Johaness Vermeer

Johannes Vermeer se rodio kao drugo dijete Janszoona Vosa i Digne Baltens. to se tie njegova mladenakog ivota ne zna se mnogo. Poznato je kako se Vermeer vjenao dvadesetog travnja 1653. god. sa Catharinom Bolnes. Ona mu je rodila petnaestero djece od kojih su njih etvero preminuli jo kao vrlo maleni. Vermeer i njegova mnogobrojna obitelj ivjeli su u kui njegove punice Marije Thins, u prizemnom dijelu kue, dok se umjetnikov atelje nalazio u potkrovlju to stvara romantinu sliku o njemu kao o tipinom umjetniku koji stvara u osami potkrovlja. Poznato je kako je imao dva tafelaja i tri palete. Naime, ambijent kue u kojoj je ivio dosta je bitan za njegove radove jer esto citira neke predmete u svojim slikama iz nje. Gotovo u svim njegovim slikama anr slikarstva, intimnog karaktera pojavljuje se drveni stol prekriven tekim, monumentalnim, orijentalnim sagom. Slikar nije primao narudbe javnog karaktera, razlog za to je mogao biti i vrlo opravdana injenica da je slikao poprilino sporo, u prosjeku bi naslikao jednu ili dvije slike godinje. Zasigurno nitko nije volio toliko dugo ekati na jednu sliku. Meutim, poznati su neki njegovi lokalni zatitnici kod kojih je i utvreno posjedovanje odreenog broja njegovih slika. Meu njima najpoznatiji su pekar Hendrick van Buyten te delfski tiskar Jacob Dissius. Godine 1672. izbio je rat izmeu Nizozemske i Francuske te je zavladala vrlo nepovoljna situacija u dravi pa tako i u Delftu. Rat je osobito bio poguban za Vermeera. Kao zadnji pokuaji obrane od francuske vojske, otvoreni su nasipi, a to je potopilo golema podruja zemlje ukljuujui onu u Schoonhovenu koju je iznajmljivala Marija Thins. Zbog toga Vermeeru vie nisu plaali najamninu koja je do tada njegovoj obitelji bila redoviti izvor prihoda. 1 Prodaja slika mu je, takoer, slabo ila osobito zato jer je sporo slikao, kao to sam ve spomenula, tako da je zapao u teku financijsku krizu. To ga je veoma zabrinjavalo i toliko je patio da je zapao u teku depresiju, razbolio se te ubrzo nakon toga i umro. Pokopan je 15. prosinca u obiteljskoj grobnici u svom rodnom gradu Delftu za kojeg je bio snano emotivno vezan.

N.Schneider Vermeer , Koln, 2007., 13

STIL RADA

O njegovom kolovanju nije gotovo nita poznato, meutim kako se neke karakteristike Carela Fabritusa i Leonaerta Bramera mogu prepoznati u njegovom stilu, pretpostavlja se da je jedan od njih moda bio njegov uitelj. Kao mogui uzor spominje se jo i Caravaggio to se osjeti u Vermeerovoj realistikoj i naturalistikoj kvaliteti. Danas mu se pripisuje 35 djela iako mu je likovni kritiar Theor Bger 1866. godine pripisao 66 slika oito prenaglivi se u zakljucima. Kako bilo, taj likovni kritiar, koji je napisao cijeli jedan esej o njegovom opusu, pomogao mu je da postane slavan. Vermeer se specijalizirao i osobito su mu omiljene bile anr teme iz svakodnevnog ivota srednje klase iako on prikazuje sve drutvene slojeve. Ne samo da prikazuje svakodnevne teme, on vrlo duboko zadire u najintimnije teme kuanskog ivota i istie dramatinost njihovog trenutka. Zahvaljujui njemu danas imamo uvid u svakodnevicu ljudi iz toga razdoblja na odreenom podruju. Posebno je volio prikazivati odreene trenutke u ivotima ljudi tako da se njegova djela ine poput fotografija uslikanih utrenutku kada akteri radnje nisu toga bili ni svjesni. Primjetno je da ga je fascinirala udubljenost i koncentriranost ljudi na odreene poslove jer vrlo esto prikazuje takve scene. Kod njega je specifino to to postoje odreene teme koje su mu zanimljive i esto ih varira na razne naine, upliui u njih i odreenu moralnu poruku. Slike koje, naizgled, predstavljaju banalnu scenu iz svakodnevnog ivota, kod njega, gotovo redovito, obiluju mnotvom simbola i moralnih poruka i to je ono to daje kvalitetu njegovim djelima. Slikajui sporo, vrlo je precizno planirao perspektivu i kompoziciju na svojim radovima. esto bi odredio tri horizontalne toke, time da je jedna predstavljala sredinju toku u slici kojoj bi podreivao kompozicijsku shemu. Isto tako precizno obrauje i detalje na slikama. Slikao je prozirnim bojama nanosei ih slojevito na platno. Koristi pointill tehniku. Nagaa se i da je koristio cameru obscuru. Odreene boje karakteristine za njega kao to su limunsko uta, oker,siva i plava koje spaja kao dobitnu kombinaciju. Za svoju duboku plavu boju, esto je obilato koristio vrlo skupi materijal lapis lazuli. To je, takoer, jedna specifinost jer ostali umjetnici su taj materijal, i kad bi ga koristili, rabili u vrlo malim koliinama

DJELA
Slika Svodnica 2 (slika1) je navodno njegovo najranije poznato djelo. Pretpostavlja se da je umjetnik bio inspiriran istoimenom slikom Dircka van Baburena. 3 Na slici je prikazana mlada djevojka u utoj haljini iza stola koja u lijevoj ruci dri au vina, a desnu je ispruila kako bi primila novac od mukarca koji ju je zagrlio spustivi svoju lijevu ruku na njezine grudi. Ona se od alkohola sva zarumenila u licu. Desno od nje se nalaze jo: ena koja je navodno svodnica i koja promatra cijeli taj prizor te mukarac koji nazdravlja aom vina i pijanim, veselim izrazom lica gleda prema nama, tj. promatraima slike. Na taj nain nas poziva i uvodi u radnju na slici. Pretpostavlja se da je to sam slikar, odnosno njegov autoportret. Slika nosi snane moralne poruke. Upuuje promatraa, kroz lik pijane djevojke, kako je bitno uvijek ostati trijezan i iste glave jer u suprotnome alkohol moe ovjeka obeastiti i poniziti. Osim toga slika govori i o tome kako je ljudima u javnim kuama lako uzeti novac iz depa te kako je zato mudro kontrolirati osjeaje u odreenim situacijama kako se ne bismo nali na marginama ivota. Zanimljivo je i to da slika nudi vieznane interpretacije iako prvenstveno aludira na umjerenost 4 kao osnovnu poruku slike. 5 Slina je i slika Vojnik i nasmijeena djevojka6 (slika2). Na njoj su prikazani vojnik i djevojka koju on zavodi za stolom. Vojnik je prikazan u prvome planu i zasjenjen dok je djevojka snano obasjana svjetlom koje dopire od prozora s lijeve strane slike. Prozor je otvoren i dijagonalno baca svijetlost koja osvjetljava djevojku i stol. Dodatna svjetlina i upeatljivost djevojke je pojaana njezinom haljinom te bjelinom njezine marame. Njezino svijetlo, obasjano lice i irom nasmijano djeluje poput Sunca. Nevino, draesno i naivno, u suprotnosti je s ozbiljnim i otrim crtama lica vojnika. Osim toga, vojnik je prikazan puno vei od djevojke to ga ini dominantnim i nadmonim nasuprot nje, tako sitne spram njega kojoj je dao vino kako bi je zaveo i na taj nain izmanipulirao. Nasuprot tome, simbolikom gleditu, razlog njegove neproporcionalne veliine moe biti upotreba camere obscure koju je Vermeer znao koristiti u svojim djelima.
2 3

Dresden, 1656.godina (1590.-1624.) 4 Umjerenost e biti esta tema i skrivena poruka na, naizgled, njegovim anr scenamaupravo iz razloga to se ona vrlo cijenila u Nizozemskoj u tome razdoblju. Smatralo sekako je najvee olienje biti umjeren i ne pretjerivati ni u emu. Takoer, cijenila sebrana vjernost, a svako ponaanje u suprotnosti s tim, otro se osuivalo od stranedrutva.
5 6

Schneider Vermeer, Kln, 2007 Iz 1658. godine

Ova je slika jedna od estih u kojima je umjetnik volio prikazivati vino i zavoenje. Osim te igre vina i osjeaja, koja mu je oito bila zanimljiva ili, pak, bezbrinog trenutka koje vino prua, mora se priznati da je bio vrlo vjet u realistikom i taktilnom prikazu aa i tijela, gotovo do te mjere da ih promatra moe osjetiti, a upravo takve teme su mu doputale da to pokae. Realnost prikaza, taktilnost, svjetlost i arke, tople boje u prikazu tema iz svakodnevnog ivota, odlina su formula koja osvaja promatraa. Osim toga, svaka od njegovih slika nosi i odreenu, skrivenu moralnu poruku u naizgled banalnim kuanskim predmetima. 7 Na slici Mljekarica8 (slika3) moda je najbolje od svih slika doaran Vermeerov omiljeni motiv koncentriranosti aktera na odreenu radnju. Slika je iznimno malenoga formata. Na njoj je prikazana ena, vjerojatno slukinja u skromnoj odjei. Moemo odrediti da se radi o eni srednjih godina, a po njezinom rumenom licu i rukama nasluujemo da mnogo radi. Prikazana je u trenutku kada iz vra u posudu, koja se nalazi na stolu ispred nje, nalijeva mlijeko. Ona to radi vrlo paljivo i odmjereno, u potpunosti usredotoena na svoju radnju. Nain na koji to radi ova mljekarica te njezino ponizno i skromno lice gotovo da postaju alegorija marljivosti i predanosti poslu u naim oima. Kruh na stolu u koari, kao i njegovi razlomljeni komadii pokraj te boca vina, bez sumnje podsjeaju na euharistiju. Ova naizgled sasvim uobiajena, svakodnevna radnja jedne mljekarice, nosi vjersku i moralnu poruku. Na to svakako upuuje i skromni interijer sobe. Poruka bi glasila da kroz marljiv rad, skromnost, poniznost i predanost moemo postii otkupljenje grijeha i postati dostojni euharistije jer je to put koji je slijedio i Krist.9 Svjetlost koja dopire kroz prozor na lijevoj strani slike obasjava mljekaricu kao i itav prostor sobe dajui mu poseban dojam intimnog interijera to on i jest. Naime slikar u poetku svoje karijere nije bio naklonjen nekoj temi posebno, meutim, kasnije se prvenstveno fokusira na prikaze anr scena i to kuanskog, intimnog karaktera. Jedna od slika koje spadaju u one koje e mu postati specijalnost je i aa vina 10 (slika4). U intimnosti jedne sobe prikazani su mukarac i djevojka. Uz stol pokriven arenim, orijentalnim stolnjakom, s desne strane, u profilu sjedi djevojka odjevena u arko crvenu haljinu izvezenu zlatom dok joj je glava prekrivena bijelom, tipinom sjevernjakom maramom. Njoj s desne strane nalazi se mukarac, frontalno okrenut prema promatrau i lica u troetvrtinskom profilu. Pogledava prema djevojci, a na stol se odvano nagnuo i u lijevoj ruci dri bijeli vr s vinom. Mukarac eni nudi vino-kao afrodizijak, da bi omekao njezin otpor.11

7 8

Schneider Vermeer, Kln, 2007 (1658.-1660.) 9 Schneider Vermeer, Kln, 2007 10 (1658.-1660.) 11 Schneider Vermeer, Kln, 2007.

Djevojka je prikazana u trenutku u kojem ispija au do dna to bi znailo da je in zavoenja pri kraju. Da je tome prethodila glazba, a moda i ples, svjedoi lutnja u prvom planu slike, poloena na stolicu kao i note, nemarno odbaene na stolu. Djevojka djeluje naivno i posluno koncentrirana na ispijanje vina iz ae kao da joj je netko to naredio. Tono nasuprot lica djevojke i ae koju ispija, nalazi se prozor sobe koji je poluotvoren i kroz koji dopire svjetlost koja obasjava likove, daje im voluminoznost, a i stvara posebnu prostornost interijera svojstvenu za Vermeerove slike. Svjetlo koje obasjava likove i ini da svilene tkanine na svojoj povrini zasvijetle neusporedivim sjajem stvara kod Vermeera atmosferu mira i harmonije u koju su ukljueni ljudi u svom spokojstvu.12 Na slici Sat glazbe13 (slika5), u interijeru sobe, glavni se prizor odvija tek u treem planu slike. Prizor je udaljen od promatraa, a samim time nas stavlja u ulogu tajnog promatraa jer imamo dojam da se radnja tie samo djevojke i uitelja te zapravo predstavlja dogaaj koji se odvio, a koji u pravilu inae nitko drugi ne vidi. U prvom planu slike se nalazi, s desne strane stol prekriven, masivnim debelim stolnjakom na kome se nalazi bijeli vr s vinom. U drugom planu su plava stolica i violonelo, a tek u treem planu nalazi se djevojka koja svira viriginalte njezin uitelj. Mlada ena odjevena u suknju arko crvene boje i bijelu bluzu te s crnim pregaom stoji svirajui na uskoj klavijaturi viriginala. Vidimo je s lea i stoga ne prepoznajemo, no njezino lice moemo vidjeti u zrcalu koje visi iznad viriginala. Iako nas pogled s lea moe navesti da oekujemo neto drugo, ona gleda na jednu stranu, prema mladom mukarcu. On nosi elegantnu crnu halju s bijelim ipkanim ovratnikom i manetama, dok je za njegovu lentu privren bode, to je sigurno znak pripadnosti uglednom drutvu. Ispitivanja slike rengenom pokazala su da je Vermeer isprva naslikao eninu glavu jo vieokrenutu prema mukarcu. To pokazuje Vermeerov pokuaj stvaranja skladnije slike tako to j e maknuo oite asocijacije na temu i proveo jo neke ispravke kako bi prizoru dao ire znaenje. 14 Pretpostavlja se da je Vermeer na ovoj slici perspektivu i kompoziciju gradio na osnovu tri toke od kojih se sredinja nalazi u djevojinoj glavi, a ostale dvije paralelno s njezine lijeve i desne strane. Te tri toke u horizontalnom nizu pomou page privrene za njih planiraju i geometriziraju cijelu sliku krenuvi od podnih ploica. Svjetlo koje pada od prozora s lijeve strane dubinski obasjava djevojku, mladia, viriginal i violonelo koji su, u biti, glavni akteri slike i nose odreenu poruku koja je zapisana na viriginalu: MVSICALAETITIAE COMES MEDICINA DOLORUM (Glazba je drubenica radosti i lijek za patnju).

12 13

L. Andersen Barok i rokoko Rijeka, 1969.,121. (oko 1662.-1665.) 14 N. Schneider Vermeer, Kln, 2007.

Bez obzira to je poruka slike otvoreno napisana, ova slika, kao i sve Vermeerove, nudi jo niz interpretacija koje su ostavljene na raspolaganju mati gledatelja. Umjetnik je u svojim slikama volio uvijek natjerati promatraa na razmiljanje te probuditi u njemu neke druge svijetove iznad svakodnevice i prividne stvarnosti. Stoga se moemo pitati: postoji li osjeajna veza izmeu prikazane djevojke i uitelja, to se kasnije dogaalo te brojna druga pitanja koja atmosfera i likovi pobuuju u nama. Osim navedenih tema, zanimljive su mu bile i intimne kune tajne, tako je jo jedna vrlo esta tema koja ukljuuje pismo koje netko pie ili ita, a varira ju na razne naine i ponekad je vrlo dramatina. Jedna takva slika upravo je Djevojka ita pismo pokraj otvorenog prozora (slika6). Slika prikazuje mladu enu koja stoji u profilu, okrenuta na lijevu stranu prema iroko otvorenom prozoru. Desno od njezinih lea, nalazi se skupljeni zastor koji otkriva cijelu scenu te je promatra stavljen u ulogu osobe koja moda upravo u tom trenutku promatra taj prizor te sumnja u moralnost djevojke. U prvom planu slike se nalazi posuda s voem koja je nagnuta, a voe iz nje klizi to moda simbolizira vrijeme koje protjee dok je razdvojena od mladia ije ljubavno pismo ita. Prozor je irom otvoren to simbolizira enju mlade djevojke, a kako se u koari nalaze ba dunje i jabuke, voe bi moglo simbolizirati i izvanbranu vezu koja se preko pisma planira ili nastavlja. Djevojka dri pismo objema rukama i u potpunosti je udubljena u njega. Poluotvorena usta sugeriraju zanesenost rijeima koje pismo sadrava. Djevojin odraz lica u prozoru moe upuivati na to da se ona gotovo odvojila od tijela kako bi se iz vie aspekata pribliila pismu te onome to ono govori. 15 Zaustavljen je jedan trenutak iz svakodnevice koji promatra promatra, a ima osjeaj da on traje dugo. Imamo dojam kao da smo zastali i ekamo sad da djevojka proita pismo i onda moemo poeti radnju, ali ne,upravo ovo je radnja. Na isti nain kao i na slici Vojnik i nasmijeena djevojka svjetlost dopire kroz prozor i arko obasjava njezino lice te treperi veselo i razigrano na njezinoj kosi u kojoj se najbolje oituje pointill tehnika koju ponekada koristi. To moda upuuje na raspoloenje djevojke nakon primanja pisma. Zaista moemo puno toga nasluivati, ali to upravo ova slika i eli od nas jer obiluje mnotvom banalnih predmeta, trikova koji nose odreenu simboliku. Vermeerova svjetski poznata slika koja ga je najvie proslavila i koja je moda jednakomisteriozna kao i Leonardova Mona Lisa je Djevojka s bisernom naunicom.16 (slika7) Ona se jo naziva raznim imenima poput: Djevojka s plavim turbanom i Mona Lisa sjevera. Djevojka na slici je prikazana u troetvrtinskom profilu, do polovice ramena, na potpuno tamnoj, crnoj pozadini ime je naglaena njezina tjelesnost i voluminoznost koja je osvijetljena jakim svjetlom. Djevojka se okrenula prema nama zabacivi glavu preko ramena kako bi nas pogledala, a njezine usne su poluotvorene te to stvara dojam kao da bi svakog trenutka mogla stupiti u kontakt s nama, kao da nam se eli obratiti. Isto tako,
15 16

N. Schneider Vermeer, Kln, 2007. Datira se oko 1665. godine

poluotvorene usne mogu biti i samo senzualni efekt na njezinom licu koje je tipino sjevernjakih crta bijelo i njeno. U kontrastu s tim licem, na glavi djevojka nosi turban koji joj daje egzotini efekt te tako ona postaje intrigantna. Turban je intenzivne, duboke, plave boje lapis lazulija, a iz njega pada platno na rame djevojke vrlo specifine limunsko ute boje. Ona je odjevena vrlo jednostavno u smekastu jaknu na kojoj vrlo izraeno kontrastira njezin intenzivno bijeli ovratnik. U zasjenjenom dijelu vrata djevojke, poput jednog takta na slici zabljesnuo je biser naunice koju nosi. On tako jako bljeska na slici da je, tako malen, neto to nam prvo upadne u oko u pogledu na sliku kao i pogled djevojke koji je tako prodoran da probija u promatraa. 17 Ova slika jedna je od tri Vermeerova portreta koji su poznati i koje on slika na slian nain. Osim ovakvih slika naslikao je i dvije koje su, mogli bismo rei, krcate simbolikom i nabijene vieznanim interpretacijama, radi se naime o slikama: Umjetnost slikanja18 (slika8) i Alegorija o vjeri19 (slika9). Takoer je poznato kako je Vermeer bio strastveni kolekcionar karata, globusa i ostalih geografskih pomagala pa se upravo iz toga razloga karte esto javljaju kao jedne od lajtmotiva na njegovim slikama. Isto tako slika i dvije slike na tu temu, a to su: Geograf20(slika10) iAstronom (slika11), a pretpostavlja se da je lik na slikama moda i jedna osoba, stvarna ili model.

17 18

N. Schneider Vermeer, Kln, 2007. (1666.-1673.) 19 (1671.-1674.) 20 (1668.-1669.)

SLIKAR ILUZIJE REALNOSTI I MAJSTOR PRIKAZA SVJETLA

Za Vermeera je funkcija boje odgovor na svijetlo. Sjaj, tonalitet i intenzitet boja ovisili su o valnoj duljini svjetla (ili eternim vibracijama, kako se ona definirala po onodobnoj terminologiji). To se pozivalo na znanstvenu teoriju prema kojoj boja nije priroena stvarima, nego je prije fenomen podloan promjenama na svijetlu. Nadalje, ona ovisi o procesu percepcije u oku promatraa. Upravo je ta teorija prema kojoj je boja svjetlosni fenomen senzibilirala oko mnogih promatraa za ono sto je Vermeerovo estetsko obiljeje: Kod Vermeera svjetlo nikada nije umjetno. Ono je precizno i prirodno, tako da ak ni najpedantniji fiziar ne bi mogao traiti da ono bude egzaktnije.21 Burger-Thore je prouavao slikarstvo Vermeera te bi se moglo rei kako je on otkrivao moderne kvalitete u Vermeerovoj umjetnosti, kvalitete u njegovu umjetnikom pristupu koje su uvelike nadmaile shvaanja njegova vremena, ali su zato ponudile mnogo toga to e se cijeniti tek nakon dva stoljea. Znamo da je Vermeer rabio cameru obscuru pri izradi veine svojih slika. tovie, on ne samo to nije skrivao uinke naprave , kao to su nejasni obrisi i slavne poentilistike tokice svjetla, nego je na njih skretao pozornost. To njegovim slikama daje apstraktnu kvalitetu jer se one ne pretvaraju da prikazuju stvarnost onakvom kakva jest, nego onakvom kakvom je vidimo . U pojmovima Vermeerove radne metode to se tumai kao uporaba sredstva reprodukcije da bi se dobio eljeni predmet-u pokretu. Moemo ak rei da je camera obscura postala izvor njegova djela. Vermeerov rad je sasvim osloboen mita narativne radnje i prvi put u povijesti umjetnosti tema slike postaje objekt promatranja. Njegova posebna sklonost za ravnoteu, metoda ralanjivanja sloenih struktura na nekoliko sastavnica (u kojoj je geometrija igrala kljunu ulogu ), bavljenje svjetlom kojim je postizao efekte gotovo plein airist prirode, prikazujui sjene ne vie sivom bojom , nego cijelim spektrom boja , i njegova upotreba boja, temeljito drukija od tadanjeg finog, porcualnski glatkog nanoenja boja uobiajenog u Nizozemskoj sva ta obiljeja bili su zatitni znaci stila neobinog ak i u Vermeerovo doba.22 Ako njegov rad opisujemo samo u tim pojmovima, riskiramo da ne shvatimo koliko je konkretna Vermeerova predstavljaka umjetnost. Njegove teme ni u kojem sluaju nemaju sekundarnu vanost. Ako ih pomnije promotrimo , shvatit emo da formalna obiljeja Vermeerova stila zapravo proizlaze iz naina na koji on rasporeuje ljude, predmete i prostorije u kontekste koji im daju drutveno i kulturno znaenje. Kljuno je to to se njegovi snano individualizirani likovi obino tee pojavljivati sami ili gotovo sami, zauzeti svakodnevnim poslovima, itanjem pisama ili lijevanjem mlijeka. Nema urbe, napetosti ili nespokojstva tipinih za nizozemsko narativno anrovsko slikarstvo. Izrazi ljudskih lica na Vermeerovim slikama nisu iskrivljene grimase izazvane afektom. Njegovi likovi, uglavnom enski, izgledaju gotovo osloboeni strasti, ali ne u smislu emotivne neosjetjlivosti, nego u smislu da e radije zamaskirati osjeaje nego nam ih povjeriti.
21

L. Andersen Barok i rokoko Rijeka, 1969. L. Andersen Barok i rokoko Rijeka, 1969.

22

ZAKLJUAK

Analizirajui njegove slike, mogli smo se barem u malenom dijelu pribliiti umjetnikovom senzibilitetu, uoiti koje teme su ga vie, a koje manje zanimale, iako, kao to sam vie puta spomenula, one su vrlo esto vie znane i upravo to im daje kvalitetu. One su i vrlo precizno, paljivo te dugo slikane, a moda ba i zato tako realne, taktilne i stvarne, gotovo opipljive. Umjetnik to postie esto svojim specifinim spojem njemu karakteristinih boja i svjetla koji su redovito dominantni na slici i u funkciji stvaranja prostornosti, atmosfere koja potkrepljuje dogaaj i daje mu posebni izriaj. Tako za neke njegove slike, u kojima tema budi razne asocijacije, ponekad moemo rei : sve se osjealo u zraku jer upravo to svjetlo, boja i atmosfera ostavljaju dubok dojam na promatraa. Vincent van Gogh, o njegovim bojama, je rekao : nain na koji zajedno upotrebljava limunsko utu, blijedoplavu i svijetlosivu boju njegovo je karakteristino obiljeje. Pratei njegov rad mogli smo uoiti teme koje rado ponavlja i varira, a to su: vino i zavoenje djevojaka, sviranje razliitih glazbala, itanje ili pisanje ljubavnog pisma, ene i njihovi poslovi, a rjee: portreti, geografi, alegorije i povijesne slike. Takoer, uvijek ponavlja neke od slijedeih lajtmotiva: geografske karte, stolove, stolice, orijentalne sagove, bijeli vr vina, ae vina, glazbala, pismo, prozor s moralnom porukom, bisere, ploice slike u slici i dr. Oni su vjerni pratitelji njegovih slika, a ponekad i vie njih kombinira zajedno. Vanost njega kao umjetnika se posebno istie i u tome to je utjecao na neke modernije umjetnike i pravce, osobito na impresioniste. Kod njega postoji ista tenja za uhvaenim trenutkom, raznim efektima koje pruaju odbljesci svjetla kao i injenica da ponekad koristi pointill tehniku.

Slika1; Svodnica; 1656.

Slika2; Vojnik i nasmijeena djevojka ; 1658.

Slika 3; Mjekarica 1658.

Slika4 ; aa vina; 1658.

Slika5; Sat glazbe; oko 1662-1665.

Slika6; Djevojka koja ita kraj prozora;1657.

Slika7; Djevojka sa bisernom naunicom;1665.

Slika8 ; Umjetnost slikanja; (1666.-1673.)

Slika9; Alegorija o vjeri ; (1671.-1674.)

Slika10; Geograf; 1668.

Slika11;Astronom ; 1668

LITERATURA:
- L. Andersen Barok i rokoko Rijeka, 1969. - G. Bazin Barok i rokoko ,Beograd, 1975. - A. Rueger Vermeer and painting in Delft, London, 2001. - N. Schneider Vermeer-Cjelokupno djelo, Kln, 2007. - R. Toman Baroque : architecture, sculpture, painting, Koenigswinter, 2004. - www.wga.hu