Ekonomija i okoli Ekonomija okolia znanstvena disciplina u okviru ekonomske znanosti koja prouava koritenje prirodnih resursa, zatitu

tu okolia Istrauje odnos trokovi korist i ulaganje u okoli to je svrha? utvrivanje ekonomskih posljedica degradacije okolia traenje ekonomskih uzroka te degradacije davanje ekonomskih poticaja kako bi se ta degradacija usporila, zaustavila ii usmjerila drugim pravcem. Funkcije okolia 1. izvor je sirovina za proizvodnju 2. asimilira otpadne tvari 3. ima ostale ope funkcije: estetski uitak rekreacija zadovoljenje duhovnih potreba... to prouava eko eko ? Ekonomske posljedice oneienja i degradacije okolia na cjelokupan ivi i neivi svijet Postupci koji bi se mogli primijeniti u spreavanju degradacije okolia i uz koju cijenu (trokove) Razliiti pristupi spreavanja oneienja u pojedinim dravama i poduzeima Koristi koje se mogu ostvariti s obzirom na uloena sredstva u zatitu okolia Meuovisnost gospodarskog razvoja i zatite okolia Ekonomski instrumenti zatite okolia Naini i postupci gospodarenja pojedinim resursima itd. Ekoloka ekonomija ? novaekonomija bavi se preispitivanjem pretjerane gospodarske aktivnosti Ekoloka ekonomija ispituje probleme upravljanja ekosustavima na odrivi nain i utjecaj drutvenih sustava na prirodne ekosisteme Eko menadment Ekoloki menadment je primjena sustavnog i holistikog pristupa u zatiti, upravljanju i obnavljanju okolia i ekosustava. Ekoloki menadment zanima se za sve to ini okoli, ukljuujui sva mjesta gdje ljudi ive i rade, kuda se kreu i gdje se aktivnosti dogaaju.

Tko sudjeluje u upravljanju okoliem ? je li Drava dorasla zadatku? Koji su dravni mehanizmi upravljanja okoliem? Potrebno je Politika volja (da se titi okoli) Ekoloki standardi Politika zatite okolia

Ekoloko zakonodavstvo Ekoloka svijest Ekoloki educirani strunjaci Kontrola provoenja analizira UTJECAJ nekog zahvata na okoli Taj se utjecaj obino izraava u TETAMA. Ekologija procjenjuje prirodne tete. Ekonomika okolia procjenjuje ekonomske, tj. monetarne tete. izravne neposredne tete u prirodi neizravne ekonomski gubitci zbog degradacije okolia, zbog dodatnih trokova otklanjanja, zbog dodatnih trokova sprjeavanja oneienja. Razvijene zemlje izdvaja se 2-3% ukupnog domaeg proizvoda za zatitu okolia. uravnoteena korist i trokovi ulaganje u zatitu okolia sve se vie isplati investicije u okoli ponegdje i do 25% ukupnih investicija

ekosustavi Najvrijedniji su MORSKI EKOSUSTAVI njihova je vrijednost 20,9 trilijuna $. vie od 50% vrijednosti odnosi se na OBALNE EKOSUSTAVE. zato onda unitavamo, palimo,devastiramo, betoniziramo obalu ? naelo preventivnosti pri zahvatu planirati radnje tako da se uini najmanja mogua teta naelo cjelovitosti razvoj + zatita okolia = cjelovit proces naelo hijerarhije pojedinani ciljevi podreeni opima i nacionalnim, dugoroni podreeni kratkoronim (bitne odluke donose se po hijerarhiji: meunarod. zajednicadrava sektori lokalna zajednica poduzea) naelo selektivnosti utvruju se prednosti s obirom na ugroenost i ekonomske mogunosti naelo plaanja trokova oneienja ONEIIVA PLAA!!! naelo strunosti zatita se mora temeljiti na znanosti naelo javnosti pravo graana na informaciju i sudjelovanje u odluivanju Ekoloka kriza fikcija ili stvarnost Ekoloka kriza ili kriza razvoja? Postoji li uope kriza ili je svijet paranoian ? Krizu emo rijeiti novim tehnologijama? Ekoloka kriza ne postoji ve imamo odreene ekoloke probleme to je eko kriza Kulminacija krize modernog industrijskog drutva i njegova naina miljenja Stvaranje neravnotee u ekolokim sustavima koje neprekidno traje i koje utjee na ivu i neivu prirodu na Zemlji ukljuivo i ovjeka

Uzroci Rast stanovnitva Nestaice sirovina i energenata Oneienja okolia Ugroavanje bioloke raznolikosti Nerazumna eksploatacija prirodnih resursa Porez ??? Pigouov porez ili taksa jednak je graninoj ekolokoj teti ili vanjskom troku odnosno graninoj teti uzrokovanoj oneienjem na optimalnoj razini oneienja Ekoloki porezi kao regulator zatite okolia Pri utvrivanju ukupne ekonomske vrijednosti (total economic values TEV) okolia ili ekolokih dobara, odnosno koristi od zatite okolia, treba imati na umu da priroda ima primarnu vrijednost za odravanje cjelokupnog ivota. Primarne se vrijednosti prirode ne mogu izravno procijeniti. Kako npr. Procijeniti vrijednost zraka, ako je on uvjet opstanka cjelokupnog ivota. Ukupna ekonomska vrijednost ekol. dobara moe se podijeliti na 2 osnovne kategorije 1. uporabna i 2. neuporabna vrijednost Vrednovanje okolia moe se provoditi sljedeim metodama: 1) Mjerenje korisnosti okolia metodom sklonost potroaa da plate za kakvou okolia(willingnessto payWTP). Ljudima treba pruiti mogunost izbora pri emu se pretpostavlja da e se pozitivna sklonost prema neemu (npr. ekolokom dobru) manifestirati u spremnosti plaanja WTP onoga to pojedinac ili skupina eli. - Postavlja se pitanje: Koliko su ljudi spremni plaati da bi se sprijeila ekoloka teta ili gubitak, ili kakvu su naknadu spremni prihvatiti da pristanu na gubitak? razlikuje se: - spremnost plaanja da bi se stekla korist, - spremnost da bi se odreklo koristi, - spremnost plaanja da bi se sprijeio ekoloki gubitak, odnosno prihvaanje da bi se doputao gubitak 2) Mjerenje korisnosti okolia metodom putnog troka(travelcostmethodTCM) Ovaj pristup upotrebljava se za mjerenje koristi povezanih s rekreativnim resursima (parkovima, rijekama, plantaama itd.). Osnovna je zamisao da se izmjeri iznos novca koji ljudi potroe da bi koristili te resurse (putni troak). Stavljanjem u odnos razlike u putnom troku s razlikama u potranji moe se izvesti krivulja potranje za pojedinim resursima. 3) Mjerenje korisnosti okolia Hedonistikom metodom(hedonisticprincip methodHPM) Metoda koja se rabi za procjenu vrijednosti netrinih resursa (ekolokih dobara), a koristi se promjenama u ocjeni komplementarnih dobara kako bi se otkrilo koliko su ljudi voljniplatiti za zdraviji okoli, zove se Hedonistika metoda .

Kako rijehedonistikiznai sklonost zadovoljstvu, to ova metoda procjenjuje zadovoljstvo ili korisnost - Mjerenje korisnosti okolia metoda mogueg vrednovanja ili uvjetne procjene vrijednosti okolia (CVM) - za mjerenje upotrebljavaju ankete /tj. pojedinac se pita koliko su spremni platiti za bolju kakvou okolia) - takva se metoda naziva metoda mogueg vrednovanja okolia ili uvjetna procjena