-

MASA I VOLUMEN TIJELA

Profesor: Prof. mr Maja Dodig

Volumen je osobina prostornih oblika da svojom masom zauzimaju odreeni dio prostora.Volumen je obino ispunjen nekom tvari (ima svoju punou), ali isto tako neki unutarnji prostor prepoznajemo kao volumen (kua, lopta i sl.).
Volumeni imaju tri dimenzije: visinu, irinu i duinu.

VOLUMEN = OBLIK SA TRI DIMENZIJE

Privid volumena na plohi moe se dobiti crtakim i slikarskim tehnikama, te moe biti izraen grafiki, tonski i koloristiki.

Grafiko izraavanje volumena na plohi (u crteu ili grafici) postie se guim ili rjeim nizanjem crta ili taaka na plohu.

Autoportret sa kapom, Rembrant

 Tonsko izraavanje volumena na plohi postie se kontrastom svjetla i sjene. Kada konturnom crteu dodamo svijelost i sijenku on postaje forma, poprima trodimenizijonalni izgled, masu i zbog toga izgleda kao pravi predmet.

Kod koloristikog slikarstva za privid volumena koristi se vie boja spektra, i to toplim i svijetlim bojama za osvijetljene dijelove oblika, i tamne i hladne boje za dio oblika u sjeni.

Polaganje Hrista u grob, Mikelanelo

 Skulpturu dijelimo na reljef i punu plastiku.

Vrste reljefa: - ulegnuti - niski - visoki

Puna plastika moe biti skulptura (statina) i mobil (pokretna). Prema odnosu mase i prostora moemo napraviti kategorizaciju mase pune plastike: - monolitna ili apsolutna masa - udubljeno-ispupena masa - proupljena masa - plono-istanjena masa - linijski istanjena masa

1. Monolitna ili apsolutna masa

Monolitna masa je volumen u potpunosti ispunjen materijom, zatvoren, prostor je istisnut iz volumena. Statian je odnos volumena i prostora: prostor ne prodire u volumen, a volumen ne prodire u prostor. Prostor samo krui i obavija volumen. Oblik je zbijen.

Desno: Brankuzijeva skulptura se sastoji od tri dijela: glave, prsa i postolja; svaki od tih djelova je monolitna masa. Time ovo djelo dobiva karakter statinosti, zatvorenosti i monolitnosti.
Constantin Brancusi: "Muza"

2. Udubljeno-ispupena masa

Ako prostor negdje prodre u volumen, i ako volumen izae u prostor, tada govorimo o udubljeno-ispupenoj masi.

Desno: Arpova skulptura kompozicijski ispituje proporcionalne odnose volumena i prostora. Ispupenja grudi, trbuha i stranjice se potencira, volumen i prostor u jednakoj mjeri prodiru jedan u drugi, to je uglaanou povrine dodatno naglaeno, svjetlo putuje osvjetljavajui i istiui krivulje oblika.

Jean Arp: "Poprsje ene"

3. Proupljena masa

Proupljena masa nastaje potpunim prolaskom prostora kroz masu. Prostor tada slobodno struji, a volumen ga obuhvaa i okruuje.

Desno: Skulptura je sastavljena od velikih ploa koje su proupljene pravilnim krunim otvorima. Postoji odreena geometrijska pravilnost u konstrukciji ove skulpture: ploe su pravilnih oblika i ravnih rubova, otvori su savrene krunice jednakih veliina. Barbara Hepwort: "Tri oblika (Walk-in)"

4. Plono-istanjena masa
Pritiskom na masu s obje strane poinjemo je istanjivati. Prostor sve vie dolazi do izraaja prema masi koja se sve vie smanjuje. List papira, morska koljka ili komad lima primjeri su plono istanjene mase.

Desno: Bakieva skulptura zapravo je limena ploa, narezana i presavijana u razliitim pravcima. Tako je smisao oblikovnja smjetena ve u imenu: rije "razlistana" povezuje se s listom, plono istanjenim oblikom, ali i drvetom ne kojem se listovi ire i trepere u svim smjerovima. Rije "forma" oznaava apstraktnost djela, iji je sadraj iskljuivo u istanjenosti i razlistanosti.

Vojin Baki: "Razlistana forma"

5. Linijski istanjena masa

Ako masu pritiemo sa etiri strane (odozgo, odozdo, slijeva i zdesna) poinjemo joj oduzimati masu toliko da nas konani oblik podsjea na liniju, kao primjerice ica ili grana. Poto takvi oblici ipak sadre odreenu koliinu mase (opipljivi su) govorimo o njima kao o linijski istanjenim masama.

Alberto Giacometti: "ovjek koji pokazuje"

MOBIL
Mobil je pokretno prostorno tijelo. Ono se samo giba, bilo strujanjem zraka, elektromotorom, ili nekim drugim izvorom energije. Gledatelj ne mora obilaziti oko mobila da bi ga cijelog sagledao; on se sam okree i pokazuje sa svih strana.

Desno je mobil nainjen od ice - linijski istanjene mase, sa ploicama na zavrecima - plono istanjenim masama. Prostor je dominantan element ove skulpture.

Alexander Calder: "Mali pauk"

RELJEF

Reljef je masa oblikovana na plohi; oblici na reljefu su uvijek u veoj ili manjoj mjeri vezani uz podlogu. Oblici su na reljefu dakle izboenja na plohi. Prema visini izboenja reljef dijelimo na: 1. Ulegnuti reljef, koji nastaje urezivanjem, utiskivanjem, klesanjem i udubljivanjem u plohi. Izboenja nema. 2. Niski reljef, na kojem masa neznatno ulazi u prostor, a prostor samo plitko ulazi u masu; izboenja na plohi su niska. 3. Visoki reljef, gdje su oblici ve gotovo nezavisni od podloge, ali se ipak za nju dre nekim svojim djelom. Masa jako izlazi u prostor, i prostor veoma prodire u masu, a izboenja su vrlo velika.

Reljef s prikazom Amenofisa IV., njegove ene Nefertiti i njihove djece

Tullio Lombardo: Bahus i Arijadna

Ergastine, Partenonski friz

Henri Mur Leea Figura

 Svojom masom i volumenom osvajaju prostor upljine i mase ine skulpturu

Vanjski prostor Unutrani prostor

Prototip leee enske figure

1. dio glava, trup, ruke 2. dio prelazna zona, le, noge

Geometriska apstrakcija
pravilni i nepravilni geometrijski oblici sfere, cilindri, piramide, kocke...

UMIRUI ROB

Visok oko 2,28m. Vezan i zgrcen ali se opire Statua je mirna, glatka, spokojna Spojen sa kamenom na kome je isklesan Slabija muskulatura Poloaj tijela smirujui Lice glatko

POBUNJENI ROB

Visok 2.09m Izuzetno mocan torzo,zatezanje mase i kostiju Utisk ivotinje koja se opire Jaki i energini potezui,hrapave, kao nedovrene, neispolirane Gleda prema gore (Bogu) Lice u grubim crtama, nedovreno, mucno

DA LI SU ROBOVI BILI NEZAVRSENI IZ TEHNIKIH RAZLOGA?

Grobnica Pape Julija II Pocinje klesati robove 1513 Mikelanelo donira Robove Robertu Stroziju, koji ih odnosi u Francusku

Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni

Roen 1475, Kapreze, Toskana Odrastao u Firenci pod uticeajem ateljea brae Ghirlandaio Jedan od najinspirativnijih umjetnika italijanske kasne renesanse 1534. napustio Firencu i otiao u Rim

Vraa se Sikstinskoj kapeli, iji je svod prethodno oslikao i zavrava posljednu fresku Sudnji dan
Umire 18. februara 1564. godine

RADILI:
Jelena Raenovi

Radojka Stani
Milica Suvajac Miljana Rikalo