Ako ja 'odem', za mnom e i pripadnici bankarskog lobija koji su pokrali Hrvatsku!

Poznati zlatar i 'zvida' Mladena Bajia, Marijana Hanekovia, Franju Lukovia i Jaku Barbia proglaava odgovornima za pljaku Hrvatske i neprocesuiranje te pljake, tvrdi da je Sanader stradao jer se zamjerio upravo njima i naglaava da je rat dogovoren kako bi bankari i tehnomenaderi opljakali sve to vrijedi.
Odlaskom na prolotjedni sastanak 'zvidaa' s predsjednikom Josipoviem, tvrdnjom da Hrvatska nikome ne duguje ni kune ve da nas kamatare opljakanim vlastitim novcem te rijeima da e svima zainteresiranima pokazati dokumente koji potvruju te tvrdnje, zagrebaki zlatar Pak Kainari je ponovno podigao prainu u javnosti. Njegove rijei, po obiaju, nije prenio niti jedan vei medij, no i tekst na portalu Dnevno bio je dovoljan da se lavina znatielje pokrene. S poznatim zagrebakim zlatarom, dioniarom Zagrebake banke i dinamitnim 'zvidaem' tjedan dana kasnije razgovarali smo u njegovu luksuzno ureenom uredu iznad zlatarske radnje u Juriievoj 1, gdje nam je iz ladice svaki as vadio dokumente koje godinama skuplja, a koji potvruju odgovore na pitanja na koja veina hrvatskih poduzetnika ne bi htjela odgovoriti. Vaa tvrdnja da Hrvatska nikome ne duguje ni kune, ve da je lopovi kamatare ukradenim novcem, izazvala je dosta pozornosti. Moete li tu tezu pojasniti? - Ve jedanaest godina istraujem nain na koji su 'privatizirane' hrvatske banke i hrvatska poduzea. Za to vrijeme prikupio sam cjelovitu dokumentaciju iz koje se vidi da je Hrvatska doista pokradena za oko 47, 5 milijardi eura koliko otprilike iznosi hrvatski dug, to znai da Hrvatska nikome ne duguje nita. Hrvatska se poela pljakati jo 1976. godine, kada su pojedinci osnovali banke u inozemstvu kako bi tamo, umjesto u Narodnu banku Jugoslavije, mogli pohranjivati devize. Zagrebaka banka tada je takoer osnovala keri banke (LHB International Handelsbank AG Frankfurt; Banque

Franco Yugoslavie, Paris; Adria Bank AG, Wien; Anglo Yugoslav Ltd., London; The Development Bank of Zambia, Lusaka) izvan Hrvatske, uz pomo kojih su kasnije pokrali Zagrebaku banku i poduzea koja su osnovala tu banku. Nakon to su ovladali Zagrebakom bankom protuzakonito su izmijenili vlasniku strukturu brisanjem iz knjige dioniara dionice pravih vlasnika banke, i to njih preko tisuu i dvije stotine. Ljudi koji su nezakonito preuzeli Zagrebaku banku opljakali su i Grad Zagreb. Ta pljaka jo traje. Sada kradu dokumente kako bi sakrili trag pljake. Posjedujem dokumentaciju o tome. Pokraden je i spis koji je drala Ninoslava Zekovi, koja je zaduena za imovinu Grada Zagreba. Pred Gradskim uredom za imovinsko-pravne poslove sam pokrenuo postupak ukazavi na injenice da je Grad Zagreb temeljni osniva Zagrebake banke, jer je osniva Gradske tedionice od 1914. god., pa samim tim Gradu pripadaju dionice ZABE. To je prijavljeno i DORH-u, no oni ute. Kaznenu prijavu protiv tada elnih ljudi ZABE Ive Hanekovi ivkovi, Marijana Hanekovia, Jake Barbia, Franje Lukovia i dr ugih podnio sam 6. svibnja 2008. zbog zlouporabe poloaja i ovlasti. Ta prijava od tada stoji u USKOK -u, a

ista niti je odbaena niti se po njoj radi, to je dokaz da je zatitnik sveukupnog kriminala u Hrvatskoj upravo Mladen Baji, zajedno s Dinkom Cvita nom. Govorite li o sluaju u kojem je sud presudio da je Zagrebaka banka u vlasnitvu drave Hrvatske, da bi se DORH, suprotno svakoj logici i zdravom razumu, kasnije alio na tu presudu? - Tono. Priamo, dakle, o dravi koja e ui u EU, a u kojoj se dogaaju ovakvi skandali. Primjerice sutkinja Opinskog graanskog suda u Zagrebu Amira Hadi presudila je da je Republika Hrvatska suvlasnik ZABE, a sve na osnovu dokumentacije koju je imala u spisu. Meutim DORH protivno svojoj osnovnoj zadai da zastupa interese Republike Hrvatske, protiv spomenute presude ulae albu i time teti nacionalnim i dravnim interesima Republike Hrvatske, a to je dokaz da Hrvatskom ne vlada pravna drava i neovisnost sudstva, ve bankarski lobi na elu kojeg su Franjo Lukovi, Marijan Hanekovi, Jaka Barbi i ljudi koji su pokrali 1300 poduzea koja su bila osnivai Zagrebake banke, no kojima su dionice ukradene. Kako? Oni su bili elni ljudi u tim poduzeima i oni su prikrili dionice. Zato govorim da se Hrvatska kamatari novcem koji je ukraden i koji se sada nalazi u Deutsche trust bank u Albanian street u New Yorku. Ta je banka kupovala dionice Zagrebake banke za nekoga odavde, a sve to imam dokumentirano. >>>

Zvidai Josipoviu: Prestanite nas 'tititi' jer smo zbog vas dobili previe batina
Tko sprjeava raspetljavanje tog sluaja? - Kada se netko u Hrvatskoj pone raspitivati o tome, onda se pojavljuje Franjo Lukovi, predsjednik Uprave Zagrebake banke, s najavom da e kupiti dravne obveznice koje se prodaju po enormnoj cijeni. Na taj nain on kontrolira i dri u aci hrvatsku dravu. Imam ovdje potpise ljudi koji su traili raiavanje te situacije. To je Stjepan Mesi koji je to inio kontinuirano od 2002. godine, to je Luka Bebi, a to je i Ivo Sanader. On je nastradao upravo zato jer je traio da se ispita kriminal u Zagrebakoj banci i zato se tako zamjerio Franji Lukoviu i ljudima koji su opljakali Hrvatsku. Ne kaem da Sanader nema uea u pljaki, jer to nisam istraivao. No dokumenti koje posjedujem potvruju da je u dva navrata 2004. godine poslao DORH-u i na druge adrese zahtjev da se ispitaju nezakonitosti u Zagrebakoj banci i da se pokrenu kazneni postupci protiv pojedinih djelatnika ZABE, no nitko nije reagirao. Sanader je zbog toga postao smetnja. Zato hrvatska javnost o tome vrlo malo zna? - Bankari su zakupili medijske prostore, pa su graani koji plaaju RTV pretplatu osueni na ono to im se servira. A servira im se ZABA devedeset sekundi. Zagrebaka banka je zakupila medijski prostor, vjerojatno uz pomo odvjetnika Hanekovia koji ujedno nad tisuama graana pokree ovrhe radi neplaanja HRT pretplate. Zbog te silne nepravde hrvatski graani ne mogu uti istinu na javnoj televizi koja se tie ZABE i kriminalnih radnji unutar bankarskog lobija. Ovdje ivim od 1959. go dine pa sve to shvaam i vidim jer gledam s druge pozicije - pomalo sa strane. Hrvatskom je graaninu najtee jer se poeo razoaravati u naciju i u domoljublje. Kada bude progledao, bojim se da e biti kasno, jer ja i meni slini ne mogu doprijeti do medijskog prostora na HRT-u. Koliko dugo ve upozoravate na mutne radnje oko privatizacije Zagrebake i ostalih banaka? - Jedanaest godina to istraujem, a prvi je o tome pisao Gordan Mali u Globusu, no on je tada bio sprijeen da napie objektivan tekst. U to vrijeme bio sam u Italiji i predavao papire u Unicreditu. Zagrebaka banka nije u vlasnitvu Unicredita. Jer da jest, onda bi Unicredito dao garanciju za ZABU da podupre gradnju autoceste u Crnoj Gori. S obzirom da nisu mogli dati tu garanciju te da Jadranka Kosor takoer nije pristala dati garanciju, propao je posao od tri milijarde, a to nitko u medijima do danas ne problematizira. Je li mogue danas ponititi pretvorbu i privatizaciju Zagrebake banke kao i 95 posto protuzakonito privatiziranih hrvatskih tvrtki? Kako bi se to moglo uiniti? - Naravno da je mogue, ali uz odgovornu i savjesnu vlast i vladavinu prava, koja nee tititi bankarski lobi i voditi se ciljevima interesnih skupina. Vano je otvoriti medije jer medijski prostor ne smije biti blokiran zbog istine i ljudi koji ele ovom drutvu dobro. Zato glavni dravni odvjetnik, prema vaem miljenju, titi pretvorbenu pljaku? Ima li i on svoje prste u tome?

- Mladen Baji ima sve poluge kojima moe razrijeiti kriminal, a ja i drugi koji imamo dokumentaciju i elimo pripomoi smo marginalizirani. U vie navrata osobno sam i preko odvjetnika podnosio prijave Dravnom odvjetnitvu, no na alost po njima nije postupano. Na Opinskom dravnom odvjetnitvu u Zagrebu, u predmetu K-DO-2303/04 koji je adaktiran jo 8. lipnja 2004. godine, u njega i nadalje ulau sve novopristigle kaznene prijave u vezi sa Zagrebakom bankom d. d., te se ne donose nikakve dravnoodvjetnike odluke koje je to tijelo duno donijeti, ve se po predmetima ne radi nita. Kaznena prijava protiv Franje Lukovia, Jake Barbia, Ive Hanekovi ivkovi, Igora Tepia i drugih zbog vie kaznenih djela podnesena je 6. svibnja 2008. godine, a zav edena je u USKOKovom predmetu pod poslovnim brojem UKR-759/08, da bi iz potpuno nepoznatih razloga 15. svibnja 2008. predmet bio ustupljen upanijskom dravnom odvjetnitvu u Osijeku pod poslovnim brojem KR -DO326/08, a u kojem do danas nije nita uinjeno usprkos mnogobrojnim pournicama i traenjima. Opinsko dravno odvjetnitvo u Zagrebu, u predmetu KR-DO- 909/09, povodom prijave da je pronaena neuknjiena imovina Republike Hrvatske, odnosno da je protupravno prisvojena imovina Republike Hrvatske u kapital Zagrebake banke d.d. prilikom usklaivanja banke iz drutvenog vlasnitva u dioniko drutvo, do danas nije uinjeno nita! Sami onda zakljuite kakva je uloga Bajia u svemu tome! Moram ovdje istaknuti da sam njemu osobno dostavljao pournice i mo lbe da se po tim predmetima radi, no on oito ne misli da su ti predmeti vani ili iz nekih drugih pobuda nita ne ini.

Zbog ega Bajia onda podravaju ba sve politike opcije? - Zato to on podrava sve opcije i titi ih, jer je oito osoba koja se ne eli uhvatiti u kotac sa spornim situacijama. ini mi se da jedino Ranko Ostoji ide na sve opcije i treba ga pustiti da radi. Policija je traila od Dravnog odvjetnitva da im odobri da idu istraivati pronaenu imovinu Zagrebake banke, no DORH nije dao suglasnost. Nita se ne moe raditi bez suglasnosti Mladena Bajia. Nakon svega, pitam se titi li ga bankarski lobi. titi li bankarski lobi i Ivu Josipovia? - Njega ne titi jer im je on glavna smetnja. Josipovi je inicirao donoenje promjena Ustava koje ne idu na ruku bankarskom lobiju. Donio je Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela iz pretvorbe i privatizacije te o oduzimanju nezakonito steene imovine. Zbog toga je postao smetnja tom lobiju. Prisjetit u vas na televizijsku emisiju u kojoj su se otro sukobili Josipovi i Hanekovi, a u kojoj je na vidjelo izalo da upravo Josipovi eli problematizirati krupni kriminal i nezastarijevanje istog, dok se Hanekovi tome otro protivio. Kakva je u svemu tome uloga guvernera Rohatinskog? - Mislim da je pod snanim utjecajem bankarskog lobija koji vlada Hrvatskom te da je Hrvatsku narodnu banku pretvorio u instituciju koja ne izvrava svoje zakonske ovlasti. To govorim zato jer o tome posjedujem dokumente, a tiu se upravo HNB-a koji nije izvrio nadzor nad Zagrebakom bankom iako je to od njega traeno. Kad su poetkom devedesetih tiskani prvi hrvatski dinari, nisu dovezeni i deponirani u Hrvatsku narodnu banku, ve u Zagrebaku banku. Hrvatska narodna banka nije se ni razduila kod Jugoslavije s jugo dinarima, zbog ega nije teko zakljuiti da je bankarski lobi Jugoslavije, odnosno jugo-tehno menaderski sloj, zajedno s hrvatskim tehno menaderima itekako umijean u brojne kriminalne radnje.

Tvrdite da su rat izazvali bankari i tehnokrati kako bi mog li opljakati bivu drutvenu imovinu. Moete li tu tvrdnju rastumaiti? - Poznato je da je Tito htio napraviti radniko dioniarstvo, no to nije svidjelo Rusima, zbog ega je napravio kompromis pa je dao tvornice radnicima. A to to oni nisu znali to iskoristiti, ve su usmjereni u nacionalizam, drugo je pitanje. Ciljano usmjeravanje na nacionalizam poelo je jo 1981. godine. Velik natalitet Albanaca smetao je nekom i netko je to iskoristio kao povod za dogovoreni rat iza kojeg se dogodila pljaka drutvenog bogatstva o kojoj govorim. Ni mnogi Albanci nisu svjesni da i meu njima ima uesnika u ovoj dogovorenoj pljaki. Do danas nisu raieni svi rauni. Jugobanka je nestala u itavoj Jugoslaviji i van Europe postoji samo jedno njezino sjedite koje se n alazi u New Yorku, gdje je prema procjenama skriveno etiri milijarde dolara. Rat su, dakle, izazvale tehnomenaderske strukture. Jer nije jednako voditi politiku ili biti navoen da vodi takvu politiku. alosno je da su ljudi koji su krvarili i patili danas opljakani i obespravljeni.
>>>

'Zbog trgovanja kaznenim prijavama i obmanjivanja javnosti Mladen Baji mora odgovarati'
to ste vi sve, u kratkim crtama, pronali istraujui kriminal oko Zagrebake banke? - Otkrio sam da hrvatske banke nisu unijele svoje nekretnine u osnivaki kapital i prikazale to da ne bi uvukli dravu u vlasniku strukturu. To je najvanije otkrie, a mislim da su to napravile sve banke u Jugoslaviji. Drugo, kad su usklaivali banke, nisu unijeli dopunu osnivakog kapitala koju su trebali prijaviti Trgovakom sudu. U Hrvatskoj je osim Zagrebake banke na taj nain pokradena i Pliva, Tmobile, Tvornice duhana, jer su oni sjedili u povezanim drutvima. Zagrebaka banka, osim toga, ima vlasnitvo nad zgradama i stanovima koji su imali hipoteke od Gradske tedionice do 1958. godine, ali je Sabor 2008. godine donio odluku da sve to ne postoji i da se brie... Kakav je konkretno va interes oko ZABE? - Dioniar sam kojemu nisu dali pripadajue dionice ve su ih unitili, a ja sam im uao u trag kroz cjelovitu dokumentaciju koju posjedujem i koja je dokaz da mi duguju preko stotinu milijuna eura. Pitanje nalaznine tih dionica se tie i Srbije i Kosova, no najvie Hrvatske i Grada Zagreba. Hrvatska s tom nalazninom i procesuiranjem te nalaznine dolazi do situacije da vie nije duna nikome nita! Ali Hrvatska se jo krade. To vam je kao kad netko provali u ogroman prostor pa mu treba dugo vremena da sve ukrade. Plijen se jo uvijek iznosi van. Hoete li ostati aktivni u politici te kako objanjavate slab rezultat Saveza za promjene na proteklim izborima? - Marinko Filipovi, koji poznaje Ivana Pernara, zamolio me da se ukljuim u Savez za promjene. U posljednja tri tjedna kampanje ukljuio sam se ispred nacionalnih manjina. Na moju odluku utjecalo je i to to je u Italiji pao Berlusconi, koji je bio vanjski ep koji nije dozvoljavao raiavanje kriminala oko Zagrebake banke, dok je unutarnji ep svo vrijeme Mladen Baji. Kad ga hrvatski narod smijeni, kriminal e se moi istraiti i tada e se vidjeti da Hrvatska nikome nita ne duguje. Spreman sam odgovarati ako mi netko dokae suprotno. Podastrijet u dokumente koji to dokazuju. Kroz politiku u pokuati iznjedriti ove interese. Zato vas, Ivana Pernara, Sulejmana Tabakovia, profesora Slavka Kulia, kao i sve ostale koji govore o pogrenoj monetarnoj politici i velikoj bankarskoj pljaki, mediji ba i ne vole? - Bankarski lobi kontrolira medije jer se boji revolta i bunta naroda. Zato svaku od spomenutih osoba pokuavaju u javnosti diskreditirati i prema svakom destruktivno djeluju. Prema Pernaru su nastupili vrlo agresivno. Meni ne mogu nita jer sa 62 godine i s iskustvom koje imam u trgovini, bankarstvu i ekonomiji, ne nasjedam na provokacije i ne obazirem se na diskreditacije. Je li mogue bez podrke medija preokrenuti stvari u Hrvatskoj? - Nije mogue jer su sindikati kao i braniteljske udruge razjedinjeni. Spremam se, stoga, nazvati Ninoslava Pavia, vlasnika Europa press holdinga i pitati ga hoe li otvarati prave teme, a pritom mislim hoe li otvoriti prostor u kojem e se uti i druga strana koja e prozvati krimina l i kriminalce. Je li opasno govoriti to to vi govorite, odnosno upirati prstom u ljude u koje vi upirete? - Naravno da je opasno. Ali govoriti istinu ili ogovarati nekoga nije jedno te isto. Vjernik sam (rimokatolik) i radi istine sam spreman i umrijeti. No, za one koji bi eventualno naruili moju likvidaciju, takav rasplet ne bi bio dobar. Zna se tko bi imao prste u tome...

Na to ste mislili kada ste rekli da postoji spisak onih koji trebaju 'otii' ako vi 'odete'? - Nee valjda morati 'otii' ovaj to isti ulicu, ako ja 'odem'. Znam tko stoji iza svega i tko je imao prste u krai koju elim rasvijetliti jer je svatko ostavio svoj otisak u tome. Odvjetnik Marijan Hanekovi je ostavio otisak, njegova biva supruga Iva Hanekovi ivkovi je ostavila otisak, akademik Jaka Barbi je ostavio otisak, Franjo Lukovi takoer. Nisam napao Crkvu ni Hrvatsku, ve ljude koji su ukrali. Da sam Hrvat i s ovakvom glavom i sa svojim stavom, to bih rijeio u roku od dva tjedna. Onda ne bih bio etiketiran. Za sve to govorim imam argumente i pisane dokumente. Ako kaem da je Sanader traio da se raisti pitanje Zagrebake banke, onda znai da imam argumente za tu tvrdnju. Je li on igrao dvostruku igru, to ne znam, ali znam da se drugi put sukobio s Lukoviem kada ga je tijekom 2008. godine pozvao da smanji kamatu te kada je zaprijetio da e u suprotnom u Zagrebaku banku poslati inspekciju. Imam razloga vjerovati da ga je to stajalo politike karijere. Uvjeren sam da je progon protiv njega inicirao bankarski lobi. Nije isto je li netko ukrao deset milijuna ili 47 milijardi. Pitam vas, stoga, to je tu vei problem i koga bi prvo trebalo istraiti? Tko stoji iza vas, odnosno tko vas podupire i titi, kada se usuujete ovakve stvari javno govoriti? - titi me najprije Bog, a ima i drugih koji me tite. Bilo bi suludo kada bih javno rekao tko me sve titi. Za mene se zna da nisam lopov niti prevarant, da sam poduzetnik i obrtnik od 1972. godine, da imam 62 godine, da sam tvrdoglav i da se ne bojim rei istinu. Ali kad neto priam, uvijek za to imam argumente. Svjestan sam da injenice koje iznosim otvaraju mnoge probleme. No Hrvatska se mora suoiti s istinom, a ova istina e mnoge zaboljeti. Razgovarao: Damir Kramari
Zadnja Promjena: Srijeda, 28 Oujak 2012 22:37

IZVOR:

http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/53022-ako-ja-odem-za-mnom-ce-ipripadnici-bankarskog-lobija-koji-su-pokrali-hrvatsku.html