Knji evnost

1.razred

Pripremila: Marta Lon arevi , prof.

RO ENJE UMJETNOSTI

PRA OVJEK JE PREST AO BITI MAJMUN U ALTAMIRSKOJ SPILJI, ZAUSTAVIV I VRIJEME NA STIJENI KADA JE PRVI P UT OTISNUO SV OJU, OD LJUDSKE KRVI JO MASNU RUKU, O KAMEN SVOG VJERSKOG ZAKLONA .

VRSTE UMJETNOSTI
UMJETNOS T = stvarala ka djelatnost Djela koja proizlaze iz umjetnos ti slu e kao IZVOR s poznaje i zadovoljstva. Za to ovjeku treba umj etnost?
Jedan od mogu ih odgovora: Kako bi zadovoljio svoju duhovnu potrebu za ljepotom i da bi preko te ljepote osjetio unutarnje ispunjenje i do ao do nove spoznaje.

VRSTE UMJETNOSTI
KNJI EVNOST (IZRA AJNO SREDST VO JE RIJE ) PLES FILM UMJETNI KA FOTOGRAFIJA SLIKARST VO KIPARSTVO ARHITEKTURA GLAZBA GLUMA

ZA TO POSTOJI KNJI EVNOST FUNKCIJE KNJI EVNOSTI

IZRA AVANJE SVOGA UNUTARNJEGA SVIJETA SPOZNAVANJE OVJEKA, IVOTA, DRU TVA... VREDNOVANJE POJAVA U LJUDSKOM DRU TVU ZABAVA- KNJI EVNOUMJETNI KO DJELO NASTOJI ZABAVITI ITATELJA ESTETSKA FUNKCIJA KNJI EVNOSTI: podrazumijeva ljepotu, filozofiju.

Znanost o knji evnosti

Pojmovi: Knji evnost = cjelokupna tiskana beletristika svijeta Recipijent = primatelj nekog knji evnog djela, itatelja ili slu atelja. Jezik/rije = njime je oblikovan svijet knji evnog djela. Pjesni ki jezik ima ekspresivnu, komunikacij sku i umjetni ku funkciju. Teorija knji evnosti bavi se razvojem knji evnih smjerova, k nji evnim oblicima, funkcijom knji evnog djela.

LIRIKA
ZNA AJKE LIRIKE Iznosi osje aje Subjektivna je Zasniva se na ritmu Jezi ni izraz je sa et Uglavnom je pisana u stihovima Versifikacija se bavi prozodijom i metrom, as onancijom i oblicima stiha, prozodijom i metrom
LIRSKE PJESME PREMA TRADICIJI DITIRAMB ELEGIJA HIMNA ODA EPITAF EPIGRAM (na ite primjer za svaku od ovih vrsta lirskih pjesama)

LIRIKA
Knji evna vrsta koju obilje ava prevladavanje osje aja, misli, pjesni kih figura, slikovnost, ritam Uglavnom je rije o kratkim formama izra enim stihom. Pjesnik pi e lirsku pjesmu o ne emu to je zaokupilo njegovu pa nju, imaginaciju.
Gledan van, ludilo je dan Al' to je normalno skroz jer je kolovoz I smokve cide med, u a i topi se led Tako brzo to ne mo vi e pit, (Brad) Manistra od ju er i salata k tome Od kapule i pome, zatim kava, dabome Po' ekipe je ve na tekatu, Na makijatu, di oni i ja tu Veliki pauk gmi e mi po vratu Gadno mi ga taknit ima dlaka I tlaka mi se maknit zbog tlaka u zraku Sunce pretv ara mozak mi u vaku Pa san se zavalija, totalno pasivan Slu am Marleya i Attack koji je masivan (pod maju ti s e zavuka!) Ma neka pauka stari Ni ta mi ne e ovi dan pokvarit TBF, Alles Gut

TEMATSKA PODJELA LIRIKE

LIRIKA

DOMOLJUBNA

LJUBAVNA

SOCIJALNA

RELIGIOZNA

MISAONA

PEJZA NA

LIRSKE VRSTE PREMA OBLIKU

PJESMA U PROZI

SONET

SLOBODAN STIH

PETRARKIN ILI TALIJANSKI SONET

ELIZABETINSKI ILI SHAKESPEAREOV SONET

LIRSKE VRSTE PREMA TRADICIJI

DITIRAMB pjesma u kojoj se slave priroda I ivot

ELEGIJA

HIMNA

ODA

EPITAF

EPIGRAM

to zna i interpretirati (tuma iti) lirsku pjesmu

Jesenje ve e Olovne i te ke snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama; Monotone sjene rijekom plivaju, utom rijekom me u golim granama. Iza mokrih njiva magle skrivaju Ku ice i toranj; sunce u ranama Mre i motri kako mrke bivaju Vrbe, crne i se crnim vranama. Sve je mra no, hladno; u prvom sutonu Tek se slute ceste, dok ne utonu U daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisjem suhijem ap e o ivotu mrakom gluhijem, Kao da je samac usred svemira. A. G. Mato

INTERPRETACI JA
Utvr ujemo smisao djela u cijelosti te ulogu pojedinih dijelova u cjelini djela. POLAZI TE ZA INTERPRETACIJU: raspolo enje koje u tebi izaziva pjesma. Ne istra ujemo to je pjesnik htio re i (to nitko, osim njega, ne mo e znati); istra ujemo to je on tebi odre enom pjesmom rekao. Prema temi (ONO O EMU PJESMA GOVORI) i dominantnim motivima (NAJMANJE TEMATSKE JEDINICE) u pjesmi, odre ujemo vrstu lirske pjesme. Interpretacijom treba obuhvatiti i ritam (IZMJENJIVANJE NAGLASAKA, PAUZE, IDTIH GLASOVA, ISTIH RIJE I-MO E BITI SPOR, BRZ, UJEDNA EN, JEDNOLI AN...) te jezi no-stilska obilje ja (VRSTA STIHA, STROFE, RIME, UPORABA ODRE ENIH LEKSEMA I STILSKIH IZRA AJNIH SREDSTAVA).

Volio sam je kao travu i kao jasenje, ko trstiku i kanarinca, ko uspavanku i maj ino bu enje. Zaljubio sam se u nju, u malu djevojku, u njezine prste nemo ne u struk kostelje moje zelene. Volio sam je, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju. Nju, u ijim se kosama migoljila magla, nju, iji je vrat skladni snop ita, iji je hod etnja paprati.

Nazivao sam je vidrom i lasicom, rijekom i pa njakom, srnom i janjetom. Jer se svla ila kao zora, jer se podavala kao s vije a i otimala kao ivica. Volio sam je kao enu, ko dijete, ko brata, volio sam je kao mir i kao povratak ; nju, vodu divljeg jezera, dijete u povoju, vitku i brzu jegulju.
Zaljubljen u ljubav, Josip Pupa i

ZADATAK: interpretiraj lirsku pjesmu slu e i se sljede im smjernicama:

Odredi temu Izdvoji motive kojima je izra ena tema Uo i osobitosti pjesni kog jezika (stilske figure: glasovne figureasonancija, aliteracija, onomatopeja, aliteracija, epifora, anadiploza; figure rije i metafora, metoni mija, personifikacija, epitet, alegorija, simbol; figure misli poredba, antiteza, hiperbol a, litota, gradacija, ironija, oksimoron...; odabir rije i, ritam) Uo i oblik pjesme (strofe, stihovi, rima) Poku aj ustanoviti vezu izme u oblika i sadr aja pjesme
Nikola op: GDJE BIH VODIO ISUSA Isuse blagi, u doba kasnih sati, Kad jo bdiju siromasi tvoji, Skromnom kroja u odvest u te da ti Jedno obi no odijelo skroji. I obu aru malom, koji svu no kuje O tre avle u te ki potplat. Dok tvornice cipela u no bruje, Milijun pari skuju za jedan sat. Zatim ovjeku, koji e ire pravi Sa spu tenim obodom da skriju bol. Jedan e da se nakrivi i na tvojoj glavi Prostran da u se primi i tvoj aureol. Onda emo po i u kr mu kraj grada Koja li i na stari, nasukani brod. Gdje bra a za stolom od silnog jada Bacaju a e i e ire na pod. Prvi krik pijetla bit e britka strijela Od koje e ti srce da krvari. Drugi krik pijetla bit e mrak u d nu ela. Prepoznat ne e ni ljude ni stvari. A tre im krikom kad se pijetli jave, O Isuse, zateturat e od bola. Tvoj e ir e pasti s glave. e ir i aureola.

EPIKA

PODJELA EPIKE

POEZIJA

PROZA

LIRSKO-EPSKE VRSTE Balada Romanca poema

EPSKO PJESNI TVO Ep Epopeja Epska pjesma

JEDNOS TAVNI EPS KI OBLICI

Mit Legenda Bajka Basna Vic...

SLO ENI EPSKI OBLICI Pri a Novela Pripovijetka Roman

OSNOVNI POJMOVI

TEMA ono o emu djelo govori FABULA- kronolo ki slijed doga aja SI E slijed doga aja kako su se doga ali u knji evnom djelu LIKOVI nositelji fabule PRIPOVIJEDANJE (NARACIJA) nizanje doga aja RETARDACIJA usporavanje radnj e DIGRESIJA udaljavanje pripovjeda a od glavnog fabularnog tijeka EPIZODE sporedne radnje koj e prekidaju glavnu radnju, ve e udaljavanje od glavnog fab. tijeka Nastala je od gr ke rije i epos, to zna i pjesma ili pjesni ka pripovijest. Ona obuhva a svu pripovjednu knji evnost u stihu i prozi. Vrste su: epske pjesme, epovi, romance, balade, poeme, novele, romani, bajke, legende, basne, crtice, memoari i ivotopisi.

Analizirati epsko djelo zna i:

Odrediti vrstu epskog djela Temu: jedinstveno zna enje djela, ono o emu djelo govori Motiv: najmanje tematske jedinice Motivacija: Poticaj zbog kojih likovi ine ba to to ine Kompoziciju: na in na koji je knji . djelo slo eno od nekih dijelova Fabulu: kronolo ki slijed doga aja Tipove (karaktere): uobi ajen skup osobina ( krtac, junak, hvalisavac, glupan, detektiv, lukavac...) Likove: nositelji odre enih prepoznatljivih fizi kih i psihi kih osobina Karakterizaciju: opis psihi kih osobina likova; socijalnih osobina, moralna na ela likova (proizlaze iz postupanja lika u djelu), govor likova ( esto ozna ava kraj iz kojega lik dolazi, socijalno podrijetlo) vanjski opis lika, ... Ideju djela Jezik i stil

HOMER, Ilijada
Na po etku europs ke knji evnosti bio je Homer; s lijepi pjesnik koji je postavio temelje epske knji evnosti. Homersko pitanje: je li Homer uop e postojao ili je rije o vi e razli itih pjesnika (postavlja se u 18.st.) EP op irnije djelo u stihovima pripovjednog karaktera EPOPEJA (naci onalna) ako se u epu prikazuju djela nekog junak a koji se stavlja u slu bu svog naroda EPSKA PJESM A kra e djelo u stihovima ILIJADA I ODISEJA su gr ki epovi iz 8.st. pr.n.e. Ilijada govori o posl jednjim danima 10-godi njeg Trojanskog rata

SUKOB U ILIJADI :
Doga a se izme u Ahejaca i Trojanaca. Povod ratu: lijepu Helenu, enu ahejskog kralja Menelaja, otima trojanski kraljevi Paris. To je povod sukobu Ahejaca i Trojanaca.

AHEJCI

TROJANCI

Menelaj

Agamemnon

Ahilej

Kralj Prijam

Sin Paris

Sin Hektor

STILSKE ZNA AJKE EPA In medias res (lat. u sredi te zbivanja): pisac nas izravno uklku uje u samo sredi te doga aja. Invokacija zazivanje bogova i muza u pomo pri pisanju epa. Ustaljeni epiteti neki se epiteti stalno ponavljaju uz odre ene imenice (npr. Bjeloruka Hera, daljnometni strelja Apolon). Perifraze stilske figure koje se sastoje u tome da se neki obi ni pojam izra ava irim, opisnim izri ajem, npr. Perifraza za Apolona jest Zeusov i Letin sin. STIH ILIJADE i ODISEJE HEKSAMETAR. Temelji se na izmjeni dugih i kratkih slogova. Sastoji se od 6 stopa (mjera), pet daktila i jednog troheja

NOVELA
G. Boccaccio je tvorac nove knji evne vrste novele (novus=nov), u 14.st. Novela je prozna vrsta, kra a od pripovijetke, s manjim brojem likova, kra eg vremenskog trajanja i u eg mjesta radnje. U noveli se opisuje jedan doga aj Neke od novela: Gost (V. Kaleb), Kra a (M. Jergovi ); Kao i u ostalim proznim vrstama, i u noveli odre ujemo kompoziciju, temu, motive, fabulu, karakterizaciju likova, jezik i stil pisanja novele (= interpretacija novele).

PRIPOVIJETKA

prozna vrsta du a od novel e, a kra a od romana

ZADACI UZ

ITANJE:

Pripremite umnu mapu. U sredi te napi ite naslov djela pa izdvajajte gran ice na koje ete upisivati ono to vas tijekom itanja intrigira te povezujte svoje asocijacije. Za likovno rje enje poslu it e vam naslov djela. Razdvojite sadr ajnu analizu i strukturu teksta (izraz). Sadr ajna analiza mora sadr avati temu, fabularne tokove, glavna lica, karakterizaciju, mjesto i vrijeme radnje, poruku. Strukturalna analiza mora sadr avati kompoziciju fabule, pripovjedne postupke, jezik i stil. Kontrast to je sve u suprotnosti (likovi i njihovi postupci, sredina, svjetonazor)? Obrazlo ite. Kompozicija novele dva dijela: 1. Jani in ivot i njena smrt , 2. Marko u svatovima Jezik i stil kajkavski dijalekt (govorno oblikovanje likova), humor (ironija, crni humor). Navedite primjere. Ova je novela samo naoko smije na (humor atmosfere=vedra atmosfera oko konkretnih zbivanja ime situacija postaje humanija). Ona se zapravo bavi rtvama. Tko su najve e rtve u ovom djelu? to vi mislite o problemu braka iz koristi ? to mislite koliki utjecaj ima sredina/dru tvo na pona anje pojedinca? Prema Kolarovim pripovijetkama Breza i enidba Imre Futa a, Ante Babaja snimio je film 1967. godine. Odabrane dijelove mo ete pogledati na You Tubu, a o filmu mo ete vi e saznati na Film.hr, te na Internet Movie Databaseu ( tra ite pod nazivom The Birch Tree ).

ROMAN

VRSTE ROMAN A

ROMAN

PREMA TEMI:
ljubavni, povijesni, SF, psiholo ki, pustolovni,...

PREMA TONU :
satiri ni, humoristi ni, sentimentalni

PREMA TEMELJNIM FABULARNIM ELEMENTIMA :

roman karaktera; roman prostora; roman zbivanja(krimi, SF roman, povijesni, vite ki); roman vremena

ODNOS TR ADICIONALNOG I MODERNOG ROM ANA

TRADICIONALNI ROMAN:
Javlja se u 19.st. u prvom planu je fabula Likovi su socijalno-psiholo ki okarakterizirani Pripovjeda je u 3. licu, sveznaju i pripovjeda

MODERNI ROMAN:
Javlja se u 20. st. Fabula nije u prvom planu Naglasak je na liku, odnosno na psiholo koj karakterizaciji Pripovjeda je u 1. licu, nepouzdani pripovjeda

Primjer: svi romani H. de Balzaca svi romani A. enoe ...

Primjer: J. D. Salinger. Lovac u itu G. Orwell, ivotinjska farma ...

DRAMA

DRAMA
= radnja Naziv za knji evni rod (tragedija, komedija, drama u u em smislu) Naziv za knji evnoumjetni ko djelo: pisano u obliku dijaloga i namijenjeno prikazivanju na pozornici; podijeljena ja na inove; na po etku drame popis je dramskih lica; u didaskalijama (tekst u zagradama) pisac daje upute glumcima i redatelju. Naziv za scensko djelo u ijem stvaranju sudjeluju: dramaturg, redatelj, glumci, scena, mizanscena, scenograf, kostimograf, majstor svjetla, inspicijent.

TRAGEDIJA

DRAMA DRAMA U U EM SMISLU

KOMEDIJA

TRAGEDIJA
ZNA AJKE TRAGEDIJE: TRAGI AN JUNAK osoba koja tragi no strada zbog svojih uvjerenja i postupaka TRAGI NI SUKOB sukob tragi nog junaka s osaltim likovima koji imaju razli ita uvjerenja od njegovih TRAGI NA KRIVNJA razlog sukoba tragi nog junaka s okolinom TRAGI AN ZAVR ETAK posljedica sukoba i razli itog mi ljenja likova UZVI EN STIL sve an, dostojanstven izraz KATARZA pro i enje osje aja

Sofoklo (496.pr. Kr.

TEMA: sukob pojedinca i vlasti

406.pr. Kr.): Antigona

Razlog: vladar (Kreont, kralj Tebe) ne uvi a da je njegov zakon u suprotnosti s bo anskim zakonom. Posljedica: tragi an zavr etak Antigona je eljela pokopati svoju bra u, Eteokla i Polinika, koji su se u borbi na suprotnim stranama me usobno poubijali. Kreont izdaje zapovijed kako se Polinikovo tijelo mora ostaviti pticama i ivotinjama, dok Eteokla pokapa uz visoke po asti. Antigona se tome usprotivi i, unato Kreontovu zakonu, pokapa Polinika. Stoga ju sti e kazna samica i smrt. Antigona: pokre e ju ljubav, najva nija joj je obitelj, vjerna je bo anskim zakonima i zanemaruje Kreontove, zemaljske. Kreont: pokre e ga mr nja, va nija mu je vlast od obitelji, ne uvi a da je zemaljski zakon, kojega je sam proglasio, u suprotnosti od bo anskog.

Anti ka tragedija nastala je iz obreda posve enog bogu Dinozu bogu vina i ivotnog vesel ja. U staroj Gr koj organizirala su se natjecanja u izvo enju tragedija, trajala su danima i tada su se prekidali ratovi. U publici su mogli sjediti samo mu karci, ak i zatvorenici koji su se tih dana pu tali iz zatvora. I glumci su smjeli biti samo mu karci. Anti ka tragedija se sastoji od pjevanih i govorenih dijelova. Prolog je dio tragedije koji prethodi ulasku kora u orhestru. Pjevane dijelove izvodi KOR: 1. ulazak KORA ulazna pjesma zove se parod 2. KORSKE PJ ESME dijelovi izme u korskih pjesama zovu se epizodiji 3. IZLAZAK KORA IZ ORHESTRE izlazna pjesma k ora zove se eksod

KOMEDIJ A

Vrste komedija: Komedija karaktera (u sredi tu je ljudski karakter) Komedija intrige (smije no izvire iz zapleta koji su esto posljedica nesporazuma) Komedija konverzacije (smije no se temelji na duhovitim dosjetkama i razgovorima) Komedija situacije (smije ne su neo ekivane situacije u kojima se na u likovi) Razine prikazivanja smije nog: Humor ismijavaju se ljudske i dru tvene slabosti Satira o tro ismijavanje i kritiziranje ljudskih slabosti i dru tvenih pojava Sarkazam zlobna, zajedljiva i pakosna poruga Groteska izobli eno prikazivanje osoba i pojava

Marin Dr i (1508. -1567.), SKUP (komedi ja)

Ova je komedija nastala po uzoru na Plautovu (Plaut komediograf). Skup krti starac opsjednut tezorom (blagom) Andrijana k i Skupova Kamilo mladi zaljubljen u Andrijanu Zlati Kum starac kojemu je Skup obe ao k i starorimski

Ovo je komedija karaktera; osu uje se karakterna osobina krtost. ovjek zbog opsjednutosti novcem zanemaruje ljubav i prijateljstvo. Qui pro quo situacija = jedno od osnovnih sredstava postizanja komike: nesporazum u dijalozima u kojima jedan od likova misli jedno, a drugi, vjeruju i da govore o istome, misli na drugo.

DISKURZIVNI KNJI EVNI OBLICI: knji evnoznanstveni oblici i publicistika

KARAKTERISTIKA: objedinjuje knji evnoumjetni ke i znanstvene zna ajke. ESEJ za etnik je M.de Montaigne, 16.st. PUTOPIS AUTOBIGRAFIJA BIOGRAFIJA MEMOARI DNEVNIK PISMO PUBLICISTI KE VRSTE: FELJTON ILI PODLISTAK REPORTA A POLEMIKA

KNJI EVNOUMJETNI KE ZNA AJKE: SUBJEKTIVNOST SLIKOVITOST POVEZIVANJE ELEMENATA RAZLI ITH KNJI EVNIH RODO VA

ZNANSTVENE ZNA AJKE: OBJEKTIVNOST ZNANSTVENI PRISTUP RAZLI ITOST TEMA

VRSTE ESEJA NA DR AVNOJ M ATURI INTERPRETATIVNI KOLSKI ESEJ temelji se na interpretaciji lirske pjesme, ulomka iz pripovjednog ili dramskog teksta. Njime se pokazuje sposobnost interpretacije teksta, poznavanje odre enih knji evnoteorijskih i knj evnopovijesnih injenica te omogu uju izricanje vlastitog mi ljenja. RASPRAVLJA KI KOLSKI ESEJ donosi ulomak nekog djela u kojem se problematizira neka dru tvena pojava. U tom je eseju va no prepoznati temu i odre ena mi ljenja te znati izraziti vlastiti stav, odnosno mi ljenje. USPOREDNO-RA LAMBENI KOLSKI ESEJ donosi dva teksta koja su povezana nekim obilje jem (tema, oblik pjesme, motivi...) Potrebno je uo iti sli nosti i razlike te ih povezati sa znanjem o knji evnopovijesnim, odnosno knji evnoteorijskim pojmovima. kolski esej objedinjuje znanje koje je u enik dobio u koli sa sposobno u objedinjavanja tog znanja s osobnim iskustvom. Esej mora biti u skladu s normom standardnog jezika.

KLASI NA KNJI EVNOST

Ep(epopeja) o Gilgame u je najstarije knji evno djelo za koje znamo. Smatra se praizvorom ukupne epske poezije. Iako ne mo emo precizno odrediti vrijeme njegovog nastanka, pretpostavlja se da je puno stariji i od Homerovih epova, Starog zavjeta ili Veda i Upani ada. Ovaj sumersko-babilonski ep stvoren je i zapisan u Mezopotamiji, podru ju izmedu rijeka Eufrata iTigrisa.

Ep u 12 pjevanja govori o prijateljstvu kralja Gilgame a i poludivljeg ovjeka Enkidua. Gilgame traga za travom besmrtnosti. Smatra se da je ovaj ep nastao u 7.st.pr. Kr.

Mahabharata knji evnost

indijska

Pri e su nastajale izme u 4.st. pr. Kr. do 4. st. Govori se o borbi za vlast dviju loza plemena Bharata. Mahabharata nije samo ep ve je i knji evnost jednog vremena koja uklju uje povijesnu kroniku, filozofska razmi ljnja, ljudska vjerovanja, mitove i legenda

KURAN sadr i Muhamedove izreke skupljene izme u 612. i 632. g. Alah je preko an ela Gabrijela prenio tekstove proroku Muhmedu koji ih je izravno diktirao posebnim pisarima. Tekst u Kuranu je podijeljen na 114 sura (poglavlja) nejednake duljine i raznolike po tematici, a sastoje se od moralnih, pravnih i religioznih poruka. Kuran je sveta knjiga islama.

BIBLIJA hebrejska knji evnost

Biblos je stara feni ka luka, a Feni ani su bili posrednici u izvozu pisa eg materijala. Zato je ime te luke u gr kom jeziku odredilo naziv knjige: he biblos (knjiga). Biblija je zbirka vi e knjiga koje su nastajale izme u 1300. g. pr. Kr. i 100 g. poslije Krista. Sastoji se od: STAROG ZAVJETA 46 knjiga. Pisan je hebrejskim jezikom. NOVOG ZAVJETA 27 knjiga. Pisan je gr kim jezikom. Najstariji prijevod: VULGATA ILI Prijevod Sv. Jeronima prijevod na latinski jezik. U Hrvatskoj je prvi preveo Bibliju Matija Petar Katan i 1831.g.

KOMPOZICIJA BIBLIJE 1. 2. 3. 4. 5. 1. 2. 3. 4. STARI ZAVJET (46 knji ga): PETOKNJI JE POVIJESNE KNJIGE (Judita) PSALMI MUDROSNE KNJIGE (Pjesma nada pjesmama) PROROCI NOVI ZAVJET (27 KNJIG A) EVAN ELJA DJELA APOSTOLSKA POU NE KNJIGE (Poslanice Apostola) PRORO KE KNJIGE (Apokalipsa)

Kad bih ljudske i an eoske jezike govorio, a ljubavi ne bi imao, bio bih mj ed to je i, ili cimbal to zve i. Kad bih imao dar proric anja i znao sve tajne i sve znanje; kad bih imao puninu vjere, tako da bih brda premje tao, a ljubavi ne bih imao, bio bih ni ta. Kad bih na hranu s iromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje predao da s e sa e e, a ljubavi ne bih imao, ni ta mi koristilo ne bi. Ljubav je strpljiva, ljubav je dobrostiva; ljubav ne zavidi, ne hvasta se, ne oholi se, nije nepristojna, ne tra i svoje, ne razdra uje se, zaboravlja i pra ta zlo; ne raduje se neprav di, a raduje se is tini. Sve ispri ava, sve vjeruje, svemu se nada, s ve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. Proro tva? Ona e is eznuti! Jezici? Oni e umuknuti! Znanje? Ono e nestati. Jer, nesavr eno je na e znanje, i nesavr eno na e proricanje. Kad do e to je savr eno, i eznut e to je nesavr eno. Kad sam bi o dijete, govorio sam kao dijete, mislio kao dijete, sudio kao dijete. Kad sam pos tao zreo ovjek, odbacio sam sto je djetinje. Sad vidimo u ogledalu, nejasno, a onda emo licem u lice. Sad nes avr eno poznajem, a onda u savr eno spoznati kao to sam spoznat (od Boga). Sada ostaje vjera, ufanje i ljubav - to troje - ali je najve a me u njima ljubav. /Poslanica apostola Pavl a ,Hvalospjev ljubavi/

ANTI KA KNJI EVNOST /8.st.pr.Krista do 5. st./ Podrazumijeva knji evnost i umjetnost stare Gr ke i Rima Tri razdoblja: arhajsko epovi (Homerovi ) i lirske pjesme (Alkej, Sapfa, Pindar, Anakreont) klasi no tragedija (Eshil, Sofoklo, Euripid) helenisti ko i rimsko epigram

24 pjevanja Odisej, nakon Trojanskog rata, luta morima. Boginj a Atena odlu i mu pomo i vratiti se na Itaku gdje ga eka vjerna ena Penelopa. Ep Odiseja opisuje posljednjih 40 dana njegova lutanj a, boravak na otoku Fea ana i borbu s Penelopinim proscima. 1.do 4. pjevanje: Odis ejev sin Telemah kre e u potragu za oc em. U 5. pjevanju nimfa Kalipso osloba a Odiseja. Od 6. do 8. pj evanja Odisej boravi u kraljevstvu Fea ana Od 9. do 12. pj . pripovijeda o Kiklopu Polifemu Od 13. do 24. pj . Odisej na Itaci uz pomo Telemaha i dvojice odanih slugu ubija prosce svoje ene Penelope. U domovini i uz svoju obitelj na ao je svoj mir.

HOMER, ODISEJ A (ep)

Rimska knji evnost: Plaut, krtac (komedija)

KNJI EVNI ROD: drama VRSTA DJELA: k omedija karaktera MOTIVI: zlato, krtost TEMA: udnja za zlatom

Starac Euklion uva blago koje je prona ao u ku nom ognji tu. Usprkos tome, on se svima predstavlja kao siromah. K erku Fedru eli udati za starog Megadora, ali ona voli mladi a Likonida (trudna je s njim). Likonidov sluga Strobil krade Euklionu novac. Zavr etak je komedije izgubljen, ali u prologu je navedeno da je sretan: Euklion dobiva novac, a Fedra Likonida. Ova je Plautova komedija nadahnula mnoge pisce, me u ostalima Marina Dr i a, za njegovu komediju ''Skup'' i Moliera za njegovu komediju ' krtac''. U Hrvatskoj je prevedena pod naslovima: ''Tvrdica'', '' krtac'', '' up''. Njezin je naslov u izvorniku ''Aulularia'', to bi u doslovnom prijevodu glasilo ''Komedija o lon i u''.
KOMPOZICIJA DJELA: Dvije dramske radnje: 1. krti starac Euklion i njegovo blago 2. Udaja Fedre

SREDNJOVJEKOVNA KNJI EVNOST - RAZDOBLJE IZME U ANTIKE

I HUMANIZMA

Obilje ja: ratovi, bolesti, siroma tvo, feudalni dru tveni poredak. Knji evna djela moraju biti u funkciji crkve: pou na i s religioznim temama. Djela sa svjetovnom tematikom su uglavnom ljubavne pjesme i vite ki romani Jezici u uporabi: latinski NABO NA KNJI EVNOST jezik i narodni jezici. Lirika pjesme uz liturgije

KNJI EVNE VRSTE u srednjem vijeku

SVJETOVNA KNJI EVNOST Lirika trubadurska

Epika

ispovijesti i ivotopisi svetaca Drama religiozna tema

nacionalni epovi i Vite ki romani Drama mim (kratki prizori iz ivota puka)

Epika

TRUBADURSKA LIRIKA
Nastajala je od 11. do 13.st. trubaduri su uveli nove lirske vrste (sirventes, alba, pasorala, romanca) Novo shva anje ljubavi proizlazi iz odnosa prema eni koja je posebna i uzvi ena; zadatak je srednjovjekovnog viteza da bude njen za titnik. Konvencionalno izra avanje: opisuje se zaljubljivanje pjesnika, neuzvra ena ljubav, do ivljaj ljubavi. Teme: osim ljubavne, va nu ulogu su igrali i zavjeti vjernosti i odanosti, religijski motivi isprepleteni s uzvi enom ljubavi prema eni, kao i slavljenje vite tva. Pjesnici: Guillaume de Poitiers, Bernart de Ventadorn, Walther de Vogelweide. Posebna vrsta liri ara: VAGANTI, klerici i studenti. Putovali su od grada do grada i pjevali pjesme po kr mama. Najpoznatije djelo: Carmina Burana

Najstariji hrvatski pisani spomenici

Ba

anska plo a, 1100.; glagoljica Vinodolski zakonik, 1288.g.; glagolj ica

Ljetopis popa Dukljanina, 12.st., najstariji sa uvan je na latinskom jeziku

Zapis popa Martinca o bitki na Krbavskom polju godine 1493., na gl agoljici.

HUMANIZAM I RENESANSA

PREDRENESANSA
nagovje taj novoga stila renesanse predstavnici su Dante Alighieri (1265.-1321.) Francesco Petrarca (1304. 1374.) Giovanni Boccaccio (1313. 1375.) Obilje ja: Humanizam isti e ovozemaljske, ljudske vrijednosti Uzor: anti ko stvarala tvo i na in ivota Sredi te humanizma: Italija

DANTE ALIGHIERI
Ro en je u Firenzi Najpoznatije djelo:

Bo anstvena komedija Sastoji se od tri dijela: Pakao, istili te i Raj Struktura epa: Svaki dio ima 33 pjevanja a Pakao ima i jedno uvodno. Stih: tercina (tri stiha) U sred.vijeku broj tri je smatran sretnim brojem a simbolizira Sveto Trojstvo Komedija ima 100 pjevanja. Pisao ju je 14 godina.

Bo anstvena komedija

PAKAO

Glavni protagonis t Bo anske komedije jest ljudsko bi e, znati eljno i eljno novih spoznaja, kriti kog duha Aluzije na dramati na zbivanja u Italij i tog vremena (ratovanje izme u gradova dr avica) Dante je udio za pravedno u i istinom, prognan je iz Firenze, osu ivan tri puta na s mrt.
Put u Pakao nastavlja se vizijom istili ta te Raja gdje pronalazi spasenje ovje anstva Na svojem putu susre e rimskog pjesnika Vergilija simbol razuma te svoju ljubav Beatrice (simbol mil osti i dobrote)

Pakao

Putovanje Paklom zapo inje 1300.g. ulaskom u tamnu umu koja simbolizira ovje anstvo ogrezlo u zlu, bez svjetla Bo je ljubavi i dobrote Kroz Pakao Dantea vodi rimski pjesnik Vergilije i to od predvorja Pakla pa do prvog kruga (Limba) i sve do kraja najstra nijeg devetog kruga (tu je Lucifer)

Tema: alegorijski prikaz cjeline svijeta

qNi e slike i prizore paklenih muka: prostor je pun mo vara, ledenjaka,potresa, plamena, vjetra,; posvuda su udovi ta, nakaze, Paklom odzvanjaju psovke, jauci, krikovi gre nika. Pakao predstavlja zemaljski svijet, njegovu izopa enost, ljudske strasti i poroke.

Ostavite svaku nadu v i koji ulazite

Natpis na ulazu u pakao La Divina Commedia (tek joj je Boccaccio dao atribut bo anstvena) napisana je na firentinskom narje ju temelju kasnijeg tal.standardnog knji evnog jezika. Izdana je 1555.g. Dante je svijet zami ljao poput kugle s dvije polutke i paklenom provalijom nastalom Luciferovim padom na zemlju

Firenza

ibenska katedrala - detalji

Francesco Petrarca

Francesco Petrarca, Kanconi jer 6. travnja 1327.g. u 13 s ati prvi je put ugledao svoju ljubav, Lauru Kanconijer je zbirka ljubavnih pjesama posve enih gospo i Lauri. Sastoji se od dva di jela: 1. Za ivota gospo e Laure 2. Poslije smrti gospo e Laure Tema: ljubav ,slava Motivi: prvi pogled, slatke patnje, zarobljen u pogledu, zlatne kose, ru i asti prsti, tisu bojno cvije e; ... Oblik: sonet ukupno 366 Stih: jedanaes terac Pjesnici u Hrvatskoj koji opona aju Petrarcu zovu s e petrarkisti ( i ko Men eti , D ore dr i , Hanibal Luci , Ivan Buni Vu i ).

BOCCACCIO, Decameron
Dekameron = deka hemeron = 10 dana. Zbirka od 100 novela koje u 10 dana pripovijeda 7 djevojaka i tri mladi a. 1348.g. Bje e iz Firenze zbog kuge; odlaze na selo. Kako bi im vrijeme br e pro lo, pri aju svaki dan po novelu ne temu k oju taj dan odrede. TEME:hirovi Fortune, ostvarne ljubavne elej, tragi ne ljubavi, podvale ena na ra un glupih mu eva, ale i podvale u kojima stradaju glupani, o velikim i plemenitim djelima. Likovi novela su obi ni ljudi svih dru tvenih slojeva. Boccaccio je prvi po eo pisati novele; prvi uvodi u knji evnost svoga vremena s vjetovnu temati ku.

STARO, SREDNJOVJEKOVNO

AUTOR

DJELO

NOVO, RENESANSNO

ALEGOR I NOST, RAZVRST AVANJE GRJE NIKA U SKLAD U S RELIGIOZNIM POIMANJEM GRIJEHA

DANTE ALGHIERI

BO ANSTVENA KOMEDIJA 1302.

Kriti nost prema crkvi; uzor mu je anti ka knji evnost; pisana narodnim jezikom Ljubav kao tema pjesni ke zbirke; pisana narodnim jezikom Veli anje ovjekove inteligencije, u ivanje u ivotu;pisan narodnim jezikom

NASTAVLJA SREDNJOVJE KOVNU TRUBADURSKU TRADICIJU

FRANCESCO PETRARCA

KANCONIJER 1327.

BOCCACC IO U POTPUNOST I NAPU TA SREDNJOVJE KOVNO NASLIJE E I POSTAJE ZA ETNIK NOV IH TOKOVA U KNJ I .

GIOVANNI BOCCACCIO

DEKAMERON 1348. 1353.

HUMANIZAM U HRVATSKOJ KNJI EVNOSTI

Hrvatski humanisti ki pisci pi u na latinskom jeziku ime su se uklju ili u europski kulturni i knji evni krug. Humanizam je razvijen u priobalju zbog utjecaja Italije, gospodarske razvijenosti i razvijenosti gradova. 4 knji evna kruga: ZADARSKI HUMANISTI KI KRUG (Petar Kr ava i Juraj Divini ) IBENSKI HUMANISTI KI KRUG (Juraj i gori ) SPLITSKI HUM ANISTI KI KRUG (Marko Maruli ) DUBROVA KI HUMANISTI KI KRUG (Ilija Crijevi )

Marko Marul i , Davidijada

Ep Davidias pisan je na latinskom jeziku Tema: iz Biblije, starozavj etni kralj David, njegovi sukobi, ratovi i ljubavi. Ep je otkriven tek 1952.g., a tis kan 1954.g. Davidijada se smatra jednim od najve ih europskih epova.

Alegori nost

DAVID: Vjeruje u Boga Mlad i nejak Oru je: pra ka POBJEDA

GOLIJAT: Ne vjeruje u kr .Boga Golem, sna an Oru je: ma GUBITAK