BIOLOGIJA - SKRIPTA ZA DRAVNU MATURU

=> definirati biologiju

Biologija stanice Biologija:- znanost o ivotu, duboko ukorjenjena u ljudskome duhu -znanstveno proirenje priroene ljudske znatielje da shvati to je ivot i da upozna ivi svijet kojemu ovijek pripada Zajednike osobine ivih bida: - organiziranost, metabolizam, pokretljivost, podraljivost, razmnoavanje, rast i razvitak, nasljeivanje, evolucija, prilagodba.

=> opisati glavne etape i metode istraivanja u biologiji

Mikroskop : - stalak- na vrstom podnoju - izvor svjetlosti ili zrcalo - kondezor sustav leda za bolje osvjetljavanje - objektivi - povedanje - okular povedava sliku nastalu iz objektiva -mali i veliki vijak izotravanje slike - stolid Elektronski mikroskop : Svjetlosnim mikroskopom nije mogude razluiti strukture sitnije od valne duljine svjetlosti. Kada se elektroni ubrzaju skraduje se njihova valna duljina , pa je takvim snopom brzih elektrona mogude razluiti oko 1000 puta sitnije strukture ( 0,5 nm) Graa : - uarena katoda, elektromagnetske lede, slika na elektronskom zaslonu Znanstvene metode rada: - logikim razmiljanjem prepostavljaju se mogudi odgovori(hipoteze) -hipoteze se provjeravaju pokusima,odbacuju se pogrene hipiteze -znanstvena je samo ona pretpostavka koja se moe provjeriti - nakon odbacivanja pogrenih hipoteza, donose se zakljuci na osnovu kojih su moguda predvianja -nakon provjera u kojima se predvianja potvruju razvijaju se znanstvene teorije ( zakoni )

Postupak: Postave pitanje ->pretpostave odgovor( hipozeta) -> pokusi i opaanja-> potvrena hipoteza -> teorija-> potvrda ->zakoni ( znanstveni)

=> razlikovati organizacijske razine ivoga svijeta

Organizacijske razine ivih bida: VRSTA -> ROD->PORODICA -> RED-> RAZRED-> KOLJENO-> CARSTVO-> ( NADCARSTVO)

Carstvo: -arhebakterije -eubakterije -protisti -gljive -biljke -ivotinje Nadcarstvo : - prokarioti - eukarioti

=> objasniti kemijski sastav ivih bida te objasniti osnovnu strukturu i ulogu anorganskih i organskih spojeva u njima

Kemijska osnova ivog svijeta

Sva iva bida su izgraena iz biogenih elemenata : najzastupljeniji ---> vodik ( H ) , ugljik ( C ) , duik ( N ) i kisik ( O ) -P, S, Ca,Mg, Na, Fe Razlika elemetata u ivome i neivome svijetu je u koliini : -poredano po zastupljenosti: NEIVI SVIJET- kisik -> silicij -> aluminij ( ugraeni u razliite kem. spojeve) IVI SVIJET vodik - > kisik -> ugljik -> duik

Voda : - ivot nastao u vodi

- u organizmu ima 65 99 % vode, njegove mase + - + - vodikove veze-> slabe veze jer pozitivan kraj privlai negativan H O H -elektrini dipol -kohezija( biti svezan ) , adhezija ( prijanjati ), kapilarnost ( nasuprot smjera gravitacijske sile) , povrinska napetost --> specifina toplina - zbog tog svojstva vode ublaene su nagle promijene temp. na zemlji

-Otapalo : otapa minerale, krv i ostale tj. tekudine, vodene otopine organskih mol. i iona
hydro- voda, philos- ljubedi phobos- koji strahuje HIDROFILNE ( privlae vodu) i HIDROFOBNE ( odbijaju vodu ) -nepolarne mol. koje nemaju elektrini naboj

UGLJIK- sadre ga svi organski spojevi

- povezuje se stabilnim kovalentnim vezama -moe se povezivati u dugake lanaste molekule koje se mogu granati, prestenaste molekule...itd.

Anorganske molekule : - ne mogu nastati iz ivih sustava, ali ih nalazimo unutar ivih sustava - kiseline , soli , voda Organske molekule : - nastaju iz ivih sustava i izgrauju ga - sve molekule sadre ugljikove atome Makromolekule imaju vanu ulogu u stanicama , to su polimeri koji su izgraeni od manjih podjedinica ili monomera. Vano je znati da polimeri imaju drugaija svojstva od monomera/kovalentne veze vrste

UGLJIKOHIDRATI : ->monosaharidi (jednostavni) glukoza stanino gorivo }

fruktoza galaktoza } } C 6 H 12 O 6

->oligosaharidi ( di-, tri-) saharoza ( glukoza i fruktoza) mlijeni eder - - > laktoza ( glukoza i galaktoza ) maltoza ( 2 glukoze ) - >polisaharidi ( dugaki ugljikohidratni lanci ) KROB ( od glukoze , molekula se zapakira) zaliha hrane; krobna zrnca CELULOZA ( polimer glukoze ) vrste dugake niti koje se organiziraju u paralelne snopide i stupove, slui za odjedu, ne moe se probavati, potie peristaltiku crijeva GLIKOGEN ( od glukoze ) razgranata molekula, pohranjuje se u miidima i jetri, slui kao primarna zaliha energije HITIN - tjelesni pokrov kukaca i rakova, nalazi se i u staninoj stijenci gljiva -molekule su povezane kao u celuloze , ali je za glukozu vezana dodatna skupina ( amino skupina )

LIPIDI : ->masti i ulja - trigliceridi hranidbene molekule 2X vie nego glukoza

- esteri trovalentnog alkohola glicerola i tri molekule viih masnih kiselina -masti - zasidene masne kis. } - ulja - nezasidene msane kis. } oba dvije slue za energije -> fosfolipidi - graevne jedinice biomembrana glicerol + 2 molekule masnih kis. + FOSFATNA kis. ( ili druge hidrofilne skupine ) - amfipatske mol. -> jedan kraj hidrofilni a drugi hidrofobni -> steroidi - kolestreol- nalazi se u membranama ivotinjskih stanica, u ivdanim tkivima i krvnoj plazmi - ishodina mol. u sintezi hormona signalnih i regulatornih molekula - polazna molekula u sintezi spolnih hormona - poviena konc. kolesterola = zakrenje krvnih ila i povien krvni tlak

BJELANEVINE ( PROTEINI ): graevne jedinice su im aminokiseline ( monomeri )

- aminokisleni sadre karboksilnu skupinu ( -COOH ) i amino-skupinu (- NH2 ), povezuju se peptidnim vezama Uloga bjel. : - izgrauju stanice i izvanstaninu tvar - kao enzimi usklauju i ubrzavaju kemijske reakcije - upravljaju djelovanjem gena - prenose informacije - obrana organizma protiv zaraze -kolagen, keratin, amilaza, enzimi, pepsin

NUKLEINSKE KISELINE- : upute sadrane u jedinicama nasljea- genima

DNA- deoksiribonukleinska kiselina -> sastoji se od dva dugaka lanca koji se zavojito obavijaju jedan oko drugoga -svaki se lanac sastoji iz nukleotida ( sastavljen je od edera deoksiriboze, fosfata i od 4 duidne baze) -> baze su prstenaste molekule koje sadre duik: - Pirimidinske -> citozin ( C ) i timin ( T ) sastoje se od jednog prstena - Purinske -> gvanin ( G ) i adenin ( A ) sastoje se od dva prstena Dva polinukleotidna lanca su vezana vodikovim vezama A-T ( dvije vodikove veze) C-G ( tri vodikove veze ) RNA-ribonukleinska kiselina - sadri ribozu umjesto deoksiriboze - sadri uracil ( U ) umjesto timina ( T ) - jednolanana molekula, previja se i savija u prostoru pa zbog toga ima razliite bioloke uloge: GLASNIKA ili mRNA PRIJENOSNA ili tRNA RIBOSOMSKA ili rRNA ATP- ( adenozin trifosfat) - izgraen iz nukleotida - kidanjem veza se oslobaa energija a ona pokrede druge reakcije...

ENIZIMI : - proteini koji ubrzavaju kem. reakcije u st.

- biokatalizatori - djeluju samo u ivim stanicama - strogo specifini s obzirom na supstrat -imaju aktivno mjesto -> supstrat se vee na to aktivno mjesto enizma-> mjenja se prostorni oblik enzima te nastaju uvjeti za raskid veze-> odvajanje enzima od proizvoda-> enzim nastavlja svoje djelovanje

REPLIKACIJA DNA : - lanci povezani slabim vodikovim vezama

- komplemetarne duidne baze -komplemetarni lanci se razdvajaju , nakon ega svaki od njih poslui kao kalup za sintezu po jednog novog lanca u potivanju naela kompementarnosti (A-T, C-G ) - obje novonastale mol. sadre po jedan stari lanac preuzet od matine mol . i jedan novosintetizirani

ANORGANSKE SOLI : - anorganske se tvari u organizmu mogu nalaziti kao slobodni ioni,
vezani za organske tvari ili nedisocirane soli -sve organske tvari su otopljene u vodi osim kristalziranih soli u kostima i zubima -anorganske soli daju vrstodu kostima i zubima Uloge : - ionu slue u odravanju osmotskog tlaka u stanicama i izvan njih - odravanje acido-bazine ravnotee -povedavaju topljivost proteina u plazmi - transport ivdanih podraaja *osmotski tlak- ovisi o stvarnom broju estica koje vre tlak na stijenke sustava - u stanicama kalij fosfat ( K3PO4) - u izvanstaninoj tekudini, natrij klorid ( NaCl)

=> razlikovati prokariotsku od eukariotske stanice te objasniti grau i ulogu glavnih organela i struktura eukariotske stanice (biljne i ivotinjske)
PROKARIOTSKA STANICA - gr. pro-prije, karyon-jezgra - veliina od 0.2 do 10 um -nemaju organele -stanice koje nemaju oblikovanu staninu jezgru -uvijek su jednostanini organizmi

EUKARIOTSKA STANICA -od 10 do 100 i vie puta vede od prokariotskih stanica -imaju pravu jezgru i ostale stanine organele -jezgra je obavijena ovojnicom i u njoj se nalazi DNA koja je u jezgri s proteinima organizirana u koromosome -cijela unutranjostje pregraena membranama u odjeljke(stanini prostori omeeni membranama ) i koji imaju specifine zadade- nazivamo ih staninim organelama Pregraivanjem membranama i oblikovanje st. organela omoguduje se bolja organizacija st. (organeli se meusobno ne ometaju ali su povezani i usklaeni)

Stanini organeli : -plastidi(kloroplasti-forosinteza) -stanina stijenka ( izgraena od celuloznih vlakana uronjenih u matriks ugljikohidrata i proteina) - velika vakuola -uloga : uvrduje st,sadri rezervne otpadne ili otrovne tvari ,omoguduje brz produeni rast biljaka) - plazmatska membrana( dvosloj fosfolipida,proteini,eder) uloga: komunikacija stanice sa okoliem - jezgra i jezgrica - ribosomi ( proteini i RNA )uloga : sinteza proteina - endoplazmatski retikulum ( membranske vredice i kanali) uloga :sinteza i modifikacija proteina, transport tvari, sinteza steroida - golgijevo tijelo( naslage membranskih vredica)uloga : vezanje edera za proteine, pakrinje i raspodijela molekula - lizosomi ( membranski mjehuridi s enzimima) uloga :stanina probava - mitohondrij ( membrana od dva sloja,vanjska i unutarnja, matriks,DNA,ribosimi) uloga: stanino disanje - stanini kostur (mikroskopske cjevice i vlakna) uloga: oblik stanice i pokretanje njezinih djelova - trepetljike i bievi -uloga: pokretanjestanice ili tekudine izvan stanice - centrioli ( mikroskopske cjevice ine tjelece poput valjka ) uloga: organizacija diobenog vretena

biljna stanica

biljna i ivotinjska

stanica

ENDOSIMBIOZA: - plastidi i mitohondriji - organeli koji su nekada bili samostalni prokariotski organeli ( znamo po tome to imaju jezgru i ribosome) - oni su se nakon ulaska u preteu eukariotskih stanica posve prilagodili ivotu u njoj - njihov odnos je simbiotski ( od obostrane kotisti) - s obzirom da su oni simbionti unutar stanice, kaemo- endosimbioza

MODEL TEKUDEG MOZAIKA : - 1972. g. Singer i Nicolson

- membranski lipidi ine dvosloj , a proteini su u njega uronjeni ili se nalaze samo na rubu membrane -sadri jo i ugljikohidrate koji su kovalentno vezani z alipide i proteine s vanjske ( ugljikohidrate s vanjske strane ne sadravaju sve membrane) lipidi: preteno odgovorni za grau membrana proteini: odgovorni za njezinu funkciju ugljikohidrati : oznaivanje i prepoznavanje stanice Sve membrane podudaraju se planom grae, meutim razlikuju se ovisno o funkciji, sastavu bjelanevina, lipida i ugljikohidrata. Uloga stanine membrane:- zatiduje i pregrauje stanicu i organele -izmjena tvari izmeu stanice i njezina okolia -metabolike reakcije -sjedite je enzima i signalnih molekula Pasivni prolaz tvari: ( ne troi se energija) - difuzija -> gibanje molekula od mjesta vede koncentracije prema mjestu manje konc. sve dok se ne postigne ravnomjerna raspodjela odnosno jednaka koncentracija s jedne i druge strane -difuzijom prolaze male molekule kao voda, kisik i ugljikov dioksid -osmoza-> hipertonina otopina- veda konc. otopljenih tvari hipotonina otopina - manja konc otopljenih tvari izotonina otopina - jednaka konc. otopljenih tvari - difuzija vode kroz probirno propusnu membranu jest osmoza, a tlak koji pri tome nastaje zove se osmotski tlak -olakana difuzija-> prenositelji ( posebne bjelanevine ) samo odreeni tip molekula - glukoza i aminokiseline

Aktivan prijenos tvari : prijenos koji nije mogud bez rada i energije - glavni prijenosnik energije je ATP ( adenozin trifosfat ) , on odcjepljivanjem fosfatne skupine oslobaa energiju potrebnu za prijenos -Na / K crpka-> neprestano izbacuje Na+ iz stanice a K+ ubacuje - odravanje staninog membranskog potencijala -bjelanevine ugraene u membranu koriste ATP za taj prijenos pa se zovu ATP-aze (enzimi)

Endocitoza: - bitno drugaiji nain unoenja tvari od ostalih procesa - unos vedih molekula - tu nema prolaza kroz membranu , ved se membrana uvrne ->membrana se uvrne i obuhvati sadrajza unoenje-> zatim se membrana zatvori -> potpuno okrui sadraj i on ulazi u stanicu Egzocitoza: - obrnut proces od endocitoze, izbacivanje tvari pomodu membranskih mjekurida

=> opisati stanine diobe (mitozu mejozu) te objasniti njihovu ulogu ivotnom ciklusu viestaninoga organizma

Kromosom : - tapidasta struktura vidljiva svjetlosnim mikroskopom a nastaje iz kromatina tijekom stanine diobe - kromosomi su prijenosni oblik kromatina * DNA - dugaka i tanka molekula( debljina 2 nm, duina nekoliko cm) - kromosom ini molekula DNA zdruena s proteinima Kromatin:- nalazi se u jezgi dok se stanica ne dijeli - nukleinske kis. ( DNA,RNA) i proteini Kromatid: - dvije kromatide grade kromosom

IVOTNI CIKLUS STANICE : Interfaza: -razdoblje izmeu dviju jezgrinih dioba G1 faza - - > sintetiziraju se bjelanevine, stanica raste S faza - - > udvostruenje DNA G2 faza -- > stanica se priprema za diobu MITOZA: ->profaza: - nastaju kromosomi koji se sastoje od dvije kromatide - nastaje diobeno vreteno( slui za privrdivanje kromosoma i razdvajanje) - razgrauje se jezgrina ovojnica ->metafaza : - kromosomi se jasno uoavaju - dvije kromatide su spojene privrsnicom - kromosomi se nalaze u ekvatorskoj ravnini diobenog vretena ->anafaza: - sestrinske kromatide se razdvajaju - svaka kromatida postaje novi kromosom -> telofaza : - citoplazma se takoer dijeli - oblikuje se jezgrina ovojnica -nastaje kromatin -nastaju dvije stanice Rezultat mitotike diobe su dvije identine stanice!!! MEJOZA: -> smanjenje broja kromosoma - dobivanje novih kombinacija gena *Aleli - varijante jednog te istog gena - samo su gamete haploidne, a ivotinjski organizam je diploidan MEJOZA 1: ->profaza: - udvostrueni kromosomi se sparuju, kromatide komolognih kromosoma izmjenjuju svoje djelove *homologni kromosomi- kromosomi koji su izgledom i veliinom jednaki i nose gen za ista svojstva, jedan kromosom potjee od oca, drugi od majke ->metafaza: -parovi homolognih kromosomasmjetaju se u ekvatorsku razinu

-> anafaza: - po jedan kromosom od homolognog para putuje prema suprotnom polu ( broj kromosoma se reducira ) -> telofaza: - oblikuju se dvije jezgre s polovinim brojem kromosoma ( kromosomi imaju po dvije kromatide) Tijekom mejotike diobe 1 iz diploide stanice nastale su dvije genetiki razliite haploidne stanice -zatim slijedi mejoza 2 -> Mejozom2 razdvojile su se kromatide u kojima su izmjeani majini i oevi djelovi( proces je jednak kao i koj mitoze i mejoze 1 ) Na kraju iz jedne stanice nastaju etiri genetiki razliite stanice sa polovinim brojem kromosoma.

=> analizirati procese fotosinteze, staninoga disanja i vrenja (na razini opde jednadbe) i objasniti njihove uloge za iva bida
STANINI METABOLIZAM : -pod pojmom metabolizam podrazumijevamo sve kemijske reakcije koje se zbivaju u organizmu -stanini metabolizam se zbiva u stanici, to je izmjena tvari i energije unutar stanice FOTOSINTEZA: -> nastaju organske molekule iz anorganskih ( zelene biljke i alge) Kloroplasti : zeleni organeli u kojima se svjetlosna energija pretvara u kemijsku -> iz suneve energije nastaje ATP-> ATP se utroi za sintezu edera i drugih organskih molekula suneva energija + ugljikov dioksid+voda => ugljikohidrati + kisik GLIKOLIZA- razlaganje glukoze u citoplazmi na 2 mol. pirogroane kiseline , nastaje malo energije VRENJE-> razgrauje se eder , proizvodi su anorganske mol. koje sadre zalihe energije - iz pirogroane kiseline nastaje alkohol ( etanol CH3 CH2 OH ) i ugljikov dioksid

Glikoliza i vrenje omoguduju stanici da doe do energije i onda kada nema kisika ili ga nema dovoljno!! *Bogata zaliha energije sadrana je u kemijskoj vezi kojom su fosfati vezani za adenozin ATP= ADP + energija ATP- > adenozin ( purinske baze adenin i eder riboza ) fosfat 3 - molekula koja ima ulogu prenositelja energije, energetska valuta stanice -glikoliza prethodi staninom disanju STANINO DISANJE: - molekule hrane ( glukoza ) oksidiraju se i razlau sve do anorganskih spojeva ugljikova dioksida i vode - poetni reaktanti u fotosintezi su produkti staninog disanja -aeroban metaboliki put, pirogroana kis. se razgradi sve do CO 2 i H2O => 36 ATP-a Dva stadija -> ciklus limunske kiseline ( krebsov siklus) :- dogaa se u matriksu mitohondrija -aerobno disanje zbiva se u mitohondrijima, u ovom se ciklusu zavrava razgradnja glukoze -> dini lanac - elektroni se prenose s vie razine na niu iz jedne molekule glukoze nastaje 18 puta vie ATP-a nego kod glikolize i vrenja

=> objasniti osnovne etape i procese razvitka te strukturnu i funkcionalnu organizaciju viestaninoga organizma
Mitoza : - omoguduje razvijanje organizma ( jedinka raste ) - obnavljaju se tkiva ili nadoknauju otedene stanic - iz oploene jajne stanice diobom se razvija jedinka Mejozom: - nastaju u ivotinja haploidne gamete : spermiji i jajna stanica -u biljaka nastaju haploidne spore , iz njih se razvija haploidan gametofit , u kojem se razvija jajna stanica i spermalne jezgre - kromosomi izmjenjuju svoje gene - crossing-over -omoguduje rekombinaciju mutacija koje su se dogodile usred promjene ivota, tu neke nove kombinacij emogu imati prednost.

Zametak : stadiji--> brazdanje: -dijeljene uzastopnim mitozama -zametak ne raste , poetna masa jajne stanice samo se raspodijeli na mnogo manjih stanica Morula-( kuglasta nakupina stanica) kada se u nakupini stanica oblikuje upljina ( blastocel) nastaje blastula. gastrulacija: pretvaranje blastule u gastrulu , pri emu se jednolisni zid blastule na jednom kraju ugiba ( blastofor) i stvara duplju . Na kraju gastrulacije potiskivanjem ugurnutog lista zid embriona postaje dvolistan , satsavljen od ektoderma , mezoderma i endoderma. Gastrula znai ima 3 zametna listida: EKTODERM-> tvori: epidermu ( koa, kosa, lijezde), ivdane sustave i osjet ila MEZODERM-> tvori: kostur, miide, krvoilni sustav, susatv za izluivanje, spolne lijezde, epitel probavnih organa i dinih puteva ENDODERM-> tvori: crijeva i epitelni dio unutarnjih organa ( jetra , guterada, pluda) Diferencijalne stanice: - tijekom procesa diferencijacije neke stanice ili skupina stanica postaju razliite od drugih - razliito oblikovane , tj difirencirane stanice proizvode razliite bjelanevine i druge skupine molekula potrebne za njihovu specifinu funkciju: ( kemijski prenositelji-> ivdane stanice hemoglobini-> eritrociti hormoni-> st. lijezda s unutranjim izluivanjem ) -tijekom deferencijacje stanice, neki se geni iskljuuju iz svoje djelatnosti , a drugi se ukljuuju

=> analizirati razlike izmeu virusa i ivih bida te objasniti mehanizam umnoavanja virusa u ivim stanicama
VIRUSI : -submikroskopski stanini paraziti -nemaju stanini ustroj ( sastavljeni od DNA ili RNA i proteina ) - oni su neiva organizacijska tvar(kristalizacija) sve dok ne dou u specifinu domadinsku stanicu Graa TMV-a ( mozaina bolest duhana)-proteinske molekule mogu biti privrdene na spiralu nukleinske kiseline (RNA) Bakteriofagi : -molekula DNA sklupana je u poliedrinoj proteinskoj glavi na koju se nadovezuje proteinski repto zavrava s ploicom s repnim nitima Strani se gen unosi u bakterijsku stanicu da bi se u njoj u mnoili , pa ak i upravlja sintezom proteina vanih za ovjekove potrebe. Umnoavanje: -> priljubljivanje virusa na staninu stijenku-> injeciranje virusne DNA-> sinteza virusnih proteina-> sastavljanje novih virusnih estica-> razgradnja stanice i otputanje virusa Viruse dijelimo na : - bakterijske - animalne - biljne -veliina: 30-300 nm -oblik : okruglasti i izdueni ( tapidast)

=> objasniti bioloku raznolikost i sistematsku podjelu ivoga svijeta

Carl Linne- dvoimeno nazivlje Canis lupus L. vuk - prvo ime oznauje ROD ( pa se pie velikim slovom ) a drugo ime oznauje VRSTU organizma ( najede pridjev pa se pie malim slovom) trede ime je ime autora - slini organizmi su povezani i raspodijeljeni u skupine

5 CARSTAVA: - Prokarioti (monera)jednostanini organizmi bakterije i cijanobakterije -Protoktisti (protisti) jednost. i viest. organizmi jednostavne grae ->praivotinje i alge -Gljive- heterotfrofni organizmi koji apsorbiraju org. hranu -Biljke-autotrofni organizmi ( pretvaraju anorganske u organske mol.-fotositeza -ivotinje heterotrofni org. koji se hrane drugim organizmima VRSTA- skupina organizama koji imaju mnogo zajednikih osobina i mogu se meusobno pariti i davati plodne potomke

OVJEK: carstvo- ivotinje koljeno- svitkovci razred- sisavci redprimati porodica- hominidi rodhomo vrsta- sapiens podkoljeno- kraljenjaci

Homo sapiens L.

Podvrsta odlike, norta, pasmina, rasa ( nia kategorija od vrste ) Vie sistematske kategorije od vrste : ->rod , porodica, red ,razred, koljeno i carstvo

=> opisati glavne dijelove prokariotske stanice, objasniti njihovu ulogu i razmnoavanje prokariota
Bakterije: Graa bakterija: stanina membrana, stanina stijenka, omota ( kapsula) , bievi, plazmid, nukleoid ili bakterijski kromosom, ribosomi, citoplazma, rezervne tvari Plazmid: prstenasta molekula DNA, ali mnogo manja jer sadri svega nekoliko gena Oblik bakterijske stanice: 0,2 10 um - KUGLASTE ( koki) -> diplokoki ( nakupine) -> streprokoki ( oblik lanca) ->stafilokoki ( grozdaste)

-TAPIDASTE (bacili) -> diplobacili -> streptobacili -ZAVOJITE ili SPIRALNE ( razlikuju se prema broju zavoja) prema nainu pokretanja : -> vibrioni ( manje od jednog zavoja) ->spirili ( vie zavoja) pokredu se bidevima ->spirohete ( pokredu se rotacijom) NUKLEOID : -gusto omotana bakterijska DNA, pretea prave jezgre koja nije obavijena ovojnicom Razmnoavanje bakterija: - dvostrukom diobom -udvostruenje kromosoma-> kromosomi se kromosomi se primaknu polovima st.-> -> u sredini stijenka poinje stvarati pregradu koja podijeli matinu stanicu na dvije

ENDOSPORA-( imaju samo neke stanice) - bakt. preivljava nepovoljne uvjete -sporogene vrste se razlikuju prema -> poloaju endospore u bakt. stanici gram + bakt. patogene -> te prema obliku i relativnoj veliini endospore tapidaste ( bakt. Bacillus u odnosu na bakteriju i Clostridium) Clostridium tetani -> uzronik tetanusa s krajnje smjetenom ovalnom sporom, vedom o d promjera same stanice Prema tipu ishrane bakt : 1. autotrofne ( same sintetiziraju organske spojeve) a) fotoautotrofi -> iskoritavaju sunevu energiju ( fotosinteza s bakterioklorofilom ) b) kemoautotrofne- > koriste se energijom koja se oslobaa pri reakcijama u kojima kisik reagira s razliitim anorganskim spojevima 2. heterotrofne ( gr. heteros=drugim;trepha=hranim) - iskoritavaju gotove orgaske spojeve : glokoza -> ugljikohidrati ( izvor energije) bjelanevine - iskoritavaju gotove aminokiseline

a) saprofiti - enzimima razgrauju sloene organske molekule mrtvih organizama ili njihovih djelova

Simbionti: - ive s drugim organizmima u obostranoj korsnoj zajednici ( simbioza) Escherichia coli- ivi u ljudskim crijevima , gdje proizvodi ovjeku potrebne vitamine K i B 12 Izmjena gena u bakterija: KONJUGACIJA -> prijenos genetikog materijala spolnim pilima -> sposobnost darivanja genetikog materijala je u plazmidu TRANSFORMACIJA -> kada se bakt. stanica raspadne komadid njezina DNA moe udi u drugu bakteriju te se ugraditi u njezin kromosom TRANSDUKCIJA -> prijenos bakterijskih gena virusom -> kada virusna DNA neprecizno izrezuje svoj gen, moe se desiti da komadid DNA bakt. bude vezan za virusnu DNA te prilikom irenja virusne zaraze bude prenesen drugoj bakteriji Uzgajanje bakterija: - u Petrijevim zdjelicama ili epruvetama - hranjive podloge mogu biti tekude ili vrste

=> analizirati ulogu prokariota (bakterija) u biosferi i u ivotu ovjeka

Patogenost -> to su paraziske bakterije koje su uzronici bolesti ->putovi ulaska : - higijenski neispravna hrana - kapljinim prijenosom - spolnim putem - dodirom ozljeene koe - razliiti vektori ( prenositelji; muhe ) Mlijeno-kiselo vrenje : -> polazni supstrat je mlijeni eder LAKTOZA iz slatkog mlijeka -> nakon razgradnje se razlae na GLUKOZU i GALAKTOZU , glukoza se razgrauje glikolizom, a nastala PIROGROANA kis. pretvara se u MLIJENU KIS. ->streptococus lactobacillus

Znaenje bakterija za svijet : -> razgrauju razliite otpadne i otrovne tvari nastale industrijskom proizvodnjom -> bakt. su vani imbenik u kruenju ivotno vanih kemijskih elemenata -> proizvoai organske tvari i razlagai -> razgrauju org. tvari na jednostavne spojeve Za ovjeka su vane : -> medicina, veterina, farmacija, kem. industrija -> vrenje ( alkoholno, mlijeno) -> farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova -> kemijskoj industriji za proizvodnju organskih spojeva -> genetiki ininjering ( GMO ) Antibiotici : - tvar koja specifino ometa odreeni fizioloki proces u bakterija bez tetnog uinka na ovjekov organizam ( ponekad jaki antibiotici ipak ine tetu )

Cijanobakterije : - najsloeniji prokariotski organizmi - klorofili su ugraeni u TILAKOIDE , slojeviti nabori na membrani ( zeleno fotosintezno bojilo) - u citoplazmi imaju uklopine kao to su zrnca priuvnih tvari proteina i polisaharida koji je po sastavu sliniji glikogenu nego krobu VANOST: -> fotosintezom su poeli mijenjati atmosferu -> provode nitrofiksaciju -> kozmopoliti i pioniri vegetacije -> sinteza duikovih spojeva ( organskih) koriste se rijetkom sposobnodu asimiliranja atmosferskog duika ( heterocistama) -> treba im vlaga Cvjetanje kopnenih voda-> intezivno razmnoavanje cijanobakterija u vodama koje su bogate organskim tvarima

=> opisati naine suzbijanja bolesti uzrokovanih virusima i bakterijama

VIROZE: - HIV ( ljudski virus, nedostatak imunosti ) -> uzronik smrtonosne bolesti AIDS - ebola, ospice, vodene kozice, zaunjaci, herpes, hepatitis( upala jetre) HPV- ljudski papiloma virus ( uzronik tumora) splnim putem te uzrokuje rak vrata maternice Virusne bolesti se ne lijee antibioticima, ved se primjenjuju samo radi sprjeavanja bakterijsk e infekcije ( upala pluda ) Kao odgovor na virusnu infekciju imunosni sustav stvara INTERFREON ( protuvirusna tvar koja sprjeava razmnoavanje virusa) te je primjena protuvirusnih cjepiva vana u medicini i veterini. VIROIDI: - to su gole ribonukleinske kiseline; poznati su iskljuivo kao biljni patogeni - potie stanine enzime da upravljaju njihovim umnoavanjem -viroid vretenastog gomolja kumpira, viroid ljutenja kore stabla... PRIONI: - ( protein infectus only) - iskljuivo proteinske molekule, ali ipak zarazne - mijenjaju normalnu strukturu, na taj se nain povedava broj patogenih prionskih molekula i razvija se bolest - skrebi( bolest ovaca) , govee ludilo... SATELITNA RNA: -virus mozaika krastavaca - za vlastitu se replikaciju koriste virusnim enzimom ( virus pomaga) BAKTERIJSKE BOLESTI: - difterija, gonoreja, guba, karijes, tifus, kolera, kuga, pjegavi tifus, salmoneloza, sifilis, tetanus, tuberkuloza, upala pluda, TBC...

Mjere opreza : - higijenske navike - prokuhavanje hrane - pasterizacija -sterilizacija

= > navesti osobine glavnih skupina autotrofnih i heterotrofnih protoktista i objasniti njihovu ulogu u biosferi
PROTISTI - jednostanini eukariotski organizmi i viestanini organizmi koji nemaju diferirana tkiva

Autotrofni protisti ( alge ): Zeleni biai : - euglena ( vretenasto tijelo, mala prozirna opna- pelikula, razmoavanje vegetativno) Kremenjaice: - stijenka izgraena od kremena ili silicijeva dioksida - razmnoavaju se obinom diobom ili spolnim putem Zelene alge: ( jednostanini, viestanini, kolonijski) KINA ALGA - najjednostavnije graena - razmnoavanje samo vegetativno KLAMIDOMONAS - dva bia , vrasti kloroplast, kontraktilne vakuole - razmnoavaju se nespolno putem zoospora i spolno VOLVOKS - sloena kolonija jednostaninih algi po grai slinih klamidomonasu - povezane citoplazmatskim nitima - podjela rada - nespolno ( unutar kolonije nastaje mnogo manjih kolonija ) - spolno ( spermatozide i jajne stanice ) Zbog raspodjele rada i meusobne povezanosti jedinki , volvoks je VIESTANINA ALGA Viestanini oblizi zelenih alga: ( nerazgranate ili razgranate niti ) SPIROGIRA : - ivi u slatkoj vodi - u stijenci osim celuoze ima dosta pektina ( meke i sluzave) - ima vrpasti kloroplast koji je u obliku spirale - ramzmnoavaju se spolnim nainom , konjugacijom ostali predstavnici: kaluerpa, klobuid, morska salata( na oneidenim morima), halimeda SMEE ALGE: - steljka ( litasta , vrpasta , nerazgranata ) - u mnogih predstavnika razlikujemo: rizoide, kauloide, filoide

- razmnoavanje vegetativno, trganjem talusa, nespolno i spolno

Jadranski braid - endem Jadrana graa: -aerociste - mjehuridi ispunjeni zrakom - spolni organi ( oogamij-jajne stanice i anteridij sa spermatozidima) ostali predstavnici : cistozire ( najvede alge ) , bobiarke, laminarija, taonije Vanost: velika koliina vitamina A,B,C , hrana i zaini CRVENE ALGE : - uglavnom viestanini organizmi - steljka im je nitasta, lankovita, ili krpasta stijenka: unutranji dijelovi od celuloze, a vanjski od pektina - u plastidima sadre pigment FIKOERITRIN koji ima daje crvenu boju - razmnoavanje nespolno i spolno, stanice su im NEPOKRETNE, muke spol.st. nemaju bieve -srodnost s cijanobakterijama zbog nepostojanosti bieva -imaju izmjenu generacija, ali vrlo sloenu Predstavnici: dasija, botrikladija, halataknion, kilokladija, litotamnij Vrste iz roda litotamnij poznate su po taloenju vapnenca u svojim stijenkama. Vanost: - prehrana ( porfira ) - proizvodnja agra ( elatinozna tvar koja tijekom dueg vremena ostaje vlana i vrsta pri viim temperaturama ) HETEROTROFNI PROTISTI ( PRAIVOTINJE) : Sluzavci, KORJENONOCI: - pokretanje uglavnom promjenom oblika tijela - imaju lane noice ( pseudopodije) Ameba: - gudi sloj unutranje protoplazme - endoplazma - vanjski sloj , svjetliji - egzoplazma -povrinu tijela pokriva jednostavna stanina membrana - obuhvati plijen te ga uvue u protoplazmu - ameba za disanje koristi kisik koju u organizam ulazi difuzijom -razmnoavanje nespolno KREDNJACI: - oko svojeg tijela izluuju ljuturu od kremena , vapnenca TREPETLJIKAI: - najveda skupina

- povrina obavijena opnom ( pelikula ) - na pelikuli su brojne trepetljike

Papuica: -ima stalan oblik - trepetljike - na pellikuli ima udubljenje kroz kojeg se hrani ( stanina usta) - na odreenom mjestu izbacuje hranu ( citopig ) - dvojno dijeljenje ; zapaeno i spolno razmnoavanje ( izmjena gen. materijala u jezgri) TRUSKOVCI: -nametniki protisti koji ive u stanici ili meustaninom prostoru beskraljenjaka i kraljenjaka -imaju cjevaste organele i vrni prsten ivotni ciklus : -> jedna nespolna faza ( mnogostruko dijeljenje) i spolni ciklus ( gametogonij ) nakon kojeg slijedi jo jedna nespolna faza ( sporogonija ) Predstavnici : - gregarine ili gomilice, kokcidije - Plasmodium ( uzrokuje malariju -> komarac malariar je prenosi )

NIE GLJIVE : - algaice ( peronospora i sive plijesni ) HETEROTROFNI PROTISTI ( jednostavne gljive ) Algaice : - heterotrofan nain prehrane - stanina stjenka od hitina Bitno se razlikuju od pravih gljiva ! ( tijekom razvitka imaju pokretne stadije , ive u vodi i na izrazito vlanim mjestima ) Peronospore : - peronospora vinove loze - ive kao paraziti na biljkama - u intracelularnim listovima i plodovima Sporangiofore ( nositelji sporangija) -> izlaze iz lista -> zoosporangij sa zoosporama-> -> vjetrom se prenose na listove -> u kapljici vode oslobaaju zoospore koje isklijaju u novu peronosporu Sive ili crne plijesni -> mukor ( na vlanim ostatcima hrane , u obliku pauinaste nakupine ) Razmnoavanje zelenih algi : ( na primjeru morske salate )

Tijekom razvoja, alga razvija tri steljke , morfoloki potpuno jednake , dvije su haploidne i predstavljaju muki i enski gametofit , a treda je dipolna i predstavlja sporogit ! Izomorfna izmjena generacija -> gametofit se vanjskim izgledom se razlikuje od sporofita SPOROFIT-> MEJOZA -> SPORE -> MUKI I ENSKI GAMETOFIT-> MUKE I ENSKE GAMETE-> -> OPLODNJA -> ZIGOTA -> SPOROFIT Znaenje alga : - u prehrani - gospodarstvu gnjojiva te izdvajanju alginske kis. koje se upotrebljavaju u tekstilnoj , industriji kartona, prehrambenoj itd.

tetnost srdoboljne amebe: - ivi u probavilu gdje uzrokuje dizenteriju - ulazi u obliku zaahurene amebe - hrani se crijevnim bakterijama - zatim razgrauje eritrocite iz sluznice, pa nastaju grevi , umor, proljev.. Kaluerpa: - veoma se brzo razmnoava , stvarajudi podvodne zelene livade koje potiskuu i unitavaju ostale organizme u moru Svjetlucanje mora: - meu heterotrofnim protistim svjetle mnogi biai i zrakai - luciferin - tvar koja svjetli - mora se vezati s kisikom - proizvode hladnu svjetlost, jer se oko 90% energije pretvara u svjetlosnu energiju KLOROPLASTI- zelene alge FEOPLASTIsmee alge RODOPLASTI- crvene alge

ivotni ciklus patogenih protista: ( malarija ) -> komarac prenosi sporozita( u slinovnicama) -> djele se u jetri ( stvaraju merozite )-> ulaz u eritrocite - > inficirani eritrociti -> transformacija u spolne st. gametocite ( muke i enske gamete)-> GAMETOCITI ostaju u eritrocitima i ne mogu se dalje razvijati-> kada komarac usie krv u kojima ima gametocita oni dospiju u njegovo probavilo , tamo se razvijaju u gamete koje se

spoje u zogtu -> zigote dospiju u stijenku kukeva eludca gdje se razvijaju spore sa sporozitima> zatim slijedi isputanje sporozita u slinovnice komarca i proces se ponavlja...

=> navesti osobine gljiva i objasniti njihovu ulogu u biosferi

GLJIVE: ivotinjske osobine: - heterotrofna prehrana; saprofitski ili parazitski - stanina stijenka od hitina - organske tvari koje izgrauju oklop lankonoaca - priuvna tvar im je glikogen - imaju polisaharid svojstven ivotinjama i slinu strukturu DNA biljne osobine: - uzimanje organskih tvari vanjskom povrinom tijela - izmjena generacija , gametofita i sporofita tijekom razvitka GAMETOFIT - - > n HAPLOIDAN ILI POLOVIAN BROJ KROMOSOMA SPOROFIT - - > 2n DIPLOIDAN ILI DVOSTRUKI BROJ KROMOSOMA Mjeinarke: zeleni plijesni, pepelnice Kistac ili penicilum -> A . Fleming spoznao da kistac ima antibakterijsko djelovanje-> PROIZVODNJA PENICILINA Tipini predstavnici: smrak, tartufi, naranasta zdjeliarka - kvaeve gljivice -> najjednostavnije grane mjeinarke Staparke: -> vrganj, bukovaa, zelena pupovka( jedna od najotrovnijih) , muhara

Simbioza gljiva : Mikoriza - simbioza izmeu korijenja viih biljaka i gljiva, pojavljuje se u vie od 80% biljnih vrsta - hife gljiva povedavaju apsorpciju hranjivih tvari iz tla Najpoznatije mikorize biljaka su ORHIDEJE koje ne mogu preiv jeti bez te simbioze ( jer njihove sjemenke nemaju endosperm) - zamjena ili nadopunjavanje korjenovih dlaica

->Imamo takoer simbiozu gljiva i mravi itd. * sporangij - rasplodni spolni organ u kojem se nalaze spore Razmnoavanje gljiva : Mjeinarke : - nespolno razmnoavanje pomodu razliitih vrsta spora-> -> akrospore - nastaju unutar sporangija mjeinasta oblika koji se zove AKSUSA -> u jednom se razvija najede osam akrospora etiri muka i etiri enske -> aksusi su smjeteni unutar djela plodita i to u jendom sloju -> HIMENIJU -> nespolno mogude razmnoavanje pupanjem -> druge vrste spora - kondije Staparke : - nespolno takoer pomodu spora ( bazidiospore ) - bazidiospore nastaju na povrini sporangija ( egzogeno) - to su bazidije, na njima se razvijaju etiri bazidiospore - po jedna na svakoj od 2 stapke - dvije muke i dvije enske Otrovne gljive : - muhara, zelena pupavka, ludara Jestive gljive: - vrganj peurka, bukovaa, smrak, tartufi

=> navesti osobine i znaenje liaja

Liaji : - simbioza uglavnom jedne vrste gljiva i jedne vrste alga koja ini morfoloku i fizioloku cjelinu - od gljiva ( mjeinarke , malokad staparke) a od algi ( zelene alge ili cijanobakterije ) - alge asimiliraju i daju organske tvari gljivama , dok gljive tite alge i opskrbljuju ih vodom i mineralima Dijele se na tri morfoloke skupine: - korasti - litasti - grmasti Pioniri vegetacije jer stvaraju liajske kiseline koje otapaju minerale, razaraju stijene te stvaraju tlo koje omoguduje naseljavanje ostalih oblika biljaka Vrlo su osjetljivi na oneidenje zraka , posebice SO2 -> liajevi su indikatori istode zraka Primjena u prehrani ljudi i ivotinja, proizvodnja vitamina C itd

Vegetativno razmnoavanje : - otkinutim djelovima tijela, te akrosporama koje se razvijaju u ploditima nalik na trubice ( na gornjoj povrini tijela)

=> navesti znaenje protoktista i gljiva za ovjeka i opisati mjere za suzbijanje bolesti uzrokovanih parazitskim protoktistima i gljivicama
Nepotpune gljive: ( parazitske) -kandida ( na jeziku i spolnim organima ) izazivaju dermatomikoze -razmnoavaju se kondijima Pepelnice ( parazitske mjeinarke ) - na listovima i plodovima biljaka Hre i snijeti ( parazitske stapatke ) . kukuruzna snijet i itna hra Kvadeve gljivice: - pivski kvasac -> jemeni slad -> etilni alkohol - za peenje kruha - mjehuridi CO2 diu tijesto inedi proizvode rahlima

Otrovne gljve : - tetno djelovanje na ivani sustav i stanini metabolizam , neki toksini izazivaju degenraciju jetre i bubrega - hitna pmod -> puno vode, aktivni ugljen i hitna medicinska pomod

=> navesti zajednike osobine biljaka i objasniti osnovnu organizaciju biljnoga tijela
BILJNO CARSTVO Podjela : ( nevaskularne stablaice ) ---> odjeljak: MAHOVINE ( vaskularne stablaice ) ---> odjeljak : PAPRATNJAE -> razred : - crvotoine - preslice - paprati - psilofiti odjeljak: SJEMENJAE - - - > podjeljak --> GOLOSJEMENJAE KRITOSJEMENJAE->razred-> DVOSUPNICE JEDNOSUPNICE Vegetativni organi : KORIJEN: -> biljka upija vodus otopljenim mineralnim tvarima -> uvrduje biljku u tlu STABLJIKA:-> provodi vodu i otopljene mineralne tvari od korijena do krajnjih djelova izdanka i asimilata od listova do svih djelova biljke -> redovito nosi listove i pupove, a ponekad i druge organe ( cvjetove , plodove ) LIST: -> slui za fotosintezu i transpiraciju ( izluivanje vode u obliku pare kroz pui listova ) Podrijetlo stablaica: Zelene alge su mogle bit precima stablaica jer pokazuju najvie zajednikih osobina: - istovjetni pigment- klorofil a i b , izrazito zelene boje -produkt fotosinteze je isti , tj . krob Prilagodbe biljaka ( sporofita ) na kopnene uvjete: - razvog organa, korjen za uvrdivanje i upijanje vode iz tla , listovi za fotosintezu i stabljika za provoenje vode i asimilata - u sklopu razvoja organa nastajalo je provodno tkivo , koasto tkivo za zatitu od isuivanja i potporno thivo za postizanje vrstode - snanije grananje -> povedava se cjelokupna povrina biljke ---> presudni korak u razvoju stablaica je bio prijelaz iz izomorfne na heteromorfnu izmjenu generaci a ! - unutar heteromorfne izmjene generacija karakteristino je neprestano jaane sporofita

-EVOLUCIJA STABLAICA => EVOLUCIJA SPOROFITA -razvoj sjemenki

BILJNA TKIVA: Tvorna tkiva - emrionske stanice koje imaju sposobnost diobe - te stanice imaju tanku stijenku, veliku jezgru, mnogo citoplazme, nemaju vakuolu i priljubljene su jedna uz drugu -> njihovim diobama nastaju trajne stanice koje se ne dijele - vegetacijski vrak -> ( korijen i stabljika) raste u vidinu i dubinu Bona tvorna tkiva->razvijaju se naknadno, rast stabljike i korijena u debljinu -> unutar ila nastaje ilni kambij ->kambijski prsten - u stabljici ilse su poredane u krug -> ksilem- nastaje diobama stanica u kambijskom prstenu prema sreditu stabljike - ksilem slui za provoenje vode i mineralnih tvari ->floem - dio ila koji slui za provoenje asimilata a nastaje diobama prema povrini stabljike GODOVI: - nastaju u viegodinjih drvenastih biljaka - zbog izmjene godinjih doba vide se svjetliji ( proljetni prirast, velike stanice s tankom stijenkom ) i tamniji ( male stanice sa zadebljalom stijenok ) krugovi koje stvara kambij Trajna tkiva: -> osnovno ili parenhim ( izgrauje glavninu biljke) - pokrovno ili kono ( prekriva povrinu cijele biljke i titi je ) endoderma i rizoderma Provodno ili ilno tkivo: -> ine ga biljne ile iji su djelovi ksilem i floem Ksilem: -traheje i traheide koji izgrauju ile ( ugradnja lignina) - provodi vodu i mineralne tvari Floem : - sitaste cijevi , uzduni nizovi stanica - provodi asimilate Ksilem ine mrtve stanice , a floem ine ive stanice - potporno ili mehaniko tkivo ( osigurava vrstodu biljnog tijela ) - kolenhim ( ive ) i sklerenhim ( mrtve) - kotuniavo vode lijezdano tkivo : -> stvara i izluuje sekrete ( biljkama korisne tvari ) i eskskrete ( otpadne tvari ) - eterina ulja...

=>razvrstati opde poznate biljne vrste u pripadajude glavne skupine =>razlikovati glavne skupine biljaka te povezati usavravanje njihove grae i uloge s prilagoavanjem ivotu na kopnu
MAHOVINE : -tijelo nalik na steljku - nemaju prave vegetativne organe nego rizoide , stabalce i listide - nemaju pravi provodni sustav - pa im je zbog toga potrebno mnogo vode - jedine imaju jae razvijen GAMETOFIT nego SPOROFIT PAPRATNJAE: - prave stablaice , jer imaju vegetativne organe ( korijen , list, stabljika) - imaju razvijen provodni sustav - za oplodnju im je ipak potrebna voda jer nisu potpuno prilagoene GOLOSJEMENJAE : - sjemeni zametci se nalaze na plodinim ili sjemenim ljuskama, vide se izvana -sjemeni zametci su neposredno u dodiru sa vanjskim svijetom - spora izmjena generacija - primitivne sjemenjae- etinjae KRITOSJEMENJAE: - ubrzana izmjena generacije - najnaprednije i najrasprostranjenije stablaice drvenaste ili zeljaste grae - u njih su sjemeni zametci izvana nevidljivi jer se nalaze unutar plodnice tuka - sjemeni zametci su im zatvoreni , sakriveni - iz sjemenih zametaka nastaje sjemenka , a iz plodnice nastaje usploe SJEMENKA + USPLOE = PLOD ( imaju ga samo kritosjemenjae ) - upravo zbog ploda su najbolje prilagoene ivotu na kopnu

Prednost kritosjemenjaa u odnosu na golosjemenjae: ->lake opraivanje ( spajanje gametofita) -> sjemenke se bolje prenose ->imaju plod koji bolje titi i raspruje kritosjemenjae -> plodnica titi sjemene zametke

CVIJET : - generativni organ koji slui razmnoavanju graa: - cvjetite - ocvjede : -> aka ( zeleni lapovi, zatita ) -> vjenid ( obojeni listovi ili latice ) privlaenje kukaca - pranici -> muki dio cvijeta ;graa:-> pranika nit i pranice ( peludnice se nalaze u njima) - tuak ( enski dio cvijeta ) -> plodnica -> vrat -> njuka PLOD: - generativni organ biljke koji slui za zatitu sjemenke i rasprostranjivanje - nastaje nakon oplodnje, sastoji se od sjemenki i usploa ( nepravi plod-jabuka) -podjela na suhe i sone plodove SJEMENKA : - generativni organ biljke koji slui zatiti klice i rasprostranjivanju bi ljke graa: -> sjemena lupina ( zatitna uloga) -> endosperm ( pohranjivanje priuvnih tvari ) -> klica ili embrij ( najvaniji dio sjemenke, klijanjem se razvija nova biljka ) -sjemenka nastaje iz sjemenih zametaka Prilagodbe na nain opraivanja: Opraivanje : - sudjeluju ivotinje, poglavito kukci, vjetar, i voda - prenoenje kukcima je najstariji nain opraivanja - cvjetovi su prilagoeni kukcima ( dvospolni, ivo obojeni, veliki i pojedinani ili sitni, ali tada su u cvatovima , miriu, imaju krupnu pelud, ljepljive njuke ( dvousnati cvjetovi) - vjetrom ( jednospolni, bez mirisa , pelud je sitna i u velikoj koliini, njuke velike...) Rasprostranjivanje sjemenki: - vjetrom ili ivotinjama ( ptice ) vjetrom ( sjemenke su sitne, imaju krilca, dlake) ivotinjama ( imela - ptice trljaju kljunom o koru stabla, te tako rasprostranjuju sjemenke )

RAZNOLIKOST:
Golosjemenjae : - oko 600 vrsta - najrasprostranjenije su etinjae -> borovi ( bor , jela, smreka...) -> empres -> tise ( ginko ) perastolisne golosjemenjae ( cikas i kositrenice ) poznati borovi : - crni bor, umski bor, alpski bor, dlamatinski crni bor - endem ) jela-> bijela jela Kritosjemenjae : dvosupnice -> imaju klicu s dvije supke, razvijaju glavni korijen -> unutar stabljike ile su rasporeene u krug ( sekundarni rast ) -> listovi mreaste nervature -> cvjetovi su graeni u broju 4 ili 5 s dvostrukim ocvjedem predstavnici : - abnjaci, bukve, lepirnjae, krstaice, titarke, usnae, glavoike... jednosupnice -> klice s jednom supkom , upavo korjenje -> unutar stabljike zatvorene ile ( ne rastu sekundarno - u irinu ) -> prugasta nervatura -> cvjetovi graeni u broju 3 s jednostavnim ocvjedem predstavnici: ljiljani , trave...

=> analizirati razlike u ivotnim ciklusima razliitih skupina biljaka

ivotni ciklus kritosjemenjaa: -> biljka sporofit sa mukim i enskim gametofitima -> opraivanje ( samoopraivanje i STRANOOPRAIVANJE) razliite prilagodbe na stranoopraivanje-> OPLODNJA ( stapanje jajne stanice i spermalne stanice ) -> SEKUNDARNI ENDOSPERM -> KLICA -> SJEMENA LUPINA-> SJEMENKA -> iz plodnice se razvija usploe + sjemenka-> PLOD -> ( klijanjem sjemenki ) nastaje nova biljka

Cvat: - skup pravilno rasporeenih cvjetova na jednoj cvjetnoj stapci - naprednije kritosjemenjae -cvjetovi u cvatu postupno rascvjetavaju od sredita prema periferiji ili obratno ( vano jer se tim eproduuje vrijeme cvatnje i uspjeno opraivanje )

- grozd, glavica, titac, klas, klip, resa Vrste plodova : - SUHI ( pucavci i nepucavci) - vjetrom ( sitni i imaju krilca , ili dlake - maslaak ) - ivotinjama ( kukicama se zakae za dlaku iv. -iak) - SONI - ivotinjama ( ptice, mravi , ljudi ) - biljke u vodi imaju zrak u pojedinim djelovima ploda ( kokos, bundeva )

VEGETATIVNO RAZMNOAVANJE : Razmnoavanje korjenom : - iz pupova na korjenu razvijaju se izbojci - odvajanje izbojaka i presaivanje - biljke : vodke - ljiva , vinja, malina , zatim bagrem i jorgovan Razmnoavanje stabljikom : - reznicama, poveljnicama, vrijeama - vrba ( reznicama ) dijelove stabljike otkida vjetar -vinova loza vrijeama - jagoda -> nadzemne stabljike Podanci , lukovice, gomolji -> podzemna stabljika ( luk , krumpir ) -> podanci - perunika Razmnoavanje listom : lonarice - afrika ljubica i carska begonija Rasplodnim pupovima ( bulbima ) - nastaju u pazucima lista , padaju na tlo i raste nova biljka - turione - zimski pupovi Preobrazbe vegetativnih organa : ->jest obavljanje drugih zadada koje im nisu svojstvene kao organima KORIJEN : repasti ( mrkva ) , zrano korjenje ( brljan ) , takasto korjenje STABLJIKA : podzemne stabljike ( lukovica, krumpir ) , trn , vitica ( vinova loza ) LIST: vitica, trn, zatitni listovi, pricvjetni listovi ili brakteje ( obojeni ) - organi za hvatanje kukaca ( biljke mesoderi ) ivotni ciklus MAHOVINA : -> SPORA-> proklija u proklinicu -> stvaranje spolnih organa ARHEGONIJA i ANTERIDIJA ( izvana obavijeni sterilni stanicama ) -> ARHEGONIJ - jajna stanica, ANTERIDIJ- spermatozid s dva bia -> OPLODNJA ( u kapljici vode ) -> ZIGOTA -> SPOROGON -> spore....

gametofit -> stabalce s listidima , stvaranje spolnih stanica sporofit -> sporogon- spora GAMETOFIT JE RAZVIJENIJI NEGO SPOROFIT - primitivno ! ivotni ciklus PAPRATI : SPORA-> klijanjem razvije PROTALIJ koji nosi arhegonije i anteridije -> OPLODNJA -> ZIGOTA>KLICA -> MLADA BILJKA ( nosi sporangije sa sporama ) gametofit -> protalij sporofit - odrasla biljka SPOROFIT JE RAZVIJENIJI NEGO GAMETOFIT - napredak

RAZMNOAVANJE GOLOSJEMENJAA: OPRAIVANJE ( prenoenje peludnih zrna na mikropilu sjemenog zametka ) -> peludno zrnce isklija u cjevicu- u PELUDNU MJENICU-> prodire u emrionsku vredicu - OPLODNJA( voda nije potrebna )-->iz ziogte nastaje KLICA, protalijska st. -> primarni ENDOSPERM, SJEMENA LUPINA-> SJEMENKA ->NOVA BILJKA Cijela biljka je SPOROFIT , a gametofit je unutar nje : -muki -> peludna zrnca - enski -> sjemeni zametak Filogenija golosjemenjaa -> znanost koja prouava srodstvene odnose meu organizmima -> CIKAS I GINKO umjesto spermalnih stanica imaju pokretne spermatozoide ( vrlo primitivna osobina) * ginko - listopadna golosjemenjaa

=> analizirati znaenje biljaka u biosferi i ivotu ovjeka

Kritosjemenjae: -> vanost u poljoprivredi, vode, povrde... Mahovine sedrotvorci: - ive u krkim vodama - pospjeuju stvaranje sedrenih barijera ( nakon to uginu , taloe se na preprekama ) CaCO3 Znaenje papratnjaa : - otrovni alkaloid -> preslice -> u manjim koliinama slui kao lijek

Ekonomska i ekoloka vanost golosjemenjaa: ekonomska :--> graevinarstvo - drvo ; prizdvodnja papira ; smola ; farmaceutska industrija; iglice za sirup protiv kalja, ginko ekoloka : --> crnogorine uume

=> analizirati raznolikost flore i vegetacije Hrvatske

FLORA- vegetacija Hrvatske: ( skup svih biljnih zajednica ) -> grupacije - biomi - Hrvatska pripada umskom podruju , meutim zbog razvedenog reljefa , klimatskih promjena i tla Hrvatska pripada vegetacijsko bogatom zemljom u Europi - ima razliite tipove listopadnih i mjeanih uma kontinentalnog podruja ( hrast - grab , kestovine , bukve, jelove ume ) zavravaju na gornjoj visinskoj granici uma s klekovim borom - u primorskom djelu vie neumskih povrina ( livade, panjaci , vinogradi...) Glavni predstavnici flore : MAHOVINE - obini vlasak PAPRATNJAE- poljska preslica, jelenjak... GOLOSJEMENJAE - bor , jela , smreka, empres, tisa... KRITOSJEMENJAE:-> dvosupnice - bukva, kesten, hrast, bagrem , kupus, maslaak, mrkva, kadulja, kamilica, suncokret... ->jednosupnice - luk , ljiljani -trave- penica, kukuruz, zob, trska

ENDEMINE VRSTE : velebitska degenija, hrvatska sibireja, dubrovaka zeina, hrvatska perunika, krki runolist, hrvatski karanfil.... ZATIDENE I RIJETKE : paprat- gospin vlasak -sibirska perunika, kockavica, kaduni, ( orhideje ) , tisa,, ciklama, boikovina, umarice JESTIVE :kupus, blitva , grah , jabuka, vinja, ljiva, jagoda, ribiz, smokva, kesten, ljenjak.... LJEKOVITE : kadulja, metvica, stolisnik, kamilica, lipa, majina duica... ZAINSKE : rumarin, lovor, perin, bosiljak...

=> objasniti osnovne procese vezane uz promet vode u biljci

ULOGA VODE U BILJAKA: - topljivost tvari, kapilarnost, kohezija( sile koje dre vodu na okupu , vodikove veze), adhezija -> -> voda se vodikovim vezama lako priljubljuje uz druge tvari ADHEZIJA + KOHEZIJA = KAPILARNOST ( kretanje vode u uskom prostoru, nasuprot smjera gibanja gravitacijske sile) - takoer je medij za kretanje molekula unutar i izmeu stanica, te uvelike utjee na molekularnu strukturu i svojstva bjelanevina i drugih makromolekula a time posredno i na svojstvo biolokih membrana - vedina biokemijskih reakcija u stanici se zbiva u vodi - hidroliza, dehidratizacija Pui ili stome: - slue za izluivanje vodene pare i izmjene plinova CO2 i O2 --->> difuzija - otvori koji vode do meustaninog prostora u parenhimu, a smjeteni su izmeu dviju stanica zapornica zapornice -> jedine stanice u epidermni koje posjeduju kloroplast i mogu obavljati fotosintezu Plazmoliza-> u hipertoninoj otopini stanica gubi vodu -> plazmatska membrana se odvaja od stanine stijenke Deplazmoliza-> ako stanicu stavimo u hipotonini medij ( obrnto od plazmolize )

MEHANIZMI PRIMANJA VODE U BILJCI: Difuzija : - mjeanje molekula tekudina ili plinova do izjednaavanja njihovih konc. pri emu ne stupaju u kemijske reakcije - uvijek iz vie u manju koncentraciju - gubitak vodene pare iz listova

Bubrenje:- makromolekularni sustav prima tekudinu ili vodenu paru uz povedanje volumena - rezultat privlaenja molekula vode i stvaranja vodenih plateva oko nabijenih

estica te kapilarnog ulaganja vode izmeu celuloznih mikrofibrila u staninoj stijenci - sjemnke , liajevi Osmoza: - difuzija kroz poluporopusnu membranu - proputa vodu i male nenabijene molekule ( CO2 ) - ograniava kretanje vedih molekula PROVOENJE VODE KROZ BILJKU : - apsorbiraju vodu iz tla korijenom ( korjenove dlaice ) -da bi korijen primao vodu mora postojati pad vodenog potencijala izmeu tla i k orjena - u krojenove dlaice voda ulazi bubrenjem i osmotski i dalje se prenosi do sredinjeg (provodnog ) cilindra korjena -voda i otopljene tavri se prenose u biljci elementima KSILEMA ( TRAHEJE I TRAHEIDE ) - u korijenu se voda krede kroz STANINE STIJENKE i / ili kroz PROTOPLASTE STANICA -ksilem je odvojen od vanjskog dijela slojem stanica ENDODERMOM ---> u radijalnim stijenkama endodermskih stanica se nalazi zadebljanje k oje spirjeava ulaz vode, pa voda ulazi u protoplast - stanice endoderme aktivno izluuju osmotike i vodu u sredinji cilindar i tako se stvara pozitivan hidrostatski tlak -TLAK KORIJENA ---> glavna pokretaka sila za kretanje vode u ksilemu je TRANSPIRACIJSKI SISAK koji se razvija zbog pada vodenog potencijala izmeu tla i atmosfere Uslijed transpiracije , smanjenje koncentracije vode u staninim stijenkama lista koji granie s vanjskom atmosferom i meustaninim prostorima unutaar lista , a time se smanjuje i vodni potencijal.->kako su stanine stijenke tih stanica povezane s elementima ksilema , a molekule meusobno povezane ( kohezija ) voda se stalno USISAVA I L KORIJENA I PROVODI PREMA LISTOVIMA ! Izluivanje vode: -> u obliku vodene pare -> TRANSPIRACIJA -> u tekudem obliku -> GUTACIJA

=> analizirati znaenje procesa vezanih uz izmjenu tvari i energije u biljci te objasniti utjecaj ekolokih imbenika na te procese
LIST: plojka - etiri sloja stanice : -- gornja epiderma ( kutikula ) -- stupasti - asimilacijski parenhim --spuvasti parenhim ( transpiracijski) -- donja epiderma ( dlake i pui ) Biljkama potrebni biogeni elementi su : MAKROELEMENTI ( veij koliini ) : ugljik , kisik, vodik, duik , sumpor, fosfor, CHONP kalcij, kalij , magnezij

MIKROELEMENTI ( u manjoj koliini ) : eljezo, mangan, bor, cink, bakar... Znaaj minerala: - kofaktori nekih enzima , fotosinteza, sinteza bjelanevina... Uslijed nedostatka: - nekroze, utilo lista , krljav rast i sl. npr. nedostatak mangana ( klorofil ) uzrokuje udenje listova

FOTOSINTEZA : - pomodu svjetlosne energije koja se pretvara u kemijsku ugljikov dioksid CO2 iz atmosfere i voda , povezuju se u organske spojeve uz oslobbaanje kisika Kloroplast: - nalazi se u stanicama mezofila - obavijeni dvostrukom membranom unutar koje se nalazi stroma i sustav tilakoida
- tilakoidne membrane odvajaju stromu od tilakoidnog prostora - klorofil se nalazi u tilakoidnim membranama -zelena boja lista potjee od pigmenta klorofila Od svih pigmenata u biljnom tkivu samo klorofil-a moe neposredno sudjelovati u pretvorbi suneve energije u kemijsku, ostali pigmenti apsorbiraju i prenose energiju na klorofil-a . osnovna struktura molekule klorofila je porfirinski sustav sastavljen od 4 pirolska prstena na kojem se nalaze razliiti supstituenti. --> u sreditu molekule je magnezij- Mg Od stotine molekula klorofila-a koje se nalaze u nakupinama na tilakoidnoj membrani samo jedna molekula ili jedan par molekula moe pokretati svjetlosne reakcije. Fotosinteza:

6 CO2 + 12 H2O + svjetlosna energija = > C6 H12 O6 + 6 O2 + 6 H2 O

-> fotosinteza ima dva stadija: 1. svjetlosne ( primarne ) reakcije - suneva energija se pretvara u kemijsku 2. reakcije u tami ( sekundarna reakcija ili Kalvinov ciklus ) - reducira se ugljikov dioksid CO2 i sintetiziraju se ugljikohidrati * kloroplasti sadravaju enzim rubisko SVJETLOSNE REAKCIJE FOTOSINTEZE : apsorpcija fotona -> klorofil prelazi u pobueno stanje -> kloroplasti hvataju visokoenergizirane elektrone iz klorofila i privremeno pohranjuje u primarni akceptor elektrona ( NADP +)- pri tomu se molekula klorofila oksidira a molekula NADP+ se reducira ( NADPH )-> u tom se procesu cijepa voda i oslobaa se kisik O2 -> procesom fosforilacije nastaje ATP - kemijska energija pohranjena je u dva oblika NADPH i ATP - produkt ove svjetlosne reakcije je kisik O2 REAKCIJE FOTOSINTEZE U TAMI : - Calvinov ciklus -> uz potrebu NADPH i ATP-a se reducira ugljikov dioksid CO2 i stvaraju se ugljikohidrati -> ugljik u ciklus ulazi u obliku CO2 a iz ciklusa izlazi u obliku ugljikohidrata glicerolaldehida-3-fosfata (G3P ) koji sadrava 3 atoma ugljika i slui kao ishodini spoj u sintezi glukoze -enzim koji to katalizira zove se rubisko - za jednu molekulu glukoze mora se fiksirati 6 mol. CO2 te utroiti 18 mol. ATP-a i 12 mol. NADPH

INTEZITITET FOTOSINTEZE: Voda : - manjak vode odraava se na fotosintezu samo posredno ( npr . zatvaranje pui ) jer su kolii ne vode potrebne za fotosintezu neznatne Svjetlost: - postupnim povedanjem inteziteta moe se postidi povedanje stope fotosinteze Svjetlosno zasidenje -> kada jaa svjetlost nema uinka te jo jaa moe natetiti biljci Temperatura: - ovisi o temp. samo onda kada enzimske reakcije odreuju brzinu procesa - pogodno od 0 do 50 stupnjeva C -> povedanje temp. do odreene vrijednosti moe postidi povedanje stope fotosinteze Koncentracija CO2 ( gljikovog dioksida ) : - koncentracija u atmosferi 0,04 % suboptimalna je za fotosintezu , to znai da se povedanjem konc. CO2 moe postidi povedanje stope fotosinteze

KEMOSINTEZA : - za razliku od fotosinteze energija se dobiva oslobaanjem iz razliitih kemijskih reakcija ( oksidacijom anorganskih tvari ) - prokarioti - kem. energiju dobivaju oksidacijom amonijaka , te razliitih spojeva nitrificirajude bakterije -> oksidiraju amonijak do nitrita -> ( nitrobacters ) nitrata Tipvi biljaka prema pH vrijednostima tla : - kisela tla - ( pH 4,5 - 5,5 ) ->acidofilne ( kremene ) biljke - pitomi kesten, kiselica, borovnica - bazina tla - relativno visok pH ( 6,5 do 7, 5 ) -> bazofilne ( vapnenake vrste ) - kupus, luk, penica, blitva - slana tla - mniica, petrovac , tamaris Heterotrofna ishrana biljaka : - ovisni o organskim spojevima -> simbioza ( mahunarke , bakterije ) Parazitske biljke -> potpuni paraziti : - ne sadravaju klorofil - sve crpe od domadara - vilina kosa , vollovod, patojnica -> poluparaziti: - sadravaju klorofil - crpe vodu i mineralne tvari od domadara - imela Mikoriza : - simbioza s gljivama ( orhideja ) Biljke mesoderke : - ive na siromanim stanitima - hrane se kukcima jer trebaju mineralne tvari i duik - muholovka, rosika, vrasta biljka BIOLOKA OKSIDACIJA ILI STANINO DISANJE : Dva osnovna tipa : 1. aerobno disanje ( potreban kisik ) -> kod eukariota 2. anaerobno disanje ili vrenje ( odsutnost kisika )

Aerobno disanje : - postupno se oksidiraju reducirani organski spojevi - energija koja se pri tome oslobaa moe se upotrijebiti za sintezu ATP -a formula: C6 H12 O6 + 6 O2 + 6 H2 0 => 6 CO2 + 12 H2 O + ENERGIJA Odvija se u tri stupnja: 1. GLIKOLIZA : -zbiva se u citosolu ( niz od 10 reakcija ) - molekula glukoze ( est C atoma ) oksidira do dvije molekule PIRUVATA ( po tri atoma ugljika) te fosforilacijom nastanu dvije mol. ATP-a i dvije molekule NADH - vedina kemijske energije ostaje u piruvatu - najstariji proces , zbiva se u svim ivim organizmima

2. CIKLUS LIMUNSKE KISELINE ili KREBSOV CIKLUS: - iskljuivo u aerobnim uvjetima u mitohondriju ( semiautonomni organeli , imaju vlastitu DNA i RNA i ribosome - aktivirani acetil - CoA potpuno oksidira do ugljikovog dioksida - energija se pohranjuje u obliku visokoenergiziranih elektrona NADH i FAD, a manji dio u obliku ATP-a ( supstratna fosforilacija ) 1 acetilna skupina ->reducira-> 3 molekule NAD+ do NADH i 1 molekulu FAD do FADH2 - tijek ciklusa reguliran je potrebom stanice za energijom, a kataliziran je aktivnodu enzima 3. DINI LANAC ili TRANSPORTNI LANAC ELEKTRONA: - sustav prenositelja elektrona - CITOKROMI - visokoelektrizirani elektroni du transportnog lanca prenose elektrone s NADH i FADH2 na molekularni kisik ( od vie energetske razine prema nioj ) - pri tome se oslobaa velika koliina slobodne energije koja pokrede stvaranje ATP-a procesom OKSIDACIJSKE FOSFORILACIJE koju katalizira enzim ATP-sintetaza koja se nalazi u unutarnjoj membrani mitohondrija -> oksidacijom jedne molekule NADH nastaju 3 mol. ATP-a -> oksidacijom jedne molekule FAD nastaju 2 mol. ATP-a Potpunom oksidacijom jedne molekule glukoze u procesu staninog disanja moe nastati 36 molekula ATP-a , od ega 32 molekule nastaju procesom oksidacijske fosforilacije! -stanino disanje koristi one tvari koje nastaju fotosintezom ( glukoza , kisk ) a produkti su poetni proizvodi za fotosintezu

- u procesu fotosinteze ugljikohidrati se sintetiziraju ; u procesu staninog disanja oslobaa se energija pohranjena u tim spojevima ( 40 % za rad stanice , ostatak se oslobaa u obliku topline ) *ATP- molekula koja se sastoji od: ADENINA, RIBOZE i 3 FOSFATNE SKUPINE - hidrolizom fosfatne skupine oslobaa se energija koja slui za razliite procese u stanici

AEROBNO DISANJE ILI VRENJE : - ATP se proizvodi iskljuivo supstratnom fosforilacijom - fakultativni anaerobi ( vrenje ili disanje ) i obligatni anaerobi ( strogo anaerobni uvjeti ) - ovisno o konanom produktu razlikujemo alkoholno i mlijeno vrenje Alkoholno vrenje : - piruvat -> nastaje-> etilni alkohol - u prvoj reakciji piruvat se dekarboksilira na : - mol. ugljikovog dioksida - acetilaldehid

- udrugoj reakciji acetilaldehid se reducira pomodu NADH u etilni alkohol Od jedne molekule glukoze dobivaju se 2 molekule ATP-a -kvadeve gljivice Mlijeno- kiselo vrenje : -> piruvat se pomodu NADH direktno reducira u laktat bez oslobaa CO2 -NAD+ se regenerira jer je ponovno potreban za glikolizu *Po koliini dobivene energije staninim disanjem se proizvede znatno vea koliina energije neko kod vrenja ( alkoholnog ili mlijeno-kiselog )

=> objasniti osnovne etape i procese na kojima se temelji razvitak biljaka te objasniti utjecaj vanjskih i unutarnjih imbenika na te procese

RAST I RAZVITAK BILJAKA: - u biljni razvitak ukljuen je rast i proces diferencijacije U biljaka rast je ogranien na specijalizirane zone trajno embrionskih tkiva koje se nazivaju MERISTEM, a koje mogu zadrati sposobnost rasta i stotinama godina. - vedina biljaka za razliku od ivotinja moe neogranieno rasti -> primarni rast -> zbiva se u vrkovima izdanaka i korjena te u listovima i pupovima -> sekindarni rast -> nastaje kad stabljika ili korijen prestane produeno rasti -vrni ili apikalni meristem - produeni rast - boni ili lateralni meristem - rast u irinu ( valjkasto rasporeene stanice u drvenastim stabljikama i korjenu )

DIFERENCIJACIJA : - npr. pojava korjenovih dlaica - kvalitativne promjene oblika odnosno funkcije koje se pojavljuju unutar pojedinih stanica Diferencijacija se u biljkama javlja na razliitim razinama, najvia razina diferencijacije je u izdanku i korjenu. U izdanku se moe opaziti diferencijacija u razliite organe (stabljika , listovi, pupovi, korjen) , a unutar svakog od njih postoji diferencijacija na tkivnoj i staninoj razini. - > te tri razine diferencijacije zamjenjuju se ved u tijeku razvitka klice ( embrija )

Kultura biljnih stanica: - kloniranje - in vitro - iz malih komadida tkiva ( eksplanti ) izrezanih iz roditeljske biljke mogude je regenerirati itavu biljku Eksplanti se uzgajaju na krutim ili tekudim hranjivim podlog ama koje sadravaju mineralne soli, organske dodatke i biljne hormone Djelovanje ekolokih imbenika : ( esto imaju ulogu u vremenskoj kontroli razvitka ) -> temperatura : - biljne stanice sadre velike koliine vode koja se pri niskim temperaturama moe smrznuti - tropske biljke su osjetljive na temp; meutim biljke umjerenog i polarnog podruja imaju razliite prilagodbe na hladnodu ( prekid aktivnog rasta , ljuske, lukovice, podanci, gomolj ) - jednogodinje biljke prezimljuju u obliku sjemenki ( do povoljnih uvjeta ) - sjemenke su u usporedbi s ostalim biljnim djelovima mnogo otpornije na hladnodu jer sadre znatno manje koliine vode ( -234 stupnja C ) -> svjetlost : - glavni ekoloki imbenik koji je biljkama signal za odreivanje godinjih doba jest relativna duljina dana i nodi ( fotoperiod ) Fotoperiodinzi: - fizioloki odgovori biljaka na duljinu dana - poetak cvjetanja, klijanje sjemenki... Fotomorfogeneze : - promjene oblika pod utjecajem svjetlosti - apsorbirana svjetlost mjenja molekularna svojstva FITOKROMA pa oni mogu potaknuti odreene procese stanine unutar biljke Dorminacija ili mirovanje : - biljke, pupovi, sjemenke ( kada je mrak ) Biljni hormoni ili regulatori rasta : - putuju unutar biljke i utjeu na rast i diferenciju tkiva i organa s kojima dolaze u dodir -Tri skupine biljnih hormona stimuliraju rast i druge procese ( auksin , giberelin, citokinin ) - Dvije vrste biljnih hormona koji inhibiraju rast i razvitak biljaka djelujudi na diobe , produeni rast i diferencijaciju stanica

AUKSINI: - indol-3-octena kiselina - sintetiziraju se u vrnim meristemima i mladim listovima odakle se prenosi u ostale djelove biljaka a) omoguduje rastezanje stanine stijenke b) stimulira sintezu tvari potrebnih za rast stanine stijenke => ta dva procesa omoguduju produeni rast stanica - djeluje na sekundarni rast ( dioba stanica ) - stimulira rast plodova - inhibira stanine diobe u bonim pupovima te time pojaava rast u visinu !

* auksin se sintetizira u vrnom pupu i inhibira rast bonih pupova, a citokinin koji se sintetizira u korjenu stimulira rast bonih pupova-> uklanjanje vrnog pupa ( izvor auksina ) omoguduje se djelovanje citokinina i boni pupovi rastu GIBERELINI : - stimuliraju rast listova i stabljike CITOKININI : - stimuliraju diobu biljnih stanica APSCIZINSKA KISELINA : - kontrolira zavrne razvojne stadije biljaka ETILEN : - jednostavna organska molekula ( H2 C = CH2 ) i jedini plinoviti biljni hormon - biosintezu stimuliraju stresni ekoloki uvjeti - etilen regulira dozrijevanje plodova i druge procese povezane sa starenjem listova i cvjetova te otpadanje listova i plodova DORMINACIJA : - rast privremeno prekinut ili jako usporen *npr. trave na planinskim panjacima mogu trajno rasti ako je zima blaga, a rast prekidaju samo kada temperatura padne ispod odreene vrijednosti Dorminacija pupova: - vegetativni pupovi obavijaju se zatitnim ljuskama za vrijeme mirovanja razvijaju se mirujudi pupovi -> dorminacija je uzrokovana duljnom dana -> -> kada vanjski uvjeti postanu povoljni , poinu rasti Stratifikacija: - dorminacija sjemenki mnogih vrsta moe se prekinuti ako se odreena vrijeme izlue niskim temperaturama, npr. u vlanom pijesku Vernilizacija : - izlaganje hladnodi da bi biljke mogle procvijetati - dvogodinja biljka kupus

=> analizirati gibanja biljaka

Gibanje omoguduje biljkama da dopru do povoljnih podruja okolia odnosno izbjegavanje nepovoljnih podruja. Podraajna gibanja : - svjetlost odreene valne duljine - npr. osjetilne ekinje u listu mesojedne biljke ije podraavanje uzrokuje zatvaranje listova - fizikalni ili kemijski podraaji ( inducirane reakcija ) Tipovi gibanja : Lokomotorno- taksije -> plivanje spermatozida - gibanje u stanicama, strujanja plazme , gibanje kloroplasta Organomotorna gibanja - tropizimi gibanje organa biljaka prema sili tee - nastije - otvaranje cvjetova tulipana pri povienim temperaturama - otvaranje cvjetova danju, a nodu zatvaranje - sklapanje liski mimoze Tugorska gibanja - pucanje ploda trcalice

=> navesti zajednike osobine ivotinja te analizirati osobitosti glavnih skupina

Zajednike osobine ivotinja: -Organiziranost ( organski sustavi tkiva, podine funkcije u organizmu ) - Izmjena tvari ili metabolizam - Pokretljivost -Podraljivost - Razmnoavanje ( spolno ) sjemenici- mujak i jajnici - enke - Rast i razvitak - Evolucija ili razvoj - Prilagodba Uloga ivotinja u biosferi: - potradi , biljojedi, mesojedi, svejedi ivotinjska tkiva : ( histologija - grana biologije koja se bavi tkivima ) 1. Pokrovno ili epitelno : - pokriva povrinu tijela te omeuje tjelesne upljine - tjelesna povezanost stanica koje mogu biti u jednom sloju ili ih ine vie - oblik stanice -> kockaste, valjkaste, ploaste ... - zatitna uloga ( trepetljike u gornjim dinim putevima ) - apsorbcija ( unutranjost crijeva- vrlo sitna prstolika izboenja ) - lijezdane stanice ( sintetiziraju razne izluevine ) 2. Vezivno tkivo : - osnovna uloga je podmazivanje i podupiranje drugih tkiva - stanice su razdvojene izvanstaninom tvari koju izluuju -> ta tvar moe biti savitljiva- HRSKAVICA, kruta - KOSTI, tekuda- KRVNA PLAZMA, LIMFA - rahlo vezivno tkivo ( kolagena i elastina mrea tkiva, masna tiva ) - vlaknato vezivno tkivo ( kolagen ine vlakna - hrskavica, kosti - mineralizirana izvanstanina tvar) 3. Miidno tkivo : - dugake stanice koje se mogu stezati na podraaj - brojna mikroskopska vlakna proteinske naravi -> POPRENO PRUGASTO ( voljni pokreti tijela, paralelni nizovi proteinskih vlakana ) -> SRANI MIIDI ( stezljiva srana stijenka, nije pod naom voljom , popreno prugasti miid )

-> GLATKI MIIDI ( nemaju prugastu strukturu , ne moemo ih kontrolirati )

4. ivdano tkivo: - sadri ivdane stanice ili neurone i glia -stanice - izgrauje mozak i lenu modinu te periferne ivce i ganglije ivdana stanica : a) Dendrite ( krada razgranata vlanka, vode ivdane impulse u stanicu ) b) Tijelo stanice ( sadri vedinu citoplazme i staninu jezgru) c) Akson ( due ivdano vlakno koje odvodi ivdane impulse ) -uloga je primanje podraaja iz okolia i provoenje tih signala do mozga i lene modine

=> razvrstati opde poznate ivotinjske vrste u pripadajude glavne skupine

1.BESKRALJENJACI: a) Spuve : - najjednostavnije graene od svih mnogostaninih ivotina jer kod njih svaka stanica moe obavljati vie zadada ( organizacijski na razini stanice ) - ipak imaju meuovisnost stanica koje tvore jedinstveni organizam - nemaju usta niti probavilo, ved smo brojne otvore kroz kojie struji voda( hrana ) - podsjedaju na kolonijske bidae b) Beskolutidavci : - imaju jedostavna beskolutidava tijela, imaju jednostavna tikiva i organe - u prednjem dijelu tijela stopile su se ivdane i osjetilne stanice, u nekih se razvila glava - nemaju udove za pokretanje c) Mnogokolutidavci: - tijelo im se sastoji od niza kolutida( gujavica ) - unutranji organi imaju vie-manje kolutidav raspored - imaju sekundarnu tjelesnu upljinu- celom ->lankonoci-> u pojedinim su se skupinama kolutidi spojili ( glava, prsa, zadak ) -> vrst vanjski skelet d) Malokolutidavci: - kolutidavost se uopde ne nasluduje - neke imaju sjdilani nain ivota, pa su nastale promijene u strukturi tijela ( smanjen broj kolutida ) - zrakasta simetrija - bodljikai -> svitkovci-> kolutidavost se gubi ( samo na pojedinim djelovima tijela) -> imaju svitak ( elastini prutid, daje potporu)

->imaju krne pukotine ( trepetljikama filtriraju vodu , pretede krga i pluda ) -> ivdani sustav je s lene strane -> zatvoreni optjecajni sustav sa srcem ( s malo izuzetaka ) Glavne skupine beskolutidavaca: 1. Plonjaci ( virnjaci, metilji, trakavice) 2. arnjaci 3. Oblenjaci ( oblidi ) 4. Mekuci ( puevi, koljkai, glavonoci ) Glavni predstavnici arnjaka: -> hidra, crvena moruzgva,smea vlasulja, koralj, uati klobuk ( razred ) Glavni predstavnici mekuaca( koljeno ) -> -> puevi ( balavci, vinogradnjak, priljepak..) -> koljkai ( dagnja, prstac, periska, kamenica ) -> glavonoci ( sipa, hobotnica, lignja, indijska laica) Vaniji predstavnici bodljikaa: -> jeinci, zvjezdae ( naranasta krialina ) , zmijae, trpavci - najpoznatija skupina malokolutidavaca Razlike izmeu kolitidavaca i lankonoaca: - kolutidavci - jednakomjerna kolutidavost - lankonoci- nejednakomjerna kolutidavost Kolutidavci: -> niz kolutida odvojenih pregradama -> u svakom su isti organi ( prstenasti miidi ) -> nemaju vrsti skelet, pa se pokredu savijanjem tijela ili parapodijima lankonoci: ->imaju vanjski skelet -> noge su im raslanjene u lane -> moraju se presvlaiti -> glava , prsa, zadak Glavne skupine lankonoaca: -> rakovi ( jastog, kamp , hlap, kozice , rakovica ) -> pauci ( crna udovica ) -> korpioni -> krpelji -> kukci -> stonoge Kukci ( razred ): - najbrojnija skupina - oko 800 000 vrsta - male ivotinje, najede do 6 cim ( ima i do 33 cm ) predstavnici: skakavci, bogomoljke, leptiri, muhe, komarci, buhe, kornjai ( jelenjak, bubamara) , ose , mravi, trutovi, pele, vretenca, vodencvjetovi Zdrueni kukci : - matice, radilice, vojnici, trutovi-> podjela rada - mravi, pele, ose, termiti KOPLJAA:- ( podkoljeno- svitkoglavci ) - nii svitkovac koji ima svitak i krno drijelo

( radom trepetljika filtrira se stalno nova koliina vode, dolazi svjea hrana i kisik )

2. KRALJENJACI : - zajednike osobine ->kraljenica, lubanja-mozak, krge-pluda, vieslojna koa , organi za kretanje, organski sustavi... Glavne skupine: -> ribe -> vodozemci -> gmazovi -> ptice -> sisavci -> ( krunouste ) Skupine i predstavnici vodozemaca : a) bezrepci ( gatalinka, zelena aba, aba krastaa, uti muka ) b) repai ( dadevnjak, ovjeja ribica, vodozemac ) Skupine i predstavnici gmazova : a) krokodili ( aligator, nilski krokodil ) b) kornjae ( barska kornjaa, glavata elva) c) zmije ( bjelouka, riovka, poskok..) d) guteri ( zelembad, sljepidi, blavori, kameleoni ) Nii sisavci: -jednootvori ( udnovati kljun) ->najprimitivniji sisavci -> razvili su se u mezozoiku -> lijee jaja, a zadrao je i druga obiljeje gmazova -> imaju neisnicu ( jedan otvor za sve izluevine ) Pravi sisavci : -> mladi se razvijaju u maternici obavijeni posteljicom ili placentom -> trudnoda od 45 do 650 dana ( slon ) -> za razliku od tobolara, majka placentnih sisavaca za vrijeme dojenja nije plodna ->odvojili su se u ranoj kredi * Ptice selice ( seljenje u toplije krajeve ) roda, vorci, prepelice, lastavice... Ptice stanarice - vrabac, domade ptice

=> analizirati povezanost tjelesne grae i funkcije ivotinja nainom ivota

SPUVE: - oskulum- najvedi otvor u spuve - spongocel( stanice kroz koje ulazi voda u upljinu ) -> spongocel okruuju biaste stanice-> -> skelet ( elatinozni, iglice ( CaCO3)-> bjelanevinaste niti -niti spogina Razmnoavanje: nespolno->nespolni pupovi gemule- arheocit i trofocit-> kada spuva ugine arheociti izlaze iz gemula i izgrauju novu spuvu->ede kod slatkovodnih spuva spolno-> spermiji i jaja nastaju od ameboidnih stanica i hanocita-> one slobodno lebde u vodi i u tijelu spuve-> oplodnja-> nakon brazdanja nastaje liinka s bievima parenhimula -> parenhimula izlazi it tijela spuve te se privrsti na dno i nastane odrasla jedinica

ARNJACI: - hidra -> radijalno simetrina, usta joj okruuju lovke, ivi privrdena na dno mora kao polip ili slobodno kao meduza. Tijelo izgrauju tri sloja : - epiderm - mezogleja -gastroderm Na lovkama se nalaze arne stanice ili kondociste. Usta se nastavljaju na gastrovaskularnu upljinu , gdje se probavlja hrana. Imaju mreasti sustav. Za nespolno razmnoavanje imaju pup.

Nain ivota arnjaka: - od 11 000 vrsta, u vodama na kopnu ivi manje od 50 vrsta - hidre - vedina je razdvojenih spolova, neki su dvospolni - oplodnja najede vanjska / pupanjem - nespolno -> imaju izmjenu generacija :- npr. obrubnjaci ive kao polip ili kao meduze ili u jednom i drugom obliku -> koralji ive kao pojedinani polipi - arnjaci vedinom stvaraju zadruge - renjacu su vedinom meduzoidalni blici / liinke se razvijaju u polip ili meduzu POLIP- nespolna generacija MEDUZA - spolna generacija => METAGENEZA Izmjena generacija: -> meduze ( spolovi razdvojeni ) -> vanjska oplodnja-> planula ( privrsti se za dno)-> polip -> pupanjem stvara meduze... Prilagodbe nametnikih beskolutiavaca: ( metilji trakavice- plonjaci ) -> imaju zatitnu kutikulu, anaerobija, hranjive tvari uzimaju iz DOMADARA OSMOTSKI, preko cijele koe

-> proizvode velike koliine jajaaca -> redukcija tjelesne krae MEKUCI: - ive u moru, kopnenim vodama i na kopnu Tijelo mekuaca ima dvije osnovne strukture: -> miidavo stopalo kojim s pokrede ( u glavonoaca je toplao izmjenjeno i pretvoreno u krakove i lijevak -> plat koji obavija tijelo poput plata-> vrsta ljutura koji ih titi -> jednodijelna ljutura- pueva kudica -> dvodijelna kod koljkaa- dagnja -> ljuture najede graenje od tri sloja ( vanjski-bjelanevina konhiolin, a srednji i unutranji od kalcijeva karbonata -> krvoilni sustav im je otvoren ( glavonoci - djelomino zatvoren ) Nain ivota : -> puevi imaju spiralno zavijenu kudicu ili su bez nje, hrane se ustima te imaju jednostavnu vredicu uz koju je probavna lijezda - vedina imaju krge, a oni na kopnu su pludnjaci ( splet krvnih ila ) -> koljkai vedinom sjedilani nain ivota, imaju bono spljoteno tijelo - filtriranjem dolaze do hrane, imaju krge, srce( 1 klijetka, 2 pretklijetke ) -> glavonoci - pokredu se izbacivanjem vode kroz lijevak ili krakovima - grabeljivci - jedu ribe , rakove, ostale mekuce Mekuci su najrazvijeniji beskolutidavci : - imaju optjecajni sustav i dini sustav Optjecajni sustav : Otvoreni - ile nisu meusobno povezane, ved krv nakon izlaska iz ila ulazi u uplje prostore meu organima Zatvoreni : srce ispumpava krv u krvne ile koje su meusobno povezane i krv se tako ne mijea sa organima KOLUTIDAVCI : - na primjeru gujavice imaju kolutidav raspored tijela i organskih sustava ( ivdani, miidni, za izluivanje, zatvoreni optjecajni sustav ) - tijelo se sastoji od niza kolutida koji su odvojeni pregradom Predstavnici : - gujavica ( na kopnu ) , cjeva i pjeskulja ( more ) , pijavica ( kopnene vode) Vanjska graa lankonoaca: Kukci: glava , prsa, zadak -> na glavi imaju jedan par ticala i par sastavljenih oiju -> oko usta imaju tri para usnih organa ( slue za grizenje, sisanje, lizanje, bodenje ) Prsa se sastoje od triju kolutida na kojima se moe nalaziti 1,2 ili 3 para nogu -> neki imaju krila, a neki su beskrilci -> zadak je bez tjelesnih privjesaka

Presvlaenje kod lankonoaca: - bududi da vanjski skelet ograniava rast moraju se presvlaiti, u razmacima izmeu presvlaenja mogu neto narasti( rakovi, kukci) Rakovi prilagoeni za ivot u vodi a ostali lankonoci za ivot na kopnu ( rakovi diu krgama koje su na bonim stranama) -> krge su uperaste da bi se poveala respiracijska povrina -> imaju rep ( zadak ) Pauci: - predljivim bradavicama stvaraju mree za hvatanje, a korpion na kraju tijela ima otrovnu bodlju kojom ubija vede ivotinje. Grinje i krpelji - paunjaci opasni za ljude i gospodarstvo Preobrazba kukaca : - liinke kukaca se vie puta presvlae - presvlaenje pod utjecajem hormona JAJE-> LIINKA->ZADNJI STADIJ LIINKE->KUKULJICA->ODRASLI KUKAC - nepotpuna preobrazba je bez stadija KUKULJICE ( vretenac, leptir ) Svitkovci: - imaju krno drijelo, ivdana cijev ( vrpca ) s lene strane i svitak su ima glavne osobine * graa morskog jeinca- vodoilni sustav i kruni skelet

KRALJENJACI
Ribe: -> vanjska graa: - vedinom imaju aerodinamian oblik tijela - glava, trup, rep - u koi smjetene brojne lijezde koje prekriva sluz - kostur nije tako vrst - imaju po jedan par prsnih i trbunih peraja, te jedna lena i repna peraja - kolutidav raspored miida, miidi poprenoprugasti - velike koliine ulja u jetri - plivadi mjehur je ispunjen plinom - imaju nosne otvore ( samo za njuh ) - strujanje vode osjeaju bonom prugom ( cjevica koja se prua du tijela) - krni lukovi ( izmjena plinova difuzijom ) - vensko srce - koa je u kotunaja prekrivena ljuskama

Prema grai kostura: -> Hrskavinjae ( cijelog ivota imaju embrionalni hrskavini skelet ) - morski psi i rae ->Kotunjae ( hrskavini embrionalni skelet zamjenjen je kotanim ) -morske ( srdela, tuna, zubatac, koarpina ) - rijene ( aran, pastrva, som ,tuka ) Vanjska oplodnja : sjeme ( mlije ) prelijevaju preko izleenih jaja ( ikre ) - malde kotunjae su nakon izlaska iz jaja nepotpuno razvijene,pa moraju predi odreenu preobrazbu Embrionalni razvitak riba : morula i blastula-> blastomere jasno odjeljuju od umanjka ( stoje na njemu ) -> gastrulacija-> -> embrionalna ploica obrasta umanjak-> oblikuje se zametak-> embrionalni disk potpuno obrasta umanjak-> oblikovanje oiju, glave, slunog mjehura i krnih pukotina, repni izdanak -> ->razvoj srca i krvoilnog sustava->nakon 5 do 7 dana liinka izlazi iz jajeta-> hrani se iz umanjaka i ima nepodjeljenu neparnu peraju -> poslije resorpcije umanjka kod liinke se javljaju trbune peraje i diferencirane neparne peraje te dobije izgled male ribe

Podjela na plavu i bijelu ribu : - ovisno o nainu ivota , razlikuju se njihovi miidi - tako plava riba koja konstantno pliva u povrinskom sloju vode ima masnije i tee probavljivo meso nego bijela riba koja ivi na dnu mora Plava riba: - u pravilu su plave boje - hrane se planktonima i manjim ribama - kako konstantno pliva njeni su se miidi prilagodili ekonominom aerobnom dobivanju energije, mast je energijom najbogatija tvar, stoga je te ribe sadre znatno vie nego bijela riba koja se neznatno krede - uz to mast je laka od vode pa si i na taj nain ribe koje konstantno plivaju smanjuju energiju potrebnu za odravanje u odreenom sloju vode - predstavnici: srdela, tuna, skua, papalina Bijela riba: - ivi na dnu mora, te je njezino miidje jako slabo prokrvljeno i sposobna je izvoditi samo kratkotrajne napore - kako ivi na dnu mora nije im potrebno obilno masno tkivo, stoga je njihovo meso nemasno -predstavnici: oslid, zubatac, karpina

Graa vodozemaca: Na primjeru abe : ->koa- sadri brojne lijezde ( odrava ju vlanom ) -> kotano miidni sustav i vrst kostur te jaki miidi ->kukovlje se dri za kraljenicu -> ivani sustav- mozak slian kao kod riba -> osjetila, u jednom stadiju imaju bonu prugu koja se gubi ( punoglavac ) - uha su im cjevice ->probavni sustav - tjelesna temperatura slijedi okoli - crijevo im je podjeljeno na tanko i debelo i zavrava neisnicom -> disanje: liinke imaju krge, odrasli pluda ( kono disanje ) -> optjecajni sustav : - srce ( desna i lijeva predklijetka te jedna klijetka ) Faze u ivotnom ciklusu aba: Vanjska oplodnja -> oploeno jaje -> blastula, gastrula, izlazak iz jajeta-> -> punoglavac die vanjskim krgama -> punoglavac die unutranjim krgama-> luinaki razvitak -> ->pojava stranjih nogu -> pojava prednjih nogu -> preobrazba-> -> aba die pludima , rep nestaje -> jednogodinja aba ... ovjeja ribica: -> ima zakrljale oi zbog toga to ivi u mraku -> nedostatak svjetlosti- depigmentirano tijelo

GMAZOVI - GRAA: - noge ( pet prstiju ) , trup zavrava repom - na povrini koe imaju ronate ljuske ( keratin ) , moraju se presvlaiti - kostur: hrskavice imjau vrlo malo - miidi : trbuni, vanjski i unutarnji kosi miidi, prsni i meurebreni - ivdani sustav: dobro razvijen prednji mozak ( nema modane kore ) - lena modina je obavijena kaljenicom - tjemeni organ , organ za sluh, oi..., pluda. - srce ( desna i lijeva predklijetka i jedna klijetka ) - izluivanje : pravi bubrezi - oploivanje : plodila su parna

Specifine osobine gmazova : -> zmije : - oko im je prekriveno prozirnom opnom , nemaju kapke - vibracije osjete preko kostiju lubanje , imaju raljasti jezik koji slui za opip i njuh , osjete infracrvene zrake - pokredu se savijanjem trupa ( 200 ili vie kraljeaka ) - imaju vrlo otrovne lijezde

-> kornjae: - nemaju zube ved otre ronate ploice - imaju oklopljeni trup ( kotane ploice ) - uvlae vrat ( S petlja na okomitoj ravnini ) -> krokodili : - jedini preivjeli Archosaurusi - najvedi ivi gmazovi *--> ptice su se razvile od gmazova Glavne znaajke ptica: - evolucijska prilagodba letenja - stalna tjelesna temperatura i brzi metabolizam - imaju perje ( razvilo se od ronatih ljuskogmazova ) - teina kostura je smanjena ( uplje , tanke i lagane pneumatine kosti) - velike oi ( vrlo razvijene- sokol, sova...) - na pluda se nastavljaju zrane vredice koje zalaze meu kosti i organe - srce sastavljeno od dvije pretklijetke i dvije klijetke-> -> desna venska krv i arterijska krv se ne mijeaju Grebenke ( novoeljuske ) : - imaju greben na prsnoj kosti - dvije skupine : ivot na kopnu i ivot uz obale ili u vodi Bezgrebenke ( staroeljuske ) : - prsna kost je ravna pa ne mogu letjeti Mitarenje: - izmjena perja kod ptica jedenput ili dvaput godinje , u zimskom i toplom razdoblju godine Sisavci : - imaju dlake - siu mlijeko -stalna tjelesna temperatura i velika briga za mlade Osnove vanjske grae: - kao kod ovjeka * razlika u grai udova zbog prilagodbe na razliite naine kretanja na razliitim povrinama * razlika u grai zubala kao prilagodba na razliite naine ishrane glodavci, biljojedi, mesojedi, svejedi

=> analizirati uslonjavanje tjelesne grae i funkcije ivotinja tijekom evolucije

Za postanak viestaninih organizama vana je podjela rada meu stanicama , odnosno da pojedine stanice preuzimaju svaka svoju funkciju u organizmu: -> jedne se brinu za hranjenje -> druge za razmnoavanje... -> meutim nuna je suradnja svih stanica , jer se tako zbrajaju poslovi svake stanice i time se tedi energija Pojednostavljenje tjelesne grae malokolutidavaca: - predak malokolutidavaca preao je na sjedilaki nain ivota pa su nastale promjene u strukturi tjela - vedina malokolutidavaca je prela iz dvobone u zrakstu simetriju tijela Razvitak mnogostaninih ivotinja s razliitim tivima i organima uzrokovao je i stvaranje razliitih oblika ivotinjskog tijela. Vedina ivotinja je pokretna m pa imaju dvobono ili BILATERALNO simetrino tijelo ( jer im ivdani sustav i osjetila koja upravljaju njihovima kretanjem moraju biti na prednjem dijelu tijela ) . Druge ivotinje koje provode sjedilaki nain ivota imaju zrakastu ili radijalnu simetriju tijela. Probavilo oblida: usta, miidavo drijelo, crijevo, crijevni otvor ( neisnica ) -> susredemo prvo probavilo prvi puta kod oblida ( plonjaci nemaju ) plonjaci- metilji i trakavice - dvospolci - imaju razvijeniji sploni sustav KOLUTIDAVCI - napredak : - kolutidi odvojeni pregradom / poretanje - krvotok zatvoren / trbuna i lena ila -zaetak nogu S pojavom pluda dolazi do razvoja malog i velikog optoka / vodozemci! IROGLAVCI - SVITKOVCI - imaju drijelo sa pukotinom - krno dijelo - pri disanju uvlae vodu kroz drijelo a istisnu je korz krne pukotine Svitkovci:- na prednjem dijelu probavila imaju krne pukotine koje su obrasle trepetiljikama ( iz tih pukotina nastaju krge i pluda ) *Usloavanje grae organa te organskih sustava ( srce , pluda , probavilo, mozak.. ) pridonijela su napredku prilagodbi za ivot na kopnu. Prilagodbe riba : - aerodinamian oblik tijela, na koi smjetene brojne lijezde te sluz pridonosi smanjenju otpora vode i titi od nametnika - kostur nije tako vrst kao u kopnenin kraljenjaka - peraje najvie pridonose plivanju i ravnotei

- imaju krge ( diasnje pod vodom - filtriraju O2 ) - srce : - imaju vensko srce, slabo oksigenirana krv tijera se prema krnim kapilarama , tu se bogati kisikom i dalje tede po tijelu , a ne vrada se u srce Evolucija zmija : - nain hranjenja ovisi o tome kako su vani miidi bili vezani za lubanju te je njihov poloaj u lubanji je odreivao koliko de ivotinja jako rastvoriti eljust . Zmije imaju razvijene te vane miide kako bi mogle progutati to vedi plijen. - razliite prilagodbe na okoli ( velika rasprostranjenost, pokretanje, prehrana )

Homeotermne ivotinje ili TOPLOKRVNE : ( ptice i sisavci ) -> bolje su prilagoene promjenama temperature okolia -> metabolikim putevima stvara se toplina, a gubitak topline se kontrolira na povrini tijela , kako bi se sprijeio prevelik gubitak topline, ispod koe je masno tkivo a u koi dlake ili perje . Ptice : - pri visokim temperaturama perje prilegne uz tijelo , krv navre u potkone ile i ptice ponu dahtati, dok pri niskim temperaturama se perje nakostrijei i ubrza se metabolizam. * ptice nemaju lijezde znojnice kojima bi hladile tijelo kao neki sisavci ( ovjek ) Hladnoda : - debelo krzno , linjaju se dva puta godinje ( gube dlaku ) - za vrijeme zime neki sisavci prelaze u zimski san - stanje mirovanja Toplina : - aktivnost nodu - gusta dlaka, titi od pregrijavanja - znojenje, povrinske krvne ile ( npr. velike ui od slona ) ... Prilagodbe ptica za letenje : perje, uplje kosti , zrani mjehuri, greben prsne kosti i jaki letni miidi

=> analizirati znaenje glavnih skupina ivotinja u biosferi i ivotu ovjeka

Paraziti : -> nametniki organizam koji koriste organske tvari iz tjelesnih tekudina ili stanica ivih organizama ( domadara) -> metilji ( ovji metilj ) - domadar najede pu -> trakavice ( svinjska, govea, pasja ) -> oblidi ( djeja glista i trihina ) -> glavni nain izbjegavanja je poznavanje ivotnih ciklusa npr. djeje gliste, trihine i ehinokoka.

Korisna uloga kukaca : - hrana drugim ivotinjama - opraivanje biljaka - rasprostranjivanje sjemenki - proizvodnja meda tetna uloga kukaca : - nametnici ( biljne i stitaste ui, komarci, obadi, buhe ...) - tetni u poljoprivredi, napadaju usjeve - prenosioci bolesti ( komarac malariar, ui, muhe ... ) Gospodarska vanost mekuaca : - bogati bjelanevinama i vitaminima- prehrana - vedina ih se rabi za prehranu - uzgoj dagnji i otriga ( na Malostonskom i Limskom zaljevu ) koljkai - filtratori: - hranu uzimaju filtriranjem vode - akumuliraju mikroorganizme i tetne spojeve iz mora- opasnost od trovanja KRPELJI: ( mnogokolutidavci-> lankonoci->kljetari->tipavci ) - vedi nametnici s nazubljenim klijetima -napadaju sisavce te svojim otrovom mogu izazvati smrt manjih domadih iv. ali ne i ovjeka - prenosioci razliitih uzronika bolesti ( virusnog encefalitisa ) Vanost riba u prehrani ljudi : - podjednako i morska i slatkovodna riba -ribarska industrija hrvatske ->u moru se uzgajaju-> zubatac, tuna, lubina, orada -> u ribnjacima-> pastrva, tuka, aran, linjak Znaenje ptica : -> U biosferi : - potroadi - biljojedi , mesojedi , strvinari - hrane se kukcima i glodavcima koji su tetni za ovjeka - takoer se hrane leptirima, mievima, vrijama, voluharicama Ptice se uzgajaju ( preradarstvo ) radi dobivanja mesa, jaja i perja. Gospodarska vanost sisavaca: -> ovjek od ivotinja dobiva hranu, odjedu, obudu , ljekove itd. -> sirovine za industriju ( farmcija- loj goveda i ovcaca te mast ljuture i iz lubanje kita za sapune i latila ) -> domade ivotinje ( za vuu, mlijeko itd. ) -> kudni ljubimci ( zabava )

=> objasniti posebnosti faune Hrvatske

-> tradicija spuvarstva na Jadranu ( Krpanj ) -> tradicija koraljstva na otoku Zlarinu - crna udovica na otrovni pauk Otrovne zmije : - poskok i riovka Zmijski ugriz : -> imobilizacija rane -> ne micati ud koji je ugrizen -> zaustaviti dotok krvi -> hitna medeicinska pomod

=> opisati razloge ugroenosti ivotinja i potrebne mjere zatite

-> zatidena vrsta mekuaca u hrvatskoj :- periska, prstaci, bava, prugasta mirta tetne posljedice upotrebe insekticida : - mnogi etno djeluju na ovjeka i ivotinje - unitavaju pele i druge korisne kukce - opasno za zdravlje domadih ivotinja - mnogi insekticidi se teko razgrauju pa preko tla dolaze i u hranu Zatidene vrste vodozemaca u hrvatskoj : - ovjeja ribica, vodenjaci, gatalinka, mukai * opstanak vedine gmazova u Hrvatskoj je ugroen pa su zakonom zatideni : zelemba , kornjae, siva guterica , krka guterica, primorska guterica, sljepidi, blavor... Ugroenost ptica : - unitavanje njihovih prirodnih stanita - naroito grabeljivice i movarnice - isuivanje movara grabljivice : orlovi, jasterbovi, sove... pjevice i movarnice : aplje, rode, liarka Ugroenost sisavaca : - ovjek sve vie unitava ivotne uvjete u kojima opstaju ivotine - bezobzirno unitavanje neive i ive prirode, prekomjerno zagaivanje vodenim i kopnenih ekosustava - nekontrolirana upotreba kemikalija, radioaktivne tvari * upotrebom atomskom oruja dovodi se u pitanje i vlastiti opstanak UNESCO-> pred istrebljenjem 3000 vrsta sisavaca, 500 vrsta ptica i 180 vrtsa gmazova i vodozemaca. - irenjem naselja , gradova, gradnjom tvornica i isuivanje bara i movara - unitavanje tropskih kinih uma - prekomjeran lov na ivotinje radi krzna, rogova, kljova--> krivolov U hrvatskoj su ugroeni : - sredozemna medvjedica, dupin, medvjed, vjeverica, vidra, vuk , ris , divokoza, imii

=> objasniti kemijski sastav tijela ovjeka i analizirati ulogu glavnih anorganskih i organskih spojeva
-> temeljna graevna jedinica ljudskog tijela je stanica (-tkivo,organ,organizam) Kemijski sastav tijela ovjeka: - kisik ( O ) 60% - ugljik ( C ) 20% -vodik ( H ) 10 -duik ( N ) 4% - minerali 6% ( kalcij, fosfor, kalij, sumpor,Mg, Fe ) Voda -> u zametku 90% - > ovjek 55-60 % - u krvnoj plazmi natrij-klorid ( NaCl) , otopina iztonina sa staninom tekudinom odnosno krvnom plazmom ( 0.9 % )-> fizioloka otopina - za odravanje osmotske ravnotee postoje sloeni regulacijski mehanizmi koji ukljuuju pojedino sredite u mozgu ( e ) , bubrege, hormone iz hipofize ili nadbubrene lijezde -> oni reguloraju promet vode i minerala bubrezima i koom

=> objasniti sastav tjelesnih tekudina te analizirati sastav i uloge krvi

KRV -> sastoji se od : - tekudeg dijela-krvne plazme 55% - krvnih stanica 45 % - krvnih ploica Krv je suspenzija razliitih skupina stanica u krvnoj plazmi kao sloenom vodenom mediju Uloga hemoglobina : -> veu na sebe kisik te ga prenose iz pluda u svaku stanicu tijela ( oksihemoglobin ) -jarko crvene boje- ARTERIJE -> venska krv, prenosi manje kisika , a vie CO2 - krv je tamnije crvene boje (karbaaminohemoglobin) *hemoglobin se sintetizira iz octene kiseline i glicina

Krvna plazma: - udkasta tekudina , koja se dobije uklanjanjem krvnih tjeleaca centrifugiranjem *sedimenticija- krvna tjeleca imaju vedu specifinu teinu ( 1,080 - 1, 090 ) nego plazma ( 1,020 - 1,050 ) te se krvne stanice skupljaju na dno epruvete odnosno taloe. Krvni serum : - je krvna plazma bez fibrinogena , koja se dobiva centrifugiranjem defibrirane krvi ili uklanjanjem fibrina iz zgruane krvi *fibrinogen- jedan od brojnih imbenika zgruavanja krvi Eritrociti: - nemaju jezgru - ive oko 120 dana - bjelanevinasti sastojak eritrocita jest crveni krvni pigment - hemoglobin Anemija ( slabokrvnost, malokrvnost ) -smanjeni broj eritrocita, odnosno smanjena koliina hemoglobina u krvi to dovodi do smanjene opskrbe kisika u tijelu Simptomi: - bljedoda, umor, slabost, nesvjestica, gubitak daha, snano lupanje srca... -> poremedaj moe nastati u proizvodnji ili sazrijevanju eritrocita Leukociti: - razlikuju se po obliku jezgre i po zrncima u citoplazmi Podjela: -> neutrofili 54-62% -> limfociti 25-33% -> agranulociti- nemaju zrnca a jezgra -> monociti 3-7% je nesegmentirana ( nerazdvojena ) ->eozinofilni 1-3% -> granulociti- imaju zrnca a jezgra ->bazofilni 1% je razdvojena ( segmentirani ) Uloga : neutrofili->prodiranje i razaranje mikroorganizama tj. spobnost fagocitoze -> obrana tijela od infekcija limfociti->zatita tijela od zaraze protutijelima Transfuzija: - prijenos krvi iz organizma jednog ovjeka u organizam drugog - samo uslijed velikog gubitka krvi ( npr. operacije ) Aglutinacija: -sljepljivanje eritrocita u nesrodnom serumu ( aglutinat ) Hemoliza: - raspadanje eritrocita, krv ostaje bez fiziolokih svojstava ( prijenos kisika) * 120 dana eritrociti *od nekoliko dana do 100 dana leukociti

Karl Lansteiner AB0 sustav: - membrane eritrocita sadravaju specifine bjelanevine- antigene. - najvaniji i najpoznatiji antigeni na memb. eritrocita nazvani su A i B - upravo ti antigeni zrokuju reakciju aglutinacije - zbog specifine reakcije koju uzrokuju nazvani su aglutinogeni A i B - na temelju te spoznaje postoje etiri osnovna tipa krvne skupine : A, B, AB i 0 - osim aglutinogena pripadnici pojedine krvne skupine imaju u svojoj krvnoj plazmi i specifina protutijela -> ANTITIJELA - kako su i ta protutijela odgovorna za reakcije aglutinaciju aritrocita nazivamo ih aglutininima. SKUPINA 0 A B AB UESTALOST 34% 43% 16% 7% AGLUTINOGENI NEMA A B AB AGLUTININI anti B i anti A anti B anti A NEMA

- prema ovome grafu 0 skupina je univerzalni davalac a AB skupina je univerzalni primalac - znai ako pripadniku krvne skupine A transfuzijom damo krvnu grupu B , dodi de do aglutinske i hemolitike transfuzijske reakcije, jer de aglutinini anti B iz krvne skupine A uzrokovati sljepljivanje eritrocita s aglutinogenom B iz krvne skupine B Rh sustav : - nalazi ne na membranama eritrocita - jo jedna skupina bjelanevina tzv Rh- aglutinogeni - 85 % bijele populacije ima Rh - aglutinogene - Rh pozitivni-> Rh ( +) - 15 % nema na svojim memb. eritrocita Rh aglutionege -Rh negativni-> Rh ( - ) - do sinteze steenih Rh - aglutinina dolazi u imunolokom sustavu samo imunizacijom Rh - osobe eritrocitima Rh + osobe - Rh+ ne ide u Rh Trombociti ( krvne ploice ) : - citoplazmatski djelovi velikih stanica megakariocita iz kojih se oslobaaju raspadanjem Uloga: -> kontrola krvarenja -> sudjeluje u procesima zgruavanja krvi nakon ranjavanja tako da se lijepe na ozlijeeno mjesto ile zajedno sa fibrinskim nitima

Krvotvorna tkiva i organi: - kotana modina ( nakon spolne zrelosti stvaranje se odvija samo u plosnatim kostima) - prsna lijezda-timus ( aktivna je do spolne zrelosti ) - slezena - limfni vorovi eritropoetski organi ( proizvode eritrocite ) : - kotana sr - dio slezene - jetra ( naroito u zametnoj dobi ) limfopoetski : - timus, limfni vorovi i dio slezene granulopoeza: - slezena i kotana modina megakariociti: - tj. trombociti u kotanoj modini

LIMFA : - tekudina koja kola ljudskim organizmom putem limfnih vorova i ila - sastavu je slina krvnoj plazmi, ali moe biti razliitog sastava jer je to od zavisnosti tkiva koje opsluuje - npr. u limfnim vorovima limfa se obogaduje limfocitima , a limfa koja se formira probavnom sistemu ( tzv. mlije ) bogata je trigliceridima i bjeliaste je boje Uloga: -> vana je uloga u zatiti od prodora mikroorganizama u unutranjost tijela -> ispiranje tvari ( metabolita) iz tkiva, ime se pomae odravanje konstantne unutranje sredine, te vradaju u krvni optok bjelanevine koje su dospjele intersticijski prostor kao i tekudine -> prijenos masti iz probavnog trakta -> u limfnim vorovima su makrofagi te nastaju limfociti - imunoloka obrana - tekudina koja je stvorena od krvne plazme , koja se iscijedi u meustanini prostor Izmjena tvari i plinova izmeu kapilara i tkiva: -> promijer kapilara je tako mali dase kroz njih jedva protiskuju krvne stanice ->u podruju kapilara izmjenjuju se plinovi -> oksigenirana ( arterijska ) krv predaje stanicama KISIK , a preuzima CO2 -> zbog usporenja protoka krvi u kapilarama, one omoguduju izmjenu ne samo respiracijskih plinova nego i hranidbenih tvari i vode Hemolitika bolest novoroenadi: - ako Rh - nosi u sebi Rh + dijete -> nastupa kada fetalna krv dospije u majku te se stvaraju anti Rh - aglutinini ( protutijela ) -> ti aglutinini ulaze kroz posteljicu u krvotok ploda gdje razaraju eritrocite , te izazivaju anemiju -> kotana krv ploda pokuava nadoknaditi to propadanje pa intezivno stvara i otputa u krvotok nezrele eritrocite - eritroblaste s jezgrom - to stanje je hemolitika bolest ili fetalna eritroblastoza

* hemoglobin osloboen iz raspalih eritrocita pretvara se u bilirubin , spoj ute boje, koji uzrokuje utu boju tanke koe novoroeneta ( utica )

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada srca i krvoilnoga sustava
Srce i krvoilni sustav : - imaju znaajnu ulogu u potiskivanju krvi kroz krvne ile kako bi svakoj stanici dopremili dovoljnu koliinu kisika i hranjivih tvari, a iz stanice otpremili suvine i tetne tvari -> -> a to su produkti metabolizma i CO2 ( ugljikov dioksid ) Arterije: - odvode krv iz srca --> oksigenirana krv ( svjetlije boje ) Vene: - odvode krv iz periferije natrah u srce --> tamnije boje Graa: arterije: -> smjetene u dubini organizma, izmeu miida , tjelesnim upljinama, uz pregibnu stranu zglobova a opskrbljuju krvlju i kou ->imaju elastino tkivo koje se iri i stee ovisno o protoku krvi ( pulsiranje aretija ) -> unutarnja stijenka ( endotel ) -> sloj miida ( glatki ) - potiskivanje arterija -> sloj omotaa vene: -> manje elastine, relativno tanki miini sloj , ili ga uopde nema -> u unutranjosti vedih vena stre venski zalisci ( sprjeavaju vradanje krvi) -> gornja i donja uplja vena nemaju zaliske -> neke neamju elastino tkivo kapilare: -> imaju samo jedan sloj stanica ( unutarnja stijenka ) - endotel -> kisik i hranjive tvari prolaze kroz tu stijenku Tlakovi u krvnim ilama: - jest pritisak krvi na krvne ile -> najvedi jest u velikim arterijama a opada u malim arterijama, arteriolama i kapilarima, te u venskom sustavu ARTERIJE-normalni =( sistoliki/dijaboliki) 16/10.7 kPa KAPILARE- 2,7 kPa ili 20 mmHg VENE ( uplje ) - 1,3 kPa ili 10 mmHg

-> krvni tlak u arterijama je promjenjiv ( pulsativan ) i varira izmeu gornje sistolike ( stezanje-sistolom sranog miida lijeve klijetke ue u aortu nov udarni volumen krvi -> oko 70 mL krvi) i donje dijabolike vrijednosti ( taj tlak se prenosi do malih arterija, arteriola i kapilara, te se minimalni tlak koji ostaje zove-> dijastolikim tlakom )

Optok krvi : Mali ili pludni optok : -> deoksigenirana krv sistolom desne klijetke utiskuje se u pludnu arteriju odnosno u pluda -> tu se iz hemoglobina oslobaa CO2 i hemoglobini se obogaduju O2 -hemoglobin se oksigenira -> iz pluda se oksigenirana krv vrada u lijevu pretklijetku kroz dvije pludne vene -> krv se tijekom sistole lijeve pretklijetke potiskuje u lijevu klijetku, a odatle snanom kontrakcijom ( sistolom ) u aortu tj. veliki krvni optok Veliki optok: -> zapoinje aortom - najvedom arterijom -> krv se potiskuje dalje velikim a potom malim arterijama u arteriole, te dalje u arterijski i venski kraj kapilara - izmjena plinova -> deoksigenirana krv tee nakon izmjene plinova venulama, malim i velikim venama te gornjim i donjim upljim venama ulazi u desnu pretklijetku -> sistolom desne pretklijetke krv se potiskuje u desnu klijetku , a odatle malim se optokom ponovno potiskuje u pluda pludnom arterijom.

Srce :
- uplji miidni organ teak oko 300 g - smjeten je u prsnoj upljini izmeu dva pludna krila, a nalazi se unutar opne osrja ili perikula - osrje titi od neposrednog pritiska na srce ili od trenja pludnih krila pri disanju - izmeu osrja i i sranog miida nalazi se tekudina Graa:-> lijevo ( arterijska) desno ( venska ), te je svaki dio podjeljen popreno i ima dvije pretklijetke i dvije klijetke -> izmeu lijeve i desne strane nema povezanosti pa se krvi ne mijea -> izmeu pretklijetke i klijetke nalaze se srani zalisci, desna ima 3 zaliska, a lijeva ima 2 zaliska ( oni osiguravaju jednosmjeran protok krvi ) -> iz svake klijetke izlazi jedna ila : -> desna klijetka - pludna arterija ( ima zaliske na poetku ) -> lijeva klijetka - aorta --> u obe pretklijetke ulaze vene: -> desna -> gornja i donja uplja vena -> lijeva -> 3 do 5 ( 4 ) pludnih vena Stijenka sranog miida jest debeli miid koji se treba opskrbljivati krvlju ( krvotok sranog miida )

Utjecaj ivanog sustava : S - A vorovi autonomnog ivanog sustava simpatikusa i parasimpatikusa. -> ivani zavreci mogu promijeniti jainu kontrakcije, frekvenciju i minutni volumen srca SIPMATIKUS -> 250 puta u minuti, snaga kontrakcije postaje 2 puta jaa PARASIMPATIKUS -> 20- 40 puta u minuti, 30 % se smanjuje snaga kontrakcije -> takoer mogu i suavati / iriti krvne ile Ako povedamo aktivnost tijela -> povedava se potreba za kisikom i hranidbenim tvarima -> srce kuca bre i jae- simpatika stimulacija -> zasniva se na neurohormonu noradrenalinu -> 5 do 10 litara u minuti Ako spavamo -> potreba za kisikom i hranidbenim tvarima je smanjena -> srce radi sporije i slabije ( 3 L/min )- parasimpatika stimulacija -> zasniva se na stimulaciji parasimpatikog ivca - VAGUS -> vagus lui acetil-kolin

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada dinoga sustava
Dini sustav : - gornji dini putevi : nos, usta, drijelo ,grkljan - donji dini putevi : dunik, dunice i dva pludna krila s popludnicama Zadade dinih organa: -> gornji dini putevi zagrijavaju , vlae, iste i dezinficiraju udahnuti zrak Grijanje zraka se obavlja kroz dobro prokrvljenu, dakle toplu sluznicu nosa, usta ili krajnika( tonzile ). Ovlaivanje zraka obavljaju lijezdane stanice koje lue sekret ( sluz ) -> a obavljaju ga tako da voda isparava iz sekreta pa se udahnuit zrak vlai Dlaice u nosu zaustavljaju vede estice, odnosno estice praine i mikroorganizama, koji se lijepe na vlane stijenke dinih puteva. *Dunik i ostali dini putevi oblieni su trepetljikavim epitelom ije trepetljike neprestano trepere te uz pomod sluzi prenose strane estice. Uz dine puteve nalaze se brojne stanice- mikrofagi koji prodiru ( fagocitiraju ) mikroorganizme, takoer i limfni vorovi slue obrani. -> svako pludno krilo je obavijeno tankom dvolisnom opnom - popludnicom -> popludnice odvajaju pluda od ostalih organa u prsnoj upljini *Zavrne djelove sustava dunica ine BRONHIOLI koji zavravaju proirenim pludnim mjehuridima ALVEOLAMA ( izmjena plinova ) .

-> pludni mjehuridi obavijenu su kapilarnom mreom ogranaka pludne arterije, koja je krvlju dopremila iz tijela CO2 radi izmjene s kisikom, na tu kapilarnu mreu nadovezuju se venule i pludne vene zatvarajudi krug pludnog ili malog optoka krvi Regulacija disanja: - reguliraju ivane stanice smjetene na bazi mozga preteito u produenoj modini - te stanice ine sloeno dino ili respiracijsko sredite koje autonomno odreuju frekvenciju disanja -> dino sredite se dopunski podrauje povedanom razinom CO2 u krvi , odnosno smanjenom koncentracijom kisika. Porast CO2 u krvi ubrzava disanje , mehanizam je jako osjetljiv, te naprimjer samo mali pomak konc. CO2 od 0,3 % povedava disanje dvostruko Izmjena plinova: Izmjena plinova u alveolama nastaje zbog razlike u pracijalnim( pojedinanim ) tlakovima kisika odnoso CO2 izmeu dvije alveole i alveolarnih kapilara. Plinovi difundiraju s mjesta vede konc. na mjesto manje konc; tj s mjesta vedeg tlaka na mjesto manjeg tlaka. * na isti se nain obavlja izmjena plinova izmeu tkivnih stanica i krvi -> kod pludnog disanja RESPIRACIJA se obavlja ( izmjena plinova ) izmeu alveola pluda i pripadajudih kapilara -> dok se kod staninog disanja proces respiracije deava izmeu tkivnih kapilara i stanica

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada imunolokoga sustava

antigen: -> tvari koje uzrokuju nastanak imunoloke reakcije, po kemijskom sastavu to su bjelanevine , lipoproteini, glikoproteini, polisaharidi i dr. -> anitigenost se temelj na prostornom rasporedu aminokiselina , najede na staninim membranama ( stre iz sklupanog proteinskog lanca ) antitijelo: -> su bjelanevine iz grupe globulina koje se kod sisavaca grade kao reakcija na strane supstance tzv. antigene koje su prodrle u organizam -> dakle antitijela su obrambene supstance imunosnog sustava -> nastaju u bijelim krvnim stanicama B - limfocitima -> jedan antigen inducira njemu tono odgovarajude antitijelo koje preko specifine rekovalentne veze uglavnom prepoznaje antigen kao stranu supstancu -> zatim se deava specifino vezanje antitijela na antigen

Imunoloka reakcija: - reakcija organizma na ulazak organizama stranih domadinu ( jer vedina staninih memebrana ima u svojoj grai bjelanevine) -> Znai deava se prepoznavanje antigena i reakcija protiv istoga Organi i tkiva: -> nisu lokalizirani ( na jednom mjestu ) ved su razbacani na razliitim mjestima u tijelu ( sredinji i periferni organi ) Sredinji organi: - proizvodnja i naseljavanje stanica za obranu tijela - razvoj i kasnije odravanje imunolokog sustava - timus i kotana modina Periferni organi: - su se razvili pod kontrolom primarnih organa - slezena , limfni vorovi, te limfatika tkiva uz probavni , dini i mokradno- spolni sustav Nespecifini imunitet ( fagociti ) : - fagocitoza ( unos krutih estica i mikroorganizama u stanici ) -> razgrauju se probavnim enzimima lizosomima fagocita - neutrofilni leukociti, monociti, tkivni makrofagi - prerauju i predouju antigen limfocitima za danji tijek imunoloke reakcije

Specifini imunitet ( limfociti B ,T i 0) - stanice ubojice : - limfatine stanice -> limfociti T nositelji su stanine imunosti jer je posredovana stanicama -> limfociti B nositelji su humoralne imunosti, jer nakon kontakta sa uzronikom bolesti razvijaju se u plazma-stanice koje proizvode razliite vrste protutijela, bjelanevina nazvanih -> imunoglobulini -> nalaze se u optoku krvi kao cirkulirajuda protutijela - djelovanje imunoglobulina je u specifinom vezanju za stranu esticu i pritom nastaje sklop strane tvari i ( antigena ) sa protutijelom -> tom imunolokom reakcijom antigen gubi svoju aktivnost Aktivno i pasivno steena imunost: - stvaraju se protutijela koja mogu unititi isti antigen ukoliko se opet pojavi Aktivno: -> kada organizam sam stvara ( nakon kontakta sa odreenim antigenom ) specifine efektore imunoloke reakcije -> moe nastati prirodnim putem ( preboljena bolest) npr. difterija, hripavac -> te umjetnim putem ( cijepljenje ) unos organizama koji su izgubili patogeninost ali imaju antigeninost, te organizam stvara specifina antitijela Pasivno: -> omoguduju protutijela koja kroz posteljicu prolaze iz majke u zametak -> dojenad takoer protutijela mogu primiti sisanjem KOLOSTRUMA bogatog imunoglobulinima *kolostrum - prozirna tekudina koja se izluuje prvih 24 sata dojenja Djelovanje imunolokog sustava na tumor : -> neprestano se bori protiv tumora -> imunoloki sustav tumore prepoznaje kao neto strano ( jer na membranama imaju specifini tumorski antigen ) domadinu, te ih suzbijaju - > u lijeenju tumora se takoer primjenjuju i imunoloke metode * tumor- u irem smislu svaka izraslina - u uem smislu novotvorina tkiva karakterizirana nekontroliranim rastom stanica

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada probavnoga sustava
Djelovi : -> USNA UPLJINA: ( usne, zubi, jezik i lijezde slinovnice ) funkcija: - prerada i potiskivanje hrane u drijelo -> JEDNJAK: - cjevasti miidni organ, iznutra obloen sluznicom - smjeten je ispred kraljenice, donji kraj prolazi kroz oit i ulazi u eldac funkcija: - pasivna cijev za prolaenje hrane iz drijela u eludac -> ELUDAC : - vredasto miidno spremite hrane u kojem se ona istodobno i probavlja ( mjeanje i potiskivanje hrane ) - smjeten je visoko u trbuhu izmeu jetre i slezene te malo ulijevo od sredinje ravnine -> CRIJEVO: -zapoinje -> dvanaesnikom - slovo C u koje je uloena glava guterae - glavni odvodni vod guterae se ulijeva u dvanaesnik, na istom mjestu je glavni udovod koji dolazi iz jetre -> tato crijevo- ima debelu ruidastu stijenku -> vito crijevo - ulijeva se u debelo crijevo - osnovu tankog crijeva tvori; glatko miidje poredano u dva sloja, unutranji kruni i vanjski uzduni - popreni nabori imaju mnotvo sitnih resica funkcija: - upijanje hrane( resicama ) i kretnje mijeanja i potiskivanja - debelo crijevo - > donji dio trbuha; ire je od tankog crijeva te je naborano izvana funkcija: -kretnje mjeanja i potiskivanje Uloga jetre i guterade u probavi hrane: Jetra: -sudjelovanje u metabolizmu masti - sinteza ureje, otpadnog produkta metabolizma bjelanevina - stvaranje i izluivanje udi ( raspruje masti u male kapljice ) Guterada: - probava hrane u tankom crijevu ( ugljik, bjelanevine i masti ) - najvedi je proizvoa probavnih sokova koje otputa u dvanaesnik Graa zuba: -> kruna, vrat, korijen - tri osnovna dijela zuba ->slojevi zuba od vani prema unutra ine caklinu, zubninu( dentit ) i cement -> unutar ta tri sloja nalazi se sredinji dio koji je crvene boje- srika -> u pulpu tj. sriku ulaze manji ogranci krvnih ila, limfne ile i ogranak V. modanog ivca

Mlijeno zubalo: - sadri dvadeset zubi - od 6 do 12 godine ivota - njih nadomjeta trajno zubalo do 18 godine - dva sjekutida, onjak, dva kutnjaka u svakoj polovici el justi-20 Trajno zubalo : - trideste i dva zuba - 2 sjekutida, onjak , dva predkutnjaka i tri kutnjaka Ptijalin : -> nalazi se u sini -> u ustima razgrauje krob na maltozu i glukozu -> razlae oko 70 % kroba u ustima Pepsin: -> lue ga glavne stanice fundusnih i piloritikih lijezda eludca -> pepsinogen se razlae koloridnom kiselinom do pepsina ( zato je u eludcu potrebno da bude kiseli medij ) -> proteolitini enzim, probavlja bjelanevine a najaktivniji je u jakom kiselom okruenju - Ph 2 Uloga udi : -> 97 % voda, udne soli, udne boje i druge neotopljene tvari( kolesterol, masne kis. lecitin i elektroliti ) ->Uloga: 1. udne soli sudjeluju u probavi masti tako da velike kapljice masti razbijaju na manje 2. apsorpcija masti , spajajudi se s masnim kiselinama, kolesterolom i drugim lipidima, udne solu stvaraju micele koje su topljive u vodi, te se time olakava prijenos sastojaka do crijevnih stijenki ( resica ) te se je njihova apsorpcija time laka Uloga tankog crijeva: -> potpuno se dovrava probava hrane -> upijaju se hranjive tvari crijevnim resicama Uloga debelog crijeva: -> apsorpcija je ograniena samo na vodu i elektrolite ( minerale ) -> izbacivanje fekalnih masa -> bakterije sintetiziraju vitamin K ( bakterije truljenja, E.colli ) -> pranjenje crijeva *escherichia coli- je jedna od glavnih vrsta bakterija koje ive u donjem dijelu probavnog trakta sisavaca, nune su za pravilnu probavu hrane te sudjeluju u radu crijevne flore Peristaltika crijeva: -> stijenka crijeva bogato je opskrbljena uzdunim prstenastim miidima koji se djelovanjem autonomnog ivdanog sustava kontrahiraju i relaksiraju te proizvode poretemjeanja i peristaltike pokrete -> tim pokretima omoguduje se mjeanje sadraja crijeva i kretnje himusa crijevima

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada metabolikoga sustava
Metabolini sustav: -> metabolike reakcije u kojima se u tijeku reakcije izgradnje i razgradnje odvija kemijska i energetska promjena tvari i energije -> metabolizam je osnova izgradnje struktura i svih ivotnih procesa

Mehanizam termoregulacije: -> oko 40 %ukupne energije hrane oslobaa se kao toplina * ovjek je HOMEOTERMNI organizam ( znai da moe odravati svoju stalnu tjelesnu temperaturu) -> sredite za regulaciju temperature nalazi se u mozgu u hipotalamusu ( dva sredita: -->PRODUKCIJA TOPLINE -->REDUKCIJA TOPLINE -> ta sredita primaju informacije ivanim putem ili krvlju => ako se tijelo PREGRIJE: - ukljuuje se sredita za redukciju topline 1) ire se krvne ile ( kapilare ) -> vazodilatacija 2) povedava se dotok krvi u kou pa se toplina otputa u okoli 3) stezanjem lijezda znojnica oslobodit de se znoj koji isparivanjem hladi kou 4) hormonalnim putem smanjuje se razgradnja tvari, a time se takoer smanjuje i produkcija topline => ako nam je HLADNO: - ukljuuje se mehanizam za ouvanje topline- produkciju topline 1) prestaje znojenje 2) suuju se krvne kapilare ( vazokonstrikcija ) 3) smanjuje se protok krvi u kou 4) hormonima ( tiroksin ) stimuliraju se katabolike reakcije Bazalni metabolizam: ->tijelo troi znatne koliine energije i onda kada potpuno mirujemo ili spavamo ->to je koliina enrgije koju tijelo troiza odravanje ivotnih funkcija kao npr. rad srca, krvotoka,bubrega,dinog sustava,mozga ( najvie) i dr. -> vanu ulogu imaju hormoni titnjae ( tiroksin i trijodtironin ) Radni metabolizam : -> ovjek mase 70 kg u dobi od 20 god. treba na dan pod prosjenim radnim od 10 do 12 MJ energije -> energija se dobiva unoenjem hrane u organizam

Osnovne hranidbene tvari : - ugljikohidrati, bjelanevine, masti, minerali, vitamini i voda - jednostavne graevne jedinice ( monosaharidi, aminokiseline, masne kis. i glicerol ) / ioni minerala, vitamini i voda - osobito su vani ugljikohidrati, bjelanevine i masti jer se njihovom razgradnjom oslobaa u stanicama energija za obnavljanje zaliha spoja bogatog pohranjenom energijom -> ATP ( adenozin-trifosfat ) Regulacija edera u krvi: * glukoza moe difundirati samo u stanice mozga, jetre, crijeva, eritrocita i kroz posteljicu bez aktivnog prijenosa ( tj. bez inzulina ) * najvea koliina glikogena pohranjena je u miidima i jetri -> glukoza je jedan od glavnih izvora energije u stanici * konc. glukoze u grvi = GUK -> specifian prijenosnik ( transport ) glukoze u krvi jest INZULIN

-> HIPERGLIKEMIJA ( porast glukoze u krvi ) : -> glukoza se skladiti u obliku GLIKOGENA -> inzulin lue lijezdane stanice Langerhansovih otoida ( guteraa ) -> otputanje inzulina uslijed visoke razine GUK -> HIPOGLIKEMIJA ( snienje GUK ) : -> stanice nemaju dovoljno energije -> glukagon razgrauje glikogen ( skladini oblik glukoze ) * razgradnju glikogena stimulira i hormon sri nadbubrene lijezde - ADRENALIN koji se oslobaa pod djelovanjem ivanog sustava * U stanjima hiper i hipo glikemije poemedeni su i OSMOTSKI TLAKOVI Vitamini : - bioloki regulatori kemijskih reakcija tvari u organizmu -djeluju u malim koliinama na : -> sintezu enzima i tkiva -> odravanje i zatita organizma -> vani sudionici brojnih metabolikih reakcija ( B, C i D ) Poremedaji: * hipovitaminoza ( viak ) i avitaminoza ( manjak ) - nedostatak vitamina A uzrokuje sljepodu i promjene na koi ( epitelna tkiva ) - nedostatak vitamina B- kompleksa uzrokuje razne metabolike bolesti i promjene ( beri-beri, pelagra, dermatitis, srpasta animija i dr . ) - hipovitaminoza vitamina C uzrokuje skrobut - nedostatak vitamina D ( antirahitini vitamin ) urokuje promjene u metabolizmu kalcija to dovodi do rahitisa

-> vitamini E vani su u odravanju fizioloke aktivnosti spolnih lijezda ( antisterilni vitamini ) Vitamini topljivi u vodi: -> vitamini B-kompleksa B1,B2,B6,B12 -> vitamin H , PP, PABA, folna kiselina i vitamin C Vitamini topljivi u mastima: -> A, D, E i K vitamini -> nalaze se u namirnicama koje sadre masti -> neki su i biljni produkti Uloga minerala u organizmu : -vani su Ca, P, Fe, J i dr. Uloga: -> vitamini se ne mogu apsorbiraati bez pomodi minerala -> sva tkiva i tjelesne tekudine sadre razliite koliine minerala ( gradivna ) -> od cjelokupne vanosti za mentalno i fiziko stanje -> djeluju kao katalizatori mnogih biolokih reakcija u tijelu ( rad miida, prijenos poruka ivanim putem ( Na+), stvaranje hormona, probavate iskoritavanje hranidbenih tvari u organzmu ) Poremedaji: - nedostatak eljeza ( Fe ) uzrokuje slabokrvnost ( anemija )-> eljezo na eritrocitima je zasluno za prijenos kisika - nedostatak joda uzrokuje guavost ( titnjaa ) - pri nedostataku kalcija kosti i zubi se nenormalno razvijaju ( rahitis )

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada sustava za regulaciju sastava tjelesnih tekudina

Koa: - gipki, elastian, kompleksan i dinamian najvedi tjelesni organ Uloga : -> zatita organizma od nepovoljnih utjecaja okolia -> sprjeavanje nekontroliranog gubitka vode ( zahvaljujudi vodenopropusnom ronatom sloju- keratinu ) -> lijezde znojnice i lojnice-> komunikacija unutranjosti tijela s vanjskim svijetom -> brojna osjetila za prijem vanih informacija iz okoline( dodir, tlak, bol, toplo, hladno i dr. ) -> vaan organ za regulaciju topline tijela ( poglavlje za termoreg ulaciju ) -> djelovanjem sunevih zraka u koi zapoinje sinteza vi tamina D iz provitamina

Graa: a) ronati sloj ( epiderma ) : -> vieslojni epitel ( stanice ronatog, zrnatog, zupastog i bazalnog sloja) -> tkivo s mogudnodu regeneracije -> neprekidno stvaranje novih stanica b) unutarnji sloj ( dermis ) : -> rastu dlake, mrea krvnih kapilara, ogranci osjetilnih ivaca, snopovi glatkih miida, lojne i znojne lijezde * melanociti=> nalaze se izmeu bazalnih stanica => to su koni pigmenti , melanin ( crni ) i fenomelanin ( crveno - smei ) * bazalne stanice -> sloj stanica izmeu epiderme i dermisa Melanin : -> titi kou od tetnog djelovanja ultraljubistog zraenja- UV -> zrnca melanina slau se u stanicama koe u obliku jezgrine kape tj. pakiraju se oko jezgre stanica koe kako bi zatitili njezine nukleinske kiseline od UV zraenja NEFRONI : - osnovna graevnja jedinica bubrega U poetni dio nefrona- Bouwmanovu ahuru ulaze ogranci bubrene arterije -> -> u ahuri se stvara kapilarno klupko kroz koje se filtrira krvna plazma u silazni krak nefrona-> -> kroz silazni krak neforna i petlju prolazi filtrat pod tlakom u izlazni krak nefrona-> -> stanice koje ine sitijenku neforna mogu upijati vedi dio tvari potrebnih tijelu iz filtrata ( glukoza, ioni natrija i klora, i dr. ) ->upijene tvari ulaze kapilare koje su ogranci bubrene odvodne arteriole ( te krvne kapilare obavijaju krakove nefrona ) -> kroz stijenku tih kapilara prebacuju se tvari iz nefrona pravo u krvotok ( bubrena vena ) * kroz kapilarno klupko ne filtriraju se krvne stanice i velike molekule bjelanevina iz krvne plazme, filtrat je dakle krvna plazma bez staninih elemenata i bjelanevina

Tri osnovna naina funkcioniranja : -> obavljaju selektivnu filtraciju krvi, tj . krvne plazme -> reapsorbiraju u krvoilni sustav sve potrebne tvari iz filtrata ( aminokis, glukozu, ione natrija i klora... ) -> selekcijom se oslobaaju iz tijela nepotrebnih i tetnih tvari ( npr. ureje ) Djelovanje hormona u sastavu tjelesnih tekudina: Nedostaje li u tijelu vode -> krvna plazma postaje hipertonina-> podrauju se sredita za e u mozgu-> ta sredita alju impulse u stranji reanj hipofize-> hipofiza lui antidiuretiki hormon ( ADH ) -> ADH se transportira krvlju do ahure nefrona -> ADH povedava reapsorpciju vode iz filtrata u nefronskim kanalidima , te oda odlazi natrag u krv ( mokrada je siromanija vodom )

ALDOSTERON: -> hormon kore nadbubrene lijezde -> odrava stalnu razinu iona natrija, klora i kalija u tijelu Aldosteron osloboen u krvi -> filtrira se u nefron -> pojaava upijanje iona natrija u kapilare koje se nalaze uz nefrone -> reagira na konc. iona natrija u izvanstaninoj tekudini -> niska koncentracija -> podrauje luenje aldosterona -> visoka koncentracija-> smanjuje se luenje aldosterona Hemodijaliza : - posebna vrsta lijeenja u kojoj pacijent nema niti jedan bubreg koji je u pravilnoj funkciji ( privremeno su onesposobljeni, ili su vrlo otedeni dugotrajnom upalom ) te se koristi poseban ureaj koji ima funkciju bubrega - > umjetni bubreg Transplatacija : - trajna mogudnost lijeenja kod potpunog zatajivanja rada u obaju bubrega ( tkivna srodnost - imunoloka podudaranost )

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada sustava organa za kretanje

KOSTUR OVJEKA: -> priblino 208 kostiju -> kostur se sastoji od kosti , hrskavice i ligamenata Kosti : -> graene su od kotanog tkiva- vajnski kompaktni i sredinji spuvasti sloj -> rast kostiju omoguduju kotane stanice - osteoblasti *osteoklasti- razgrauju kotanu tvar -> cjevaste ( vedina kostiju udova i neke kosti trupa ) -> plosnate ( lopatica i zdjeline kosti ) * kubine ili kratke kosti ( kraljeci, kosti ak i stopala ) Tri velike skupine kostiju : -> kosti glave -> lubanja i lice -> kosti trupa -> kraljenica, prsni ko i zdjelica -> kosti udova -> ruke i noge Hrskavica : -> hrskavine stanice koje su povezane elastinim elastinom i hijalinom -> dolaze na zglobnim povrinama i na svim mjestima na kojima se veu kosti * hondroblasti ( umnoavanje hrskavice ) i hondroklasti ( razaranje hrskavice ) * okotavanje hrskavice -> rast kostiju tj. tijela ( rast kostiju u duinu i irinu )

Ligamenti : -> najmeki dio kostura -> omoguduje pokretljivost zglobova koji su upravljani kontrakcijom miida Promjene kostura: - dijete-> hrskavino tkivo- kosti se starenjem razvijaju u kotano tkivo Rahitis : - najranije bolesti djece - kosti, rebra i udova su tanke i deformirane; zdjelica mekana - razlozi su neadekvatna prehrana, nedostatak vitamina D i premalo izlagnje suncu pri emu nastaje vitamin D Osteoporoza: - kada je razaranje kotanog tkiva( osteoklasti ) vede od stvaranja ( osteoblasti ) - kosti su jako lomljive i slabe - javlja se kod starih ljudi ( smanjenjem spolnih hormona ) - terapija kalcijom, vitaminima D, a u ena spolnim hormonima Prijelomi : -> kosti se lome zbog djelovanja jake vanjske sile koja premauje vrstodu kostiju -> zatvoreni i otvoreni ( kosti probijaju kou ) prijelomi Osobine i vrste miidnog tkiva : ( poglavlje o ivotinjskim tkivima ) a ) popreno prugasti miidi kostura : -> pokredu se naom voljom i slue za pokretanje tijela -> miidi se sastoje od mnotva miidih vlakana -> vlakna se sastoje od miofibrila; miozinske ( tanke ) i aktinske ( deblje ) niti b) glatki miidi : -> pokredu se neovisno o naoj volji ( autonomni ivani sustav ) -> reguliraju pokrete probavila, dinog , mokradno-spolnog i krvoilnog sustava -> duguljaste vretenaste stanice s jednom jezgrom i aktizinskim i miozinskim vlaknima Srani miid: -> sastoji se od popreno prugastih meusobno spojenih vlakana koji se skladno kontrahiraju Uloge pojedinih djelova organa za pokretanje : MIIDI -> imaju vanu ulogu u pokretanju organizma (u njima se kemijska energija se pretvara u mehaniku) KOSTI -> su potporanj za miide i organizam ZGLOBOVI -> ine s pojedinim kostima sustav poluga * miidi ne mogu djelovati sami ved im treba poticaj iz ivanog sustava ivano - miidna veza: - ivanim impulsima upravlja se radom miidja ivani impuls-> daje nalog da se miidi kontrahiraju -> impuls stigne okoninama iv. vlakana do miidnih vlakana -> impuls se proiri vlaknom ( provodljivost ) -> uz pomod iona kalcija i energije pohranjene u ATP- u uzrokuje kontrakciju miida

Brojnost mitohondrija : -> stalnim vjebanjem se povedava brojnost mitohondrija u muidima * broj mitohondrija nije stalan ved se mijenja sa miidnom aktivnosti ( kondicija ) -> ako se skupina miida dulje vrijeme ne upotrebljava smanjuje se broj mitohondrija jer miidi trebaju manje energije ( ATP-a ) Graa miidne stanice : - aktinska i miozinska nit poredane su jedna uz drugu * popreni mostovi se nalaze du miozinskih niti - kontrakcija nastaje upravo meusobnim vezanjem poprenih mostova miozinskih niti na aktinske niti - za vrijeme kontrakcije , aktinske niti smanjuju razmak izmeu L- membrana pojedinanih miofibrila, te se miidna vlakna steu, odnosno stee se cijeli miid Graa kosti : - 70 % anorganskih tvari ( kalcij , fosfor ) i 30 % organskih tvari ( osein ) Graa i funkcija hrskavice : - hrskavine stanice povezane su elastinim elastinom i hijalinom - anorganske tvari u hrskavici ima znatno manje nego organskih ( kalcija gotovo da i nema) - imamo samostalne hrskavice poput diskusa ( izmeu kraljeaka ) i meniskusa ( zglob koljena ) ublauju jako opteredenje kojima su izvrgnuti zglobovi te smanjuje trenje meu kostima -> hrskavica u poetku ima zadadu omoguditi razvoj pravog kotanog tkiva -> rast tijela = okotavanje hrskavice Uloge vitamina D i minerala Ca u izgradnji kosti : Vitamin D -> pojaava apsorpciju Ca iona iz hrane -> pokazuje povoljno djelovanje na reapsorpciju Ca i fosfata iz primarnog urina ( filtrata) to uz aktivaciju alkalne fosfataze pojaava mineralizaciju kostiju i zubi * avitaminoza D - rahitis u djece ( meke kosti ) Kalcij -> najvedi depo ili spremite kalcija je u kostima -> okotavanje kostiju i zubi * Bjelanevine u sastavu miofibrila: - miozin zajedno ine 55 % ukupnog skeletnog miidja - aktin - tropomizin ( stabilizira i uvrduje vlakna ) - trapanin ( meudjelovanje aktina i miozina )

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada endokrinog sustava
Endokrine lijezde: - epifiza i hipofiza -> u mozgu - titnjaa i dotitnjaa -> neposredno ispod grkljana, s obje strane dunika - prsna lijezda( timus ) -> u prsnoj upljini iznda dunika , blizu srca a ispod prsne kosti i nie od titne lijezde - nadbubrena lijezda -> na bubrezima, poloena poput kape - spolne lijezde -> kraj spolovila Hipofiza : -> jedna od najvanijih lijezda s unutranjim luenjem ( ima sredinje mjesto ) -> povezana je preko hipotalamusa sa ivdanim sustavom -> usklauje rad mngoih drugim endokrinih lijezda -> radom hipofize upravlja hipotalamus - > na osnovi brojnih informacija koje iz tijela dolaze u sredinji S hipotalamus potie ili koi oslobaanje hipofiznih hormona Stimulacijski / tropni hormoni hipofize : -> nadziru i reguliraju funkcije ostalih endokrinih lijezda i to titnu lijezdu, nadbubrenu i gonade Adenohipofiza: - Gonadotropni hormon -> dva hormona koji krvlju dopiru do gonada te stimuliraju luenje spolnih hormona i gametogenezu -> ene - FSH ( folikulostimulacijski ) i LH ( lutenizacijski ) -> sazrijevanje jajne stanice i ovulacija -> mukarci - FSH i hormon za stimulaciju intersticijskih stanica ( ICSH) -> sazrijevanje spermija i luenje spolnih hormona - Adenokortikotropni hormon ( ACTH ) -> stimulira koru nadbubrene lijezde da luu kortikosteroidne hormone ( aldosteron i kortizon ) - Tireotropni hormon ( TSH ) -> potie rast i aktivnost titne lijezde da lui svoje hormone tiroksin i trijodtironin Srednji reanj hipofize: - Mealnocit stimulacijski hormon ( MSH ) - hormon za raspodjelu konog pigmenta melanina

Mehanizam povratne sprege pri luenju hormona: -> Hipotalamus lui neurohormone koji podrauju adenohipofizu -> podraene stanice zatim oslobaaju stimulacijske tropne hormone npr. HIPOTALAMUS lui neurohormon za oslobaanje tireotropnog ( TSH ) hormona hipofize-> ->adenohipofiza podraena neurohormonom lui TSH -> TSH krvlju stie u titnjau te dovodi do pojaane sinteze tiroksina i/ili trijodtironina u krvi -> ako je razina hormona titnjae u krvi previsoka, ovi hormoni de negativnom povratnom spregom blokirati hipotalamus -> zbog toga luenje neurohormona za oslobaanje TSH u hipotalamusu se smanjuje -> a s manje neurohormona adenohipofiza lui manje TSH -> a s manje TSH smanjena je koncentracija aktivnosti titnjae ime se smanjuje konctentracija tiroksina i trijodtironina u krvi-> sa smanjenom konc. tih hormona luenje potie se luenje neurohormona u hipotalamusu... * pojedine lijezde ( npr . guterada ) direktno su stimulirane ili inhibirane u endokrinoj aktivn osti stimulacijskim imbenikom , a to je npr. za guteradu poviena ili sniena razina glukoze u krvi

Endokrine lijezde i njihovi hormoni: Hipofiza ( ostali hormoni osim stimulacijskih ) : -> hormon rasta ( STH ): - djeluje na sve stanice tijela i stimulira u njima reakcije sinteze( adenihipofiza) Stranji reanj hipofize: -> oksitocin- ( kontrakcija maternice pri poroaju, takoer potie luenje mlijeka pri dojenju ) -> antidiuretski hormon ( ADH ) - regulira promet vode u bubrezima titna lijezda: -> tiroksin ( T4 ) i trjodtironin ( T3): - snano stimuliraju metabolizam - imaju jod u svom sastavu, koji se stoga treba unositi svakodnevno Dotitne lijezde : -> parathormon: - regulacija prometa kalcija u tijelu Prsna lijezda ( timus ) : ->timozin i dr: - u najranijoj ivotnoj dobi potie razvitak i zriobu cjelokupnog imunolokog sustava - stanina imunost ovisi o timusu Nadbubrena lijezda : Kora: - kortikosteroidni hormoni : -> aldosteron : - glavni mineralno kortikoidni hormon koji odrava razinu iona natrija i kalija u izvanstaninoj tekudini -> kortizol: - glavni glukokortikoidni hormon koji se oslobaa u stresu, te pospjeuje opdi metabolizam

Sr: -> adrenalin : - oslobaa se u razliitim stresnim situacijama; strah, ok, bol... - pojaava aktivnost srca, krvne ile blie koi se steu * tijelo na stres reagira tako to povedava i mobilizira energetske zalihe Guteraa ( pankreas ) : -> inzulin : - prijenos glukoze iz krvi u stanice -> glukagon: - stimulira razgradnju glikogena ako se snizi razina edera u krvi - hipoglikemija *glikogen - skladini oblik glukoze u tijelu ( miidi i jetra ) Spolne lijezde: ( sljedede poglavlje) - proizvodnja hormona i stanica - sudjeluju u gametogenezi uz nunu suradnju sa spolnim hormonima Egzokrine lijezde: -> lijezde koje kemijske spojeve lue vanjskim putem -> dojka, guteraa, jetra, prostata, slinovnice ( ptijalin ) Endokrine lijezde: -> lijezde sa unutarnjom sekrecijom -> sintetiziraju u svojim specifinim stanicama razliite djelatne tvari - inkrete koji se nazivaju hormoni -> nemaju odvojenih kanala kao egzokrine lijezde, pa svoje izluevine (hormone) predaju neposredno u ilni sustav, tj u krvne kapilare

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada spolnoga sustava

Organi mukog spolnog sustava : -> sjemenik ( parna lijezda ) ; u njima se zbiva spermatogeneza tj. iz spermatogonija nastaju spermiji -> dosjemenik ; tu spermiji sazrijevaju i stjeu sposobnost samostalnog pokretanja; takoer pohranjuje dio zrelih spermija -> sjemenovod ; prolazi kroz prostatu, te prenosi spermije -> prostata; lui lunate sekrete - neutralizira kiselu reakciju u spermijima - sekreti prostate i drugih lijezda smjetenih uz mokradnu cijev pomjeat de se sa spermijima i u tijeku izbacivanja stvoriti de spermu -> mokradne cijevi -> monja ; tu je temperatura optimalna za normalnu endokrinu aktivnost sjemenika -> spolni ud ; mokrada izlazi mokradnom cijevi; erekcija

Organi enskog spolnog sustava: -> jajnici ;dvojaka uloga , oogeneza i luenje spolnih hormona - iz zametnie stanice oogonije nastaje jedna jajna stanica -> jajovod; slui za provoenje jajnih stanica u maternicu - u njemu se lue sekreti koji hrane jajnu stanicu i odravaju blagu lunatost sredine -> maternica; u njoj se ugnjeuje jajna stanica nakon oploenja - jaki miidni organ ; stijenka je obloena sluznicom koja se za vrijeme mjesenice ljuti a u trudnodi stvara posteljicu -> rodnica( vagina ) ; povezuje vrat maternice sa vanjskim spolovilom -> draica ( clitoris ) ; pri snoaju uzrokuje ugodu i orgazam -> stidnica; svi vidljivi djelovi spolnih organa ene * izluivanje hormona adenohipofize- gonadotropnih hormona ( FSH i LH ) nadzire hipotalamus koji lui stimulirajue tvari za njihovo osloboenje ; luenje tih tvari ( neurohormona) ovisi o koncentraciji ESTROGENA I PROGESTERONA i krvi ( mehanizam povratne sprege ) Menstrualni ciklus: Tri uzastopne faze: 1. folukularna faza : - poinje menstruacijskim krvarenjem ( 3-5 dana ) - u jednom mjehuridu poinje sazrijevanje jajne stanice ( 12 dana ) 2. ovulacijska faza: - jajna stanica konano dozre - zavrava ovulacijom ( 2-3 dana ) 3. sekrecijska faza : -poveava se sekrecija hormona progesterona i esterogena ( 13- 14 dana ) * sa padom koncentracije progesterona i estrogena oko 28 dana ciklusa , nastupa ponovno mjesenica koja zapoinje menstruacijom - krvarenjem Ovulacija: -> zbog porasta tlaka tekudine Grafov mjehurid ( folikul ) koji se nalazi na rubu jajnika pukne i izbaci jajace -> ovulacijska faza traje 2 - 3 dana ( ovulacija 24 h ) ->do ovulacije dolazi kada se jajna stanica koja je sazrijevala u jajniku odvoji i pone svoj put jajovodom do maternice -> to vrijeme ena je plodna * jajna stanica ivi 24 h poslije izlaska iz jajnika - kod 28 dnevnog ciklusa do ovulacije dolazi 14 dana poslije poetka menstruacije

Oplodnja : -> poinje sa sjedinjenjem spermija i jajne stanice u prvoj tredini jajovoda * jajna stanica oplodno je sposobna 12- 24 h nakon ovulacije, a spermij 48 sati nakon ejakulacije , to znai da svukupno plodno vrijeme u ene je mogude unutar 2 dana prije ovulacije i 1 dan poslije . -> spermij prodire kroz membranu ( zona pellucida ) uz pomod enzima koji sam lui - akrozin -> nakon prodora prvog spermija , zona pellucida zadeblja to onemogudava ulazak ostalim spermijima * poliplodija- organizam sa vie od dva niza homolognih kromosoma -> u jajnoj stanici udruuju se haploidna predjezgra jajaca i spermija u zajedniku jezgru ZIGOTU koja ima 2n odnosno 46 kromosoma Dojenje: -> adenohipofiza lui prolaktin koji potie luenje mlijeka iz lijezdanih stanica dojke ( laktacija ) * oksitocin izaziva stezanje mjehurida koji su puni mlijeka -> kolostrum se lui nakon poroaja prvih 24 sata - to je prozirna tekudina bogata protutijelima s malom koliinom masnode Razitak zametka : -> BRAZDANJE ( dijeljenje zametka uzastopnim mitozama ) -> o oplodnje do dvostaninog oblika(30h) -> sljededih 10-20 h nastaje etverostanini oblik-> ta se struktura i dalje dijeli te putuje kroz jajovod prema maternici ( u jajovodu se hrani osmozom i difuzijom ) -> etverostanini oblik tredim brazdanjem prelazi u osmostanini oblik-> nakon oko 72 h nastane zametni mjehurid sastavljen od vedeg broja stanica = BLASTOCISTA -> -> blastocista se ugnjeuje ( implatira ) duboko u sluznicu maternice ( 7-8 dana nakon oplodnje )-> -> blastocista se i dalje hrani difuzijom -> razvija se posteljica iz stanica trofoblasta i decidue ( ona de osigurati kasniju prehranu u fazi embrionalnog i fetalnog razvoja ) -> -> RAZVOJ ZAMETKA -> pojedine stanice se svrstavaju ( diferencijacija ) u stanine slojeve ( zametni listidi ) -> gastrulacija-> gastrula ( tri zametna listida; ektoderm-vanjski, mezoderm-srednji, endoderm-unutarnji ) -> razvijaju se osnove pojedinih organa - ORGANOGENEZA Tijek trudnode: -> 16 dana poslije oplodnje poinje optok krvi -> POSTELJICA ( u njoj se majina krv i krv zametka ne mijeaju, ved dolaze u posredan dodir izlijevanjem u proirene prostore posteljice; kroz posteljinu opnu se izmjenjuje kisik i ugljikov dioksid; hranjive i otpadne tvari ; meutim kroz opnu krvne i druge vede stanice ne prolaze ) -> oko 4 tjedna uoava se zametak ( embrio ) -> -> izmeu zametka i vanjskog sloja izgrauje se PUPANA VRPCA -> 10-12 tjedan jasno se uoavaju ake i stopalo s prstima -> glava je velika-> nakon 3 mjeseca zametak se sve do poroaja zove PLOD ili FETUS -> nakon 5 mjeseca nalik je na novoroene( 25 cm ) , nalazi se u vodenjaku koji je ispunjen plodnom vodom ( anionska tekuina) , a pupanom vrpcom spojen je sa posteljicom

Hormonalne promjene u trudnodi: * trofoblast -> naziv trofoblast dolazi od grke rijei trophos to znai hrana; trofoblast se razvija iz oploene jajne stanice 4-5 dana nakon oplodnje, ima sposobnost prodiranja u sluznicu, omoguduje usaivanje oploene jajne stanice u maternicu i prehranu embrija - iz stanica trofoblasta , a kasnije iz posteljice lue se placetarni gonadotropni hormoni ( PGTH) koji sprjeavaju propadanje utog tijela -> uto tijelo za vrijeme trudnode nabuja i postaje pojaano aktivno ( lui progesteron ) -> progesteron potie luenje estrogena -> u kasnijoj fazi trudnode te hormone lui posteljica -> ti hormoni sprjeavaju mjesenicu, jer bi inae dolo do gubitka ploda Poroajno doba: -> Prvo poroajno doba: - glava pritide vrat maternice, taj mehaniki podraaj izaziva ivani refleks koji preko hipotalamusa potie luenje hormona OKSITOCINA - oksitocin izaziva pravilno ritmiko stezanje i otputanje miida maternice - ista pojava izaziva porast koncentracije estrogena iznad vrijednosti progesterona * u trudnodi se lui vie progesterona nego estrogena - nastaje rastezanje grlida maternice i pucanje vodenjaka - trudovi su svakih 15- 20 min ,a kasnije traju od 30-60sec -> Drugo poroajno doba: - doba istiskivanja ploda - dijete izlazi te poeme plakati poslije prvog udisaja - pupana vrpca se ree -> Trede poroajno doba: - ljuti se posteljica iz stijenke maternice ( 350 mL krvi ) - na kraju se smanjuje konc. progesterona i estrogena -> zbog toga se lui prolaktin i oksitocin koji potiu luenje mlijeka * nakon poroaja nastupa razdoblje babinja ( 4- 5 tjedana ) Fizioloke i psihike promjene u pubertetu: - glavne fizioloke promjene i spolni razvitak zavravaju s pubertetom u 16-18 godini - meutim psihiki razvitak i socijalno sazrijevanje u pravilu traju mnogo dulje

=> objasniti smjetaj u tijelu, grau, ulogu i nain rada osjetilnoga i ivanoga sustava
ivani sustav : Uloga: -> S obavlja zajedno s endokrinim sustavom nadzornu- koordinativnu i regulatornu zadadu izmeu pojedinih organa -> S sustav nadgleda brze aktivnosti ( kontrakcija miida, odravanje ravnotee..) * endokrini sustav regulira preteito metaboline reakcije -> S s milijardama ivanih stanica ( neurona ) prikuplja, prenosi, obrauje i pohranjuje brojne informacije iz tijela i okoline * pohranjene informacije pamti pa se njima slui po potrebi -> S ovjeka razvija logiko rasuivanje , svijest , razum i inteligenciju Podjela prema grai, smjetaju i ulozi : -> osjetilni ili senzorini ( receptivni ) -> pokretaki ili motoriki -> sredinji i periferni -> voljni i autonomni ivana stanica ili neuron: -> po svom poloaju ili zadadi neurone djelima na : - osjetilne ( reseptorske, senzorine ) - prijenosne - pokretake ( motorine ) -> temeljna graevna jedinica S Graa: -> tijelo neurona ili soma ( ima jezgru ) -> iz soma se pruaju krada ivana vlakna - DENDRITI - granaju se blizu stanice i najede primaju ivane podraaje ( impulse ) od aksona drugih ivanih stanica ili se na njima nalaze osjetilna tjeleca -> AKSON - due ivano valkno ( donji dio je razgranat poput korjena biljke ) - prenose podraaje iz tijela ivane stanice ( sinapsa ) drugim ivanim stanicama ili izvrnim organima ( miidno - ivana veza ) * dendritima i aksonima meusobno se povezuju pojedinani neuroni Princip nastanka osjeta: -> informacije iz okoline primamo specijaliziranim osjetilnim neuronima koji na dendritima imaju posebna osjetilna tjeleca koja mogu primiti odreenu vrstu podraaja -> podraaj se prenosi neuronima ( posebnom vezom - sinapsama ) sa periferije kroz glavne provodne puteve u lenoj modini do mozga -> tu se u obliku bioelektrinog potencijala razvrstavaju u niim djelovima mozga u specijalizirane regije velikog mozga -> taj specijalizirani dio mozga interpretira elektrini podraaj i pretvara ga u specifini osjet

Prijenos podraaja: -> podraajno sredstvo ( npr. tlak ) uzrokovat de promjenu stabilnosti receptorske membrane i otvaranje IONSKIH KANALA za ione NATRIJA ( Na+) -> poto u izvanstaninoj tekudini ( okolini receptora ) ima puno vie iona Na+ ( i klora ) nego u staninoj tekudini, ioni Na+ defundirat de kroz otvorene ionske kanale -> u podraenom djelu osjetilnog neurona , Na+ de uzrokovati promjenu elektrinog naboja ( depolarizacija ) * nepodraeni receptor je elektriki negativno nabijen (- 90 mV ) , a nakon podraivanja, zbog ulaska pozitivno nabijenih iona Na+ postaje elektriki pozitivan ( + 50 mV ) -> promjenjen elektrini potencijal receptora prenosi se dalje dendritom u tijelo neurona, a odatle aksonom do zavrnih noica * nakon prolaska podraaja kroz receptor odnosno ivano vlakno uspostavlja se prvobitni elektrini potencijal, oko -90mV ( repolarizacija) * repolarizacija - izbacivanje iona Na/K iz stanice u okolinu uz utroak energije procesom tzv. Na/K crpka-pumpa -> zavrne noice , tj. sinaptiki zavretci ne dodiruju sljededi neuron, ved je izmeu ta dva neurona SINAPTIKA PUKOTINA ( 150-300 nm ) -> prijenos se ne ostvaruje izravno ( prijenosom impulsa ) nego kemijskim podraivanjem sljededeg neurona i to pomodu NEUROHORMONA ( NEUROTRANSMITERA ) iz prvotnog neurona Sinapsa i neurohormoni : -> neurohormoni se neprestano sintetiziraju u neuronima te se pohranjuju u MJEHURIDIMA zavrnih noica -> kada receptorskim neuronom stigne bioelektrini potencijal ( nastao na prijamnom dijelu receptora dendrita ) do sinaptikih noica , uzrokuje naglo oslobaanje neurohormona iz mjehurida u sinaptiku pukotinu -> neurohormon ( npr. adrenalin ili acetil-kolin ) vee se na specifine MEMBRANSKE NEUROHORMONSKE RECEPTORE sljeeddeg neurona -> nastaje promjena slina onoj u samom prijemnom dijelu prethodnog ( osjetilnog neurona ) -> otvaraju se Na kanali , te ioni Na+ ulaze iz izvanstanine tekudine u postsinaptiki neuron * dakle navedeni neuron se podrauje kemijski tj. NEUROHORMONIMA Da neurohormoni nebi predugo podraivali postsinaptiki neuron , nakon to se vezao na neurohormonske receptore postsinaptikog neurona, oslobaaju se iz tog neurona enzimi za njegovu brzu razgradnju . Specifini enzim ( za acetil-kolin je acetil-kolin-esteraza / ACE ) skinut de s neurohormonskih receptora molekule neurohormona i razgraditi ih.

Refleksna reakcija: -> je neobino brza , nesvjesna, svrsishodna, motorika reakcija na primljeni podraaj , bez djelovanja kore velikog mozga i bez svijesti , a usmjerena je na zatitu organizma -> ivana vlakna stvaraju tzv. refleksni luk koji ima dva do tri dijela: 1) osjetilni ( receptroski ) neuron 2) motoriki neuron ( djeluje na miid ) 3) izmeu ta dva neurona esto je poloen i meu-neuron -> osjetilni neuroni ulaze u leu modinu kroz stranje rogove i sinaptiki se prekopavaju na meuneuron ili direktno na motorini neuron -> primljeni podraaj se takoer prenosi dalje kroz lenu modinu uzlaznim ivanim putovima prema osjetilnoj regiji mozga Refleks: -> kada opeemo prst ruke , podraaj se prenosi refleksnim lukom osjetilnim i motorikim neuronima brzinom od 45 km/h , a uzlaznim ivanim putevima prensi se u osjetilno sredite za bol u velikom mozgu brzinom od 4 km/h *znai refleksna reakcija uklanjanj je izvrena, a mi je tak sa zakanjenjem saznajemo -> motorika ivana vlakna veu se zavrnim noicama na miidna vlakna ( ivano-miina veza) koja dovodi do kontrakcije cijelog miida * monosinaptiki luk--> jedna sinapsa i dva neurona ( osjetilni i motorini ) disinaptiki luk--> dvije sinapse i tri neurona ( osjetilni, motorini i meuneuron ) Priroeni refleksi: -> sisanje, gutanje, kaljanje, kihanje, disanje i dr. Steeni refleksi: -> steeni na temelju iskustva * uvjetovani refleksi: - javljaju se na nespecifian podraaj, koji je u poetku bio i svezi sa specifinim podraajem Ivan Petrovid Pavlov--> Pavlovljev refleks -> poveano izluivanje sline i elianih sokova u psa na zvuni signal , zato jer je bio nauen dobivati hranu istovremeno sa zvunim signalom

Graa mozga i lene modine: Mozak : - podjeljen na dvije uzdune polovice - hemisfere - kora nije glatka , sastoji se od brojnik vijuga i udubina - kora je podjeljena na vede udubine - RENJEVE - mozgovina je sastavljena od dva sloja : - > vanjskog ( sivog ) tj. KORE -> unutarnjeg ( bijelog ) SRI ( medulla )

Lena modina: - njezin vanjski dio ini bijela, a unutranji siva tvar - unutarnja siva tvar je u obliku leptira - ivana vlakna ulaze i izlaze na prednjim i stranjim rogovima * kroz sredinu sive tvari prolazi sredinji kanal ispunjen modano- kraljenikom tekudinom koja povezuje modinu sve do upljih komora unutar velikog mozga ispunjenih tekudinom Funkcionalna podjela kore velikog mozga : --> OSJETILNO podruje ( mirisno, okusno..) - smjeteno u tjemenom renju --> POKRETAKO ( motoriko) podruje -stranji dio eonog renja --> SREDITE MISAONIH FUNKCIJA - eoni reanj --> SREDITE ZA GOVOR - na lijevom ( rijee desnom ) stranjem dijelu eonog renja --> ZA SLUH - sljepooni reanj --> ZA VID - zatiljno podruje --> ZA NJUH - dno sljepoonog renja

San-spavanje: U snu , a posebice u REM ( Rapid Eye Movement ) fazi tee u mozgu itav niz vanih zbivanja, kojima su cilj odmor i regeneracija mozga za nove fizioloke i intelektualne napore -> mozak se toj fazi proputa vie krvi, troi vie kisika i glukoze; opdi metabolizam mozga je vedi , razgrauju se tetni, otrovni metaboliki produkti nastali kao sporedni produkti intezivnog metabolizma mozga u budnom stanju *metabolia REM - faza sna traje sve skupa oko 60 min ( u prekidima je rasporeena po 5-10 min ) -u REM fazi mi sanjamo, NREM-faza sna je vie pasivna faza

Oko: -> glavni djelovi su : - ona jabuica i oni ivac -> vanjski dio one jabuice sastoji se od redom tri koncentrina sloja tkiva : bjeloonica, ilnica i mrenica * bjeloonica jest bijela ovojnica koja obavija gotovo svu onu jabuicu , osim na prednjoj strani gdje je prozirna RONICA samo s prednje strane mozga -> prostor izmeu ronice i lede ispunjen je onom vodicom Graa od ronice: -> ronica-> ilnica-> arenica sa otvorom na sredini - ZJENICA -> LEDA ( prozirna i elastina) -> -> STAKLOVINA-> MRENICA ( na njoj se nalaze fotoreceptori - tapidi i injidi ) Akomodacija oka: -> prozirna i elastina leda privrdena je naokolo tankim nitima CILIJARNOG TIJELA ( i miidima ) , ono ima vanu ulogu da mijenja sferni oblik lede i tako prilagoava ( akomodira ) oko za gledanje blizu odnosno daleko

Poremedaji u funkciji oka: * normalno oko ima arinu liniju na mrenici 1. skupina -> smetnje u lomu zraka svjetlosti: MIOPIJA - kratkovidnost :-> arina linija je ispred mrenice , jasno se vide bliski predmeti ali se udaljeni predmeti vide zamudeno -> ona jabuica je preduga ili je ronica preizboena, pa se slika fokusira negdje u staklovini a ne direktno na mrenici -> moraju se nositi BIKONKAVNE LEDE HIPERMETROPIJA- dalekovidnost: -> arina linija je iza mrenice -> ronica je nedovoljno izboena ili je oko prekratko -> moraju se nositi BIKONVEKSNE LEDE Prijenos svjetlosnih podraaja: -> svjetlost prolazi kroz zjenicu i ledu do mrenice, reflektirajudi obrnutu sliku nego to je vidimo -> tapidi na mrenici su neobino osjetljivi na intezititet svjetlosti ( 125 milijuna tapida ) dok su unjidi ( 7 milijuna ) osjetljivi na tri osnovne boje ( modra, crvena i zelena ) -> u injidima i tapidima nastaju svjetlom potaknuti receptorski potencijali -> ti potencijali se prenose vidnim ivcom iz oba oka u VIDNU REGIJU MOZGA ( zatiljni dio ) * sljepa pjega- mjesto na kojem vidni ivac izlazi iz mrenice Osjetilo okusa na jeziku : -> slatko ( na vrhu jezika ) -> slano ( prednji dio, iza podruja slatko ) -> kiselo ( du jezika, iza slanog ) -> gorko ( na kraju jezika ) Osjetilo njuha : -> izmeu lijezdanih stanica ( proizvode sluz ) nalazi se 10-20 milijuna mirisnih ( alfaktornih ) stanica sa mirisnim dlaicama okrenutima prema nosnoj upljini ->uneene molekule otapaju se u nosnoj sluzi i podrauju dlaice mirisnih stanica * mirisne stanice pripadaju KEMORECEPTORIMA ( kemijska tvar uzrokuje nastajanje receptorskog potencijala ) -> ti se potencijali prenose u mirisnu regiju mozga ( ugodni i neugodni mirisi ) * sluznica nosa je puna lijezdanih stanica koje izluuju sluz , te je zbog toga nos iznutra stalno vlaan

Osjet sluha: Tri dijela: 1) vanjsko : -> una koljka ( uka ) - graena je od hrskavice - zvukovod ( vanjski sluni kanal ) koji vodi do bubnjida 2) srednje uho: -> uljina izmeu bubnjida i unutarneg uha -> tri slune koice- EKID, NAKOVANJ, STREMEN 3) unutarnje uho: -> punica -> polukruni kanalidi Punica: - uplji kanal zavijen dva i pol puta - kanal je podjeljen na dvije tanke membrane u tri hodnika - ti su hodnici ispunjeni tekudinom - na donjoj pregradi -> BAZILARNOJ MEMBRANI nalaze se receptori za sluh tzv. CORTIJEV ORGAN - cortijev organ sadrava slune Cortijeve stanice s dlaicama - dio stanica sa dlaicama prislanja se na pokrovnu membranu, taj dio stanice uronjen je u endolimfu Osjet sluha( kako nastaje ): -> bubnjid zatitra, te prenese titraj na ekid ( ekid je zglobom vezan za nakovanj i stremen ) -> stremen se prislanja na ovalni prozorid koji zatitra te u unutarnjem uhu - punici pokrede tekudinu-> u stanicama zbog trenja nastaju receptorski potencijali koji se prenose slunim ivcem u mozak Organ za ravnoteu : -> u unutarnjem uhu osim punice s osjetilom za sluh smjeteno je i osjetilo za ravnoteu -> osjetilo se nalazi u labirintu - predvorje s dva proirenja - tri polukruna kanalida koji su pod pravim kutom

=> analizirati znaenje pojedinih organa i organskih sustava u odranju homeostaze organizma
Homeostaza - oznaava odranje stalnih fiziolokih uvjeta u unutarnjoj okolini stanice ili ivog bida u cjelini * Voda je bitna za homeostazu jer se u njoj odvijaju svi procesi unutar stanice i organizma ( vie na poetku - fiziologija ovjeka ) Uloga bubrega u odranju homeostaze: -> regulatorna ( odrava stalnim koncentracijske odnose iona Na, H, Cl ... -> izluuje tetne i suvine tvari -> odravanje konstantnog krvnog tlaka -> posredno u proizvodnji eritrocita ( eritropoetin ) Vanost stalnih pH vrijednosti u tjelesnim tekudinama : -> iznimno vano za nae zdravlje -> organi mogu biti otedeni zbog prevelike kiselosti -> velika odstupanja dovod do smrti organizma -> optimalno je 7.4 pH Disanje i pH: -> smanjenom frekvencijom disanja ili povedanim metabolizmom u tijelu , nakuplja se u krvi CO 2 ( ugljikov dioksid ) koji se otapa u vodi i stvara karbonatnu kiselinu ( H2CO3 ) koja brzo disocijacijom otputa vodikove ione ( H+ ) - time se pH krvi snizuje , sa normalnih 7,4 na npr 7,2 - to je ACIDOZA -> dubljim ili brim disanjem mogude je postidi oslobaanje vede koliine CO2 , te uslijed toga pH krvi raste sa 7,4 na 7,6 tj tijelo se nalazi u stanju ALAKTOZE * KISELO ( ako je vie H+ iona ) LUNATO ( ako je manje H+ iona )

=> navesti glavne poremedaje i bolesti organa i organskih sustava ovjeka => analizirati imbenike i ponaanja koja unapreuju zdravlje ovjeka i razlikovati ih od onih koji ga naruavaju

-> infarkt - mogu uzrokovati kontracepcijske pilule Pozitivno i negativno djelovanje na srce i krvoilni sustav: -> negativno: ateroskleroza- gubitak elastinosti krvnih ila -> previe masne hrane, puai , predebele osobe , uzimanje hrane bogate mastima i kolesterolom, te premalo fizikog napora visoki krvni tlak -> puai , predebele osobe, psihiki opteredene osobe -> pozitivni : -> umjerena fizika aktivnost, uzimanje hrane s manje soli, odravanje tjelesne teine idealnom, izbjegavati velika psihika opteredenja ( npr. Dravnu maturu ) i krizne situacije ( npr . Dravna matura ), aktivno se odmarati... itd.

Bolesti koje se prenose krvlju : AIDS : -> sindrom steene imunodeficijencije ( teko otedeni imunoloki sustav ) -> uzronik je HIV - prenosi se spolnim putem i krvlju -> retrovirus koji napada T-limfocite ( oni neposredno sudjeluju u imunolokoj reakciji ) Zatita : - treba izbjegavati spolne odnose sa nepoznatim osobama - izbjegavati upotrebu nesterilne igle - upotreba kondoma ili prezervativa

Hepatitis Leukemija: - je rak bijelih krvnih stanica, nenormalan rast i razvoj limfocita ( otpornost na infekcije je smanjena, te je prisutna opda slabost organizma )

Hemofilija: - nasljedna bolest, hemoragina bolest ( bolest krvarenja ) - nedostatak jednog od brojnih kemijskih faktora nunih za zgruavanje krvi

Dijabetes: - poremedaj metabolizma karakteriziran kroninom hiperglikemijom ( povienom razinom edera-glukoze u krvi ) - zbog poremedenog djelovanja inzulina , izluivanja inzulina ili oboje Lijeenje : - primjena nadoknade inzulina (tip 1. tei-juvenalni oblik ) - lijeenje dijetom , povedanjem tjelesne aktivnosti, tabletama ( tip 2. laki -adultni oblik ) Rizini imbenici nastanka : -> pretile osobe -> sjedilaki nain ivota -> nezdrava i neuravnoteena prehrana -> nezdravi ivot Bolesti dinog sustava: Prehalda-> uzronici su razliiti virusi -> vlaga i hladnoda pogoduju uzroniku bolesti Akutni bronhitis: -> upala sluznice glavnih dinih puteva -> oboljevaju puai , astmatiari i ljudi koji borave u oneidenoj atmosferi Kronini bronhitis: -> puenje i oneideni zrak Upala plua: -> bakterijski virusi , velike hladnode Rak pluda: - 99% sluajeva kod puaa ( o shit ) Tuberkuloza plua ( TBC ) -> bacili -> ustajali zrak sa bacilima, te nehigioloke navike Alergija : -> specifian oblik imunoloke reakcije na neke tvari tzv. alergene -> preosjetljivost prema nekim tvarima Najedi alegreni: ljekovi ( penicilin, sulfonamid ) , praina, pelud ( sunovrata,bagrema , lipe ), kemijska sredstva, trave i korovi, hrana ( sir, malina, jagode, rakovi )

Imunizacija djece: - trajno iskorjenjene nekih bolesti ( velike boginje ) - djeca bivaju zatidena od vrlo opasnih bolest ( tuberkuloza, djeja paraliza, tetanus ) Transplatacija i doniranje organa: -> ljudima su spaeni ivoti, donacija srca i bubrega, jetre... -> mnogima je ivot produljen za vie desetaka godina Karijes: - kiseline koje nastaju djelovanjem bakterija na ostatke razliite hrane, a posebice edera, mogu pregristi caklinu i izazvati propadanje zuba ( upala zubne srike )

Sprjeavanje : -> pranje zuba etkicom 3 puta dnevno ( nakon obroka ) -> koncem skidati naslage izmeu zuba -> redivito odlaenje zubaru Poremedaji u radu endokrinih lijezda: titna lijezda-> nedostatak JODA - guavost ( kretenizam djeteta- endemski ) Adenohipofiza -> prekomjerna koliina hormona rasta - gigantizam *akromegalija-> prekomjeran rast pojedinih organa ( ruka, stopalo) patuljasti rast-> narizam; nedovoljno luenje hormona rasta tetnosti alkohola: -> otedenje sredinjeg i perifernog S -> odumiranje modanih stanica -> otedenje sluznice eludca -> ateroskloroza -> upala jetrenih stanica ( hepatitis ) -> povedan rizik infarkta srca te modanog udara -> otedenje ploda u trudnodi -> alkoholna ovisnot Modana kap: -> poremedaj krvotoka u mozgu; dio mozga ostaje bez dovoljno krvi, a time i bez kisika i hranjivih tvari - glukoze Rizini imbenici: - puai - osobe s trajno povienim kolesterolom - ederna bolest Degenerativne bolesti S : -> Parkisonova bolest -> multipla skleroza -> Alzheimerova bolest -> presenilna ili senilna demencija Proljev i zatvor : - nastaju kao posljedica neuredne funkcije , osobito debelog crijeva Uzroci : - uzimanje nekog lijeka, promjena vode za pide ili hrane nakon putovanja, kronino zbog oslabljenja refleksa ispranjenja crijeva ( peristaltika ) Samopomod : - hrana s vie celuloze( povrde, vode.. ) - sredstva za otvaranje ( laksativi, purgativi )

Pravila zdrave prehrane : -> konzumirati raznoliku prehranu -> jesti razna voda, povrda i itarice ->jesti prehranu siromanu zasidenim masnim kiselinama i kolesterolom; koristiti dobre masnode -> umjerenost u konzumiranju soli i edera -> konzumirati dovoljne koliine kalcija dnevno -> jesti umjereno i raznovrsno Rizini imbenici za zdravlje i rad bubrega: * bubrezi su vrlo osjetljivi organi pa ih stoga treba uvati od upala i raznih tetnih tvari ->osjetljivi su na neke otrove - teki metali , pojedini ljekovi i vede koliine alkohola Spolno prenosive bolesti : - HIV, hepatitis, herpes, papiloma ( HPV ), trihimonas, klamidija, gonoreja, sifilis -> ukoliko esto mjenjamo partnere te ne koristimo zatitu Metode kontracepcije : -> hormonske kontraceptivne tablete -> infekcije, flasteri, vaginalni prestenovi -> barijere: - kondom, dijafragma, spermicidi -> prirodne metode : periodika ( plodni i neplodni dani ) Ovisnost : -> neprilagoeno poaanje vezano uz uporabu ilegalnih droga ( alkohola, sedativa ) to dovodi do otedenja organizma ilil subjektivnih problema ( obitelj, skola, posao, policija ) Vrste ovisnost : - nikotinizam - alkoholizam - narkomanija Opasnost buke : -> trajno otedenje sluha ( 120- 140 due vrijeme ) -> javlja se vrtoglavica, munina, razdraljivost i umor

=> objasniti osnovne genetike pojmove i analizirati njihove meuodnose

Genetika koju obraujemo je znanost o nasljeivanju i raznolikosti. Zapaanja o genetici ljudi su koristili u uzgajanju i oplemenjivanju biljaka i ivotinja. Pedesetih godina mikrobi su postali nezamjenjivi objekt prvenstveno za molekularno-genetika istraivanja. Nove molekularne tehnike omogudile su mnoge spoznaje i svakim danom se postiu nova dostignuda o ljudskim genima, njihovu nasljeivanju i raznolikosti. Roditelji obdaruju svoje potomke kodirajudom informacijom u obliku nasljednih jedinica koje se zovu GENI- dio molekule DNA koji sadri uputu za sintezu proteina ( ili RNA molekule ) Geni su graeni od DNA: ->nasljedna tvar je molekula DNA( polimer slijeda etiriju razliitih vrsta monomera zvanih nukleotidi) ili RNA (jednolanana molekula, previja se i savija u prostoru pa zbog toga ima razliite bioloke uloge ) -> nasljedna svojstva su fizika osnova prijenosa gena s roditelja na potomke a ovisi o ponaanju kromosoma; tj. znaajke organizma koje su rezultat nasljeivanja Genotip: - genetika konstitucija individulanog organizma, koja je odreena eksperimentalnim krianjima, znai to je skup svih gena organizma Fenotip: - izgled organizma kojeg odreuje genotip - izgled i funkcija organizma rezultati su meudjelovanja genotipa i okolia * Okoli moe djelovati na promjenu izgleda ( fenotipa ) te se tako mijenja njegov genotip, koji moe biti prenesen na idude generacije ( evolucija ) . Klon: -> nastaje kod jedinki koje nespolnim nainom proizvode potomke-kloniranje ( hidra-pupanje, bakterije- diobom,biljke vegetativnim razmnoavanjem ) -> to je skupina genetiki jednakih jedinki ( organizama ) Populacija: -> skupina jedinki iste vrste koje ive na istom prostoru i mogu se spolno razmnoavati ( u savani lavovi, zebre; u ungli majmuni.. )

=> objasniti kemijsku grau i mehanizam djelovanja gena

Nukleinske kiseline ( DNA i RNA ) : -> graa ( opisano u prvom poglavlju ) -> Uloga : - prijenos informacija ( nasljeivanje ) u formi slijeda nukleotida za svaki gen specifinog, u kojem svaka otisnuta informacija ima svoje znaenje kao slovo u rijei iz pisma - u njima se nalazi uputa ili plan za razvitak organizma -> Svojstva : - pohranjivanje informacija - moe se promijeniti - ima sposobnost umnoavanja * Jezik kojim je napisana DNA je vrlo saet. U stanici se prevode genetike reenice u sljedove aminokiselina odnosno bjelanevina. Vedina genskih programa sintetizira specifine enzime i druge bjelanevine te se djelovanjem tih bjelanevina grade nasljedne osobine organizma. Biosinteza proteina : * odvija se na ribosomima koji su izgraeni od nekoliko molekula rRNA ( ribosomske RNA ) i vedeg broja proteinskih molekula * svojom enzimskom aktivnodu te molekule sudjeluju pri povezivanju aminokiselina u proteine prema uputi to je donese mRNA -> molekula DNA se prepisuje na mRNA koja sadri upute za redoslijed aminokiselina u proteinu-> transkripcijom nastaje mRNA ( glasnika ) koja ima niz od 3 baze koje imaju ulogu kao ifre za sintezu aminokiselina ( kodon )-> u ribosomu genetiku ifru prepisanu u mRNA itaju molek ule tRNA koje dopremaju na mjesto sinteze sebi svojstvene aminokiseline * itanje genetike upute se svodi na prevoenje jezika nukleinskih kiselinasastavljenog od etiriju slova ( duine baze ) na jezik proteina koji se sastoji od 20 slova ( 20 vrsta aminokiselina ) -> stoga se proces povezivanja aminokiselina u proteine upravo zato i zove TRANSLACIJA ili prevoenje; to je dakle proces u kojem se uz aktivno sudjelovanje sastavnih molekula ribosoma, kodone na mRNA raspoznaju svojim antikodonima molekule tRNA * Kod za jednu aminokiselinu ine tri nukleotida ( 3 duine baze ) u molekuli mRNA , jer kod od tri baze osigurava dovoljan broj kombinacija za kodiranje svih aminokiselina. * TRANSKRIPCIJA ili prepisivanje -> proces sinteze molekule mRNA

Vano ! -> mRNA =>glasnika RNA; to je posrednika molekula koja je prijepis originalne genetike informacije pohranjene u DNA -> tRNA => prijenosna molekula RNA ; to su male molekule ribonukleinskih kiselina koje na jednom kraju mogu vezati sebi specifinu aminokiselinu, dok se na drugom kraju nalazi specifina trojka nukleotida ( ANTIKODON ) koja se sa svojim duinim bazama sparuje sa komplemetarnom trojkom nukleotida na molekuli mRNA -> rRNA => rimosomska RNA; ima enzimsku aktivnost u ribosomu te je moemo nazvati ribozimom

=> objasniti i usporediti grau i organizaciju nasljedne tvari virusa, prokariota i eukariota
Kromosom : -> struktura koja nastaje zgunjavanjem tankih niti kromatina za vrijeme stanine diobe *kromatin - sadraj jezgre u stanici koja se ne dijeli, a ine ga DNA, bjelanevine i RNA Kromosom je izgraen od DNA i bjelanevina, a uzdu kromosoma poredani su geni * U fazi mejoze kromosom je izgraen od dvije kromatide koje su povezane centromerom -> kromosom nastaje iz kromatina ; u molekuli kromosoma DNA je zdruena s proteinima -> tapidasta struktura vidljiva svjetlosnim mikroskopom Broj kromosoma ( molekula DNA ) stalan je za svaku vrstu ivih bida ( ovjek ima u tjelesnim stanicama 46 kromosoma, maka 38 , luk 16 , bob 12 ) -> svaka stanica koja ima dvostruku kromosomsku garnituru je diploidna ( 2n ); bududi da je broj kromosoma za neke vrste stalan, gamete ( spermiji i jajna st ) moraju sadravati polovian ( haploidan ) broj kromosoma ( n - broj razliitih kromosoma u jednoj garnituri ) Broj i vrste kromosoma: -> jednostruki-> jedna kromatida ( nakon 2 mejotike diobe gdje se razdvajaju dvije kromatide ) -> dvostruki kromosom -> dvije kromatide ( prije stanine diobe DNA svakog kromosoma se udovstrui ) -> bivalenti -> nastaju spajanjem dvostrukih homolognih kromosoma; pri tome spajanju geni se mijeaju i to nazivamo CROSSING - OVER Homologni kromosomi : -> svaki oinski kromosom ima svoj par tj homologni kromosom iz majinske skupine kromosoma -> homologni kromosomi jednaki su veliinom i izgledom, a na njima se nalaze geni koji odreuju iste osobine , no ti geni ne moraju biti identini * iznimka - spolni kromosomi

Genski sustavi prokartiota: Bakterije : - imaju nukleoid-> genetika uputa sadrana je u prstenastoj molekuli koja je na razliite naine smotana u sredinjem dijelu citoplazme i nije obavijen jezgrinom ovojnicom Imaju plazmide -> dodatni genetiki elementi , takoer prstenaste molekule DNA, ali su mnogo manje pa sadre svega nekoliko gena -> replicira se neovisno o glavnome kromosomu Virusi: - imaju nukleinsku kiselinu ( DNA ili RNA ) koja moe imati nekoliko do stotinu gena, a proteinske molekule oko nje ine zatitni proteinski omota Genski sustav eukariota : -> DNA je u obliku kromatina, i nalazi su jezgri dok se stanica ne dijeli -> kada se stanica dijeli kromatin se zgusne i nastanu kromosomi

=> analizirati znaenje mejoze i krianja za nasljeivanje

Naela odreivanja spola: -> analizom miofotografije 46 kromosoma moemo svrstati u 23 para po veliini - KARIOTIP -> postoje dva kromosoma koje smo nazvali X i Y koji su razliiti veliinom -> ena ima homologni par X kromosoma ( XX ) -> mukarac ima X i X kromosom ( XY ) Uzroci varijabilnosti ( nejednakost meu organizmima) : -> mutacije -> modifikacije -> rekombinacije -> krianje Uzroci su mutacija mnogobrojni: -> greke pri umnoavanju genetskog materijala u procesu stanine diobe, ili replikacije DNA -> izlaganje vanjskim imbenicima poput radijacije - mutageni -> razliitih kemijskih spojeva ili virusa te programirane ("namjerne") mutacije tijekom mejoze ili imunolokog odgovora Uzroci modifikacije su vanjski imbenici, tj . utjecaj okolia, te se takva promjena ne prenosi na potomstvo. Uzroci rekombinacije nastaju tjekom mejoze a to su : -> crossing - over -> nezavisna orjentacija i razilaenje kromosoma -> sluajna oplodnja *Krianje jedinki je proces u kojem se rekombinira genetski materijal dvaju, selekcijom odabrana, roditelja i kao rezultat dobiva jedna ili dvije jedinke djece.

Znaenje nezavisnog razdvajanja homolognih kromosoma: -> orjentacija homolognog para je sluajna u odnosu na dva suprotna pola stanice -> broj mogudih kombinacija za gamete na kraju mejoze ako se radi o dva homologna kromosomska para ( 2n=4; n = 2 ) jest etiri -> u sluaju ovjeka haploidan broj je 23 te je broj mogudih kombinacija majinih i oevih kromosoma u gametama je 223 , ili oko 8 milijuna razliitih kombinacija Znaenje krosingovera : - tim procesom nastaje kromosom koji nosi kombinaciju gena naslijeenih od oba roditelja - dogaa se u profazi mejoze 1, nakon to su se homologni kromosomi sparili -> kosingoverom dobivamo kombinaciju dviju molekula DNA, koje su nasljeene od dva roditelja u pojedinom kromosomu, to je vaan izvor genetike raznolikosti u spolnom ivotnom ciklusu Dominantna svojstva : - prevladavajude svojstvo koje daje dominantni gen , odosno alel koji maskira izraajnost recesivnog alela istog gena - izraajnost dominantnog svojstva moe dodi ukoliko krianci dobiju nejednak par ( Aa ) - heterozigot Recesivno svojstvo: - svojstvo alela iji je uinak maskiran prisutnodu dominantnog alela istog gena - izraajnost recesivnog svojstva dolazi do izraaja samo u homozigotnom statusu ( aa )

Roditeljska ( parentalna ) generacija - npr. muki patuljasti rast i enski visoki rast kod boba Generacija potomaka ( filijalna ) generacija: -> to su potomci roditeljske generacije -> razlikujemo dvije generacije F1 i F2 Alel - jedna od alternativnih formi gena ; zauzima genski lokus ( mjesto ) na jednom homolognom kromosomu Homozigotni organizam : - jedinke koje nose identine alele gena ( npr. visoki X visoki= VV ) Heterozigotni organizam : - krianci koji dobiju jedan alel od jednog roditelja , a drugi od drugog te zbog toga nose nejednaki par Vv alela

Monohibridno krianje: -> Mendel je pratio nasljeivanje okruglog sjemena boba i hrapavog sjemena -> krianje organizama koji se razlikuju u samo jednoj osobini ( npr. crna svinja i bijela svinja ) roditeljska generacija: -> bijela svinja AA ( dominantna osobina ) X crna svinja aa ( recesivna osobina ); AA x aa -> svi potomci su bijele boje ( fenotip ) , ali razlikuju se u genotipu ( Aa ) -svi su heterozigoti -> druga filijalna generacija; - omjer fenotipova je 3:1 ( 6 bijelih i 2 crne ) - omjer genotipova je 1:2:1 ( AA,2-Aa,aa )

Dihibridno krianje : -> pradenje nasljeivanja dvaju svojstava odreenih dvama genima ( npr. oblik i boja sjemena )

P : okruglo sjeme ( RR ) dominantno nad naboranim ,rr uta boja ( YY ) dominantna nad zelenom ( yy )

F1: -> svi potomci prve generacije su heterozigoti za oba svojstva -> sjemena su uta jer dominantno svojstvo prevladava => krianje F1 x F1 ( RrYy x RrYy ) F2 : -> etiri razliita fenotipa u omjeru 9:3:3:1

Intermedijalno krianje : -> krianje u kojem nema dominatno- recesivnog odnosa, ved aleli djeluju kao da su svi dominantni

P: homozigotni pijetao crne boje AA x homozigotna koko bijele boje perja -BB

F1: svoje potomstvo pepeljasto-modre boje perja -AB -> kodominatni heterozigoti

F2: omjer fenotipova je 1 : 2 : 1 (crni : modri : bijeli) AA,2AB,BB

Mendelovi zakoni : 1. Zakon odvajanja (segregacije) Tijekom stvaranja gameta (spolnih stanica) u procesu mejoze razdvajaju se parovi gena koji se u tjelesnim stanicama nalaze na homolognim kromosomima. 2. Zakon neovisnog razmjetanja Tijekom stvaranja gameta, aleli (oblici pojedinog gena) za neku osobinu odvajaju se neovisno od alela za bilo koju drugu osobinu. Osobine se stoga nasljeuju neovisno jedna o drugoj.

Multipli aleli : -> vedina gena postoji u vie od dvije alelne forme-> npr. krvne grupe ljudi A, B, 0 -> za tu osobinu postoje etiri fenotipa : A, B, AB, ili 0 * ta slova odnose se na dva ugljikohidrata ( supstanciju A i supstanciju B na povrini eritrocita ) etiri krvne grupe nastale su kao rezultat razliitih kombinacija triju razliitih alela , koji nose oznake IA( za ugljikohidrat A ) , IB ( za ugljikohidrat B ) te i ( koji ne nosi ni A ni B ) -> tako da postoji est genotipova -> ii = krvna grupa 0 -> ne proizvode ni A ni B supstanciju -> IAIA ili IAi = krvna grupa A -> IBIB ili IBi = krvna grupa B -> IAIB = krvna grupa AB -> zajedno izraavaju oba fenotipa -> aleli IA i IB zajedno su dominantni ( kodominantni ) nad alelom i

=> navesti vrste promjena genotipa te objasnite mogude uzroke i posljedice

Mutacije -> iznenadna nasljedna promjena u genetikom materijalu Primjeri : srpasta anemija, maligni tumori... Vrste mutacija: -> genske mutacije - promjene mogu zahvatiti samo jedan par ili nekoliko nukleotidnih parova ( srpasta anemija ) - razlikujemo inducirane ( mutageni ) te spontane mutacije -> kromosomske mutacije: - promjene same grae ili strukture kromosoma - delecije, duplikacije, translokacije, inverzije... -> promjena broja kromosoma: - poliplodija tj. promjena kada nastaju promjene u broju setova kromosoma ( 3n, 4n... ) ; najede u biljnom carstvu - aneuplodija je promjena u broju samo jednog ili nekoliko kromosoma ( gubitak kromosoma u diploidu 2n - 1 - monosomik,

a viak 2n +1 trisomik )
*Uestalost tetnih mutacija je mnogo eda nego korisnih mutacija

Nasljedne bolesti : -> spolom vezano svojstvo : - kod ena se izraava fenotipski samo kao homozigot - kako mukarci imaju samo jedan X kromosom pojmovi homozigot i heterozigot nemaju znaenje za spolom vezane gene ( hemizigot ) - zbog toga se kod mukaraca u fenotipu izraava svaki recesivni alal koji on primi od svoje majke, zbog toga mnogo ede mukarci mukarci oboljevaju tim spolom vezanim bolestima -> npr. hemofilija, daltonizam , miidna distrofija Kromosomske abecedarije : -> trisomija ( tri kopije ) na 21 kromosomu -> Downov sindrom -> Turnerov sindrom -> enska osoba s jednim X kromosomom ( spolno nerazvijena i sterilna ) -> Klinefelterov sindrom -> viak X kromosoma, ali su im razvijeni testisi Maligna oboljenja ( rak , tumor ) uzrokovana su mutacijom ( mutacija gena koji inhibira staninu diobu ) koju karakterizira nekontroliran rast tkiva te irenje po organizmu . Rizini imbenici : -> kancerogene tvari - duhanski dim i alkohol -> izloenost zraenju ( mutageni ) -> neka malligna oboljenj su nasljedna ( zapisana u genetskoj uputi )

=> objasniti mogudnosti primjene genetike na razliitim podrujima ljudske djelatnosti

Osnovne metode prouavanja nasljeivanja u ljudi : -> rodoslovlje ili pedigre je dijagramski prikaz porodinog stabla kroz nekoliko generacija, a pokazuje povezanost predaka i potomaka ( tako moemo objasniti nasljeivanje hemofilije na primjeru kraljevskih porodica u Europi kraljevska bolest) ->citogenetska istraivanja je analiza genetske upute ovjeka , pri kojoj se mogu otkriti mogudi genetski poremedaji Primjena genetikih otkrida : -> uzgoj ivotinja i biljaka -> u biotehnologiji ( genetiko inenjerstvo ) -> proizvodnja ljekova ( na primjeru inzulina )

=> objasniti osnovne principe i etape kemijske i bioloke evolucije

Evolucija je razvoj od jednostavnih stadija prema sloenima, to je dugotrajan proces koji vodi boljoj prilagoenosti organizma na okoli. Kemijska evolucija : - postanak prvih organskih molekula iz anorganskih ; preduvjet za postanak prve stanice - nastanak jednostavnih molekula ( CO2 , NH3) iz atoma, te spajanjem tih molekula dobivaju se aldehidi, aminokiseline itd. - sve do postanka prve stanice ( prastanice ) ( od 4.8 do 3.8 milijardi godina) Bioloka evolucija : - evolucija od pojave prvih organizama pa nadalje

Millerov pokus: -> on je u posebno konstruiranoj aparaturi iz mjeavine H2, CH4, NH3, i H2O pod utjecajem elektronikog izbijanja dobio aldehide, aminokiseline i karbonatnu kiselinu uz oslobaanje kisika. -> time su dobiveni neki od osnovnih graevnih elemenata ivih bida Postanak svemira,sunevog sustava i zemlje: -> Prije otprilike 15 - 20 milijardi godina sva materija i energija svemira skupile su se u jednoj toki. Tada su sile koje su ih drale na okupu popustile te je dolo do nagle eksplozije, odnosno prostornog irenja. Taj dogaaj naziva se Veliki Prasak -> Sunev sustav nastao je koagulacijom i gravitacijskom kontrakcijom iz solarne nebule (suneve maglice) rotirajudeg oblaka sastavljenog od plinova i fine praine. Pod utjecajem gravitacije dolo je do privlaenja materije prema sreditu sporo rotirajudeg oblaka i nastanka jezre Sunca, a preostali djelovi oblaka takoer se poinju saimati u manje nakupine- protoplanete ( prije oko 5 milijardi god) -> Zemlja se kao planet oblikovala prije 4,6 milijardi godina. Smatra se da je na poetku bila velika uarena kugla koja se postupno hladila, ali o tome se jo raspravlja u geolokim krugovima Hlaenjem je na povrini nastala vrsta kora, koja i danas pluta na polutekudoj unutranjosti. Nemirna povrina Zemlje stalno je mjenjala izgled neprekidnim eksplozijama i vulkanskim erupcijama

Oparinov pokus : -> ruski biokemiar, koji je 1920 godine dobio koacervate u svojim pokusima -> koacervatne kapljice su nakupine polimernih molekula koje se dre zajedno u malim kapljicama okruenim tekudinoom -> koacervati mogu nastati od razliitih makromolekula kao to su proteini, ugljikohidrati ili nukleinske kiseline -> koacervati mogu pasivno koncentrirati tvari iz okolia i tako rasti -> eksperimentima su dobiveni koacervati koji proizvode krob, maltozu ili polialdehidnu kiseline -> smatra se da su oni prijelazni sustavi izmeu neive organske materije i ive tvari Protobionti : - mogudi prvi oblici ivota - ivi sustav ija su se svojstva mogla vjerno prenositi na potomstvo - bili su jednostanini prokarioti - ivjeli su u anaerobnim uvjetima - heterotrofna ishrana , kasnije se pojavila fotosinteza i autotrofni organizmi * ivu tvar , uz ostalo odlikuje metabolizam i razmnoavanje

=> analizirati glavne dokaze evolucije

-> FOSILI : - najmodniji dokaz evolucije - mogu nastati na vie naina ( okamenjivanjem, pougljenjivanjem i procesom konzerviranja-mumificiranje ) -> PRIJELAZNI OBLICI: - meu biljkama to su psilofitne ( Psilophyton ) , prve kopnene biljke koje povezuju steljnjae s niim stablaicama - praptica Archaeopteryx ; prijelazni oblik izmeu gmazova i ptica -> IVI FOSILI : - ribe resoperke ; prve pokazuju razvoj prema kopnenim ivotinjama, naime, kostur prsne peraje ribe resoperke ima slinost s kosturom prednje noge vodozemaca - udnovati kljuna ; ima osobine gmazova i ptica ( nestalna tjelesna temp; kljun, leenje jaja ) - ginko; listopadna golosjemenjaa koja u peludnim zrncima , umjesto spermalnih stanica, ima pokretne spermatozoide, pto je uz viliastu nervaturu vrlo primitivna osobina

-> RAZVOJNI NIZOVI : - to su uzastopni prijelazni oblici , na njima se mogu pratiti postupne promjene neke vrste ili cijele skupine - razvojni niz konja ; od malih ivotinja sa razvijenim zubima onjaka, te sa malim kopitom i pet prstiju razvili su se u dananjeg konja ( rod Equus ) - razvojni niz barskog pua ogrca ( kod Novske ) , stariji oblici imaju glatku kudicu , a mlai sve kvrgaviju ( mikroevolucija ) Dokazi iz biogeografije: - endemi ( flora i fauna s udaljenih otoka na kojima nalazimo biljke i ivotinje sline onima s najblieg kopna, meutim zbog izolacije na tom uskom podruju razvili su se specifini ivotni oblici koji ive samo na tom podruju u svijetu ) - endemine vrste su imale vlastite evolucijske putove - nae otoke guterice, velebitska degenija... - rektili ( biljne ili ivotinjske vrste koje su nakon promjene kline ostale u u nekom ogranienom podruju - neki rektili su ujedno i endemi ) - agalj, hrvatska sibirea, runolist, omorika... Dokazi iz poredbene anatomije : - na temelju usporeivanja anatomske grae pojedinih organa moe se odrediti srodnost meu organizmima ; poznato je da udovi mnogih organizama imaju slunu grau -homologni i analogni organi - rudimentalni organi - organi koji nemaju nikakve funkcije ili im je funkcija svedena na mimimum ( ovjeja ribica- ostatak oka, kraljenjaci - sljepo crijevo ) - aktivizmi - osobine koje se povremeno javljaju u nekih jedinki a bile su svojstvene davnim pretcima ( ovjek - dlakavost, ostatak repa ; biljke - cvjetne latice u obliku lista ) Dokazi iz poredbene embriologije : - iva bida graena od istih elemenata ( koliinski se razlikuju ) - sva iva bida graena od stanice - razmnoavaju se , stare i umiru - tijekom emrionalnog razvoja u srodnih skupina prisutni su slini razvojni stadiji, ponekad se iz tog razvitka moe zakljuiti srodnost pojedinih vrsta

Dokazi iz molekularne biologije : - poredakom aminokiselina u proteinima, odnosno poredak nukleotida u nukleinskim kiselinama moemo zakljuiti o srodnosti organizama

Osnovne geoloke ere zemljine polosti : -> ARHEOZOIK - prokarioti; jednostavna jednostanina bida i alge -> PROTEROZOIK - eukarioti i pred kraj prvi viestanini organizmi -> PALEOZOIK - trilobit ( prvi organizmi s oklopom ) ; prve ribe, prvi fosili kopnenih biljaka; prvi vodozemci, ire se insekti , javljaju se prvi gmazovi, pred kraj izumiru trilobiti i mnoge druge morske ivotinje -> MEZOZOIK - prvi dinosauri i sisavci; prve ptice; irenje dinosaura; izumiru mnoge vrste ; pojava prvih cvjetnica ; vrhunac dinosaura pred kraj mezozoika -> KENOZOIK - zbog izumiranja dinosaura sisavci se naglo razvijaju i postaju dominantni; pojava prvih hominida Provodni fosili : -> amoniti: - su izumrli etverokrni glavonoci, koji su najede bili planispiralno savijeni - u zranim komoricama nalaze se plinovi, njihovom regulacijom borave na odreenoj dubini, dok se kredu izbacivanjem mlaza vode kroz lijevak -> trilobiti : - su najpoznatiji predstavnici podstabla Trilobitomorpha, a pripadaju lankonocima, pojavili su se u kambriju - trilobiti su prve ivotinje s vidnim sustavom ,kao i kukci imali su sloene oi koje su razvijene lateralno ,iako su postojale i slijepe grupe, to obiljeje je bilo sekundarno i pojavilo se kao prilagodba ivotu u endobentosu - disali su na krge, k ao i gotovo svi lankonoci presvlaili su se tijekom razvoja - u stresnim situacijama mogli su se zarolati poput tapeta,vedinom su puzali i plivali po dnu mora, gdje su se hranili strvinama Znaenje resoperki i dvodihalica u evoluciji kopnenih ivotinja: -> Dvodihalice i resoperke predstavljaju liniju iz koje je zapoeo razvoj kopnenih kraljenjaka - vodozemaca -> Od kraja devona evolucija dvodihalica je slina kao i resoperki: skradivanje tijela, dificerkalni rep, smanjenje ljusaka -> imaju mjehurid koji preuzima ulogu pluda ukoliko se nau izvan mora

* U mezozoiku dominiraju gmazovi ( dinosauri ) , upravo zbog njihovog naglog izumiranja sisavci od tada poinju svoj razvoj te postaju dominantna vrsta na planeti. Zajednike osobine gmazova i ptica : -> prijelazni oblik izmeu gmazova i ptica je praptica Archaeopteryx -> praptica ima zube , nema ronatog kljuna, na krilima ima pande i rep koji se sastoji od kraljeaka , te legu jaja ( neki gmazovi raaju ive mlade ) * Prvi sisavci su se mogli razviti iz drevnih gmazova ( zvjerogmazova )

=> objasniti osnovne postavke Darwinove selekcijske teorije evolucije te glavne pokretake sile evolucijskoga procesa
Darvinizam (prema engl. prirodoslovcu Charlesu Darwinu), materijalistika i dijalektika teorija o evoluciji ivih bida. U prirodi svaka vrsta raa vie jedinki nego to se moe odrati na ivotu (a meu istovrsnim jedinkama postoji individualna varijabilnost). Zbog toga dolazi do borbe za opstanak, u kojoj preivljavaju i dalje se razmonoavaju jedinke bolje prilagoene uvjetima okoline (prirodni odabir, selekcija). Nasljeivanjem njihovih svojstava, raaju se narataji sve prilagoenijih varijateta, pa se tako izdvajaju vrste koje se sve vie razlikuju od zajednikih predaka (divergencija). Mnoge pretpostavke ove teorije danas se osporavaju ili nadopunjuju, pa je neodarvinizam dalje razradio izvorni darvinizam i u initelje selekcije uvrstio i promjene nasljedne mase putem mutacije i rekombinacije gena. -> vrijednost Darwinova uenja jest u tome da je on dao prvu cjelovitu znanstvenu teoriju o razvoju ivog svijeta -> djelo Postanak vrsta putem prirodnog odabira -> istaknuo da postanak ovjeka rezultat dugotrajne evolucije ivog svijeta i da nije nita drugaiji od ostalih vrsta, to je objavio u djelu Postanak ovjeka i spolno odabiranje

Jean-Baptiste Lamarck objavio je 1801. "Sustav ivotinja bez kraljenice" , u kojem je prvi put iznio ideju o zajednikom podrijetlu organizama i njihovu postupnom razvoju, koju je 1809. u poznatom djelu "Filozofija zoologije" (Philosophie zoologique) razradio u prvu cjelovitu evolucijsku teoriju. Po Lamarcku postoji u prirodi polagan, neprekidan proces preobrazbe vrsta. initelje koji su uvjetovali taj proces Lamarck svodi na promjene okolia po kojima se mijenjaju i potrebe ivotinje, pa time ona stjee nove navike. U skladu s novim navikama i potrebama jedni se organi vie upotrebljavaju i jae razvijaju; obratno, neupotrebljavanje organa dovodi do njihova slabljenja i iezavanja u potomaka. Te su promjene po Lamarcku uvijek adekvatne uvjetima sredine, a roditelji ih prenose na potomstvo. Tako su npr. krtici reducirane oi, jer ih pod zemljom ne upotrebljava. Te prilagodbe nastaju zbog volje ivotinje, napregnute elje, tenje da zadovolji svoje potrebe i navike. Lamarck je prvi obuhvatio u cjelini evolucijski problem, ali se zbog manjkavih rezultata tadanje znanosti zapleo u teleoloke pogreke. Usporedba tih dviju teorija: -> Lamarc - smatrao da se organizmi stalno mjenjaju pod uinkom unutarnjih i vajnskih imbenika okolia -> Darwin - prirodna selekcija ima bitnu ulogu u procesu stvaranja novih vrsta

Mutacija i selekcija temeljne sile evolucije : -> mutacije jedne od glavnih pokretakih snaga evolucije -> mutacije se mogu javiti mnogo prije nego to su nastale promjene u okoliu u kojima de jedinke s takvim promjenama modi uspjeno ivjeti -> neke mutacije se mogu popraviti , a neke se zadravaju s niskom frekvencijom -> tetne mutacije nastoje se ukloniti prirodnom selekcijom iz genoma populacije, a frekvencija korisnih mutacija obino se povedava -> npr. u Australiji farmer je dobio ovcu s kratkim nogama koja se lake uvala u zatvorenom prostoru to je primjer korisne mutacije * Specijacija - evolucijski proces nastanka nove vrste * Sukcesivna evolucija - iz jednog oblika se razvija novi, pa iz tog novog drugi itd . Genetiki drift odnosi se na promjene u uestalosti alelau genskoj zalihi koje su uvjetovane sluajnodu, u vedim populacijama je manja vjerojatnost da de dodi do gen.drifta. Gen. drift se odvija kad se sluajno samo odreeni lanovi populacije razmnoavaju i prenose gene u idudu generaciju. Izolacijski mehanizmi : - zatiduju se genetiki integritet vrste - moemo ih definirati kao bioloka svojstva jedinki koje sprjeavaju krianje raznih vrsta - vanjski izolacijski mehanizmi ( ekoloki - razliito stanite tijekom parenja, morfoloki - razliite strukture spolnih organa pojedinih vrsta, etoloki - parenje onemogudeno zbog razliitog ponaanja ) - unutarnji izolacijski mehanizmi koji sprjeavaju hibridizaciju ( neki hibridi - mazga su sterilni,dok se u nekih jedinki jaja i spermiji iz raznih razloga ne mogu spariti ) Konvergencija : - > pripadnici razliitih skupina organizama mogu imati sline specifine prilagodbe za ivot u odreenim uvjetima -> dupini su sisavci koji imaju specijalne prilagodbe sline ribama; peraje, aerodinamian oblik tijela... Divergentna evolucija : -> evolucija u kojoj jedna specijacija uzrokuje sukcesivno grananje evolucijske skupine organizama, tj. razvoj iz jednog oblika u vie smjerova -> na otoku Galapagos Darwin je vie vrsta zeba koje su se razlikovale veliinom kljuna ( zbog razliite ishrane ) Alotropska specijacija : -> za populacije koje se ne mjeaju jer ih razdvaja zemljopisna barijera; pa u nekim zonama nema hibrida -> ako su populacije razdvojene dulje razdoblje, one se sve vie razlikuju i s vremenom se mogu razviti u nove vrste ( guterice )

Simpatrijska specijacija : -> populacije iji se areali preklapaju; *iako populacije ive na istom prostoru meu njima nema konakta -> meutim to se moe dogaati zbog razliitog vremena sazrijevanja ili razliitog ponaanja -> u biljaka simpatrijske specijacije nastaju poliplodijom, te se dobiveni krianci rasplouju uzajamno ali ne i sa svojim roditeljima -> prenica, trenje, jagode, kruke...

=> objasniti evoluciju ovjeka

Vii majmuni i ovjekovi pretci su zbog nekih zajednikih osobina sistematizirani u primate. Njihove zajednike osobine upuduju na zajednikog pretka, veliki volumen mozga, uspravljanje i mogudnost koritenja orua zajednike su karakteristike primata. Dugotrajnom evolucijom razvili su se oblici koji su imali neke ljudske osobine ( graa lubanje, zubi..) a najvanije su razvog mozga i govora. Glavne etape u razvoju ovjeka: -> AUSTRALOPITEK - volumen mozga kao vii majmuni, upotrebljavao jednostavno orue hodali su uspravno, neke ljudske osobine -> HOMO HABILIS ( spretan ovjek ) - povean mozak , izraivao orua, razvijen govor te se bavio lovom i sakupljanjem hrane -> HOMO ERECTUS ( uspravan ovjek ) - bio je vii od 1.5 m , imali su velik mozak -> HOMO SAPIENS NEANDERTHALES ( neandertalac ) - upotrebljavao vatru, mrtve sahranjivao uz posebne obrede, imao anatomske karakteristike modernog ovjeka -> HOMO SAPIENS SAPIENS ( kromanjonac ) - imao finija orua, te su pronaeni crtei u pedinama Nastanak rasa : -> rezultat su prilagoavanju u odreenim uvjetima podruja u kojem ive ( npr. crna boja koe vezana za stvaranje zatitnog pigmenta protiv sunca ) -> danas tri rase: bijela ( europoidna ) , uta ( mongoloidna ) i crna ( negridna ) *Dvije teorije o pojavi suvremenom ovjeka: 1) teorija multiregionalnog kontinuiteta, svi moderni ljudi vode podrijetlo od vrste Homo erectus 2) teorija jedinstvenog podrijetla, preci ljudi nastali u Africi, zatim se proirili u Aziju i Europu

Ekologija( oikos-stanite;logos-znanost) - prouava odnos izmeu ivih bida i okolia u kojem ive Osnovni ekoloki pojmovi: -> populacija- skupinu jedinki iste vrste ( npr. jezerske pastrve ) u odreenom stanitu ( npr u planinskom jezeru ) -> ivotna zajednica - razlika meu pojedinim biotopima; posebne kombinacije mikroorganizama, biljnih i ivotinjskih vrsta... -> biocenoza - je skup jedinki ( ivotna zajednica ) rezliitih populacija koje ive na odreenom stanitu ( biotopu ) , a usko su povezane po razliitim meuodnosima, posebice meuodnosima u hranidbenom lancu ( npr. movara, jezero, livada, uma, more, pustinja gdje ive u istim uvjetima razliiti organizmi npr. ribe, puevi, fitoplankton, bakterije, vodeno bilje... ->biotop ( topos-mjesto ) - osnovne topografske jedinice koje ine ivotna stanita organskih vrsta -> ekosustav - je osnovna funkcionalna ekoloka jedinica koje ukljuuje sve fizike, kemijske i bioloke znaajke stanita , kao i organizme koji u njemu ive -> biom - skupine ekosustava -> biosfera - prostor na Zemlji ( s djelom atmosfere ) na kojem postoje uvjeti za ivot biljaka, ivotinja i ovjeka Ekoloka nia: -> mjesto i poloaj koji jedna vrsta zauzima u spletu meusobnih odnosa, posebno odnosa prehrane u ivotnoj zajednici tj. njen funkcionalni poloaj -> mjesto i uloga jedne vrste u ivotnoj zajednici -> npr. brojne vrste tvrdokrilaca u umskim zajednicama mjeanih uma, meutim svaka vrsta kornjaa odlikuje se posebnim nainom ivota i igra razliitu ulogu u ivotu umske zajednice Fauna: - skupni naziv za sav ivotinjski svijet neke odreene ivotne sredine, podruja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prolosti Zemlje (geoloka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, uma, movara, pilja itd Flora: - zajedniki naziv za biljni ivot Vegetacija: -je raslinje, biljni pokrov, koji se po svom postanku dijeli na : -> primarna vegetacija - bez utjecaja ovjeka -> sekundarna vegetacija - biljni pokrov na iji je razvoj ovjek izvrio odreeni utjecaj Areal: - ukupni prostor na kojem je rasprostranjena neka vrsta ( npr lisica moe biti rasporstranjena u razliitim biotopima i razliitim biomima)

Endem: - je organizam koji je iskljuivo uroen na odreenom mjestu, za razliku od organizama koji su opderaireni ili doneseni, a ne uroeni. Kozmopolit: - je biljka ili ivotinja koja ivi na svim kontinentima ili vedini njih Fitocenoza : - je tipina kombinacija razliitih vrsta biljki koje imaju sline ili iste zahtjeve odnosno potrebe u stanitu - biljna zajednica ( npr biljne zajednice tropske klime su praume i savane ) Zoocenoca: - ivotinjska zajednica - je zajednica ivotinja koje su tipine za odreeni biotop

Ekoloki minimum: - najmanji intezitetnekog imbenika koji uzrokuje neku posljedicu na jedinke Ekoloki maksimum: - najvedi intezitet nekog imbenika koji moe neka jedinka podnijeti Ekoloki optimum: - nalazi se izmeu tih rubnih vrijednosti Ekoloka valencija: - razmak izmeu ekolokog minimuma i maksimuma u okvirukojeg je mogud ivot pojedinog organizma

=> analizirati odnose izmeu ivih bida i abiotikih imbenika okolia

Glavni abiotiki imbenici: -> TEMPERATURA : - ovisnost aktivnosti enzima o promjenama temperature - sposobnost termoregulacije ( homeotermni-stalna tjelesna temperatura i poikilotermni-nestalna tjelesna temperatura) * prilagodbe stablaica: - hladno razdoblje-> odbacivanje listova, preivljavanje u podzemnim organima ( trajnice- korjen, gomolj.. ) ili u obliku sjemenke ( jednogodinje biljke ) * kod ivotinja : - mitarenje/ linjanje - otputanje dlake u toplim razdobljima - zimski san - naziva jedno stanje slino snu u koje zapadaju odreene endotermne ili homoiotermne ivotinje - neki sisavci i rijetke ptice - za vrijeme hladnog dijela godine sniavanjem svoje tjelesne temperature. * prednost homeotermnih u odnosu na poikilotermne ivotinje: -> bolja rasprostranjenost na zemlji -> lake prilagoavanje razliitim klimatskim promjenama

-> VODA I VLANOST: Prilagodbe biljaka : - kserofiti ( pustinje ) umjesto lida imaju bodlje( kaktusi ), priuvnu vodu pohranjuju u nadzemnom ili podzemnom dijelu - hidrofiti ( ispod vode ili plutajude ) imaju velike listove ( lopo ) koje omoguduju lake isparavanje vode, Prilagodbe kopnenih ivotinja : - kserofilne -> vrste sunih podruja; tede vodu smanjenjenim izluivanjem ( mi- mokrada u kristalinoj formi ), neke namaju lijezde znojnice, metabolina voda( oksidacija metabolita-masti) npr. deva ( u grbama pohranjuje priuvne masti ) kukci imaju kutikule koje ih tite od isparavanja vode - higrofilne vrste ( vodeni organizmi ) -> odravaju se samo u izrazito vlanoj atmosferi kako bi samanjili intezitet isparavanja vode iz tijela npr. vodozemci, puevi goladi , gujavice - prijelazni oblik su mezofilne vrste- vedina kopnenih organizama

-> SVJETLOST: - o svjetlu ovise ivotne navike ( budnost , spavanje, prehrana, razmnoavanje, kretanje ) te aktivnosti nekih endokrinih lijezda, bioloki ritam, sinteza bjelanevina itd. Prilagodbe ivotinja: - dnevne i nodne ivotinje - razvijeniji vid i sluh kod nodnih ivotinja - nodni lov

=> analizirati odnose izmeu ivih bida u biocenozi (biotiki imbenici)

Glavni biotiki imbenici ( odnos izmeu ivih bida ) : -> RAZMNOAVANJE - reprodukcijski odnos, prirataj jedinki u populaciji- natalitet , mortalitet ( smrtnost ) - uravnoteenim odnosom nataliteta i mortaliteta odrava se brojnost populacije stalnom - rastom broja jedinki smanjuje se kapacitet okolia -> SIMBIOZA - ( potpomaganje ) meu razliitim vrstama - ako obje vrste imaju koristi a da ne tete jedni drugima - mutalizam ( rak samac i moruzgva ) - jedna vrsta ima koristi , a druga niti trpi tetu niti korist - komenzalizam ( npr. brljan, slak )

-> NAMETNITVO ( parazitizam ) - nametnici ive na raun domadina - domadar - paraziti na povrini tijela ( buha , ui ) ili u unutranjosti tijela ( trakavica, glista, metilj ) pa govorimo o ektoparazitima i endoparazitima - paraziti u pravilu oteduju domadina ( antibioza ) -> PREDATORSTVO - ili grabeljivac je svaki organizam koji se hrani drugim organizmima ( lav- zebrom , ptice- kukcima, maka - mievima ) - predator ima brojne prilagodbe za uspjean lov ( otri zubi ili kljun, pane, dobar vid, sluh, njuh ) * jastreb - (ptice grabeljivice) vrlo dobar vid, brz let, otre kane vuk- ( skupina zvjeri ) jaki zubi- onjaci, ive u skupinama radi lakeg lova - plijen pak ima druge prilagodbe za samoobranu ( mimikrija- kada plijen svojim oblikom i bojama slii djelovima biljaka, listu, granici ili trnu npr. bogomoljka, palinjak , leptir letilist) * sisavci biljojedi ( srna, zec ) - razvijen sluh i vid, zec ima podzemno skrovite Usklaivanje brojnosti populacije : -> natalitet, mortalitet, reproduktivni potencijal -> usklaivanje pojedinih jedinki i veliine populacije temelji se na odnosu reproduktivnog potencijala vrste i zapremnine okolia -> to znai da se s porastom broja jedinki smanjuje zapremnina u okoliu u kojem se populacija razvija, te poto okoli ne moe zadovoljiti potrebe svih jedinki za hranom , uvjetima reprodukcije i preivljavanje javaljaju se odnosi NADMETANJA ( kompeticije ) to je jedan od glavnih samoregulacijskih mehanizama koji ograniava mogudnost pretjeranog rasta populacije -> jedinke iste vrste -> nadmetanje za hranu -> jedinke razliitih vrsta -> zapremnina okolia, npr. brojnost ptica se povedava ako ima puno kukaca Naini izraavanja gustode populacije: -> Gustoda populacije izraava se brojem jedinki (ili njihovom biomasom) na jedinicu povrine ili zapremine koju naseljavaju. Tijekom vremena, brojnost populacije se izrazito mijenja, ovisno o uvjetima u okoliu. Kad se sloe odreeni uvjeti, broj jedinki moe narasti do ogromnih razmjera i gustoda postane populaciji nepodnoljiva, to dovodi do najezda, recimo skakavaca, gubara ili nekih vrsta leptira.

=> objasniti glavne osobine biocenoza i ekosustava

Vodeni ekosustavi : - > organizmi koji ive u vodama mora i vodama kopna u svim njihovim slojevima i u razliitim dubinama -> nekton ( nektonske ivotinje ) - plivajude ivotinje koje imaju snanije organe za pokretanje pa mogu aktivno plivati vlastitom snagom ( dupin,srdela..) -> bentos - morsko dno na hridinastoj , pjeskovitoj ili muljevitoj podlozi - tu se nalaze vagilni ( pokredu se vlastitim miidima - jeinac rakovi) ,sjedilaki ( zelene i smee alge, jadranski klobuid ..) i hemisesilni organizmi ( organizmi koji stoje uglavnom na jednom mjestu ali se mogu pokretati do nove lokacije- hobotnica ) * Plankton je jedna od najvanijih grupa vodenih organizama. Sainjavaju ga biljni i ivotinjski organizmi, koji su vidljivi najede pod lupom ili mikroskopom. Ti organizmi lebde slobodno u vodi ili bar aktivni dio svog ivotnog ciklusa provode na taj nain. Planktonski organizmi crpe iz vodene sredine sve to im je za ivot potrebno, a isto tako isputaju u vodu produkte svog metabolizma. Plankton je jedan od odluujudih faktora na temelju kojih moemo ocijeniti produktivnost neke vode. On reagira kvalitativno i kvantitativno na svaku promjenu hranidbene baze vodene sredine, a isto tako i na fizikalna i kemijska svojstva vode. U ribnjacima poevi od primarne produkcije preko fitoplanktona razvija se produkcioni lanac koji konano dovodi do prirasta ribljeg mesa. Planktonski organizmi vedinom nemaju posebne urenaje za plivanje, a ako ih imaju, ti urenaji nisu toliko snani da bi se mogli suprotstaviti malo jaem gibanju vodene sredine . Osvjetljeni sloj u vodenom ekosustavu : - povrinski sloj mora, u kojem se zbog prisutnosti svjetlosti i fotosinteze ( fitoplankton) odvija intezivan autotrofni metabolizam kod nektonskih ivotinja Tamni sloj u vodenom sustavu :- izvan granice prodora svjetlosti i pod visokim je tlakom stupca vode - ive dubinske vrste; rakovice, bakterije , a sva hrana im se sputa sa povrinskog osunanog mora ( bentoske ivotne zajednice ) imbenici koji utjeu na raspored organizama u moru: -> hidroloki ( slanost, prozirnost, koliina organskih tvari, valovi i gibanje -> geomorfoloki ( geoloki sastav, vrsta podloge, nagib i poloaj obale) ->klimatski ( temperatura, vjetrovi i oborine )

Kopneni ekosustavi : * umske biocenoze- najsloeniji i organskom proizvodnjom najbogatiji tip kopnenih biocenoza Glavni tipovi bioma i klimatske prilike podruja na kojima se nalaze: -> tundra- od polarnih podruja prema ekvatoru ( mahovine , liajevi i malobrojne ivotinjske vrste ) -> tajga - junije od pojasa tundre ( crnogorine ume ) najvede florno podruje na zemlji ( Sibir ) -> mjeane ume - veliki temperaturni raspon ( etinjae i listopadno drvede, lipa, breze, vrba.. ) -> tropska kina uma - u ekvatorskom podruju, optimalni klimatski uvjeti, jaka osunanost i prosjena godinja temperatura od oko 25 stupnjeva sa mnogo vlage -> uma umjerenog pojasa- umjerena klima ( crnogorine ume ) -> mediteranska vegetacija - primorsko podruje -> pustinja - nema nikakve vegetacije, velike vrudine i slaba vlanost ( hladne pustinje - snijeg ) -> stepe - travna vegetacija s niskim grmljem ; kontinentalna i suptropska klima s malom godinjom koliinom oborina ( ubrajamo i prerije ) -> savana - travna vegetacija ispremjeana sa drvedem i grmljem;

*povezati horizontalni ( geografska irina ) i vertikalni ( nadmorska visina ) raspored biljnog pokrova s klimatskim prilikama ??? * Slojanje i sastav vrsta umske biocenoze: -> flora, fauna, vegetacija, endem, areal , kozmopolit

Sukcesija: -> Pod sukcesijom u vodenim ekosustavima misli se na pojavu, promjene i nizanje novih karika hidrobionatau lancima biocenoze. Sukcesija zapoinje pionirskim poetnim stadijem biocenozete serijom progresivnih stadija zavrava vrhuncem njenog razvoja koji oznaujemo kao klimaks, kada su izbalansirani ekoloki uvjeti za ivot. Ako sukcesija zapone u nedirnutom podruju u kojem nije bilo prethodnih biocenoza, nazivamo je primarnom sukcesijom, a nastalu biocenozuprimarnom biocenozom. U sluaju degradacije i destrukcije primarne biocenoze(posebno antropogenim utjecajem) zapoinje sekundarna sukcesijai stvaranje sekundarne biocenoze. Sukcesiju uzrokuju promjene ekolokih imbenika okolia. -> sukcesija zaratavanja jezera ; te obnavljanje uma nakon poara ->Djelovanje ovjeka na biocenoze s pojavom sukcesije je uzrokovanje umskih poara, oneidenje okolia ( voda, zrak , tlo, hrana ) te krenje uma u svrhu industrije.

=> analizirati odnose ishrane u biocenozi te kruenje tvari i protjecanje energije u ekosustavu
Energija i bioproizvodnja sustava ekosustava: -> proizvoai ( biljke ) fotosintezom proizvode kisik i hranu za potroae-> -> potroai( govedo)- njihove izluevine i odumrli organizmi slue razlagaima kao izvor energije -> >razlagai ( bakterije , gljivice )-> od njih nastaju anorganske tvari ( voda , ugljikov dioksid, metan, amonijak.. ) - tako se zatvara krug : -> organska tvar se razloila u anorganske spojeve a dio energije koju je organizam iskoristio za svoj metabolizam uz proizvodnju topline omogudava mu ivot ( rast , razvoj, reprodukciju, rad ) * tipovi potroaa : -> biljojedi - npr.irafa -> mesojedi - npr. lav -> svejedi - npr. svinja * primarna bioproizvodnja ( fotosinteza i kemosinteza ) sekundarna bioproizvodnja ( rast, povedanje mase i volumena tijela, razmnoavanje heterotrofnih organizama ) Prehrambena piramida : -> piramida biomase ( bioproizvodnje ) u kopnenom ekosustavu : - ukupni broj jedinki u kg iz primarne bioproizvodnje ( biljke ) je puno vedi nego biomasa iz sekundarne bioproizvodnje ( potroai ) -> piramida energije u vodenom ekosustavu : - na najnioj razini = proizvoai( fitoplanktoni ) je najvea koliina energije; kada idemo prema gore ( sekundarni-zooplanktoni, sekundarni,tericijalni potroai ) koliina energije se smanjuje kao i biomasa organizama

* Hranidbena mrea opisuje funkcionalne odnose izmeu vrsta u zajednici Hranidbena mrea predstavlja prikaz razliitih puteva kojima energija prolazi kroz populacije u zajednicama; jednostavnije kazano,hranidbena mrea pokazuje tko koga u zajednici jede . Hranidbene mree se sastoje od hranidbenih lanaca koji predstavljaju puteve protoka energije od primarnih producenata, preko serije konzumenata, pa sve do vrnog (top) predatora . Hranidbena mrea ukljuuje tri kategorije vrsta (populacija): bazalne vrste (nisu nikome predator, ali su plijen drugim vrstama; dakle to subiljke); intermedijarne vrste (istovremeno su i plijen i predator); te vrni ili top predatori (nikome nisu plijen, oni su zadnja karika hranidbenog lanca). Vana strukturna znaajka hranidbene mree mogu biti omjeri izmeu ovih kategorija vrsta . Analiza hranidbenih mrea je neobino vana za razumijevanjedinamike zajednica

Biokemijski ciklus ugljika : -> poslije vode ugljik je najzastupljenija komponenta ivih sustava , oko 50% suhe tvari organizma ini ugljik -> kruenje ugljika je brzo, najede u obliku ugljikova dioksida CO2 -> osnovni tijek ugljika usmjeren je iz atmosfere prema proizvoaimaautotrofnim biljkama -> procesom fotosinteze CO2 se troi za proizvodnju primarne organske tvari -> aerobnim disanjem svih organizama i metabolinom razgradnjom razliitih organskih spojeva u tijelu vrada se u atmosferu odnosno u biotop * dio je pohranjen u fosilnim gorivima ( nafta, ugljen, zemni plin ) ; te se naglom potronjom fosilnih goriva povedalo oslobaanje CO2 u atmosferu * vie ga se oslobaa nego to autotrofni organizmi mogu potroiti -> dio ukupnog ugljika pohranjen je u sedimentalnim stijenama u obliku kalcijeva karbonata, a znaajan dio je otopljen u morima i oceanima, gdje ga ima 50 puta vie nogo u itavoj atmosferi

=>analizirati tetne utjecaje ovjeka na biosferu te mjere kojim se tetni utjecaji mogu smanjiti (odrivi razvoj u Republici Hrvatskoj i u svijetu)
tetno djelovanje ovjeka na biosferu : -> krenje uma -> isuivanje movara ->regulacija vodotoka -> gradnja naselja, industrijskih zona, povedanje prometa i irenje prometne mree -> oneidenje zraka, vode i tla Efekt staklenika : - kolanje tj. kruni tok tvari izmeu Zemlje i atmosfere mora biti uravnoteen - to znai da ista koliina tvari koja u jednoj godini dospije u atmosferu , mora u istom razdoblju opet dospjeti u zemlju - inae bi koncentracija tih tvari u atmosferi stalno rasla -> to se upravo zbiva s ugljikovim dioksidom, godinja proizvodnja CO2 je veda oko pet milijardi tona od njegove potronje ( fotosinteze ) -> to pojaava uinak staklenika , koji utjee na porast zemljine temperature -> CO2 u obliku nevidljivog sloja obavija globus, djeluje slino kao i staklo ; on proputa samo Suneve zrake na zemlju , ali apsorbira dio topline koja se reflektira od Zemlje i usmjeruje je natrag prema tlu -> znai porastom konc. CO2 u atmosferi jaa uinak staklenika, toplina se sve vie zadrava na zemlji * Do Zemljine povrine dopire samo manji(potrebni) dio od ukupnog UVZ sa Sunca. Glavninu tog opasnog zraenja na putu do Zemlje zaustavlja ozon. Ozon je plin ije se molekule sastoje od tri atoma kisika. ak 90 % od ukupnog ozona u atmosferi nalazi se u stratosferi jer vrlo djelotvorno upija UVZ. Zato su najgornji dijelovi stratosfere jako zagrijani. Iznad ozonosfere atmosfera je hladnija. Ozon u stratosferi nastaje djelovanjem suneve radijacije koja cijepa molekule kisika na dva atoma kisika. Kada se tako nastali atom kisika spoji s molekulom kisika nastaje ozon. Ozon i nestaje djelovanjem suneve radijacije. Raspada se na atom kisika i molekulu kisika. Koliina ozona u atmosferi ovisi o ravnotei proizvodnje i razgradnje * Ozonske rupe : -> Globalno zatopljenje usporava obnavljanje ozona i time zatvaranje ozonske rupe. Iako je, na globalnoj razini, zabranjena uporaba pojedinih tetnih kemijskih spojeva koji neposredno oteduju ozon (poput kloro-fluoro-ugljikovodika ili freona), isputanje tetnih plinova iz industrijskih postrojenja nije se smanjilo,ved poraslo- to je dovelo do porasta temperature i nastanka efekata staklenika te posrednog unitavanja ozonskog omotaa. Kisele kie : - uzrokuje ih emisija otrovnih plinova u atmosferi - one nastaju od sumpornog dioksida i duikovih oksida te klorovodika - kada tako zakiseljene kie ili snijeg dospije u jezera i rijeke, njihove vode takoer postaju s vremenom kisele , te padom pH vrijednosti slabe , a potom ugibaju brojne vodene biljke i ivotinje ( osjetljivi rakovi, puevi, lososi, arani, pastrva... )

Proidavanje otpadnih voda : -> koliina pitke vode svakim danom se poveava s brojem stanivnitva -> otpadne vode unitavaju mora i rijeke, te njihovim proidavanjem bitno bi smanjio negativni utjecaj ovjeka Izvori oneidenja zraka: -> prirodni : vulkanima i poarima -> ovjekovi utjecaji : poari, plinovi naslati kemijskom industrijom kao aerosoli, plinovi ( ugljikovodici, freoni , amonijak, sumporov dioksid i drugi ) i pare, spaljivanje fosilnih goriva ( kudanstvo, prometautomobili ) Oneidenje tala : -> erupcije vulkana -> djelovanje ovjeka :posebnu tetu nanosi koritenje pesticida koji imaju teku bio razgradnju te se akumuliraju u tlu, koritenje umjetnih gnjojiva; oneidenje tla otpacima ( glomazni komunalni otpad televizori, gume, limenke, plastika, staklena ambalaa, olupine automob ila... ) * Akumuliranje tetnih tvari u lancima ishrane : - ivotinje ili ovjek mogu se zatrovati primirkom otrova preko dinog, probavnog i pokrovnog sustava( koa) ; te se takvi otrovi nakupljaju u tijelu , neki mogu biti osloboeni postpupcima detoksikacije ( bubrezi ) -> U prirodnim hranidbenim lancima u pravilu se povedava koncentracija otrovnih tvari! -> razina otrova raste u viim karikama * U svrhu recikliranja te zatite okolia potrebno je imati dobar sustav izdvajanja sekundarnih sirovina iz otpada ( papir, staklo, metal , tekstil ) *Zatita vode i zraka su globalni problemi jer zrane struje prenose tvari i na velike duljineod mjesta emisije Odrivi razvoj : -> razvoj ljudskog drutva uz to manji negativni utjecaj na prirodu * Nagli rast ljudske populacije i urbanizacije uzrokuje ogrenienost izvorima hrane, pitke vode, energije i sirovina na Zemlji * Unoenje stranih vrsta : - > pridolice mogu naruiti sustav prekomjernim razmnoavanjem , jer im uvjeti pogoduju, npr. hrane se autohtonim vrstama ( mungod zbog zmija - Mljet ; kaluerpa - Jadran ) Crvene knjige biljnih i ivotinjskih vrsta : -> na njima se nalazi popis ugroenih vrsta -> ljudi bi trebali postati svjesni koliko se ivotinja i biljaka nalazi pred sam kraj odumiranja

Zatita okolia na svjetskoj razini : - spoznaja oneidenja okolia natjerala je ljude da sprijee devastaciju okolia, jer je svako oneidenje okolia globalno - na tvornike dimnjake instaliraju se sustavi za odsumporavanje, montiraju se proidivadi za komunalne i otpadne vode, uvodi se bezolovni benzin , sprjeava se isputanje radioaktivnih izotopa, smanjena upotreba pesticida, smanjuje se emisija CO2 i freona , uvode se alternativni izvori energije umjesto fosilnih goriva i atomske energije, recikliraju se ved iskoritene sirovine, razumno se zbrinjava otpad itd. Nacionalni parkovi Hrvatske: -> Plitvika jezera, Paklenica, Risnjak, Mljet, Kornati, Brijuni i Krka Parkovi prirode: ->Kopaki rit , Lonjsko polje, dio Medvednice, dio Biokova i velebita Zakonom zatidene biljke i ivotinje u Hrvatskoj : -> biljke : runolist, velebitska degenija, kockavica itd. -> ivotinje: vidra, vuk , medvjed, je, bjeloglavi sup...

This Page Intentionally Left Blank