Risan risanski riskantnost, gen. jed. riskantnosti, instr. jed. riskantnou/riskantnosti Risti-Kangrgin rjenik Rinjanin, nom. mn. Rinjani Rinjanka, dat. jed. Rinjanki, gen. mn. Rinjanki rjeica rjeit, rjeita, odr. vid rjeiti rjeitost, gen. jed. rjeitou/rjeitosti rjeniki rjenik, nom. mn. rjenici rjei (komp. od rijedak) rjeavati, prez. rjeavam, gl. pril. sad. rjeavajui, gl. im. rjeavanje rjeenje, gen. jed. rjeenja, instr. jed. rjeenjem rjeiv, rjeiva, odr. vid rjeivi rjeivost, gen. jed. rjeivou/rjeivosti rodoljub rodoljubivost, gen. jed. rodoljubivosti, instr. jed. rodoljubivou/rodoljubivosti rodonaelnik, vok. jed. rodonaelnie, nom. mn. rodonaelnici rodski roak, vok. jed. roae, nom. mn. roaci roaka, dat. jed. roaki
243

roendan, gen. jed. roendana rojalist (rojalista), gen. jed. rojalista rojalista (rojalist), gen. jed. rojaliste rojalistiki rojalistkinja rokoko, gen. jed. rokokoa .ro (internetski domen Rominije) instr. jed. rom. (skr. romanski, romanizam) romanist (romanista), gen. jed. romanista romanista (romanist), gen. jed. romaniste romanistiki romanistika, dat. jed. romanistici romanistkinja romanizam, gen. jed. romanizma, gen. mn. romanizama romanopisac, gen. jed. romanopisca, vok. jed. romanopie, gen. mn. romanopisaca romansijer, gen. jed. romansijera, vok. jed. romansijeru, instr. jed. romansijerom romansijerka, dat. jed. romansijerki, gen. mn. romansijerki romansijerski ronilac, gen. jed. ronioca, vok. jed. ronioe, gen. mn. ronilaca ropski ropstvo, gen. mn. ropstava/ropstva Rovci (geogr.; crnogorsko bransko pleme) instr. jed. Rovanin, nom. mn. Rovani Rovanka, dat. jed. Rovanki, gen. mn. Rovanki .rs (internetski domen Srbije) rum, gen. jed. ruma rt, gen. jed. rta RTCG (skr. Radio-televizija Crne Gore) .ru (internetski domen Rusije) ruak, gen. jed. ruka, nom. mn. rukovi ruka, dat. jed. ruki/ruci, gen. mn. ruaka/ruki Rudo Polje (top.)

rijetkosti,

rjeitosti,

instr.

jed.

rjeivosti,

rkt. (skr. rimokatoliki, rimokatolik)

ruka, dat. jed. ruci rukavac, gen. jed. rukavca, gen. mn. rukavaca rukovodilac, vok. jed. rukovodioe, gen. mn. rukovodilaca rukovodstvo, gen. rukovodstava/rukovodstva mn.

sainjavati, prez. sainjavam, gl. pril. sad. sainjavajui, gl. im. sainjavanje saerati (satjerati), prez. saeram saerivati (satjerivati), prez. saerujem, gl. pril. sad. saerivajui, gl. im. saerivanje sai, prez. saem, aor. saoh, gl. prid. rad. saao/sala, gl. pril. pro. saavi SAD (skr. Sjedinjene Amerike Drave) sadanji sadanjost, gen. jed. sadanjosti, instr. jed. sadanjou/sadanjosti sadijevati, prez. sadijevam, sadijevajui, gl. im. sadijevanje sadist (sadista), gen. jed. sadista sadista (sadist), gen. jed. sadiste sadistiki sadistkinja sadjejstvo, gen. mn. sadjejstava/sadjejstva sadrug, vok. jed. sadrue/sadrugu, nom. mn. sadruzi saenuti (saesti), prez. saenem saesti (saenuti), prez. saedem, aor. saedoh, gl. prid. rad. saeo/saela, gl. pril. pro. saevi saglasje, gen. jed. saglasja, instr. jed. saglasjem saglasan, saglasna, odr. vid saglasni saglasnost, gen. jed. saglasnosti, instr. jed. saglasnou/saglasnosti sagorijevati, prez. sagorijevam, gl. pril. sad. sagorijevajui, gl. im. sagorijevanje sagorjeti, prez. sagorim, aor. sagorjeh, gl. prid. rad. sagorio/sagorjela, gl. pril. pro. sagorjevi sagovornik, vok. jed. sagovornie, nom. mn. sagovornici sahat-kula Sahat-kula (istor. objekt) sajdija sako, gen. jed. sakoa, nom. mn. sakoi sakriti, prez. sakrijem, gl. prid. trp. sakriven saldo, gen. jed. salda, nom. mn. saldi
244

rumeniti (initi rumenim), prez. rumenim, gl. prid. trp. rumenjen, gl. im. rumenjenje rumenjeti (postojati rumen), prez. rumenim Rumun Rumunija Rumunka, dat. jed. Rumunki, gen. mn. Rumunki rumunski Rus Rusija rus. (skr. ruski) ruski Ruskinja ruskoslovenski rusofil ruilac, gen. jed. ruioca, vok. jed. ruioe, gen. mn. ruilaca rvati (se), prez. rvem (se), gl. im. rvanje rva, vok. jed. rvau, instr. jed. rvaem rvaica, vok. jed. rvaice rvaicin rzati, prez. rem, gl. pril. sad. rui, gl. im rzanje S S (skr. sjever) S (engl. South, jug) S (skr. sumpor) S (skr. skaka u ahu) sablast, gen. jed. sablau/sablasti sablasti, instr. jed.

gl.

pril.

sad.

sabrati, prez. saberem, imper. saberi sa, gen. jed. saa, instr. jed. saem, nom. mn. saevi

saleeti (saletjeti), prez. saletim, aor. saleeh, gl. prid. rad. saletio/saleela, gl. pril. pro. saleevi saletjeti (saleeti), prez. saletim, aor. saletjeh, gl. prid. trp. saletio/saletjela, gl. pril. pro. saletjevi salijetati, prez. salijeem, gl. pril. sad. salijeui, gl. im. salijetanje sam samcat samilost, gen. jed. samilou/samilosti samilosti. instr. jed.

sanke sankcionisati, prez. sankcioniem, gl. pril. sad. sankcioniui, gl. im. sankcionisanje San Marino santimetar (centimetar), gen. jed. santimetra sanjiv, sanjiva, odr. vid sanjivi sanjivost, gen. jed. sanjivou/sanjivosti saobraaj, gen. saobraajem jed. sanjivosti, saobraaja, instr. instr. jed. jed.

samilostan, samilosna, odr. vid samilosni samljeti, prez. sameljem, imper. samelji samodrac, gen. jed. samodrca, vok. jed. samodre, gen. mn. samodraca samokritian, samokritini samoodbrana samoposluga, dat. jed. samoposluzi samostalan, samostalna, odr. vid samostalni samosvijest, gen. jed. samosvijesti, instr. jed. samosvijeu/samosvijesti samosvojnost, gen. jed. samosvojnosti, instr. jed. samosvojnou/samosvojnosti samotvor samoubica samoubilaki samoubistvo, gen. samoubistava/samoubistva samouk, samouka, odr. vid samouki samouvjeren, samouvjereni samouvjerena, odr. vid mn. samokritina, odr. vid

saobraajac, gen. jed. saobraajca, vok. jed. saobraaje, gen. mn. saobraajaca saobraati, prez. saobraam, gl. pril. sad. saobraajui, gl. im. saobraanje saoptavati, prez. saoptavam, gl. pril. sad. saoptavajui, gl. im. saoptavanje saoptenje, gen. jed. saoptenja, instr. jed. saoptenjem sapatnica, vok. jed. sapatnice sapatniin sapatniki sapatnik, vok. jed. sapatnie, nom. mn. sapatnici sapatnitvo, gen. mn. sapatnitava/sapatnitva sapetost, gen. jed. sapetou/sapetosti sapetosti, instr. jed.

sapinjati, prez. sapinjem, gl. pril. sad. sapinjui, gl. im. sapinjanje sapun saputnica, vok. jed. saputnice saputniin saputniki saputnik, vok. jed. saputnie, nom. mn. saputnici saputnitvo, gen. mn. saputnitava/saputnitva saradnica, vok. jed. saradnice saradniin saradnik, vok. jed. saradnie, nom. mn. saradnici saraivati, prez. saraujem, saraujui, gl. im. saraivanje Sarajevo
245

samouvjerenost, gen. jed. samouvjerenosti, instr. jed. samouvjerenou/samouvjerenosti samovolja samozvanac, gen. jed. samozvanca, vok. jed. samozvane, gen. mn. samozvanaca san, gen. jed. sna, nom. mn. snovi sanatorijum sandue, gen. jed. sandueta sanduk, nom. mn. sanduci

gl.

pril.

sad.

sarajevski Sarajka, dat. jed. Sarajki, gen. mn. Sarajki Sarajlija sarkofag, nom. mn. sarkofazi sasjei (saei), prez. sasijeem, aor. sasjekoh (sasijee), imper. sasijeci, gl. prid. rad. sasjekao/sasjekla, gl. pril. pro. sasjekavi sasijecati, prez. sasijecam, sasijecajui, gl. im. sasijecanje gl. pril. sad.

savjest, gen. jed. savjeu/savjesti

savjesti,

instr.

jed.

savjestan, savjesna, odr. vid savjesni savjetnica, vok. jed. savjetnice savjetniin savjetniki savjetnik, vok. jed. savjetnie, nom. mn. savjetnici savjetodavac, gen. jed. savjetodavca, vok. jed. savjetodave, gen. mn. savjetodavaca savjetodavan, savjetodavni savjetodavev savjetovanje, gen. jed. savjetovanja, instr. jed. savjetovanjem savremenik, vok. jed. savremenie, nom. mn. savremenici savremenost, gen. jed. savremenosti, instr. jed. savremenou/savremenosti sazvati, prez. sazovem, imper. sazovi sazvjee, gen. sazvjeem jed. sazvjea, instr. jed. savjetodavna, odr. vid

sastanak, gen. jed. sastanka, nom. mn. sastanci, gen. mn. sastanaka sastojak, gen. jed. sastojka, nom. mn. sastojci, gen. mn. sastojaka saiti, prez. saijem, gl. prid. trp. saiven sat, gen. jed. sata, nom. mn. satovi (asovnici); gen. jed. sata, nom. mn. sati (asovi) sat-dva satjerati (saerati), prez. satjeram satjerivati (saerivati), prez. satjerujem, gl. pril. sad. satjerujui, gl. im. satjerivanje sauesnica, vok. jed. sauesnice sauesniin sauesniki sauesnik, vok. jed. sauesnie, nom. mn. sauesnici sauenitvo, gen. sauesnitava/sauesnitva sav (vas) Sava Kovaevi Mizara saveznica, vok. jed. saveznice savezniin saveznik, vok. jed. saveznie, nom. mn. saveznici saveznitvo, gen. mn. saveznitava/saveznitva Savi Markovi tedimlija savijutak, gen. jed. savijutka, nom. mn. savijuci, gen. mn. savijutaka Savino Selo (top.) savjesnost, gen. jed. savjesnosti, instr. jed. savjesnou/savjesnosti
246

sazvuje, gen. jed. sazvuja, instr. jed. sazvujem saei, prez. saeem, aor. saegoh (saee), gl. prid. rad. saegao/saegla, gl. pril. pro. saegavi saetak, gen. jed. saetka, nom. mn. saeci, gen. mn. saetaka saeti, prez. samem, imper. sami saetost, gen. jed. saetou/saetosti secesija secesionist (secesionista), gen. jed. secesionista secesionista (secesionist), gen. jed. secesioniste secesionistiki secesionistkinja sedamdeset sedamdesetogodinjak, sedamdesetogodinjae, sedamdesetogodinjaci sedamdesetogodinji vok. nom. jed. mn. saetosti, instr. jed.

mn.

sedamdesetogodinjica sedamnaest sedamnaestogodinji sedamnaestoro sedam-osam sedamsto (sedam stotina) sedam stotina (sedamsto) sedmogodinjak, vok. jed. sedmogodinjae, nom. mn. sedmogodinjaci sedmogodinjakinja sedmogodinji sedmogodinjica sedmomjeseni sedmoro sedmospratnica Sejelska ostrva sekretarica, vok. jed. sekretarice sekretariin sekundant, gen. jed. sekundanta, gen. mn. sekundanata sekund (sekunda), gen. jed. sekunda sekunda (sekund), gen. jed. sekunde sekundantski seljak, vok. jed. seljae, nom. mn. seljaci seljanka, dat. jed. seljanki, gen. mn. seljanki sentencija seoba seoski separatist (separatista), gen. jed. separatista separatista (separatist), gen. jed. separatiste separe, gen. jed. separea, nom. mn. separei serdar, vok. jed. serdaru/serdare, instr. jed. serdarom/serdarem sertifikat (certifikat) servis (sluba, usluga) sestrina sfera
247

SFRJ (skr. Socijalistika Federativna Rerublika Jugoslavija) shema (ema) shematski (ematski) shodan, shodna, odr. vid shodni shvatati, prez. shvatam, gl. pril. sad. shvatajui, gl. im. shvatanje shvatiti, prez. shvatim, gl. prid. trp. shvaen .sl (internetski domen Slovenije) sigurnost, gen. jed. sigurnou/sigurnosti sijalica sijati, prez. sijem, gl. pril. sad. sijui, gl. im. sijanje sijed, sijeda, odr. vid sijedi sijeeti (sijedjeti), prez. sijedim, gl. pril. sad. sijedei, gl. prid. rad. sijedio/sijeela gl. im. sijeenje sijelo, gen. jed. sijela sijeno, gen. jed. sijena sijerak, gen. jed. sijerka sijevati, prez. sijevam, gl. pril. sad. sijevajui, gl. im. sijevanje siktati, prez. sikem, gl. pril. sad. sikui, gl. im. siktanje silicijum Sili-Pranjkovieva Gramatika silnik, vok. jed. silnie, nom. mn. silnici simbioza simbolist (simbolista), gen. jed. simbolista simbolista (simbolist), gen. jed. simboliste simbolizam, gen. jed. simbolizma, gen. mn. simbolizama simpozijum sinagoga, dat. jed. sinagogi sinhronian, sinhronina, odr. vid sinhronini sinhronija sinhronizacija sino (pril.) sigurnosti, instr. jed.

sinonji sinovac, gen. jed. sinovca, vok. jed. sinove, gen. mn. sinovaca sinovica, vok. jed. sinovice sinoviin sintaksa sintaksiki sipati, prez. sipam, gl. pril. sad. sipajui, gl. im. sipanje sipljiv, sipljiva, odr. vid. sipljivi sipljivost, gen. jed. sipljivou/sipljivosti sire, gen. jed. sireta siretni siroad, gen. jed. siroau/siroadi siroe, gen. jed. siroeta siromah, vok. jed. siromae, nom. mn. siromasi siromatvo, gen. mn. siromatava/siromatva sirota sirovost, gen. jed. sirovou/sirovosti sisar, vok. jed. sisarom/sisarem sirovosti, sisaru/sisare, instr. instr. jed. jed. siroadi, instr. jed. sipljivosti, instr. jed.

sjea (ea) sjeivo (eivo) sjeanje (eanje), gen. jed. sjeanja, instr. jed. sjeanjem sjeati (se) (eati (se)), prez. sjeam (se), gl. pril. sad. sjeajui (se), gl. im. sjeanje sjei (ei), prez. sijeem, imper. sijeci, impf. sijecijah, gl. prid. rad. sjekao/sjekla sjedalo (edalo) sjedeke (edeke) (pril.) sjediniti, prez. sjedinim, gl. prid. trp. sjedinjen, gl. im. sjedinjenje sjedite (edite), gen. jed. sjedita, instr. jed. sjeditem sjednica (ednica) sjedniar (edniar), sjedniaru/sjedniare, sjedniarom/sjedniarem sjedniiti (edniiti) sjednik (ednik), vok. jed. sjednie, nom. mn. sjednici sjedjeti (eeti), prez. sjedim, impf. sjeah, gl. prid. rad. sjedio/sjedjela, gl. im. sjeenje sjekira (ekira) sjekiracija (ekiracija) sjekiranje (ekiranje) sjekirica (ekirica) sjekuti, gen. jed. sjekutia, instr. jed. sjekutiem sjeme (eme), gen. jed. sjemena sjemenite (emenite), gen. jed. sjemenita, instr. jed. sjemenitem sjemenjaa (emenjaa) sjeniti, prez. sjenim, gl. im. sjenenje sjenka, dat. jed. sjenci, gen. mn. sjenka/sjenki sjenokos (enokos) sjenokosan (enokosan), sjenokosna, odr. vid. sjenokosni sjesti (esti), prez. sjednem/sjedem, aor. sjedoh, gl. prid. rad. sjeo/sjela, gl. pril. pro. sjevi
248

vok. instr.

jed. jed.

sisati, prez. sisam, gl. pril. sad. sisajui, gl. im. sisanje sisavac, gen. jed. sisavca, vok. jed. sisave, gen. mn. sisavaca sistem, gen. jed. sistema sistematian, sistematina, odr. vid sistematini sie, gen. jed. siea, nom. mn. siei sjahati, prez. sjaem, imper. sjai sjaj, gen. jed. sjaja, instr. jed. sjajem sjajan, sjajna, odr. vid sjajni sjajnook, sjajnooka, odr. vid sjajnooki sjeckati (eckati), prez. sjeckam, gl. pril. sad. sjeckajui, gl. im. sjeckanje sjeckavac (eckavac), gen. jed. sjeckavca, gen. mn. sjeckavaca

sjeta sjetan, sjetna, odr. vid sjetni sjetiti (se), prez. sjetim (se) sjev. (skr. sjeverni) sjever (ever) sjeverac (everac), gen. jed. sjeverca, gen. mn. sjeveraca sjeveriti (everiti), prez. sjeverim, gl. pril. sad. sjeverei, gl. im. sjeverenje Sjeverna Amerika sjeverni (everni) Sjevernjaa (evernjaa) sjevernjak (evernjak), gen. jed. sjevernjaka, nom. mn. sjevernjaci sjutra (utra) (pril.) sjutradan (utradan) (pril.) sjutranji (utranji) sjutri dan (utri dan) (pril.) .sk (internetski domen Slovake) Skadar, gen. Skadra skadarski Skadarsko jezero Skadranin, nom. mn. Skadrani Skadranka, Skadranki Skenderbeg skijati (se), prez. skijam (se), gl. pril. sad. skijajui (se), gl. im. skijanje skije skladini skladite, gen. jed. skladita, instr. jed. skladitem skladnost, gen. jed. skladnou/skladnosti Skopska Crna Gora skr. (skr. skraeno; skraenica) skrinja (krinja) skrob
249

skuiti, prez. skuim, gl. pril. trp. skuen skuvati, prez. skuvam s. l. (skr. lat. sine loco - bez oznake mjesta) slabost, gen. jed. slabou/slabosti slabosti, instr. jed.

slabovid (slabovidan), slabovida, odr. vid slabovidi slabovidan (slabovid), slabovidna, odr. vid slabovidni sladak, slatka, odr. vid slatki sladokusac, gen. jed. sladokusca, vok. jed. sladokue, gen. mn. sladokusaca slastiar, vok. jed. slastiaru/slastiare, instr. jed. slastiarom/slastiarem slastiara (slastiarnica) slastiarnica (slastiara) slatkorjeiv, slatkorjeiva, odr. vid slatkorjeivi slatkorjeivost, gen. jed. slatkorjeivosti, instr. jed. slatkorjeivou/slatkorjeivosti slavist (slavista), gen. jed. slavista slavista (slavist), gen. jed. slaviste slavistiki slavistika, dat. jed. slavistici slavistkinja

dat.

jed.

Skadranki,

gen.

mn.

slei se (slegnuti se), prez. slegnem se, aor. slegoh se (slee se), gl. prid. rad. slegao se/slegla se, gl. pril. pro. slegavi se slea (pril.) slegnuti se (slei se), prez. slegnem se, aor. slegnuh se, gl. prid. rad. slegnuo se/slegnula se, gl. pril. pro. slegnuvi se slezena slijed, nom. mn. sljedovi slijediti, prez. slijedim, gl. pril. sad. slijedei, gl. im. slijeenje slijegati, prez. slijeem, gl. pril. sad. slijeui, gl. im. slijeganje slijep, slijepa, odr. vid slijepi slijepac, gen. jed. slijepca, vok. jed. slijepe, gen. mn. slijepaca

skladnosti,

instr.

jed.

slijetati, prez. slijeem, gl. pril. sad. slijeui, gl. im. slijetanje slijeva (pril.) SLO (Meunarodna auto-oznaka za Sloveniju) slobodoumnost, gen. jed. slobodoumnosti, instr. jed. slobodoumnou/slobodoumnosti slobotina slov. (skr. slovenski) sluga, dat. jed. slugi, gen. mn. sluga/slugu sluaonica slukinja sluavka, dat. jed. sluavki, gen. mn. sluavki sljedbenica, vok. jed. sljedbenice sljedbeniin sljedbeniki sljedbenik, vok. jed. sljedbenie, nom. mn. sljedbenici sljedbenitvo, gen. sljedbenitava/sljedbenitva sljedei (prid.) sljedovati, prez. sljedujem, gl. pril. sad. sljedujui, gl. im. sljedovanje sljeme (ljeme), gen. jed. sljemena sljepaki sljepica sljepiin sljepi, instr. jed. sljepiem sljepilo sljepoa sljepoonica sljez sljubiti se, prez. sljubim se sljutiti, prez. sljutim, gl. prid. trp. sljuten smai (smaknuti), prez. smaknem, aor. smakoh (smae), gl. prid. rad. smakao/smakla, gl. pril. pro. smakavi Smail-aga mn.

smaknuti (smai), prez. smaknem, aor. smaknuh, gl. prid. rad. smaknuo/smaknula, gl. pril. pro. smaknuvi smeokos, smeokosa, odr. vid smeokosi smee, gen. jed. smea, instr. jed. smeem smekast, smekasta, odr. vid smekasti smijati se, prez. smijem se, gl. pril. sad. smijui se, gl. im. smijanje smijeh, nom. mn. smjehovi smijeniti, prez. smijenim, gl. prid. trp. smijenjen smijeak, gen. jed. smijeka, nom. mn. smijeci, gen. mn. smijeaka smijean, smijena, odr. vid smijeni smijeno (pril.) smion, smiona, odr. vid smioni smisao, gen. jed. smisla smiljenost, gen. jed. smiljenosti, instr. jed. smiljenou/smiljenosti smjelost, gen. jed. smjelou/smjelosti smjelosti, instr. jed.

smjerati, prez. smjeram, gl. pril. sad. smjerajui, gl. im. smjeranje smjernost, gen. jed. smjernosti, instr. jed. smjernou/smjernosti smjesa (smjea) smjea (smjesa) smjekati se, prez. smjekam se, gl. pril. sad. smjekajui se, gl. im. smjekanje smjetaj, gen. jed. smjetaja, instr. jed. smjetajem smjetati, prez. smjetam, smjetajui, gl. im. smjetanje Smokovac (top.), gen. Smokovca smrdljivac, gen. jed. smrdljivca, smrdljive, gen. mn. smrdljivaca smra (smreka) smri se (smrknuti se), prez. smrknem se, aor. smrkoh se (smre se), gl. prid. rad. smrkao se/smrkla se, gl. pril. pro. smrkavi se vok. jed. gl. pril. sad.

smjeti, prez. smijem, gl. pril. sad. smijui

250

smrdjeti (smreti), prez. smrdim, impf. smrah, gl. prid. rad. smrdio/smrdjela smrdljivac, gen. jed. smrdljivca, smrdljive, nom. mn. smrdljivci smrdljivica, vok. jed. smrdljivice smrdljiviin smreti, prez. smrdim, impf. smrah, gl. prid. rad. smrdio/smrela smreka (smra), dat. jed. smreci smrknuti se (smri se), prez. smrknem se, aor. smrkoh se, gl. prid. rad. smrknuo se / smrknula se, gl. pril. pro. smrknuvi se smraviti, prez. smravim smrt, gen. jed. smrti, instr. jed. smru/smrti smrtnost, gen. jed. smrtnou/smrtnosti smrtnosti, instr. jed. vok. jed.

snijeiti, prez. snijeim, gl. pril. sad. snijeei, gl. im. snijeenje snijenica snimak, gen. jed. snimka, nom. mn. snimci, gen. mn. snimaka snishodljiv, snishodljiva, odr. vid snishodljivi snoljivost, gen. jed. snoljivosti, instr. jed. snoljivou/snoljivosti snovienje, gen. jed. snovienja, instr. jed. snovienjem snudenost, gen. jed. snudenosti, instr. jed. snudenou/snudenosti snjegovit, snjegovita, odr. vid snjegoviti Snjeko Bijeli snjeanica so, gen. jed. soli, instr. jed. solju/soli sobarica, vok. jed. sobarice sobariin sobiak, gen. jed. sobika, nom. mn. sobici, gen. mn. sobiaka socijaldemokrat (socijaldemokrata), gen. jed. socijaldemokrata socijaldemokrata (socijaldemokrat), gen. jed. socijaldemokrate socijaldemokratski socijalist (socijalista), gen. jed. socijalista socijalista (socijalist), gen. jed. socijaliste socijalistiki sociolog, vok. jed. socioloe, nom. mn. sociolozi sociologija socioloki sociolokinja Sofokle, gen. Sofokla soko, gen. jed. sokola, nom. mn. sokolovi solfeo, gen. jed. solfea solist (solista), gen. jed. solista solista (solist), gen. jed. soliste solistiki
251

smrtonosnost, gen. jed. smrtonosnosti, instr. jed. smrtonosnou/smrtonosnosti smuditi, prez. smudim, impf. smuah, gl. pril. sad. smudei, gl. im. smuenje smutljivac, gen. jed. smutljivca, smutljive, gen. mn. smutljivaca smutljivica, vok. jed. smutljivice smutljiviin smuvati, prez. smuvam Sn (skr. kalaj) snabdijevati, prez. snabdijevam, gl. pril. sad. snabdijevajui, gl. im. snabdijevanje snabdjeti (snabeti), prez. snabdijem, aor. snabdjeh, gl. prid. rad. snabdio/snabdjela, gl. pril. pro. snabdjevi snabeti (snabdjeti), prez. snabdijem, aor. snabeh, gl. prid. rad. snabdio/snabela, gl. pril. pro. snabevi snai, prez. snaem, aor. snaoh, gl. prid. rad. snaao/snala, gl, pril. pro. snaavi snaha, dat. jed. snahi snijeg, nom. mn. snjegovi snijevati, prez. snijevam, gl. pril. sad. snijevajui, gl. im. snijevanje snijean, snijena, odr. vid snijeni vok. jed.

solistkinja soliti, prez. solim, gl. pril. sad. solei, gl. prid. trp. soljen, gl. im. soljenje Solun solunski Solunjanin, nom. mn. Solunjani Solunjanka, dat. jed. Solunjanki, gen. mn. Solunjanki sonant, gen. jed. sonanta, gen. mn. sonanata sonantski sonet sonetni (sonetski) sonetski (sonetni) sopstven, sopstvena, odr. vid sopstveni Sotonii (geogr.; crnogorsko pleme) spana, gen. jed. spanaa, instr. jed. spanaem Spasovdan, gen. Spasovdana/Spasova dne spasilac, gen. jed. spasioca, vok. jed. spasioe. gen. mn. spasilaca spasiti, prez. spasim, gl. prid. trp. spaen spaavati, prez. spaavam, spaavajui, gl. im. spasavanje spavaonica spavati, prez. spavam, gl. pril. sad. spavajui, gl. im. spavanje specijalist (specijalista), gen. jed. specijalista specijalista (specijalist), gen. jed. specijaliste specijalistiki specijalistkinja spikerka, dat. jed. spikerki, gen. mn. spikerki spisatelj, gen. jed. spisatelja, vok. jedn. spisatelju, instr. jed. spisateljem spisataljica, vok. jed. spisateljice spisateljiin spletka, dat. jed. spletki, gen. mn. spletki/spletaka Splianin, nom. mn. Spliani Splianka, dat. jed. Splianki, gen. mn. Splianki
252

Split splitski spodoba spoljanjost, gen. jed. spoljanjosti, instr. jed. spoljanjou/spoljanosti spomenik, nom. mn. spomenici sporazumijevati se, prez. sporazumijevam se, gl. pril. sad. sporazumijevajui se, gl. im. sporazumijevanje sporazumjeti se, prez. sporazumijem se, aor. sporazumjeh se, gl. prid. rad. sporazumio se/sporazumjela se, gl. pril. pro. sporazumjevi se sporekati se sporekam se (sporjekati se), prez.

sporednost, gen. jed. sporednosti, instr. jed. sporednou/sporednosti sporjekati se sporjekam se (sporekati se), prez.

sportist (sportista), gen. jed. sportista sportista (sportist), gen. jed. sportiste sportistkinja sportski sposobnost, gen. jed. sposobnosti, instr. jed. sposobnou/sposobnosti spotai se (spotaknuti se), prez. spotaknem se, aor. spotakoh se (spotae se), gl. prid. rad. spotakao se/spotakla se, gl. pril. pro. spotakavi se spotaknuti se (spotai se), prez. spotaknem se, aor. spotaknuh se, gl. prid. rad. spotaknuo se/spotaknula se, gl. pril. pro. spotaknuvi se spram (pred.) spreavanje, gen. jed. spreavanja, instr. jed. spreavanjem sprei (spregnuti), prez. spregnem, aor. spregoh (spree), gl. prid. rad. spregao/spregla, gl. pril. pro. spregavi sprega, dat. jed. sprezi spregnuti (sprei), prez. spregnem, aor. spregnuh, gl. prid. rad. spregnuo/spregnula, gl. pril. pro. spregnuvi

gl.

pril.

sad.

spremnost, gen. jed. spremnosti, instr. jed. spremnou/spremnosti sprijeenost, gen. jed. sprijeenosti, instr. jed. sprijeenou/sprijeenosti sprijeiti, prez. sprijeim, aor. sprijeih, gl. prid. trp. sprijeen sputanost, gen. jed. sputanosti, sputanou/sputanosti s. r. (skr. svojom rukom, svojeruno) s. r. (skr. srednji rod) sramotan, sramotna, odr. vid sramotni sramotniki sramotnik, vok. jed. sramotnie, nom. mn. sramotnici srazmjer, gen. srazmjerom Srbija Srbijanac, gen. jed. Srbijanca, vok. jed. Srbijane, gen. mn. Srbijanaca Srbijanka, dat. jed. Srbijanki, gen. mn. Srbijanki Srbin, nom. mn. Srbi srdaan, srdana, odr. vid srdani srdanost, gen. jed. srdanou/srdanosti srdba srean, srena,odr. vid sreni srenica, vok. jed. srenice srenik, vok. jed. srenie, nom. mn. srenici sredinji srednji vijek srednjoevropski srednjokolac, gen. jed. srednjokolca, vok. jed. srednjokole, gen. mn. srednjokolaca srednjokolka, dat. jed. srednjokolki, gen. mn. srednjokolki srednjokolski srednjovjekovni sredovjean, sredovjena, odr. vid sredovjeni
253

Sredozemlje, Sredozemljem

gen.

Sredozemlja,

instr.

Sredozemno more Sremski front (istor.) srijeda srijetati, prez. srijeem, gl pril. sad. srijeui, gl. im. srijetanje srodnost, gen. jed. srodnou/srodnosti st. (skr. stoljee) stadijum stadion staklorezac, gen. jed. stakloresca, vok. jed. stakloree, gen. mn. staklorezaca staklorezaki stalak, gen. jed. stalka, nom. mn. stalci, gen. mn. stalaka stalan, stalna, odr. vid stalni staleki stale, gen. jed. stalea, instr. jed. staleom stalno (pril.) stanac, gen. jed. stanca, gen. mn. stanaca stanac kamen stanarka, dat. jed. stanarki, gen. mn. stanarki stand. (skr. standardno) stanica stanini stani-pani stanodavac, gen. jed. stanodavca, vok. jed. stanodave, gen. mn. stanodavaca starac, gen. jed. starca, vok. jed. stare, gen. mn. staraca Stara Crna Gora staraki Stara varo Stari aerodrom Stari zavjet starjeina srodnosti, instr. jed.

instr.

jed.

jed.

srazmjera,

instr.

jed.

SRB (Meunarodna auto-oznaka za Srbiju)

srdanosti,

instr.

jed.

starjeinstvo, gen. starjeinstava/starjeinstva starmali starocrkvenoslovenski starocrnogorski starodrevni starogradski starogrki starolatinski

mn.

Stjepan Mitrov Ljubia sto (broj) sto (dio namjetaja), gen. jed. stola, nom. mn. stolovi STO (skr. Svjetska trgovinska organizacija) sto deseti sto dvadeset sto pet sto posto stoga (rije.) stogodinjak, vok. jed. stogodinjae, nom. mn. stogodinjaci stogodinjakinja stogodinji stogodinjica stoicizam, gen. jed. stoicizma, gen. mn. stoicizama stoiki stoik, vok. jed. stoie, nom. mn. stoici stoljee, gen. jed. stoljea, instr. jed. stoljeem stopostotni stoprocentni stospratnica stotina stovarini stovarite, gen. stovaritem stoina str. (skr. strana) stradalnica, vok. jed. stradalnice stradalniin stradalniki stradalnik, vok. jed. stradalnie, nom. mn. stradalnici stranac, gen. jed. stranca, vok. jed. strane, gen. mn. stranaca stranputica
254

starosjedilac (staroedilac), gen. jed. starosjedioca, vok. jed. starosjedioe, gen. mn. starosjedilaca starosjedilaki (staroedilaki) starosjedioev (staroedioev) staroslovenski staroedilac (starosjedilac), gen. jed. staroedioca, vok. jed. staroedioe, gen. mn. staroedilaca staroedilaki (starosjedilaki) staroedioev (starosjedioev) starozavjetni statika, dat. jed. statici statistiar, vok. jed. statistiaru/statistiare, instr. jed. statistiarom/statistiarem statistiarka, dat. jed. statistiarki, gen. mn. statistiarki statistika, dat. jed. statistici staist (staista), gen. jed. staista staista (staist), gen. jed. staiste staistkinja Stega mitropolita Petra steona sticati, prez. stiem, gl. pril. sad. stiui, gl. im. sticanje stihotvorac, gen. jed. stihotvorca, vok. jed. stihotvore, gen. mn. stihotvoraca stjenovit, stjenovita, odr. vid stjenoviti stjenovitost, gen. jed. stjenovitosti, instr. jed. stjenovitou/stjenovitosti

jed.

stovarita,

instr.

jed.

stoer, instr. jed. stoerom

stranputice (pril.) strast, gen. jed. strasti, instr. jed. strau/strasti strastan, strasna, odr. vid strasni strastven, strastvena, odr. vid strastveni strastvenost, gen. jed. strastvenosti, instr. jed. strastvenou/strastvenosti straljivac, gen. jed. straljivca, vok. jed. straljive, gen. mn. straljivaca straljivica, vok. jed. straljivice straljiviin straljivost, gen. jed. straljivosti, straljivou/straljivosti strelica strepnja strepjeti (strijepjeti), prez. strepim, gl. pril. sad. strepei, gl. im. strepljenje stric, vok. jed. strie strijela strijeljati, prez. strijeljam, gl. pril. sad. strijeljajui, gl. im. strijeljanje strijeljanje, gen. jed. strijeljanja, instr. jed. strijeljanjem strijelac, gen. jed. strijelca, vok. jed. strijele, gen. mn. strijelaca strijepjeti (strepjeti), prez. strijepim, gl. pril. sad. strijepei, gl. im. strijepljenje striko, gen. jed. strika strog, stroga, odr. vid strogi strogost, gen. jed. strogou/strogosti struktura strukturirati, prez. strukturiram, gl. pril. sad. stukturirajui, gl. im. strukturiranje stsl. (skr. staroslovenski) student, gen. jed. studenta, gen. mn. studenata studentkinja studentski strogosti, instr. jed. instr. jed.

stvaralac, gen. jed. stvaraoca, vok. jed. stvaraoe, gen. mn. stvaralaca stvaralaki stvaralatvo, gen. mn. stvaralatava/stvaralatva Stvaranje (asopis), Stvaranjem stvarnost, gen. jed. stvarnou/stvarnosti gen. Stvaranja, instr. instr. jed.

stvarnosti,

subjekat (subjekt), gen. jed. subjekta, gen. mn. subjekata subjekt (subjekat), gen. jed. subjekta, gen. mn. subjekata subjekatski subjektivan, subjektivna, odr. vid subjektivni subjektivizam, gen. jed. subjektivizma, gen. mn. subektivizama subjektivnost, gen. jed. subjektivnosti, instr. jed. subjektivnou/subjektivnosti subpolaran, subpolarna, odr. vid subpolarni suelice (pril.) sueliti, prez. suelim, gl. prid. trp. sueljen sueljavati, prez. sueljavam, gl. pril. sad. sueljavajui, gl. im. sueljavanje sudija, gen. jed. sudije sudijinica, vok. jed. sudijinice sudionik, vok. jed. sudionie, nom. mn. sudionici sudstvo, gen. mn. sudstava/sudstva sue, gen. jed. sua, instr. jed. suem suenica, vok. jed. suenice sueniin sueniki suenik, vok. jed. suenie, nom. mn. suenici sugraanin, nom. mn. sugraani sugraanka, dat. jed. sugraanki, gen. mn. sugraanki sujevjerje, gen. sujevjerjem jed. sujevjerja, instr. jed.

strujomjer, instr. jed. strujomjerom

sumanut, sumanuta, odr. vid sumanuti

255

sumanutost, gen. jed. sumanutosti, instr. jed. sumanutou/sumanutosti sumnja, gen. mn. sumnji/sumnja sumnjati, prez. sumnjam, gl. pril. sad. sumnjajui, gl. im. sumnjanje sumnjiv, sumnjiva, odr. vid sumnjivi sumnjivost, gen. jed. sumnjivosti, instr. jed. sumnjivou/sumnjivosti sumraan, sumrana, odr. vid sumrani sumrak sunarodnica, vok. jed. sunarodnice sunarodniin sunarodniki sunarodnik, vok. jed. sunarodnie, nom. mn. sunarodnici sunarodnitvo, sunarodnitva sunasljedniin sunasljedniki sunasljednik, vok. jed. sunasljednie, nom. mn. sunasljednici sunasljednitvo, gen. mn. sunasljednitava/ sunasljednitva sunce Sunce (astr.) Sunev sistem (astr.) suparnica, vok. jed. suparnice suparniin suparniki suparnik, vok. jed. suparnie, nom. mn. suparnici suparnitvo, gen. mn. suparnitava/suparnitva superl. (skr. superlativ) suptropski surutka, dat. jed. surutki, gen. mn. surutki susjed susjedni Sutivan
256

Sutomore suv, suva, odr. vid suvi suveren, suverena, odr. vid suvereni suverenost, gen. jed. suverenosti, instr. jed. suverenou/suverenosti suvlasnica, vok. jed. suvlasnice suvlasniin suvlasniki suvlasnik, suvlasnici suvoa suvomea suvoparan, suvoparna, odr. vid suvoparni suvota (ostava) sv. (skr. sveska) sv. (skr. sveti) svadba, gen. mn. svadbi/svadba svadbeni svagdanji svakakav svakidanji svako (gen. svakoga) svakojako (pril.) svakovrstan, svakovrsna, odr. vid svakovrsni svastika, dat. jed. svastici svata (svato) (gen. svaega) svato (svata) (gen. svaega) svemogu, svemogua, odr. vid svemogui sveska, dat. jed. svesci, gen. mn. svezaka/sveski svesti, prez. svedem, aor. svedoh, gl. prid. rad. sveo/svela, gl. pril. pro. svevi svetati, prez. svetam, gl. pril. sad. svetajui, gl. im. svetanje svetac, gen. jed. sveca, vok. jed. svee, gen. mn. svetaca Sveta Trojica Sveti Petar Cetinjski vok. jed. suvlasnie, nom. mn.

gen.

mn.

sunarodnitava/

sunasljednica, vok. jed. sunasljednice

Sveto pismo (Biblija) sveznajui svidjeti se (svieti se), prez. svidim se, aor. svidjeh se, gl. prid. rad. svidio se/svidjela se, gl. pril. pro. svidjevi se svieti se (svidjeti se), prez. svidim se, aor. svieh se, gl. prid. rad. svidio se/sviela se, gl. pril. pro. svievi se svijenjak, nom. mn. svijenjaci svijest, gen. svijeu/svijesti jed. svijesti, instr. jed.

svjetionik, nom. mn. svjetionici svjetlosni svjetlost, gen. jed. svjetlou/svjetlosti svjetlosti, instr. jed.

svjetlucati, prez. svjetlucam, gl. pril. sad. svjetlucajui, gl. im. svjetlucanje svjetovni svjetski svlaionica svojeglav, svojeglava, odr. vid svojeglavi svojeruan, svojeruna , odr. vid svojeruni svojevremen, svojevremeni svojevremena, odr. vid

svijet, nom. mn. svjetovi svijetlei (svjetlei) svijetlo, gen. mn. svjetala/svijetla svijetloplav, svijetloplava, odr. vid svijetloplavi svijetlozelen, slijetlozeleni svijetlozelena, odr. vid

svojevrstan, svojevrsna, odr. vid svojevrsni svojstvo, gen. mn. svojstava/svojstva svri (svrgnuti), prez. svrgnem, aor. svrgoh (svre), gl. prid. rad. svrgao/svrgla, gl. pril. pro. svrgavi svrdlo, nom. mn. svrdla, gen. mn. svrdala/svrdla svrgnuti (svri), prez. svrgnem, aor. svrgnuh, gl. prid. rad. svrgnuo/svegnula, gl. pril. pro. svrgnuvi svrsishodan, svrsishodna, odr. vid svrsishodni svrenost, gen. jed. svrenosti, svrenou/savrenosti instr. jed.

svijetlout, svijetlouta, odr. vid svijetlouti svijetljeti, prez. svijetlim, gl. pril. sad. svijetlei, gl. prid. rad. svijetlio/svijetljela svilen, svilena, odr. vid svileni svitac, gen. jed. svica, nom. mn. svici, gen. mn. svitaca svjeica svjetlei (svijetlei) svjedoanstvo, svjedoanstva gen. mn. svjedoanstava/ gl. pril. sad.

svjedoiti, prez. svjedoim, svjedoei, gl. im. svjedoenje svjesnost, gen. jed. svjesnou/svjesnosti

svui (se), prez. svuem (se), aor. svukoh (se) (svue (se)), gl. prid. rad. svukao (se)/svukla (se), gl. pril. pro. svukavi (se) svugdje (svuge) (pril.) svuge (svugdje) (pril.)

svjedok, vok. jed. svjedoe, nom. mn. svjedoci svjesnosti, instr. jed.

ah ahist (ahista), gen. jed. ahista ahista (ahist), gen. jed. ahiste ahistkinja aka, dat. jed. aci akake (pril.) al
257

svjestan, svjesna, odr. vid svjesni svjetenik, vok. jed. svjetenie, nom. mn. svjetenici svjetenstvo, gen. mn. svjetenstava/svjetenstva svjetiti, prez. svjetim svjet. (skr. svjetski) svjetiljka, dat. jed. svjetiljci, gen. mn. svjetiljaka/ svjetiljki

ala aljiv, aljiva, odr. vid aljivi aljivdija aljivost, gen. jed. aljivou/aljivosti ampion ampionat anac, gen. jed. anca, nom. mn. anevi, gen. mn. aneva apat, gen. jed. apata apnuti, prez. apnem, imper. apni apta, vok. jed. aptau, instr. jed. aptaem aptati, prez. apem, gl. pril. sad. apui, gl. im. aptanje aputati, prez. apuem, gl. pril. sad. apuui, gl. im. aputanje ar planina aranci (geogr.; crnogorsko pleme) arenjeti, prez. arenim, gl. pril. sad. arenei, gl. prid. rad. arenio/arenjela arka, dat. jed. arki armantan, armantna, odr. vid armantni armantnost, gen. jed. armantnosti, instr. jed. armantnou/armantnosti aavac, gen. jed. aavca, vok. jed. aave, gen. mn. aavaca aavica, vok. jed. aavice aaviin atrovac, gen. jed. atrovca, vok. jed. atrove, gen. mn. atrovaca atrovaki atrovev epan Mali epan Polje (top.) epati, prez. epam eti (htjeti), prez. hou/u, hoe/e, hoe/e; hoemo / emo, hoete / ete, hoe / e uuriti se, prez. uurim se
258

egrt, nom. mn. egrti ema (shema) ematski (shematski) aljivosti, instr. jed. epavac, gen. jed. epavca, vok. jed. epave, gen. mn. epavaca epavica, vok. jed. epavice epaviin epavost, gen. jed. epavou/epavosti erijat, gen. erijata erijatski esnaest esnaesterac, gen. jed. esnaesterca, gen. mn. esnaesteraca esnaestina esnaestodnevni esnaestogodinjak, esnaestogodinjae, esnaestogodinjaci esnaestogodinjakinja esnaestogodinjica esnaestoro est estina estoasovni estogodinjak, vok. jed. estogodinjae, nom. mn. estogodinjaci estogodinjakinja estogodinji estogodinjica estomjeseni estodnevni estoro estosatni estospratnica estougao, estouglovi estougaoni gen. jed. estougla, nom. mn. vok. nom. jed. mn. epavosti, instr. jed.

estougaonik, nom. mn. estougaonici etati, prez. etam, gl. pril. sad. etajui, gl. im. etanje etnja, gen. mn. etnja/etnji ezdeset ezdesetak ezdesetina ezdesetogodinjak, ezdesetogodinjae, ezdesetogodinjaci ezdesetogodinjakinja ezdesetogodinjica ezdesetoro iar (dobit) iljak, gen. jed. iljka, nom. mn. iljci, gen. mn. iljaka iljeg, nom. mn. iljezi, gen. mn. iljega iljee, gen. jed. iljea, instr. jed. iljeem ipak, gen. jed. ipka, nom. mn. ipci, gen. mn. ipaka ipka, dat. jed. ipci, gen. mn. ipaka/ipki ipraje, gen. jed. ipraja, instr. jed. iprajem irokogrudost, gen. jed. irokogrudosti, instr. jed. irokogrudou/irokogrudosti ika, dat. jed. iki, gen. mn. iaka/iki izofrenija k. (skr. kolski) k. g. (skr. kolska godina) kola kolski ved. (skr. vedski) kiljeti (kiljiti), prez. kiljim, gl. pril. sad. kiljei, gl. im. kiljenje kiljiti (kiljeti), prez. kiljim, gl. pril. sad. kiljei, gl. im. kiljenje kotska, gen. kotske, dat. kotskoj kot kotkinja
259

krinja (skrinja) kripati, prez. kripim krtac (krtica), gen. jed. krca, vok. jed. kre, gen. mn. krtaca krtica (krtac), vok. jed. krtice krtost, gen. jed. krtou/krtosti krtosti, instr. jed.

vok. nom.

jed. mn.

lezvig-Holtajn ljem ljeme (sljeme), gen. jed. ljemena ljivovaa (ljivovica) ljivovica (ljivovaa) ljuiji (ljuji) ljuji (ljuiji) ljuka, dat. jed. ljuki ljunak, gen. jed. ljunka ovinist (ovinista), gen. jed. ovinista ovinista (ovinist), gen. jed. oviniste ovinistiki ovinizam, ovinizama ovinstkinja pan. (skr. panski) panija panac, gen. jed. panca, vok. jed. pane, gen. mn. panaca pankinja panski pekulacija pekulant, gen. pekulanata pekulantkinja perploa pica pijati, prez. pijam, gl. pril. sad. pijajui, gl. im. pijanje pijun jed. pekulanta, gen. mn. gen. jed. ovinizma, gen. mn.

pijunirati, prez. pijuniram, gl. pril. sad. pijunirajui, gl. im. pijuniranje pijunka, dat. jed. pijunki, gen. mn. pijunki to bilo (ta bilo) tavie (rije.) tedionica tedjeti (teeti), prez. tedim, impf. teah, gl. pril. sad. tedei, gl. prid. rad. tedio/tedjela tedljivac, gen. jed. tedljivca, vok. jed. tedljive, gen. mn. tedljivaca tedljivica, vok. jed. tedljivice tedljiviin tedljivost, gen. mn. tedljivosti, instr. jed. tedljivou/tedljivosti teeti, prez. tedim, impf. teah, gl. pril. sad. tedei, gl. prid. rad. tedio/teela teta tetnica, vok. jed. tetnice tetniin tetnik, vok. jed. tetnie, nom. mn. tetnici tetnost, gen. jed. tetnou/tetnosti tetoina tienica, vok. jed. tienice tieniin tieniki tienik, vok. jed. tienie, nom. mn. tienici tirak, gen. jed. tirka titovo, gen. titova to bilo (bilo to) (zamj.) to drago (zamj.) to god (bilo to) (to go) (zamj.) togod (neto) (togo) (zamj.) tok. (skr. tokavski) tokavac, gen. jed. tokavca, vok. jed. tokave, gen. mn. tokavaca tokavka, dat. jed. tokavki, gen. mn. tokavki tokavski
260

tokavtina tota (zamj.) trajk, nom. mn. trajkovi trajka, vok. jed. trajkau, instr. jed. trajkaem trajkaki trajkbreher, instr. jed. trajkbreherom trajkovati, prez. trajkujem, gl. pril. sad. trajkujui, gl. im. trajkovanje treka, dat. jed. treci/treki umadijsko-vojvoanski govori und literatura upljoglav, upljoglava, odr. vid upljoglavi upljoglavac, vok. jed. upljoglave, gen. mn. upljoglavaca upljoglavka, dat. jed. upljoglavki, gen. mn. upljoglavki ura urjakinja (urnjaja) urnjaja (urjakinja) vajcarac, gen. jed. vajcarca, vok. jed. vajcare, gen. mn. vajcaraca vajcarkinja vajcarska, gen. vajcarske, dat. vajcarskoj valer, vok. jed. valeru, instr. jed. valerom valerka, dat. jed. valerki, gen. mn. valerki ved. (skr. vedski) vedska, gen. vedske, dat. vedskoj veanin, nom. mn. veani veanka, dat. jed. veanki, gen. mn. veanki (skr. ever) eckati (sjeckati), prez. eckam, gl. pril. sad. eckajui, gl. im. eckanje eckavac (sjeckavac), gen. jed. eckavca, gen. mn. eckavaca ea (sjea)

tetnosti,

instr.

jed.

eivo (sjeivo) ei (sjei), prez. sijeem, imper. sijeci, impf. sijecijah, gl. prid. rad. ekao/ekla edalo (sjedalo) edeke (sjedeke) (pril.) edite (sjedite), gen. jed. edita, instr. jed. editem ednica (sjednica) edniar (sjedniar), vok. jed. edniaru/edniare, instr. jed. edniarom/ edniarem edniiti (sjedniiti), prez. edniim ednik (sjednik), vok. jed. ednie, nom. mn. ednici eeti (sjedjeti), prez. edim, impf. eah, gl. prid. rad. edio/eela, gl. im. eenje eka (soj, vrsta) ekira (sjekira) ekiracija (sjekiracija) ekiranje (sjekiranje) ekirica (sjekirica) eknuti, prez. eknem ekomaniti, prez. ekomanim, gl. pril. sad. ekomanei ekomanka, dat. jed. ekomanki, gen. mn. ekomanki eme (sjeme), gen. jed. emena emenite (sjemenite), gen. jed. emenita, instr. jed. emenitem emenjaa (sjemenjaa) en (hlad) enica (toponim) enianin, nom. mn. eniani enianka, dat. jed. enianki, gen. mn. enianki eniki do enokos (sjenokos) enokosan (sjenokosan), enokosna, odr. vid. enokosni

enjati (predosjeati), prez. enjam, gl. pril. sad. enjajui, gl. im. enjanje era (neoprana ovja vuna) erepica erepiin erpaa erpati (brzo, ljutito govoriti), prez. erpam, gl. pril. sad. erpajui, gl. im. erpanje esti (sjesti), prez. ednem/edem, aor. edoh, gl. prid. rad. eo/ela, gl. pril. pro. evi ever (sjever) everac (sjeverac), gen. jed. everca, gen. mn. everaca everiti (sjeveriti), prez. everim, gl. pril. sad. everei, gl. im. everenje everni (sjeverni) evernjaa (Sjevernjaa) evernjak (sjevernjak), gen. jed. evernjaka, nom. mn. evernjaci ota (hipok.) utra (sjutra) utradan (sjutradan) utranji (sjutranji) utri dan (sjutri dan) T t (skr. tona) T (skr. top u ahu) t. (skr. taka) tabakera taan, tana, odr. vid tani taka, dat. jed. taki, gen. mn. taaka takast, takasta, odr. vid takasti tanost, gen. jed. tanou/tanosti tad (tada) (pril.) tada (tad) (pril.) tadanji
261

tanosti,

instr.

jed.

tajanstven, tajanstvena, odr. vid tajanstveni tajanstvenost, gen. jed. tajanstvenosti, instr. jed. tajanstvenou/tajanstvenosti tajnovitost, gen. jed. tajnovitosti, instr. jed. tajnovitou/tajnovitosti takmiarka, dat. jed. takmiarki, gen. mn. takmiarki takmiarski takmiiti se, prez. takmiim se, gl. pril. sad. takmiei se, gl. im. takmienje takoe (rije.) takorei (rije.) takozvani taksi (taxi), gen. jed. taksija, instr. jed. taksijem taksimetar, gen. jed. taksimetra, instr. jed. taksimetrom, gen. mn. taksimetara talac, gen. jed. taoca, vok. jed. taoe, gen. mn. talaca talenat, gen. jed. talenta, gen. mn. talenata talentovanost, gen. jed. talentovanosti, instr. jed. talentovanou/talentovanosti Talijan (Italijan) Talijanka (Italijanka), dat. jed. Talijanki, gen. mn. Talijanki talijanski (italijanski) talijum talog, nom. mn. talozi taman, tamna, odr. vid tamni tamno (pril.) tamnoplav, tamnoplava, odr. vid tamnoplavi tamnosiv, tamnosiva, odr. vid tamnosivi tamnout, tamnouta, odr. vid tamnouti tanan, tanana, odr. vid tanani tango, gen. jed. tanga tanjir, instr. jed. tanjirom tanjiri, gen. jed. tanjiria, instr. jed. tanjiriem tast tata tautologija
262

tautoloki tavan, gen. jed. tavana tavanica tazbina TBC (skr. tuberkoloza) TE (skr. termoelektrana) teatar, gen. jed. teatra, gen. mn. teatara teatralan, teatralna, odr. vid teatralni teatralnost, gen. jed. teatralnosti instr. jed. teatralnou/teatralnosti teaj, gen. jed. teaja, nom. mn. teajevi teferi, gen. jed. teferia, instr. jed. teferiem tefter, instr. jed. tefterom tegoban, tegobna, odr. vid tegobni tegobnost, gen. jed. tegobnosti, instr. jed. tegobnou/tegobnosti tehniarka, tehniarki tehniki tehnika, dat. jed. tehnici tehnolog, nom. mn. tehnolozi tehnologija tehnoloki tehnolokinja tekovina telefonist (telefonista), gen. jed. telefonista telefonista (telefonist), gen. jed. telefoniste telefonistkinja telepatija telepatski teleskop teletina telad, gen. jed. teladi, instr. jed. telau/teladi televizija televizor, instr. jed. televizorom temelj, gen. jed. temelja, instr. jed. temeljem dat. jed. tehniarki, gen. mn.

temeljac, gen. jed. temeljca, gen. mn. temeljaca temeljitost, gen. jed. temeljitosti, instr. jed. temeljitou/temeljitosti temperament, gen. jed. temperamenta, gen. mn. temperamenata temperamentnost, gen. jed. temperamentnosti, instr. jed. temperamentnou/temperamentnosti tenac, gen. jed. tenca, gen. mn. tenaca tendencija tendenciozan, tendenciozni tendenciozna, odr. vid

tesar, vok. jed. tesaru/tesare, instr. jed. tesarom/ tesarem teko (pril.) tetak, gen. jed. tetka, nom. mn. tetci/tetaka tetka, dat. jed. tetki, gen. mn. tetaka tetki, gen. jed. tetkia, instr. jed. tetkiem tetkin tetrijeb, nom. mn. tetrebovi/tetrijebi tezga, dat. jed. tezgi teak, gen. jed. teaka, vok. jed. teae, nom. mn. teaci teak, teka, odr. vid teki ticati, prez. tiem, gl. pril. sad. tiui, gl. im. ticanje Tihi okean tihookeanski tigar, gen. jed. tigra, nom. mn. tigrovi tijelo tijesan, tijesna, odr. vid tijesni tijesto tj. (skr. to jest) tjelace, gen. jed. tjelaceta tjelesa(mn. sr. r.) tjelesni tjelesnost, gen. jed. tjelesnou/tjelesnosti tjelesnosti, instr. jed.

tendencioznost, gen. jed. tendencioznosti, instr. jed. tendencioznou/tendecioznosti teniser, vok. jed. teniseru, instr. jed. teniserom teniserka, dat. jed. teniserki, gen. mn. teniserki tenkist (tenkista), gen. jed. tenkista tenkista (tenkist), gen. jed. tenkiste teokratija teokratski teolog, vok. jed. teoloe, nom. mn. teolozi teologija teoloki teolokinja teorema tepih, nom. mn. tepisi tercijarni teritorija terminologija terminoloki Termopile (mn. . r.) termopilski terorist (terorista), gen. jed. terorista terorista (terorist), gen. jed. teroriste teroristiki teroristkinja terorizam, gen. jed. terorizma, gen. mn. terorizama

tjelohranitelj, vok. jed. tjelohranitelju, instr. jed. tjelohraniteljem tjeme, gen. jed. tjemena tjemenjaa tjerati (erati), prez. tjeram tjeskoba (eskoba) tjeskoban (eskoban), tjeskobna, odr. vid tjeskobni tjesnac (esnac), gen. jed. tjesnaca tjesnaki (esnaki) tjeskoba (eskoba) tjesnoa (esnoa)
263

tjesnogrudan (esnogrudan), tjesnogrudna, odr. vid tjesnogrudni tjestenina tjeitelj (eitelj), vok. jed. tjeitelju, instr. jed. tjeiteljem tjeiti (eiti), prez. tjeim, gl. pril. sad. tjeei, gl. im. tjeenje tjenji (enji) tka (tkalac), gen. jed. tkaa, vok. jed. tkau tkalac (tka), gen. jed. tkalca, vok. jed. tkale, gen. mn. tkalaca tlo toalet(ni) papir tobdija tobdijski tobolac, gen. jed. toboca/tobolca, gen. mn. tobolaca toak, gen. jed. toka, nom. mn. tokovi toksini toksikolog, vok. jed. toksikoloe, nom. mn. toksikolozi toksikologija toksikoloki toksikolokinja tolerancija tolerantan, tolerantna, odr. vid tolerantni tolerantnost, gen. jed. tolerantnosti, instr. jed. tolerantnou/tolerantnosti Toloka uma top top. (skr. topinim) topao, topla, odr. vid topli topionica topiti, prez. topim, gl. pril. sad. topei, gl. prid. trp. topljen, gl. im. topljenje toplomjer, gen. jed. toplomjera, instr. jed. toplomjerom topografija
264

toponim toponomastiar, vok. jed. toponomastiaru/ toponomastiare, instr. jed. toponomastiarom/ toponomastiarem toponomastika, dat. jed. toponomastici totalan, totalna, odr. vid totalni totalitarist (totalitarista), gen. jed. totalitarista totalitarista (totalitarist), gen. jed. totalitariste totalitaristiki totalitarnost, gen. jed. totalitarnosti, instr. jed. totalitarnou/totalitarnosti traak, gen. jed. traka, nom. mn. traci, gen. mn. traaka trad. (str. tradicionalno) tradicija tradicionalan, tradicionalni tradicionalist tradicionalista tradicionalista tradicionaliste tradicionalna , odr. gen. gen. vid jed. jed.

(tradicionalista), (tradicionalist),

tragian, tragina, odr. vid tragini tragika, dat. jed. tragici tragikomedija tragikomian, tragikomini tragikomina, odr. vid

tragikominost, gen. jed. tragikominosti, instr. jed. tragikominou/tragikominosti trafikantkinja traktorist (traktorista), gen. jed. traktorista traktorista (traktorist), gen. jed. traktoriste traktoristkinja trajekt, gen. jed. trajekta, gen. mn. trajekata transatlantski transplantacija travka, dat. jed. travki, gen. mn. travki Travunija (istor.) Travunjanin, nom. mn. Travunjani

Travunjanka, dat. jed. Travunjanki, gen. mn. Travunjanki tre (uzv.) Trebjeani treorazredni trei treina trenerica, vok. jed. trenerice treneriin trenerka, dat. jed. trenerci, gen. mn. trenerki trening, nom. mn. treninzi trenutak, gen. jed. trenutka, nom. mn. trenuci, gen. mn. trenutaka trepeti (treptjeti), prez. treptim, impf. trepah, gl. pril. sad. treptei, gl. prid. rad. treptio/trepela, gl. im. trepenje trepetljika, dat. jed. trepetljici treptati, prez. trepem, gl. pril. sad. trepui, gl. im. treptanje treptjeti (trepeti), prez. treptim, impf. trepah, gl. pril. sad. treptei, gl. prid. rad. treptio/treptjela, gl. im. trepenje tresak, gen. jed. treska, nom. mn. tresci, gen. mn. tresaka tresti, prez. tresem, imrf. tresijah/tresah, gl. prid. rad. tresao/tresla trenja, gen. mn. treanja Trenjevo tretman, gen. jed. tretmana trezven, trezvena, odr. vid trezveni trezvenost, gen. jed. trezvenosti, instr. jed. trezvenou/trezvenosti trg. (skr. trgovaki) Trg Republike tri trideset tridesetak tridesetogodinjak, vok. jed. tridesetogodinjae, nom. mn. tridesetogodinjaci
265

tridesetogodinjakinja tridesetogodinji trijebiti, prez. trijebim, gl. pril. sad. trijebei, gl. im. trijebljenje trijem, nom. mn. tremovi trijezan, trijezna, odr. vid trijezni trijezniti, prez. trijeznim, gl. pril. sad. trijeznei, gl. im. trijenjenje trijeznost, gen. jed. trijeznou/trijeznosti trijumf trinaest trinaesterac, gen. jed. trinaesterca, gen. mn. trinaesteraca trinaestina trinaestodnevni trinaestogodinjak, vok. jed. trinaestogodinjae, nom. mn. trinaestogodinjaci trinaestogodinjakinja trinaestogodinji trinaestogodinjica Trinaestojulski ustanak (istor.) trinaestoro triptih (triptihon), nom. mn. triptisi triptihon (triptih) trista (tri stotine) tri stotine (trista) trivijalnost, gen. jed. trivijalnosti, instr. jed. trivijalnou/trivijalnosti trgnuti, prez. trgnem trka, dat. jed. trci, gen. mn. trka trnokop trobojka, dat. jed. trobojci, gen. mn. trobojki trocijevka, dat. jed. trocijevki/trocijevci, gen. mn. trocijevaka/trocijevki trolan, trolana, odr. vid trolani trodijelan, trodijelna, odr. vid trodijelni trijeznosti, instr. jed.

trodimenzionalan, trodimenzionalna, odr. vid trodimenzionalni trodnevni trogodinji trogodinjica Troja Trojanac, gen. jed. Trojanca, vok. jed. Trojane, gen. mn. Trojanaca Trojanka, dat. jed. Trojanki, gen. mn. Trojanki Trojiindan, gen. Trojiindana/Trojiina dne trojica Trojica (top.) trojka, dat. trojaka/trojki tromea tromjeseje, gen. jed. tromjeseja, instr. jed. tromjesejem tromjeseni tronedjeljni (troneeljni) troneeljni (tronedjeljni) tronoac, gen. jed. tronoca, gen. mn. tronoaca trostrukost, gen. jed. trostrukosti, instr. jed. trostrukou/trostrukosti trokovnik, nom. mn. trokovnici trotoar, instr. jed. trotoarom trougao, gen. jed. trougla, nom. mn. trouglovi trpeljiv, trpeljiva, odr. vid trpeljivi trpjeti, prez. trpim, impf. trpljah, gl. pril. sad. trpei, gl. im. trpljenje trska, dat. jed. trsci/trski, gen. mn. trski trani truba, vok. jed. trubau, instr. jed. trubaem trudbenik, vok. jed. trudbenie, nom. mn. trudbenici trule, gen. jed. trulei, instr. jed. truleju/trulei trulost, gen. jed. trulou/trulosti trunuti, prez. trunem
266

truo, trula, odr. vid truli trupake (pril.) tu (pril.) tucanik, nom. mn. tucanici tucanj, gen. jed. tucnja, nom. mn. tucnjevi tu (bronza) tui, prez. tuem, impf. tucijah, gl. prid. rad. tukao/tukla, gl. prid. trp. tuen Tuemilska bitka (istor.) tuinac, gen. jed. tuinca, vok. jed. tuine, gen. mn. tuinaca tuinka, dat. jed. tuinki, gen. mn. tuinki

jed.

trojci/trojki,

gen.

mn.

tuiti (se), prez. tuim (se), gl. pril. sad. tuei (se), gl. im. tuenje Tulus-Lotrek tunika, dat. jed. tunici tunjevina tupoglavac, gen. jed. tupoglavca, vok. jed. tupoglave, gen. mn. tupoglavaca tupoglavost, gen. jed. tupoglavosti, instr. jed. tupoglavou/tupoglavosti tur. (skr. turski) turbulencija turbulentnost, gen. jed. turbulentnosti, instr. jed. turbulentnou/turbulentnosti turist (turista), gen. jed. turista turista (turist), gen. jed. turiste turistiki turistkinja Turjak tubalica tuilica (ena koja tui), vok. jed. tuilice tuiliin tuiti, prez. tuim, gl. pril. sad. tuei, gl. im. tuenje tuilatvo, gen. mn. tuilatava/tuilatva tuilac, gen. jed. tuioca, vok. jed. tuioe, gen. mn. tuilaca

trulosti,

instr.

jed.

tuiteljica (tuiteljka), vok. jed. tuiteljice tuiteljka (tuiteljica), dat. jed. tuiteljki tujeti (naricati), prez. tuim, gl. pril. sad. tuei, gl. prid. rad. tuio/tujela TV (skr. televizija; televizijski) TVCG (skr. Televizija Crne Gore) TVNK (skr. Televizija Niki) tvorac, gen. jed. tvorca, vok. jed. tvore, gen. mn. tvoraca tvoraki tvoratvo, gen. mn. tvoratava/tvoratva tvorba tvrdiluk, nom. mn. tvrdiluci tvrdnja, gen. mn. tvrdnja/tvrdnji tvrdoglavac, gen. jed. tvrdoglavca, vok. jed. tvrdoglave, gen. mn. tvrdoglavaca tvrdoglavka, dat. jed. tvrdoglavki, gen. mn. tvrdoglavki tvrdoglavost, gen. jed. tvrdoglavosti, instr. jed. tvrdoglavou, odr. vid tvrdoglavosti tvrdokoran, tvrdokorna, odr. vid tvrdokorni tvrdokornost, gen. jed. tvrdokornosti, instr. jed. tvrdokornou, odr. vid tvrdokornosti tzv. (skr. takozvani) U U (skr. uran) .ua (internetski domen Ukrajine) ubaciti (ubaiti), prez. ubacim, gl. prid. trp. ubaen ubacivati, prez. ubacujem, gl. pril. sad. ubacujui, gl. im. ubacivanje ubaiti (ubaciti), prez. ubaim, gl. prid. trp. ubaen ubajatiti se, prez. ubajatim se ubazdjeti se (ubaeti se), prez. ubazdim se, aor. ubazdjeh se, gl. prid. rad. ubazdio se/ubazdjela se, gl. pril. pro. ubazdjevi se

ubaeti se (ubazdjeti se), prez. ubazdim se, aor. ubaeh se, gl. prid. rad. ubazdio se/ubaela se, gl. pril. pro. ubaevi se ubeutiti, prez. ubeutim, gl. prid. trp. ubeuen ubica ubiin ubijediti, prez. ubijedim, gl. prid. trp. ubijeen ubijeenost, gen. jed. ubijeenosti, instr. jed. ubijeenou/ubijeenosti ubiljeiti, prez. ubiljeim, gl. prid. trp. ubiljeen ubistvo, gen. mn. ubistava/ubistva ubjedljiv, ubjedljiva, odr. vid uvjedljivi ubjedljivost, gen. jed. ubjedljivosti, instr. jed. ubjedljivou/ubjedljivosti ubjeenje, gen. ubjeenjem jed. ubjeenja, gl. instr. pril. jed. sad.

ubjeivati, prez. ubjeujem, ubjeujui, gl. im. ubjeivanje

ublijedjeti (ublijeeti), prez. ublijedim, aor. ublijedjeh, gl. prid. rad. ublijedio/ublijedjela, gl. prid. trp. ublijeen, gl. pril. pro. ublijedjevi ublijeeti, prez. ublijedim, aor. ublijeeh, gl. prid. rad. ublijedio/ublijeela, gl. prid. trp. ublijeen, gl. pril. pro. ublijeevi ubog, uboga, odr. vid ubogi ubojitost, gen. jed. ubojitou/ubojitosti ubrk (pril.) ubrzanost, gen. jed. ubrzanosti, instr. jed. ubrzanou/ubrzanosti ubrzo (pril.) ubuati se, prez. ubuam se UCG (skr. Univerzitet Crne Gore) ucijelo (pril.) ucijeniti, prez. ucijenim, gl. prid. trp. ucijenjen ucjena ucjenjiva, vok. jed. ucjenjivau, instr. jed. ucjenjivaem ucjenjivaki
267

ubojitosti,

instr.

jed.

ubojnik, vok. jed. ubojnie, nom. mn. ubojnici

ucvijeliti, prez. ucvijelim, gl. prid. trp. ucvijeljen u. (skr. uenik) uenost, gen. jed. uenou/uenosti uesniin uesnik, vok. jed uesnie, nom. mn. uesnici uestalost, gen. jed. uestalosti, instr. jed. uestalou/uestalosti uestvovati, prez. uestvujem, gl. pril. sad. uestvujui, gl. im. uestvovanje uetvoro (pril.) uevan, uevna, odr. vid uevni uinak, gen. jed. uinka, nom. mn. uinci, gen. mn. uinaka uionica uiteljica, vok. jed. uiteljice uiteljiin umalost, gen. jed. umalou/umalosti utivost, gen. jed. utivou/utivosti umalosti, instr. jed. uenosti, instr. jed.

udaljavati (udaljivati), prez. udaljavam, gl. pril. sad. udaljavajui, gl. im. udaljavanje udaljivati (udaljavati), prez. udaljujem, gl. pril. sad. udaljujui, gl. im. udaljivanje udavati, prez. udajem/udavam, gl pril. sad. udajui/udavajui, gl. im. udavanje udavljeniki udesno (pril.) udijeliti, prez. udijelim, gl. prid. trp. udijeljen udijevati, prez. udijevam, gl. pril. sad. udijevajui, gl. im. udijevanje udio, gen. jed. udjela uditi, prez. udim, gl. pril. sad. udei, gl. im. uenje udjeljivati, prez. udjeljujem, udjeljujui, gl. im. udjeljivanje udno (pril.) udovac, gen. jed. udovca, vok. jed. udove, gen. mn. udovaca udovica, vok. jed. udovice udoviin udovoljavati, prez. udovoljavam, gl. pril. sad. udovoljavajui, gl. im. udovoljavanje udovoljiti, udovoljen udugo (pril.) udvoje (pril.) udubiti se (udupsti se), prez. udubim se, gl. prid. trp. udubljen udupsti se (udubiti se), prez. uduboh se, gl. prid. rad. udubao se/udubla se, gl. pril. pro. udubavi se udvostruiti, prez. udvostruim, gl. prid. trp. udvostruen udjenuti (uenuti), prez. udjenem udjesti (uesti), prez. udjedem, aor. udjedoh, gl. prid. rad. udjeo/udjela, gl. pril. pro. udjevi uenuti (udjenuti), prez. uenem uesti (udjesti), prez. uedem, aor. uedoh, gl. prid. rad. ueo/uela, gl. pril. pro. uevi
268

uesnica, vok. jed. uesnice

gl.

pril.

sad.

UDK (skr. univerzalna decimalna klasifikacija)

utiv, utiva, odr. vid utivi utivosti, instr. jed.

ueha (utjeha), dat. jed. uehi uerati (utjerati), prez. ueram uerivati (utjerivati), prez. uerujem, gl. pril. sad. uerujui, gl. im. uerivanje ueiti (utjeiti), prez. ueim, gl. prid. trp. ueen ueiv (ueljiv), ueiva, odr. vid ueivi ueljiv (ueiv), ueljiva, odr. vid ueljivi uutati, prez. uutim uutkati, prez. uutkam, uutkavati, prez. uutkavam, gl. pril. sad. uutkavajui, gl. im. uutkavanje udadba, gen. mn. udadbi / udadba udalj (pril.) udaljenost, gen. jed. udaljenosti, instr. jed. udaljenou/udaljenosti

prez.

udovoljim,

gl.

prid.

trp.

UEFA (skr. Evropska fudbalska zajednica United European Football Assotiation) ugarak, gen. jed. ugarka, nom. mn. ugarci, gen. mn. ugaraka uglaenost, gen. jed. uglaenosti, instr. jed. uglaenou/uglaenosti uglavnom (pril.) uglednik, vok. jed. uglednie, nom. mn. uglednici ugljendioksid ugljenik, nom. mn. ugljenici ugljenisati, prez. ugljeniem, gl. pril. sad. ugljenisavi, gl. im. ugljenisanje ugljenmonoksid ugnijezditi se, prez. ugnijezdim se ugnjeta, vok. ugnjetaem ugnjetaiin ugnjetaki ugnjeivati se, prez. ugnjeujem se, gl. pril. sad. ugnjeujui se, gl. im. ugnjeivanje ugodnik, vok. jed. ugodnie, nom. mn. ugodnici ugoavati (ugoivati), prez. ugoujem, gl. pril. sad. ugoavajui, gl. im. ugoavanje ugoivati (ugoavati), prez. ugoivam, gl. pril. sad. ugoivajui, gl. im. ugoivanje ugrijanost, gen. jed. ugrijanosti, instr. jed. ugrijanou/ugrijanosti ugrijati, prez. ugrijem ugristi, prez. ugrizem, aor. ugrizoh, gl. prid. rad. ugrizao/ugrizla, gl. pril. pro. ugrizavi ugroenost, gen. jed. ugroenosti, instr. jed. ugroenou/ugroenosti ugruak, gen. jed. ugruka, nom. mn. ugruci ugruvati (se), prez. ugruvam (se) uhapsiti, prez. uhapsim, gl. prid. trp. uhapen uhapenik, vok. jed. uhapenie, nom. mn. uhapenici uhapenica, vok. jed. uhapenice
269

uhapeniin uho (uvo), nom. mn. ui uhoda uhoditi, prez. uhodim, gl. prid. trp. uhoen, gl. im. uhoenje uhodnik, vok. jed. uhodnie, nom. mn. uhodnici uigrati (se), prez. uigram se, gl. prid. trp. uigran uime (pred.) uinat (pril.) uistinu (pril.) ujak, vok. jed. ujae, nom. mn. ujaci ujevina Ujedinjeni Arapski Emirati ujednaavati (ujednaivati), prez. ujednaavam, gl. pril. sad. izjednaavajui, gl. im. izjednaavanje ujednaivati (ujednaavati), prez. ujednaujem, gl. pril. sad. ujednaujui, gl. im. ujednaivanje ujedno (pril.) ujna ujesen (pril.) ujutro (pril.) .uk (internetski domen Ujedinjenog Kraljevstva) ukisjeliti (ukieliti), prez. ukisjelim, gl. prid. trp. ukisjeljen ukieliti (ukisjeliti), prez. ukielim, gl. prid. trp. ukieljen uklijetiti, prez. uklijetim, gl. prid. trp. uklijeten ukoiti, prez. ukoim, gl. prid. trp. ukoen ukoliko (vez.) ukorak (pril.) ukorijeniti, prez. ukorijenim, gl. prid. trp. ukorijenjen ukoso (pril.) ukotac (pril.) Ukrajina

jed.

ugnjetau,

instr.

jed.

ugnjetaica, vok. jed. ugnjetaice

Ukrajinac, gen. jed. Ukrajinca, vok. jed. Ukrajine, gen. mn. Ukrajinaca Ukrajinka, dat. jed. Ukrajinki, gen. mn. Ukrajinki ukrajinski ukrasti, prez. ukradem, gl. prid. rad. ukrao/ukrala, gl. pril. pro. ukravi, gl. prid. trp. ukraden ukrivo (pril.) ukrtati, prez. ukrtam ukuanka, dat. jed. ukuanki, gen. mn. ukuanki ukusan, ukusna, odr. vid ukusni ukuvati, prez. ukuvam ul. (skr. ulica) ulazak, gen. jed. ulaska, nom. mn. ulasci, gen. mn. ulazaka uleeti (uletjeti), prez. uletim, aor. uleeh, gl. prid. rad. uletio/uleela, gl. pril. pro. uleevi uletjeti (uleeti), prez. uletim, aor. uletjeh, gl. prid. rad. uletio/uletjela, gl. pril. pro. uletjevi ulica Ulica slobode uliarka, dat. jed. uliarki, gen. mn. uliarki ulijeniti se, prez. ulijenim se ulijepiti se, prez. ulijepim se ulijetati, prez. ulijeem, gl. pril. sad. ulijeui, gl. im. ulijetanje ulijevati (ulivati), prez. ulijevam, gl. pril. sad. ulijevajui, gl. im. ulijevanje ulivati (ulijevati), prez. ulivam, gl. pril. sad. ulivajui, gl. im. ulivanje ulijevo (pril.) ultrazvuni ultrazvuk ULUCG (skr. Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore) uludo (pril.) Ulva lactica (lat. morska salata) uljanik, gen. jed. uljanika, nom. mn. uljanici uljepati, prez. uljepam, gl. prid. trp. uljepan
270

uljetiti (se), prez. uljetim (se), gl. prid. trp. uljeen uljez uljudnost, gen. jed. uljudnou/uljudnosti umalo (pril.) umanjenik, nom. mn. umanjenici umanjilac, umanjilaca gen. jed. umanjioca, gen. mn. uljudnosti, instr. jed.

umetati, prez. umeem, impe. umei, gl. im. umetanje umijee, gen. jed. umijea, instr. jed. umijeem umijesiti, prez. umijesim, gl. prid. trp. umijeen umijeati se, prez. umijeam se umiti, prez. umijem, gl. prid. trp. umiven umivati, prez. umivam, gl. pril. sad. umivajui, gl. im. umivanje umjesto (pred.) umjean, umjena, odr. vid umjeni umjenost, gen. jed. umjenosti, instr. jed. umjenou/umjenosti umjeti, prez. umijem, aor. umjeh/umjedoh, gl. prid. rad. umio/umjela, gl. pril. pro. umjevi umjetnica, vok. jed. umjetnice umjetniin umjetniki umjetnik, vok. jed. umjetnie, nom. mn. umjetnici, gen. mn. umjetnika umjetnitvo, gen. mn. umjetnitava/umjetnitva umjetnost, gen. jed. umjetnosti, instr. jed. umjetnou/umjetnosti umnogome (pril.) umnjak, nom. mn. umnjaci umobolan, umobolna, odr. vid umobolni umobolnica, vok. jed. umobolnice umobolniin umobolnik, vok. jed. umobolnie, nom. mn. umobolnici umrijeti, prez. umrem, gl. prid. rad. umro/umrla, gl. pril. pro. umrijevi/umrvi

umui (umuknuti), prez. umuknem, aor. umukoh (umue), gl. prid. rad. umukao/umukla, gl. pril. pro. umukavi umuknuti (umui), prez. umuknem, aor. umuknuh, gl. prid. rad. umuknuo/umuknula, gl. pril. pro. umuknuvi UN (skr. United Nations, Ujedinjene nacije) unakrst (pril.) unapredak (pril.) unaprijed (pril.) unaprijediti, prez. unaprijedim, gl. prid. trp. unaprijeen, gl. im. unapreenje unapreenje, gen. jed. unapreenja, instr. jed. unapreenjem unazad (pril.) unazadak (pril.) unedogled (pril.) unekoliko (pril.) unesreavati (unesreivati), prez. unestreavam, gl. pril. sad. unesreavajui, gl. im. unesreavanje unesreivati (unesreavati), prez. unesreujem, gl. pril. sad. unesreujui, gl. im. unesreivanje unezvijerenost, gen. jed. unezvijerenosti, instr. jed. unezvijerenou/unezvijerenosti unezvijeriti se, prez. unezvijerim se unijeti, prez. unesem, aor. unijeh/unesoh, gl. prid. rad. unio/unijela, gl. prid. trp. unesen/unijet, gl. pril. pro. unijevi unionist (unionista), gen. jed. unionista unionista (unionist), gen. jed. unioniste unionistkinja unionizam, gen. jed. unionizma, gen. mn. unionizama univ. (skr. univerzitet) Univerzitet Crne Gore unuk, vok. jed. unue, nom. mn. unuci unuka, dat. jed. unuci unutra (pril.)
271

unutranjost, gen. jed. unutranjosti, instr. jed. unutranou/unutranjosti uob. (skr. uobiajeno) uobiajiti, prez. uobiajim, gl. prid. trp. uobiajen uobliiti, prez. uobliim, gl. prid. trp. uoblien uoi (pred.) uokolo (pril.) uopte (pril.) uostalom (rije.) up. (skr. uporedi) uplesti, prez. upletem, aor. upletoh, gl. prid. rad. upleo/uplela, gl. prid. trp. upleten, gl. pril. pro. uplevi upletati (uplitati), prez. upleem, gl. pril. sad. upleui, gl. im. upletanje uplitati (upletati), prez. upliem, gl. pril. sad. upliui, gl. im. uplitanje upola (pril.) upor. (skr. uporedi) uporedo (pril.) uporedan, uporedna, odr. vid uporedni uporeivati, prez. uporeujem, gl. pril. sad. uporeujui, gl. im. uporeivanje upornost, gen. jed. upornou/upornosti upornosti, instr. jed.

uposlenost (upoljenost), gen. jed. uposlenosti, instr. jed. uposlenou/uposlenosti uposlenje (upoljenje), gen. jed. uposlenja, instr. jed. uposlenjem uposliti, prez. uposlim, gl. prid. trp. upoljen upoljenost (uposlenost), gen. jed. upoljenosti, instr. jed. upoljenou/upoljenosti upoljenje (uposlenje), gen. jed. upoljenja, instr. jed. upoljenjem upotrebljiv, upotrebljiva, odr. vid upotrebljivi upotreba upotrijebiti, prez. upotrijebim, gl. prid. trp. upotrijebljen upoznati, prez. upoznam

upoznavati, prez. upoznajem, gl. pril. sad. upoznajui, gl. im. upoznavanje uprei (upregnuti), prez. upregnem, aor. upregoh (upree), gl. prid. rad. upregao/upregla, gl. pril. pro. upregavi upregnuti (uprei), prez. upregnem, aor. upregnuh, gl. prid. rad. upregnuo/upregnula, gl. pril. pro. upregnuvi upravo (rije.) uprijeko (pril.) uprijekrst (pril.) uprijeti, prez. uprem, aor. uprijeh, gl. prid. rad. upro/uprla, gl. pril. pro. uprijevi/uprvi uprkos (pred.) upuenost, gen. jed. upuenosti, instr. jed. upuenou/upuenosti uputstvo, gen. mn. uputstava/uputstva urbanist (urbanista), gen. jed. urbanista urbanista (urbanist), gen. jed. urbaniste urbanistiki urbanistkinja urbanizacija urbanizovati, prez. urbanizujem, gl. pril. sad. urbanizujui, gl. im. urbanizovanje urednik, vok. jed. urednie, nom. mn. urednici urijetko (pril.) urlik, nom. mn. urlici urlikati, prez. urliem, gl. pril. sad. urliui, gl. im. urlikanje urma, gen. mn. urma/urmi uroenik, vok. jed. uroenie, nom. mn. uroenici urokljiv, urokljiva, odr. vid urokljivi .us (internetski domen Sjedinjenih Amerikih Drava) USA (skr. United States of America) USD (skr. ameriki dolar) usedmoro (pril.) usjedjelica (ueelica)
272

usjedjeliin (ueeliin) usjedjeti se (ueeti se), prez. usjedim se, aor. usjedjeh se, gl. prid. rad. usjedio se/usjedjela se, gl. pril. pro. usjedjevi se usklaenost, gen. jed. usklaenosti, instr. jed. usklaenou/usklaenosti usisiva, gen. jed. usisivaa, instr. jed. usisivaem Uskoci (top.), gen. Uskoka uskoki uskogrud, uskogruda, odr. vid uskogrudi uskogrudost, gen. jed. uskogrudosti, instr. jed. uskogrudou/uskogrudosti uskok, vok. jed. uskoe, nom. mn. uskoci Uskrs (Vaskrs) uskrnji usljed (pred.) usmrdjeti se (usmreti se), prez. usmrdim se, aor. usmrdjeh se, gl. prid. rad. usmrdio se/usmrdjela se, gl. pril. pro. usmrdjevi se usmreti se (usmrdjeti se), prez. usmrdim se, aor. usmreh se, gl. prid. rad. usmrdio se/usmrela se, gl. pril. pro. usmrevi se uspjeti, prez. uspijem, aor. uspjeh, gl. prid. rad. uspio/uspjela, gl. pril. pro. uspjevi uspijevati, prez. uspijevam, uspijevajui, gl. im. uspijevanje uspjeh, nom. mn. uspjesi uspjean, uspjena, odr. vid uspjeni usplameti (usplamtjeti), prez. usplamtim, aor. usplameh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamela, gl. pril. pro. usplamevi usplamtjeti (usplameti), prez. usplamtim, aor. usplamtjeh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamtjela, gl. pril. pro. usplamtjevi usput (pril.) usrdnost, gen. jed. usrdnou/usrdnosti usrdnosti, instr. jed. gl. pril. sad.

usreilac, gen. jed. usreioca, vok. jed. usreioe, gen. mn. usreilaca usreitelj, vok. usreiteljem jed. usreitelju, instr. jed.

usreiteljka, dat. jed. usreiteljki, gen. mn. usreiteljki usredsrijediti (se), prez. usredsrijedim (se), gl. prid. trp. usredsrijeen usredsrijeenost, gen. jed. usredsrijeenosti, instr. jed. usredsrijeenou/usredsrijeenosti usta (mn. sr. r.), gen. usta ustanak, gen. jed. ustanka, nom. mn. ustanci, gen. mn. ustanaka ustanik, vok. jed. ustanie, nom. mn. ustanici ustavnost, gen. jed. ustavnosti, ustavnou/ustavnosti Ustav Republike Crne Gore ustrijeliti, prez. ustrijelim, gl. prid. trp. ustrijeljen ustrojiti, prez. ustrojim, gl. prid. trp. ustrojen ustvari (rije.) ustupak, gen. jed. ustupka, nom. mn. ustupci, gen. mn. ustupaka ususret (pril.) u (va), gen. jed. ui, instr. jed. uju/ui uaniti, prez. uanim, gl. prid. trp. uanen uestoro (pril.) uljiv (valjiv), uljiva, odr. vid uljivi uljivac (valjivac), gen. jed. uljivca, vok. jed. uljive, gen. mn. uljivaca uteeti, prez. utedim, aor. uteeh, gl. prid. rad. utedio/uteela, gl. pril. pro. uteevi uteevina utrb uueti (uutjeti), prez. uutim, aor. uueh, gl. prid. rad. uutio/uuela, gl. pril. pro. uuevi uutjeti (uueti), prez. uutim, aor. uutjeh, gl. prid. rad. uutio/uutjela, gl. prol. pro. uutjevi ueelica (usjedjelica) ueeliin (usjedjeliin) ueeti se (usjedjeti se), prez. uedim se, aor. ueeh se, gl. prid. rad. uedio se/ ueela se, gl. pril. pro. ueevi se uticaj, gen. jed. uticaja, instr. jed. uticajem
273

uticajan, uticajna, odr. vid uticajni uticati, prez. utiem, imper. utii, gl. pril. sad. utiui utisak, gen. jed. utiska, nom. mn. utisci, gen. mn. utisaka Utjeha (top.) utjeha (ueha), dat. jed. utjehi utjerati (uerati), prez. utjeram utjerivati (uerivati), prez. utjerujem, gl. pril. sad. utjerujui, gl. im. utjerivanje utjeitelj (ueitelj), vok. jed. utjeitelju, instr. jed. utjeiteljem utjeiteljka (ueiteljka), dat. jed. utjeiteljki, gen. mn. utjeiteljki utjeiti (ueiti), prez. utjeim, gl. prid. trp. utjeen utjeiv (utjeljiv), utjeiva, odr. vid utjeivi utjeljiv (utjeiv), utjeljiva, odr. vid utjeljivi uto (pril.) utorak (utornik), gen. jed. utorka, nom. mn. utorci, gen. mn. utoraka utornik (utorak), nom. mn. utornici utroje (pril.) utuenost, gen. jed. utuenosti, instr. jed. utuenou/utuenosti uvar (korisno) (pril.) uvee (pril.) uvenuti, prez. uvenem uvidjeti (uvieti), prez. uvidim, aor. uvidjeh, gl. prid. rad. uvidio/uvidjela, gl. pril. pro. uvidjevi uviati, prez. uviam, gl. pril. sad. uviajui, gl. im. uvianje uvieti (uvidjeti), prez. uvidim, aor. uvieh, gl. prid. rad. uvidio/uviela, gl. im. uvievi uvijek (pril.) uvijenost, gen. jed. uvijenou/uvijenosti uvis (pril.) uvjerenost, gen. jed. uvjerenosti, instr. jed. uvjerenou/uvjerenosti uvijenosti, instr. jed.

instr.

jed.

uvjerenje, gen. uvjerenjem

jed.

uvjerenja,

instr.

jed.

uzetost, gen. jed. uzetou/uzetosti uzgred (pril.)

uzetosti,

instr.

jed.

uvjerljiv, uvjerljiva, odr. vid uvjerljivi uvjerljivost, gen. jed. uvjerljivosti, instr. jed. uvjerljivou/uvjerljivosti uvjetiti se, prez. uvjetim se uvo (uho), nom. mn. ui uvojak, gen. jed. uvojka, nom. mn. uvojci, gen. mn. uvojaka uvolaa (zool.) uvoznik, vok. jed. uvoznie, nom. mn. uvoznici uvreti (uvrtjeti), prez. uvrtim, aor. uvreh, gl. prid. rad. uvrtio/uvrela, gl. pril. pro. uvrevi uvreda uvrijediti, prez. uvrijedim, gl. prid. trp. uvrijeen uvredljiv, uvredljiva, odr. vid uvredljivi uvrijeenost, gen. jed. uvrijeenosti, instr. jed. uvrijeenou/uvrijeenosti uvrijeenost, gen. jed. uvrijeenosti, instr. jed. uvrijeenou/uvrijeenosti uvrijeiti se, prez. uvrijeim se uvrtjeti (uvreti), prez. uvrtim, aor. uvrtjeh, gl. prid. rad. uvrtio/uvrtjela, gl. pril. pro. uvrtjevi uzao, nom. mn. uzlovi uzak, uska, odr. vid uski uzalud (pril.) uzaludnost, gen. jed. uzaludnosti, instr. jed. uzaludnou/uzaludnosti uzastopce (pril.) uzavreti, prez. uzavrijem/uzavrim uzbrdo (pril.) uzdanica uzdaniki uzdravlje (uzv.) uzdrhtati, prez. uzdrhtim uzdu (pred.) uzeti, prez. uzmem, imper. uzmi

uzjahati, prez. uzjaem, imper. uzjai uzleeti (uzletjeti), prez. uzletim, aor. uzleeh, gl. prid. rad. uzletio/uzleela, gl. pril. pro. uzleevi uzletjeti (uzleeti), prez. uzletim, aor. uzletjeh, gl. prid. trp. uzletio/uzletjela, gl. pril. pro. uzletjevi uzlijetati, prez. uzlijeem, gl. pril. sad. uzlijeui, gl. im. uzlijetanje uzmai (uzmaknuti), prez. uzmaknem, aor. uzmakoh (uzmae), gl. prid. rad. uzmakao/uzmakla, gl. pril. pro. uzmakavi uzmaknuti (uzmai), prez. uzmaknem, aor. uzmaknuh, gl. prid. rad. uzmaknuo/uzmaknula, gl. pril. pro. uzmaknuvi uzmuvati (se), prez. uzmuvam (se) uznijeti, prez. uznesem, aor. uznijeh, gl. prid. rad. uznio/uznijela, gl. prid. trp. uznesen/uznijet, gl. pril. pro. uznijevi uzorak, gen. jed. uzorka, nom. mn. uzorci, gen. mn. uzoraka uzr. (skr. uzreica) uzv. (skr. uzvik) uzvreti se (uzvrtjeti se), prez. uzvrtim se, aor. uzvreh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrela se, gl. pril. pro. uzvrevi se uzvinik, nom. mn. uzvinici uzvijati se, prez. uzvijam se, gl. pril. sad. uzvijajui se, gl. im. uzvijanje uzvienost, gen. jed. uzvienosti, instr. jed. uzvienou/uzvienosti uzvienje, uzvienjem gen. jed. uzvienja, instr. jed.

uzvrtjeti se (uzvreti se), prez. uzvrtim se, aor. uzvrtjeh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrtjela se, gl. pril. pro. uzvrtjevi se uditi, prez. udim/udijem

274

uei (uegnuti), prez. ueem, aor. uegoh (uee), gl. prid. rad. uegao/uegla, gl. pril. pro. uegavi uegnuti (uei), prez. uegnem, aor. uegnuh, gl. prid. rad. uegnuo/uegnula, gl. pril. pro. uegnuvi ueljeti (se), prez. uelim (se), aor. ueljeh (se), gl. prid. rad. uelio (se)/ueljela (se), gl. pril. pro. ueljevi (se) uitak, gen. jed. uitka, nom. mn. uici, gen. mn. uitaka uivjeti (se), prez. uivim (se), aor. uivjeh (se), gl. prid. rad. uivio (se)/uivjela (se), gl. pril. pro. uivjevi (se) ulijebiti, prez. ulijebim, gl. prid. trp. ulijebljen, gl. im. uljebljenje uljebljenje, gen. jed. uljebljenja, instr. jed. uljebljenjem uueti (uutjeti), prez. uutim, aor. uueh, gl. prid. rad. uutio/uuela, gl. pril. pro. uuevi uutjeti (uueti), prez. uutim, aor. uutjeh, gl. prid. rad. uutio/uutjela, gl. pril. pro. Uutjevi V V (skr. volt) v. (skr. vidi) v. (skr. vijek) .va (internetski domen Vatikana) vadiep, gen. jed. vadiepa, nom. mn. vadiepi/ vadiepovi vaga, dat. jed. vagi, gen. mn. vaga vagan, gen. jed. vagana, nom. mn. vagani vagati, prez. vagam, gl. pril. sad. vagajui, gl. im. vaganje vagon, gen. jed. vagona vaistinu (arh.) vajda (fajda) vajkada (pril.) vakcina vakcinacija
275

vakuum val, nom. mn. valovi valorizacija valovit, valovita, odr. vid valoviti valovitost, gen. jed. valovitosti, valovitou/valovitosti instr. jed.

valjak, gen. jed. valjka, nom. mn. valjci, gen. mn. valjaka valjan, valjana, odr. vid valjani valjanost, gen. jed. valjanou/valjanosti valjaonica valjda (rije.) vanadijum vanbraan, vanbrana, odr. vid vanbrani vanbrodski vandal, gen. jed. vandala vandalizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn. vandalizama vandalski Van Gog vangradski vanila vanmaterini vannastavni vanparnini vanpartijski vanredan, vanredna, odr. vid vanredni vanstranaki vanjski vapiti, prez. vapim, gl. pril. sad. vapei varalica varaliin varenika, dat. jed. varenici varijacija varijanta, gen. mn. varijanata varijetet valjanosti, instr. jed.

varirati, prez. variram, gl. pril. sad. varirajui, gl. im. variranje varivo, nom. mn. variva Varja varjaa varljivost, gen. jed. varljivou/varljivosti varnica varniav, varniava, odr. vid varniavi varo, gen. jed. varoi, instr. jed. varoi/varoju varoanin, nom. mn. varoani varoanka, dat. jed. varoanki, gen. mn. varoanki varoki Varavljanin, nom. mn. Varavljani Varavljanka, dat. jed. Varavljanki, gen. mn. Varavljanki varavski varvari varvarizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn. vandalizama vascijeli vaseljena Vasilije, gen.Vasilija Vasilije Ostroki Vasiljevdan, gen. Vasiljevdana/Vasiljeva dne vasiona Vaska, dat. Vaski Vaskrs (Uskrs) vaskolik, vaskolika, odr. vid vaskoliki Vasojevi, nom. mn. Vasojevii Vasojevii (geogr.; crnogorsko brdsko pleme) Vasojevka, dat. jed. Vasojevki, gen. mn. Vasojevki vaspita, gen. jed. vaspitaa, vok. jed. vaspitau, instr. jed. vaspitaem vaspitaica vaspitaiin vaspitaki
276

vaspitanje, gen. vaspitanjem

jed.

vaspitanja,

instr.

jed.

vaspitavati, prez. vaspitavam, gl. pril. sad. vaspitavajui, gl. im. vaspitavanje vaspitni varljivosti, instr. jed. vaka, dat. jed. vaki/vaci valjiv (uljiv), valjiva, odr. vid valjivi valjivac (uljivac), gen. jed. valjivca, vok. jed. valjive, gen. mn. valjivaca vaterpolist (vaterpolista), gen. jed. vaterpolista vaterpolista (vaterpolist), gen. jed. vaterpoliste vaterpolo vaterpolski vatrenost, gen. jed. vatrenou/vatrenosti vatrenosti, instr. jed.

vatrogasac, gen. jed. vatrogasca, vok. jed. vatrogae, gen. mn. vatrogasaca vatrogaev vatrostalan, vatrostalna, odr. vid vatrostalni Vavilon Vavilonija vavilonski vazda (pril.) vazdan (pril.) vazdanji vazduhoplovac, gen. jed. vazduhoplovca, vok. jed. vazduhoplove, gen. mn. vazduhoplovaca vazduhoplovev vazduhoplovka, dat. jed. vazduhoplovki, gen. mn. vazduhoplovki vazduan, vazduna, odr. vid vazduni v. d. (skr. vrilac dunosti) vee, gen. jed. veeri veera veernji vedro, gen. mn. vedara veketati, prez. vekeem, gl. pril. sad. vekeui, gl. im. veketanje

velegrad, nom. mn. velegradi veleizdaja veleizdajniki veleizdajnik, vok. jed. veleizdajnie, nom. mn. veleizdajnici velelepan (veleljepan), velelepna, odr. vid velelepni velelepnost (veleljepnost), gen. jed. velelepnosti, instr. jed. velelepnou/velelepnosti veleljepan (velelepan), veleljepna, odr. vid veleljepni veleljepnost (velelepnost), veleljepnosti, instr. veleljepnou/veleljepnosti veleposjed veletrgovina velianstven, velianstveni velianstvena, odr. vid gen. jed. jed.

Venecijanac, gen. jed. Venecijanca, vok. jed. Venecijane, nom. mn. Venecijanci Venecijanev Venecijanka, dat. jed. Venecijanki, gen. mn. Venecijanki venecijanski Venera venerian, venerina, odr. vid venerini venuti, prez. venem, gl. pril. sad. venui veo, gen. jed. vela, nom. mn. velovi veoma (pril.) vepar, gen. jed. vepra, nom. mn. veprovi verbalan, verbalna, odr. vid verbalni verbalist (verbalista), gen. jed. verbalista verbalista (verbalist), gen. jed. verbaliste verbalistiki verbalistkinja Verdi, gen. Verdija, instr. Verdijem Verdijev veresija Vergilije versifikacija versifikator, vok. jed. versifikatore, instr. jed. versifikatorom veselost, gen. jed. veselou/veselosti veselosti, instr. jed.

velianstvenost, gen. jed. velianstvenosti, instr. jed. velianstvenou/velianstvenosti velianstvo, gen. mn. velianstava/velianstva veliati, prez. veliam, gl. pril. sad. veliajui, gl. im. velianje velik, velika, odr. vid veliki Veliki medvjed (astr.) Veliki petak (prazn.) velikoduan, velikoduna, odr. vid velikoduni velikodunost, gen. jed. velikodunosti, instr. jed. velikodunou/velikodunosti Velimlje (top.), gen. Velimlja, instr. Velimljem Velimljanin, nom, mn. Velimljani Velimljanka, dat. jed. Velimljanki, gen. mn. Velimljanki Velimljankin Velja erina (top.) veljeti, prez. velim, impf. veljah, gl. pril. sad. velei velter kategorija Venecija

vesla, vok. jed. veslau, instr. jed. veslaem veslaica, vok. jed. veslaice veslaicin veslo, nom. mn. vesla, gen. mn. vesala Veo (hipok.) vez. (skr. veznik) vezati, prez. veem, imper. vei, gl. pril. sad. veui, gl. im. vezanje vezidba, gen. mn. vezidaba/vezidbi vezir Vezirov most
277

vezivati, prez. vezujem, gl. pril. sad. vezujui, gl. im. vezivanje veznik, nom. mn. veznici vibracija vibracijski (vibracioni) vibracioni (vibracijski) viceadmiral vidar, vok. jed. vidaru/vidare, instr. jed. vidarom/ vidarem vidarica, vok. jed. vidarice vidariin videoigra videonadzor videorekorder videoteka, dat. jed. videoteci vidjeti (vieti), prez. vidim, aor. vidjeh, gl. prid. rad. vidio/vidjela, gl. pril. pro. vidjevi vidljivost, gen. jed. vidljivou/vidljivosti vidljivosti, instr. jed.

vijenac, gen. jed. vijenca, gen. mn. vijenaca vijest, gen. jed. vijesti, instr. jed. vijeu/vijesti vijoriti se, prez. vijorim se, gl. pril. sad. vijorei se, gl. im. vijorenje vijuga, dat. jed. vijugi/vijuzi vikati, prez. viem, gl. pril. sad. viui, gl. im. vikanje vikend vilenjak, gen. jed. vilenjaka, vok. jed. vilenjae, nom. mn. vilenjaci vilica vilini viljuka, dat. jed. viljuki/viljuci, gen. mn. viljuaka /viljuki viola violentnost, gen. jed. violentnosti, instr. jed. violentnou/violentnosti violina violinist (violinista), gen. jed. violinista violinista (violinist), gen. jed. violiniste violinistkinja violonelo VIP (skr. very important person) virtuoz, gen. jed. virtuoza virtuozan, virtuozna, odr. vid virtuozni virtuoznost, gen. jed. virtuoznosti, instr. jed. virtuoznou/virtuoznosti visibaba visiti, prez. visim, gl. im. vienje viski, gen. jed. viskija, nom. mn. viskiji visokokvalifikovan, visokokvalifikovana, odr. vid visokokvalifikovani visokokolski visprenost, gen. jed. visprenosti, instr. jed. visprenou/visprenosti viak, nom. mn. vikovi viednevni viegodinji
278

vidokrug, nom. mn. vidokruzi vidovitost, gen. jed. vidovitosti, instr. jed. vidovitou, odr. vid vidovitosti vidovnjak, gen. jed. vidovnjaka, vidovnjae, nom. mn. vidovnjaci vok. jed.

viati, prez. viam, gl. pril. sad. viajui, gl. im. vianje vielica vielo vieti (vidjeti), prez. vidim, aor. vieh, gl. prid. rad. vidio/viela, gl. pril. pro. vievi vijadukt, gen. mn. vijadukata vijalica vijanje, gen. jed. vijanja, instr. jed. vijanjem vijati, prez. vijem , gl. pril. sad. vijui, gl. im. vijanje vijavica vijee, gen. jed. vijea, instr. jed. vijeem vijek, nom. mn. vjekovi

viemjeseni vieslojan, vieslojna, odr. vid vieslojni viestruk, viestruka, odr. vid viestruki vieznanost, gen. jed. vieznanosti, instr. jed. vieznanou/vieznanosti vinjik, nom. mn. vinjici vitetvo, gen. mn. vitetava/vitetva vitez, vok. jed. vitee, nom. mn. vitezovi Vizantija vizantijski vizija vizionar, vok. jed. vizionaru/vizionare, instr. jed. vizionarom/vizionarem vizionarka, vizionarki vjedogonja vjea vjekovati, prez. vjekujem, gl. pril. sad. vjekujui, gl. im. vjekovanje vjekovjean, vjekovjena, odr. vid vjekovjeni vjekovni vjenanica vjenanje, gen. vjenanjem jed. vjenanja, instr. jed. dat. jed. vizionarki, gen. mn.

vjernica, vok. jed. vjernice vjernik, vok. jed. vjernie, nom. mn. vjernici vjernitvo, gen. mn. vjernitava/vjernitva vjernost, gen. jed. vjernou/vjernosti vjerodostojan, vjerodostojni vjernosti, instr. odr. jed. vid

vjerodostojna,

vjerodostojnost, gen. jed. vjerodostojnosti, instr. jed. vjerodostojnou/vjerodostojnosti vjeroloman, vjerolomna, odr. vid vjerolomni vjerolomniki vjerolomnik, vok. jed. vjerolomnie, nom. mn. vjerolomnici vjerolomnitvo, gen. mn. vjerolomnitava/ vjerolomnitva vjerolomstvo, vjerolomstva gen. mn. vjerolomstava/

vizit karta, gen. mn. vizit karata

vjeronauka, dat. jed. vjeronauci vjerovatan, vjerovatna, odr. vid vjerovatni vjerovatno (pril.) vjerovatnoa vjesnica, vok. jed. vjesnice vjesniki vjesnik, vok. jed. vjesnie, nom. mn. vjesnici vjet, vjeta, odr. vid vjeti vjetac, gen. jed. vjeca, vok. jed. vjee, gen. mn. vjetaca vjetaiti, prez. vjetaim, gl. pril. sad. vjetaei, gl. im. vjetaenje vjetaki vjetak, gen. jed. vjetaka, vok. jed. vjetae vjetakinja vjetica, vok. jed. vjetice vjetiiji (vjetiji) vjetiji (vjetiiji) vjetiin vjetiina vjetar, gen. jed. vjetra, nom. mn. vjetrovi
279

vjenati, prez. vjenam, aor. vjenah, gl. pril. pro. vjenavi vjenavati, prez. vjenavam, gl. pril. sad. vjenavajui, gl. im. vjenavanje vjer. (skr. vjerski) vjera vjeran, vjerna, odr. vid vjerni vjerenica, vok. jed. vjerenice vjereniin vjereniki vjerenik, vok. jed. vjerenie, nom. mn. vjerenici vjerenitvo, gen. mn. vjerenitava/vjerenitva vjeridba, gen. mn. vjeridaba/vjeridbi

vjetrenjaa vjetrenjast, vjetrenjasta, odr. vid vjetrenjasti vjetrina vjetriti, prez. vjetrim, gl. pril. sad. vjetrei, gl. im. vjetrenje vjetrobran vjetromet vjetrometina vjetromjer, gen. jed. vjetromjera, instr. jed. vjetromjerom vjetropir, vok. jed. vjetropire/vjetropiru, instr. jed. vjetropirom vjetropirka, dat. jed. vjetropirki, gen. mn. vjetropirki vjetrovit, vjetrovita, odr. vid vjetroviti vjetrovitost, gen. jed. vjetrovitosti, instr. jed. vjetrovitou/vjetrovitosti vjetrovka, dat. jed. vjetrovci, gen. mn. vjetrovki vjeverica, vok. jed. vjeverice vjeveriin vjeveriji vjebalini vjebalite, gen. jed. vjebalita, instr. jed. vjebalitem vjebanka, dat. jed. vjebanci, gen. mn. vjebanki vjebaonica vkv. (skr. visokokvalifikovani) vl. (skr. vlasnik) vladalac, gen. jed. vladaoca, vok. jed. vladaoe, gen. mn. vladalaca vladar, vok. jed. vladaru/vladare, instr. jed. vladarom/vladarem vladarka, dat. jed. vladarki, gen. mn. vladarki vladianski vladiin vladika, dat. jed. vladici Vladimir Dukljanski Vlah, vok. jed. Vlae, nom. mn. Vlasi
280

vlasnica, vok. jed. vlasnice vlasniin vlasnik, vok. jed. vlasnie, nom. mn. vlasnici vlasnitvo, gen. mn. vlasnitava/vlasnitva vlast, gen. jed. vlasti, instr. jed. vlau/vlasti vlastela vlasteoski vlastodrev vlastodrac, gen. jed. vlastodrca, vok. jed. vlastodre, gen. mn. vlastodraca vlastoljubac, gen. jed. vlastoljupca, vok. jed. vlastoljupe, gen. mn. vlastoljubaca vlastoljubivost, gen. jed. vlastoljubivosti, instr. jed. vlastoljubivou/vlastoljubivost vlastoljupev Vlaka crkva vlanost, gen. jed. vlanosti, instr. jed. vlanou/ vlanosti vo, gen. jed. vola, nom. mn. volovi voi (dem. od vo), instr. jed. voiem voka, dat. jed. voki, gen. mn. voaka/voki vonjak, nom. mn. vonjaci vodarica vodariin vodijer, gen. jed. vodijera, instr. jed. vodijerom vodnik, vok. jed. vodnie, nom. mn. vodnici vodnjikavost, gen. jed. vodnjikavosti, instr. jed. vodnjikavou/vodnjikavosti vododjelnica Vodolija (hor. znak) vodomjer, gen. jed. vodomjera, vodomjerom vodonoa vodoskok, nom. mn. vodoskoci vodozemac, gen. jed. vodozemca, vok. jed. vodozeme, gen. mn. vodozemaca voa vostvo, gen. mn. vostava/vostva instr. jed.

vojevati, prez. vojujem, gl. pril. sad. vojujui, gl. im. vojevanje vojn. (skr. vojniki) vojniina vojniki Vojnik (top.) vojnik, vok. jed. vojnie, nom. mn. vojnici vojska, dat. jed. vojsci, gen. mn. vojski vojskovoa vojtiti, prez. vojtim, gl. pril. sad. vojtei, gl. im. vojtenje vojvoda Vojvodina vojvodstvo, gen. mn. vojvodstava/vojvodstva Vojvoanin, nom. mn. Vojvoani Vojvoanka, dat. jed. Vojvoanki, gen. mn. Vojvoanki vojvoanski vok. (skr. vokativ) vokabular, gen. jed. vokabulara, instr. jed. vokabularom vokalizam, vokalizama gen. jed. vokalizma, gen. mn.

vozovoa vonja, gen. mn. vonja/vonji v. r. (skr. vlastitom rukom, vlastoruno) vrabac, gen. jed. vrapca, vok. jed. vrape, gen. mn. vrabaca vra, instr. jed. vraem, nom. mn. vraevi/vrai vraati, prez. vraam, gl. pril. sad. vraajui, gl. im. vraanje vraati, prez. vraam, gl. pril. sad. vraajui, gl. im. vraanje vradbina vrag, vok. jed. vrae, nom. mn. vragovi/vrazi vragolanka, dat. jed. vragolanki, gen. mn. vragolanki Vranii vrapiji (vrapji) vrapji (vrapiji) vratar, vok. jed. vrataru/vratare, instr. jed. vratarom/vratarem vratnik, nom. mn. vratnici Vraegrmci (top.), gen. Vraegrmaca vraji Vrbas (top.) vrbaski Vrbaanin, nom. mn. Vrbaani Vrbaanka, Vrbaanki dat. jed. Vrbaanki, gen. mn.

volan, gen. jed. volana volat, gen. jed. volta Volga, dat. Volgi volonter, vok. volonterom volonterka, volonterki Volt volt (mj. jed.) vosak, gen. jed. voska voi (dem. od voz), instr. jed. voiem votiti, prez. votim, gl. pril. sad. votei, gl. prid. trp. voten/voen votani voz
281

jed. jed.

volonteru, volonterki,

instr. gen.

jed. mn.

vrenje, gen. jed. vrenja, instr. jed. vrenjem vreti (vrtjeti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrtei, gl. im. vrenje vri (vrgnuti), prez. vrgnem, aor. vrgoh (vre), gl. pril. sad. vrgao/vrgla, gl. pril. pro. vrgavi vrea vreetina vreica vredniji (komp. od vrijedan) vrednoa vrednovanje

dat.

vrednovati, prez. vrednujem, gl. pril. sad. vrednujui, gl. im. vrednovanje vrelina vrelo, gen. jed. vrela vremenit, vremenita, odr. vid vremeniti vremenski vremean, vremena, odr. vid vremeni vreo, vrela, odr. vid vreli vreti, prez. vrim, gl. pril. sad. vrei, gl. im. vrenje vrgnuti (vri), prez. vrgnem, aor. vrgnuh, gl. prid. rad. vrgnuo/vrgnula, gl. pril. pro. vrgnuvi vrh, nom. mn. vrhovi vrhunac, gen. jed. vrhunca, gen. mn. vrhunaca vrijedan, vrijedna, odr. vid vrijedni vrijedjeti (vrijeeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad. vrijedei, gl. im. vrijeenje vrijednica, vok. jed. vrijednice vrijedniin vrijednik, vok. jed. vrijednie, nom. mn. vrijednici vrijedno (pril.) vrijednosni vrijednost, gen. jed. vrijednosti, instr. jed. vrijednou/vrijednosti vrijeati, prez. vrijeam, gl. pril. sad. vrijeajui, gl. im. vrijeanje vrijeeti (vrijedjeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad. vrijedei, gl. prid. rad. vrijedio/vrijeela, gl. im. vrijeenje vrijeme, gen. jed. vremena vrijeslo, gen. mn. vrijesala vrijea vrijeiti se, prez. vrijeim se vrisak, gen. jed. vriska, nom. mn. vriskovi/vrisci vriska, dat. jed. vrisci vritati, prez. vritim, gl. pril. sad. vritei, gl. im. vritanje vrlet, gen. jed. vrleti, instr. jed. vrleu/vrleti vrljav, vrljava, odr. vid vrljavi
282

vrljook, vrljooka, odr. vid vrljooki vrpca, gen. mn. vrpca/vrpci vrsnica, vok. jed. vrsnice vrsniin vrsnik, vok. jed. vrsnie, nom. mn. vrsnici vrsta vrstan, vrsna, odr. vid vrsni vridba, gen. mn. vridba/vridbi/vridaba vrnjak, gen. jed. vrnjaka, vok. jed. vrnjae, nom. mn. vrnjaci vrnjakinja vrilac, vok. jed. vrioe, gen. mn. vrilaca vrtati, prez. vrem, gl. pril. sad. vrui, gl. im. vrtanje vrtjeti (vreti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrtei, gl. im. vrenje vrtlar, vok. jed. vrtlaru/vrtlare, vrtlarom/ vrtlarem vrtloni vrtoglavost, gen. jed. vrtoglavosti, instr. jed. vrtoglavou/vrtoglavosti vrvjeti, prez. vrvim, gl. pril. sad. vrvei, gl. prid. rad. vrvio/vrvjela vtrlog, nom. mn. vtrlozi Vuedolska bitka (istor.) vuedolski vujak, nom. mn. vujaci vuiji (vuji) vuji (vuiji) Vuji Do Vujica Vujiin vuk, vok. jed. vue, nom. mn. vukovi/vuci vukovac, gen. jed. vukovca, vok. jed. vukove, gen. mn. vukovaca vukovski vulg. (skr. vulgarno) instr. jed.

vulgarnost, gen. jed. vulgarnosti, instr. jed. vulgarnou/vulgarnosti Z Z (skr. zapad) zabaciti (zabaiti), prez. zabacim, gl. prid. trp. zabaen zabaenost, gen. jed. zabaenosti, instr. jed. zabaenou/zabaenosti zabaiti (zabaciti), prez. zabaim, instr. jed. zabaen zabada, gen. jed. zabadaa, vok. jed. zabadau, instr. jed. zabadaem zabadaa, gen. jed. zabadae zabavini zabazdjeti (zabaeti), prez. zabazdim, aor. zabazdjeh, gl. prid. rad. zabazdio/zabazdjela, gl. pril. pro. zabazdjevi zabaeti, prez. zabazdim, aor. zabaeh, gl. prid. trp. zabaen, gl. prid. rad. zabazdio/zabaela, gl. pril. pro. zabaevi zabezeknutost, gen. jed. zabezeknutosti, instr. jed. zabezeknutou/zabezeknutosti zabijeljeti se, prez. zabijelim se, aor. zabijeljeh se, gl. prid. rad. zabijelio se/zabijeljela se, gl. pril. pro. zabijeljevi se zabiljeka, dat. jed. zabiljeci, gen. mn. zabiljeaka zabiljeiti, zabiljeen prez. zabiljeim, gl. prid. trp.

zabraivati, prez. zabraujem, gl. pril. sad. zabraujui, gl. im. zabraivanje zabrazditi, prez. zabraen zabrazdim, gl. prid. trp.

zabre, gen. jed. zabra, instr. jed. zabrem zabreknuti, prez. zabreknem zabridjeti (zabrieti), prez. zabridim, aor. zabridjeh, gl. prid. rad. zabridio/zabridjela, gl. pril. pro. zabridjevi zabrieti (zabridjeti), prez. zabridim, aor. zabrieh, gl. prid. rad. zabridio/zabriela, gl. pril. pro. zabrievi zabrinutost, gen. jed. zabrinutosti, instr. jed. zabrinutou/zabrinutosti zabrinjavati, prez. zabrinjavam, gl. pril. sad. zabrinjavajui, gl. im. zabrinjavanje zacenuti se, prez. zacenem se zacijeliti, prez. zacijelim, gl. prid. trp. zacijeljen, gl. im. zacjeljenje zacijeniti, prez. zacijenim, gl. prid. trp. zacijenjen zacijukati, prez. zacijuem, imper. zacijui zacjeljivati, prez. zacjeljujem, gl. pril. sad. zacjeljujui, gl. im. zacjeljivanje zacrnjeti, prez. zacrnim, aor. zacrnjeh, gl. prid. rad. zacrnio/zacrnjela, gl. pril. pro. zacrnjevi zacrvenjeti, prez. zacrvenim, aor. zacrvenjeh, gl. prid. rad. zacrvenio/zacrvenjela, gl. pril. pro. zacrvenjevi zaaiti, prez. zaaim, gl. prid. trp. zaaen zaamati, prez. zaamam zaamiti, prez. zaamim zaas (pril.) zaahuriti (zaauriti), prez. zaahurim, gl. prid. trp. zaahuren zaauriti (zaahuriti), prez. zaaurim, gl. prid. trp. zaauren zaetak, gen. jed. zaetka, nom. mn. zaeci, gen. mn. zaetaka zaeti, prez. zanem, imper. zani, gl. prid. trp. zaet zaetnik, vok. jed. zaetnie, nom. mn. zaetnici
283

zablejati, prez. zablejim zablijetati, prez. zablijetim zabludjeti (zablueti), prez. zabludim, aor. zabludjeh, gl. prid. rad. zabludio/zabludjela, gl. pril. pro. zabludjevi zablueti (zabludjeti), prez. zabludim, aor. zablueh, gl. prid. rad. zabludio/zabluela, gl. pril. pro. zabluevi zaboga (uzv.) zaboravnost, gen. jed. zaboravnosti, instr. jed. zaboravnou/zaboravnosti

zain zainjavati, prez. zainjavam, gl. pril. sad. zainjavajui, gl. im. zainjavanje zaudo (pril.) zauditi (se), prez. zaudim (se), gl. pril. trp. zauen zauenost, gen. jed. zauenosti, instr. jed. zauenou/zauenosti zauti, prez. zaujem, gl. pril. pro. zauvi zaerivati (zatjerivati), prez. zaerujem, gl. pril. sad. zaerujui, gl. im. zaerivanje zaoriti (se), prez. zaorim (se) zautati, prez. zautim zautkivati, prez. zautkujem, gl. pril. sad. zautkujui, gl. im. zautkivanje zaerivati (zatjerivati), prez. zaerujem, gl. pril. sad. zaerujui, gl. im. zaerivanje zadah, nom. mn. zadasi zadahtati, prez. zadahem zadatak, gen. jed. zadatka, nom. mn. zadaci, gen. mn. zadataka zadihati (se), prez. zadiem (se) zadjenuti (zaenuti), prez. zadjenem, gl. prid. trp. zadjenut zadjesti (zaesti), prez. zadjedem, gl. prid. trp. zadjeven zadjevojiti se zadjevojim (se) zadnjonepani zadojiti, prez. zadojim, gl. prid. trp. zadojen zadovijek (pril.) zadovoljtina zadrhtati, prez. zadrhtim zadrijemati, prez. zadrijemam/zadrijemljem zadrijeti, prez. zadrem, aor. zadrijeh, gl. prid. rad. zadro/zadrla, gl. pril. pro. zadrijevi zadrtost, gen. jed. zadrtou/zadrtosti zadruga, dat. zadruzi
284

zadugo (pril.) zaduvaniti, prez. zaduvanim, gl. prid. trp. zaduvanjen zaduvanost, gen. jed. zaduvanosti, instr. jed. zaduvanou/zaduvanosti zaduvati (se), prez. zaduvam (se) zaenuti (zadjenuti), prez. zaenem, gl. prid. trp. zaenut zaesti (zadjesti), prez. zaedem, gl. prid. trp. zaeven zaevica zaevojiti se zaevojim se (zadjevojiti se), prez.

Zagara, gen. Zagaraa/Zagara Zagaranin, nom. mn. Zagarani Zagaranka, dat. jed. Zagaranki, gen. mn. Zagaranki zagaiva, instr. jed. zagaivaem zaglaivati, prez. zaglaujem, gl. pril. sad. zaglaujui, gl. im. zaglaivanje zaglibiti, prez. zaglibim, gl. prid. trp. zaglibljen zaglupljivati, prez. zaglupljujem, gl. pril. sad. zaglupljujui, gl. im. zaglupljivanje zagluenost, gen. jed. zagluenosti, instr. jed. zagluenou/zagluenosti zagluvjeti, prez. zagluvim, aor. zagluvjeh, gl. prid. rad. zagluvio/zagluvjela, gl. pril. pro. zagluvjevi zagnojiti, prez. zagnojim, gl. prid. trp. zagnojen zagone (prilog) zagonetka, dat. jed. zagonetaka/zagonetki zagorati, prez. zagoram zagoravati, prez. zagoravam, gl. pril. sad. zagoravajui, gl. im. zagoravanje zagorijevati, prez. zagorijevam, gl. pril. sad. zagorijevajui, gl. im. zagorijevanje zagorjeti, prez. zagorim, aor. zagorjeh, gl. prid. rad. zagorio/zagorjela, gl. pril. pro. zagorjevi zagraivati, prez. zagraujem, gl. pril. sad. zagraujui, gl. im. zagraivanje zagonetki, gen. mn.

(zaevojiti

se),

prez.

zadrtosti,

instr.

jed.

zagraktati, prez. zagrakem zagriti, prez. zagrim zagrdjeti (zagreti), prez. zagrdim, aor. zagrdjeh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrdjela, gl. pril. pro. zagrdjevi zagreti (zagrdjeti), prez. zagrdim, aor. zagreh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrela, gl. pril. pro. zagrevi Zagreb zagrebaki Zagrepanin, nom. mn. Zagrepani Zagrepanka, dat. jed. Zagrepanki, gen. mn. Zagrepanki zagrijanost, gen. jed. zagrijanosti, instr. jed. zagrijanou/zagrijanosti zagrijati, prez. zagrijem zagrijavati, prez. zagrijavam, gl. pril. sad. zagrijavajui, gl. im. zagrijavanje zagristi, prez. zagrizem, aor. zagrizoh, gl. prid. rad. zagrizao/zagrizla, gl. pril. pro. zagrizavi zagrmjeti, prez. zagrmim, aor. zagrmjeh, gl. prid. rad. zagrmio/zagrmjela, gl. pril. pro. zagrmjevi zagrta, gen. jed. zagrtaa, vok. jed. zagrtau, instr. jed. zagrtaem zagrtati, prez. zagrem, gl. pril. sad. zagrui, gl. im. zagrtanje zagudjeti (zagueti), prez. zagudim, aor. zagudjeh, gl. prid. rad. zagudio/zagudjela, gl. pril. pro. zagudjevi zagueti (zagudjeti), prez. zagudim, aor. zagueh, gl. prid. rad. zagudio/zaguela, gl. pril. pro. zaguevi zahladiti, prez. zahladi, gl. prid. trp. zahlaen zahladnjeti, prez. zahladnim zahlaivati, prez. zahlaujem, gl. pril. sad. zahlaujui, gl. im. zahlaivanje zahtijevati, prez. zahtijevam, gl. pril. sad. zahtijevajui, gl. im. zahtijevanje zahtjev zahtjevan, zahtjevna, odr. vid zahtjevni Zahumlje (istor.)
285

zahvala zahvalnica zahvalnost, gen. jed. zahvalnosti, instr. jed. zahvalnou/zahvalnosti zahvaljivati, prez. zahvaljujem, gl. pril. sad. zahvaljujui, gl. im. zahvaljivanje zahvatati, prez. zahvatam, zahvatajui, gl. im. zahvatanje zainat (pril.) zajamiti (zajemiti), prez. zajamim, gl. prid. trp. zajamen zaista (zaisto) (rije.) zaisto (zaista) (rije.) zajedljivac, gen. jed. zajedljivca, vok. jed. zajedljive, gen. mn. zajedljivaca zajedljivica, vok. jed. zajedljivice zajedljiviin zajedljivost, gen. jed. zajedljivosti, instr. jed. zajedljivou/zajedljivosti zajemiti (zajamiti), prez. zajemim, gl. prid. trp. zajemen zajmiti, prez. zajmim, gl. prid. trp. zajmljen zajmodavac, gen. jed. zajmodavca, vok. jed. zajmodave, gen. mn. zajmodavaca zakaka, dat. jed. zakaki, gen. mn. zakaki zakaljati, prez. zakaljem zaklati, prez. zakoljem, imper. zakolji zakleti, prez. zakunem, imper. zakuni zakopati, prez. zakopam zakliktati, prez. zaklikem zaklopi, instr. jed. zaklopiem zakljuak, gen. jed. zakljuka, nom. mn. zakljuci, gen. mn. zakljuaka zakokodati, prez. zakokodaem Zakonik knjaza Danila zakonitost, gen. jed. zakonitosti, instr. jed. zakonitou/zakonitosti zakonodavac, gen. jed. zakonodavca, vok. jed. zakonodave, gen. mn. zakonodavaca gl. pril. sad.

zakonodavev zakonomjeran, zakonomjerni zakonomjerna, odr. vid

zaleeti se (zaletjeti se), prez. zaletim se, aor. zaleeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaleela se, gl. pril. pro. zaleevi se zalei (zalegnuti), prez. zaleem/zalegnem, aor. zalegoh (zalee), gl. prid. rad. zalegao/zalegla, gl. pril. pro. zalegavi zalegnuti (zalei), prez. zalegnem, aor. zalegnuh, gl. prid. rad. zalegnuo/zalegnula, gl. pril. pro. zalegnuvi zalelekati, prez. zaleleem zaletjeti se (zaleeti se), prez. zaletim se, aor. zaletjeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaletjela se, gl. pril. pro. zaletjevi se zaliha, dat. jed. zalihi zalijeiti, prez. zalijeim, gl. prid. trp. zalijeen, gl. im. zaljeenje zalijetati (se), prez. zalijeem se, gl. pril. sad. zalijeui se, gl. im. zalijetanje zalijevati (zalivati), prez. zalijevam, gl. pril. sad. zalijevajui, gl. im. zalijevanje zaliv zalivati (zalijevati), prez. zalivam, gl. pril. sad. zalivajui, gl. im. zalivanje zalizak, gen. jed. zaliska, nom. mn. zalisci, gen. mn. zalizaka zalud (zaludu) (pril.) zaludjeti (zalueti), prez. zaludim, aor. zaludjeh, gl. prid. rad. zaludio/zaludjela, gl. pril. pro. zaludjevi zaludnik (zaludnjak), vok. jed. zaludnie, nom. mn. zaludnici zaludnjak (zaludnik), vok. jed. zaludnjae, nom. mn. zaludnjaci zaludu (zalud) (pril.) zalueti (zaludjeti), prez. zaludim, aor. zalueh, gl. prid. rad. zaludio/zaluela, gl. pril. pro. zaluevi zaljeenje, zaljeenjem gen. jed. zaljeenja, gl. instr. pril. jed. sad.

zakonotvorac, gen. jed. zakonotvorca, vok. jed. zakonotvore, nom. mn. zakonotvoraca zakorijeniti (se), prez. zakorijenim (se), gl. prid. trp. zakorijenjen zakovrnuti, prez. zakovrnem zakorjenjivati (se), prez. zakorjenjujem (se), gl. pril. sad. zakorjenjujui (se), gl. im. zakorijenjivanje zakovrtati, prez. zakovrem, gl. pril. sad. zakovrui, gl. im. zakovrtanje zakovrdati, prez. zakovrdam zakrijetati, prez. zakrijetim zakrljalost, gen. jed. zakrljalosti, instr. jed. zakrljalou/zakrljalosti zakrljati, prez. zakrljam zakroiti, prez. zakroim zakrviti, prez. zakrvim zakuiti, prez. zakuim zakuivati, prez. zakuujem, gl. pril. sad. zakuujui, gl. im. zakuivanje zakukurijekati zakukurijeem zakukurikati zakukuriem (zakukurikati), (zakukurijekati), prez. prez.

zakupac, gen. jed. zakupca, vok. jed. zakupe, gen. mn. zakupaca zakupnica, vok. jed. zakupnice zakupniin zakupniki zakuvati, prez. zakuvam zalagaonica zalaziti, prez. zalazim, gl. pril. sad. zalazei, gl. im. zalaenje zalazak, gen. jed. zalaska, nom. mn. zalasci, gen. mn. zalazaka

zaljeivati, prez. zaljeujem, zaljeujui, gl. im. zaljeivanje zam. (skr. zamjenica)
286

zamai (zamaknuti), prez. zamaknem, aor. zamakoh, gl. prid. rad. zamakao/zamakla, gl. pril. pro. zamakavi zamahati, prez. zamaem, imper. zamai zamak, gen. jed. zamka, nom. mn. zamkovi zamaknuti (zamai), prez. zamaknem, aor. zamaknuh, gl. prid. rad. zamaknuo/zamaknula, gl. pril. pro. zamaknuvi zamesti, prez. zametem, aor. zametoh, gl. prid. rad. zameo/zamela, gl. pril. pro. zamevi zametak, gen. jed. zametka, nom. mn. zameci, gen. mn. zametaka zametati, prez. zameem, gl. pril. sad. zameui, gl. im. zametanje zamicati, prez. zamiem, gl. pril. sad. zamiui, gl. im. zamicanje zamijeniti, prez. zamijenjen zamijenim, gl. prid. trp.

zamri (zamrknuti), prez. zamrknem, aor. zamrkoh (zanmre), gl. prid. rad. zamrkao/zamrkla, gl. pril. pro. zamrkavi zamrijeti, prez. zamrem, aor. zamrijeh, gl. prid. rad. zamro/zamrla, gl. pril. pro. zamrijevi zamrknuti (zamri), prez. zamrknem, aor. zamrknuh, gl. prid. rad. zamrknuo/zamrknula, gl. pril. pro. zamrknuvi zamuknuti, prez. zamuknem zanago (pril.) zanatski zanatstvo, gen. mn. zanatstava / zanatstva zanavijek (pril.) zanijemjelost, gen. jed. zanijemjelosti, instr. jed. zanijemjelou/zanijemjelosti zanijekati, prez. zanijeem zanijemiti (zanijemljeti), prez. zanijemim zanijemljeti (zanijemiti), prez. zanijemim, aor. zanijemljeh, gl. prid. rad. zanijemio/zanijemljela, gl. pril. pro. zanijemljevi zanijeti, prez. zanesem, aor. zanijeh/zanesoh, gl. prid. rad. zanio/zanijela, gl. pril. pro. zanijevi zanovijet (bot.), gen. jed. zanovijeti, instr. jed. zanovijeu/zanovijeti zanovijetati, prez. zanovijetam, gl. pril. sad. zanovijetajui, gl. im. zanovijetanje zanjihati, prez. zanjiem zao, zla, odr. vid zli zaodjenuti (zaoenuti), prez. zaodjenem zaodjesti (zaoesti), prez. zaodjedem, aor. zaodjedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaodjela, gl. pril. pro. zaodjevi zaoenuti (zaodjenuti), prez. zaoenem zaoesti (zaodjesti), prez. zaoedem aor. zaoedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaoela, gl. pril. pro. zaoevi zaostalost, gen. jed. zaostalosti, instr. jed. zaostalou/zaostalosti zaovica, vok. jed. zaovice zaoviin zaovii, instr. jed. zaoviiem
287

zamijesiti, prez. zamijesim, gl. prid. trp. zamijeen zamijeati, prez. zamijeam, gl. prid. trp. zamijean zamisao, gen. jed. zamisli, gen. mn. zamisli / zamilju zamiljenost, gen. jed. zamiljenosti, instr. jed. zamiljenou/zamiljenosti zamjenica zamjeniin zamjeniki zamjenik, vok. jed. zamjenie, nom. mn. zamjenici zamjenjivati, prez. zamjenjujem, gl. pril. sad. zamjenjujui, gl. im. zamjenjivanje zamjerati, prez. zamjeram, zamjerajui, gl. im. zamjeranje gl. pril. sad.

zamjerka, dat. jed. zamjerci, gen. mn. zamjerki zamlaivati, prez. zamlaujem, gl. pril. sad. zamlaujui, gl. im. zamlaivanje zamore, gen. jed. zamoreta zamomiti (se), prez. zamomim (se), gl. prid. trp. zamomen zamorje zamrcati, prez. zamrem

zaovina zapad (strana svijeta) Zapad (zapadne drave) Zapadno Rimsko Carstvo zapaliti, prez. zapalim, gl. prid. trp. zapaljen, gl. im. zapaljenje zapaljenje, gen. zapaljenjem jed. zapaljenja, instr. jed.

zaposjesti, prez. zaposjedem, aor. zaposjedoh, gl. prid. rad. zaposjeo/zaposjela, gl. pril. pro. zaposjevi zaposjednuti, prez. zaposjednem zaposijedati, prez. zaposijedam, gl. pril. sad. zaposijedajui, gl. im. zaposijedanje zaposlen (zapoljen), zaposlena, odr. vid zaposleni zaposlenost (zapoljenost), zaposlenosti, instr. zaposlenou/zaposlenosti gen. jed. jed.

zapamtiti, prez. zapamtim, gl. prid. trp. zapamen zapeaivati, prez. zapeaujem, gl. pril. sad. zapeaujui, gl. im. zapeaivanje zapetost, gen. jed. zapetosti, instr. jed. zapetou/ zapetosti zapei, prez. zapeem, aor. zapekoh (zapee), gl. prid. rad. zapekao/zapekla, gl. prid. trp. zapeen zapisniarka, dat. jed. zapisniarki, gen. mn. zapisniarki zapjevati, prez. zapjevam zaplakati, prez. zaplaem, imper. zaplai, gl. pril. pro. zaplakavi zaplameti (zaplamtjeti), prez. zaplamtim, aor. zaplameh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamela, gl. pril. pro. zaplamevi zaplamtjeti (zaplameti), prez. zaplamtim, aor. zaplamtjeh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamtjela, gl. pril. pro. zaplamtjevi zaplavjeti (postati plav), prez. zaplavim, aor. zaplavjeh, gl. prid. rad. zaplavio/zaplavjela, gl. pril. pro. zaplavjevi zaplijeniti, zaplijenjen prez. zaplijenim, gl. prid. trp.

zaposlenje (zapoljenje), gen. jed. zaposlenja, instr. jed. zaposlenjem zaposliti, prez. zaposlim, gl. prid. trp. zapoljen zapoljavati, prez. zapoljavam, gl. pri. sad. zapoljavajui, gl. im. zapoljavanje zapoljen (zaposlen), zapoljena, odr. vid zapoljeni zapoljenost (zaposlenost), zapoljenosti, instr. zapoljenou/zapoljenosti gen. jed. jed.

zapoljenje (zaposlenje), gen. jed. zapoljenja, instr. jed. zapoljenjem zapoesti (zaposjesti), prez. zapoedem, aor. zapoedoh, gl. prid. rad. zapoeo/zapoela, gl. pril. pro. zapoevi zapoednuti (zaposjednuti), prez. zapoednem zapoedati (zaposjedati), prez. zapoedam, gl. pril. sad. zapoedajui, gl. im. zapoedanje zapovijed (zapovijest), gen. jed. zapovijedi, instr. jed. zapovijeu/zapovijedi zapovijediti, prez. zapovijedim zapovijedni zapovijest (zapovijed), gen. jed. zapovijesti, instr. jed. zapovijeu/zapovijesti zapovjednica, vok. jed. zapovjednice zapovjedniin zapovjedniki zapovjednik, vok. jed. zapovjednie, nom. mn. zapovjednici

zaplitati, prez. zapliem, gl. pril. sad. zapliui, gl. im. zaplitanje zapodjenuti (zapoenuti), prez. zapodjenem zapodjesti (zapoesti), prez. zapodjenem, aor. zapodjedoh, gl. prid. rad. zapodjeo/zapodjela, gl. pril. pro. zapodjevi zapoenuti (zapodjenuti), prez. zapoenem zapoesti (zapodjesti), prez. zapoenem, aor. zapoedoh, gl. prid. rad. zapodio/zapoela, gl. pril. pro. zapoevi
288

zapovjednitvo, zapovjednitva zapravo (rije.)

gen.

mn.

zapovjednitava/

zarei se, prez. zareem se/zareknem se, aor. zarekoh se (zaree se), gl. prid. rad. zarekao se/zarekla se, gl. pril. pro. zarekavi se zareati, prez. zaream zarez zarudjeti (zarueti), prez. zarudim, aor. zarudjeh, gl. prid. rad. zarudio/zarudjela, gl. pril. pro. zarudjevi zarueti (zarudjeti), prez. zarudim, aor. zarueh, gl. prid. rad. zarudio/zaruela, gl. pril. pro. zaruevi zarumeniti (initi rumenim), gl. prid. trp. zarumenjen zarumenjeti, prez. zarumenim (postati rumen), aor. zarumenjeh, gl. prid. rad. zarumenio/zarumenjela, gl. pril. pro. zarumenjevi zarzati, prez. zarem zasad (pril.) zasebice (pril.) zasijati (obasjati), prez. zasijam zasijati (penicu), prez. zasijem zasijavati, prez. zasijavam, zasijavajui, gl. im. zasijavanje zasijecati, prez. zasijecam, zasijecajui, gl. im. zasijecanje zasijedati, prez. zasijedam, zasijedajui, gl. im. zasijedanje gl. gl. gl. pril. pril. pril. sad. sad. sad.

zaprega, dat. jed. zaprezi zapreka, dat. jed. zapreci zaprepaen (zaprepaten), zaprepaena, odr. vid zaprepaeni zaprepaenje (zaprepatenje), gen. zaprepaenja, instr. jed. zaprepaenjem jed.

zaprepaten (zaprepaen), zaprepatena, odr. vid zaprepateni zaprepatenje (zaprepaenje), gen. zaprepatenja, instr. jed. zaprepatenjem jed.

zapretati, prez. zapreem/zapretam, gl. pril. sad. zapreui/zapretajui, gl. im. zapretanje zapriati (se), prez. zapriam (se) zaprijeiti, prez. zaprijeim, gl. prid. trp. zaprijeen zaprijeti, prez. zaprem, aor. zaprijeh, gl. prid. rad. zapro/zaprla, gl. pril. pro. zaprijevi zaprijetiti, prez. zaprijetim zapuiti, prez. zapuim, gl. prid. trp. zapuen zapustiti (zaputiti), prez. zapustim, gl. prid. trp. zaputen zapustjeti, prez. zapustim, aor. zapustjeh, gl. prid. rad. zapustio/zapustjela, gl. pril. pro. zapustjevi zapueti (zapustjeti), prez. zapustim, aor. zapueh, gl. prid. rad. zapustio/zapuela, gl. pril. pro. zapuevi zaputiti (zapustiti), prez. zaputim, gl. prid. trp. zaputen zapuvati, prez. zapuvam zarasti, prez. zarastem, aor. zarastoh, gl. prid. rad. zarastao/zarasla, gl. pril. pro. zarastavi zaraivati, prez. zaraujem, gl. pril. sad. zaraujui, gl. im. zaraivanje zaralost, gen. jed. zaralou/zaralosti zarati, prez. zaram zaralosti, instr. jed.

zasjei (zaei), prez. zasijeem, aor. zasjekoh (zasijee), imper. zasijeci, gl. prid. rad. zasjekao/zasjekla, gl. pril. pro. zasjekavi zasjeda zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenen zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenjen zasjenjivati, prez. zasjenjujem, gl. pril. sad. zasjenjujui, gl. im. zasjenjivanje zasjesti (zaesti), prez. zasjednem/zasjedem, aor. zasjedoh, gl. prid. rad. zasjeo/zasjela, gl. pril. pro. zasjevi zasluga, dat. jed. zasluzi zasmijati (se), zasmijem (se)
289

zasmoiti, zasmoen

prez.

zasmoim,

gl.

prid.

trp.

zasvoivati, prez. zasvoujem, gl. pril. sad. zasvoujui, gl. im. zasvoivanje zasvrbjeti, prez. zasvrbim, aor. zasvrbjeh, gl. pril. rad. zasvrbio/zasvrbjela, gl. pril. pro. zasvrbjevi zatedjeti (zateeti), prez. zatedim, aor. zatedjeh, gl. prid. rad. zatedio/zatedjela, gl. pril. pro. zatedjevi zateeti (zatedjeti), prez. zatedim, aor. zateeh, gl. prid. rad. zatedio/zateela, gl. pril. pro. zateevi zatitnica, vok. jed. zatitnice zatitniin zatitniki zatitnik, vok. jed. zatitnie, nom. mn. zatitnici zatitnitvo, gen. mn. zatitnitava/zatitnitva zato (vez.; rije.) zautati, prez. zautim zaei (zasjei), prez. zasijeem, aor. zaekoh (zasijee), imper. zasijeci, gl. prid. rad. zaekao/zaekla, gl. pril. pro. zaekavi zaesti (zasjesti), prez. zaedem/zaednem, aor. zaedoh, gl. prid. rad. zaeo/zaela, gl. pril. pro. zaevi zatai (zataknuti), prez. zataknem, aor. zatakoh, gl. prid. rad. zatakao/zatakla, gl. pril. pro. zatakavi zataknuti (zatai), prez. zataknem, aor. zataknuh, gl. prid. rad. zataknuo/zataknula, gl. pril. pro. zataknuvi Zatarac, vok. jed. Zatare, instr. jed. Zatarcom/ Zatarcem, gen. mn. Zataraca Zatarje (geogr.) zatei, prez. zateem/zateknem, aor. zatekoh, gl. prid. rad. zatekao/zatekla, gl. pril. pro. zatekavi zatjerivati (zaerivati), prez. zatjerujem, gl. pril. sad. zatjerujui, gl. im. zatjerivanje zato (rije.) zatrati (se), prez. zatrim (se) zatreptati, prez. zatrepem, imper. zatrepi zatrijeti (zatrti), prez. zatrem, aor. zatrijeh, gl. prid. rad. zatro/zatrla, gl. pril. pro. zatrijevi
290

zasmrdjeti (zasmreti), prez. zasmrdim, aor. zasmrdjeh, gl. prd. rad. zasmrdio/zasmrdjela, gl. pril. pro. zasmrdjevi zasmreti (zasmrdjeti), prez. zasmrdim, aor. zasmreh, gl. prid. rad. zasmrdio/zasmrela, gl. pril. pro. zasmrevi zasnijeiti, prez. zasnijeim, gl. pril. pro. zasnijeivi zasobice (pril.) zast. (skr. zastarjelo) zastarijevati, prez. zastarijevam, gl. pril. sad. zastarijevajui, gl. im. zastarijevanje zastariv (zastarljiv), zastariva, odr. vid zastarivi zastarjelost, gen. jed. zastarjelosti, instr. jed. zastarjelou/zastarjelosti zastarljiv zastarljivi (zastariv), zastarljiva, odr. vid

zastidjeti se (zastieti se), prez. zastidim se, aor. zastidjeh se, gl. prid. rad. zastidio se/zastidjela se, gl. pril. pro. zastidjevi se zastieti se (zastidjeti se), prez. zastidim se, aor. zastieh se, gl. prid. rad. zastidio se/zastiela se, gl. pril. pro. zastievi se zastrijeti (zastrti), prez. zastrem, aor. zastrijeh, gl. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. pro. zastrijevi/zastrvi zastrti (zastrijeti), prez. zastrem, aor. zastrh, gl. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. pro. zastrvi zastudjeti (zastueti), prez. zastudim, aor. zastudjeh, gl. prid. rad. zastudio/zastudjela, gl. pril. pro. zastudjevi zastueti (zastudjeti), prez. zastudim, aor. zastueh, gl. prid. rad. zastudio/zastuela, gl. pril. pro. zastuevi zasvijetliti (zasvijetljeti), prez. zasvijetlim zasvijetljeti (zasvijetliti), prez. zasvijetlim, aor. zasvijetljeh, gl. prid. rad. zasvijetlio/zasvijetljela, gl. pril. pro. zasvijetljevi zasvjedoiti, prez. zasvjedoim zasvjetlucati, prez. zasvjetlucam zasvoditi, prez. zasvodim, gl. prid. trp. zasvoen

zatrti (zatrijeti), prez. zatrem, aor. zatrh, gl. prid. rad. zatro/zatrla, gl. pril. pro. zatrvi zatrudnjeti, prez. zatrudnim, aor. zatrudnjeh, gl. prid. rad. zatrudnjela, gl. pril. pro. zatrudnjevi zauvar (pril.) zauvijek (pril.) zauzvrat (pril.) zavapiti, prez. zavapim zavazda (pril.) zavesti, prez. zavedem, aor. zavedoh, gl. prid. rad. zaveo/zavela, gl. pril. pro. zavevi zavidan, zavidna, odr. vid zavidni zavidjeti (zavieti), prez. zavidim, aor. zavidjeh, gl. prid. rad. zavidio/zavidjela, gl. pril. pro. zavidjevi zavidnik, vok. jed. zavidnie, nom. mn. zavidnici zavieti (zavidjeti), prez. zavidim, aor. zavieh, gl. prid. rad. zavidio/zaviela, gl. pril. pro. zavievi zavijati, prez. zavijem zavijavati, prez. zavijavam, zavijavajui, gl. im. zavijavanje gl. pril. sad.

zavjet zavjetan, zavjetna, odr. vid zavjetni zavjetovati, prez. zavjetujem, gl. pril. sad. zavjetujui, gl. im. zavjetovanje zavjetrina zavladiiti, prez. zavladiim, gl. prid. trp. zavladien zavoditi, prez. zavodim, gl. pril. sad. zavodei, gl. im. zavoenje zavodnica, vok. jed. zavodnice zavodniin zavodnik, zavodnici vok. jed. zavodnie, nom. mn.

zavodnitvo, gen. mn. zavodnitava/zavodnitva zavojeva, vok. jed. zavojevau, instr. jed. zavojevaem zavojevaki zavoljeti, prez. zavolim, aor. zavoljeh, gl. prid. rad. zavolio/zavoljela, gl. pril. pro. zavoljevi zavojtiti, prez. zavojtim, gl. prid. trp. zavojten zavreti (zavrtjeti), prez. zavrtim, aor. zavreh, gl. prid. rad. zavrtio/zavrela, gl. pril. pro. zavrevi zavrgnuti, prez. zavrgnem zavrijedjeti (zavrijeeti), prez. zavrijedim, aor. zavrijedjeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijedjela, gl. pril. pro. zavrijedjevi zavrijeeti (zavrijediti), prez. zavrijedim, aor. zavrijeeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijeela, gl. pril. pro. zavrijeevi zavrijeti, prez. zavrem zavrtjeti (zavreti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh, gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. pro. zavrtjevi zavritati, prez. zavritim zavretak, gen. jed. zavretka, nom. mn. zavreci, gen. mn. zavretaka zavrtati, prez. zavrem, gl. pril. sad. zavrui, gl. im. zavrtanje

zavijoriti, prez. zavijorim, gl. prid. trp. zavijoren zavisan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavisiti) zavistan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavist) zavisiti, prez. zavisim zavjerenica, vok. jed. zavjerenice zavjereniin zavjereniki zavjerenik, vok. jed. zavjerenie, nom. mn. zavjerenici zavjerenitvo, zavjerenitva gen. mn. zavjerenitava/

zavjeriti (se), prez. zavjerim (se) zavjetanje, gen. jed. zavjetanja, instr. jed. zavjetanjem zavjeta, vok. zavjetaem jed. zavjetau, gl. instr. pril. jed. sad.
291

zavjetati, prez. zavjetam, zavjetajui, gl. im. zavjetanje

zavrtjeti (zavreti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh, gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. pro. zavrtjevi zazelenjeti, prez. zazelenim, aor. zazelenjeh, gl. prid. rad. zazelenio/zazelenjela, gl. pril. pro. zazelenjevi zaednjeti, prez. zaednim, aor. zaednjeh, gl. prid. rad. zaednio/zaednjela, gl. pril. pro. zaednjevi zaditi, prez. zadim/zadijem zaueti (zautjeti), prez. zautim, aor. zaueh, gl. prd. rad. zautio/zauela, gl. pril. pro. zauevi zaudjeti (zaueti), prez. zaudim, aor. zaudjeh, gl. prid. rad. zaudio/zaudjela, gl. pril. pro. zaudjevi zaueti (zaudjeti), prez. zaudim, aor. zaueh, gl. prid. rad. zaudio/zauela, gl. pril. pro. zauevi zautjeti (zaueti), prez. zautim, aor. zautjeh, gl. prd. rad. zautio/zautjela, gl. pril. pro. zautjevi zb. (skr. zbirni) zb. (skr. zbirka; zbornik) zbilja zb. im. (skr. zbirna imenica) zbirka, dat. jed. zbirci, gen. mn. zbirki zbratimiti (se), prez. zbratimim (se), gl. prid. trp. zbratimljen zbrkati, prez. zbrkam zbjeg, nom. mn. zbjegovi zbogom (uzv.) zbor, gen. jed. zbora, nom. mn. zborovi zborite, gen. jed. zborita, instr. jed. zboritem zboriti, prez. zborim zbornica zborniki zborovoa zbrda-zdola

zbrinjavati, prez. zbrinjavam, gl. pril. sad. zbrinjavajui, gl. im. zbrinjavanje zbrisati, prez. zbriem, imper. zbrii zbrka, dat. jed. zbrci, gen. mn. zbrka zbrkati, prez. zbrkam zbunjenost, gen. jed. zbunjenosti, zbunjenou/zbunjenosti zdjela zdjelar, vok. jed. zdjelaru/zdjelare, instr. jed. zdjelarom/zdjelarem zdjelast, zdjelasta, odr. vid zdjelasti zdjelica Zdravomarija (molitva) zdravstveni zdravstvo, gen. mn. zdravstava/zdravstva zduan, zduna, odr. vid zduni zebra, gen. mn. zebra/zebara zec, nom. mn. zeevi zeiji (zeji) zeji (zeiji) Zeanin, nom. mn. Zeani Zeanka, dat. jed. Zeanki, gen. mn. Zeanki zelemba, vok. jed. zelembau, instr. jed. zelembaem zelenook, zelenooka, odr. vid zelenooki Zelenortska ostrva zelenjeti, prez. zelenim, gl. pril. sad. zelenei Zemlja (nebesko tijelo) zemlja (tlo) zemljak, gen. jed. zemljaka, vok. jed. zemljae, nom. mn. zemljaci zemljini zemljite, gen. jed. zemljita, instr. jed. zemljitem zemljodjelac, vok. jed. zemljodjele, instr. jed. zemljodjelcem, gen. mn. zemljodjelaca zemljoposjednica, vok. jed. zemljoposjednice zemljoposjedniin
292

instr. jed.

zemljoposjedniki zemljoposjednik, vok. jed. zemljoposjednie, nom. mn. zemljoposjednici zemljoradniki zemljoradnik, vok. jed. zemljoradnie, nom. mn. zemljoradnici zepsti, prez. zebem, gl. pril. sad. zebui, impf. zebijah, gl. prid. rad. zebao/zebla Zeta (rijeka) Zeta (geogr.) Zeta (istor.) Zeta (sport. klub) zetski Zetski dom (zgrada) zgarite, gen. jed. zgarita, instr. jed. zgaritem zglavak, gen. jed. zglavka, nom. mn. zglavci/ zglavkovi zglobobolja zgnjeenost, gen. jed. zgnjeenosti, instr. jed. zgnjeenou/zgnjeenosti zgnjeiti, prez. zgnjeim, gl. prid. trp. zgnjeen zgoditi, prez. zgodim zgorega (pril.) zgotoviti, prez. zgotovim, gl. prid. trp. zgotovljen Zgrade agovia zgriti, prez. zgrim, gl. prid. trp. zgren zgrijeiti, prez. zgrijeim zgrtati, prez. zgrem, gl. pril. sad. zgrui, gl. im. zgrtanje zgruvati, prez. zgruvam zguliti, prez. zgulim, gl. prid. trp. zguljen zgusnuti, prez. zgusnem zguvati, prez. zguvam zidati, prez. zidam, gl. pril. sad. zidajui, gl. im. zidanje zijati, prez. zijam, gl. pril. sad. zijajui, gl. im. zijanje zijev, nom. mn. zjevovi
293

zijevalica zijevalo zijevati, prez. zijevam, gl. pril. sad. zijevajui, gl. im. zijevanje zijevni zijevnuti, prez. zijevnem zimnica zimus (pril.) zimunji zjena zjenica (enica) zlatarica zlatariin zlatook, zlatooka, odr. vid zlatooki zlikovac, gen. jed. zlikovca, vok. jed. zlikove, gen. mn. zlikovaca zlo, gen. mn. zala zlobnik, vok. jed. zlobnie, nom. mn. zlobnici zlobnost, gen. jed. zlobnosti, instr. jed. zlobnou zloa zloudan, zloudna, odr. vid zloudni zloudnost, gen. jed. zloudnosti, instr. jed. zloudnou/zloudnosti zlodjelo, gen. mn. zlodjela zloglasnica, vok. jed. zloglasnice zloglasniin zloglasniki zloglasnik, vok. jed. zloglasnie, nom. mn. zloglasnici zloglasnost, gen. jed. zloglasnosti, instr. jed. zloglasnou/zloglasnosti zlonamjernost, gen. jed. zlonamjernosti, instr. jed. zlonamjernou/ zlonamjernosti zlopamtilo zlopoglea zloslutnik, vok. jed. zloslutnie, nom. mn. zloslutnici zloslutnost, instr. jed. zloslutnou/zlosutnosti

zlosrean, zlosrena, odr. vid zlosreni zlosrenica, vok. jed. zlosrenice zlosreniin zlosrenik, vok. jed. zlosrenie, nom. mn. zlosrenici zloupotrijebiti, prez. zloupotrijebim, gl. prid. trp. zloupotrijebljen zlovremenica Zmajevanin, nom. mn. Zmajevani Zmajevanka Zmajevo (top.) znaka, dat. jed. znaki, gen. mn. znaaka/znaki znak, nom. mn. znaci/znakovi znalac, gen. jed. znalca, vok. jed. znale, gen. mn. znalaca znalaki znamenitost, gen. jed. znamenitosti, instr. jed. znamenitou/znamenitosti znati, prez. znam/znadem znatieljan, znatieljna, odr. vid znatieljni ZOI (skr. Zimske olimpijske igre) zool. (skr. zooloki) zoolog, vok. jed. zooloe, nom. mn. zoolozi zoologija zooloki zoolokinja zraak, gen. jed. zraka, nom. mn. zraci, gen. mn. zraaka zraan, zrana, odr. vid zrani zrak, nom. mn. zraci/zrakovi zraka, dat. jed. zraki/zraci zreti, prez. zrim/zrijem, gl. pril. sad. zrijui zrijevati, prez. zrijevam, gl. pril. sad. zrijevajui, gl. im. zrijevanje zubac, gen. jed. zupca, gen. mn. zubaca zuka, dat. jed. zuki zvanica
294

zvanian, zvanina, odr. vid zvanini zvaninik, vok. jed. zvaninie, nom. mn. zvaninici zvaninost, gen. jed. zvaninosti, instr. jed. zvaninou/zvaninosti zveati, prez. zveim, gl. pril. sad. zveei, gl. im. zveanje zveka, dat. jed. zveki, gen. mn. zveki/zveaka zveka, dat. jed. zveki/zveci zveketati, prez. zvekeem, gl. pril. sad. zvekeui, gl. im. zveketanje zvijer, gen. jed. zvijeri, instr. jed. zvijerju/zvijeri zvijere, gen. jed. zvjereta zvijukati, prez. zvijuem, gl. pril. sad. zvijuui, gl. im. zvijukanje zvidukati, prez. zviduem, gl. pril. sad. zviduui, gl. im. zvidukanje zvjerad, gen. jed. zvjerau/zvjeradi zvjerinji zvjerka, dat. jed. zvjerki, gen. mn. zvjerki zvjerski zvjerstvo, gen. mn. zvjerstava/zvjerstva zvjezdar, vok. jed. zvjezdaru/zvjezdare, instr. jed. zvjezdarom/zvjezdarem zvjezdast, zvjezdasta, odr. vid zvjezdasti zvjezdica zvjezdolik, zvjezdolika, odr. vid zvjezdoliki zvonarica (zvonarka), vok. jed. zvonarice zvonariin zvonarka (zvonarica), vok. jed. zvonarko zvonarkin zvrka, dat. jed. zvrki, gen. mn. zvrki/zvraka zvrjati, prez. zvrjim, gl. pril. sad. zvrjei, gl. im. zvrjanje zvunost, gen. jed. zvunou/zvunosti zvunosti, instr. jed. zvjeradi, instr. jed.

zvjerinjak, nom. mn. zvjerinjaci

ZZZ (skr. Zavod za zapoljavanje)

ednik (top.) . (skr. enski) abac, gen. jed. apca, vok. jed. ape, gen. mn. abaca abokreina al, nom. mn. ali alba, gen. mn. alba/albi albeni alije (komp. od ao) alopojka, dat. jed. alopojci, gen. mn. alopojki alost, gen. jed. alosti, instr. jed. alou/alosti alostan, alosna, odr. vid alosni andar (dandar), vok. jed. andaru/andare, instr. jed. andarom/andarem anr, gen. jed. anra, nom. mn. anrovi aoka, dat. jed. aoci, gen. mn. aoka ardinjera arini arite, gen. jed. arita, instr. jed. aritem bun, nom. mn. bunovi derati, prez. derem, gl. pril. sad. derui, gl. im. deranje dral, nom. mn. dralovi/drali drebad, gen. jed. drebadi, instr. jed. drebau/ drebadi drebe, gen. jed. drebeta drebei drebica drebiin drijebac, gen. jed. drijepca, vok. jed. drijepe, gen. mn. drijebaca drijepev drijebiti (se), prez. drijebim (se), gl. pril. sad. drijebei (se), gl. im. drijebljenje drijelni drijelo
295

ednjeti, prez. ednim, gl. pril. sad. ednei, gl. pril. rad. ednio/ednjela e, gen. jed. ei, instr. jed. eu/ei eludac, gen. jed. eluca, gen. mn. eludaca eludani eljeti, prez. elim, gl. pril. sad. elei, gl. prid. rad. elio/eljela, gl. prid. trp. eljen eljezara eljeznica eljezniar, vok. jed. eljezniaru/eljezniare, instr. jed. eljezniarom/eljezniarem eljezniarka, dat. jed. eljezniarki, gen. mn. eljezniarki eljezniki eljezo enidba, gen. mn. enidaba/enidbi enidbeni eniti, prez. enim, gl. pril. sad. enei, gl. prid. trp. enjen enka, dat. jed. enki, gen. mn. enki enomrzac, gen. jed. enomrsca, vok. jed. enomre, gen. mn. enomrzaca enomrev enska, gen. jed. enske, dat. jed. enskoj, nom. mn. enske enstvenost, gen. jed. enstvenosti, instr. jed. enstvenou/enstvenosti enturaa enturina estok, estoka, odr. vid estoki ei (komp. od estok) gepe, gen. jed. gepeta idak, itka, odr. vid itki ii (itkiji) (komp. od idak) igolo, gen. jed. igola, nom. mn. igoli ilavost, gen. jed. ilavou/ilavosti ilavosti, instr. jed.

irant, gen. jed. iranta, gen. mn. iranata iri, gen. jed. irija, instr. jed. irijem, nom. mn. iriji iro raun ika, dat. jed. iki/ici, gen. mn. iki/iaka itije itkiji (ii) (komp. od idak) ivahan, ivahna, odr. vid ivahni ivahnost, gen. jed. ivahnosti, ivahnou/ivahnosti instr. jed.

uanica (uenica) uenica (uanica) ueti (utjeti) (postajati ut ili biti ut), prez. utim, gl. pril. sad. utei, gl. prid. rad. utio/uela ui (komp. od ut) ukast, ukasta, odr. vid ukasti udjeti (ueti), prez. udim, gl. pril. sad. udei, impf. uah, gl. prid. rad. udio/udjela uen, uena, odr. vid ueni ueti (udjeti), prez. udim, gl. pril. sad. udei, impf. uah, gl. prid. rad. udio/uela urnal urnalist (urnalista), gen. jed. urnalista urnalista (urnalist), gen. jed. urnaliste urnalistiki urnalistkinja ut, uta, odr. vid uti utica utiti (initi utim), prez. utim, gl. pril. sad. utei, gl. im. uenje utjeti (ueti), prez. utim, gl. pril. sad. utei, gl. prid. rad. utio / utjela utokljunac, gen. jed. utokljunca, vok. jed. utokljune, gen. mn. utokljunaca utokljunev vakati, prez. vaem, gl. pril. sad. vaui, gl. im. vakanje valavac, gen. jed. valavca, vok. jed. valave, gen. mn. valavaca ____________________________________ agora (top.) ajo (hipok.) ana (hipok.) ato (hipok.) ena (zjena) enica (zjenica)
296

ivjeti, prez. ivim, gl. pril. sad. ivei, impf. ivljah, gl. prid. rad. ivio/ivjela ivinarnik, nom. mn. ivinarnici ivopisan, ivopisna, odr. vid ivopisni ivopisnost, gen. jed. ivopisnosti, instr. jed. ivopisnou/ivopisnosti ivotopis iak, gen. jed. ika, nom. mn. ici, gen. mn. iaka lijeb, nom. mn. ljebovi lijebiti, prez. lijebim, gl. pril. sad. lijebei, gl. prid. trp. lijebljen, gl. im. lijebljenje lijezda, gen. mn. lijezda ljebast, ljebasta, odr. vid ljebasti ljezdani ljezdica migavac, gen. jed. migavca, gen. mn. migavaca migavost, gen. jed. migavosti, instr. jed. migavou/migavosti murei (pril.) mureke (pril.) njeti, prez. anjem/njem . r. (skr. enski rod) rijeb, nom. mn. rebovi rijebati, nom. mn. rijebam, gl. pril. sad. rijebajui, gl. im. rijebanje rtvenik, nom. mn. rtvenici u, gen. jed. ui, instr. jed. uju/ui