Professional Documents
Culture Documents
Govorili smo o pojmu tehnolo tehnolokog i proizvodnog procesa, o uticajima na tehnolo tehnoloki proces, kao i openito o definiranju tehnolo tehnolokog procesa, te o tehnologinosti proizvoda i dijelova proizvoda gdje smo istakli osnovne konstrukcijsko tehnolo tehnoloke karakteristike kao posebnu grupu uticajnih znaajki na tehnolo tehnoloki proces. Sada emo se pozabaviti detaljnije s pojedinim elementima tehnolo tehnolokog procesa na kojima se temelji projektiranje i voenje tehnolo tehnolokog procesa. OPERACIJA je temeljni element ( temeljna pojedinana cjelina) tehnolo tehnolokog procesa. Openito: izrada svakog proizvoda/dijela proizvoda sastoji se u naelu od niza zaokru zaokruenih grupa poslova (operacija) koje se izvode na pojedinim radnim mjestima. mjestima. Svaku takvu grupu poslova smatramo fazom u pretvorbi materijala izrade (ulaznog stanja) u gotov proizvod (izlazno stanje). Naime najee naalost nije mogue u samo jednoj fazi izvriti pretvorbu odnosno postii konane karakteristike proizvoda/dijela proizvoda. Prema tome Operacija je segment tehnolokog procesa u kojoj se izvri dio transformacije materijala izrade u gotov proizvod. U tom smislu takoer moemo rei da TP raslanjujemo u operacije ili TP je sastavljen od operacija.
TEHNOLOKI PROCES
OPERACIJA
ZAHVAT
POKRET
MIKROPOKRET
OPERACIJA obuhvaa skup poslova vezanih za izradu odreenog proizvoda, koji se obavljaju u kontinuitetu (najee u jednom stezanju), na jednom radnom mjestu (proizvodnom kapacitetu) sa strane ili pod nadzorom radnika ili grupe radnika ili upravljake jedinice stroja. OPERACIJOM se odreuje: TO IZ EGA KAKO S IME U KOJEM VREMENU Ras Raslana tehnolo tehnolokog procesa na operacije veoma je va vana jer se na osnovu takve ras raslane vr vri: Planiranje, organiziranje i odvijanje proizvodnje Kontrola Obraun tro trokova
U osnovi postoje dva bitno razliita pristupa kod strukturiranja tehnolo tehnolokog procesa. Razlikujemo pojam: - zbijenih (integriranih) operacija - podijeljenih (diferencijalnih) operacija - mje mjeovite Zbijene operacije predstavljaju takve operacije koje sadr sadre vei broj poslova. Ovakve operacije su slo sloenije i dugotrajnije ali ih je manji broj u TP. Podijeljene operacije sadr sadre minimalan obim poslova. Jednostavne su i kratkotrajne, ali ih je mnogo.
MI TP GD
Z.O.
OP
P.O.
OP
Iako i jedne i druge mogu biti primjenjene kod svih tipova proizvodnje izbor ovisi o proizvodnje ocjeni prednosti i mana u konkretnom sluaju kao i o raspolo raspoloivoj opremi. Zbijene operacije ee su kod manjih koliina, podijeljene operacije ee su kod veih koliina. Primjer: osovinica Materijal: 1530, 50x223, ipka; srednja serija 500 kom/god
Op
Stroj
(Tok.stroj 250x500) Rev.TS Tokarski stroj Rev.TS
10 20 30 40 50 60 70
Tokarski stroj Rev.TS Tokarski stroj Vertikalna glodal. Brusilica za vanjsko bruenje Brusilica za vanjsko bruenje
Treba uoiti pravilo za oznaavanje operacija koristimo desetice tako da se kasnije mo moe bez pote potekoa izvr izvriti dopunjavanje i korigiranje procesa uvoenjem novih meuoperacija bez potrebe preoznaavanja onih koje ostaju.
Kod podijeljenih operacija mogu se koristiti jednostavniji strojevi, strojevi, koji se kod veih koliina mogu razmjestiti prema svrsi (grupe, linije). Kod manjih koliina prema vrsti (ovo drugo izbjegavati!). Postavljanjem (vo (voenjem) procesa zbijenim operacijama integrira se obrada predmeta na jedan ili vi vie slo sloenijih strojeva (v.v. automati., slo sloeni specijalni strojevi, obradni centri, NC tokarski strojevi ali i univerzalni tokarski strojevi). Takvi strojevi strojevi su redovito i skuplji. Tipini primjer stroja za izvoenje zbijenih operacija danas je obradni centar (na kojem je mogue objediniti veliki broj raznih obrada (razni postupci) na jednom jednom izratku u jednom ili vi vie stezanja (glodanje, bu buenje, narezivanje, glodanje navoja, cirkularno glodanje, tokarenje...). tokarenje...). To omoguuje veliki fond alata koji su smje smjeteni u magazinu stroja, a iju izmjenu stroj obavlja automatski i brzo po odreenom NCNC-programu uz automatsko osiguranje (definiranje) potrebnih elemenata re reima obrade, automatskog voenja alata i zauzimanje potrebnog polo poloaja alata (putanja alata). OC pogodni posebno za obradu pri manjim i srednjim koliinama. Danas su razvijeni: - obradni centri za tokarenje (izradak se vrti/stoji) obrada povr povrina simetrinih na os rot - obradni centri za glodanje i bu buenje (izradak stoji - alat glavno + ponekad pomono kretanje) kutijasti i asimetrini dijelovi
Treba uoiti i istai 2 va vane prednosti zbijanja: Kod TPTP-a s zbijenim operacijama imamo u TPTP-u manje stezanja, manje premje premjetanja itd. to rezultira kraim ukupnim vremenom transporta i meuoperacijskih ekanja odatle izrazit utjecaj na ciklus izrade i CP i upravljanje procesom (1). Manje stezanja, manje premjetanja (svako stezanje mogui unos greke) greke) ima pozitivan efekt na kvalitetu (2).
tCOj = ti
i =1
gdje je:
tCOj
tj
n
Redovito je ciklus izrade i proizvodnje krai kod strukturiranja procesa po principu zbijenih operacija (ako uspore usporeujemo na bazi jednake organizacije PK!)
t1 t2 c.o. kod zbijenih operacija
t1'
t2 '
t3 '
TC CO zb
TC CO p
potrebi odvajanja pojedine kategorije obrade; grube od ostalih kategorija obrada, zbog djelovanja a) do d) a) b) c) d) oslobaenja i stvaranja unutranjih naprezanja pri voenju procesa deformacije deformacije deformacija predmeta, alata, naprave i dijelova stroja tijekom obrade obrade (sile rezanja i stezanja) (utjecaji) temperature na tonost dimenzija (utjecaji) vibracija na kvalitetu
2.
balansiranja vremena trajanja pojedine operacije (kod stvaranja uvijeta za tekuu/besprekidnu proizvodnju na liniji)
G C F S
Nekada preskakanje grube i eventualno iste, iste, ako je ulazni materijal materijal visoke kvalitete; vuena ipka bru bruenje! enje! 30h9 29,8 h6
Svaka od kategorija ima prepoznatljive karakteristike: Gruba obrada: 1) skidanje velike koliine strugotine - veliki a i s ( A) - mala v 2) velike sile rezanja, veliki utro utroak energije, velike sile stezanja 3) oslobaanje velike koliine topline toplinske deformacije 4) oslobaanje povr povrinskih estica neistoe ( okujina, korozija, estice pijeska...) 5) skida se povr povrinski sloj (kora) u kojem su esto najvi najvie koncentrirana unutarnja naprezanja mogue naru naruavanje ravnote ravnotee UN 6) zato se posti postiu male tonosti Iz ovih karakteristika proizlaze odgovarajui zahtjevi na opremu : - mala tonost - velika instalirana snaga
ista i fina obrada 1) pribli pribliavanje ili postizanje konanih dimenzija i oblika skidanjem manjih koliina strugotine. 2) primjena manjih presjeka strugotina i veih brzina rezanja 3) ii posao, manje sile rezanja i stezanja manje sile manje deformacije 4) razvijanje manje koliine topline, manje zagrijavanje elemenata obradnog sustava sustava i unutranja naprezanja manja manji negativni utjecaj na tonost izrade (manje deformacije) 5) primjena strojeva koji su u stanju postizati poveane tonosti za zavr zavrne obrade ) i manje instalirane snage ( + F) koriste se strojevi vee tonosti (vee krutosti krutosti) Izrazite razlike u karakteristikama posla i opreme. -gruba/ gruba/ista -vee/manje zagrijavanje i deformacija -razliite karakteristike strojeva Zato ka kaemo: za rezultate voenja TPTP-a povoljno je odvajanje grube obrade od ostalih kategorija. I esto tako postupamo kod strukturiranja procesa (delikatniji (delikatniji dijelovi). dijelovi). Postoje izuzeci kada u pravilu ne odvajamo grubu obradu od ostalih obrada -kod velikih izradaka -kod malih izradaka
Kod velikih komada razlozi su: sile rezanja su velike ali su relativno male i kod G obrade u odnosu odnosu na masu komada razvijena toplina ne rezultira znaajnim zagrijavanjem komada zbog velike mase i velikih dimenzija. kod premje premjetanja komada tro troi se mnogo vremena (manipulacija, stezanje, otpu otputanje), to rjee takoer i veliki tpz zahtjevi na karakteristike strojeva nisu bitno razliiti kod grube grube i fine obrade Kod malih malih komada ne vr vri se odvajanje zbog toga to su: koliine strugotine male i kod G i -F obrade zbog malih dimenzija dolazi do malih deformacija zbog porasta temperature, temperature, oslobaanja unutarnjih naprezanja..
Kod posebno visokih zahtjeva na dimenzije/hrapavost / oblik dimenzije/hrapavost/ oblik obraene povr povrine (ne i poloaj!!!) potrebno je primjeniti neki od specijalnih postupaka (4.kat) honanje, fini brusevi sa posebnim nainom kretanja; stotinke, normalno tvrde povr povrine - pobolj poboljanje mjere, hrapavosti, oblika lepanje, brusna tijela + pasta; tisuinke, obino tvrde povr povrine, pobolj poboljanje mjere, hrapavosti, oblika poliranje, brusni papiri velike finoe, filc + polirpasta; tisuinke, tvrde/normalno tvrde povr povrine - pobolj poboljanje hrapavosti superfini povrine superfini, brusno tijelo + v. frekv.; tisuinke, tvrde/normalno tvrde povr pobolj poboljanje hrapavosti Specijalna oprema honanje, lepanje redovito posebne operacije
Kod specijalnih obrada u osnovi vrlo mala skidanja materijala. Prethodnim Prethodnim obradama potrebno je postii veliko pribli pribliavanje konanom stanju! Gotovo uvijek podijeljne posebne operacije.
Operaciju kao jednu tehnolo tehnoloku cjelinu mo moemo dalje dijeliti (raslanjivati) radi preciznijeg odreivanja naina i uvjeta izvrenja na manje cjeline cjeline
O p e r a c ija
TOKARITI JEDNU STRANU PORAVNATI ELO NA 300,5 PRIMAKNUTI TOKARSKI NO, UKLJUITI POSMAK UHVATITI RUICU SUPORTA
Zahvat
P o k re t
M ik r o p o k r e t
E le m e n t a rn i p o k re t
Budui da je potpuna raslana rjea (pokret, mikropokret), zadr zadrati emo se na zahvatu, kao redovitom elementu raslane operacije. Zahvat je dio dio (odsjeak) operacije, koji obuhvaa pojedinu radnu ili pomonu aktivnost u okviru odvijanja operacije (aktivnost vezana za proizvod, ne za stroj ili alat). alat).
Kod raznovrsnih operacija koje se pojavljuju u strojogradnji postoje postoje i razni zahvati karakteristini za odreene postupke i vrste obavljanja poslova. Ipak svi zahvati se mogu grupirati prema karakteru na zahvate: 1) rukovanje proizvodom (stezanje, otputanje, okretanje) 2) obavljanja radnih aktivnosti odnosno poslova, koji neposredno rezultiraju rezultiraju promjenom oblika, dimenzija, kvalitete povr povrine ili svojstava materijala ili polo poloaja komada u sklopu RADNI ZAHVAT OBUHVAA POSAO/POSLOVE S ISTIM ALATOM I ISTIM REIMIMA I U ISTOM POLOAJU IZRATKA 3) zavrne kontrole kvalitete Sastavni zahvat (zavr (zavrni) kod obavljanja operacije je u pravilu i utvrivanje stanja kvalitete, kako bi se na temelju stanja kvalitete moglo donositi ocjene o potrebi intervencija u procesu. zamjenom alata korekcijom polo poloaja alata korekcijom orekcijom u stezanju izratka itd. Kontrolu provodimo za one karakt. karakt. ako ako u toku voenja procesa zbog prisutnih utjecaja mo moe biti ugro ugroena odreena mjera/karakteristika. Jasno je, da e o karakteru same operacije i proizvodne opreme ovisiti i broj i redosljed karakteristi karakteristinih zahvata koji se obavljaju u okviru operacije.
Zahvat
Reimi
Opis zahvata
Alat
1 2 3 4 5 6
podii ili stegnuti buiti 3x8,2 upustiti 3puta - 1/45 narezati 3puta - M10 otpustiti i odloitikontrolirati M10 (prema planu kontrole 1x na 5 kom)
Kao to vidimo spominjemo samo one zahvate, prilikom kojih se dogaa ne neto sa predmetom obrade. Da treba okrenuti komad, to bi bio isto zahvat (a event. kori koritenje istih alata opisat emo u novim zahvatima) Obino se ne upisuju zahvati izmjene alata jer se oni podrazumjevaju sami po sebi i njihovo upisivanje ne bi pridonjelo jasnoi, dapae tetilo bi joj.
Kod masovne proizvodnje propisuju se i POKRETI i MIKROPOKRETI radi odreivanja to racionalnijih metoda rada i to kraih vremena. Kod programiranja NC strojeva propisuju se POKRETI.
10
Operacija vezana za odreeno radno mjesto, koje treba biti opremljno u skladu s zahtjevima zahtjevima grupe poslova op. Nakon obavljanja jedne operacije idua obino na drugom RM ali ponekad i na istom Za izvoenje svake operacije potrebno je obaviti pripremu radnog mjesta, i radnika po potrebi, a po zavr zavretku raspremu. Za vrijeme njegovog obavljanja nema proizvodnje. To je aktivnost koja je nezaobilazna u funkciji obavljanja operacije operacije ali blokira odreeno vrijeme odvijanja proizvodnje na radnom mjestu za odreeno vrijeme - gubitak dijela kapaciteta stroja. Taj gubitak kapaciteta mo moe biti naroito osjetljiv kada se radi o radnim mjestima sa estom promjenom aktivnosti - operacija, odnosno sa malim stupnjem specializiranosti . Zbog toga je te tenja da se trajanje prijelaza sa jednog posla na drugi smanji to je mogue vi vie odgovarajuim konstrukcijskim i tehnikim rje rjeenjima: a) - izvedba stroja - naprave - alata Mogunost brze izmjene i pode podeavanja je bitna kvaliteta njihovog rje rjeenja
b) kao i postavljanjem odgovarajue organizacije tog posla, koja podrazumjeva, da se oni poslovi pripreme/raspreme kod kojih je to mogue obave za vrijeme aktivnog rada stroja (oznaeni sa X) Raslana poslova: Kod toga se obavljaju sljedei poslovi: (u opem sluaju) Priprema: O/X - upoznavanje sa zadatkom X - preuzimanje alata u skladi skladitu alata X - doprema alata do RM X provjera kompletnosti alata X - priprema za postavljanje na stroj O - postavljanje O - pode podeavanje, uvr vrivanje + probni rez O/X - unos programa Rasprema O - skidanje O - ienje alata i RM X - otprema u skladi skladite
11
SMEDstol
Ureaj za predgrijavanje
Slika 1 SMED stanica sa svim potrebnim ureajima (detalje vidi u proceduri za izmjenu alata ) (Izvor: PPC Buzet)
12
A tpz tpza
- pripremno zavrno vrijeme -aktivnosti koje se mogu provesti u prethodnoj operaciji A i za vrijeme operacije B
Vrijeme prekida procesa esto je veliko ali mogue ga je jako smanjiti Toyota - princip tpz svesti unutar 10 min. Primjeri da su sa vremena od 8h smanjena ispod 10 min - studij problema, bez velikih ulaganja. C) Redoslijed lansiranja grupiranje
13