MAKSIMIRA

prirunik za odreivanje vrsta

DRVEE

Predgovor

Sadraj

Drvee nekad Potovali su ga tijekom prolosti u veini kultura, a drvee je oduvijek usko povezano s ovjekovim ivotom. Drvo je uvalo oganj i plamen, koji je vaan za ivot. Od njega su se izraivale alatke i oruje, a s poecima pisma proirila se njegova upotreba i tako je ostalo sve do danas. Neke vrste drvea doseu starost i od 1.000 godina te predstavljaju vjeni ivot. Drvo spoznaje ili drvo ivota ima svoje mjesto i u kranskim vjerovanjima. Prema biblijskoj legendi, zmija zavodi Evu i Adama, koji jedu s drveta znanja, emu je posljedica izgon iz raja. U germanskoj mitologiji takoer postoji drvo koje stoji uspravno i povezuje tri svijeta: korijenje mu je u carstvu divova, podzemnih bogova ili u carstvu mrtvih. Deblo tog drveta prolazi kroz svijet ljudi, a kronja mu je u nebu, gdje prebivaju bogovi. U grkoj mitologiji javlja se drvo koje simbolizira sredite svijeta. Ono je drvo vjenog ivota i mudrosti. U klasinoj grkoj mitologiji pojedini bogovi povezuju se s odreenim drveem, primjerice: Zeus hrast, Posejdon jasen, Apolon lovor, Had mirta, topola, Hera kruka ili vrba i Atena maslina. Stari su Rimljani takoer tovali drvee, a osobito hrast. Sedam breuljaka Rima bilo je, prema predaji, pokriveno hrastovim umama. Za sjeverozapadne Slavene kroniar Helmod oko 1170. godine spominje da su uz jednoga glavnog boga imali i druga boanstva, od kojih su neka bila vezana uz drvee.

Drvee danas I dalje je drvee usko povezano sa ivotom ovjeka i prati nas od kolijevke pa do groba. Ali poznavanje vrsta polako pada u zaborav. Nauimo raspoznavati barem najee vrste! Nadamo se da e vam ovaj prirunik u tome pomoi.

uvod crtei klju za odreivanje etinjaa klju za odreivanje listaa opisi vrsta: etinjae jela smreka crni bor tisa movarni empres ili taksodij listae trnovac ili glediija bagrem javorolisna platana nizinski brijest bukva pitomi kesten hrast kitnjak hrast lunjak hrast cer breza crna joha lijeska grab bijela vrba alosna vrba trepetljika ili jasika bijela topola malolisna lipa velelisna lipa trenja klen ili poljski javor javor mlije gorski javor divlji kesten boikovina bijeli ili gorski jasen katalpa pouna staza biljeke simboli i literatura

2 3,4 5 6,7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40-42 43 44

Uvod

Crtei

ume danas prekrivaju treinu kopnenog podruja Hrvatske i u svom sklopu okupljaju oko 260 zaviajnih vrsta drvenastih biljaka. Pridodamo li tome jo i brojne vrste saene u parkovima, drvoredima, vrtovima vidimo da je bogatstvo vrsta ili bioloka raznolikost drvenastih vrsta u Hrvatskoj izuzetno velika. Nae vrste drvea podijeljene su u dvije skupine golosjemenjae i kritosjemenjae. Razlika meu njima je u smjetaju sjemenog zametka, koji se kod golosjemenjaa nalazi na otvorenom plodnom listu (ime!), dok je kod kritosjemenjaa plodni list zatvoren oko sjemenog zametka (ime!) inei plodnicu i sudjeluje u izgradnji ploda kojega u golosjemenjaa nema. Dok veina naih vrsta drvea pripada u skupinu kritosjemenjaa (listaa), golosjemenjaama pripadaju nae najee etinjae koje su, osim aria i movarnog empresa, vazdazelene. Kao njihove predstavnike spomenimo samo bor, jelu, smreku i tisu.

Radi lakeg snalaenja, neke od razlikovnih znaajki prikazane su na sljedeim crteima, kao i glavni dijelovi cvijeta i lista. Prikaz glavnih dijelova cvijeta
pranici tuak sjemeni zametak latice plodnica

lapovi

Prikaz glavnih dijelova lista

lisna plojka

vrh lisne plojke rub lista sredinje rebro

Veinu drvea u parku Maksimir ini prirodna (autohtona) nizinska uma hrasta lunjaka i obinoga graba (Querco roboris - Carpinetum illyricum) dok na uzdignutim breuljkastim dijelovima dolazi uma hrasta kitnjaka i obinoga graba (Carpino betuli - Quercetum petraeae). Uz potoke nalazimo crnu johu (Alnus glutinosa) i bijelu vrbu (Salix alba). Vei dio ovog umskog kompleksa zadrao je prirodne znaajke i prirodni sastav drvea, grmlja i prizemnog raslinja. Karakteristino je za maksimirske ume da se donji dio krajobrazno preoblikovao u engleskom stilu perivoja s livadama i jezerima u koji su se unaali hortikulturni elementi s drveem i grmljem esto i s drugih kontinenata. Neke vrste potjeu iz drugih klimazonalnih pojasa, poput brdskog ili planinskog podruja ili su to hortikulturni oblici drvea (s habitusom tunih formi, crvenim liem i sl.) koji su svojim izgledom i bojom oplemenili pejsanu sliku perivoja Maksimir.
2

nervatura baza lisne plojke peteljka

lapovi

listii

Crtei

Klju

Oblici lisne plojke prema sastavljenosti jednostavni sastavljeni

Oblici lisne plojke prema nazubljenosti

U nastavku, na stranicama 5,6 i 7 dan je klju za odreivanje najeih vrsta drvea na podruju parka Maksimir. Zbog jednostavnosti, one neto rjee su izostavljene. Nain na koji se njime sluimo pri odreivanju vrsta bazira se na izgledu listova. Kreemo od podnoja prvog drveta kako bismo utvrdili da li je vrsta listaa ili etinjaa, a zatim idemo na granu s tvrdnjom koja je istinita. Pritom je potrebno obratiti panju na oblik listova, veliinu, njegovu nazubljenost, dlakavost, broj ilica Kada odredimo vrstu, u njenom opisu provjerimo izgled i visinu stabla, izgled kore, lista i ploda.

nenazubljeni

nazubljeni
igli
TISA

JELA

ce s vrh u za i u, me ljene kan na e

MOVARNI EMPRES me ka ne i n , sv je ije ne tloz igl ele ice ne CRNI BOR

dvi

je

an nalij rez ili u ge na p u u je t e pr vrh e bijel t i z izra

Oblici lisne plojke prema izgledu

igliasti duguljasti okruglasti

jajoliki

rombini

srcoliki

igl ic du e u s ga ke kupi 8-1 nam 5 c a, m

listovi su igliasti
irok vi su listo

iglice su pojedinano privrene za granu

ne, ree aspo resjeka r o p aln spir prenog o e su SMREKA iglic inog p b rom

ljo i, sp

teni

parno perasto sastavljeni

neparno perasto sastavljeni

dlanoliko sastavljeni
4

peterokrpasti

krpasto urezani
poni ovdje

SLJEDEA STRANICA

GRAB

NIZINSKI BRIJEST

je sm sa e u ih pe dla rci ka ma

BUKVA

5-9 pari bonih ila, nenazubljeni

dv

na li

11 jak -15 p o pil ari as bo to na nih zu il blj a, en i

e zd ije l e te ljk as ete k n p ve u cr vrh DIVLJA ije na TRENJA

MALOLISNA LIPA

BOIKOVINA

koasti, donji bodljasti, gornji cjelovitog ruba

LIJESKA CRNA JOHA

li ja sto jo v lik i i

i i az in i b etr r p m si ne

vi to ki lis joli ja

vi to ki lis oli c sr

na

li je bi sa je lih up dl erc ak im a a

vrh u dlaka iljen v du ila

crvenkaste dlake u paz uhu ila mladi ljepljivi, sjajni

VELELISNA LIPA KATALPA

ki, oli c r s vi 0 cm to lis 15-3

BREZA

as pil to na

BIJELA TOPOLA TREPETLJIKA

a duga peteljk

grubo

sa par sta no vlj en i

nalije snjen obijelo

ni bi om asti r vi kut to lis tro

ili

TRNOVAC

nazub

zu blj

ljeni

listov okrug i lasti

ovi list sto a i r pe vljen ta s a s

i, en blj stii u z i l i na ne glast u okr

BAGREM GORSKI JASEN

en i

tup do i vrh 7c m

vr

ho vi

BIJELA VRBA

lis dug tovi ulja sti

HRAST CER HRAST KITNJAK

baza ravn a

pet nal eljka ije dl pep akava elja sto

listovi ki dlanoli
listov i krpas t ureza o ni

krpa

sti

na
pe te

ilj

KLEN

en

PITOMI KESTEN

jako n azub 8-23 c ljeni m

1 cm i ljka din pete i u sre r i j na

o arn nep ljeni v a t sas

nazubljeni, uiljeni listii

JAVOR MLIJE

li

je

HRAST LUNJAK

peteljka gola ta, as na u ri za ba imet s ne

ljk pr a du ib az ga, DIVLJI i i pr u o KESTEN plj ire na a

GORSKI siv oz JAVOR ele no

od ni a lje ak av is st 7 l sa 5-

poni ovdje

JAVOROLISNA PLATANA

Crni bor (Pinus nigra)

etinjaa; kronja jajolika, zaobljena; u starosti kiobranasta, iroko zasvoenoga, gotovo horizontalno zaravnjenog vrha siva do tamnosiva; u starijoj dobi duboko raspucala na izduene nepravilne ploe; katkad i do 10 cm debela iglice po 2 u bjelkastom, oko 1 cm dugom rukavcu; tamnozelene, krute, blago povijene, naglo uiljenog, ukastog i bodljikavog vrha, sitno napiljenog ruba; duge 8-15 cm i debele 0,15-0,2 cm muki cvatovi ukasti, dugi oko 2 cm, nalaze se na vrhu lanjskog izbojka; u grupama; enski eeri pojedinani ili 3-4 u grupama; na vrhu ovogodinjeg izbojka; cvate V eeri dugi 4-8 cm i iroki oko 4 cm; odrvenjele ljuske s donje strane zagasitocrne; sjeme sivkastosmee, dugo 0,5-0,7 cm i iroko oko 0,4 cm, s oko 2 cm dugim krilcem; zriju 2 godine, a otvaraju se u proljee 3. godine

Tisa (Taxus baccata)

vazdazeleni grm ili srednje visoko drvo; sa irokom piramidalnom kronjom i nepravilnim deblom; podnosi zasjenu i sjevernu ekspoziciju; esta hortikulturna biljka tanka, crvenosmea; na mlaim izbojcima glatka; u starijoj dobi po duini raspucana i ljuti se u obliku listia i traka iglice veinom eljasto rasporeene; pri osnovi suene kao u peteljku koja je produena niz sam izbojak, s naglo uiljenim vrhom; spljotene su i mekane, gore tamnozelene, dolje blijede, s dvije blijedozelene pruge; duge do 3 cm, iroke 0,2-0,25 cm, ostaju na granama 4-5 godina muki pojedinani, loptasti, u pazuhu iglica, na kratkoj peteljci, s 5-10 pranika, koji su pri vrhu titasto proireni; enski pojedinani, gusto pokriveni ljuskama, od kojih najgornja 3 para pokrivaju samo cvijet; cvate III-IV sjeme je kotuniasto, sjajno, tamnosmee, jajasto, malo spljoteno; dugo 0,5-0,8 cm, iroko do 0,5 cm, s tvrdom sjemenjaom; zrelo obavijeno mesnatim vrastim omotaem crvene boje koje se naziva arilus; sazrijeva iste godine ujesen

50 m

jeste li znali...

20 m

jeste li znali...

Crni bor je tzv. pionirska vrsta, odnosno ona vrsta koja prva dolazi na ne-umsko stanite, lako se zakorijenjuje i tako stvara uvjete za druge vrste drvea. Doivljava veliku starost i vrlo je otporna vrsta na vjetrove, posolicu, suu i tetnike drveta. Nekad se na crnom boru smolarilo za dobivanje terpentina, dodatka bojama i sl. Zbog nepropusnosti esto se koristilo u brodogradnji. U grko-rimskom svijetu bor je, zajedno s brljanom, povezivan s tajnou prirodnog svijeta i bio je posveen boici plodnosti - Kibeli.
10

Doivi vrlo veliku starost ak i vie od 1.000 godina. Svi njeni dijelovi sadravaju otrovni alkaloid taksin, osim crvenog omotaa (arilusa), koji se koristi u medicini za izradu sirupa, a ptice su posebno prilagoene da ne probave otrovno sjeme. Postoji cijeli niz hortikulturnih varijeteta kao to su zlatna, stubasta...Prema vjerovanjima Junih Slavena ona je sretno drvo i simbol vjenog ivota. Od nje bjee avoli, vjetice i more tako da se u Hrvata i drugih Slavena komadii tisova drveta uivaju djetetu u neke dijelove odjee ili se stavljaju u kolijevku.
11

Nizinski brijest (Ulmus campestris)

Bukva (Fagus sylvatica)

listopadno drvo brdskih i planinskih podruja; prilagoava se okolini i uvjetima u kojima ivi, tako da se izgled stabla moe razlikovati tanka, glatka i pepeljastosiva svijetlozeleni, dugi 5-12 cm i iroki 3-8 cm; 5-9 pari ila; nenazubljena, ali valovita i kod mladih listova fino trepaviasto-dlakava ruba muki cvjetovi skupljeni u kuglaste cvatove koji vise na konastoj, dlakavoj peteljci dugoj do 5 cm; enski na kratkim peteljkama, po 2 cvijeta u kupoli obrasloj konastim ljuskama; cvate usporedo s listanjem, IV-V bukvica, trokutasta presjeka, smee boje i glatka; po 2 ploda u kupoli obrasloj konastim ljuskama; zrela kupola iz koje ispada plod puca na 4 dijela

listopadno drvo; uspravnog debla sa irokom i gustom kronjom; autohtono za podruje Maksimira uzduno duboko ispucala u etvrtaste i mnogokutne ljuske; do 3 cm debela; tamnosive do crvenkastomrke boje jajoliki, uiljena vrha; na peteljci dugoj 0,6-1,5 cm; u osnovi nesimetrini; dugi 5-10 cm i s 8-12 pari bonih ila, od kojih se neke od njih viliasto dijele blizu ruba lista brojni; u gustim upercima na prologodinjim granicama; cvate prije listanja, III-IV bjelkastout, jednosjemeni orai, smjeten ekscentrino u krilcu koje je na vrhu srcasto urezano; dug 1,3-2,5 cm i irok do 2 cm; zrije V-VI, odmah nakon toga otpadne sa stabla

jeste li znali...

40 m

40 m

jeste li znali...

Grane brijesta su stoljeima koritene za slavine za vodu, lopate za vodene kotae i za izradu brodova. U stolarstvu je vrlo cijenjen zbog zlatnocrvenkaste boje. Ova je vrsta kod nas gotovo izumrla zbog holandske bolesti brijesta, gljivice koju raznose liinke kukaca, potkornjaka. U ikonografiji zapadnog kranstva brijest simbolizira dostojanstvo ivota. Svojim golemim rastom i pruanjem grana u svim smjerovima oznaava onu snagu to prema Svetom pismu zrai iz pobonih koji imaju vrstu vjeru.
16

Bukva je nae najrairenije umsko drvo, a njezin plod je jestiv i vana je hrana za ivotinje. U hortikulturnom oblikovanju parkova, pa tako i Maksimira, esto se koriste hortikulturni oblici kao to su bukva s viseim granama, piramidalnog habitusa ili crvenih listova. Prvi rukopisi bili su napisani na tankim ploicama bukovine. Znaenje rijei bukva vezano je uz upotrebu njezine kore kao sredstva za pisanje, to se vidi u korijenima nekih jezika, poput njemakog (Buch) i engleskog (book).
17

Divlji kesten (Aesculus hippoccastanum)

listopadno drvo; iroko razgranato, kronja okruglasta, gusto lisnata, voluminozna i kompaktna; promjer do 1 m na mlaim izbojcima glatka, sivkastosmea; na starijim stablima crvenkastosiva, sitno ispuca i ljuti se u tankim ljuskama; debela oko 1 cm nasuprotni; imaju 5-7 listia na zajednikoj dugakoj peteljci, dugoj 15-20 cm, od njih je srednji najvei, a donja dva su najmanja, dugi oko 15 cm; listovi su dlanoliko sastavljeni u velikim uspravnim, piramidalnim cvatovima dugim 20-30 cm; pokraj dvospolnih, nalaze se na istoj biljci i jednospolni cvjetovi; cvate odmah poslije listanja, V-VI okrugli tobolac, u promjeru oko 6 cm; s vanjske strane s mekanim bodljama i dlakama, u njemu se nalaze 1-3 sjemenke; nakon sazrijevanja puca na tri dijela; sjeme je krupno, okruglasto i neto spljoteno; povrina sjemena je pokrivena vrstom, smeom i sjajnom kupolom; neugodnog je okusa i vrlo gorko

Boikovina (Ilex aquifolium)

vazdazeleni grm ili nisko drvo

tamnozelena, tanka; poslije proarano pepeljastosiva; raspucana koasti; na licu tamnozeleni, sjajni; na naliju otvoreno zeleni; dugi 5-8 cm i iroki 3-4,5 cm; donji listovi s bodljasto nazubljenim rubom, gornji jajasti, cjelovitog ruba muki imaju po 4 bijela lapa i latica; pranika 4; enski cvjetovi pojedinani u pazucu listova; cvate V-VI crvena kotunica, veliine graka, sjajna; sadrava 4-5 sjemenki; stoji na peteljci dugoj 0,7-0,8 cm; sazrijeva XI-XII

jeste li znali...

30 m

10 m

jeste li znali...

Iako se naziva divlji kesten, ovo je vrsta koju esto nalazimo saenu u drvoredima u gradovima, dok je pitomi kesten vrsta koja raste u naim umama. Turci su ga upotrebljavali kao lijek za konje. Bijelo lagano drvo kestena je mnogo godina bilo koriteno za izradu kutija. Podrijetlom je iz Albanije i Grke, a prvi put je unesen u Be. Sluio je za dobivanje tanina za tavljenje koa.
36

Boikovina je dugo bila sastavni dio boinih svetkovina (od tuda joj i narodni naziv!) zbog njezinih crvenih blistavih bobica koje sazrijevaju upravo u to doba i zimzelenih listova. Drvo boikovine je guste grae i tvrdo te su se njime koristili za izradu ba svega, od klavirskih tipki do bilijarskih palica. Vrsta je zatiena Zakonom o zatiti prirode. U naim joj je krajevima krajnja istona granica rasprostranjenja.
37

Karta staze Maksimirskih starosjedioca

pouna staza Portal Vratareva kuica Paviljon Jeka Zooloki vrt kapelica sv. Jurja Obelisk Vidikovac pozornica djeje igralite

41

Biljeke

Prva zatita parka Maksimir datira iz 1948. godine kada je, u ukupnoj povrini od 316 hektara, proglaen prirodnom rijetkou Rjeenjem tadanjeg Zemaljskog zavoda za zatitu prirodnih rijetkosti u Zagrebu. Danas park Maksimir zbog svoje iznimne vrijednosti uiva dvostruku zatitu, Zakonom o zatiti prirode zatien je kao spomenik parkovne arhitekture, a Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara zatien je kao kulturno dobro. Ouvane stoljetne ume s brojnim vrstama drvea uvelike doprinose njegovoj vrijednosti. U doba oblikovanja parka posaeno je u parku Maksimiru oko 300 vrsta drvea i grmlja, od kojih su se neke odrale i danas. Uz pomo ove knjiice nauite raspoznavati najee meu njima! Kako biste potvrdili svoje novosteeno znanje posjetite pounu stazu na kojoj smo oznaili neke od vrsta. Nadamo se da e Vam potraga za ovim starosjediocima biti zabavna i pouna u isto vrijeme!

.......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... .......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... ......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .......................................................... .........................................................

42

43

Simboli i literatura

SIMBOLI habitus, izgled stabla kora list cvijet sjeme ili plod Vidikovac, najistaknutiji objekt u parku Maksimir, visok 17 m I - XII mjeseci u godini LITERATURA
ANI, M. (1946): Dendrologija; umarski prirunik I. Zagreb BORZAN, . (2001): Imenik drvea i grmlja. Hrvatske ume. Zagreb GIPERBOREJSKI, B. & MARKOVI, T. (1952): Dendrologija. Svjetlost. Sarajevo GODET, J-D. (2000): Drvee i grmlje. Godetov vodi. Naklada C. Zagreb KRSSMANN, G. (1951): Die Laubgehlze. Berlin RUSELL, T. & CUTLER, C. (2004): Svjetska enciklopedija drvea. Leocommerce. Rijeka ILI, . (1988): Atlas drvea i grmlja. Svjetlost. Sarajevo ILI, . (1990): Ukrasno drvee i grmlje. Svjetlost. Sarajevo VIDAKOVI, M. (1982): etinjae. JAZU & Liber. Zagreb VINAK, T. (2002): Vjerovanja o drveu u Hrvata u kontekstu slavistikih istraivanja. Naklada Slap. Jastrebarsko UMARSKA ENCIKLOPEDIJA, 1980-1987. Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea. Vol I, II, III. Zagreb

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 582.091:712.25>(497.5 Zagreb)(035) 712.253(497.5 Zagreb) BANI, Saa Drvee Maksimira : prirunik za odreivanje vrsta /<autori Saa Bani i Biljana Janev Hutinec ; crtei Biljana Janev Hutinec>. - Zagreb : Javna ustanova Maksimir, 2006. ISBN 953-98759-4-3 1. Janev Hutinec, Biljana I. Drvee -- Maksimir -- Prirunik 300901046

Javna ustanova Maksimir Maksimirski perivoj bb HR - 10000 Zagreb Tel.: +385(0)1 2320 460 Fax.: +385(0)1 2320 461 e-mail: park-maksimir@park-maksimir.hr http://www.park-maksimir.hr

44

Izdava: Javna ustanova Maksimir Za izdavaa: Nenad Strizrep

Autori: Saa Bani i Biljana Janev Hutinec Crtei: Biljana Janev Hutinec Fotografije: arhiv JU Maksimir

Lektura: Silvija Fioli Recenzija: Miroslav Rukavina

Oblikovanje: Studio Studio Tisak: Kerschoffset

godina izdavanja: 2006.

ISBN: 953-987590-4-3