Geologija s paleontologijom Geologija - Geoloka rezdoblja Provodni fosili ostaci biljaka i ivotinja koji su ivjeli kratko vrijeme u Zemljinoj

j prolosti a bili su iroko rasprostranjeni to su krade postojali to su bili bolji provodni fosili - Vertikalna i horizontalna rasprostranjenost koliko duga im je bila pojavnost i na kolikom prostoru su bili rasprostranjeni - Odreeni fosili su samo u odreenim slojevima - Index fosili - Manja vertikala bolji provodni fosili - Epibola maksimum pojava vrsta (pojava trbuha) - Izumiranja kreda-tercijar (dinosauri) - Perm-trijas majka svih izumiranja Planeti Suneva sustava 9 - Tijela po veliini planeti, sateliti, planetoidi, kometi, meteori, prah, plin - Unutranji (manji, terestriki) Merkur, Venera, Zemlja, Mars - Vanjski (veliki, slini Jupiteru) Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton - Najedi oblik planeta kuglast - Kometi mali nestabilni (jezgra + rep okrenut od smjera Sunca) - Asteroidni pojas izmeu Marsa i Jupitera 100 000 000 asteroida - Meteori svjetlosna pojava na nebu, stjene koje lete svemirom - Meteoriti meteori koji padnu na Zemlju - eljezni (sideriti) najbolje uoljivi, najedi, 98% slitina Fe i Ni - eljezno-kameni (sideroliti) ne odudaraju od okolia, 50% Fe, Ni, 50% silikati - Kameni (aeroliti) slini peridotitu i bazaltu Zemlja kora, plat, jezgra - Moho diskontinuitet na granici kore i plata - Wiechert-gutenbergov diskontinuitet na granici plata i jezgre - Litosfera (tektosfera) svi pomaci zemljine kore - Gornji plat stjenovit, 30-50 km / litosfera - SiAl granitni sastav i SiMg bazaltni sastav - Stjenovita struktura izloena strukturnim i tektonskim promjenama izazvanih dinamikom astenosfere - Srednji plat termalna dinamika i konveksna gibanja / astenosfera - Donji plat oksidi i silikati - Vanjska jezgra likvidna metalna tekuda masa, Ni, Fe, O, S - Unutarnja jezgra kruta, Fe - Elipsoid oblik Zemlje, spljoten na polovima - Geoid pravi oblik Zemlje - Povrina Zemlje izgraena je od kopna i mora (oceana) - Zemljina kora 2 tipa: - oceanska bazaltna Si, Mg, 4-7 km - Kontinentalna granitna Si, Al, 20-70 km - Geoizoterme linije istog stupnja zagrijanosti Zemljine kore - Geotermiki stupanj T= 1C svakih 32,2 m povedanje temperature prema sreditu Zemlje

Stijene Minerali - graevni elementi stijena, homogene grae i odreenog kemijskog sastava i fizikalnih svojstava, kristalni ili amorfni Moshova ljestvica tvrdode mjera za tvrdodu minerala Silikatni minerali: feldspati, tinjci, pirokseni, amfiboli, olivin Oksidi i hidroksidi: kremen (SiO2) Karbonati: kalcit CaCO3, dolomit CaMg(CO3)2 Stijene po nainu postanka magmatske stijene nastale kristalizacijom magme - Sedimentne stijene - nastale taloenjem materijala - Metamorfne stijene nastale metamorfozom

Magmatske stijene bazine magme vrlo fluidne, gabro-bazaltnog sastava - Kisele magme vrlo viskozne, granitsko-rioltnog sastava Tipovi vulkana: eksplozivni, izljevni i mjeoviti tip Efuzivne stijene izljevne stijene, nastale hlaenjem lave na povrini Zemlje, porfirna struktura, sitnokristalinina osnova riolit, andezit, bazalt Intruzivne stijene dubinske stijene, nastale sporim hlaenjem magme u unutranjosti Zemlje, imaju zrnatu strukturu granit, diorit, gabro Piroklastine stijene pepeo, lapili, bombe, tuf ine ili ilne stijene nastaju u pukotinama drugih stijena kad magma zae u njih

Sedimentne stijene 75% povrine Zemlje Nastaju taloenjem ili sedimentacijom materijala u vodenim sredinama Kemogeni i organogeni sedimenti Jedina vrsta stijena u kojima je mogud pronalazak fosila Klastiti odlomci stijena i mineralna zrna kemogeni - Brea vezana sedimentna stijena, krupnozrnata osnova, dolomiti i vapnenci uloeni u sitnozrnati matriks, vezano krje - Konglomerat vezana sedimentna stijena, krupnozrnata, vezani ljunak, Organogeni nafta, asfalt, treset i ugljen

Metamorfne stijene najmanje zastupljene - Pojavnost stijena kriljava struktura - Mramor i kvarcit - nema kriljavosti Strukturni elementi litosfere Primarni strukturni elementi magmatske stijene - Batolit najvedi primarni oblik pojavljivanja eruptivnih intruzivnih stijena - Lakolit nastao prodiranjem magme kroz pukotine - Sklad u horizontalnom poloaju meu slojnim pukotinama - ila utiskivanje magme u pukotinu, uspravan oblik male debljine - Tefra nakupina piroklastinog materijala - Sedimentne stijene

Sloj osnovna jedinica pojavljivanja sedimentnih stijena definiran debljinom, omeen s dvije slojne plohe - Sloj prestaje tamo gdje prestaju odreenii uvjeti sedimentacije - Isklinjavanje horizontalni prestanak sloja manifestiran stanjivanjem sloja - Gravitacijsko povijanje sloja zbog poremedaja kojima su bili zahvadeni poloaj u prostoru odreujemo na izdancima koji su dostupni u promatranju i mjerenju, klizite, iskrivljen rast vegeatcije - Kosa i unakrsna slojevitost nastaju sedimentacijom u podrujima s jakim dinamikim utjecajem prijenosnog sredstva - Debljina sloja okomica povuena izmeu dvije slojne plohe krovine i podine - irina izdanka sloja pojavljivanje sloja na povrini - Desikacione pukotine - pukotine isuivanja mogu biti ispunjene (Mali Alan) - Dinoturbacije gacalita dinosaura - Fosilne valne brazde ripple marks tekstura stijene upuduje na plitko more - Odreivanje poloaja sloja - Pruanje sloja presjecite slojne plohe s horizontalnom ravninom - Smjer nagiba (azimut) pokazuje na koju stranu svijeta je sloj nagnut - Kut nagiba kut koji sloj ini s horizontalnom ravninom - Superponirani slojevi jedan sloj iznad drugoga - Diskordantni slojevi pod kutom diskordancije pod odreenim kutom - Eroziona diskordanca mlai slojevi se taloe na erodirane starije naslage - Konkordantni slojevi meusobno paralelni slojevi - Stratigrafska podina uvijek je ine stariji slojevi, a stratigrafsku krovinu mlai slojevi - Topografska podina i krovina se odreuju samo i iskljuivo na temelju poloaja slojeva bez obzira na starost - Transgresija poplavljivanje kopna makroklastini materijal u podini transgresivne bree - Regresija povlaenje mora klastini i kemijski sedimenti Sekundarni strukturni elementi - Nastaju nakon formiranja stijena zbog naknadnih tektonskih poremedaja - Savijanje i boranje bore nastaje savijanjem stijena litosfere pod utjecajem tlakova - Pucanje i rasjedanje rasjedi i navlake - Bora - Dijelovi bore: antiklinala (izboeni dio) i sinklinala (udubljeni dio) spojene srednjim krakom - Osna ravnina ravnina poloena pravcima povijanja slojeva, antiklinalu i sinklinalu diejli na 2 krila - Jezgra sredinji dio bore koji se nalazi izmeu krila bore - Vrste bora: po odnosu poloaja osne plohe prema horizontalnoj ravnini - Uspravna osna ploha je okomita na slijnu ravninu - Kosa osna ploha je nagnuta i krila se jasno razlikuju - Prebaena osna ploha je nagnuta pa su krila vie-manje paralelna - Polegla osna ploha je priblino horizontalna, jedno krilo joj je krovinsko a drugo podinsko

Utonula krila bore su nagnuta suprotno u odnosu na poloaj krila prebaene bore - Po odnosu slojne plohe prema krilima bore - Normalna krila divergiraju pravilno od osne ravnine - Izoklinalna krila su paralelna - Lepezasta (dijapirska) krila se sastavljaju poput lepeze - Nastanak dijapirske bore kao poslijedica tektonskih pokreta soli, gips zbog male gustode krade vrijeme izdre svoj prvobitni poloaj sloja pa se pod teretom okolnih slojeva deformiraju te zbog manje gustode prelaze u stupoliko tijelo i deformiraju krovinske naslagekretanjem prema povrini - ela uzduni zavreci antiklinale Normalni reljef slojevi prate izgled povrine Inverzni reljef reljef inverzan s obzirom na strukturu, na mjestu antiklinale su udubine Rasjedi strukture litosfere koje su posljedica pucanja i smicanja izmeu 2 kompleksa slojevitih masa pod utjecajem tlaka - Pucanje i smicanje nastaje du pukotine koju nazivamo paraklaza (rasjedna pukotina) - Mogu biti uspravne ili nagnute pod odreenim kutem (vertikalne i kose) - Pucanja mogu biti jednosmjerna, rotirajuda ili kombinirana - Rasjedi nastaju kao poslijedica irenja, gravitacije i kompresije - Dijelovi rasjeda: paraklaza, 2 krila - Podjela rasjeda prema kretanju krila - Normalni rasjed krovina se spustila, podina se relativno uzdigla - Reversni rasjed krovina se digla a podina relativno spustila - Podjela rasjeda s obzirom na poloaj paraklaze - Protusmjerni smjer sloja je razliit od smjera paraklaze - Istosmjerni sloj i paraklaza su okrenuti na istu stranu - Uspravni paraklaza je okomita na horizontalnu ravninu i na slojeve - Sustav rasjeda stepeniasta struktura nastaje kod istosmjernog sputanja blokova uzdu vedeg broja normalnih rasjeda koji se preteito paralelno niu jedan do drugoga - Timor ili horst nastaje sustavom normalnih rasjeda koji rezultiraju sputanjem blokova, pri emu sredinji dio ostaje na uzdignutom dijelu - Tektonska graba nastaje sputanjem dijela terena izmeu 2 ili vie normalnih rasjeda (sredinji dio je relativno sputen) Navlaka strukture u litosferi kod kojih stijenske mase koje su primarno bile jedne uz druge, nalazimo jedne na drugima - Postanak navlake od polegle bore, od blagog reversnog rasjeda,, kombinacijom reversnog rasjeda i polegle bore, od gravitacijskog sklizanja po blago nagnutoj paraklazi - Dijelovi navlake tektonsko okno, navlaak, elo navlake, pretpostavljeno elo navlake, poluokno, korvina i podina Vulkani - Podjela vulkana prema vrsti magme: kisele (viskozne) i bazine (fluidne) magme - Podjela vulkana prema izbaenom materijalu: eksplozivni, izljevni i mjeoviti tip

- Podmorski vulkani plinovi i pare se otapaju u moru, a lava razlijeva po dnu - Piroklastini materijal: pepeo, lapili, bombe Tektonika ploa prouava kretanje litosfernih ploa i fizikalne posljedice i interakcije meu njima - Kontinentalni drift ploe su samo kontinenti - Tektonika ploa ploe su kontinenti i dijelovi oceana - Superkontinent Rodinia kasnije se skupljaju u Pangeu dijele se na Lauraziju i Gondwanu a zatim na dananje kontinente - Fiksistika teorija kontinenti nastali na 1 mjestu gdje se nalaze i danas i to prirastanjem sve mlaih gorskih sustava i utjecajem vertikalne tektonike - Mobilistika teorija micanje kontinenata tijekom geoloke povijesti koa i dan danas, to znai da kontinenti mijenjaju svoje poloaje - Subdukcija (saimanje) podvlaenje jedne ploe pod drugu Himalaja - Spreading (ekstenzija) irenje ploa Marijanska brazda Geoloka karta predstavlja grafiku sintezu geolokih zapaanja na terenu, laboratorijskih i kabinetskih radova i prua sliku sastava i strukturnih odnosa podruja koje obuhvada - Ortogonalna projekcija presjeka geo strukture i reljefa, projicirana na horizontalnu povrinu. Ona je i topografska karta u koju su uneseni geoloki podaci (tuma karte) - Opde i specijalne geoloke karte

Paleontologija - Znanost koja istrauje organizme geoloke prolosti - Paleozoologija, paleobotanika, mikropaleontologija - Biostratigrafija upetreba fosila u datiranju stijena Fosilizacija - proces nastajanja fosila - Naini fosilizacije - Petrifikacija (okamenjivanje) najedi nain fosilizacije vezan za sedimente mora kod kojeg se organski skelet zamjenjuje anorganskom tvari (kalcitom) koljkai, puevi, koralji, foraminifere - Karbonizacija (pougljenjivanje) proces se odvija bez prisustva zraka, uz visok tlak bilje (treset), graptoliti, ribe - Inkrustacija proces kod kojeg voda istaloi na povrinu skeleta mineralnu koru kosti sisavaaca, dijelovi bilja - Mumifikacija suha proces isuivanja leeva u pustinjskoj klimi koji kada dospiju u sediment se sauvaju kao mumije kraljenjaci i sisavci - Konzervacija mokra mumifikacija pproces kod kojeg se konzervira leina ako je izbjegnut proces truljenja uz izoliranost od zraka i bakterija kukci u jantaru i solima, mamut u ledu Vrste fosila - Provodni fosili ostaci biljaka i ivotinja koji su ivjeli kratko vrijeme u Zemljinoj prolosti a bili su iroko rasprostranjeni to su krade postojali to su bili bolji provodni fosili, npr. Amonidea i Nautiloidea - Facijesni fosili fosili karakteristini za neki okoli, npr. Rudistae - Litogenetski fosili graditelji stijena - Ihnofosili razliiti tragovi kretanja, stanovanja, hranjenja

- Pseudofosili lani fosili, tvorevine anorganskog podrijetla koje izgledaju kao fosili - Koprolit fosilni izmet Alge Alge bez skeleta nitaste i jednostanine (Cyanophyta) / Procaryota - ive pojedinano ili u kolonijama - Laminirane strukture sluzave prevlake na algama na koje se ljepi mulj i dentritus stromatoliti i onkoliti - Stromatoliti prorastanje cijanobakterija, uslojeni kao tepisi, izmijenjivanje slojeva algi i sedimenta - Onkoliti okrugle alge bez skeleta Vapnenake alge alge sa skeletom / Eucaryota - Chlorophyta zelene alge skupina Dasycladaceae Mizzia (P) Mizzia velebitana - Diplopora (T2) provodni fosil - Clypeina jurassica (J3) provodni fosil - Rodophyta crvene alge - Corallinaceae u podruju vapnenakih grebena, u plitkom moru - Litothamnium (J rec.) - Pyrrophyta - Chrysophyta - Charophyta - Phaeophyta Foraminifere jednostanini morski organizmi tijelo zatideno vapnenakim skeletom - Graa: zavojnica podijeljena septama na klijetke, - Involutne kudice zadnji zavoj prekriva sve ostale - Evolutne kudice itava zavojnica je vidljiva na povrini - Aglutinirane kudice na sebe naljepljuju ookolni materijal - Tipovi stijenka u foraminifera - Aglutinirane - Vapnenake sitnozrnate pr. Fusulinidae (g.Pz) Neoschwagerina, Polydiexodina sp. - Vapnenake porculanske imperforatne stijenka s optikom orijentacijom izbrusak je crni, pr. Peneroplis (E, M rec.), Alveolina (Pg, E) - Vapnenake staklaste perforatne fibroradijalna i granularna hijalina stijenka, pr. Rotalina (g.Pz/T rec.) - Planktonske foraminifere Globigerinidae - Orbitulina (J rec.) - Globotruncanidae vapnenake staklaste perforatne - Globotruncana sp. (K2) Paleobotanika Chormophyta stablaice - Bryophyta mahovine (g.Pz rec.) - Pteridophyta (drvolike papratnjae) (C, P1) - primitivne

- Rhynia (D2) visina: 20cm 1m - Psylophiton (D2) - Naprednije potpuno izdiferenciran korijen, stabiljku (bez godova), karakteristini su oiljci listova - Lepidodendraceae, Lepidodendron (C) visina: 30m, debljina: do 1m - Sigillariaceae (C) visina: 30m Spermatophyta (S,D rec) sjemenjae - Pteridospermae (D3 - rec.) primitivne sjemenjae prijelazna skupina izmeu papratnjaa i golosjemenjaa, pojava godova i sekundarni ras u debljinu - Medullosa - Lygniopteris - Gymnospermae (P3) golosjemenjae sjemeni zameci se nalaze na otvorenim plodnim listovima - Coniferae (D3 rec) etinjae - Voltzia heterophylla (T1) pojava heterofilije 2 tipa lista Anthophyta cvjetnjae - Angiospermae (K1- rec) kritosjemenjae - Dicotyledonae - dvosupnice - Monocotyledonae jednosupnice

Paleozoologija Beskraljenjaci Avertebrata Mollusca Lamellibranchiata koljkai ive u vodenim sredinama, najprimitivniji, ljuture se spajaju bravama, otvaranje i zatvaranje ligamentima, fosilizira samo vanjska ljutura - Pecten (Tr rec.) pliva otvaranjem i zatvaranjem ljutura - Ostrea (J rec.) debele ljuture, ive zadruno Pachyodonta Rudistae (J3 K3) izumrli pahiodontni koljkai, facijesni i provodni fosili, sesilni, u kolonijama, najrasprostranjeniji koljkai - Hippuritidae poput korneta, na volane - Radiolitidae - brazde Gastropoda (g.Cm rec.) puevi diferenicirana glava, kudica kao vanjski skelet - Cerithium, Viviparis, Conus, Murex Cephalopoda glavonoci - Ammonoidea (Mz) i Nautiloidea planspiralno smotana kudica, najbolji provodni fosili (D K),lobna linija vana pri determinaciji (linije prirasta - gonijatitna, ceratitna i filoidna), razlikuju se po poklopcu aptihi (anaptychus, aptychus, synaptychus) Arthropoda lankonoci Trilobita (Cm - P) najstariji poznati lankonoci s hitinskim okolopom u kojeg je impregniran CaCO3, ivjeli su u plitkom moru, spolni dimorfizam, dobri provodni fosili - Ollenus (Cm3) - Paradoxide (Cm2) - Olenellus (Cm1)

Kraljenjaci Vertebrata Chordonia (svitkovci) Urochordata (Acrania, bezljubnjaci) - Cephalochordata (Craniata, lubanjci) - Agnatha (bezeljusnice, paklare) Cm-rec. - Gnathostomata (eljusnice) Ribe - Gnathostomata eljusnice - Placodermi (S D) ribe oklopnjae - Chondrichthyes (D rec.) hrskavine ribe - Acanthodii (S P) prakotunjae - Osteichthyes (D rec) kotunjae razvoj u Amphibia Tipovi peraja - Parne i neparne peraje - Primitivni tip kaudalna i dvije analne peraje, pr. Latimeria resoperka - Moderni tip spajanje II. analne peraje s kaudalnom, prsne peraje se uzdiu a trbune se povlae prema kaudalnom dijelu, pr. Kotunjae Razvoj repne peraje - Dificerkna najprimitivniji tip, analna i kaudalna peraja su razdvojene - Heterocerkna kraljenica se produuje do kraja kaudalne peraje, spajanje kaudalne peraje i II.analne, pr.morski pas - Homocerkna najodvedenija, pr.tuna (sve kotunjae) - Hipocerkna kraljenica se nalazi u II.analnoj peraji, pr. Ichtyosauri Otolithi slune kodice kod riba Ljuske riba plakoidna (zubid), cikloidna (okrugla), ktenoidna (eljasta) Teorija nastanka zuba uvrnude plakoidnih ljusaka u usta Osteichthyes kotunjae - Chondrostei (Pz) hrskavine ili slabo okotale - Holostei (Mz - K) heterocerkna peraja, okotale - Teleostei (K rec.) - homocerkna peraja , Leptolepis Prema Romeru - Actinopterygii zrakaste peraje - Sarcopterygii mesnate peraje - Crossopterygii (Latimeria) nije predak tetrapoda! Osteichthyes Rhipidistia razvoj prvih kopnenih kraljenjaka Amphibia Amphibia - Najmanje fosilnih zapisa vodozemaca - Peraje riba za plivanje se mijenjaju u ekstremitete za noenje tijela na tlu - I. Tetrapodi Tiktaalik rod izumrlih Sarcopterygiiia - Razvio se iz Ichtyostega ( etveronone ribe) i Acanthostega - Danas: Apoda, Urodela, Anura - Broj prstiju se reducira - Epibola u karbonu najvie vrsta Dinosauria

Saurischia guterokuki gmazovi - Theropoda dvononi mesoderi - Allosaurus (J3) - Ceratosaurus (J3) - Tyrannosaurus (K2) - Sauropoda uglavnom etverononi biljojedi, najvedih dimenzija - Apatosaurus - Diplodocus - Brachiosaurus (svi J3) Ornitischia pticokuki gmazovi - Stegosaurus (J3) - Triceratops (K2) - Iguanodon (J3 K2)

Reptilia - Prvi pravi kopneni kraljenjaci - Prvi koji su mogli letjeti (Pterosauri) - Danas: kornjae, krokodili, ljuskai, premosnici - Cotylosauria prvi gmaz - Tipovi lubanje prema sljepoonom otvoru (opdenito) - Anapsidni nema sljepoonih otvora na lubanji, pr.kornjae - Sinapsidni jedan sa svake strane iza onog otvora, pr.therapsidni i sisavci - Diapsidni 2 sljepoona otvora sa svake strane, pr.gmazovi, ptice, dinosauri - Euriapsidni jedan sljepooni otvor sa svake strane iznad razine onog otvora, pr. Ichtyosauri (Pz), morski gmazovi - Iz njih se razvijaju ptice (mesojedni, teropodni dinosauri) i sisavci (iz terapsidnih gmazova) Aves -

Archaeornithes (J3) praptice - Arhaeopteryx lithographica duga cca 45cm, prekrivena perjem, obiljeja gmazova: zubi, sklerotski prsten, amficelni kraljeci, rep, pande, prsti - Obiljeja dinosaura - Unenlagia (K2) poluptica, nije letjela, veliko tijelo, mala krila - Gmaz s obiljejima ptica - Neornithes (K rec) moderne, kredne i dananje ptice - Ichtyornis (K) dobar leta, iam zube Ptice trkaice: Dinornis i Dyatryma Razvoj Mammalia - Razvili se iz Therapsida (P3 T3) - Pelicosauria (C P2) - gmazovi slini sisavcima jaki onjaci, noge postrani - Dimetrodon (g.C P3) predator, nije dinosaur, 'jarbol za sunce' - Naosaurus (P) biljojed - Therapsida (P3, T, J2) - zvjeroliki gmazovi, diferencijacija zubi, uspravne noge, 2 okcipitalna kondila

Inostrancevia (P3) opasan mesoder Cynognathus (T1) slian guteru, vjerojatno je imao dlaku, sinapsidna lubanja, J.Afrika

Mammalia Kretanje rekonstrukcija kretanja na temelju grae nogu - Plantigradni prsti i metacarpus/metatarsus lee na tlu, masivne i spore ivotinje, pr.je, medvjed, jazavac - Digitigradni hod na vrcima prstiju, brze ivotinje, pr.konj, jelen - Prijelazni oblici - semiplantigradni (ovjek) i semidigitigradni Tipovi kraljeaka - Amficelni udubljeni s obije strane, pr.rine i Ichtyosaura - Procelni udubljen s prednje strane, stranja je ravna - Opistocelni udubljen sa stranje strane, prednja je ravna - Platicelni tijelo kraljeka je ravno, najnapredniji tip, pr.sisavci Zubi sisavaca u jednom redu na rubu eljusti, vani za taksonomiju - Dijelovi zuba: kruna, vrat, korijen, caklina, dentin, pulpa - Heterodoncija razdioba zuba prema funkciji koju vre, pr.sisavci - Izodoncija svi zubi su jednaki, pr.dupini, kitovi - Podjela zubiju prema funkciji: incinzivi (sjekutidi), kanini (onjaci), premolari (predkutnjaci) i molari (kutnjaci) - Difodoncija zubi rastu u generacijama: laktalna i permanentna - Diastema dio eljusti bez zuba- kod predatora - Podjela sisavaca s obzirom na visinu krune - Brahiodontni niska kruna, pr.piljski medvjed - Hipsodontni visoka kruna, pr.konj - Podjela s obzirom na vanu povrinu - Bunodontni kvrice i niski konusi, pr.mesojedi,svejedi,ljudi - Selenodontni polumjeseci, pr.biljojedi koji jedu meku hranu, goveda - Lofodontni grebeni, pr.konji i slonovi - Sekodontni iljci, pr.kukcojedi i imii Prototheria prasisavci, legu jaja Theria viviparni sisavci tobolari i placentalni Incectivora ishodini red placentarnih sisavaca, mali kopneni plantigradni, pr.je Chiroptera (E rec.) netopiri i imii (micromammalia = imii + glodavci) Carnivora zvijeri -imaju pande, psolike i makolike zvijeri, reducirani zubi - Ursus spelaeus piljski medvjed najedi fosilni sisavac cirkummediteranskog prostora g. Pleistocena - Panthera spelaea piljski lav, naen kod Crikvenice Cetacea (Pc, E rec.)- kitovi - Archeoceti (P, E) najstariji, razvili su se iz magarca - Odontoceti (OI, M rec.) - imaju zube - Platanista croatica - Mysticeti dananji usati kitovi - Mesocetus agrami zagrebaki kit, naen u okolici Podsuseda

Izmjena glacijala i interglacijala tijekom pleistocena, interglacijali se oznaavaju uto, a glacijali sivo Ungulata kopitari, prsti su se preobrazili u ronatu masu (kopita) - Perissodactyla neparni kopitari, digitigradni - Nosorozi (oligocen) - Rinocheros jednorozi - Dvorozi Dicerorihnus kirchbergensis u interglacijalima - Coelodonta antiquitatis vuneni nosorog (u glacijalima) - Konji veliki broj priejlaznih tipova u sj. Americi - Hyracotherium predak recentnog konja, veliine lisice, umske ivotinje s 4-5 prstiju koje brste lide - Porastom veliine, redukcijom broja prstiju i promjenom ishrane razvijaju se dananji konji Equus - Aerodactyla parni kopitari Hladni trio ivotinje koje su zasigurno ivjele samo u vrijeme ledenog doba g. Pleistocena - Coelodonta antiquitatis vunasti nosorog - Rangifer tarandus sob - Mammuthus primigenius vunasti mamut Subungulata Proboscidea (E Q1) rilai - Moeritherium razvoj iz magarca u slona i mamuta - Kljove nisu produeni onjaci nego izdueni incizivi - bez cakline, samo dentin - Bjelokost, slonovaa kotana tvar koja izgrauje noge Primates (K rec.) polumajmuni, majmuni, ovjekoliki majmuni, ovjek i njegovi izravni preci - ive arborikolno (na drvedu), 7C kraljeaka, 32 zuba - Platyrrhini irokonosni - Catarrhini uskonosni - Hylobatidae (M rec.) majmuni - Pongidae (OI rec.) ovjekoliki majmuni - Hominidae (M rec.) ovjek i izravni preci Ida najstariji sauvani kompletni primat 47 mil.godina Homo rod se javlja prije 2,4-1,2 mil.godina u Africi - Najedi: H.habilis, H.rudolfensis, H.ergaster - H.erectus najstariji koji nije iz Afrike Java, Kina Ramaphitecus iz miocena Australophitecus pliocen - A. africanus mesuder - A. robustus biljojed - A. afarensis Lucy 1974.g. u Etiopiji 40% skeleta je naeno Homo sapiens mudri ovjek Homo sapiens sapiens recentni ovjek Homo sapiens neanderthalensis krapinski praovjek Bezrepi majmuni ovjekoliki majmuni i ovjek i njegovi najblii srodnici Razvoj ovjeka: gibbon orangutan impanza ovjek Progenija prognatizam ispupenje eljusti, smanjuje se s evolucijom