PREDSKOLSKO Program Od 3-6 Godina

CRNA GORA ZAVOD ZA KOLSTVO
Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)
Podgorica 2011.
PROGRAM ZA PODRUJA AKTIVNOSTI U PREDKOLSKOM VASPITANJU I OBRAZOVANJU (OD 3 6 GODINA) Izdava: Urednik: Lektorka: Tehnika priprema: tampa: Tira: Podgorica, 2011. 300 Zavod za kolstvo Pavle Goranovi Danijela ilas Nevena abrilo Pobjeda, Podgorica
Program za unapredjenju verziju programa u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (3 6 godina) izradila je Komisija za predkolsko vaspitanje i obrazovanje i struni konsultanti po podrujima aktivnosti Radoje Novovi, predsjednik Fran Vuljaj, lan Danka Novovi, lanica Mirela epanovi, lanica Pero Vuksanovi, lan dr Tatjana Novovi, lanica Ljiljana Krkelji, lanica Milica Radonji, lanica Itana Kovaevi, lanica Zorica Mini, lanica Nevenka Krui, lanica Fiirija Gui, lanica Irena Badnjar, lanica Nataa Peri, lanica Gojana urakovi, lanica Vuk Stanii, lan
Struni konsultanti
Aleksandra Veovi Blaenka Petrievi Miodrag Brajkovi Slobodan Jerkov Miodrag Vuelji Dragan Berilai Jezike i govorne aktivnosti Aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinom Fizike i zdravstvene aktivnosti Muzike aktivnosti Matematiko-logike aktivnosti Likovne aktivnosti
Nacionalni savjet za obrazovanje je na sedmoj sjednici odranoj 31. 08. 2011.godine donio
Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina).
Zavod za kolstvo
SADRAJ
I UVOD ................................................................................................5 II FIZIKE I ZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI .......................................7 III MUZIKE AKTIVNOSTI................................................................13 IV JEZIKE I GOVORNE AKTIVNOSTI ...........................................16 V MATEMATIKO-LOGIKE AKTIVNOSTI ....................................19 VI SOCIJALNE AKTIVNOSTI I SAZNANJA U OKVIRU SOCIJALNOEMOCIONALNOG RAZVOJA ..........................................................25 VII AKTIVNOSTI UPOZNAVANJA SA PRIRODOM I SNALAENJA U IVOTNOJ SREDINI .....................................................................32 VIII LIKOVNE AKTIVNOSTI..............................................................37 IX SREDINA ZA UENJE.................................................................43 X SARADNJA SA PORODICOM......................................................43 XI DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA ........................................45 XII SPECIJALIZOVANI PROGRAM ZA DJECU PREDKOLSKOG UZRASTA ENGLESKI JEZIK ........................................................56 XIII EVALUACIJA .............................................................................59 XIV LITERATURA.............................................................................59
Zavod za kolstvo
Zavod za kolstvo
I UVOD
Kvalitetno organizovano predkolsko vaspitanje i obrazovanje omoguuje uslove za sveobuhvatan razvoj djeteta, koje na najranijem i najznaajnijem uzrastu, utie na ostvarivanje punog potencijala djeteta, a efikasno doprinosi ostvarenju postignua u daljem kolovanju i ivotu. Investiranjem u njegu, vaspitanje i obrazovanje djece najmlaeg uzrasta omoguuje se ostvarivanje zagarantovanih djeijih prava to u budunosti doprinosi pozitivnim, odrivim i dugoronim socijalnim promjenama u drutvu. U okviru projekta Reforma predkolskog vaspitanja i Crnoj Gori, 199798., zakljuenog sa Ministarstvom prosvjete i nauke Crne Gore, Institut za pedagogiju i andragogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu izradio je priijedlog Osnova programa predkolskog vaspitanja, autora M. Pei i T. Pavlovski. Polazite ovog programa je upravo taj dokument. Vaspitno-obrazovni programi moraju uvaavati razvojne karakteristike djeteta odreenog uzrasta: razlike meu djecom u odnosu na brzinu razvoja linosti djeteta, stil uenja i porodino porijeklo; vrste znanja i vjetine koje treba podsticati; specifine odlike socijalne i fizike sredine predkolskih institucija.
U Osnovama za obnovu nastavnih planova i programa Crne Gore istie se: teite obrazovnog procesa treba pomjerati ka ciljevima i ishodima obrazovanja; poveati kvalitet, primjenjljivost i trajnost steenih znanja; uvoditi integrativne metodike pristupe i vaspitno-obrazovni proces; uspostaviti sistem praenja realizacije vaspitno-obrazovnih programa.
Ciljevi predkolskog vaspitanja i obrazovanja su sljedei: otvoreniji i fleksibilniji program za predkolsku djecu; bogatija i raznovrsnija ponuda na svim podrujima aktivnosti predkolskog vaspitanja i obrazovanja u vrtiima; omoguiti vie individualnosti, razliitosti i izbora nasuprot grupnoj rutini; stvaranje uslova za izraavanje i stvaranje svijesti o razlikama u grupi; vie uvaavanje i potovanje privatnosti i intimnosti djece; podizanje kvaliteta interakcija meu djecom i izmeu djece i odraslih u vrtiu; fleksibilnija organizacija prostora i vremena u vrtiu; vea autonomnost i struna odgovornost vaspitaa/vaspitaica i predkolskih ustanova; poveanje uloge evaluacije u planiranju ivota i rada u vrtiu; poboljanje saradnje sa porodicom i lokalnom zajednicom.
Zavod za kolstvo
Principi kojim se rukovodi ovaj program su: 1. Princip demokratinosti i pluralizma (razliiti programi, teoretski pristupi i modeli, razliite metode, izbor sadraja i aktivnosti, fleksibilnija prostorna i vremenska organizacija); 2. Princip otvorenosti programa, autonomnosti i strune odgovornosti vaspitaa/vaspitaica i predkolskih ustanova (uvaava specifinosti sredine, djece i roditelja, autonomnost ustanove); 3. Princip jednakih mogunosti i uvaavanja razliitosti meu djecom (jednaki uslovi za optimalni razvoj svakog djeteta, individualne razlike u razvoju, ukljuivanje djece sa posebnim potrebama, uvaavanje grupnih razlika u odnosu na socijalno i kulturno porijeklo; 4. Princip mogunosti izbora razliitih programa (prilagoavanje potrebama i interesovanjima djece i roditelja); 5. Princip potovanja privatnosti i intimnosti (organizacija prostora i vremena koja djetetu omoguava izraavanje individualnosti tokom razliitih aktivnosti); 6. Princip uravnoteenosti (razvojne karakteristike djeteta, razliiti aspekti djetetovog fizikog i psihikog razvoja); 7. Princip strune utemeljenosti programa (sa aspekta specifinih karakteristika razvoja predkolske djece, sa aspekta naune utemeljnosti); 8. Princip horizontalne povezanosti (povezivanje razliitih podruja aktivnosti i razliitih aspekata djetetovog razvoja); 9. Princip vertikalne povezanosti (porodica i vrti, veza meu uzrastima i veza vrtia i osnovne kole); 10. Princip saradnje sa porodicom (intenzivnije uee porodica u radu vrtia); 11. Princip saradnje sa lokalnom zajednicom; 12. Princip timskog planiranja (unutar jedne ustanove ili vie ustanova; izmeu vrtia i drugih institucija); 13. Princip kritikog vrednovanja odnosno evaluacije (na nivou planiranja pojedinih podruja u vrtiu, sadraja i metoda rada, na nivou prava i obaveza roditelja i svakodnevnih meusobnih interakcija u vrtiu). Osnovna podruja aktivnosti u programu su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Fizike i zdravstvene aktivnosti; Jezike aktivnosti; Logiko-matematike aktivnosti; Socijalne aktivnosti i saznanja; Aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinom; Likovne aktivnosti i Muzike aktivnosti.
Za svako podruje dati su ciljevi i to: otkrivanje i ovladavanje sobom, razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima, otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu. Pored navedenih ciljeva dati su i tipovi aktivnosti i metodska uputstva za rad.
Zavod za kolstvo
Ova podruja se meusobno preklapaju, dopunjavaju i obogauju razliitim tipovima aktivnosti. Pregled tipova aktivnosti dat je u tri cjeline za sva navedena podruja: ivotnopraktine, specifine i kompleksne aktivnosti. Svaki tip se planira na razliitim nivoima optosti. Za konkretizaciju planiranja vano je da se praksa odvija po konceptu neposrednog rada datog u koncepciji osnova programa.
II FIZIKE I ZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Predkolsko doba predstavlja period u kojme se postavljaju osnove za formiranje linosti. To je uzrast u kojem je mogu najvei uticaj sredine. U zavisnosti od vaspitno-obrazovnih uticaja djeca stiu elementarna znanja i iskustva o ivotu u sredini u kojoj ive, humanizuju se i socijalizuju. Aktivnosti djece predkolskog uzrasta iz oblasti fizikog vaspitanja (za ovaj uzrast fizike i zdravstvene aktivnosti) su od velikog znaaja za njihov cjelokupni razvoj. Savremeni kontekst u kojem djeca odrastaju uz nove tehnoloke izazove (kompjuterske igrice..) pomjera teite djejih interesovanja i umanjuje potrebu za fizikim aktivnostima to moe negativno da utie na cjelokupan razvoj i ukupne fizike sposobnosti. Iz tih razloga fizike i zdravstvene aktivnosti predstavljaju jedan od znaajnijih faktora podsticanja pravilnog rasta i razvoja. Ono, ujedno, predstavlja izvor zabave i razonode koji zaokuplja djeju panju, te je, stoga, rado prihvaeno od djece. Strunjaci za fiziko vaspitanje u svom programskom djelovanju prevashodno se koncentriu na operacionalizaciju fizikih sposobnosti djece, i na njihovo motoriko usavravanje, ali ne bi trebalo, ni u jednom trenutku, da se gubi iz vida da su ta ljudska obeleja (kao i uspjesi u njihovom transformisanju) u tijesnoj vezi sa morfolokim razvojem. Jer, kao to se motorike sposobnosti razvijaju po odreenim prirodnim zakonitostima, tako i bioloki razvoj ima svoje zakonitosti. Tokom cijelog ivota procesi izgradnje (anaboliki procesi) i procesi razgradnje (kataboliki procesi) nalaze se u uzajamnoj vezi, a njihov odnos je razliit u svakom uzrasnom periodu. Razvoj morfolokih, motorikih i kognitivnih karakteristika je neprekidan, mada se odvija postepeno i u etapama. Osnovna karakteristika ovog razvoja je neravnomjernost, i svaki period ima svoje specifinosti. Individualne razlike, koje se ispoljavaju kod djece (kao to su razvoj lijezda sa unutranjim luenjem, stepen okotavanja, razvoj zuba, razvoj fine motorike...) pokazuje da izmeu hronolokog uzrasta i odgovarajueg biolokog stepena razvoja kod pojedinih individua ne postoji uvijek usaglaenost. Stepen usklaenosti funkcionisanja odreenih sistema organizma mijenja se sa odreenim uzrasnim dobima. Kako su morfolokofunkcionalne karakteristike osnov za egzistenciju, i za ouvanje i usavravanje motorikih sposobnosti, navodimo nekoliko informacija o morfolokim i funkcionalnim karakteristikama djece uzrasta od 3. godine do uzrasta kada djeca polaze u kolu. Zavod za kolstvo
7
U ovom periodu je vie izraen rast tijela u irinu, nego u visinu. Kosti su mekane i elastine i pored okotavanja, naroito okotavanja dugih kostiju i karlice. Pri kraju ovog perioda proces okotavanja je tako izraen da kosti izrazito postaju vre i otpornije. Od roenja pa do kraja ovog uzrasta nema izrazito velike razlike izmeu djeaka i djevojica. U ovom periodu se sve vie razvijaju krupni miii, i dijete, uglavnom, i najee koristi tzv. velike pokrete, odnosno nema razvijenu finu i preciznu motoriku, mada mu/joj je snaga relativno mala. Sazrijevanje nervnih elija u ovom uzrastu je vrlo izraeno, ali se i ne zavrava krajem ovog uzrasta. Djeca aktivnu panju mogu da odre do 15 minuta, i to krajem ovog uzrasta. Dubina disanja je mala tako da se ventilacija plua obezbjeuje na raun poveane frekvencije disanja. Treba imati u vidu da razvojne i osnovne karakteristike mogu da budu za svaku individuu sa posebnim (osobenim) crtama razvoja, i njene talasaste i skokovite karakteristike bio-psiho-socijalnog razvoja. Ali i svaka uzrasna grupa u okviru jedne godine hronoloke starosti ima svoje zajednike osobine i svojstva. Bio-psihosocijalne karakteristike razvoja djeteta u okviru hronoloke i bioloke starosti pomau u rjeavanju praktinih problema: ta dijete u okviru odreenog uzrasta ne moe da ini, ta e mu/joj biti preteko i iznad mogunosti, a ta moe da uradi na nekom uzrastu, koje aktivnosti, koja postignua moemo oekivati (ako obezbijedimo povoljne uslove); koje aktivnosti su najcjelishodnije i kako da se organizuje sredina za uenje, s obzirom na materijalne, prostorno-tehnike i higijensko-bezbjednosne karakteristike u predkolskim ustanovama.
Optimalnim kreiranjem fizikih aktivnosti za djecu na predkolskom uzrastu doprinosimo ravnomjernom razvoju u svim domenima, zadovoljavanju prirodnih potreba i realizovanju individualnih mogunosti.
2. Ciljevi
Ciljevi fizikih i zdravstvenih aktivnosti djece prdkolskog uzrasta su zadovoljenje osnovnih bio-psiho-socijalnih potreba za kretnim aktivnostima i igrom; razvoj i ouvanje kretnih potencijala djece; razvijanje i formiranje pravilnog stava i odnosa prema fizikom vaspitanju, i stvaranje trajne navike za zdravim stilovima ivota i potrebe da se fizike aktivnosti ugrade u svakodnevni ivot i kulturu ivljenja uopte. a) Otkrivanje i ovladavanje sobom Dijete: usvaja, razvija i uvruje navike line higijene, higijenskog naina ivota, brine o higijeni sredine u kojoj ivi;
Zavod za kolstvo
razvija navike kretanja, a pomou njih ovladava prostorom, spontano se izraava pokretom, izraava vlastita emocionalna stanja (zadovoljstvo i radost...); ispoljava samoinicijativnost i samostalnost u rjeavanju odreenih zadataka prema mogunostima u razliitim situacijama; steene navike i vjetine kretanja primjenjuju u razliitim situacijama i uslovima; kreativno izraava doivljaje pokretom uz ritam (bez muzike i uz muziku); razvija navike za svakodnevnim kretanjem, kretnom igrom, njegujui potovanje reda, samokontrolu i sloenije oblike saradnje meu djecom; upoznaje sopstveno tijelo, njegov izgled i funkcije pojedinih dijelova tijela (razvoj lateralizacije); primjenom fizikih vjetina rjeava jednostavne ivotne situacije i stie pozitivnu sliku o sebi i vlastitim mogunostima; usvaja i primjenjuje navike pravilne ishrane.
b) Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima, i o okruenju Dijete: razvija saradnju i prijateljstvo sa drugom djecom i odraslima, usvaja osnovne norme ponaanja i reda u igri i ivotu; usvaja i primjenjuje osnovna pravila kolektivnog i bezbjednog naina kretanja (u etnji, saobraaju...); snalazi se u vrtiu (radna soba, holovi.., dvorite) i u blioj okolini (park, put od stana do vrtia i obratno, neke ustanove u okruenju...); saznaje o osobenostima pojedinih zanimanja kao i ustanovama u kojima se organizuju aktivnosti za brigu o zdravlju; upoznaje vane ljude, ustanove, klubove iz domena fizike kulture i sporta. c) Otkrivanje svijeta i izgraivanje saznanja o njemu Dijete: usvaja i primjenjuje navike i vjetine samopomoi bitne za uslove ivota i rada koji ga oekuju u koli; stie emocionalnu i fiziku samostalnost prilikom organizovanog odlaska na izlet, letovanja, zimovanja...; razvija interesovanje za sportske manifestacije stie osnovne pojmove i predstave o sportskim institucijama, udruenjima, klubovima, objektima, disciplinama, rekvizitima...; razvija ljubav prema odreenom sportu, klubu, sportisti; usvaja pravila odreene igre sporta, kao i pravila fer ondosa u igri, stie nova prijateljstva; razvija duh kohezije i solidarnosti (brani boje svoga kluba); upoznaje se sa prirodnim potencijalima za bavljenje fizikim aktivnostima iz blieg okruenja (parkovi, ume, staze, rijeke, jezera...) i razvija ljubav prema prirodi. Posebnu panju treba posvetiti higijeni ishrane, gdje se, prije svega, misli na normalno unoenje energetsko-gradivnih prehrambenih sastojaka u ishrani (ugljeni Zavod za kolstvo
9
hidrati, bjelanevine, masti, vitamini i oligoelementi), kako bi se preventivno preduprijedila sve vea pojava prekomjerne mase tijela djece i predkolskog i kolskog uzrasta, odnosno u nekim sluajevima i do pojave prevelike mravosti (pothranjenosti).
3. Tipovi aktivnosti
a) ivotno-praktine aktivnosti Svakodnevne ivotne situacije nude mnotvo prilika za primjenu i usavravanje razliitih fizikih aktivnosti kod djece na predkolskom uzrastu: kreiranje odgovarajuih prilika za aktiviranje djeje prirodne, spontane potrebe za kretanjem; kreiranje aktivnosti razliitog karaktera i dinamike, uspostavljanje balansa izmeu mirnih i dinamikih aktivnosti; unapreivanje samostalnosti pri svakodnevnim ivotnim radnjama: hranjenje, oblaenje...; upoznavanje karakteristika saobraajne situacije gde se djeca kreu, gdje se smije igrati, bezbjedno kretati; dramatizacija saobraajnih situacija i njihovo predstavljanje na saobraajnom poligonu; primjena odreenih pravila ponaanja prilikom etnje na ulici; upoznavanje sa moguim neeljenim situacijama i opasnostima u igri, kontaktu sa drugim ljudima; vjebe osamostaljivanja u saobraaju (odlazak djece do nekog mjesta u blizini, do parka, kue, kole, u kojem odrasli imaju samo kontrolnu ulogu, vodei rauna o bezbjednosti); etnje na otvorenom vazduhu i u prirodi; razgovori o iskustvima steenim zahvaljujui ovim aktivnostima. b) Specifine aktivnosti Razliite motorne igre. Prirodni oblici kretanja sa elementima atletike Trudi se, bie prav i zdrav (hodanje, tranje, skakanje, penjanje, provlaenje, kotrljanje, odravanje ravnotee prilikom kretanja, utiranje, udaranje i voenje lopte i drugo). Elementarna gimnastika ta moje tijelo moe da uradi sa vjebama za razvoj tjelesne spretnosti (bacanje i hvatanje, bacanje kotrljanjem, guranje, vuenje i potiskivanje. Upranjavanje sloenih vjetina (vonja tricikla, trotineta i bicikla, sankanje, skijanje, elementarni oblici sporta, organizovano postavljanje i kretanje). Vjebe za razvoj pojedinih miinih grupa (za razvoj ramenog pojasa, za razvoj lenih miia, za razvoj trbunih miia, za razvoj miia stopala i nogu i za razvoj grafomotorike). Igre Hajde sa mnom da igra (primarne pokretne igre, pokretne igrolike vjebe, tematske pokretne igre, takmiarske pokretne igre i elementarne sportske igre Izmeu dvije vatre...). Korienje prirodnih staza i prepreka.
10
Zavod za kolstvo
Penjanje, puzanje i provlaenje. Formiranje navike za odravanje pravilnog poloaja tijela prilikom sjedenja, stajanja, hodanja i vrenja odreenih radnji (naroito za stolom) i predupreivanje poremeaja motorike i tjelesnih deformiteta posebno kimenog stuba i stopala. c) Kompleksni tipovi aktivnosti Aktivnosti koje se proimaju sa drugim oblastima i cjelovitije potpomau djeji razvoj: plesne aktivnosti Rjenik pokreta (tematski plesovi, plesovi uz muziku pratnju, nae narodne igre i plesovi, plesovi drugih naroda i disko-plesovi, koji zahtijevaju prostije oblike kretanja i koji su prikladni i odgovaraju ovom uzrastu); vjebe kojima se unapreuje funkcija ulnih organa: vida (opaanje boja, oblika, dimenzija, konfiguracija, poloaja i pravaca kretanja u prostoru), sluha (opaanje jaine zvuka, pravca iz koga dolazi i visine), dodira (opaanje temperature i prepoznavanje osobina materije dodirom), mirisa (obinih mirisa i mirisa cvijea, odnosno parfemskih mirisa) i ukusa (osnovnih); odlazak na izlete; posjete sportskom centru, klubu...; sve vjebe se izvode kroz prikladne elementarne i djeje igre, bez i uz korienje raznih rekvizita (lopte, palice, unjevi, vijae, obruevi, marame, igrake,...), bez i uz korienje muzike; aktivnosti pasivnijeg karaktera: praenje sportskih manifestacija, razgovor o sportskim dogaajima, nekadanjim sportovima i vanim deavanjima poput olimplijada i sl..
4. Didaktiko-metodika uputstva i preporuke

Fiziko vaspitanje, kao i fizike i zdravstvene aktivnosti djece u predkolskom uzrastu, je struno-pedagoki proces gdje se individualno i kolektivno razvijaju i podiu na vii nivo i usavravaju kretne aktivnosti djece, naroito prirodni oblici kretanja, kretno-tehnika znanja, umjea, vjetine, pravilne tehnike kretanja, i stvaraju navike zauzimanja, dranja i uvanja pravilnog stava tijela u sjedenju, stajanju i kretanju, obezbjeuje zabava i razonoda, afirmie pojedinac i kolektiv. Ove aktivnosti, takoe, svojim ciljem, zadacima, razliitim organizaciono-metodskim oblicima rada i programskim sadrajima doprinose skladnom bio-psiho-socijalnom razvoju djeteta, jaanju zdravlja, smanjenju negativnog uticaja nedovoljnog kretanja (hipokinezija), dugotrajnog sjedenja, kao i oblikovanju moralno-voljnih, kulturnih i karakternih crta linosti djeteta. U uvodnom dijelu, odnosno u odreenju fizikih i zdravstvenih aktivnosti ovog programa istaknuto je da realizacija programskih ciljeva doprinosi da dijete individualno, u paru, u grupi i u kolektivu zadovoljava svoje bioloke, psiholoke, socijalne i kulturne potrebe za kretanjem, razvija i usavrava kretne sposobnosti i obezbjeuje zabavu i razonodu.
Zavod za kolstvo
11
Osim navedenog, stvara navike da u buduim periodima ivota bogati i upotpunjuje slobodno vrijeme bavei se fizikim aktivnostima, odnosno sportskom rekreacijom, plesom i folklorom, kao i to da se zdravim nainom ivljenja sauva od moguih tetnih uticaja i pogrenog naina ivljenja. S obzirom da su cilj i zadaci fizikih i zdravstvenih aktivnosti vrlo sloeni i da se, najveim dijelom, ostvaruju svakodnevno, kroz interdisciplinarni pristup u radu, treba ih dobro osmisliti, pripremiti i realizovati. Radi toga, svakodnevni rad treba da bude u skladu sa savremenim didaktikim i metodikim zahtjevima, ali i u skladu sa ciljevima programa. Djetetu, u okviru programskih aktivnosti, treba obezbijediti da se kroz igru, i njena pravila, slobodno kree, mijenja pravac kretanja, poloaje tijela, da bira igrake i sredstva za igru, ali da ne ugrozi svoju bezbjednost i bezbjednost drugog djeteta, kao i da ne naruava socijalnu sredinu. Za realizaciju programskih ciljeva vaspitai/vaspitaice koriste razliite savremene nastavne metodske postupke i strategije, to zavisi od prostorno-tehnikih i higijenskih uslova rada, uzrasta djeteta i njegovih fizikih sposobnosti i mogunosti, kao i od organizacionog oblika rada u toku ovih aktivnosti. Program fizikih i zdravstvenih aktivnosti, po svojoj koncepciji, zahtijeva da vaspita/vaspitaica ima savremeni didaktiko-metodiki pristup, to se, u prvom redu, odnosi na slobodniju i kreativnu aktivnost, i na osavremenjavanje tehnologije radnih procesa u njegovom toku. Vaspita/vaspitaica treba da organizuje individualni pristup djetetu, rad u manjim grupama (po mogunosti homogenim grupama s obzirom na uzrast i motorike sposobnosti), frontalni oblik rada, igru u formalnim i neformalnim grupama, istog i mjeovitog uzrasta. U okviru ovih aktivnosti potrebno je organizovati razliite oblike i vrste igara, dramatizacije i druge oblike djejeg izraavanja. Znaaj igara je viestruk, jer zadovoljava djeju potrebu za kretanjem, utiu na razvoj fizikih sposobnosti i na ovladavanje novim oblicima, umjeima i tehnikama kretanja, utiu na razvoj panje, pamenja, miljenja, mate, uspostavljanje emotivnih veza, razvijanje znatielje i istraivanja okruenja, razvijanje smisla za humor, kreativnsti, intelektualnih vjetina, podstiu razvoj samopouzdanja... Dijete kroz igru ui da potuje odreena pravila igre i ponaanja, disciplinuje se i socijalizuje, izraava svoje emocije, oslobaa se straha od neuspjeha, mada je svako dijete uspjeno prema svojim sposobnostima i uspjeh je za ovaj uzrast relativna procjena. Pod igrom (engl. game, play; franc. jeu; njem. Spiel, rus. igra), se podrazumijeva ljudska aktivnost koju ne pokree, odnosno ne motivie njen krajnji rezultat, ve uivanje, pozitivne emocije i raspoloenje koje se doivljava u njenom toku. U najoptijem smislu, igra je ona ovjekova neproizvodna djelatnost, gdje motiv nije prevashodno u njenom rezultatu, nego u njenom procesu. Razliiti teoretiari kulture, fizike kulture, umjetnosti, religije, sociolozi, psiholozi, etnolozi,... u svom prouavanju fenomena igre, podijelili su ih, uglavnom, na igre: nadmetanja, takmienja izmeu pojedinaca i grupa (agonistike); igre mimikrije pretvaranje, preruavanje, oponaanje iluzija da subjekt (dijete) postaje neka druga, u igri izmiljena linost, predmet, ureaj, biljka, ivotinja; elementarne igre
12
Zavod za kolstvo
psihomotorike aktivnosti simbolikog oponaanja naina kako lovi ovjek, ivotinja, borba uroenim prirodnim nainima kretanja tijela, korienje pribora, igraki orua i oruja, nadovezujui se na odreivanje pojma i sutine igre, gdje se ispoljavaju razna emotivna stanja, inteligencija, stavovi, ponaanja i miljenja u skladu sa moralnim uzorima; sportske igre fudbal, rukomet, odbojka, koarka, vaterpolo, ragbi i dr.; narodne igre, kola i plesovi i klasini i savremeni latinoameriki plesovi. Ovakav pristup u primjeni fizikih i zdravstvenih aktivnosti za djecu predkolskog uzrasta je interdisciplinarnog karaktera. U realizaciji ovih aktivnosti treba iskoristiti i saradnju sa ljudima razliitih zanimanja i iskustava (ljekari, sportisti, glumci, saobraajni policajac...). Takoe, preporuuje se blia saradnja i uee roditelja u kontaktima sa vaspitaem/vaspitaicom i predkolskom ustanovom u cilju afirmacije djeteta i proirenja veze izmeu porodice, vrtia i drutvene sredine. Preporuuje se da se koriste: demonstracija pokreta i kretanja vaspitaa/vaspitaice, skice, crtei, fotografije, kinogrami, kompleti CD-a za muziku pratnju kretanja, igara i plesova. U okviru ivotno-praktinih i spontanih aktivnosti, predkolska ustanova i vaspita/vaspitaica organizuju posjete izlobama, pozorinim predstavama za djecu (ili gostovanje glumaca), nekim sportskim utakmicama i takmienjima, to moe da zainteresuje djecu, a moe organizovati i kolektivna ljetovanja i zimovanja djece, ako za to postoje uslovi i roditelji pokau posebno interesovanje, to bi bilo od posebnog znaaja za socijalizaciju i osamostaljivanje djeteta. Razvijanje i formiranje trajnih zdravstveno-higijenskih navika, takoe, pripadaju ovom tematskom podruju. Tu se podrazumijeva ne samo odravanje line higijene i redovnog vjebanja u istoj sredini, u cilju nadoknade sve izraenije hipokinezije, ve i ukupnog reima zdravog ivota i rada (nain ishrane, pravilan reim rada i odmora, dovoljno spavanja...).
III MUZIKE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Predkolski uzrast je period intenzivnog razvoja muzikih sposobnosti. Iako dijete posjeduje muzike potencijale i aktivan je uesnik u sopstvenom muzikom razvoju, veoma je vaan pravovremeni i stimulativni uticaj sredine. Muzike aktivnosti u predkolskim ustanovama treba da budu briljivo planirane i prate interesovanje i razvoj svakog djeteta. Pratiti muziku aktivnost djeteta znai uoiti inicijativu, kako: doivljava, pjeva, igra (plee), kreativno izraava. U muzikim aktivnostima kroz igru dijete upoznaje svoje mogunosti, stvara sopstveni nain muzikog izraavanja i reprodukovanja, izraava osjeanja, potrebe, interesovanja i kreativne mogunosti. Muzika ima znaajnu ulogu u podsticanju kognitivnog, jezikog, emotivnog, socijalnog i motornog razvoja. Zavod za kolstvo
13
Krajnji ciljevi ovog podruja aktivnosti su: razvijanje muzikalnosti, stvaranje pozitivnog odnosa prema muzici, sudjelovanje u individualnom i grupnom muziciranju i oblikovanju muzikog ukusa.
2. Ciljevi
Otkrivanje i ovladavanje sobom Dijete: uoava i doivljava razliite zvukove i tonove; usvaja i reprodukuje brojalice i jednostavne pjesme; izraava muziki doivljaj (pokret, likovne aktivnosti, razgovor); prepoznaje pravilno odsvirane ili otpjevane pjesme (melodije); kreativno se izraava kroz muzike aktivnosti; muziki se izraava sviranjem na djejim instrumentima; razvijan samopuzdanja pri javnim nastupima. Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima Dijete: upoznaje raznovrsnost muzikog izraavanja druge djece i odraslih; potuje pravila kolektivnog muziciranja (pjevanje, sviranje i igranje uz muziku); proiruje muziko iskustvo sluanjem razliitih vrsta muzike (instrumentalne, vokalne) u izvoenju djece i odraslih. Upoznavanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu Dijete: upoznaje se sa muzikim instrumenatima; upoznavje se sa tradicionalnom i umjetnikom muzikom; upoznaje se sa muzikom kulturom Crne Gore.
ivotno-praktine i spontane aktivnosti Ove aktivnosti obuhvataju: sluanje razliitih vrsta muzike: umjetnike (vokalne, instrumentalne, vokalnoinstrumentalne), tradicionalne i zabavne; uenje i interpretacija brojalica i pjesama (minimum trihord tri tona); korienje melodija kao najave odreenih aktivnosti; izvoenje jednostavnih pokreta i kretnji uz muziku. Specifine aktivnosti Ove aktivnosti obuhvataju:
14
uvjebavaju korektno sviranje na djejim instrumentima; Zavod za kolstvo
uvjebavanje da pjevaju intonativno precizno; uvjebavanje i izvoenje jednostavnih plesnih, tradicionalnih i umjetnikih igara.
Kompleksni tipovi aktivnosti Kompleksne aktivnosti podrazumijevaju: uvjebavanje muziko-scensko-plesnih cjelina; uvjebavanje tradicionalnih muziko-scensko-plesnih cjelina; uvjebavanje programa za javne nastupe; praenje kulturnih deavanja: pozorine predstave, koncerti; posjete muzikoj koli.
4. Metodska uputstva
Muzika ima motiviuu funkciju i podsticajno djeluje na raznovrsna iskustva uenja i razvijanje itavog spektra sposobnosti i vjetina, uz to omoguuje uenje kroz igru, zabavu i zadovoljstvo. Muziko obrazovanje za djecu od 3 do 6 godina treba da obuhvata tri komponente aktivnosti: sluanje, pjevanje i pokret. Rano oblikovanje navike sluanja muzike, njegovanje muzikog opaaja i razvijanja sposobnosti estetskog procjenjivanja i izraavanja poveava optu osjetljivost djeteta kada je u pitanju estetska vrijednost. Djeci predkolskog uzrasta sluanje muzike predstavlja zadovoljstvo, zato im je potrebno pruiti bogat muziki sadraj. Djeca koriste sopstveno tijelo za praenje muzike, a potom eksperimentiu sa razliitim namjenskim i pravljenim instrumentima, koji je potrebno da budu dostupni, kako bi ih spontano koristila kad za to izraze elju. Time razviju svjesnost o razliitim zvukovima, ritmovima i kreiraju njihove zvukove na djejim instrumentima, uz to vano je omoguiti da slobodno odgovaraju na muziku kroz pokret i gest. Djeca predkolskog uzrasta rado uestvuju u muzikim aktivnostima kao to je pjevanje, uz to brzo usvajaju pjesme i uivaju u njihovom reprodukovanju. Vano je napomenuti da imaginacija i kreativnost predstavljaju neodvojivu komponentu muzikih aktivnosti, tako da vano da spontano muziko i zvuno izraavanje bude stimulisano tokom cijelog predkolskog razdoblja. Ne treba insistirati na formalnim strategijama poduavanja, na tetu intuitivnog reprezentovanja muzike djeje komponovanje i improvizovanje. Muziko stvaralatvo djece se razvija kroz male muzike razgovore, stvaranje brojalica, vokalnih kratkih melodija, instrumentalne kratke fraze za izvoenje na posebno napravljenim instrumentima, udaraljkama i sl. Muzika, takoe, predstavlja vedru osnovu za raznovrsne aktivnosti koje se odvijaju u predkolkim ustanovama tokom dana. Muzika se moe upotrijebiti u uspostavljanju dnevnih rutina, reda, oputanja, najavljivanja drugih aktivnosti, npr. pjesme dobrodolice u vrti, pjesme kao pratilac odreenih fizikih i rekreativnih aktivnosti, kao znak da je dolo vrijeme predvieno za odmor, obavljanje nekih dnevnih rutinskih radnji ili za odlazak kui.
Zavod za kolstvo
15
Vano je koristiti muziku i muziko izraavanje kao nain izraavanja razliitih emocionalnih doivljaja djece i time podsticati emocionalno opismenjavanje jo od najranijeg uzrasta koristei muziku kao medijum. Podravajui inicijativu djece, vaspita/vaspitaica treba da osmisli muzike aktivnosti kao izraz djeijih potreba i interesovanja. Potrebno je uspostaviti balans izmeu oblika rada koje iniciraju djeca i onih koje iniciraju odrasli. Svojom permanentnom podrkom, vaspita/vaspitaica kod djece osnauje samopouzdanje pri izvoenju nekih radnji kao to su sviranje, pjevanje, pratei pokreti. Resursi za realizaciju Nastava se izvodi u odgovarajuem veem, osvijetljenom i zvuno izolovanom prostoru, u kome treba da budu, pored standardnih uila: klavir (pijanino, sintisajzer, klavir-knjiga itd.), Orfov instrumentarijum (5 do 10 kompleta), audio-vizuelna sredstva (kompjuter, TV, CD-plejer, DVD plejer, zvuni stub...), muzika literatura, fonoteka.
IV JEZIKE I GOVORNE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Govor je osnovno sredstvo za uspostavljanje komunikacije, samoizraavanja i razvoja. Proces usvajanja i razvijanja govora odvija se u svakodnevnim ivotno-praktinim i u posebno planiranim aktivnostima. Govor se usvaja i razvija kroz aktivnu jeziku praksu.
2. Ciljevi
Otkrivanje i ovladavanje sobom Dijete: proiruje i obogauje rijenik; izraava elje i potrebe kroz upotrebu odgovarajuih rijei; razvija fluentnost u jezikom izraavanju; funkcionalno upotrebljva i razumije znaenja priloga; razvija sposobnost jasnog i razumljivog iskazivanja sopstvenih postupaka, iskustava, doivljaja i ideja; razvija govorno stvaralatvo; usvaja vjetine kulturnog ponaanja (persiranje, molim, hvala, izvolite i slino); usvaja vjetine tenog, razgovjetnog i razumljivog govora.
16
Zavod za kolstvo
Razvijanje odnosa i izgraivanja saznanja o drugima Dijete: razvija sposobnost uspostavljanja funkcionalne, dvosmjerene, verbalne komunikacije sa drugima; razvija sposobnost aktivnog sluanja; razvija fluentnost izraavanja pri javnim nastupima pred grupom djece i odraslih; usvaja razliite oblike neverbalne komunikacije; primjenjuje vjetine kulturnog ponaanja u ophoenju sa drugima; primjenjuje vjetine tenog, razgovjetnog i razumljivog govora u komunikaciji sa drugima. Otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu Dijete: usvaja nazive predmeta i pojava iz neposreddnog okruenja; opisuje, objanjava predmete, dogaaje i pojave iz neposrednog okruenja; trai odgovore o pojavama i procesima iz svijeta koji ga okruuje; uoava i iskazuje razlike i slinosti izmeu predmeta i pojava koji ga okruuju; upoznaje se sa jednostavnim, narodnim i umjetnikim vrstama knjievnosti (bajke, brzalice, basne, recitacije, prie, razbrajalice, zagonetke i slino).
ivotno-praktine i spontane aktivnosti Svakodnevni boravak djeteta u vrtiu treba koristiti za aktiviranje funkcionalne upotrebe jezika. Najpogodnije za to su ivotno-praktine situacije u kojima dijete treba da je u aktivnoj komunikaciji i interakciji sa odraslima i djecom, to je od posebnog znaaja da dijete ovlada govorom. Naveemo neke: razgovor o pravilima koja postoje u vrtiu; uee djece u procesu donoenja pravila ponaanja u radnom prostoru; komunikacija sa odraslima prilikom hranjenja, oblaenja, svlaenja itd.; imenovanje predmeta koje svakodnevno koriste (pribor za jelo, igrake itd.); Imenovanje pojava iz neposrednog iskustva; uestvovanje u donoenju odluka o izboru teme iz svakodnevnog ivota i rada; uvjebavanje izgovaranja rijei, glasova i glasovnih skupova, prepoznavanje da se neki glasovi ponavljaju vie puta u rijei; postavljanje pitanja o svakodnevnim situacijama u komunikaciji sa odraslima i sa djecom; spontano prianje o svojim doivljajima i deavanjima u vrtiu i van njega; voenje razgovora sa vaspitaem/vaspitaicom o tome ta ih interesuje, ta ele, opisivanje svakodnevnih dogaaja i iskustva; razgovor djece i vaspitaa/vaspitaice o tome ta su vidjeli, doivjeli i zapazili prilikom dogovorenih etnji i posjeta ... Zavod za kolstvo
17
Specifine aktivnosti U vrtiu se organizuju i specifine aktivnosti koje se realizuju posebno ili u kombinaciji s drugim tipovina aktivnosti. Ovim aktivnostima eli se podstai komunikativna, informativna i simbolika funkcija govora. U tom cilju organizuju se: neverbalne igre: igre oponaanja, igre prepoznavanja, uoavanja i imenovanja; igre u kojima kombinuju verbalnu i neverbalnu komunikaciju: igre gegalice, taunaljke, cupaljke, uspavanke, brojalice...; prianje, voenje razgovora o dogaajima, doivljajima, crtanim i djejim filmovima, bajkama, basnama, pozorinim predstavama; razglednje, imenovanje i opisivanje predmeta i radnji razglednjem slikovnica, fotografija, asopisa, djejih (ilustrovanih) knjiga, dejjih enciklopedija; igre sluanja, doapni, prenoenja poruka, sluanje para; igre za bogaenje djeijeg rjenika, kroz uvoenje novih rijei, traenje novih rijei za odreene predmete; gledanje djeijih filmova, crtanih filmova, pozorinih komada, u izvoenju djece ili odraslih; sluanje bajki, pria sa kaseta; prianje prepriavanje dogaaja, doivljaja, pria, bajki, basni, crtanih filmova, pozorinih predstava; recitovanje umjetnikih, narodnih i djeijih stihova i pjesmica; organizovanje dramatizacija pria, bajki, basni, igrokaza.
Kompleksne aktivnosti Govorne aktivnosti u kombinaciji sa ostalim tipovima aktivnosti iz razliitih podruja ine kompleksne aktivnosti. One obino traju due, neprekidno ili s prekidima u fazama, realizuju se u saradnji sa roditeljima i drugima. Najee su to radnje vezane za: stvaranje slikovnica, djeijih asopisa, stripova; formiranje biblioteke, individualne, grupne ili u vrtiu; izrada scenskih djela, dramatizacija tekstova iz djeije knjievnosti i javno predstavljanje pred grupm djece i/ili odraslih; izrada panoa za roditelje razliitog karaktera: informativnog, obavjetajnog; korienje i izrada foto pria propraenih tekstom; organizovanje radionica za popravku slikovnica, igraaka, lutki, maski...; snimanje razliitih aktivnosti djece, vaspitaa, roditelja na audio i video kasetama.
Govor je socijalna kategorija i najbolje se ui upotrebom komuniciranjem. Treba koristiti svakodnevne ivotno-praktine situacije kao prirodan okvir za razvoj komunikacije, a realizacija planiranih aktivnosti treba da bude sastavni dio sa
18
Zavod za kolstvo
ostalim aktivnostima bez naroitog poduavanja, ve sa ciljem podsticanja na korienje ili upotrebu ponuenog. Vaspita/vaspitaica treba da: obezbjeuje prijatnu podsticajnu atmosferu u kojoj djeca rado komuniciraju, druei se ili igrajui govorne igre; organizuje prostor za govor i komunikaciju tako da je zaklonjen i dovoljno otvoren i privlaan za djecu; posmatra, prati, uporeuje, tumai reakcije djece i podstie ih, postavlja pitanja sa novim, teim zahtjevima; utvruje stepen komunikacijskih sposobnosti djece i planira grupne i individualne aktivnosti; bira sadrajna sredstva koja su bliska djeci njihovim interesovanjima i mogunostima; omoguava djeci da govore o svojim iskustvima, slua ih, prati pogledom, postavlja razumljiva pitanja; organizuje situacije u kojima dijete moe da govori pojedinano ili da komunicira sa veim ili manjim grupama; partner je u komunikacijskim aktivnostima i koristi razliite verbalne i neverbalne podsticaje da ohrabri dijete; u radnoj sobi je model jasnog, laganog, razgovjetnog, preciznog govora; postavlja otvorena pitanja i pravovremeno odgovara na djeija pitanja; obezbjeuje razliite situacije u vrtiu ili van njega sa razliitim govornim partnerima: stari-mladi, poznati-nepoznati, sa ljudima razliitih zanimanja; uvaava individualne govorne mogunosti svakog djeteta, ima razumijevanja za razvojne tekoe na putu ovladavanja govorom i posebno strpljivo radi sa djecom koja zaostaju u govornom razvoju; potuje i karakteristike i lokalnog govora djeteta i roditelja, strpljivo i paljivo nudei im rijei kljievnog govora; podstie stvaralaki rad, njeguje istraivake sklonosti, organizuje govorne radionice i podstie rjeavanje problem situacija; ohrabruje i podstie ostalu djecu u realizaciji specifinih aktivnosti.
V MATEMATIKO-LOGIKE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Susret sa matematikim i problemskim aktivnostima poinje ve od prvih saznanja o sebi i svijetu oko sebe. Prvi kontakti sa predmetima u okruenju, svojim tijelom i sredinom, podstiu razvoj matematikog miljenja. Dijete poinje da uoava, prebrojava, uporeuje, razvrstava, grupie, premjerava, imenuje, opisuje, oznaava simbolima Otkrivajui odnose u svijetu oko sebe i svoje odnose sa okolinom, dijete razvija misaone sposobnosti, razvija racionalan pristup rjeavanju problema, uporeuje naine rjeavanja problema i uporeuje rezultate. U procesu razvijanja poetnih matematikih pojmova primarnu ulogu ima praktina, verbalna i misaona aktivnost samog djeteta. Ove pojmove dijete moe izgraditi Zavod za kolstvo
19
samo apstrahujui iz vlastitog iskustva. Jedino ono samo sebi moe da otkrije oblike predmeta, kvantitativne i prostorne odnose, da ih apstrahuje i istovremeno da izgrauje logiko-matematike strukture. To mu niko ne moe prenijeti, taj je proces postepen, relativno spor, ali on se moe i ubrzati ako se djetetu obezbijedi odgovarajue iskustvo, kako u pogledu kvantiteta tog iskustva tako i u pogledu kvaliteta. Zato proces razvoja poetnih matematikih pojmova mora biti proces aktivnog konstruisanja znanja, proces stalnog razvoja kognitivnih struktura. to je iskustveni materijal bogatiji, adekvatniji je i dati pojam. Matematika je vezana za svakodnevni ivot, te je pri kultivisanju djetetovog duha i intelekta nezamjenljiva. Prema tome, ona je sastavni dio djetetovog ivota. Ovakve situacije spontano se pojavljuju u ivotu djece i mogu biti koristan povod i motiv za sticanje kompleksnih iskustava i saznanja. Sa navedenim aktivnostima dijete se susree u vrtiu. Svakodnevne aktivnosti treba da podstaknu razvijanje spretnosti, iskustva inicijative i vjetina za stvaranje primjenljivih matematikih znanja. Primjenom matematikih aktivnosti, treba podsticati izazove za rjeavanje praktinih problema i situacija i ohrabriti dijete da bude istrajno i kreativno. Za sadraje koji e biti korieni za analiziranje, procjenjivanje i uporeivanje mogu se upotrijebiti razliiti predmeti, pojave i materijali.
2. Ciljevi
Otkrivanje i ovladavanje sobom Dijete: upoznaje i imenuje predmete i pojave iz neposredne okoline; razvija opaanje, panju, pamenje i miljenje; uoava slinosti i razlike, razdvaja bitno od nebitnog, strukturira sopstveno iskustvo; razvija sposobnost shvatanja i primjene znakova i simbola kojima se predstavljaju stvari i pojave; razvija sposobnost uoavanja vremenskih intervala i relacija; razvija sposobnost uoavanja i percepcije prostora i razumijevanje prostornih relacija u odnosu na sebe; razvija vjetine rjeavanja problema koristei vie pristupa i mogunosti; razvija vjetinu uporeivanja veliina po suprotnostima. Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima Dijete: stie vjetinu saradnje sa drugom djecom i sa odraslima u rjeavanju razliitih problemskih situacija i njihovo procjenjivanje sa aspekta zajedniki dogovorenih kriterijuma; slua i uvaava miljenja drugih i razvijanje nezavisnosti sopstvenog miljenja;
20
Zavod za kolstvo
uestvuje u organizovanju aktivnosti za veu grupu djece; razvija sposobnosti otkrivanja i razumijevanja odnosa meu predmetima, pojavama, osobama itd.
Otkrivanje svijeta i izgraivanje saznanja o njemu Dijete: razvija sposobnost uoavanja i razumijevanja znakova i simbola iz neposredne sredine (imena ulica, saobraajni znaci, mape, planovi i sl.); uestvuje u ivotnim situacijama u kojima je potrebna primjena matematikologikih znanja; upoznaje se sa tradicionalnim igrama i igrakama koje podstiu intelektualni razvoj.
ivotno-praktine i spontane aktivnosti Matematika je vezana za svakodnevni ivot, te je pri kultivisanju djetetovog duha i intelekta nezamjenljiva. Prema tome, ona je sastavni dio djetetovog ivota. Za ostvarivanje ciljeva potrebno je organizovati razliite aktivnosti kroz interakciju sa drugima. Prethodno navedeni ciljevi se mogu realizovati kroz sljedee predloene aktivnosti koje e vaspita/vaspitaica prilagoditi aktuelnoj temi, interesovanjima djece, raspoloivim sredstvima, prostoru, mogunostima djece...: Podstiui prirodnu radoznalost djece, uz posmatranje objekata u neposrednoj okolini i manipulisanje poznatim predmetima i materijalom, obraati panju djece na njihove osobine (boju, veliinu, namjenu i sl.). Kroz raznovrsne aktivnosti, a naroito kroz igru, obraati djeci panju na razlike meu predmetima (veliina, boja, oblik). U manjim grupama predmeta uoavati i izdvajati one koji su po neemu slini. Motivisati djecu da simbolima oznaavaju svoje stvari u okolini (simbol na krevetiu, torbici). Uoavati, posmatrati i imenovati prirodne grupe predmeta i pojava kao to su hrpe lia, kamenje, jato ptica, buket cvjetova, gomila grana itd. U igri ili u praktinoj djelatnosti stavljati elemente u ogranien prostor (obru, tanjir, korpicu i sl.) U prirodnim nenametnutim situacijama obraati panju djece na broj neega to predstavlja njihovo blisko, neposredno iskustvo (dvije ruke, dvije noge, dva depa, jedna vrata i sl.). Nenametljivo imenovati broj. U strukturiranoj sredini stavljati djecu u situaciju da stvaraju skupove (jedan cvijet, dva cvijeta, vie cvjetova, jedna
Zavod za kolstvo
21
dugaka traka i dvije dugake trake i sl.). Bez forsiranja izraivati pojam prirodnog broja jedan, dva, tri, etiri i pet. Uzimajui kao mjeru dio tijela ili slino, stvarati u igri situacije u kojima e djeca zakljuivati da rezultat mjerenja zavisi od onog ko mjeri: (korak vaspitaa/vaspitaice je dui od djeijeg, pa je i rezultat mjerenja razliit). Uoavanje veliine predmeta vriti u svim svakodnevnim aktivnostima. Uoavati predmete raznih geometrijskih oblika (blokovi iz geometrijskih garnitura, CD-ovi, dugmad, broevi, saobraajni znaci) kod kojih je debljina slabo izraena, a povrine ravne. Specifine aktivnosti Specifine aktivnosti su vezane za prirodu oblasti. Stvaranje grupa predmeta na osnovu razliitih kriterijuma (potpunije razvijanje saznanja o pripadanju odnosno nepripadanju nekog predmeta elementa datoj grupi/skupu). Razvijati interes za kvantitativne odnose: uoavati i izdvajati 1 vie i mnogo predmeta, izraivati razumijevanje pitanja koliko i formirati pojmove jedan, vie (vie od 1), puno(mnogo), nijedan; razvijati pravilnu upotrebu rijei jedan i mnogo. Uporeivati dva skupa koji imaju isti broj elemenata procjenjivanjem od oka i postupkom pridruivanja. U sljedeoj fazi dodavanjem jo jednog elementa samo jednom skupu od ekvivalentnosti stvarati neekvivalentnost i konstatovati odnos. Uporeivati ekvivalentne skupove pri emu su elementi jednog izrazito vei od elemenata drugog skupa i naglaavati tu ekvivalentnost (velikih lutaka ima isto toliko znai jednako kao i malih). Uporeivati skupove iji su elementi razliito rasporeeni i putem pridruivanja utvrivati njihovu ekvivalentnost. Formiranje pojmova jednako, manje, vie. Zapaati brojnu jednakost skupova koje ine predmeti razliiti po veliini. Uoavanje i imenovanje prostornih odnosa kad je predmet u mirovanju, i to: odnosi ...je gore..., ...je dolje..., ...je ispred..., ...je iza..., ...je ispod..., ...je iznad... ...je pored... Odreivanje veliine, uoavanje slinosti i razlika, izdvajanje pojedinih svojstava predmeta (veliina, boja, oblik, upotreba). Reati predmete u rastue i opadajue nizove na osnovu razlika u pogledu datog svojstva (veliina, debljina, boja, oblik), nalaziti dijelove niza koji nedostaju, otkrivati poetak i kraj niza.
22
Zavod za kolstvo
Klasifikacija i grupisanje predmeta i opisivanje zajednikog svojstva, pronalaenje izuzetaka koji ne odgovaraju nijednoj grupi. Podsticati oslobaanje djece od uticaja neposredne percepcije na procjenu kvantitativnih odnosa i razvijati posredne, zrelije naine procjenjivanja. Uoavanje i imenovanje geometrijskih oblika i tijela (krug, trougao, kvadrat, valjak, lopta, kocka...). Prepoznavanje vremenskih intervala na osnovu orijentira u svakodnevnom ivotu: dan-no, jutro-vee, podne, dani u nedelji, godinja doba. Iskustvo manipulisanjem, uporeivanjem i provjeravanjem i saznanja o mjernim jedinicama duina-irina; mjeri duinu od oka, pedljom, stopom, korakom, kanapom i standardnom mjernom jedinicom metrom; mjeriti teinu postupkom praktine radnje: lako-teko, uporeivanjem i razumijevanjem razlike strukture materije koja se mjeri (kamen, gvoe, drvo, plastika, vuna, pijesak, brano, pahuljice, stiropor). Kompleksni tipovi aktivnosti Ovo je kombinacija aktivnosti koje potiu iz vie razliitih oblasti i veliki dio realizacije ove oblasti treba da bude utkan u sve druge aktivnosti koje zahtijevaju intelektualne sposobnosti. Postepeno razvijanje panje, istrajnosti, urednosti i odgovornosti. Kroz likovni izraz predstaviti okolinu. Rjeavanjem zagonetki otkrivati i pravilno imenovati predmete i pojave iz okoline. Upoznavati se sa pojmovima: red, kolona, grupa, hrpa, gomila, jato, krdo, stado, opor. Usvajati pjesme i recitacije o brojevima. U okviru likovnih aktivnosti dijete ima priliku da procjenjuje veliinu onoga to je nacrtano, duinu linije, koliinu vode i boje, nijanse boja, proporciju. Kroz realizaciju muzikih aktivnosti poput brojanja plesnog koraka (jedan naprijed dva nazad), udaranja ritma, odreivanja na koju se stranu treba okrenuti, visine, duine i jaine tona podsticati razvoj matematikih sposobnosti. U toku rada u drugim vaspitno-obraziovnim oblastima (na primjer, fizikom vaspitanju) ne pokazivati samo pokrete nego imenovati i pravac kretanja (naprijed, nazad), poloaj u koji se stavlja rekvizit (ispred sebe, na glavu i sl.), kojom rukom ili nogom se ini pokret. U okviru likovnog vaspitanja takoe predstavljati i imenovati prostorne odnose (obojiti prostor izmeu cvjetova zelenom bojom i sl.) U realizaciji fizikih aktivnosti djeca se reaju u formacije, parove, mjere duinu skoka, brzinu, provizorno procjenjuju daljinu, dubinu i visinu. Zavod za kolstvo
23
Posmatranje objekata u neposrednoj okolini i manipulisanje poznatim predmetima i materijalom obraati panju djece na njihove osobine, boju, veliinu, namjenu. Crtanje ablonima, slaganje etona u obliku kruga, trougla, kvadra i nalepljivanje istih u raznim veliinama (praviti interesantne slike sunce, maca, meda, pile, ovjek...) na razliitim podlogama.
Realizacija postavljenih ciljeva treba da se odvija po svim centrima interesovanja i da bude u korelaciji sa ostalim podrujima aktivnosti. Tokom vaspitno-obrazovnog rada djeci treba omoguiti da to vie istrauju i na taj nain dolaze do saznanja (ovladaju vjetinama). Matematike aktivnosti treba da podstaknu primjenu razliitih strategija za rjeavanje problema. Dijete ima uroenu motivaciju da ui i saznaje. Ui kad za to ima lini razlog i kada ono to ui za njega/nju ima znaenje. Uenje je proces izgraivanja a ne usvajanja znanja. Za dijete je igra, kao oblik interakcije, posebno znaajna aktivnost i specifian i efikasan oblik uenja. Proces uenja kod predkolske djece jeste specifian uenje je esto ogranieno kontekstom deavanja, usputno i sluajno, manje svjesno, sa manjim sposobnostima verbalizovanja, skromnijim mogunostima logikog zakljuivanja, ali sa velikim mogunostima pamenja u svim situacijama i tokom cijelog dana. Zato je potrebno da vaspita/vaspitaica prihvata djeije greke kao komponente u podsticanju napredovanja djece. Za svako rjeenje problema vaspita/vaspitaica mora djetetu pruiti podrku (verbalne i neverbalne nagrade). Vaspita/vaspitaica: kod djece podstie unutranju motivaciju aktivnostima koje su im zanimljive, ali ne i previe lake; dijete stavlja u poziciju da opaa, uporeuje, imenuje, otkriva, opisuje, ispituje, izdvaja, rastavlja, sastavlja; organizuje sredinu iji su sadraji usmjereni ivotnim situacijama i razvojem individualnih sposobnosti; stvara podsticajnu sredinu u kojoj e dijete da ui oslanjajui se na sopstvena iskustva i saznanja; stavlja dijete u situacije u okviru kojih radi samostalno, postavlja pitanja, istrauje, rjeava problemske situacije koje treba da imaju dovoljno poznatih elemenata i moraju biti malo iznad djetetove sposobnosti kako bi dijete stimulisali da otkrije nain mogueg rjeavanja; mora biti sposoban/na da pojedinaan problem uprosti ili usloi, zavisno od nivoa sposobnosti djece; podstie proces razumijevanja pojmova i razvija sposobnosti, a radost otkria preputa djeci; ima na umu da djeca ponekad imaju iskustva sa odreenim stvarima ili pojmovima ali ne znaju naziv (npr. skup, elemenat skupa...) . S druge strane naue odreeni broj pojmova iako zapravo ne znaju da ih koriste ili nemaju formiran pojam (npr. brojevi);
24
Zavod za kolstvo
budi potrebu za sticanjem novog iskustva ili slinog, ve poznatog saznanja (pronalaenje greaka, lavirint); omoguava djetetu da ui na njemu svojstven nain, usklaen sa njegovim mogunostima; omoguava djeci da za rjeavanje jednog, istog problema koriste razliite materijale i puteve; paljivo daje uputstva, postavlja pitanja koja su jasna i odreena, daje kratak i jasan odgovor, ne rjeava problem umjesto djece, nije ni previe sugestivan/na ni previe pasivan/na; iste problemske situacije se mogu rjeavati na praktinom planu, na modelu, uz pomo simbolikog predstavljanja. Vaspita/vaspitaica e odreeni problem uprostiti ili usloniti zavisno od mogunosti djece.
VI SOCIJALNE AKTIVNOSTI I SAZNANJA U OKVIRU SOCIJALNOEMOCIONALNOG RAZVOJA 1. Uvod

Dijete je dio socijalnog konteksta unutar kojeg ivi, raste i djeluje. Tempo individualnog razvoja je pod uticajem socijalnog okruenja. Ulazei u svijet odraslih, dijete ui da se drutvo u kome odrasta sastoji od mnotva uloga, drutvenih grupa i pravila koja vladaju unutar njih. Da bi postala dio zajednice u kojoj ive, djeca moraju uspostavljati veze sa drugima i postajati lanovi razliitih grupa. Zato ih moramo uiti kako da, slijedei svoj lini razvoj, bogate svoju sposobnost stupanja u odnose sa drugima i sposobnost ulaenja u interakcije sa sredinom.
2. Ciljevi
Otkrivanje i ovladavanje sobom Dijete: razvija proces separacije od roditelja i usmjerava se prema vaspitau/vaspitaici, naputa egocentrinu poziciju, ui da odlae i zadovoljava svoje potrebe na socijalno prihvatljiv nain u skladu sa uzrastom (postepeno naputa princip zadovoljstva u skladu sa principom realnosti), razvija svoja osjeanja i potrebe, ispoljava ih i upoznaje ih na verbalan i neverbalan nain, ui razumijevanje tuih osjeanja i potrebe na neverbalan i verbalan nain, razvija sposobnost da obrazloi odreeni izbor, suoava se sa svojim frustracijama i nainima njihovog prevazilaenja, istrauje svoje granice kao i svijet oko sebe, koristi se simbolikom igrom i prostom imitacijom kako bi na taj nain ovladavalo realnou, realnim odnosima i svojim oekivanim potrebama. Zavod za kolstvo
25
Razvoj socijalno-emocionalnih odnosa i saznanja o drugima Dijete ima potrebu da uestvuje u igri i kolektivnim aktivnostima i ui ulogu odraslih u svom ivotu. Tako ono razvija socijalne kompetencije, odnosno sposobnost efikasne komunikacije, razumevanja sebe i drugih, prihvatanja moralnih normi, emocionalne regulacije i prilagoavanja normama. Dijete: razvija socijalne i kulturne vjetine koristei se jezikom, ui da svoja osjeanja izraava rijeima, otkriva znaenje govora tijela u razumijevanju sopstvenih i tuih osjeanja, razvija afirmativan odnos meu djecom i odraslima, razvija osjeanja prema drugima, razvijaju iskustvo sopstvenog emocionalnog izbora u druenju, ui pregovaranje u socijalnim situacijama (da se igra pravilno i poteno), ui pravila kao i posljedice njihovog krenja, ovladava efikasnom saradnjom u zajednikim aktivnostima, preferira djecu koju prihvata za druenje, poinje shvatati znaaj drutvenog odbacivanja najee kroz pravila igre, ui da dijeli sa drugima, prepoznaje osjeanja drugih, podrava i oponaa vane odnose, razvija polni identitet i radoznalost prema seksualnim razlikama, razumije ulogu odraslih u svom ivotu, razvija vjetine i znanja o komunikacijskim mogunostima (likovna komponenta, grafika, verbalna, komunikacija kroz gestove i mimiku kao i znanja o drugim tehnolokim mogunostima). Otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu i socijanih kompetencija Da bi djeca mogla da sarauju sa okolinom, postepeno razumiju sebe i svoju okolinu, utiu na nju i kasnije je aktivno mijenjaju, moraju upoznati blie drutveno okruenje, a istovremeno stei uvid u svoje prirodno okruenje i iru drutvenu sredinu . Dijete: razvija samopotovanje i potovanje prema drugima, prihvata razliitosti kao mogunost uenja i pozitivnog emocionalnog i socijalnog iskustva, usvaja pravo jednakih mogunosti za svu djecu bez obzira na njihove fizike, emocionalne, mentalne, etnike, vjerske, socijalne i kulturne razliitosti, prihvata u svom ponaanju razliitosti kao dio svakodnevne realnosti, razvijaju empatiju, odnosno saosjeanja prema drugome, ui da konflikte rjeava na kreativan nain, proiruje iskustva i produbljuje razumijevanje drutvene i kulturne stvarnosti, upoznaje razliite uloge koje ljudi i institucije drutva imaju i otkriva da ono to osoba zapravo jeste esto biva razliito od onoga to joj odreena uloga namee, upoznaje i usvaja pravila zajednikog ivljenja u grupi, u predkolskoj ustanovi i u drugim drutvenim grupama,
26
Zavod za kolstvo
shvata osnovne drutvene pojmove i pojave (rad, igra, novac, brak, roditeljstvo, raanje), upoznaje svoju i druge kulture i civilizacije (ivotne navike, tradicije, vjerovanja, obiaje, praznike...), to prua osnovu za potovanje razliitosti i za meusobnu toleranciju, uoava da se ljudi i okolina, drutvo i kultura mijenjaju s vremenom, razvija sposobnost prosuivanja i odluivanja u skladu sa uzrastom i individualnim razlikama, ui da odlae zadovoljenje svojih potreba, razvija vjetine samopomoi.
1. ivotno-praktine i spontane socijalne vjetine i aktivnosti Svaka situacija u predkolskoj ustanovi, poev od momenta kada roditelj ulazi sa djetetom u vrti, pa do momenta kada dolazi po njega i preuzima ga od vaspitaa/vaspitaice, jeste situacija u kojoj dijete stie nova emocionalna iskustva, socijalna iskustva i znanja, kao i moralne stavove, kroz uee u razliitim socijalnim aktivnostima koje se baziraju na prethodnom iskustvu i znanju. Upoznavanje novog djeteta sa vaspitaem/vaspitaicom na nain koji ide u susret djeijim potrebama. Pruiti sigurnosti djetetu da ono moe u svakom momentu biti otvoreno prema odraslom. Podsticati dijete da postavlja pitanja time to e na njih dobijati primjerene odgovore. Omoguiti dijetetu da se upozna sa prostorom da bi se osjealo prijatno. Dijete ui kako se ukljuiti u grupu. Demonstriranje verbalnih i neverbalnih znakova prihvatanja, njihovo razumijevanje i korienje u toku grupne aktivnosti. Uee u spontanim razgovorima po pitanjima vlastitog postojanja, roenja, smrti, ivotnim ciklusima, razgovor o imenima (da li volim svoje ime ili svoj nadimak). Kroz grupne igre razvijati prihvatajui i podsticajan odnos prema djeci i odraslima. Podsticanje i korienje pravila ponaanja. Razvijamo odnose meuzavisnosti: ne moemo jedni bez drugih u igrama, sportskim aktivnostima, umjetnikim kreacijama. Spontano nastale probleme u interakciji djece i odraslih moemo koristiti da pokaemo modele kreativnog rjeavanja sukoba i pruanja mogunosti traenja alternativa u datim situacijama. Zavod za kolstvo
27
Stvaranje uslova da dijete svoje potrebe zadovolji na primjeren nain kroz nekonfliktnu komunikaciju, potovanje pravila i uloga. Uenje potovanja granica (ta se oekuje od djeteta, vaspitaa/vaspitaice, odnosno ta je moja, a ta tvoja uloga). Stimulaciju izraavanja osjeanja i prepoznavanja osjeanja. Podsticati sve modele socijalno prihvatljivog ponaanja meu djecom i odraslima jer oni slue kao modeli poistovjeivanja. Kanalisanje tzv. loih osjeanja na socijalno prihvatljiv nain (reci da se uje, a nemoj da vriti). Sprjeavanje bilo koje vrste konflikta razdvajanjem objanjavanjem i pruenjem anse na miran nain. djece i naknadnim a ta od
Aktivnosti u kojima dijete sagledava konflikt iz tueg ugla i ui promjenu pozicije u konfliktu. Djeci omoguiti drutvene igre kroz koje ui kako da vlada pozicijom gubitnika, ovdje se misli na uenje djeteta kako da prihvati poraz, kako da ga "rijei" i vrati se ponovo u igru. Djeci je to najlake pokazati na vlastitom primjeru. Smatra se da predkolska ustanova treba svoj djeci da prui ansu ovladavanja sljedeim socijalnim vjetinama: pratei spontano odvijanje redovnih aktivnosti u vrtiu: spremanje hrane, ienje, opravke polomljenog namjetaja i slino, djeca upoznaju specifinu radnu sredinu koja ini njihovo blisko okruenje; kroz svakodnevne spontane kontakte sa zaposlenima u vrtiu djeca se upoznaju sa raznim profesijama: vaspita/vaspitaica, medicinska sestra, psiholog, pedagog, logoped, kuvar, spremaica, domar, loa; upuivati djecu da se prema prostoru u kojem borave odnose s ljubavlju i potrebom za njegovim urenjem i tako razvijaju higijensko-radne navike; djeca se upuuju na shvatanje znaaja meuzavisnosti ivog svijeta i okoline; uenje praenja deavanja u prilagoavanje tim situacijama. prirodnom i drutvenom okruenju i
2. Specifine aktivnosti Strukturirane iskustveno-edukativno aktivnosti Osnova za izvoenje specifinih aktivnosti jeste edukativno iskustveni rad iji je cilj sticanje iskustva i znanja na emocionalnom, saznajnom i socijalnom nivou. Djetetu predkolskog uzrasta treba dati mogunosti da izgrauje kooperativne odnose kroz
28
Zavod za kolstvo
zajednike aktivnosti iji je cilj uee sve djece koja izvode tu aktivnost. Cilj je da svako dijete ima jednako vanu ulogu u ostvarivanju zajednikog zadatka. Pri tome treba imati na umu da se ne doputa razvijanje takmiarske atmosfere: ko je najbolji, najbri itd, nego se akcenat stavlja na to da svako ima svoj doprinos aktivnosti i da je u tom smislu vaan. U okviru ovog cilja mogle bi se organizovati specifine aktivnosti. Igranje uloga sa razliitim temama (separacija, pravila, drugarstvo, odnos roditelj dijete, odrasli dijete...). Prianje pria uz upotrebu lutki i igraaka koje e pomoi djetetu da odigra svoje konflikte, a odraslima da ih razumije i usmjeri na razvojno prihvatljiv nain. Gluma osjeanja (podsticanje da se pokretom i mimikom odglume zadata stanja i osjeanja); crtanje osjeanja i razliitih doivljaja. Kreirati aktivnosti u kojima djeca ue po modelu (imitacija). Strukturiranje i upotreba pravila nekonfliktne komunikacije na nivou koji dijete moe da razumije. Vaspitai/vaspitaice razgovaraju sa djecom pojedinano ili u grupi, o problemima koji ih mue, njihovim eljama i potrebama, miljenju o odreenim situacijama, tajnama... U aktivnostima koje se odvijaju u grupi dijete uvjebava: odlaganje svojih potreba, eka na red, dijeli sa drugima, eka da vaspita/vaspitaica bude slobodan/slobodna da mu/joj posveti panju, eka da doe vrijeme za igre napolju. Omoguiti djetetu da uestvuje u raznim oblicima dramske igre, gdje e biti u prilici da stavljajui se u poziciju drugoga, vie puta odigrava istu problem-situaciju i tako lake i bre povrati sigurnost i emotivnu stabilnost. Aktivnosti kooperativne komunikacije (pravljenje zajednike prie, zajednikog crtea, logike igre, igre memorije, tangram, pazle i sl.). 3. Kompleksni tipovi aktivnosti Upoznavanje sebe i sticanje socijalno-saznajnih sposobonosti, moe se realizovati preko tipova aktivnosti koje potiu iz drugih oblasti: likovno-socijalno-saznajne aktivnosti: radovi posveeni predstavljanju sebe, svojih misli i osjeanja, izrada svog zatitnog znaka, crtanje tijela na velikom papiru, otiskivanje dijelova tijela, crtanje onoga to je najljepe na djetetu; ja u budunosti ili u prolosti; vaspita/vaspitaica pomae djetetu da prepozna i opie svoje trenutno raspoloenje uz pomo muzike koju bira i boj koje koristi za slikanje; jeziko-socijalno-saznajne aktivnosti: itanje i analiza literarnih djela koja posjeduju likove sa kojima djeca mogu da se identifikuju i steknu neke interakcijske strategije, pravljenje grupne prie, prianje malih improvizovanih pria iz sopstvenog ivota, pravljenje intervjua sa lanovima porodice, igre slovima i slino; Zavod za kolstvo
29
crtanje
organizovanje pozorinih predstava i priredbi uz puno uvaavanje djejih ideja u izboru pjesme, pokreta, kostima, scene; motoriko-socijalne aktivnosti: zajedniko savladavanje prepreka, formiranje grupa na zadati broj, takmiarske sportske igre i druge koje razvijaju osjeanja pravde , pripadnosti grupi i identifikaciju sa svojom grupom; upoznavanje djece sa nekadanjim nainom ivota ljudi preko umjetnikih djela iz perioda koji elimo upoznati: slika, knjiga, filmova...
Upoznavanje sa crnogorskom i drugim nacionalnostima preko pjesama i igara koje su im svojstvene. Saradnja sa drutvenim institucijama u cilju otkrivanja i upoznavanja novih uloga u drutvu.
Dijete odreuje tempo upoznavanja i prihvatanja nove sredine pri emu se odrasla osoba trudi da bude otvorena za razliitosti, tolerantna i spremna da kontrolie situaciju prema socijalno prihvatljivim kriterijumima i individualnim potrebama djeteta i roditelja. Imati fleksibilan stav u odnosu na adaptaciju djeteta u novom okruenju to e zavisiti od individualnih osobenosti djeteta, roditeljskih preporuka oko eventualnih specifinih porodinih i drugih okolnosti (odnosi u porodici, zdravstveno stanje ...) kao i faze boravka djeteta u vrtiu. Prihvatiti djetetovo stanje i osjaanja. Olakati strahove koje dijete ima pri polasku u vrti na nain to e se znati i dati dozvola da se dijete bavi njemu poznatim aktivnostima i isticanjem vanosti njegovog mjesta i uloge u kolektivu. Prilikom procjenjivanja bilo kojeg dostignua djeteta, potrebno je oslanjati se na pozitivne aspekte linosti, uvijek govoriti ta sve dijete moe, u cilju sticanja pozitivnih osjeanja u odnosu na sebe. Podravajui dijete u onome to je kod njega pozitivno, potenciramo pozitivne osobine i oblike ponaanja, a razvijajui pozitivnu interakciju djetetu ukazujemo potovanje. Podrku ostvarujemo osmijehom, dodirom, odobravanjem, pohvalom, bodrenjem, obezbijeivanjem uspijenog ishoda aktivnosti i sl., a pozitivnu interakciju razvijaemo i uvrivati obraajui se djetetu imenom, dajui prednost individualnom obraanju nad grupnim, govorei u visini djetetovih oiju, sluajui ta nam djeca govore i reagujui na njihov govor. Vano je takoe da ispunjavamo obeanja, iskreno cijenimo djeji rad, doputamo djeci mogunost da podijele svoj rad i svoja interesovanja sa drugima, da koristimo djeje ideje i sugestije, i da ih onda za to pohvalimo. Vaspita/vaspitaica treba da obezbijedi razliite aktivnosti kroz koje e djeca vjebati sopstvene sposobnosti. Svako dijete moe da postigne uspjeh u nekom
30
Zavod za kolstvo
domenu. Pri tumaenju postignutih rezultata, djecu treba vie orijentisati na stvaranje kompetencije u razliitim domenima i sposobnostima, nego podsticati takmiarsku atmosferu u grupi. Djeci treba pomoi da uoe relativnost statusa kojima nas ljudi procjenjuju: neko je najbolji u ovome, ali je zato u drugoj djelatnosti neko drugi prvi, probati razliite vrste aktivnosti je isto toliko vano kao biti dobar u neemu. Svakom djetetu treba dati osjeaj autentinosti i neponovljivosti. Djeca treba da zavole sebe i da prihvataju sve svoje pozitivne i negativne aspekte. Posebnu panju treba pokloniti emotivnim doivljajima i stavu koji ih prati. Treba preduzeti sve mjere da se dijete meu vrnjacima osjea dovoljno sigurno i prihvaeno tako da poeli da sa njima razvija prijateljske odnose. Djeca koja su stekla pozitivnu sliku o sebi, koja su prihvatila svoju ulogu i stekla povjerenje u sopstvene mogunosti, kao i odreenu sigurnost u kontaktima sa drugima, bolje se osjeaju i uspjenije uspostavljaju socijalne odnose sa svojom okolinom. Neverbalne i verbalne poruke koje vaspita/vaspitaica emituje utiu na formiranje djetetove slike o sebi i slue kao model odnosa i komunikacije sa drugima. Djeca e oponaati vaspitaa/vaspitaicu unosei promjene u repertoar svog svakodnevnog ponaanja. Stoga svaki dobar vaspita/vaspitaica mora kontrolisati svoje verbalne a naroito neverbalne poruke, i truditi se da ih u svakom momentu uskladi. Vaspita/vaspitaica prua model za odreenu vrstu razumijevanja, potovanja i brinosti, koje elimo da djeca razviju i pokau u odnosu na drugu djecu. Kvalitet potovanja koje djeca vide moe biti kljuni faktor u razvoju djejeg samopotovanja i temelj za razvijanje odnosa u koje dijete stupa sa drugom djecom. U cilju razvijanja pozitivne socijalne klime u grupi, odrasli se mogu smijati i aliti sa djecom jer djeca uivaju i pozitivno reaguju na humor koji je u skladu sa njihovim godinama. Zajedniki smijeh podstie topao i prijateljski odnos izmeu djeteta i vaspitaa/vaspitaice podstiui partnerski odnos u radnoj sobi. Poto je domen ljudskih relacija veoma osjetljiv, povezan sa emocijama i mogunou loeg tumaenja odreenih situacija, vaspita/vaspitaica mora biti uvijek spreman/na da prui neophodnu podrku djetetu koje gubi povjerenje u sebe i da zatiti pojedinca u sluaju grupnih pritisaka.
Zavod za kolstvo
31
VII AKTIVNOSTI UPOZNAVANJA SA PRIRODOM I SNALAENJA U IVOTNOJ SREDINI 1. Uvod

Djeca na predkolskom uzrastu imaju naglaenu potrebu da, koristei razliite saznajne postupke, upoznaju i istrauju prirodnu i drutvenu okolinu u kojoj ive. Sa aspekta razvojnih mogunosti, oni ve posjeduju mnoge pretpostavke od kojih polazi ova oblast: postavljaju mnotvo pitanja, vole da testiraju granice realnosti, prave hipoteze o svemu to ih okruuje. Ovo podruje aktivnosti treba da djetetu na odgovarajui nain priblii i demistifikuje nepoznate fenomene i prui priliku da samo ispituje, istrauje, rjeava praktine probleme, upoznaje i stvara nove odnose sa svojom okolinom. Krajnji cilj je sticanje svijesti o tome da dijete svojim postupcima i prijedlozima, moe da mijenja i uva svoju neposrednu okolinu i utie na kvalitet ivljenja u njoj. Takoe cilj ove oblasti je da djeca upoznaju sebe, svoju prirodnu i drutvenu sredinu i da, u svakom pogledu, razviju sposobnosti neophodne za odgovoran odnos prema njoj. U okviru ove oblasti razraujemo kljune problemske cjeline: uspostavljanje zdravog odnosa djeteta prema samom sebi i uvanje zdravlja; uspostavljanje odgovornog odnosa prema drugima (neposredni drutveni odnosi i odnos prema zajednici); postavljanje temelja za ulazak u svijet nauka (kako prirodnih, tako i drutvenih); razvijanje ljubav prema prirodi i estetskog doivljaja prirode; razvijanje odgovornog odnosa prema prirodi i okruenju; osnaivanje ekoloke svijesti kod djece i razvijanje ekoloke misli i ekoloke kulture; razvijanje konstruktivnog odnosa prema aktivnostima ovjeka i njegovim uticajima na prirodu. Dijete otkriva i upoznaje svoje tijelo, shvata nunost uvanja zdravlja, razvija svoju spretnost I motoriku kroz odgovarajue aktivnosti. Pratei promjene u prirodi I sopstvenom razvoju, dijete saznaje vie o ciklinosti (roenje, rast i razvoj, staranje i smrt) i potrebi prilagoavanja prirodnim promjenama. Djeca se vjebaju u prepoznavanju karakteristika godinjih doba i njihovog uticaja na ivi svijet i usavravaju saznajne tehnike, kao to su posmatranje, uoavanje, uporeivanje i klasifikovanje. Putem eksplorativnih aktivnosti i malih eksperimenata, dijete upoznaje prirodne procese i pojave. Eksperimentie sa toplotom - hladnoom, svjetlou - tamom, teinom, zvukom i tako otkriva uporedljivost stvari, upoznajui se sa fizikim i hemijskim osobinama razliitih materijala. Djeca upoznaju ivotinje i biljke, uslove ivota i njihovu uzajamnu povezanost i nau zavisnost od njih. Postepeno uoavaju neke aspekte razlika izmeu ivog i neivog. Da bi razvili pozitivan odnos prema ivotinjama, potrebno je da djeca bolje upoznaju
32
Zavod za kolstvo
njihove potrebe, navike, specifine osobine i razvijaju pravilan i odgovoran odnos prema njima. Ukoliko djeci omoguimo da posmatraju biljke u naem kraju, da prate njihov rast i promjene kroz smjenu godinjih doba, da ih uzgajajaju u svojoj kui/vrtiu, djeca e nauiti ta je biljkama potrebno za ivot (svjetlost, voda, zemlja, prostor..). Kroz razliite aktivnosti, razgovor, posmatranje i uenje po modelu odraslih, dijete usvaja uvjerenje da vlastitim zalaganjem za ouvanje sredine, doprinosi kvalitetnijem ivotu u njoj. Na taj nain dijete i razvija konstruktivan odnos prema prirodi i okruenju. Djeca ue da prirodu i okruenje samo dijelimo sa drugim ivim biima, i da smo samo dio tog svijeta a ne izvan ili iznad prirode ili okruenja. Saznaju da prirodni resursi voda, energija, hranljive materije nijesu neograniene i da njima treba tedljivo i odgovorno raspolagati. Djeca ue, razvijaju i njeguju kulturu ponaanja, odnosa prema svojoj okolini, prema svojim drugarima i drugim ivim biima iz okoline.
2.
Ciljevi
Sticanje temeljnih znanja i iskustava o sebi, i drugim ivim biima Dijete: upoznaje sebe, svoje tijelo, njegove dijelove i njegovu funkciju, i tako uoava i shvata tjelesne slinosti i razlike izmeu ljudi; upoznaje razlike i slinosti meu svojim srodnicima i svojim drugarima; upoznaje i uporeuje sva iva bia; ui, razvija i njeguje kulturu ponaanja i uvaavanja linosti djeteta i rodne ravnopravnosti; saznaje da se iva bia razmnoavaju, ive i umiru; upoznaje kako dijete nastaje, razvija se u tijelu majke, rodi se i raste; otkriva i saznaje meusobnu zavisnost svih ivih bia; upoznaje naine na koje mogu prouavati iva bia posmatranjem, korienjem rune lupe itd.; saznaje ta mu je potrebno za ivot i jaanje zdravlja; stie i razvija navike njege tijela. Otkrivanje, upoznavanje i uporeivanje ive i neive prirode i zajednikog sadejstva Dijete: otkriva i upoznaje svoju neposredno i ire okruenje i sebe kao njegov dio; otkriva i uporeuje promjene koje se deavaju oko njega; otkriva raznolikost ive i neive prirode, njihovu povezanost; otkriva i upoznaje svojstva tijela, predmeta i materija; otkriva i upoznaje funkcije predmeta i maina koje nas okruuju; uvjebava da koristi razliite tehnike stvari i razvija interesovanja za njih; upoznaje se sa prirodnim pojavama; poinje da shvata redoslijed dogaanja, kada se neto desilo i gdje; doivljava vrijeme kao trajanje nekog deavanja i upoznaje mjerenje vremena. Zavod za kolstvo
33
Shvatanje vanosti prirode i njenog ouvanja za ovjekov opstanak Dijete: saznaje da ureenje prostora i predmeti u njemu imaju svoju namjenu i mjesto; upoznaje uzajamnu zavisnost izmeu ivih bia, ive i neive prirode; otkriva i upoznaje uticaj ovjeka na okolinu i zapaa promjene nastale u njoj kao rezultat ljudskog djelovanja; saznaje kako samo utie i kako drugi ljudi utiu na prirodu, kako je moe zatititi i ouvati; otkriva da na njegovo zdravlje utie okolina i ono samo; razvija naklonost, kreativnost, estetski doivljaj prirode i odgovoran odnos prema prirodi i okruenju; upoznaje naine nastanka i odlaganja otpada i njegovog ponovnog korienje (reciklai); shvata nastajanje otpadnog materijala i vanost njegovog recikliranja; shvata lini doprinos (pravilnim odlaganjem otpada, odravanjem okoline i slino) i moe dati sopstveni doprinos ouvanju prirode; upoznaje i razvija odgovoran i ekonomian odnos prema prirodi, prirodnim materijalima i materijalnim vrijednostima; stvara predstavu o planeti Zemlji; otkriva i upoznaje pojave na nebu; upoznaje se sa vremenskim pojavama; otkriva i upoznaje svojstva vode i drugih tenosti, materijala i uporeuje ih; otkriva znaaj vode, vazduha i svjetlosti kao izvora ivota; otkriva i upoznaje svojstva zvuka, njegovo nastajanje i irenje; stie znanja o kopnenom, vodenom i vazdunom saobraaju i osnovnim prevoznim sredstvima koja se koriste u njima; upoznaje osnovna pravila saobraaja za aktivno uestvovanje u njima.
Svakodnevni ivot donosi sa sobom mnotvo aktivnosti koje su usmjerene na kontakt sa sredinom i prirodom koja nas okruuje: dijete svakodnevno posmatra pojave u prirodi, fizika svojstva i funkcije predmeta koji ga okruuju; rjeava praktine probleme sa kojima se suoava; vodi brigu o cvijeu i ljubimcima koji se nalaze u njegovoj/njenoj dnevnoj sobi. ivotno-praktine spontane aktivnosti iva bia i aktivnosti: izleti i posjete razliitim mjestima, na primjer uma, livada, oblinje bara, mravinjaka, gradskog ili seoskog naselja, farme, itd.); eksperimentisanje sa hranom i njenim sastojcima; pravi razliite mjeavine materija pijeska i vode, brana i vode, mijea razliite napitke i slino; saenje, posmatranje rasta biljaka, sakupljanje razliitog sjemenja i lia, pravljenje herbarijuma; Zavod za kolstvo
34
sakupljanje biljnih ostataka i pravljenje komposta; posmatranje i briga o ivotinjama iz oblinje okoline; aktivnosti vezane za brigu o sopstvenom zdravlju; razgledanje enciklopedija, sakupljanje sliica, prave razliite tematske panoe; izrada maketa i nacrta svoje neposredne okoline.
Aktivnosti vezane za iru okolinu (ivu i neivu prirodu i zajedniko sadejstvo): posmatranje i razgovaranje o tome ta nas okruuje sunce, zvijezde, vazduh, zemlja, voda; eksperimentisanje sa svjetlou i sjenkom; zemljom i vodom; sakupljanje i analiziranje razliitih uzoraka tla; kamenia, zemlje, uglja, vrsta drveta; posmatranje kretanja u razliitim sredinama vodi, vazduhu, kopnu; upoznavanje saobraajnih sredstava, ponaanje na ulici i voenje rauna o sigurnosti i bezbjednosti; ureenje i ienje sobe i dvorita, saenje sadnica; izrada razliitih predmeta uz korienje potencijalnih otpadaka (kesa, ljuski, daica i sl.); upoznavanje djece sa oznakama pomou kojih ljudi obiljeavaju zdravu hranu, dobru igraku, opasnost i sl.
Aktivnosti vezane za podruje materije i energije: eksperimenti sa vodom, vazduhom, magnetizmom, zvukom, bojom; posmatranje prirodnih pojava; posjete mjestima u kojima ljudi neto grade ili istrauju (gradilita, fabrike, stolari, laboratorije, itd.); posmatranje, analiziranje, izazivanje i predvianje jednostavnih promjena koje se dogaaju u djetetovoj neposrednoj okolini; otkrivanje uobiajenih i novih funkcija maina koje nas okruuju (usisiva, mikser, kompjuter, friider itd.); sticanje jednostavnog manuelnog iskustva: popravka i izrada igraaka, rezanje i lijepljenje razliitog materijala itd.).
Specifine aktivnosti radionice sa ekolokim sadrajima; formiranje ekolokog kutka za kreativno predstavljanje razliitih ekolokih tema; aktivnost pravilnog odlaganja i razvrstavanja otpada; upoznaju i sakupljaju materijal za izlobe pod nazivom npr: Zatitimo ugoenu vrstu, Moj ljubimac, ta bi bilo kada bi bacali otpad svuda i na svakom mjestu, Kako koristimo dnevnu svjetlost, da li tedimo vodu?, Sauvajmo prirodu reciklaa, Zato jedem?, Kako i odakle crpimo energiju, Moj jelovnik za sjutra, ta se deava ako stalno jedem slatkie, ako ne volim da jedem ribu itd. Prati realizaciju ogleda Kako biljke diu, Kruenje (prljave) vode itd. uestvuje u kulturnim manifestacijama sa priama i recitacijama sa porukama o zdravom i istom okruenju. Zavod za kolstvo
35
Kompleksni tipovi aktivnosti Ova oblast posebno je povezana sa oblau socijalno-saznajnih, kulturnih i matematiko-logikih aktivnosti. Mnoge aktivnosti treba da se realizuju objedinjene. Takoe, postoji povezanost i sa svim ostalim oblastima: eksperimenti sa zvukom zadiru u podruje muzike; eksperimenti sa bojama i linijama u likovno i sl. Takve aktivnosti mogue je grupisati u eksperimentalne radionice, posveene istraivanju odreene tematike. Aktivnosti koje angauju vie vrsta oblasti mogle bi, na primjer biti: izleti i posjete u istraivake svrhe; radionica: istraivanje svojstava predmeta i fizikih pojava; pravljenje istraivake radionice (kutak u sobi); radionica: likovna, muzika, ritmika; planiraju se razne aktivnosti (prvi dan u vrtiu, druenje sa mamama, druenje sa tatama, druenje sa glumcima, ljekarima, muziarima, slikarima, dan proljea, jeseni, zime, dan ale, dan muzike, pozorita itd.; planiraju se razne manifestacije (zavrna sveanost, igre bez granica, dan ekologije, veliki proljeni karneval, dan planete, zemlje i drugi specifini datumi, manifestacije djeijeg stvaralatva folklor, recital itd.); posjeivanje bioskopskih i pozorinih predstava; postavke izlobi dejih radova; uee na raznim likovnim konkursima; saradnja sa lokalnim medijima itd.
Sluajni interes djece za odreene pojave moe biti odlian povod da se neto iz ove oblasti naui. Uloga vaspitaa/vaspitaice nije da prenosi znanja i informacije o svijetu, nego da pomogne djetetu da razvije sposobnosti i vjetine potrebne za snalaenje u njemu. Da bi mogao/la fleksibilno da isplanira svoj rad i organizuje individualizovane aktivnosti sa djecom, vaspita/vaspitaica treba da bude obavijeten/a o razliitim podrujima i injenicama o kojima djecu poduava: ivim biima, planetama, ovjeku i njegovoj sredini, itd. Djeca ue kroz igru i po modelu odraslih, pa se oekuje da vaspita/vaspitaica i sam/a vodi rauna o svojoj sredini, o biljkama i ivotinjama, unutranjem i spoljanjem okruenju i sl. Prirodne pojave i fizike zakonitosti se saznaju postepeno kroz djeju aktivnu participaciju i primjenu odgovarajuih saznajnih postupaka. To znai da je potrebno omoguiti djetetu da povezuje nove pojmove i informacije sa onim to ve zna. Organizovanje spontanih iskustava na novi nain, uz uvoenje zanimljivih i povezanih sadraja e pomoi djeci da uoptavaju, postepeno doivljavaju fiziku i socijalnu sredinu posredstvom novih pojmova. Dijete saznaje kroz sopstvenu aktivnost, u skladu sa vlastitim uzrasnim, razvojnim i iskustvenim nivoom. Stoga, vaspita/vaspitaica omoguava djeci da na oigledan nain, uvianjem uzronoposljedinih veza, rjeavanjem jednostavnih problemskih situacija kroz izvoenje ogleda, samostalno, u paru ili u grupi, otkrivaju svijet, veze, pojave i procese u okruenju. Formiranje pojmova u ovom periodu poinje time to djeca sumiraju razliita iskustva, sagledavaju slinosti i razlike izmeu tih iskustava, povezuju u
36
Zavod za kolstvo
grupe pojava i daju im nova znaenja. Kroz interakciju sa okolinom dijete ui o: ivim biima, prirodnim pojavama, materijalnom svijetu. Uloga vaspitaa/vaspitaice je da djecu podstakne na razmiljanje, da daje smjernice i nedirektivna uputstva u sredini koja provocira djeju radoznalost i aktivnost. Djetetu obino nedostaje informacija o mnotvu pojava koje ga okruuju. Ono o elektricitetu, zagrijevanju, kruenju vode u prirodi ili neto slino, ne eli da saznaje apstraktno, kao o naunim pojavama ve spontano kroz jednostavne, ivotnopraktine situacije. Djetetu treba odreeno iskustvo vezano za tu problematiku da bi razumjelo svijet u kome se kree. Jedino na taj nain vaspita/vaspitaica pomae djeci da nesistematizovani, slabo organizovani svijet spontanih znanja organizuju u ureeni sistem pojmova. Iskustvo koje dijete stie treba da bude raznovrsno, a vaspita/vaspitaica to omoguava kroz prilike za: manipulativne i ekspresivne aktivnosti, oglede, razgovore, posmatranja, eksperimente, posjete, dijafilmove, praktina iskustva, kontakte sa ljudima odreenih zanimanja, itd. Zbog toga radna sredina treba da bude paljivo aranirana i omogui djeci slobodu kretanja, dostupnost i preglednost materijala za igru, interakciju i uenje. U primjereno organizovanoj sredini djeca mogu slobodno da koriste vodu, zemlju, i slino. Sredstva za eksperimentisanje treba grupisati u jednom dijelu sobe ili ustanove. Treba da postoji i dovoljan broj lupa, magneta, cjevica i drugih sredstava koje e djeca koristiti. Kroz primjenu odgovarajuih oblika, metoda i sredstava rada, u prostoru vrtia, neposrednom i irem okruenju, vaspitai/vaspitaice podstiu razvoj stvaralakih sposobnosti kod djece, pruaju im dodatne podatke o odreenim temama, kao podsticaj za uenje ali i prilike da se zabave. Kreativnost i autonomija vaspitaa/vaspitaice se projektuje kroz slobodu izbora tema, aktivnosti, mjesta realizacije, vremenske dinamike, organizaciju sredine...Takoe, vaspitai treba da budu otvoreni i odgovorni prema razliitim potrebama djece, prilagoavajui im metode uenja, aktivnosti, centre interesovanja.
VIII LIKOVNE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Kroz likovnu umjetnost dijete ispoljava stvaralake mogunosti. Likovne aktivnosti podstiu osjeanja, angauju matu, vizuelne predstave i razvijaju ulni senzibilitet. Kroz njih dijete dolazi u dodir sa bogatstvom materijala, upoznaje tehnike, postupke, otkriva nove naine upotrebe materijala, poinje da razumije svijet umjetnosti. Igrajui se materijalom dijete dobija pokretaku snagu, to ga zaokuplja i angauje mu intelektualne i emotivne potencijale. Likovne aktivnosti ue djecu odgovornosti, izboru, saradnji i izgraivanju kriterijuma. Kroz njih dijete ispoljava slobodu, samostalnost, neposrednost, originalnost i spretnost. Stvaralatvo se kod djece ispoljava kroz igru. Svoje stvaralake sposobnosti dijete neprestano iskuava uvijek sa novim arom i njemu svojstvenim spontanim rjeenjima. Zavod za kolstvo
37
2. Ciljevi
Otkrivanje i ovladavanje sobom Dijete: razvija ulnu osjetljivost (ula vida, dodira, sluha, mirisa); razvija optu motornu spretnost, spretnost ruke, vizuelnu i motornu koordinaciju, posebno koordinaciju oka i ruke; razvija sposobnost opaanja, panje, pamenja, miljenja i govora; bogati emocionalni razvoj (izraavanje emocija, oslobaanje od emocionalne napetosti, sticanje svijesti o svojim moima, osjeanje zadovoljstva, osjeanja uspjeha...); razvija socijalne vjetine, stavove i ponaanja (razvijanje kulturno- higijenskih i elementarnih radnih navika, samostalnosti, istrajnosti, samopouzdanja, saradnje, razumijevanja i potovanja drugih...). Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima Dijete: upoznaje se sa likovnim djelima druge djece i ljudi; upoznaje se sa likovnim nasljeem svoje i drugih kultura (kue, nonja, runi radovi...); razvija sposobnost razumijevanja likovnog govora drugih, razumijevanja i korienja vizuelnih poruka i komuniciranja na vizuelni nain; razvija sposobnost analiziranja razliitih likovnih djela (sopstvenih i drugih) i izgraivanje elementarnih estetskih kriterijuma za procjenjivanje sopstvenih likovnih radova, radova druge djece i umjetnikih djela. Otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu Dijete: upoznaje strukturu, sadraje, oblik i namjenu raznovrsnog materijala; razvija interesovanje za likovno izraavanje na razliite naine (dvodimenzionalno i trodimenzionalno) na razliitim podlogama i uz pomo razliitih likovnih tehnika i materijala; razvija sposobnost preraivanja utisaka i iskustava dobijenih putem ula u povezane cjeline i njihovo predstavljanje pomou sredstava likovnog izraza; razvija sposobnost kombinovanja likovnih elemenata: linija, boja, svjetlost, povrina, prostor; razvija sposobnost da se smisao ili upotreba poznatih predmeta, stvari ili njihovih djelova promijeni, kako bi se oni opazili i upotrijebili na nov nain; razvija istraivake tendencije u istraivanju i eksperimentisanju razliitim materijalima i likovnim elementima; upoznaje sa sa djelima stvaralaca iz svijeta likovne umjetnosti; upoznaje sa sa svijetom pozorita i materijalima za izradu maski, kostima, lutaka, rekvizita, scene itd.
38
Zavod za kolstvo
ivotno-praktine i spontane aktivnosti Likovne aktivnosti prisutne su u svakodnevnom ivotu djece kada ona: guvaju, krabaju, cjepkaju, stiskaju, uvijaju, otkidaju, presavijaju... ; ureuju prostor unutranji i spoljanji, slau igrake, pripremaju, rasporeuju igrake i sredstva za igru; vode rauna o estetskoj skladnosti prilikom oblaenja, slaganja i kombinovanja. Specifine aktivnosti Crtanje U okviru ove tehnike djeca mogu da: eksperimentiu razliitim sredstvima i materijalima za crtanje, opaaju razliite linije na razliitim podlogama i pronalaze slinosti izmeu nastalih ara i pojedinih predmeta, ponavljaju ih i uobliavaju; predstavljaju razliitim vrstama linija ono to zamisle uz odgovarajui podsticaj od strane vaspitaa/vaspitaice ; crtaju jednostavne oblike izvlaenjem razliitih vrsta linija, reaju nastale oblike grupe ili nizove; posmatraju oblik i teksturu raznih predmeta, analiziraju njihov izgled i predstavljaju uz pomo crtea; crtaju na neobine naine takicama, dovravaju zapoete crtee itd. uz upotrebu razliitih materijala za crtanje; crtaju snopove linija; prikazuju i reaju oblike na razliite naine (skupljeno, raspreno) u razliitim prostorima; potpunije predstavljaju ljudske figure, ivotinje, biljke i druge objekte, sa izraenim karakteristikama i detaljima, u pokretu, u meusobnom odnosu vie figura, postavljanjem u razliite prostore i srazmjere i izraavanjem emocionalnog odnosa prema njima; crtaju sloenije oblike i prostorne odnose (ilustruju prie, bajke, priice koje su sami izmislili...); dekorativno koriste liniju; graviraju na kartonu, na glini...
Slikanje U okviru ove tehnike djeca mogu da: erksperimentiu materijalima razliitih boja (slau ih, grupiu, spajaju, grade njima, razlau...) ; eksperimentiu bojama (razmazuju, otiskuju, utrljavaju, prskaju, ostavljaju tragove i mrlje pomou prstiju, etke i drugih materijala i predmeta...); bojaju manje povrine razliitih oblika; eksperimentiu bojama kako bi ih bolje upoznali (mijeaju boje, posmatraju i porede ih, otkrivaju kombinacije i nijanse, razreuju ih, osvjetljavaju i zatamnjuju...),
Zavod za kolstvo
39
bojama predstavljaju ljude, ivotinje, biljke i druge objekte sa karakteristinim detaljima; bojama prikazuju vie figura, njihovo kretanje, doivljaje, bojom izraavaju emocionalni odnos prema njima; slikaju bojama u dekorativne srhe; pomou boja ilustruju prie, bajke, izmiljene priice, izrauju slikovnice; prave kola od raznih materijala (kola papir, novinski papir, krpice ...); samostalno mijeaju boje stvarajui nove boje; slikaju klasinim slikarskim tehnikama; slikaju novim slikarskim tehnikama (npr. nanose boje na staklo i skidaju otisak prislanjanjem na papir, prskaju razliite povrine etkicama za zube, slikaju duvanjem, slikanje povlaenjem komada kartona...); slikaju na razliitim podlogama: papiru (veeg i manjeg formata, razliitog oblika, boje, glatkom i hrapavom), tekstilu, staklu, porcelanu, betonu...
Vajanje U okviru ove tehnike djeca mogu da: eksperimentiu razliitim vajarskim materijalima (tijesto u boji, glina, plastelin, glinamol, pijesak i dr.) mijese, stiskaju, gnjee, razvlae, utiskuju, otkidaju, lijepe... kako bi uoili osnovna svojstva vajarskih materijala; otkidaju od materijala manje ili vee dijelove, oblikuju ih i sastavljaju kako bi dobili odreenu cjelinu; reljefno vajaju ucrtavajui, utiskujui i otiskujui detalje; razobliavaju odreene forme i od iste mase stvaraju nove; grade od uoblienih dijelova razliitog materijala; oblikuju figure ljudi i ivotinja postavljene po vertikali; izrauju oblike izvlaei ih iz mase; vajaju izvlaenjem i utiskivanjem iz jednog veeg komada bez ucrtavanja detalja, nastojei da istaknu pokrete, karakter figure itd. prikazujui realniji odnos proporcija figure; vajaju grupe figura u pokretu, akciji i raznim odnosima; izrauju dekorativne keramike predmete. Kombinovane i djelimino modifikovane likovne tehnike Djeca mogu koristiti sljedee tehnike: bijelu temperu, gravuru, batik, reljef u negativu... Aktivnosti primijenjene umjetnosti Grafike aktivnosti U okviru ove tehnike djeca mogu da: uzimaju otisak razliitih tekstura sa raznih prirodnih i vjetakih materijala (suner, krompir, tekstil, pluta, kanap, guvani papir, karton, gumica...); urezivanjem izrauju ablone od razliitih mekih materijala, prave otisak izraenim ablonima tampaju; slikaju na staklu, plastici, metalu i otiskuju na papir.
40
Zavod za kolstvo
Oblikovanje razliitog materijala Djeca: oblikuju od raznih prirodnih materijala: lie, plodovi, sjemenke, trava, sijeno, cvijee, drvo, mahovina, kamen, pijesak, koljke, perje, vuna, vosak itd.; oblikuju od raznog industrijskog materijala: papir (krep papir, karton, ambalaa, celofan...), plastika, staklo, tkanina, ica, konac, kanap, metal, koa, skaj, suner, stiropor, ljepilo, guma itd. Elementarni oblici kreiranja i dizajniranja Djeca: prave sopstveni zatitni znak i zatitni znak grupe; izrauju estitke, pozivnice, plakate, reklame; prave i ukraavaju poklone; kreiraju i izrauju odjeu. Aktivnosti estetskog doivljavanja i procjenjivanja Djeca: posmatraju i razgovaraju o lijepom i runom u svojoj okolini (igrakama, odjei, likovnim djelima, prirodnim ljepotama, zgradama, spomenicima, parkovima...); ureuju radnu sobu, zidove vrtia i drugih prostora; posmatraju i razgovaraju o svojim likovnim radovima i radovima druge djece (ta predstavljaju, kako su nastali, ta je na njima posebno lijepo, ta uraditi sa njima...); posjeuju izlobe, galerije, muzeje, razgovaraju o onom to su vidjeli; uestvuju u zajednikim likovnim aktivnostima sa likovnim umjetnicima u ustanovi ili nekom drugom prostoru (atelje, vajarska radionica i sl.). Kompleksne aktivnosti Likovne aktivnosti se proimaju sa svim ostalim podrujima aktivnosti: jezikim i govornim aktivnostima, socijalnim aktivnostima i saznanjima, muzikim aktivnostima, aktivnostima upoznavanja i ovladavanja okolinom, fizikim i zdravstvenim i logikomatematikim aktivnostima. Djeca: crtaju, bojaju omiljenog junaka iz prie, crtanog filma, ilustruju prie, bajke itd.; uestvuju u pozorinim aktivnostima izrada scene, kostima, maski, minkanje...; takmie se u izradi slikovnica, igraaka itd.; uestvuju u muziko-dramskim, etnolokim susretima, maskembalima, karnevalima, modnim revijama, plesnim takmienjima itd.; posjeuju ateljee, vajarske radinice, galerije, izlobe, likovne kolonije; posjeuju radionice za izradu lutaka, krojake salone, prodavnice tekstila, prodavnice ilima, gradilita itd.; crtaju, slikaju ljudsku figuru, pokrete tijela itd.; Zavod za kolstvo
41
slikaju u prirodi, crtaju po pijesku, zemlji, betonu, oslikavaju kamen, modeluju pijeskom, blatom itd.; klasifikuju i slau materijale po boji, obliku i vrsti, oduzimaju, dodaju, poveavaju, smanjuju komade vajarskog materijala.
Stvaralako izraavanje djeteta ima smisla samo kada se podstie njegov lini izraz, ako mu se prui mogunost da kroz likovne aktivnosti potvruje i otkriva sebe kao stvaralako bie. U tom smislu vaspita/vaspitaica: stvara povoljnu atmosferu i priprema sredinu u kojoj ima dosta podsticaja i razliitog materijala; omoguava da su svi materijali i sredstva na dohvatu djeci; pokree unutranju motivaciju kod djece; podstie djecu da ispolje svoj subjektivitet i kreativnost; ohrabruje djecu koja se tee opredjeljuju za likovne aktivnosti; njeguje linu higijenu i higijenu prostora u kojem se odvijaju likovne aktivnosti; prua djeci podrku da se slobodno izraavaju, da tragaju, pokuavaju, eksperimentiu, omoguavajui im da razviju svoj stil, kriterijume i smisao za vrednovanje; omoguava da djeca razgovaraju i komentariu radove koji se, po zavretku aktivnosti, izlau; doprinosi socijalizaciji i saradnji organizujui grupne oblike aktivnosti; doprinosi partnerskom odnosu uestvujui u aktivnostima sa djecom; podstie, podrava, usmjerava djecu, ukazuje im na razne naine rjeavanja, odrava ih u uvjerenju da cijeni ono ime se ona bave itd. vodei rauna da njegove intervencije ne preu u nametanje sopstvenih tenji i ideja to moe dovesti do ometanja djejeg slobodnog stvaralakog izraavanja (neposredni zahtjevi kako rad djeteta treba da izgleda, primjedbe na ono to su djeca napravila, ispravke, prekidanje djece kada su inspirisana onim to rade, doraivanje njihovih radova, pokazivanje sopstvenog ili tueg rada kao modela pred samu likovnu aktivnost, posveivanje vee panje urednosti, tanosti i spoljanjem izgledu produkta u odnosu na sam proces izraavanja, javno rangiranje djejih radova prema kriterijumima koje je vaspita/vaspitaica sam/sama postavio/la itd. moe dovesti do gubitka spontanosti, originalnosti i elje djece da se stvaralaki izraavaju); upoznaje djecu sa likovnim tehnikama polazei od toga da je za djecu izraavanje likovnim sredstvima prije nain uenja nego neto to se ui; omoguava djeci da sistematski posmatraju izgled razliitih predmeta obraajui panju na njihovu boju, oblik, detalje, odnos detalja i cjeline istovremeno ih podstiui da preu sa opaanja na likovno predstavljanje i opisivanje rijeima; podstie djecu da otkrivaju mogunosti razliitih prostornih rjeenja, dvodimenzionlno i trodimenzionalno predstavljaju teme i motive koji su im bliski;
42
Zavod za kolstvo
povezuje ostale vrste stvaralakog izraavanja sa likovnim izraavanjem (slikanje uz muziku, ilustrovanje motiva motiva iz bajki, pria, izrada rekvizita i dekora za dramske i ostale predstave).
IX SREDINA ZA UENJE
Fizika sredina obuhvata sve ono to dijete okruuje u vrtiu. Radna soba, unutranji prostor vrtia, namjetaj, strukturirani i polustrukturirani materijali, ukupna oprema i igrake podjednako utiu na djeije iskustvo. Sredina je paljivo planirana. Dobro dizajnirana sredina doprinosi podsticanju sloenijih tipova igre, djeijoj samostalnosti i socijalizaciji. Radni prostor se ureuje u skladu sa rastuim potrebama i promjenama interesovanja djece, aktuelnom tematikom. Spoljanji prostor i lokalna sredina ine dio ukupnog vaspitnog ambijenta koji utie stimulativno na oblikovanje djejeg iskustva. Vaspita/vaspitaica tei stvaranju pogodne vaspitne klime u kojoj postojea sredstva i materijali za igru pruaju djeci mogunost da se osjeaju sigurnim u zadovoljavanju svojih potreba za stvaralakim aktivnostima. Sredina se mora osmisliti tako da djetetu omogui posmatranje, istraivanje, eksperimentisanje. Sve u neposrednoj djetetovoj okolini treba smatrati sredstvima za uenje. Okolina treba da nudi djetetu uslove za uenje i da ga podstie na ispitivanje, kritiko procjenjivanje, rjeavanje problema. Djeca ue kroz interakciju sa razliitim objektima i materijalima koji su im ponueni u paljivo strukturiranim centrima interesovanja (umjetnikom, manipulativnom, senzornom, istraivakom, igre uloga i dr.). Radni ambijent se modifikuje u skladu sa potrebama i interesovanjima i odraslih uesnika (vaspitai/vaspitaice i roditelji). Ne postoje markirane manje ili vie funkcionalne povrine, ve je svaki dio prostora iv i namjenski dizajniran. Radna sredina je otvorena i fluidna. Materijali i oprema su organizovani prema interesovanjima, temama ili projektima, kao i prema razliitim podrujima aktivnosti. Stoga je radni prostor strukturiran prema centrima interesovanjima. Korienje centara interesovanja je utemeljeno na koncepciji da djeca ue kroz igru. Istovremeno, stvaraju se uslovi za prirodnu interakciju meu djecom. Vaspitaki tim mijenja centre, dizajnirajui ih na razliite naine i inei cjelokupni radni prostor dinaminim.
X SARADNJA SA PORODICOM
Opteprihvaeno miljenje je da je porodica prvi i osnovni vaspita djeteta. Programi koji su otvoreni prema djetetu trebaju biti otvoreni i prema porodici, odnosno djeci bliskim osobama.
Zavod za kolstvo
43
Predkolsko vaspitanje je efikasno jedino ako uz potrebe djece zadovoljava i potrebe i elje roditelja. Jedna od potreba roditelja je njihovo uee u ivotu i radu vrtia, odnosno zadovoljavanje roditeljske funkcije i na drutvenom planu. Programi usmjereni na dijete se zasnivaju na vjerovanju da je uestvovanje lanova porodice u programu od velike vanosti za unapreivanje i bogaenje procesa uenja koji se odvija u predkolskoj ustanovi i nadogradnju interesovanja i uenje koje se odvija u kui. Ukljuivanje porodice ne podrazumijeva samo ukljuivanje roditelja ve svih osoba koje su u bliskoj vezi sa djetetom. Mogunosti za ukljuivanje roditelja u vaspitno-obrazovni proces su brojne i raznovrsne. Korienje razliitih postupaka angaovanja i dodjeljivanja uloga roditeljima u kontekstu vaspitno-obrazovnog procesa je korisno i odgovara razliitim potrebama porodica. Izgraivanje kvalitetne komunikacije, usklaivanje miljenja i stavova, kao i odnos povjerenja su bitne pretpostavke uspjene saradnje na relaciji porodicapredkolska ustanova. Naini ukljuivanja lanova porodice zavise od potreba i interesovanja roditelja, kao i od mogunosti predkolske ustanove. Svi oblici saradnje sa porodicom svrstani su u etiri kategorije: neposredna komunikacija, neposredno uee, pisana komunikacija i aktivnosti za roditelje. Neposredna komunikacija: dovoenje i odvoenje djece u vrti; posjete vrtiu; kune posjete; roditeljski sastanci. Pisana komunikacija: upitnici; broure i asopisi; oglasna tabla; kutija za sugestije; djeji dosijei. Neposredno uee: posjetilac; volonter; pomonik; lan savjeta; tehniki realizator tehnika, organizaciona i logistika pomo. Aktivnosti za roditelje: zajednike kulturne, sportske, zabavne aktivnosti; roditeljska soba (sastanci, razmjena miljenja i iskustava meu roditeljima, reavanje problema i sl.).
44
Zavod za kolstvo
Efekti saradnje porodice i vrtia zavise od funkcionisanja itavog tima (lanovi porodice, vaspitai/vaspitaice, struni saradnici/saradnice, medicinske sestre i ostalo osoblje vrtia) i kvaliteta odnosa u njemu. Vaspita/vaspitaica kao inicijator treba stalno da dopunjava svoje saznanje, ui vjetine i razvija sposobnosti za rad, aktivno posmatra, kritiki sagledava sebe i svoje ponaanje, razvija line i profesionalne sposobnosti vane za saradnju sa ljudima.
XI DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA

Reforma predkolskog vaspitanja i obrazovanja podrazumijeva i promjene u pogledu obrazovanja djece sa posebnim potrebama. Termin djeca sa posebnim potrebama prihvaen je u svijetu i kod nas i koristi se kada se govori o djeci sa smetnjama/tekoama u razvoju i nadarenoj djeci, odnosno djeci natprosjenih sposobnosti. Programi predkolskog vaspitanja i obrazovanja, za koje se zalaemo, u osnovi imaju ideju otvorenog vaspitanja i usmjereni su na dijete. Jedan od osnovnih aspekata ovih programa jeste princip individualizacije. Ovako definisani programi stvaraju pretpostavku za obrazovanje sve djece, bez obzira na sposobnosti, interesovanja, potrebe i socio-kulturno porijeklo djeteta. Trend inkluzivnog obrazovanja podrazumijeva ukljuivanje djece sa posebnim potrebama u redovne grupe vrtia, to se, u programu za koji se mi zalaemo, podrazumijeva. Specifinosti inkluzivnog programa Naglasak je na aktivnom ueu djece sa posebnim potrebama u aktivnostima koje su predviene i isplanirane za svu djecu. Na taj nain mogue je otkriti njihove ouvane potencijale i podsticati njihov razvoj u granicama mogunosti. irenjem pozitivne klime u grupi stvoriti odnos uzajamne prihvaenosti djece sa posebnim potrebama i vrnjaka/vrnjakinja. Aktivna saradnja sa roditeljima podrazumijeva ukljuivanje roditelja djece sa posebnim potrebama i kontinuiranu saradnju i partnerski odnos na relaciji vaspita/vaspitaicastruni saradnik/saradnicaroditelj u cilju kvalitetnijeg praenja i podsticanja razvoja ove djece. Roditelj je dio tima, zajedno sa vaspitaem/vaspitaicom i strunim saradnicima/saradnicama uestvuje u donoenju odluka koje se odnose na dijete. Kontinuirano praenje djece sa posebnim potrebama u cilju planiranja daljeg rada. Pravljenje individualnog razvojnog i obrazovnog programa za dijete sa posebnim potrebama pravi se na osnovu procjene djeteta, odnosno na osnovu njegovog/njenog trenutnog postignua (TNP). U njegovoj izradi, realizaciji i praenju uestvuju roditelji, vaspitai/vaspitaice i struni saradnici/saradnice. Vano je napomenuti da se individualni rad sa djetetom svodi na minimun i praktikuje samo u sluajevima kada pojedine aktivnosti nije mogue organizovati u grupi vrnjaka. Zavod za kolstvo
45
U cilju kvalitetnije realizacije aktivnosti sa djecom sa posebnim potrebama, praenja i podsticanja njihovog razvoja neophodno je ostvariti saradnju vrtia sa zdravstvenim ustanovama, razvojnim savjetovalitem i ostalim institucijama za koje se procijeni da mogu pruiti pomo vrtiu i roditeljima.
Opta uputstva za rad sa djecom sa smetnjama/tekoama u razvoju

Programi predkolskog vaspitanja i obrazovanja u osnovi imaju ideju otvorenog vaspitanja i usmjereni su na dijete. Jedan od osnovnih aspekata ovih programa jeste princip individualizacije. Ovako definisani programi stvaraju pretpostavku za obrazovanje sve djece, bez obzira na sposobnosti, interesovanja, potrebe i sociokulturno porijeklo djeteta, to podrazumijeva ukljuivanje djece sa smetnjama/tekoama u razvoju u redovne grupe vrtia. Ukljuivanje djece sa smetnjama/tekoama u razvoju u redovne grupe vrtia, jeste mogunost da se njihovo obrazovanje uini kvalitetnijim. Organizovanim aktivnostima, u interakciji sa vrnjacima/vrnjakinjama, mogue je unaprijediti i podsticati njihov razvoj i, u granicama mogunosti, osposobljavati ih za lake ukljuivanje u ostale segmente obrazovanja. Djeca sa smetnjama/tekoama u razvoju se meu sobom razlikuju i te razlike su uslovljene vrstom i teinom smetnji/tekoe koje postoje. U odnosu na vrstu i teinu smetnji/tekoa koja je prisutna, ova djeca se meu sobom razlikuju i prema potrebama koje imaju. Razliite vrste smetnji/tekoa u razvoju umanjuju mogunosti djeteta da na konvencionalan, uobiajen i prepoznatljiv nain iskae svoje potrebe. Stoga je veoma bitno dobro poznavati osnovne potrebe djeteta kako bi, pravovremenim i adekvetnim zadovoljavanjem istih, umanjili rizik i preduprijedili nepoeljno ponaanje djeteta. Osnovne potrebe djeteta: potrebe vezane za tijelo: zadovoljavanje gladi, ei, toplote, prijatnih zvukova, ukusa i mirisa, potreba za kretanjem, izbjegavanje bola, zamora, napetosti; potrebe vezane za odnos sa okolinom: potreba za jasnom, stabilnom, izvjesnom i predvidljivom situacijom kao i okruenjem, izbjegavanje neprijatnog i nerazumljivog, potreba za IGROM, kao najirim kanalom komunikacije; potrebe vezane za odnos sa drugim ljudima: potreba za osjeanjem sigurnosti, prihvaenosti, razumijevanjem, dosljednou i toplinom u komunikaciji sa drugima; potreba za postizanjem samostalnosti; potrebe vlastite linosti: vlastitog umijea, uspjenosti, ispravnosti u izvoenju, to vodi ka osjeanju uvaavanja, odnosno potovanja djetetove linosti.
46
Zavod za kolstvo
Da bi zadovoljili potrebe djeteta, naroito na najranijem uzrastu, potrebno je da roditelji razviju OSJETLJIVOST za njihovo prepoznavanje. To je dugotrajan i zahtijevan proces koji se ui kroz svakodnevni ivot sa djetetom. injenica je da roditelji najee ue na sopstvenim grekama. Bitno je umjeti uoiti ih i biti spreman na promjene u sopstvenom ponaanju umjesto insistiranja iskljuivo na mijenjanju djetetovog ponaanja ili pak sredine. Kljuni nain zadovoljavanja djetetovih potreba su: PRIHVATANJE i TOPLINA u komunikaciji, PRIMJERENOST u zahtijevima, pravovremenost i DOSLJEDNOST u reagovanju. Klasifikacija funkcionalnih poremeaja Postoji veliki broj klasifikacija tipova ometenosti i one se obino razlikuju od zemlje do zemlje. U knjizi "Dijete sa posebnim potrebama u osnovnoj koli" navedena je klasifikacija funkcionalnih razvojnih poremeaja koja ima 6 kategorija, a koju je predloio istraivaki tim OECD/CERI (1998). U okviru svake kategorije, za svako dijete se utvruje: stepen teine hendikepa, eventualne kombinovane smetnje i intelektualne, obrazovne i socijalne posljedice hendikepa (1997, str. 16.). Oteenje senzornih funkcija (oteenje vida, sluha, senzorni poremeaji taktilne osjetljivosti, bola, dodira, kretanja i ravnotee). Poremeaji kognitivnih, intelektualnih, perceptivnih i funkcija panje (mentalna zaostalost, poremeaji uenja, govorne disfunkcije, poremeaji panje, okulomotorni perceptivni poremeaji i sl.). Poremeaji kontrole miia (posebno oni koji ometaju ili onemoguavaju kretanje djeteta, neposrednu komunikaciju i interakciju djeteta sa sredinom kao to su: cerebralna paraliza, ortopedski poremeaji, poremeaji u govornoj artikulaciji, amputacije, dismorfiki sindromi, stanje miine slabosti i sl.). Oteenje fizikog zdravlja djeteta (metaboliki i fizioloki poremeaji, kao to su hipotiroidizam, galaktosemija, fenilketonurija, astma, juvenilni dijabetes, uroene bolesti srca, zavisnost od aparata za odravanje ivota i sl.). Emocionalni djeiji poremeaji (situacioni poremeaji, djeje neuroze, djeje psihoze, emocionalne promjene izazvane oteenjem nervnog sistema i sl.). Spoljanji faktori u odnosu na dijete koji ometaju njegovu sposobnost da adekvatno funkcionie (disfunkcionalne ili haotine porodice, neodgovarajue i neodgovorno ponaanje roditelja, zlostavljanje djece od strane roditelja, tei oblici neuroza roditelja, psihotini roditelji i sl.). Navedena klasifikacija razvojnih smetnji raena je samo prema jednom, dominantnom, problemu koji dijete ima. Oko 60% djece sa razvojnim smetnjama, pored jedne dominantne, ima i jo neku dodatnu smetnju. Zavod za kolstvo
47
Nema jasnih pokazatelja o tome kod kojih vrsta smetnji postoje kontraindikacije u pogledu ukljuivanja u predkolsku ustanovu. Specifinosti inkluzivnog programa Vaspitno-obrazovni program za djecu sa razvojnim smetnjama/tekoama nije mogue uraditi unaprijed i on nije isti za svu djecu sa smetnjama/tekoama u razvoju. Djeca sa smetnjama/tekoama u razvoju su dio programa koji je planiran i za ostalu djecu u grupi, ali se za njih izrauju i individualni razvojni i obrazovni programi u cilju kontinuiranog praenja i podsticanja njihovog razvoja. S obzirom da se razvoj djece odvija kroz aktivnost sa vrnjacima/vrnjakinjama, naglasak je na aktivnom ueu djece sa smetnjama/tekoama u razvoju u aktivnostima koje su predviene i isplanirane za svu djecu u grupi. Otkrivanje ouvanih potencijala djece sa smetnjama/tekoama u razvoju U inkluzivnom programu naglasak je na linosti djeteta u cjelini. Jedan broj potencijala ove djece uvijek je ouvan i osnovni smisao jeste otkrivanje ouvanih potencijala djece sa smetnjama/tekoama u razvoju. Pronalaenje onoga u emu je dijete uspjeno omoguava vaspitau/vaspitaici da aktivnosti organizuje tako da dalje podstie razvoj u cjelini. Ouvani potencijali djeteta su osnova za razvijanje novih interesovanja i stvaranje motivacije za dalje uenje i razvoj. Ouvane potencijale jedino je mogue otkriti u grupi vrnjaka tokom zajednikih aktivnosti. Socijalne interakcije sa vrnjacima predstavljaju osnovu za razvoj djeteta. Da bi ukljuivanje djece sa smetnjama/tekoama u razvoju bilo uspjeno neophodno je stvaranje pozitivne klime u grupi, meusobno prihvatanje i uvaavanje djece i razlika koje meu njima postoje. Proces prihvatanja razvija se kada su djeca ukljuena u zajednike aktivnosti usmjerene ka pozitivnom cilju kada su obrazovni ciljevi tako strukturisani da djeca mogu saraivati prilikom uenja. Takav pristup omoguava interakcije pune podrke i vodi prihvatanju i osjeanju sigurnosti u grupi. Jedan od naina da se to postigne jeste kooperativno uenje, pri kojem djeca rade zajedno kako bi postigla odreeni cilj i zavrila postavljene zadatke. Kooperativno uenje je strategija u radu sa djecom koja podrazumijeva sljedee elemente: pozitivnu meuzavisnost, individualnu odgovornost i uenje saradnikih vjetina. Osnovna pretpostavka realizacije inkluzivnog programa jeste saradnja sa roditeljima ove djece. Ukljuivanje roditelja djece sa smetnjama/tekoama u razvoju podrazumijeva kontinuiranu saradnju i partnerski odnos na relaciji vaspita/vaspitaica-struni saradnik/saradnica-roditelj. Da bi ova saradnja bila uspjena vaspitai/vaspitaice i struni saradnici/saradnice moraju imati odnos prema tome koji podrazumijeva: potovanje, stav u kome nema prosuivanja i saosjeanje. Veoma je vano potovati princip povjerljivosti imajui u vidu da su roditelji ove djece esto u prilici da iznesu veoma intimne podatke o sebi i djetetu. Veoma je vano da se rad vaspitaa/vaspitaica, strunih saradnika/saradnica i roditelja odvija kontinuirano i timski, pri emu roditelji ravnopravno uestvuju u donoenju odluka koje se odnose na njihovu djecu. Neophodno je kontitnuirano obavjetavati roditelje o svakom napretku djeteta, kako bi se podsticala njihova motivacija za saradnju i dalje aktivnosti.
48
Zavod za kolstvo
Podsticanje razvoja vri se kontinuiranim praenjem djece sa smetnjama u razvoju. U tom cilju za svako dijete sa smetnjama/tekoama pravi se individualni razvojni i obrazovni program (IROP). U izradi individualnog razvojnog i obrazovnog programa uestvuju vaspita/vaspitaica, struni saradnici/saradnice vrtia i roditelji djeteta sa posebnim potrebama. Izrada individualnog razvojnog i obrazovnog programa je dugoroan proces koji podrazumijeva praenje napredovanja djeteta, donoenje odluka zasnovanih na potrebama djece i koristi se kao potvrda rezultata koji su postignuti u radu sa djetetom. Osnovni elementi individualnog razvojnog i obrazovnog programa su: osnovni podaci o djetetu i porodici, podaci o razvoju djeteta, individualne karakteristike djeteta koje su od znaaja za procjenu ouvanih potencijala (sposobnosti, potrebe, interesovanja), potencijali djeteta u kojima je dijete uspjeno, odnosno trenutni nivo postignua djeteta, oblasti zaostajanja u odnosu na vrnjake koje treba podsticati, ciljevi (kratkoroni, dugoroni), nain praenja postavljenih ciljeva i zadataka, predviena podrka u vrtiu, kui ili drugoj instituciji.
Ostvarivanje postavljenih ciljeva koji su navedeni u individualnom razvojnom i obrazovnom programu, moe se ostvarivati kroz individualni rad sa djetetom ili kroz organizovane aktivnosti u vaspitnoj grupi, sa vrnjacima/vrnjakinjama. Veoma je vano napomenuti da se individualni rad sa djetetom svodi na minimum i praktikuje samo u sluajevima kada pojedine aktivnosti nije mogue organizovati u grupi vrnjaka/vrnjakinja. U cilju kvalitetnije realizacije aktivnosti sa djecom sa smetnjama/tekoama, praenja i podsticanja njihovog razvoja neophodno je ostvariti saradnju vrtia sa zdravstvenim ustanovama, razvojnim savjetovalitem i ostalim institucijama za koje se procjeni da mogu pruiti pomo vrtiu i roditeljima.
Opta uputstva za rad sa nadarenom djecom

Teoretsko tumaenje nadarenosti definisanje nadarenosti Fenomen nadarenosti je i kod nas i u svijetu jedno od najmanje istraenih podruja psiholoko-pedagokog rada. Tom pitanju se i u vaspitno-obrazovnoj praksi posveuje malo panje. Za pojedince koji tokom ivota iskazuju nadarenost, veliki znaaj ima razdoblje djetinjstva, a posebno predkolski uzrast. Osim odreenih psihikih sposobnosti, dijete u ranom dobu raspolae neogranienim dijapazonom razvojnih mogunosti, veim potencijalom za sloenije izraavanje kroz igru koja u sebi nosi simbolizaciju blisku umjetnikoj formi, nekad ak nepoznatu kulturi odraslih. esto se zbog Zavod za kolstvo
49
konkretnih uticaja iz drutvene okoline u ime socijalizacije i akulturacije, individualni potencijali djece suavaju, ograniavaju i na kraju gube. U stvaralakoj igri bitne su line slobode jer samo one u sebi nose radost otkria, i zadovoljstvo stvaranja. Tada je i koncentracija panje kod djece najjaa a misaoni rad ima iznenaujuu mo loginog rjeavanja problema. Ako nije sputavana, igra se moe ponavljati, uvijek svjea, neponovljiva i kao takva biti stalan izvor pokretake snage djeteta. Dijete koje se susree sa prihvatanjem svog jedinstvenog pristupa svijetu osjeae sigurnost prilikom ispoljavanja kreativnosti. Iskazivanje nekih znakova nadarenosti u ranom djetinjstvu nikako se ne moe smatrati sigurnim pokazateljem da e dijete tokom kasnijeg ivota biti nadareno, kao to se ni izostanak iskazivanja nadarenosti na ovom uzrastu ne moe uzeti kao pouzdan znak da takvo dijete kasnije nee pokazati nadarenost. Naziv "nadareno dijete" za ovaj uzrast primjenjuje se uslovno, uz napomenu, da se gotovo svako dijete predkolskog uzrasta moe i mora smatrati potencijalno nadarenim. Da li e dijete razviti svoju nadarenost, i iskazivati je, uveliko zavisi od onoga to je dobilo kroz genski potencijal, ali i od brojnih uticaja sredine koja ga okruuje. Strunjaci koji prouavaju ovaj fenomen ukazuju da je upravo tokom predkolskog uzrasta neophodno podsticati razvoj svih postojeih potencijala. Iskustva ljudi koji se bave ovom problematikom (i istraivaa i praktiara) govore nam da i pored toga to se dosta rano mogu uoiti i prepoznati neke posebnosti djece koja ukazuju na nadarenost, definisanje fenomena nadarenosti jako je sloen posao. No, bez obzira na sve dileme koje se pojavljuju pri pokuaju da se nadarenost definie, uvijek se misli na formulacije po kojima neka djeca mogu: prije, vie, uspjenije, bolje, bre, drugaije... u poreenju sa svojim vrnjacima/vrnjakinjama. Jedna od najprihvaenijih definicija nadarenosti odreuje se upravo na osnovu vee uspjenosti u aktivnostima kojima se djeca bave u odnosu prema uspjenosti njihovih vrnjaka/vrnjakinja. Definiciju nadarenosti koja se odreuje preko postignua navode razni autori i ona se uzima kao nauno najutemeljenija. Nadarenost je sklop osobina koje omoguavaju pojedincu da dosljedno postie nadprosjene rezultate u jednoj ili vie aktivnosti kojima se bavi. (Koren, 1988), "Darovito je, to u s njim? Jasna Cvetkovi Lay i Ana Sekuli Majurec, Alinea, Zagreb, 1998, str.15. esto se za fenomen nadarenosti vezuje termin talenat, i to se objanjava time da se nadarenim mogu smatrati oni pojedinci koji imaju visoko razvijene sposobnosti, a talentima oni koji postiu visoka postignua u nekim aktivnostima. (Gane,1985, isto, str.16)
50
Zavod za kolstvo
Iz prethodno navedenog se moe zakljuiti da nadarenost ine dva nivoa: nadarenost kao potencijal i nadarenost kroz motiv postignua (produkt).
Osnovu potencijalne nadarenosti ini niz naslijeenih predispozicija koje omoguavaju da se neke sposobnosti razvijaju vie i bolje od veine drugih, odnosno da se "znaajnije iznadprosjeno" razviju. Da li e se to dogoditi ili ne, zavisi od brojnih faktora sredine kojima e dijete biti izloeno i koji e oblikovati njegovo/njeno specifino iskustvo i njegovu/njenu linost. Taj prostor izmeu potencijalne i produktivne nadarenosti je prostor vaspitnih uticaja, i od njih u velikoj mjeri zavisi koji e i koliki potencijali biti razvijeni kroz odreena postigua i koja e obiljeiti njegovu nadarenost. Zato, kada je rije o djeci predkolskog uzrasta, moe se govoriti o potencijalnoj nadarenosti koja se jo ne iskazuje kao produktivna. Karakteristike nadarene djece Jedan od zadataka vaspitaa/vaspitaica je da razviju sposobnost uoavanja i "poetnog dijagnostifikovanja" nadarene djece u vaspitnim grupama. U tu svrhu se mogu koristiti tzv. kontrolne liste u kojima se nalazi popis moguih prepoznatljivih osobina nadarene djece. Jedna od tih kontrolnih lista (prema Karnes i Johnson, 1991) moe posluiti vaspitaima/vaspitaicama kao podsjetnik na ta treba obratiti panju pri posmatranju djeteta u procesu identifikovanja nadarenosti. Nadareno dijete podsjetnik predkolskog uzrasta za vaspitae/vaspitaice djece mlaeg
Kod djece mlaeg predkolskog uzrasta mogu se uoiti sljedee osobine u poreenju sa vrnjacima/vrnjakinjama: zdravija su i esto fiziki naprednija; puna energije, esto im treba manje sna; ivahna i zainteresovana za razliite stvari; radoznala, postavljaju zrelija pitanja; ue bre i pamte sa manje ponavljanja; imaju iroku osnovu optih znanja; imaju bogatiji rjenik; gladna su znanja i stalno neto ue; ispoljavaju istanan interes za knjige i esto ve u ranom uzrastu naue itati; mnogo su istrajnija u izvravanju zadataka; paljivija su i zapaaju vie detalja; imaju vei obim panje; povezuju uzrok i posljedice; imaju istanan osjeaj za humor; otvorenije i fleksibilnije razmiljaju; lake rjeavaju, bre se prilagoavaju novim situacijama i stabilnije se ponaaju; mogu biti talentovana u nekoliko podruja socijalnom, intelektualnom, umjetnikom, tehnikom; mogu da budu angaovana u vie stvari istovremeno; Zavod za kolstvo
51
samostalna su i manje se pokoravaju pravilima; osjetljivija su na nepravdu...
Nadareno dijete podsjetnik za vaspitae/vaspitaice predkolskoog uzrasta i uitelje/uiteljice
djece
starijeg
Nadareno dijete starijeg predkolskog uzrasta vaspitai/vaspitaice e prepoznati po nekim od navedenih osobina: ima nadprosjenu mo rasuivanja, shvatanja i sticanja apstraktnih predstava, uoptavanja, uvianja veza i odnosa; ispoljava veliku intelektualnu radoznalost; brzo i lako ui; ima irok obim interesovanja; ima irok obim panje i koncentracije i istrajnost u rjeavanju problema i zadovoljenju svojih interesovanja; ima kvantitativno i kvalitativno bogatiji rijenik od veine vrnjaka/vrnjakinja; ima sposobnost da samostalno radi i postie visoke rezultate; ispoljava istananu mo zapaanja; rano naui da ita (najee prije polaska u kolu); ispoljava inicijativu i originalnost u saznajnim aktivnostima, posebno u uenju i rjeavanju problema; brzo i spremno prihvata nove ideje; brzo i dobro pamti; ispoljava interesovanje za nastanak ovjeka i svemira, i uopte za probleme odraslih; ima neobino bogatu matu; lako slijedi sloena uputstva; svemu to radi prilazi perfekcionistiki, ne voli greke, uoava ih i ljuti se zbog njih; nestrpljivo je sa sobom i drugima; vie voli drutvo starije djece i odraslih; eli da usmjerava druge u igri i grupnim aktivnostima... Vaspitai/vaspitace mogu koristiti ove kontrolne liste kao opti podsjetnik na ta sve treba obratiti panju pri posmatranju djece, pri identifikaciji nadarene djece, a ne kao opte pravilo. Mnoge od navedenih osobina ispoljavaju sva djeca, samo to e se kod nadarene djece one ispoljavati u veoj mjeri. Vano je naglasiti da postoji razlika izmeu bistre i nadarene djece. Britanski strunjak D. George je ponudio sljedei popis razlika izmeu bistre i nadarene djece:
52
Zavod za kolstvo
Razlike izmeu bistrog i nadarenog djeteta BISTRO DIJETE Zna odgovore Zainteresovano je Ima dobre ideje Trudi se da dobro prolazi na testovima Odgovara na pitanja Voa je grupe Slua sa interesovanjem Sa lakoom ui Uiva u drutvu vrnjaka/vrnjakinja Shvata znaenje Osmiljava zadatke i uspjeno ih izvrava Mirno prima zadatke i posluno ih izvrava Tano kopira zadato Uiva u vrtiu/koli Prima informacije, upija ih Dobro koristi naueno, dobar je tehniar Dobro pamti Voli izlaganje u dijelovima ivahno je pri posmatranju Zadovoljno je sopstvenim uenjem NADARENO DIJETE Postavlja pitanja Izuzetno je radoznalo Ima neobine ideje Zaigrano je, a ipak dobro prolazi na testovima Raspravlja do u detalje, razrauje Samosvojno je, esto radi samo Ispoljava snana osjeanja i stavove o onome to slua Ve zna Vie voli drutvo starijih i odraslih Samostalno donosi zakljuke Inicira projekte Zadatke prima kritiki, a ako ga/je zanimaju njima se bavi intenzivno i strastveno Kreira nova rjeenja Uiva u uenju Slui se informacijama Trai nove mogunosti primjene nauenog, ponaa se kao mali naunik Dobro pretpostavlja U izlaganju tei kompleksnosti Paljiv je posmatra Vrlo je samokritino
Prilikom identifikovanja nadarene djece prave se i odreene greke koje se najee javljaju zbog precjenjivanja ili podcjenjivanja nekih njihovih sposobnosti. Pri tom se misli na: porodini status djeteta (precjenjivanje djece koja potiu iz porodica sa visokim socio-ekonomskim i obrazovnim statusom i iji su roditelji ambiciozni, i sa druge strane podcjenjivanje djece koja potiu iz porodica sa niskim socioekonomskin i obrazovnim statusom i iji roditelji imaju skromnije ambicije u odnosu na djeja postignua); ponaanje djeteta (precjenjivanje poslune, popularne, djece sa visokom motivacijom za rad i postignua, a podcjenjivanje djece sa loim ponaanjem, stidljive i povuene djece i djece sa niskom motivacijom za rad i postignua); znanje djeteta (precjenjivanje djece koja posjeduju vie znanja i informacija, koja imaju tean govor i bogat rjenik, koja rano naue itati i podcjenjivanje djece s manjim optim znanjem, siromanog rjenika i djece koja ne pokazuju interesovanje za rano itanje);
Zavod za kolstvo
53
fiziki izgled djeteta (precjenjivanje djece naprednijeg fizikog razvoja, uopte privlanije i ljepe djece, a podcjenjivanje djece koja su fiziki zaostala i neprivlana djeca i djeca sa tjelesnim nedostacima). Nadarena djeca imaju neke posebne potrebe u vaspitanju i obrazovanju koje proizilaze iz njihovih specifinih osobina, a od zadovoljavanja zavisi njihov dalji razvoj. To su potrebe za: kontaktiranjem sa vrnjacima/vrnjakinjama prema uzrasnom dobu; kontaktiranjem sa vrnjacima/vrnjakinjama prema intelektualnom uzrastu; radom po obogaenom vaspitno-obrazovnom programu; nezavisnou u uenju; potreba za irokim programom kojim se podstie cjelokupni razvoj djeteta. Opta uputstva koja bi valjalo slijediti pri izradi programa za rad sa nadarenom djecom Pored vanosti uoavanja nadarene djece u grupi vano je da vaspitai/vaspitaice znaju ta mogu uiniti da doprinesu razvoju takve djece, kojih naela bi trebalo da se pridravaju kako bi izali u susret potrebama nadarene djece u vrtiu. Osnovno je naelo individualizacije i diferencijacije, odnosno, da se djeci omogui individualan nain rada i odgovarajui sadraji. Radei na nain i sa sadrajima koji najbolje odgovaraju tom djetetu, najpodsticajnije se djeluje na njegov dalji razvoj. Neka od naela kojih bi se trebalo pridravati su:
54
zadovoljiti djetetove specifine interese, omoguavati mu da ui ono to ga zanima, da se bavi onim to ga interesuje; omoguiti djetetu da u okviru programa stie iroka osnovna saznanja, podsticati razvoj razliitih aspekata, a posebno djetetovih verbalnih sposobnosti; omoguiti djetetu da pritom ui na nain koji mu/joj najvie odgovara, jer ono obino razvija specifine vjetine kojima ui bre i lake; podsticati dijete da koristi razne izvore znanja i upuivati ga na njih (knjige, ljudi raznih zanimanja, muzeji, TV...), pomagati mu da samostalno doe do potrebnih informacija, upuujui ga na mjesta gdje ih moe nai; omoguiti djetetu sloenije aktivnosti i zadatke koji su rjeivi i podsticajni za ukljuivanje svih njegovih intelektualnih sposobnosti i vjetina, za koje je potrebno ukljuivanje apstraktnog miljenja i viih nivoa misaonih procesa; program mora omoguiti djetetu da razvija kreativno miljenje i podsticati ga da misli kreativno i kritiki; postavljati djetetu vea oekivanja u cilju razvijanja istrajnosti, preciznosti, tanosti, nezavisnosti i samostalnosti u radu; omoguiti djetetu korienje razliitog i raznovrsnog materijala, u aktivnostima i uopte u radnoj sobi, radi sticanja iskustva o osobinama materijala i njegovim moguim primjenama; omoguiti djetetu dovoljno vremena za bavljenje aktivnou koja ga zanima i ne prekidati ga grubo; podsticati dijete da tumai razloge svog i tueg ponaanja i osjeanja radi uspjenosti saradnje sa ostalim vrnjacima/vrnjakinjama; Zavod za kolstvo
omoguiti djetetu da pokae i razvija sposobnost voenja, ne ugroavajui poloaj drugih u grupi.
Metodska uputstva za rad vaspitaa/vaspitaica sa nadarenom djecom Kada se napravi program postavlja se pitanje kako da se vaspita/vaspitaica postavi da bi osigurao/la sprovoenje tog programa i tako postigao/la veu uspjenost u zadovoljavanju potreba nadarene djece. Neka od naela su: Potrebno je da vaspita/vaspitaica bude fleksibilan/na u radu i planiranju sadraja i vremena za njihovu realizaciju. Nadarenom djetetu obezbijediti druge aktivnosti u odnosu na ostalu djecu, aktivnosti kojima jo nije ovladalo, da se ne bi dosaivalo uei ono to ve zna. U podruju u kojem je dijete darovito pruati mu posebnu podrku, a u ostalim podrujima ponaati se prema njemu/njoj kao prema ostaloj djeci u grupi. Podsticati dijete da ostane u onom to odabere da radi, da ne prelazi brzo sa aktivnosti na aktivnost voeno mnogobrojnim i kratkotrajnim interesovanjima. Ne posveivati mu/joj, u odnosu na drugu djecu, puno vie vremena i uiti ga/je strpljenju kao i druge. Uticati na razvoj samostalnosti da do postavljenog cilja doe sopstvenim angaovanjem, omoguiti da pokua u realizaciji nekog nerealnog cilja. Da se paljivo popune praznine u ponaanju i uenju koje nastaju usljed intenzivnog interesovanja samo za odreene aktivnosti. Ne kritikovati i ne osuivati dijete zbog neuspjeha da se ne bi ugrozilo djetetovo samopouzdanje. Ne isticati samo ono to rade nadarena djeca nego organizovati rad tako da se i ostala djeca pokau u odreenim aktivnostima. Angaovati nadarenu djecu da pomau drugoj djeci u odreenim aktivnostima, ali da to ne bude optereujue za njih.
Zavod za kolstvo
55
XII SPECIJALIZOVANI PROGRAM ZA DJECU PREDKOLSKOG UZRASTA ENGLESKI JEZIK Uvod

Djeca predkolskog uzrasta (4-6 godina) pokazuju izuzetno interesovanje i sposobnost usvajanja stranog jezika. Na ovom uzrastu ona razvijaju svoj maternji jezik, oponaajui govor iz svog neposrednog okruenja. Taj uroeni mehanizam za usvajanje maternjeg jezika treba aktivirati i u procesu usvajanja stranog jezika i to tako to djecu treba animirati da u tom procesu uestvuju aktivno i kreativno. Pri tome se moraju imati u vidu njihove psihofizike sposobnosti i naklonosti. Zabava, pjesma, igra, pokret su naini da se podstakne interesovanje djece na ovom uzrastu za uenje stranog jezika. Gotovo idealno mjesto za to je djeiji vrti. S obzirom na pozitivna iskustva u dosadanjoj realizaciji programa stranog jezika u predkolskim ustanovama (engleski), njegovo fakultativno izuavanje u ovom periodu je primjereno rjeenje.
Ciljevi
Ciljevi nastave engleskog jezika, po ovom programu, su: zainteresovati djecu za uenje stranog jezika kroz igru i zabavu, razvijati sposobnost pamenja, imitiranja kao i kreativnosti kod djece, usvajanje fonetskog sistema engleskog jezika i ovladavanje vjetinom artikulisanja engleskih glasova, upoznavanje sa engleskom djeijom poezijom, stvaranje osnove za dalje izuavanje jezika, aktivnosti za realizaciju operativnih ciljeva programa. Teme: Moji prijatelji i ja (pozdravi i predstavljanje) Brojevi do 10 Boje Voe i povre Hrana i pie Kuni ljubimci, domae i divlje ivotinje Dani, mjeseci, godinja doba, vremenska stanja Moja porodica Moja radna soba u vrtiu i stvari u njoj Moj dom i dijelovi namjetaja Moje tijelo i dijelovi garderobe Praznici (Nova godina, roendan...) Prevozna sredstva Vrste zanimanja Sport
56
Zavod za kolstvo
Vjetine i sposobnosti Teme nije obavezno obraivati navedenim redosljedom. Broj asova: 70 asova (dva puta nedeljno); uzrast 4- 6 godina Operativni ciljevi Sluanje razumijevanje ivog ili snimljenog govora Djeca mogu da: razumiju pitanja; razumiju tekst pjesme ili recitacije; razumiju i izvravaju kratka uputstva, reagujui verbalno i neverbalno; razumiju glavnu informaciju u tekstu koji sluaju. Govor usmeno izraavanje Djeca mogu da: izgovaraju glasove kojih nema u maternjem jeziku i imitiraju intonaciju onoga to uju; pozdravljaju i odgovaraju na pozdrav; predstavljaju sebe i drugoga (drugove, lanove porodice); izraavaju zahvalnost; identifikuju i opisuju nekoga ili neto (boja, broj, veliina); postavljaju jednostavna pitanja i daju kratke odgovore (vezane za imenovanje predmeta, ivotinja, stvari u kui i vrtiu, razliitih vrsta hrane, dijelova tijela itd); nabrajaju dane, mjesece i godinja doba; opisuju neke svoje sposobnosti i vjetine; izvravaju i daju jednostavne naredbe; izraavaju dopadanje i nedopadanje; imenuju prostorije u kui; razumiju krae informacije u vezi sa vremenskim prilikama; koriste fraze u dijalozima; recituju i pjevaju kratke, jednostavne pjesme i brojalice. Jezike funkcije Dijete zna da: pozdravi i otpozdravi, predstavi sebe i drugoga (drugove, lanove porodice), se zahvali, kae uzrast, imenuje osobe, predmete i ivotinje, opisuje predmete i ivotinje (boja i veliina), izraava dopadanje i nedopadanje.
Zavod za kolstvo
57
Aktivnosti Sluanje razumijevanje ivog ili snimljenog govora Djeca: sluaju rijei ili krai tekst i reaguju verbalno (izgovaranjem rijei, kratkim odgovorima) i neverbalno (crtanjem, bojenjem, razvrstavanjem slika, mimikom, gestom, pokretom). Govor usmeno izraavanje recituju, pjevaju, broje; postavljaju jednostavna pitanja; odgovaraju na jednostavna pitanja koja se odnose na prepoznavanje osoba, predmeta, ivotinja, boja, koliine i sl.; daju i izvravaju jednostavne naredbe; uestvuju u dijalogu sa nastavnikom/nastavnicom ili drugim djetetom; uestvuju u dramatizacijama igrajui uloge; simuliraju komunikativne situacije; uestvuju u igrovnim aktivnostima. Pojmovi/sadraji Nouns singular and plural Pronouns Personal- I, you, he, she, it Demonstrative this, that Interrogative who, what, whose Cardinal numbers 1-10 Adjectives size and colour Possessive adjectives my, your, his, her Prepositions - in, on, under, behind Conjunctions - and Imperative Verbs to be, to have, like Igre Guessing game, Point at, True/False chair, Kim`s game, Word chain, The broken telephone, Command game, Flies, flies, The ball game, Chinese wispers, Miming game. Dijaloke igre Shopping game, At the doctor`s, At the restaurant, Knock, knock Dramatizacija Little house, Little Blacky
Korelacija
Nastava stranih jezika na ovom uzrastu je, u manjoj ili veoj mjeri, povezana sa svim podrujima aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju:
58
Zavod za kolstvo
jezike aktivnosti: rije, prosta reenica, potvrdan i odrian oblik, elementi dramatizacije; logiko-matematike aktivnosti: boje, brojevi, upoznavanje odnosa (u, na, ispod, iza); socijalne aktivnosti: porodica, vrti, praznici i sveanosti, vrste zanimanja, takmiarske igre; aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinom: iva bia, prirodne pojave, materijalni svijet (predmeti iz neposredne okoline, igrake, prevozna sredstva, vrste hrane, dijelovi garderobe); fizike aktivnosti: kretanje uz muziku, imitativne igre, vrste sporta; muzike aktivnosti: pjesmice, razvijanje muzikalnosti i osjeaja za ritam; likovne aktivnosti: izrada crtea, imenovanje likovnog materijala.
XIII EVALUACIJA
Integralni dio cjelokupnog postupka koncipiranja i realizacije programa u dugoronom i kratkoronom izvoenju vaspitno-obrazovnog procesa je evaluacija. Pored programa vrednuju se i same institucije, odnos izmeu modela programa i njegove realizacije, pojedini aspekti strukture vaspitno-obrazovnog procesa. Pokazatelji efikasnosti programa su povezani sa postavljenim ciljevima programa. Mogu se koristiti razliiti instrumenti za procjenu efekata programa zavisno od namjene i potreba. Neophodno je poi od konkretnih pretpostavki koje su uporite za realizaciju programa materijalni, kadrovski i organizacioni uslovi u kojima se odvija cjelokupni vaspitno-obrazovni proces. U skladu sa tim pretpostavkama potrebno je utvrditi odreene standarde u okviru bitnih segmenata koji ine kurikulum poput: kreiranja radnog ambijenta, primjene vaspitno-obrazovne stategije za svrsishodno uenje, planiranje, saradnje sa timom i roditeljima jer je program samo jedan od faktora koji determinie ivot i rad u vrtiu. Podaci o tim faktorima i njihovim varijacijama pruaju mogunost da se objasne razlozi nesaglasnosti izmeu stvarnog programa i planiranog modela. Tek na osnovu uvida u postignuto, polazei od svih ovih pretpostavki, mogue je utvrditi polazita za planiranje daljih aktivnosti. Kriterijumi za vrednovanje nijesu neke opte norme ve, prije svega, prethodna postignua. Vrednovanje sopstvenog rada vaspitaa/vaspitaice tj. povratna samoevaluacija je osnova strunog napredovanja i usavravanja.
XIV LITERATURA
1. Adamovi, N.: Fiziko vaspitanje u predkolskim ustanovama, Beograd, 1980. 2. Blagajac, Mr. S.: Igra mi je hrana, Asocijacija "Sport za sve", Beograd, 1995. 3. Bogosavljev, M., Adamovi, N., vori, Dr. A.: Telesno vaspitanje dece u predkolskim ustanovama, Zavod za izdavanje udbenika; Beograd, 1969. Zavod za kolstvo
59
4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37.
60
Berdihova, J.: Mama, tata vjebajte sa mnom, Partizan, Beograd, (1973), Belamari, D. : Dijete i oblik, kolska knjiga, Zagreb,1987. Brkovi, A.: Razvojna psihologija I i II deo, Uiteljski fakultet, Uice, 2000. Vasiljevi, B.: Muziki bukvar, Zavod za udbenike, Beograd, 1991. Vlahovi Steti, Vizek Vidovi, V.: Kladim se da moe, Grupa autora: Igra i igrake, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1983 Grupa autora: Igre i aktivnosti dece, Panevo, 200. Grupa autora: Korak po korak, Grafiprof, Beograd, 2002. Dobri, N.: Razvijanje poetnih matematikih pojmova u predkolskim ustanovama, PFV, Beograd, 1979. Domonji, I.: Metodika vaspitanja u predkolskim ustanovama, Svjetlost; Sarajevo, 1986. Dopua, J.: Ritmike igre kao osnov estetske kulture pokreta, Svjetlost, Sarajevo, 1977. Doen - Dobud, A., Malo dijete veliki istraiva, Alinea, Zagreb, 1995. Dinovi- Koji, Dr. D.: Fiziko vaspitanje predkolskog deteta, Beograd, 2002. Deiji vrti kao porodini centar, CIP i Filozofski fakultet, Beograd urakovi, Z.: Metodika fizikog vaspitanja dece predkolskog uzrasta, abac, 1995. Elkonjin, D.B.: Psihologija deje igre, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990. Ivankovi, A.: Tjelesni odgoj djece predkolske dobi, kolska knjiga, Zagreb, 1980. Ivankovi, A.: Tjelesne vjebe i igre u predkolskom periodu, kolska knjiga, Zagreb, 1988. Kovrigine, M. D.: Sestra odgajateljica u jaslicama i djejem vrtiu, kolska knjiga, Zagreb, 1982. Luki, Dr. D: Tjelesni razvoj djeteta i zdravstveno vaspitanje, Beograd, 1984. Walsh, K. B.: Metodoloki prirunik za rad sa djecom uzrasta do 3 godine, Hansen, A. K., Kaufmann, R.K., Walsh, K.B.: Metodoloki prirunik za rad sa djecom uzrasta od 3 do 5 godina, 2001. Pavlovski, T. i saradnici: Tematsko planiranje u dejem vrtiu Kamenov, Dr. E.: Model osnova programa vaspitno-obrazovnog rada sa predkolskom djecom, Odsek za pedagogiju Filozofskog fakulteta, Novi Sad, 1995. Kamenov, Dr. E.: Matematike aktivnosti u ivotnoj sredini, Dragon; Novi Sad, 3 Kamenov, Dr. E.: Metodiki dani, Novi Sad, 1990. Kamenov, Dr. E.: Metodiki dani , Novi Sad, 1992. Karlavaris, B. : Metodika likovnog vaspitanja predkolske djece, Zavod za izdavanje udbenika SRS, Beograd, 1986. Koji, M. : Karakter i karakteristike djeijeg likovnog izraza i likovne tehnike, JPU Ljubica Popovi, Podgorica, 2003. Konas-Vukainovi, E.: Uloga igre u razvoju dece predkolskog i mlaeg kolskog uzrasta, Beograd, Institut za pedagoka istraivanja, 2006. Kroflin, L. Dijete i kreativnost, Globus, Zagreb, 1987. Kragujevi, G.: Metodika nastave fizikog vaspitanja, Beograd, 1983. Krsmanovi, M., Gaji, Z., Pekovi D.: Korak po korak 2, Kreativni centar, Kurikulum za vrtie (Slovenija, vedska, Norveka) Zavod za kolstvo
38. Livajn, M.: Svako dete je pametno na svoj nain, Mo knjige, Beograd, 2005. 39. Markovi, M., ain,M., Kovaevi, I.: Korak po korak 2, Vaspitanje dece od tri do sedam godina, Kreativni centar, Beograd, 1997. 40. Medi, M. i Kundrat, dr. V.: Vjebe i igre loptom za djecu predkolskog uzrasta, Beograd, 1986. 41. Mirkovi Rado, M.: Psihologija muzike, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1996. 42. Mirkovi Rado,M. Psihologija muzikih sposobnosti, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1998. 43. Milanovi, LJ.: Zbirka 200 igara za decu predkolskog uzrasta, Uiteljski fakultet Uice, 1996. 44. Milanovi, Mr. Lj.: Nastava fizikog i zdravstvenog vaspitanja, Beograd, 1985. 45. Miljak, A.: Odgoj i njega djece u drugoj i treoj godini ivota, kolske novine; Zagreb, 1986. 46. Mili, S.: Specifinosti vaspitno-obrazovnog rada sa nadarenom djecom, Vaspitanje i obrazovanje br.3, Podgorica, 2003. 47. Novak, J. i Kondi, K.: Kako izai na kraj sa tekoama u ponaanju naeg deteta (ometenog u razvoju, 0-10), Beograd, 2001. 48. Pedagoki centar Crne Gore, Materijali i aktivnosti za rad u uionicama u kojima dijete ima centralnu ulogu, Podgorica, 2002. 49. Osnove programa predkolskog vaspitanja i obrazovanja djece uzrasta od 3 do 7 godine, Prosvetni pregled; Beograd, 1996. 50. Pei, M. i Kosti, M.-ured.: Program predkolskog vaspitanja u svetu, Prosvetni pregled i Filozofski fakultet, 1996. 51. Pei, M.: Vodi za razvijanje otvorenog kurikuluma, Osnove programa, Beograd 52. Prentovi, R., Sotirovi: Metodika razvoja poetnih matematikih pojmova; Didakta, 1998. 53. Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju, Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2007. 54. Puvai, Dr. Z.: Sredina i zdravlje djece u predkolskim ustanovama, Sarajevo, 1979. 55. Radomir Mati: Igre i aktivnosti djece, Beograd, 1989. 56. Radomir Mati: Praktikum, Beograd, 1986. 57. Radomir Mati, Metodika razvoja govora, Beograd, 1968. 58. Stela, I.: "Djeji vrtii - prostori i oprema za tjelesni odgoj i igru djece, kolska knjiga, Zagreb, 1981. 59. Stanojevi-Kastori, M. , Kamenov, E. , Pantelejeva, L. V. : Likovno oblikovanje u djejim vrtiima, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1988. 60. Tomi, B.: Zdravstveno vaspitna sredina", Beograd, 1971. 61. Hansen, K., Kaufman, R., Walsh, K.: Kreiranje vaspitno obrazovnog procesa u kojem dijete ima centralnu ulogu, Pedagoki centar Crne Gore, Podgorica, 2001. 62. Hansen, K.A., R.K.: Kreiranje vaspitno obrazovnog procesa u kojem dijete ima centralnu ulogu: metodski prirunik za rad sa djecom uzrasta od 3 do 5 godina, predagoki centar Crne Gore 63. Cvetkov Lay, J. i Majurec Sekuli, A., Darovito je, to u s njim, Alinea, Zagreb, 1998. Zavod za kolstvo
61
64. Hrnjica, S.: Dete sa posebnim potrebama, Uiteljski fakultet; Beograd, 1997. 65. ain, M., Markovi, M., arapi, S. i saradnici: Korak po korak u osnove programa, Kreativni centar, Beograd, 1998. 66. ain, M., Markovi, M., arapi, S. i saradnici: Korak po korak 2, Kreativni centar, Beograd, 2006.
62
Zavod za kolstvo

PREDSKOLSKO Program Od 3-6 Godina

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PREDSKOLSKO Program Od 3-6 Godina

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CRNA GORA ZAVOD ZA KOLSTVO

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina).

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

II FIZIKE I ZDRAVSTVENE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

4. Didaktiko-metodika uputstva i preporuke

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

III MUZIKE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

uvjebavaju korektno sviranje na djejim instrumentima; Zavod za kolstvo

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

IV JEZIKE I GOVORNE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

V MATEMATIKO-LOGIKE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

VI SOCIJALNE AKTIVNOSTI I SAZNANJA U OKVIRU SOCIJALNOEMOCIONALNOG RAZVOJA 1. Uvod

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

VII AKTIVNOSTI UPOZNAVANJA SA PRIRODOM I SNALAENJA U IVOTNOJ SREDINI 1. Uvod

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

VIII LIKOVNE AKTIVNOSTI 1. Uvod

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

XI DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Opta uputstva za rad sa djecom sa smetnjama/tekoama u razvoju

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)

Opta uputstva za rad sa nadarenom djecom

Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju (od 3 do 6 godina)