02 DRSC

02
knjiga doktora znanosti

promocija, rujan 2008.
sveuilite u zagrebu
Knjiga doktora znanosti 02 Zagreb, rujan 2008. nakladnik za nakladnika glavni urednik lektura grafiko oblikovanje fotografije tisak naklada Sveuilite u Zagrebu Zagreb, Trg marala Tita 14 Prof. dr. sc. Aleksa Bjeli, rektor Prof. dr. sc. Melita Kovaevi, prorektorica za znanost i tehnologiju Vinja Milakovi, prof. Marko esni & Goran Turkovi Ivica Bitunjac Danilo Balaban Sveuilina tiskara d.o.o. Zagreb, Trg marala Tita 14 400 primjeraka Publikacija izlazi dva puta godinje issn 1846-9655
U pripremi publikacije sudjelovali su: Jadranka Andri, Marina Bauer, Ranka Franz-tern, Ana Fruk, Nadica Jeni, Sandra Kramar, Arijana Mihali, Inja Ogorelec i Katarina Prpi.
Rije rektora
Pred nama je cjeloviti prikaz novih disertacija ostvarenih na Sveuilitu u Zagrebu preteno tijekom protekle dvije godine. Promocije njihovih autora u doktore znanosti sveano e se obaviti 14. i 28. rujna 2008., kada e se ira javnost moi na izravan nain upoznati s naim dananjim istraivakim znanstvenim i umjetnikim potencijalima. Time obnavljamo tradiciju zapoetu jo potkraj godine 1877. prvom javnom promocijom doktora u novijoj povijesti Sveuilita. Vano je uoiti kako je tenja prema otvaranju najviih akademskih razina iroj javnosti naa preokupacija, jednako tako danas kao to je bila ne samo prije stotrideset godina nego i u najranijoj povijesti Sveuilita. Pokretaki motiv te tenje nije se promijenio. Kada danas istiemo kako nae sveuilite zajedno s drugim nacionalnim istraivakim potencijalima mora u meunarodnom okruju i natjecanju istodobno pridonositi globalnim spoznajnim razinama i osigurati gospodarski i drutveni prosperitet zemlje, ponavljamo, zapravo, u suvremenoj transkripciji poruku rektora Konstantina Vojnovia iz prosinca 1877. po kojoj znanost nepoznaje granicah ni narodnosti: ali nie li ona na narodnom stablu, uspienije naplodjuje zemlju, te uzima na neki nain ljubljeno lice roda svoga. Jednako se danas ponosimo s 366 novih doktora znanosti kao to su se nai prethodnici 1877. ponosili s prva tri doktora koji nisu stupnjeve stekli istraivakim dosezima, ve rigoroznim ispitima. To nas meutim ne prijei, kao to ni njih nije prijeilo, da u kritikim promiljanjima traimo putove prema poboljanjima koja su nam i nuna i urno potrebna. Treba nam novi sustav doktorskih studija, koji se prije svega temelje na istraivanjima i koji ispunjavaju meunarodne kriterije izvrsnosti za svako pojedino znanstveno i umjetniko podruje. Trebamo se otvoriti prema meunarodnim povezivanjima. Doktorske studije, kao pripremu za ulazak novih snaga u istraivaku arenu, trebamo prihvaati kao poetke, a ne kao krune, pojedinih individualnih spoznajnih, znanstvenih i inovativnih karijera. Jednako tako sve sveuiline istraivake sredine moraju kao primarnu svrhu prepoznavati svoje stalno obnavljanje i osvjeavanje mladalakim vitalitetom onih koji postupno prelaze iz obrazovnog u istraivako-stvaralaki stadij svoga sazrijevanja. Ova edicija i promocije koje e uslijediti samo nas dodatno podsjeaju i upozoravaju kako su ozbiljne, ponekad i sudbonosne, zadae pred nama. Uvjeren sam kako e se i kolegice i kolege koje ovom prilikom promoviramo u doktore znanosti znati s takvim zadaama suoiti i nositi te tako dati svoje prinose daljnjem napretku Sveuilita i nae domovine Hrvatske. estitajui im to su se uspjeli uzdignuti na ovaj visoki akademski stupanj, elim im puni uspjeh u daljnjim istraivakim i drugim visokoodgovornim djelatnostima.
Aleksa Bjeli
U Zagrebu 2. rujna 2008.
iii
Doktorske promocije na Sveuilitu u Zagrebu 1877.2008.

Pravo podjeljivanja doktorata priznato je Leopoldovom diplomom jo davne godine 1669., ali zbog prilika u visokom kolstvu i raznih otpora provedbi Leopoldova privilegija akademijama preteama Sveuilita u Zagrebu, dodjela akademskih naslova nije bila mogua. Tek 1874., osnutkom Sveuilita Franje Josipa I. u Zagrebu, u novim okvirima konano je u cijelosti ostvaren sadraj Leopoldove diplome. Od tada Sveuilite obavlja sve svoje funkcije ukljuujui i dodjelu doktorata. Ono je poelo je djelovati s tri svoja fakulteta: Bogoslovnim, Pravoslovnim i dravoslovnim (Pravnim) te Mudroslovnim (Filozofskim). Na Bogoslovnom fakultetu stjecao se doktorat bogoslovlja, na Pravnom doktorat prava, a na Filozofskom fakultetu doktorat filozofije. Opi uvjet za pristupanje strogim ispitima na ta tri fakulteta bio je zavren odgovarajui studij, to se dokazivalo apsolutorijem dotinog fakulteta. Na Bogoslovnom i Pravnom doktorat se stjecao na temelju poloenih strogih ispita, a na Filozofskom fakultetu kandidat je uz polaganje strogih ispita morao napisati znanstvenu raspravu (disertaciju). Oekivalo se da e prvi kandidati za promociju biti u akademskoj godini 1877./1878. pa se na Sveuilinom senatu ve u prethodnoj akademskoj godini raspravljalo o sveanostima pri doktorskim promocijama te je zatraen odgovarajui materijal od sveuilita u Beu, Budimpeti i Grazu. Na sjednici Senata 6. prosinca 1877. prihvaen je postupak odravanja doktorske promocije koji se zasniva na tekstu (sponzije) to ga kandidat i promotor izgovaraju na latinskom jeziku. Ubrzo nakon prihvaanja postupka promocije rektor Konstantin Vojnovi odredio je sveanu promociju prvih doktora. Uvjete za promociju na stupanj doktora prava imala su dva kandidata: Robert pl. Verni-Turanjski i Franjo Slama, a na stupanj doktora bogoslovlja Aleksandar mit. Promocija je odrana u nedjelju, 23. prosinca 1877. u velikoj dvorani tadanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti na Gornjem gradu jer Sveuilite, tada smjeteno na Katarininom trgu, nije imao aulu. U povjerenstvu su uz rektora i dekane Pravnog i Bogoslovnog fakulteta, Jaromila Hanela i Josipa Stadlera, bili promotori Stjepan Spevec, Aleksandar Bresztyenszky i Antun Kran. Promociji je osobno prisustvovao ban Ivan Maurani. Bio je to veliki dogaaj od nacionalnog znaenja. Dan nakon promocije, 24. prosinca 1877., u Narodnim novinama tiskan je lanak Prve promocije doktorah na hrvatskom sveuilitu. Prva promocija na stupanj doktora filozofije odrana je dvije i pol godine kasnije, 17. srpnja 1880. Prvi kandidat Filozofskog fakulteta bio je Gjuro Arnold (kasnije rektor Sveuilita). Uz stroge ispite pozitivno je ocijenjena njegova znanstvena rasprava Etika i povijest. Rije je o prvoj disertaciji naega sveuilita. Uz rektora Franju Ivekovia u povjerenstvu su bili dekan Gjuro Pilar i promotor Lavoslav Geitler. Ve sljedee godine, 2. srpnja 1881., promoviran je prvi prirodoznanstvenik Mijo Kipati. Promocija prve doktorice Milice pl. Bogdanovi odrana je 22. lipnja 1907. Ovdje valja spomenuti i promocije sub auspiciis Regis. Pripale su kandidatima koji su cjelokupno kolovanje i stroge ispite poloili s najviom ocjenom. Promovirani su u posebnoj proceduri pred kraljevskim zastupnikom primivi na dar zlatni doktorski prsten ureen briljantima. Bilo ih je ukupno etrnaest u razdoblju od 1897. do 1914. Dva rektora Sveuilita, Ladislav Poli i Marko Kostreni, dobitnici su tog najvieg priznanja. Svi promovirani doktori upisivani su u posebne, za tu prigodu pripremljene upisne knjige, s temeljnim podatcima o kandidatu, fakultetu i povjerenstvu pred kojim je promoviran uz vlastiti potpis doktora. Od 1950. upisuje se i naslov disertacije, a stjee se akademski stupanj doktora znanosti odreenog podruja. Sve se te knjige uz propisanu dokumentaciju svakog promoviranog doktora uvaju u Rektoratu Sveuilita. Do sada je ispisano trinaest knjiga s podatcima promoviranih doktora. Do 1950. ukupno je upisano 6.720 doktora, a zbog primjene novog zakona od 25. veljae 1950. uvedena je nova numeracija promoviranih doktora znanosti Sveuilita s poetnim brojem jedan. Valja naglasiti da je od 6.720 upisanih doktora samo njih 837 doktoriralo temeljem pisanog rada. Ostali su pravnici i teolozi s poloenim rigorozom, te doktori sveukupne medicine nakon zavrenog Medicinskog fakulteta. Pregled svih knjiga dan je u prilogu. Zadnja, trinaesta knjiga zavrava s brojem 10.158. Sada je otvorena etrnaesta knjiga s poetnim brojem 10.159. Bez obzira na razlike pri pravu na najvii akademski stupanj i promjene pri tom
iv
sveuilite u zagrebu
postupku tijekom 130 godina, moemo utvrditi da se u knjigama nalazi ukupno 16.878 imena doktora i doktora znanosti Sveuilita u razdoblju od 1877. do 2008. Steeni doktorski naslov mogao se izgubiti zbog kaznene presude, plagijata ili ako disertacija nije samostalni rad kandidata. Iz knjiga je vidljivo da se doktorski naslov, iako rijetko, primarno oduzimao zbog poinjenih politikih delikata. Latinski jezik pri promocijama rabio se na Sveuilitu sve do 1950. Nakon odluka Senata od 21. sijenja i 28. veljae 1950. promocije su na hrvatskom jeziku, a uz originalnu diplomu na hrvatskom izdaje se i njen prijevod na latinski. Treba naglasiti jo jednu vanu pojedinost. Poasni doktori Sveuilita u Zagrebu do 1969. upisani su u knjige s ostalim promoviranim doktorima. Da bi se naglasilo kak je rije o naslovu doctor honoris causa, u knjizi je koriten vei prostor. Posebna knjiga poasnih doktora pripremljena je 1969. uz proslavu 300. obljetnice Sveuilita. Na Sveuilitu u Zagrebu od 1913. do danas promoviran je ukupno 91 poasni doktor. Upisne knjige promoviranih doktora 1877. 1909. 1909. 1921. 1921. 1936. Prva knjiga sadrava podatke o 626 doktora promoviranih od 23. 12. 1877. do 31. 7. 1909. Druga knjiga: od 23. 10. 1909. do 15. 6. 1921., brojevi od 627. do 1638. Trea knjiga: od 30. 6. 1921. do 4. 5. 1936., brojevi od 1639. do 4484. Od 15. 4. 1920. upisivani su i kandidati diplomirani na Medicinskom fakultetu nakon poloenih svih ispita. etvrta knjiga: od 30. 5. 1936. do 3. 11. 1961., sadrava promovirane s brojevima od 4.485 do 6.720 prema starim pravilima. Promocije prema zakonu o stjecanju doktorata iz 1948. od 25. 2. 1950. do 3. 11. 1961. upisane su u istu knjigu s novom numeracijom od 1. do 587. s podacima o naslovu disertacije, znanstvenom podruju, lanovima povjerenstva i datumu obrane. Peta knjiga: od 30. 12. 1961. do 28. 4. 1969., brojevi od 588. do 1.553. esta knjiga: od 23. 6. 1969. do 16. 6. 1976., brojevi od 1.554. do 2.490. Sedma knjiga: od 16. 6. 1976. do 31. 3. 1981., brojevi od 2.491. do 3.471. Osma knjiga: od 22. 4. 1981. do 1. 7. 1985., brojevi od 3.472. do 4.446. Deveta knjiga: od 1. 7. 1985. do 27. 1. 1989., brojevi od 4.447. do 5.423. Deseta knjiga, od 10. 2. 1989. do 8. 10. 1993., brojevi od 5.424 do 6.549. Jedanaesta knjiga: od 8. 10. 1993. do 9. 1. 1999., brojevi od 6.550. do 7.696. Dvanaesta knjiga: od 29. 1. 1999. do 24. 9. 2003., brojevi od 7.697. do 8.954. Trinaesta knjiga: od 29. 10. 2003. do 6. 6. 2008., brojevi od 8.955. do 10.158. Pripremila Ranka Franz-tern
1936. 1961.
1961. 1969. 1969. 1976. 1876. 1981. 1981. 1985. 1985. 1989. 1989. 1993. 1993. 1999. 1999. 2003. 2003. 2008.
Prve promocije doktorah na hrvatskom sveuilitu.*

Domaa ali vesela i pristojna bila je jueranja svetanost u velikoj dvorani jugoslavenske akademije, gdje su se slavile u 12 satih na podne prve promocije hrvatskih doktorah. Nagrnula se bila sila najotmjenijega obinstva u dvoranu, te se ista dubkom napunila sveuilitnih profesorah, narodnih zastupnikah, visokih inovnikah, sveenikah i sveuilitne mladei. Odlinih gospodjah i gospodinah vidjelo se takodjer u dvorani i na galerijah. U 12 sati dodje svietli ban Ivan Maurani praen sveuilitnim rektorom knezom Vojnoviem i kr. predsjednikim savjetnikom g. Mihaliem. Iza toga stupie u dvoranu iz blinje sobe rektor a pred njime pedel sa ezlom, dekan juridikog fakulteta dr. Hanl i promotor profesor dr. Spevec. Prvo nego zapone promocija doktoranda pravah g. Roberta pl. Vernia Turanskoga, rektor pozdravi svietlog bana sliedeimi rieimi: Svietli bane! I dananji dan zasjeca novu dobu u poviestnici naega sveuilita, koje daje danas na svjetlo prve odlikovane sinove. Kad ste Vi preuzvieni gospodine, otvorili na najvei naukovni zavod, naznaili ste prvomu rektoru Rimkinju Korneliju, te izrazili nadu, da bismo na isti nain jedno nae blago u naoj mladei uzmogli pokazati. Dopala me srea, da Vam mogu prve bisere toga blaga, prve odlikovane sinove nae almae matris predstaviti, a njih, da jim Vi, svieti bane, kumujete. Ugledali se oni u takog kuma, a ne zaboravili nigda, koliko truda i znoja stalo je hrvatskoj majci, dok jih je porodila. Poslije toga rektor se obrati na doktoranda i njemu latinskim jezikom ree sliedee: Poglaviti gospodine! Nemojte zaboraviti da sad postajete doktorom jednoga i drugoga prava (juris utriusque doctor), da uzbranite boje i ovjeje pravo. to je sdruila ova estita hrvatska majka (alma haec Croatica mater), nemojte nigda razrieiti. Bilo Vam sretno! (Quod tibi felix, faustumque sit!). Zatim su sliedile formalnosti promocije, tek kad su se zavrile, promotor profesor dr. Spevec predade diplomu, ukusno ovdje izradjenu kod Albrechta, a novi doktor podpisa se u elegantno vezanoj doktorskoj knjizi. Poslije toga rektor upravi prvomu hrvatskomu doktoru Roberta pl. Verniu sliedee riei: Veleueni gospodine! Vas je dopala riedka srea da se ovienate najveom akademikom asti na hrvatskom sveuilitu. Svi mi profesori, koji se danas s Vami veselimo, te Vam okolo stojimo, na tudjoj zemlji ili kod tudjeg naroda ili pod tudjim uplivom doprli smo do iste asti. Znam da znanost nepoznaje granicah ni narodnosti: ali nie li ona na narodnom stablu, uspienije naplodjuje zemlju, te uzima na neki nain ljubljeno lice roda svoga. Veleueni gospodine! Postavi doktorom pravah nezaboravite, u kojem god se poloaju nali, krojiti pravicu svomu narodu, koji za njom eznuje kao ozobo za suncem: nezaboravite u javnom Vaem ivotu da Vas je naa alma mater, ovjenala prvim svojim uglednim sinom, da biste svud i vazda bili zatoenikom hrvatskoga prava. Ove zadnje riei bie primljene burnim oduevljenjem. Sliedila je zatim promocije doktoranda bogoslovja g. Aleksandra mita uz dekana dra, tadlera i promotora dra. Krana. Rektor upravi latinski sliedee riei doktorandu: Veleastni gospodine! Uili ste, da je Bog gospod znanosti. Ljubiti ete dakle prvorodjenu njegovu ker si teologiju, koje sad ete postati doktorom. Nemojte nigda razluiti vjeru od prave znanosti, niti ljubav crkve, koje ste dostojnim svetenikom, od ljubavi domovine, koje ete biti uenim i viernim sinom. Bilo Vam sretno! Zadnji bi promoviran uz promotora dra. pl. Bresztyenskia g. doktorand g. Franjo Slama, rodom eh, kojega rektor pozdravi sliedeimi rieimi latinskim jezikom: Veselim se da nebivi Vi Hrvatom, ipak ete prvi izmedju slovenskih narodah ovdje poluiti najveu akademiku ast. Slavnomu eskomu narodu, kojega ste sinovi, pripada Va dekan uenjak, a ovo sveuilite broji pet eskih odlinih profesorah. Kad se povratite Vaemu narodu, nemojte zaboraviti, da ova alma mater Vas je unila doktorom. Branite njezina prava i ast, i recite Vaemu narodu; da su Hrvati inom a ne riemi dokazali, koliko ga ljube i tuju. Iza toga zavri rektor svetanost sliedeimi rieimi: ,,Poto smo ovu radostnu svetanost dovrili, dunost i harnost zahtieva, da se sjetimo na premilostivog naeg kralja, kojeg prevedro ime nosi nae sveuilite; na bana nae trojednice nae hrvatske kraljevine, koji nam je otvorio ovaj hram
vi
sveuilite u zagrebu
naukah; na utemeljitelja i na sve dobrotvorce naeg sveuilita. U to ime gospodo, molim da uzkliknete sa mnom: ivilo Nj. Velianstvo na premilostivi kralj hrvatski Franjo Josip I.! ivio ban trojedne hrvatske kraljevine! ivio utemeljitelj i svi dobrotvorci naeg sveuilita! ivila Hrvatska naa! Urnebesnim ivio bijae popraeno svako rektorovo ivio i tim bi zavrena ova liepa svetanost. *Prijepis izvornika Narodne novine, br. 294, ponedjeljak, 24. prosinca 1877., str. 663.
Prva upisna knjiga, prva stranica
vii
Medalja doktora znanosti Sveuilita u Zagrebu

Medalja doktora znanosti Sveuilita u Zagrebu Dvostrana medalja Tehnika: kovana medalja Materijal: patinirani i lapidirani tombak Veliina: 60 mm Godina: 2008. Autor: prof. Damir Mataui Izvedba : Radionica primijenjene umjetnosti Zagreb d.d. Nakladnik: Sveuilite u Zagrebu avers Opis medalje Na aversu medalje nalaze se utisnute tri reljefne knjige koje simboliki tvore tri stepenice stupnja studija (preddiplomski, diplomski i doktorski studij), a na vrhu upisano je ime doktoranda. Polirani vanjski rub s tekstom promotio doctoris scientiarum i oznakom godine promocije simbol je zavrnog i zatvorenog ciklusa studiranja. Revers medalje reljefni je znak Sveuilita u Zagrebu odnosno znak Sveuilita na kojem su doktorandi doktorirali, a rubno tekst doctores scientiarum universitatis studiorum zagrabiensis. Damir Mataui Roen je 1954. u Zagrebu. Diplomirao je 1979. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prvu medalju izradio je godine 1973. i od tada se gotovo iskljuivo bavi medaljom i malom plastikom kao likovnim izrazom. Danas njegov opus ini vie od 500 uglavnom dvostrano kovanih medalja i malih plastika osebujnog i prepoznatljivog izraza, vrlo sloenih kompozicijskih rjeenja te savrene istoe likovnog jezika. Vie od 100 medalja kovanih u zlatu i srebru, prema njegovim likovnim rjeenjima, plod je dugogodinje suradnje s Klovievim dvorima (muzejskim prostorom) u Zagrebu. Od 1993. stalni je suradnik Hrvatskog novarskog zavoda; autor je 30-ak jubilarnih i opticajnih apoena te apoena od 15 za Republiku Irsku. Autor je mnogih godinjih kulturnih, znanstvenih i sportskih nagrada. Svoje radove izlae od 1974. Priredio je 17 samostalnih izloaba od kojih je najvanija monografska izloba u galeriji Klovievi dvori u Zagrebu. Sudjelovao je na 60 skupnih izloaba izmeu ostalih na fidem-u (internacionalne izlobe medalja) u Parizu, Londonu, Budimpeti, Neuchatelu, Den Haagu, Lisabonu). Kao redoviti profesor predaje na Sveuilitu u Zagrebu, na Akademiji likovnih umjetnosti.
revers
viii
sveuilite u zagrebu
Promovirani doktori Sveuilita u Zagrebu 28. rujna 2008.

abecedni redoslijed
Jerolim Andri
naslov doktorskog rada Metodologija konceptualnog projektiranja brodskih konstrukcija s interakcijom trup-nadgrae Hrvatski Tehnike znanosti; brodogradnja; konstrukcija plovnih objekata Roen je 1973. u Splitu. Godine 1997. diplomirao je na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (studij brodogradnje; projektiranje brodskih konstrukcija). Nakon zavrenog studija krae je vrijeme radio na projektiranju konstrukcije malih brodova u projektnoj tvrtki OMNIMONT d.o.o. u Splitu. Od prosinca 1997. zaposlen je kao znanstveni novak u Zavodu za brodogradnju i pomorsku tehniku matinog fakulteta. U okviru znanstvenoistraivakog rada bavi se strukturnom analizom i metodama projektiranja brodskih konstrukcija te sudjeluje u dvadesetak sloenih strukturnih analiza i optimizacija brodskih konstrukcija metodom konanih elemenata primjenom programskog paketa MAESTRO i CREST. Godine 1999. proveo je tri mjeseca na specijalizaciji u klasikacijskom drutvu Bureau Veritas (BV) u Parizu. Poslijediplomski studij (smjer brodogradnja i pomorska tehnika) zavrio je 2003. obranivi magistarski rad Procedura projektiranja brodskih konstrukcija putnikih i Ro-Ro brodova. Koautor je desetak znanstvenih i strunih radova s podruja projektiranja i strukturne analize brodskih konstrukcija na meunarodnim konferencijama i asopisima. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vedran ani, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Izvor Grubii, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vedran ani, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Dragutin ap, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Doc. dr. sc. Vedran Slapniar, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Doc. dr. sc. Albert Zamarin, Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet 3. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Strukturna interakcija trup-nadgrae karakteristika je sloenih brodskih konstrukcija kakve su putniki i Ro-Pax brodovi. Takvi brodovi strateko su opredjeljenje europske i hrvatske brodogradnje te je svaki pomak u unaprjeenju procesa projektiranja izrazito bitan i koristan. Predloenim pristupom napravljen je metodoloki pomak u pristupu problemu projektiranja brodskih konstrukcija, to je rezultiralo novim znanstvenim doprinosima i spoznajama na podruju sinteze brodskih konstrukcija s izraenom interakcijom trup-nadgrae. U radu je formuliran vieatributni projektni problem te predloen cjeloviti pristup rjeenju problema u dvije faze: prva, istraivanja topolokih karakteristika konstrukcije koje dominantno deniraju strukturni odziv (broj i duina pregrada, veliina i boni otvori, geometrija recesa i nadgraa itd.; druga, optimizacija strukturnih dimenzija odabranih topolokih varijanti. Predloena metodologija istraivanja topolokih parametara (temeljena na teoriji eksperimenata) omoguuje da se u iterativnom postupku, promjenom rezolucije eksperimenta, pronae najbolja kombinacija vrijednosti (razine) odabranih parametra koje min./maksimiziraju iznos razmatranog projektnog atributa te omoguuje bolju startnu toku za primjenu strukturne optimizacije kao faze koja slijedi. Razvojem optimizacijskog algoritma za globalnu preraspodjelu materijala u poprenom presjeku trupa te nadogradnjom dviju metoda za koordinacije globalnog (temeljenog na SLP-u) i lokalnog optimizacijskog problema (temeljenog na GA i frakcioniranim pokusima) omoguena je bolja konvergencija i kvaliteta rjeenja. Razvijeni analitiki i sintetski moduli implementirani su u praktinu projektnu ljusku te je na provedenim test-primjerima potvrena postavljena hipoteza da je njihovim koritenjem, kroz dvofazni postupak, mogue na toniji i potpuniji nain pronai najpovoljnije vieatributsko (teina, cijena, sigurnost, granini moment) rjeenje projekta konstrukcije.
jezik podruje, polje, grana curriculum vitae
sveuilite i sastavnica mentor(i)
povjerenstvo za obranu doktorskog rada
datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada
eljko Arbanas
naslov doktorskog rada Predvianje ponaanja ojaane stijenske mase analizama rezultata mjerenja izvedenih graevina Hrvatski Tehnike znanosti; graevinarstvo; geotehnika Roen je 1959. u Rijeci. Diplomirao je 1982. na Sveuilitu u Rijeci, na Fakultetu graditeljskih znanosti. Poslijediplomski studij zavrio je 2002. na Sveuilitu u Zagrebu, na Graevinskom fakultetu; obranio je magistarski rad Utjecaj tapnih sidara na ponaanje stijenske mase pri izvedbi visokih zasjeka. Zaposlen je u Institutu graevinarstva Hrvatske PC Rijeka kao voditelj Odjela za geotehniku, a pola radnog vremena radi na Sveuilitu u Rijeci, na Graevinskom fakultetu: od 2002. kao vii predava, a od 2005. kao docent i proelnik Katedre za geotehniku; od 2007. obnaa funkciju prodekana za poslijediplomske studije. U strunoj praksi bavi se istraivanjima u podruju geotehnike, i to: geotehnikim projektiranjem u podruju prometnica, stabilizacije klizita, graevnih jama i temeljenja. Sam ili u koautorstvu objavio je vie od pedeset i pet znanstvenih i strunih radova u asopisima te na znanstvenim i strunim skupovima u zemlji i svijetu. Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Meho Saa Kovaevi, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Antun Szavits-Nossan, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Meho Saa Kovaevi, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Ivan Vrkljan, Sveuilite u Rijeci, Graevinski fakultet 23. prosinca 2004., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Predvianje ponaanja ojaane stijenske mase jedan je od najvanijih problema u geotehnikoj praksi i u znanstvenim razmatranjima ponaanja ojaanja stijenske mase tapnim sidrima u otvorenim i podzemnim iskopima. Na osnovi usvojenih kriterija vrstoe i deformabilnosti stijenske mase provode se analize stabilnosti i odnosa izmeu naprezanja i deformacija za potrebe projektiranja odgovarajueg podgradnog sklopa stabilnog podzemnog otvora ili zasjeka u stijenskoj masi. Koncept aktivnog projektiranja uvodi sustav mjerenja i promatranja koji omoguuje provoenje tonijih analiza na osnovi rezultata in situ mjerenja, a s tim i odgovarajue modikacije projektiranih podgradnih sustava tijekom izvedbe. U radu je predloen numeriki kompozitni model tapnog sidra kojim je usvojeno nelinearno ponaanje tapnog sidra u stijenskoj masi. Parametri koji opisuju ponaanje novog modela tapnog sidra i slue za provoenje analiza izravno se dobivaju iz rezultata provedenih pokusa upanja sidara u laboratoriju ili in situ. Primjenom kompozitnog modela, koji usvaja nelinearno ponaanje sidara, prognoze su blie stvarnom ponaanju tijekom izvedbe i omoguuju tonije predvianje ponaanja podgraene stijenske mase. Za potrebe ispitivanja modela tapnih sidara u laboratoriju odabrano je ukupno 48 razliitih injekcijskih smjesa, a tijekom ispitivanja prvi je put koritena tehnika akustine emisije uz standardni pokus upanja sidara. Modeliranje ponaanja ojaanih stijenskih zasjeka potrebno je provoditi numerikim modelima koji omoguuju uspostavu sloenijih interakcijskih veza uz koritenje modela nelinearnog ponaanje tapnih sidara. Na osnovi uspostavljenih odnosa izmeu napona i deformacija iz rezultata mjerenja u ranim fazama izvedbe graevine i izvedenim graevinama, omoguuje se predvianje ponaanja ojaanja stijenske mase u kasnijim fazama graenja.
sveuilite i sastavnica mentor(i) povjerenstvo za obranu doktorskog rada
sveuilite u zagrebu
Danijela Aperger
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Razvoj kromatografskih metoda za odreivanje veterinarskih antibiotika u okoliu Hrvatski Prirodne znanosti; kemija; analitika kemija Roena je 1973. Od 1992. do 1998. studirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Godine 1997. dobila je Rektorovu nagradu (mentorice prof. dr. sc. Zorana Grabari i prof. dr. sc. Natalija Koprivanac). Diplomski rad Toksinost pesticida na mikroorganizme u tlu (mentorica prof. dr. sc. Felicita Briki) obranila je u rujnu 1998. u Zavodu za industrijsku ekologiju matinog fakulteta, gdje (u Zavodu za analitiku kemiju) od oujka 1999. radi kao znanstvena novakinja. Magistarski rad Anodno uzorkovanje slitina za kromatografsku analizu (mentorica prof. dr. sc. Marija Katelan-Macan) obranila je u veljai 2003. Objavila je sedamnaest radova, od kojih su deset znanstveni radovi u CC citiranim asopisima i jedan rad u asopisu s meunarodnom recenzijom, te est radova u zbornicima znanstvenih skupova. U sklopu projekata bila je na pet znanstvenih usavravanja: Meunarodna kola za plonu kromatograju, Jezersko, Slovenija, 1999.; Centar za primijenjenu spektroskopiju, Beograd, 2005.; SENARC, Maribor, 2006.; znanstveno usavravanje u sklopu FP6 projekta, Barcelona, 2007.; znanstveno istraivanje u sklopu bilateralne suradnje HR-SLO, Ljubljana, 2007. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marija Katelan-Macan, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marica Medi-ari, Sveuilite u Zagrebu, Farmaceutskobiokemijski fakultet Prof. dr. sc. Marija Katelan-Macan, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Alka J. M. Horvat, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 20. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Novije studije pokazuju da se u okoliu nalaze velike koliine lijekova, ukljuujui i antibiotike, koji se ubrajaju u tzv. nova zagaivala. Za veinu novih zagaivala vrlo su manjkavi podatci o njihovom pojavljivanju, rizinom i ekotoksikolokom utjecaju. Sve vea potreba za analizom antibiotika u okoliu proistekla je iz injenice da oni mogu uzrokovati otpornost bakterijskih vrsta na antibiotike, to dovodi do problema u lijeenju niza ozbiljnih infekcija. U ovome radu razvijene su metode tankoslojne kromatograje i metode tekuinske kromatograje visoke djelotvornosti za analizu veterinarskih antibiotika iz razliitih grupa u vrlo sloenom uzorku otpadne vode i sedimentu, kao i za praenje uinkovitosti membrana za reverznu osmozu i nanoltraciju na pilot-postrojenju za obradu otpadnih voda. Priprema uzoraka podrazumijevala je ekstrakciju antibiotika iz vode vrstom fazom i ultrazvunu ekstrakciju iz sedimenta. Ispitivani su lijekovi iz skupine sulfonamida (sulfagvanidin, sulfadiazin i sulfametazin), sulfonamidni sinergist iz diaminopirimidinske grupe (trimetoprim), tetraciklina (oksitetraciklin), uorokinolona (ciprooksacin, enrooksacin i noroksacin) i -laktama (penicilin G/prokain). Najbolja separacija ispitivanih antibiotika metodom tankoslojne kromatograje postignuta je na cijano modiciranim silikagelnim ploama uz razvija 0,05 M oksalna kiselina i metanol= 81:9, (v/v) i detekciju kod = 254 nm i = 366 nm. Separacija ispitivanih antibiotika metodom tekuinske kromatograje visoke djelotvornosti provedena je na cijano modiciranoj silikagelnoj koloni uz gradijent pokretne faze sastavljene od 0,05 M oksalne kiseline i acetonitrila uz detekciju detektorom s nizom dioda i na C18 koloni uz gradijent pokretne faze sastavljene od 0,1 octene kiseline u vodi i 0,1 octene kiseline u acetonitrilu uz detekciju s uorescentnim detektorom. Kolone su termostatirane na 30 oC. Sve su metode validirane kako bi se primijenile na realne uzorke. Validacija radnog podruja metoda te linearnosti, iskoristivosti, granice dokazivanja i granice odreivanja potvrdile su da su metode prikladne za eljenu namjenu.
Vesna Bagari
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Struktura komunikacijske kompetencije u stranom jeziku Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; germanistika/anglistika Diplomirala je anglistiku i germanistiku na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Pedagokom fakultetu. Akademski stupanj magistra znanosti stekla je 2001., a 2007. i akademski stupanj doktora znanosti u znanstvenom podruju humanistikih znanosti, polju lologije (grana germanistika/anglistika) na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Zaposlena je na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za germanistiku). Objavila je esnaest znanstvenih i dva struna rada. Njezini znanstveni interesi obuhvaaju komparativna istraivanja jezine svjesnosti, komunikacijske kompetencije, ranog uenja i jezinog testiranja u jezicima kojima se bavi. Kao stipendistica DAAD-a provela je studijsku godinu 1991./1992. na Martin-Luther-Universitt u Halleu, a 2002./2003. kao stipendistica AD-a istraivala je u Grazu (Universitt Karl Franzes). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jelena Mihaljevi Djigunovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mirjana Vilke, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jelena Mihaljevi Djigunovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Velimir Petrovi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet 4. sijenja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Istraivanje opisano u ovom radu provedeno je radi opisa i usporedbe strukture komunikacijske kompetencije u dva strana jezika - engleskom i njemakom, i na dvije razine ovladanosti tim jezicima u hrvatskom obrazovnom kontekstu. Opis i usporedba strukture komunikacijske kompetencije izvoeni su s obzirom na razinu ovladanosti komponentama komunikacijske kompetencije te stupanjem i nainom njihove povezanosti. U prva tri poglavlja rada prikazuje se proces razvoja teorijskih koncepata komunikacijske kompetencije u raznim lingvistikim i nelingvistikim podrujima, daje se pregled dosadanjih, relativno malobrojnih, istraivanja komunikacijske kompetencije u svijetu te se raspravlja o problematinim teorijskim i metodolokim pitanjima testiranja i vrjednovanja komunikacijske kompetencije. U zadnjem se poglavlju potanko opisuje istraivanje. Podatci u istraivanju prikupljeni su nizom testova komunikacijske kompetencije osnovnokolskih i srednjokolskih uenika engleskoga i njemakoga jezika te upitnicima o stavovima i motivaciji uenika za uenje tih jezika. Dobiveni podatci analizirani su kvalitativno i kvantitativno, uporabom t-testa, korelacijske i faktorske analize. Istraivanje je pokazalo da se strukture komunikacijske kompetencije uenika u engleskom i njemakom jeziku razlikuju. U engleskom je jeziku struktura komunikacijske kompetencije integrativnoga karaktera (jednofaktorska) na obje razine ovladanosti tim jezikom, dok je u njemakom manje integrativnoga karaktera (dvofaktorska) te razliita na dvije razine ovladanosti tim jezikom. Pretpostavka je da su se obiljeja irega konteksta uenja engleskoga i njemakoga jezika u Republici Hrvatskoj odrazila na navedene razlike u strukturi komunikacijske kompetencije u tim stranim jezicima.
sveuilite u zagrebu
Sarajko Baksa
naslov doktorskog rada Utvrivanje individualnih biomehanikih veliina za prosudbu teine ljudskog rada Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; ope strojarstvo (konstrukcije) Roen je 1968. u akovcu. Godine 1991. diplomirao je na strunom studiju u Varadinu, a 1995. na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilno-tehnolokom fakultetu. Od 1995. bio je zaposlen u tvornici Bratua port d.o.o. u akovcu kao direktor proizvodnje, a od 1996. u tvornici Varteks d.d. u Varadinu na poslovima informatizacije proizvodnih pogona. Od 1997. do 2003. radio je na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilno-tehnolokom fakultetu, a od 2004. do 2007. radi na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Magistrirao je 2002., a doktorirao 2007. Objavio je vie od etrdeset izvornih znanstvenih radova. Podruje njegova radnog djelovanja obuhvaa ergonomijska istraivanja raunalnih humanoidnih modela i pripadnih digitalno generiranih okolinih sustava vezanih uz 3D raunalne tehnologije virtualnih znanstvenih vizualizacija. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. emer. Osman Mufti, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Dorian Marjanovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. emer. Osman Mufti, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Akademik Pavao Rudan, Institut za antropologiju, Zagreb Prof. dr. sc. Vladimir Medved, Sveuilite u Zagrebu, Kinezioloki fakultet Doc. dr. sc. Tanja Jurevi-Luli, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 3. sijenja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Ponaanja ljudskog tijela u uvjetima djelovanja vanjskih optereenja, osim uz vei broj ziolokih imbenika, vezana su i uz poznavanje promjena veliine tlaka u ovjekovoj trbunoj upljini. Ova je injenica bila poticajem da se posebice proui kakav utjecaj moe imati prostorno djelovanje vanjskih optereenja, mislei pritom i na segmentalne teine pojedinih dijelova ovjekova tijela i na ostale procesne terete, na prirast tlaka u trbunoj prei putnika tijekom pristupa i naputanja putnog prostora zrakoplova. Istraene su prostorne promjene biomehanikih karakteristika virtualnih humanoidnih karakternih modela te gibanja analognih biodinamikih i tehnikih sustava, temeljenih na stvarnim antropometrijskim i biomehanikim izmjerama tijela ljudi nae populacije, unutar virtualnih trodimenzionalnih prostora radi analize njihova djelovanja u realnim uvjetima. Nadalje, na osnovi obavljenih antropometrijskih i biomehanikih mjerenja istraen je za sada nedovoljan utjecaj personaliziranih oblika i dimenzija tijela, kao i pripadnih tjelesnih poloaja prilikom ljudskih aktivnosti koje se ostvaruju u ergonomijskim i biomehanikim zahvatnim radnjama unutar zrakoplovnih sustava pri uporabi okolinih elemenata koji s ljudskim tijelom dolaze u neposredan dodir ili ga prilikom njegovih radnih aktivnosti okruuju, glede mogunosti tonog odreivanja dimenzija idealno oblikovanog zrakoplovnog okolinog sustava za svakog pojedinca zasebno. Provedeno je istraivanje digitalno dobivenih antropometrijskih izmjera i trodimenzionalnih dinamikih promjena biomehanikih karakteristika ljudi prilikom kretanja i mirovanja unutar zrakoplovnog putnikog prostora.
Darko Baki
naslov doktorskog rada Pedoziografski odnosi u umskim zajednicama hrasta kitnjaka (Quercus petraea /Matt./Liebl.) i obine bukve (Fagus sylvatica L.) na Bilogori Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; uzgajanje uma Roen je 1971. u Banskoj tiavnici, Slovaka Republika. Diplomirao je 1997., magistrirao 2002., a doktorirao 2006. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu. Samostalno ili u koatorstvu objavio je dvedeset i sedam znanstvenih radova iz podruja pedologije, od toga tri pripadaju a1, a sedam a2 skupini znanstvenih radova. Kao suradnik aktivno je sudjelovao na tri nacionalna znanstvena projekta i jednoj studiji utjecaja na okoli; sada je suradnik na etiri nacionalna i jednom meunardnom projektu. lan je Hrvatskog umarskog drutva, Hrvatskog tloznanstvenog drutva i Hrvatskog biometrijskog drutva. Instruktor je speleologije i gorski spaavatelj. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Nikola Pernar, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Joso Vukeli, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Nikola Pernar, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Dr. sc. Boris Vrbek, umarski institut, Jastrebarsko 6. listopada 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Pedoloka istraivanja provedena su u kitnjakovim i bukovim sastojinama na Bilogori, na 179 prola. Cilj istraivanja bio je pojasniti pedoziografske odnose u umskim zajednicama hrasta kitnjaka i obine bukve. Uzorkovanje je obavljeno po pedogenetskim horizontima i do 10 cm dubine. Laboratorijskim su analizama odreeni: tekstura, retencijski kapacitet tla za vodu, prirodna gustoa tla, gustoa vrste faze tla, ukupna poroznost, kapacitet za zrak, pH (H2O), pH (CaCl2), C org, N uk i adsorpcijski kompleks tla. Podaci su analizirani statistikim i geostatistikim metodama. Utvreno je da je najzastupljenije tlo Bilogore luvisol tipini. Mnogo su manje zastupljeni luvisol pseudooglejeni i pseudoglej obronani, dok su eutrini i distrini kambisol slabo zastupljeni. Analizom varijance utvreno je da tekstura tla najbolje denira razlike izmeu luvisola tipinog, luvisola pseudooglejenog i pseudogleja obronanog. Utvrene su razlike izmeu klastera dobivenih na temelju pedoziografskih svojstava - sadraja gline, pH (H2O) i C org. i tipova tala odreenih prema kriterijima vaee klasikacije. Predikcijske karte izraene su za pH (H2O), sadraj gline, pojedinane izmjenjive katione (Ca, Mg, Na, K, Al, Mn i H), ukupni kapacitet izmjenjivih kationa i zasienosti adsorpcijskog kompleksa tla bazinim kationima za dubinu tla od 0 do 10 cm. Najveu uporabnu vrijednost za pojanjenje odnosa u sloju prizemnog raa imaju klasikacija tla prema izmjenjivim kationima i predikcijske karte za povrinski sloj tla do 10 cm.
sveuilite u zagrebu
Nedjeljka Bali-Nii
naslov doktorskog rada Talijanske i hrvatske knjievne teme u zadarskoj periodici u razdoblju 1918.-1945. godine Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; romanistika Roena je 1963. u Splitu. Diplomirala je 1986. talijanski jezik i knjievnost i engleski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Zadru, na Filozofskom fakultetu. Magistrirala je 1992. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (na poslijediplomskom studiju smjera Knjievnost, s posebnim osvrtom na talijansku knjievnost); magistarski rad bio je naslovljen Talijanski autori u Zadru pred prvi svjetski rat (1900-1915), (mentor professor emeritus Mate Zori). Zaposlena je na Odjelu za talijanski jezik i knjievnost Sveuilita u Zadru. Objavila je jednu znanstvenu knjigu Talijanski pisci u Zadru pred prvi svjetski rat (1900-1915), Rijeka, 1998., dvanaest znanstvenih i vie strunih radova. Boravila je na viemjesenim strunim i znanstvenim usavravanjima na uglednim sveuilinim institucijama u Italiji (Padova, Venezia). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Mate Zori, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Sanja Roi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Mate Zori, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Iva Grgi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 10. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Tema su rada talijanske i hrvatske knjievne teme u zadarskoj periodici u razdoblju 1918.-1943. godine, kada se grad nalazi u specinoj politikoj, gospodarskoj, drutvenoj i kulturnoj situaciji, kao sredite uskog dijela istone jadranske obale koji Rapalskim ugovorom pripada Kraljevini Italiji. U uvodnom dijelu iznose se podaci o drutveno-politikoj, gospodarskoj i kulturnoj situaciji u Zadru u meuratnom razdoblju, s posebnim naglaskom na izdavaku i novinsku djelatnost. U nastavku se obrauju knjievni i prilozi o knjievnosti u pet asopisa, tri kalendara, jedanaest dnevno-politikih novina, petnaest humoristinih, jednokratnih i prigodnih listova na talijanskom te sedam asopisa i novina na hrvatskom jeziku koji se tiskaju samo u prve dvije godine navedenog razdoblja. Klasikacija priloga obavljena je po knjievnim vrstama za pojedini asopis ili novine, a u analizi su istaknute najzanimljivije injenice o objavljivanju, urednicima i suradnicima te najvanijim pojavama i autorima. Posebna pozornost posveena je prilozima iz podruja hrvatsko-talijanskih knjievnih i kulturnih proimanja, a najvie prijevodima hrvatskih pjesnika na talijanski, to je bio rijedak primjer predstavljanja hrvatske knjievnosti u Italiji kojoj je tada Zadar politiki pripadao. U zakljunim razmatranjima sintetiziraju se rezultati analize, istiu se najvanija otkria i donosi opi sud o vanosti knjievnih, knjievno-kritikih i kulturno-povijesnih priloga za zadarsku knjievnu i kulturnu povijest, kao i za povijest hrvatsko-talijanskih proimanja na istonoj jadranskoj obali.
Marko Banek
naslov doktorskog rada Automating the Process of Schema Integration for Heterogeneous Data Warehouses Automatizacija procesa integracije shema heterogenih skladita podataka Engleski Tehnike znanosti; raunarstvo Roen je 1980. u Zagrebu. Struni naziv diplomirani inenjer elektrotehnike (smjer telekomunikacije) stekao je 2003., a akademski stupanj magistra tehnikih znanosti (polje elektrotehnika) 2005. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Od 2003. radi u Zavodu za osnove elektrotehnike i elektrika mjerenja matinog fakulteta. Godine 2005. i 2006. proveo je etiri mjeseca kao stipendist u Institut fr Softwaretechnik und Interaktive Systeme, Technische Universitt Wien, Be, Austrija. Objavio je pet znanstvenih radova u meunarodnim asopisima i sedam radova na meunarodnim konferencijama. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doc. dr. sc. Boris Vrdoljak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Zoran Skoir, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doc. dr. sc. Boris Vrdoljak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. A Min Tjoa, Technische Universitt, Be, Austrija Dr. sc. Dragan Gamberger, Institut Ruer Bokovi, Zagreb Prof. dr. sc. Mirta Baranovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 7. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva U radu se predlae pristup za automatiziranu integraciju shema heterogenih skladita podataka. Federativno skladite podataka logika je integracija skladita podataka koja se primjenjuje onda kada je zbog politike privatnosti ili zakonskih ogranienja nemogua zika integracija. Da bi se omoguilo prevoenje upita kod federativnog pristupa, potrebno je pronai podudarnosti izmeu federativnog i lokalnih skladita podataka. Predloena procedura integracije shema u stanju je razrijeiti heterogenosti meu strukturama skladita podataka specinim za viedimenzionalni konceptualni model: injenicama, mjerama, dimenzijama, agregacijskim razinama i dimenzijskim atributima. Slinosti meu strukturama shema skladita podataka raunaju se koritenjem semantike i strukturne usporedbe. Algoritmi za ltriranje, zasnovani na podudaranju u dvostranim grafovima, koriste se izraunatim vrijednostima slinosti za stvaranje nunih pridruivanja meu viedimenzionalnim strukturama. Za pronalaenje podudarnosti meu agregacijskim razinama predlau se pravila ogranienja s obzirom na nunost ouvanja djelominog ureaja u dimenzijskim hijerarhijama. Ostvarena je programska izvedba cjelokupnog procesa radi njegove verikacije, kao i za potrebe odreivanja koji su algoritmi za ltriranje prikladni za pridruivanje razliitih viedimenzijskih struktura.
sveuilite u zagrebu
Mihaela Banek Zorica

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Sustavi za upravljanje obrazovnim materijalom u elektronikom okruenju Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; knjiniarstvo Roena je 1976. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu. Godine 2000. diplomirala je informatologiju i eki jezik na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom fakultetu upisala je poslijediplomski studij informacijskih znanosti ; godine 2007. obranila je doktorski rad. Nakon zavretka studija zaposlila se kao voditeljica knjinice Odsjeka za informacijske znanosti matinog fakulteta, a 2001. radi kao znanstvena novakinja na projektu prof. dr. sc. J. Lasi-Lazi Informacijske potrebe korisnika za izobrazbu te surauje na nekoliko meunarodnih i nacionalnih projekata. Objavila je trideset znanstvenih i strunih radova, koautorica je knjige s podruja kolskog knjiniarstva, sudjelovala je na mnogobrojnim meunarodnim i domaim konferencijama. Na dodiplomskom studiju sudjeluje u izvoenju kolegija Klasikacija i klasikacijski sustavi i kolske knjinice. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. eljko Hutinski, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike 21. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu su prikazani informacijsko-komunikacijski aspekti elektronikog obrazovnog okruenja, odnosno metode oznaivanja, pohrane i upravljanja elektronikim obrazovnim sadrajem. Na temelju istraivanja i testiranja raspoloivih sustava upravljanja sadrajem predlae se mogui koncept organizacije i upravljanja tim materijalom te model za izgradnju i organizaciju repozitorija obrazovnog materijala kao sastavnog dijela sustava za upravljanje uenjem. Poseban naglasak stavljen je na metapodatke i njihovu interoperabilnost, ali i interoperabilnost samih sustava. Provedene analize temeljnih obrazaca sustava dale su odgovore na koji nain je informacijska tehnologija uvjetovala promjene i nain na koji su se te promjene dogaale. U radu se potvruje hipoteza kako sustavi za upravljanje uenjem i znanjem moraju biti dinamini, interaktivni, skalabilni, otvoreni i interoperabilni. vrsti i tromi sustavi, kakvi su do sada postojali, ne mogu zadovoljiti konstante promjene uvjetovane naprednom tehnologijom, te je potrebno postii ravnoteu izmeu novih tehnolokih mogunosti i uvjeta u kojima se nalazimo. Stoga novi prostor mora poivati na sustavu koji je otvoren, koji se prilagoava produkciji novih znanja i razliitim razinama obrazovanja te omoguuje aktivno sudjelovanje svih sudionika obrazovnog procesa.
Dubravko Bani
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Istraivanje stanja kod odravanja tiskarskih rotacija Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Roen je 1964. u Karlovcu, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Godine 1993. diplomirao je strojarstvo na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje; diplomski rad bio je naslovljen Analiza i konstrukcija mijealica (mentor prof. dr. sc. Vladimir Kohari). Od 1994. radi kao struni suradnik na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu (katedra graki strojevi). Disertaciju je obranio 2006. na istom fakultetu (mentor prof. dr. sc. Velimir Salamon). Od 2003. sudjeluje na znanstvenom projektu Studij svojstava i formulacija papira za digitalni tisak (voditelj projekta prof. dr. sc. Stanislav Bolana). Autor je tridestak znanstvenih i strunih radova, a sudjelovao je i na desetak meunarodnih kongresa. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Velimir Salamon, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Zdenka Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Velimir Salamon, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Hinko Wolf, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet 22. oujka 2006., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet U ovom radu cilj je bio istraiti postojee modele odravanja pri tiskarskim rotacijama i predloiti metodu odravanja koja bez velikih ulaganja u postojee stanje daje veu pouzdanost rada tiskarske rotacije. Plan istraivanja bio je praenje stanja tiskarske ofsetne rotacije tijekom etiri godine, zatim u narednoj godini provjeriti zakljuke i formulirati model koji daje optimalne rezultate. Napravljena je lista prioriteta dijelova i ureaja koji su od vitalnog znaenja, a bili su skloni otkazima. Metode praenja kod dijelova i ureaja bile su vizualne ili mjerenjima, ako je bilo mogue. Za jednu grupu dijelova praenje je omoguilo planiranje optimalnih zaliha, a kod dijelova gdje je bio mogu stalni monitoring, mjernim je instrumentima dobiven uvid u trenutano stanje i na taj je nain bilo mogue mijenjati dio ili ureaj prije totalnog otkaza. Na taj nain provedeno je praenje stanja na motorima duktora. Mjerenje efektivne vibracijske brzine provedeno je nekoliko puta tijekom zadnje godine praenja stanja. Standard ISO 2372-1974 (E) denira vrijednosti i granice efektivne vibracijske brzine (vRMS). Rezultati mjerenja efektivne vibracijske brzine upozorili su na pojavu energije tetnih djelovanja uslijed oteenja. Kako bi se odredilo stanje leajeva i vidjelo jesu li oni uzrok poveanju efektivne vibracijske brzine, provodi se analiza envelope- FFT spektra akceleracije. Na taj je nain vjerojatnost potpunog otkaza motora svedena na minimum i pouzdanost cijelog sustava jako je porasla. Primjena ovakvog dinamikog modela odravanja u tiskarama je praktina. Ako nije ukljueno mjerenje vibracijske razine ili neko drugo mjerenje koje iziskuje uslugu odravanja izvan poduzea, uvoenje ovakvog modela odravanja je besplatno.
10
sveuilite u zagrebu
Damir Bari
naslov doktorskog rada Odnosi staninih imbenika u sastojinama crnoga bora (Pinus nigra J. F. Arnold) u Hrvatskom primorju i u Istri Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; uzgajanje uma Diplomirao je 1997. Od 1998. zaposlen je na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu (Zavod za uzgajanje uma). Magistrirao je 2003. na istom fakultetu iz podruja uzgajanja uma. Iste godine izabran je u suradniko zvanje asistenta za predmet umske melioracije kra. Istraiva je na znanstvenoistraivakom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH Biotehnike mjere u zatiti i obnovi uma od poara. Tijekom 2004. boravio je dva mjeseca na studijskom boravku u Republici Argentini, na Universidad Nacional del Sur - Bahia Blanca. Boravak je bio vezan uz znanstveno i struno usavravanje iz problematike umskih melioracija. Kao autor i koautor objavio je trideset i dva rada i sudjelovao na sedamnaest znanstvenih i strunih savjetovanja i kongresa. lan je Hrvatskog umarskog drutva i Hrvatskog ekolokog drutva. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. eljko panjol, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. eljko panjol, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Vladimir Hrak, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet 18. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet U radu je obavljeno istraivanje na pokusnim plohama postavljenim u umskim kulturama i u prirodnim sastojinama crnoga bora. Plohe su postavljene na podruju Uprave uma - podrunica Senj, Uprave uma - podrunica Delnice i Uprave uma - podrunica Buzet, u ukupno 14 umarija, i na podruju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Cilj istraivanja bio je utvrditi stanine imbenike koji imaju najvei utjecaj na razvoj crnoga bora, odnos kultura crnoga bora na povratak klimazonalne vegetacije listaa i razlike s obzirom na poumljivanje crnim borom, zatim razlike izmeu umskih kultura i prirodnih sastojina u melioracijskom smislu, utvrditi vrijednosti umske prostirke u borovim sastojinama i odnos prema tlu i zaustavljanju procesa degradacije stanita, istraiti stanine uvjete crnoga bora s obzirom na opasnost od umskog poara. Na terenu su izdvojene plohe veliine 625 m2 i napravljene su vegetacijske snimke te provedeno istraivanje strukturnih elemenata crnoga bora. Laboratorijskim analizama obraeni su uzorci umske prostirke i humusno-akumulativnog horizonta. Dobiveni podaci analizirani su statistikim metodama. Utvreno je putem multivarijantnih analiza da nadmorska visina i nagib predstavljaju dvije varijable koje najvie pozitivno koreliraju s oristikim sastavom vegetacije. Nisu utvrene znatnije razlike u melioracijskom smislu izmeu umskih kultura i prirodnih sastojina. Vrijednosti umske prostirke u smislu koliine i kakvoe imaju pozitivan utjecaj na degradaciju tla i zaustavljanje erozijskih procesa. Negativan utjecaj povezan je sa sunim razdobljem u kojem umska prostirka predstavlja gorivu tvar. Istraivanjem strukture sastojine utvrena je vrijednost sastojina crnoga bora, ne samo u ekolokom i zatitnom smislu ve na dijelu ploha i gospodarskom.
11
Branko Belamari
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Utjecaj hrapavljenja oplakane povrine na eksploatacijska svojstva broda Hrvatski Tehnike znanosti; brodogradnja; konstrukcija plovnih objekata Roen je 1947. u Zagrebu. Diplomirao je u lipnju 1974. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje; stekao je struni naziv diplomirani inenjer brodogradnje. Akademski stupanj magistra kemijskog inenjerstva stekao je u svibnju 1979. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije. Krae vrijeme predavao je na Tehnikoj koli u ibeniku, a nakon odsluenja vojnog roka zaposlio se u brodogradilitu Loinj u Malom Loinju. Od 1980. do 2000. bio je zaposlen je u Montingu (kasnije Enikon), uglavnom na inozemnim projektima (obnova mostova u Tanzaniji, nadzor nad radovima u petrokemijskoj industriji Bliskog Istoka kao i u brodogradilitima sj. Europe). Nekoliko godina vodio je novoosnovanu sestrinsku tvrtku Enikon Eurotarget u Maleziji. Nakon godinu i pol dana boravka u Imontu (nadzor nad izradom brodskih ledenica na putnikim brodovima u Njemakoj), od kraja 2001. godine radi u konzultantskoj tvrtki ACER. Tvrtka se bavi projektiranjem, nadzorom i izvoenjem radova na elinim i brodskim konstrukcijama. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vedran ani, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vladimir Androec, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Ivan Juraga, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Boris Antoli, Institut za oceanograju i ribarstvo, Split 5. oujka 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Veliki je broj imbenika okolia i deteriorativnih uvjeta u slubi broda koji utjeu na sposobnost odranja brzine broda u odreenom vremenskom periodu. Utjecaj hrapavosti oplakane povrine iznimno je vaan za poslovanje broda. Ispitivanjem utjecaja oplakane povrine na brzinu i snagu dokazano je da se hrapavost brodova u slubi godinama stalno poveava. Stoga se smanjuje brzina, odnosno zahtijeva vea snaga za odranje izvorne brzine. Postupkom vieatributne sinteze, primijenjene kao optimizacijske metode za kreiranje projekta poslovanja broda, ija je programska aplikacija razvijena na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, razvijeni su i objedinjeni slijedei modeli: - model porasta otpora pomou ITTC 1978 formule za izraunavanje dodatka na hrapavost - ekonomski model vezan za analizu prihoda i rashoda poslovanja - ekoloki model vezan za isputanje biocida iz antivegetativnih premaza - model obrade supstrata tj. oplakane povrine vezane za radove u doku. Projektni problem deniraju tri cilja temeljena na razliitim kriterijima: - ekonomski kriterij (zarada - prot brodovlasnika) - ekoloki kriterij (stupanj zagaenja - dinamika izluivanja biocida iz AV premaza) - kriterij drutvene koristi (dostupnost - maksimalni broj putovanja). Primjenom prikazanih modela analizirana je strategija poslovanja jednog Suezmax tankera kao primjer optimizacijske procedure s Pareto rjeenjima. Prikazani alternativni viekriterijalni program za ocjenu predvianja poslovanja broda predstavlja unaprijeenu metodologiju koja s dovoljnom tonou moe posluiti brodovlasniku pri optimiranju strategije poslovanja.
12
sveuilite u zagrebu
Mislava Bertoa
naslov doktorskog rada Semioloki pristup reklamnome diskursu (na korpusu istarskih publikacija iz posljednjih desetljea austro-ugarske vladavine) Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; ope jezikoslovlje (lingvistika) Studirala je lozoju i opu lingvistiku na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu; diplomirala je 1999. Sljedee godine zaposlila se kao znanstvena novakinja na Odsjeku za lingvistiku istog fakulteta, gdje i danas radi. Poslijediplomski studij lingvistike pohaala je na Sveuilitu u Zadru; magistarski rad Imena i prezimena nahoda iz transkog brefotroja u XIX. stoljeu obranila je 2002. Doktorirala je 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Od 2007. radi kao istraivaica na meunarodnom europskom projektu LINEE - Languages in a Network of European Excellence. Bila je tajnica, a zatim i voditeljica Zagrebakog lingvistikog kruga. Izvrna je urednica asopisa Suvremena lingvistika. Autorica je dviju knjiga i desetak znanstvenih radova s podruja lingvistike, onomastike i semiologije. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doc. dr. sc. Marin Andrijaevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dubravko kiljan, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doc. dr. sc. Marin Andrijaevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Renata Jambrei Kirin, Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb 8. veljae 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U doktorskom se radu sa semiolokog i sociosemiolokog aspekta analiziraju reklame proizvoda za unutarnju i izvanjsku tjelesnu njegu koje su bile objavljivane u novinama, katalozima i asopisima tiskanim na talijanskom, njemakom i hrvatskom jeziku na podruju Istarskog poluotoka, prije svega u gradu Puli, od osamdesetih godina 19. stoljea do godine 1918. U teorijskom i metodologijskom pristupu primijenjene su teze i paradigme talijanskih autora i autorica, i to ona struja talijanske sociosemiologije koja se nastavlja na semiotiki projekt Algirdasa J. Greimasa i Parike semiotike kole i dalje ga razrauje u svojim okvirima. Njezine su teorijske postavke i analitiki instrumentariji izloeni u novijim radovima Vollija, Semprinija, Marronea, Pozzato i Ferrara. Rad je strukturiran od dva velika dijela, jednog teorijskog i jednog analitikog. Prva su poglavlja sastavljena od pregleda povijesnih i teorijskih injenica o sociosemiolokoj terminologiji koja se u njemu upotrebljava, openito o fenomenu oglaivanja i o onodobnim drutvenim prilikama u gradu Puli, te funkcioniraju kao uvod u sredinji dio rada, a to je analiza skupljenih reklama. Njezin je model konstruiran oko triju temeljnih razina koje su se pokazale relevantnima za ovaj korpus: tipografske, verbalne i slikovne. Analizirana su tipografska obiljeja sastavnica tih reklama, verbalna obiljeja, kojih je analiza bila usmjerene prema ispitivanju iskaznih aspekata, dubinskih narativnih struktura, naina valorizacije reklamiranih proizvoda i inscenacije odnosa izmeu poiljatelja i primatelja poruka, te je ispitivana uloga koju su slike - u sluajevima u kojima su se pojavljivale - imale u njima. Iz rezultata svih triju razina analize promatranih kao cjelina vidljivo je da je reklama u 19. stoljeu bila ravnopravno uvrtena u protok razliitih tipova obavijesti i da je nedvojbeno bila viena kao relevantan izvor informacija, mjesto irenja novih znanstvenih spoznaja i dostignua, razmjene iskustava, savjetovanja, te time od samih poetaka funkcionirala kao bitan drutveni diskurs onoga vremena.
13
Mladen Bezjak
naslov doktorskog rada Analiza i primjena dinamikog mjerenja toplinske vodljivosti graevinskih materijala Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; procesno-energetsko strojarstvo Roen je 1963. u Zagrebu. Maturirao je 1982. na XV. gimnaziji (tadanji MIOC). Diplomirao je 1989. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (smjer proizvodni, usmjerenje automatika i regulacija). Magistarski rad Mjerna nesigurnost odreivanja toplinske vodljivosti graevinskih materijala obranio je 2002. na istom fakultetu. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je 2007. Trenutano je zaposlen u Institutu graevinarstva Hrvatske, u Laboratoriju za umjeravanje mjerila sile. Autor je pet objavljenih znanstvenih radova, aktivni je sudionik niza meunarodnih znanstvenih skupova, lan je Hrvatskog mjeriteljskog drutva i CROLAB-a. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Davor Zvizdi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Ivan Galaso, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Davor Zvizdi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Antun Galovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Tomislav Filetin, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Juraj Boievi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 17. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Temelj doktorskog rada jesu dinamika mjerenja toplinske provodnosti graevnih materijala metodom vrue ice. Postavljen je teorijski model s analitikim i numerikim rjeenjem i provedena su mjerenja na stvarnim uzorcima toplinsko-izolacijskih materijala koji se ponajvie rabe u graditeljstvu. Projektiran je i izraen mjerni sustav koji zadovoljava svim teoretskim zahtjevima i pretpostavkama. Budui da se dosadanja praksa ispitivanja toplinskih svojstava graevnih materijala sastoji od mjerenja metodom zatiene vrue ploe u ustaljenom stanju, provedena su i usporedna mjerenja na istovrsnim uzorcima pomou ove stacionarne metode. Oba su mjerna sustava potanko opisana i procijenjena im je mjerna nesigurnost. Hipoteza rada jest da se za odreene vrste graevnih materijala mogu primjenjivati obje metode, to je posebno vano s obzirom na to da je dinamika mjerna metoda jeftinija i traje puno krae od stacionarne. Rezultati usporednih mjerenja prikazani su tablicama i dijagramima za svaku grupu materijala posebno.
14
sveuilite u zagrebu
Ante Birin
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Knez Nelipac i hrvatski velikaki rod Nelipia Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Roen je 1973. u Zagrebu, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Dvopredmetni studij povijesti i arheologije (1991./92. -1997.), a potom i poslijediplomski studij povijesti studirao je na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Godine 2001. obranio je magistarski rad (mentor prof. dr. Tomislav Raukar), a 2006. doktorski rad. Od 1998. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest. Autor je jedne knjige, dvaju udbenika te nekoliko znanstvenih i strunih radova i enciklopedijskih natuknica. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav Raukar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mirjana Matijevi Sokol, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav Raukar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zrinka Nikoli, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 26. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Hrvatska plemika obitelj Nelipia ubraja se meu najvanije srednjovjekovne obitelji Hrvatskog kraljevstva u kojem su tijekom vie od jednog stoljea, od 1320-ih do 1430-ih, bili vaan politiki imbenik. Unato tome, Nelipii su ostali na marginama interesa hrvatske historiograje, o emu najbolje svjedoi skroman broj radova koji su se tek parcijalno dotaknuli njihove povijesti. Ovaj doktorski rad stoga je imao za cilj, u skladu sa suvremenim kretanjima u prouavanju povijesti plemstva, dati cjelovitiji prikaz njihove politike i drutvene povijesti. Sm rad, koji u svom uvodu donosi pregled izvora na kojima je utemeljen te pregled dosadanjeg historiografskog opusa o Nelipiima, podijeljen je na dva glavna dijela. Prvi dio posveen je politikoj povijesti Nelipia od poetka 14. do etvrtog desetljea 15. st., uz koju je i vezan najvei broj sauvanih izvora. U njemu se prati djelatnost kneza Nelipca i njegovih nasljednika, knezova Ivana i Ivania Nelipia. Drugi dio rada bavi se pak drutveno-gospodarskim problematikom Nelipia, u skladu s ime je posebna panja posveena obiteljskoj strukturi i odnosima unutar obitelji, poloaju ene i enidbenim strategijama, zatim prikazu obiteljskih posjeda, njihovu irenju i premjetanju, dok su naposljetku posebno obraeni tvrdi gradovi koji su u odreenom trenutku bili obiteljskim sjeditima, kao i utvrde koje su ulazile u sklop njihovih obiteljskih posjeda.
15
Robert Blagoni
naslov doktorskog rada Na tromei ovjeka, jezika i svijeta: antropolingvistike perspektive jezinih otoka u Istri Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; romanistika Roen je 1969. u Puli, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Studij talijanskog jezika i knjievnosti upisao je 1989. na Pedagokom fakultetu u Puli. Diplomirao je 1994. obranom diplomskog rada Testo, contesto e intertesto ne Il castello dei destini incrociati di Italo Calvino. Poslijediplomski studij lingvistike s posebnim osvrtom na talijanski jezik upisao je na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je 1999. obranivi rad Lingvistiki atlas Istre i Kvarnera: Bale. Radi na Sveuilitu Jurja Dobrile u Puli. Dosad je objavio devet izvornih znanstvenih radova i jedan pregledi rad, te knjigu prijevoda i niz knjievnokritikih osvrta. Izlagao je na sedamnaest meunarodnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Goran Filipi, Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Prof. dr. sc. Smiljka Malinar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Goran Filipi, Sveuilite Jurja Dobrile u Puli Prof. dr. sc. Maslina Ljubii, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 2. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Rije je o interdisciplinarnom radu koji zadire u mnoga podruja jezikoslovlja koja inae ine samostalne discipline, vjeto i argumentirano ih objedinjavajui radi razjanjenja i objanjenja sloenosti predmeta ovog istraivanja. Predmet istraivanja predstavlja sloenost preplitanja odlika ovjeka, uloge jezika i nunosti svijeta u stvaranju i tumaenju pojave i pojma jezinog otoka. Kao odnosna stvarnost u ralambi znanstvenog pojma jezinog otoka odabrano je povijesno, zemljopisno, drutveno, etniki i napose lingvistiki vrlo sloeno podruje istarskog poluotoka. Pitanja i problematika obraena u radu od velike su vanosti za razumijevanje sloenih odnosa ovjeka, jezika i svijeta, kao i za razumijevanje sloenosti jezinih i drutvenih dinamika jezino, drutveno i etniki mozaikog prostora kao to je Istra.
16
sveuilite u zagrebu
Saa Bogdan
naslov doktorskog rada Varijabilnost posavskih populacija poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u testovima polusrodnika Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; uzgajanje uma Roen je 1973. u Sisku, gdje je zavrio osnovno i srednjokolsko obrazovanje. Diplomirao je 1997., magistarski rad obranio je 2002., a disertaciju 2006. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu. Na istom je fakultetu (Zavod za umarsku genetiku, dendrologiju i botaniku) zaposlen od 1998. U znanstveno-nastavno zvanje docenta u podruju biotehnikih znanosti, polju umarstva, znanstvena grana uzgajanje uma, izabran je 2007., a poetkom ak. god. 2007./2008., odlukom Vijea Fakulteta, povjerena mu je nastava predmeta Genetika s oplemenjivanjem drvea i grmlja koji se izvodi u 3. semestru preddiplomskog studija urbano umarstvo, zatita prirode i okolia. Do sada je samostalno ili u koautorstvu objavio trideset znanstvenih radova iz podruja umarske genetike i oplemenjivanja. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Davorin Kajba, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Igor Ani, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Hojka Kraigher, Gozdarski intitut Slovenije, Ljubljana Prof. dr. sc. Davorin Kajba, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet 12. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Istraivanja su provedena u testovima provenijencija i familija polusrodnika postavljenih prema dizajnu randomiziranog blok-sustava na tri razliita stanita. Testovi su osnovani s dvogodinjim biljkama uzgojenim iz sjemena prikupljenog sa 74 majinska stabla iz devet prirodnih posavskih populacija. Osim to potjeu iz geografski razliitih provenijencija, uzorkovana majinska stabla rasla su u razliitim staninim uvjetima s obzirom na ekoloko-gospodarski tip sastojina (EGT). U tri sukcesivne godine izmjereni su promjeri i visine biljaka. Zavretak vegetacijskog rasta procijenjen je u dobi od 2+2 godine, a raljavost i granatost biljaka utvrena je u dobi od 2+3 godine. Fenoloka motrenja listanja obavljena su u dva sukcesivna vegetacijska perioda na dvije pokusne plohe, a tijekom analiziranog perioda utvreno je i preivljavanje biljaka na pokusnim plohama. Uzorkovane provenijencije i ekoloko-gospodarski tipovi nisu se meusobno statistiki znaajno razlikovali niti za jedno istraivano svojstvo. Nisu utvrene statistiki znaajne interakcije provenijencija okoli i EGT okoli. Familije polusrodnika bile su statistiki znaajan izvor varijabilnosti za veinu istraivanih svojstava, a utvrena je i interakcija familija okoli za sva svojstva, izuzev raljavosti i zavretka vegetacijskog rasta. Nije utvrena statistiki znaajna korelacija izmeu prosjenih vrijednosti istraivanih svojstava i geografske udaljenosti uzorkovanih provenijencija od pokusnih ploha. Na temelju dobivenih rezultata moe se zakljuiti da ne postoji genetska diferencijacija i lokalna adaptiranost posavskih populacija poljskog jasena, a dominantni udio genetske varijabilnosti za istraivana kvantitativna svojstva zauzima unutarpopulacijska varijabilnost. Utvrena interakcija familija okoli upuuje na genetske razlike za svojstva rasta u razliitim staninim uvjetima na unutarpopulacijskoj razini.
17
Ivana Bolana Mirkovi

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Ekoloki povoljnije ofsetne boje i mehanizmi deinkinga otisaka Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Diplomirala je 2002. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prirodoslovno-matematikom fakultetu; diplomski rad bio je naslovljen Odreivanje elemenata u pitkoj vodi atomskom spektrometrijom i kompleksometrijom. Iste godine zaposlila se na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu, na kojem je magistrirala 2005. radom naslovljenim Mehanizmi deinkinga u funkciji starenja otisaka. Doktorirala je 2007. na istom fakultetu. Godine 2008. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Glavna podruja njezine znanstvene djelatnosti jesu: znanost o okoliu, studij metoda i mehanizama reciklacije papira, postojanost otisaka, FTIR spektroskopija i matematike metode obrade podataka. Aktivno sudjeluje u znanstvenim projektima i programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH te bilateralnim znanstvenim projektima. Rezultate svojih istraivanja objavila je u pedeset i jednom znanstvenom i pet strunih radova. Bila je est mjeseci na specijalizaciji u Pulp and Paper Institute u Ljubljani. Voditeljica je seminara u okviru pet kolegija na dodiplomskom i diplomskom studiju: Industrija i okoli, Graki dizajn i ekologija, Otpadne vode, Papir i ekologija, Ambalaa i okoli. Neposredna je voditeljica trideset diplomskih radova. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Doc. dr. sc. Klementina Moina, Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehnika fakulteta Prof. dr. sc. Diana Mili, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Doc. dr. sc. Klementina Moina, Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehnika fakulteta Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Nina Kneaurek, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet 19. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Polazite ovog rada ini ivotni ciklus ofsetnog proizvoda koji se zasniva na utroku sirovina, zagaenju zraka, voda i tla proizvodnjom grakih materijala i samim procesom grake reprodukcije te utjecajem na okoli iskoritenog proizvoda. U kompleksnom spletu utjecaja posebno treba istaknuti ekoloki nepovoljni aspekt konvencionalnih ofsetnih boja. Koritenjem postavki eksperimentalnog dizajna istrauju se nove formulacije ofsetnih boja na osnovi obnovljivih sirovina i njihovog veeg udjela. Prate se interakcije izmeu modelnih boja i tiskovne podloge razliitog sastava, posebno u uvjetima prirodnog i ubrzanog starenja otiska. U okvirima kompleksnog pristupa naglasak je na vrsti specije, karakteristikama i koncentraciji preparata radi pojanjenja mehanizma deinkinga i utvrivanje relacije koja ukljuuje utjecaj nehidrodinamikih imbenika otacije. Na osnovi rezultata mjerenja povezuju se broj i povrina zaostalih estica boje na listovima nakon odreenih faza procesa deinking otacije s promatranim optikim veliinama u odnosu na zikalne i kemijske procese koji se dogaaju tijekom starenja otiska, ali i prije, tijekom suenja otisaka specino za formulaciju odreene boje. Rezultatima dobivenima FT-IR spektroskopijom, slikovnom analizom i spektrofotometrijskim mjerenjima relevantnih optikih pokazatelja dokazuju se promjene nastale koritenjem odreenog udjela i vrste obnovljivih sirovina u ofsetnim bojama u kombinaciji s tiskovnom podlogom razliitog kemijskog sastava, ali i one nastale procesom starenja otisaka, te pojanjava mehanizam deinkinga i prikazuju karakteristike recikliranih vlakanaca. Primjenom eksperimentalnog dizajna i multifaktorske analize varijanci daju se zakljuci u kontekstu optimizacije istraivanih procesa.
18
sveuilite u zagrebu
Ivan Bokovi
naslov doktorskog rada Ideologija Orjune i njezini reeksi na knjievnost splitskoga knjievnog kruga izmeu dvaju svjetskih ratova Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roen je 1953. u Sinju. Osnovnu kolu zavrio je u Gali, a gimnaziju u Sinju. Diplomirao je 1976. jugoslavenske jezike i knjievnosti i lozoju na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Radio je kao srednjokolski nastavnik u Sinju i Splitu, a sada je docent na Sveuilitu u Splitu , na Filozofskom fakultetu. Knjievne kritike, eseje, rasprave i studije objavljivao je u mnogim novinama i asopisima. Objavio je etiri knjige i jedan sveuilini prirunik. Dobitnik je ovih nagrada: Julije Benei (1998.), Antun Gustav Mato (1999.), Judita (2007.). lan je Drutva hrvatskih knjievnika, Matice hrvatske i Hrvatskog lolokog drutva. Disertaciju je obranio 2006. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Kreimir Nemec, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Miroslav icel, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Kreimir Nemec, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 27. travnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Star 1700 godina, Split je tijekom prolosti bio poprite razliitih procesa urezanih u njegovo drutveno bie i mentalitet. Jedna od politikih orijentacija i tendencija koje su oblikovale njegovu kulturnu i drutvenu povijest u prvoj polovini 20. stoljea bila je i ideologija Orjune. Nedostatno istraena u knjievnoj i povijesnoj znanosti, u Splitu i Dalmaciji imala je vano uporite. S obzirom na ideologiju predratne napredne i (jugoslavenske) nacionalistike omladine, Orjuna je bitno proirila krug svojih protivnika. Uz klerikalizam, pravatvo-pravdatvo, monarhiju i frankovce, krug protivnika proiren je i na: zagrebake idove, zajedniare, Hrvatski blok, Trumbia, a posebno i najvie na S. Radia i Zagreb. Mrnja prema njima kljuno je mjesto i mjera njihove ideoloke identikacije, a njezini se sadraji nisu iscrpljivali samo u raspodjeli retorikih gura i rekvizita, nego je retorika etapa poprimala i oruani, faistiki i teroristiki oblik. Ideologija Orjune u dalmatinskom i splitskom ivotu imala je velik broj poklonika i simpatizera, meu kojima su istaknuto mjesto zauzimali i knjievnici: Niko Bartulovi, uro Vilovi, Mirko Korolija, iro iin-ain, Sibe Milii, Ivo Lahman, Branko Stanojevi i dr. Svoje djelovanje oni su promicali preko glasila (Pobeda, Pokret jugoslovenskih nacionalista, Jugoslavenski glas Splita...), zatim kazalita, ali i pomou knjievne rijei kojom su oblikovali ideoloke i programatske tekstove i proglase. Orjuna nije imala originalnu umjetnost ni knjievnost. U knjievno-vrijednosnom smislu najvei broj tekstova predstavlja anakronizam, pa ih ne treba itati drukije nego kao otplaivanje dugova ideologemima i mitologemima kojima su se zanosili. Uz djela koja karakterizira prevlast ideologije nad estetikom, znatan je broj i knjievnih stranica koje nije mogue determinirati samo ideolokim kriterijima. Za neke od njih vrijede kriteriji estetike i knjievnosti, po kojima pojedinci mogu raunati i na dulje trajanje i knjievno-povijesno prevrednovanje.
19
Dubravka Botica
naslov doktorskog rada etverolisne crkve u srednjoj Europi - problem tipologije sakralne arhitekture 18. stoljea Hrvatski Humanistike znanosti; povijest umjetnosti; povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija Od 1994. do 1999. studirala je germanistiku i povijest umjetnosti na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Poslijediplomski znanstveni studij povijesti umjetnosti upisala je 2000., a zavrila u listopadu 2003. obranivi magistarski rad Sakralna arhitektura Vrbovekog arhiakonata od 17. do sredine 19. stoljea. Na istom je fakultetu (na Odsjeku za povijest umjetnosti) godine 2000. izabrana u zvanje asistenta, a u sijenju 2008. izabrana je u vieg asistenta na Katedri za umjetnost renesanse i baroka, gdje dri nastavu iz predmeta Arhitektura renesanse i baroka. Podruje njezina istraivanja usmjereno je na hrvatsku i srednjoeuropsku arhitekturu u razdoblju od 17. do 19. st., iz kojega je objavila nekoliko radova. Tijekom 2002. i 2006./2007. boravila je kao stipendistica DAAD-a u Zentralinstitut fr Kunstgeschichte u Mnchenu. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Markovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Sanja Cvetni, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Markovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Radoslav Tomi, Sveuilite u Zadru, Odjel za povijest umjetnosti 11. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Tema doktorskog rada jesu crkve etverolisnog tipa u jugoistonom dijelu srednjoeuropskog prostora, prije svega porijeklo i naini irenja tog tipa crkava. One pripadaju redom najistaknutijim pojavama u baroknoj arhitekturi sjeverozapadne Hrvatske i tajerske (slovenski i austrijski dio), a istraivane su u kontekstu centralne arhitekture i uporabe novih tipova crkava u arhitekturi 18. stoljea. Porijeklo etverolisnog tipa u varijacijama je krinih tlocrta u sjevernotalijanskoj arhitekturi 16. i 17. stoljea, a preko mnogih graditeljskih radionica tzv. Austrotalijana, osobito obitelji Carlone, iri se i u ovom podruju. Izgradnja prve crkve tog tipa, upne crkve sv. Ladislava u Pokupskom, narudba je zagrebakog biskupa, a oslanja se na program nastao u zagrebakom kulturnom krugu tog vremena. Kao prikladno rjeenje sredinjeg prostora, etverolisni tip prihvaa se u regiji i rabi sve do razdoblja kasnobarknog klasicizma, kada se mnoge crkve tog tipa grade u okolici Zagreba. Osobita pozornost posveena je istraivanju arhitektonske plastike, kao i problemu odreivanja autorstva u arhitekturi 18. stoljea, jer crkve etverolisnog tipa nisu sve djelo jednog autora, kako se do sada smatralo, nego se prepoznaje nekoliko graditelja. U radu je istraivanjem porijekla, irenja i prihvaanja etverolisnog tipa crkava odreeno mjesto tog korpusa u irem kontekstu srednjoeuropske sakralne arhitekture kasnobaroknog razdoblja, a istraivanjem autorstva pojedinih graevina postignut je doprinos poznavanju naina rada unutar graditeljskih radionica.
jezik podruje, polje, grana
curriculum vitae
20
sveuilite u zagrebu
Rafaela Boi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Reenica i stih u poeziji Iosifa Brodskoga Hrvatski Humanistike znanost; lologija; slavistika Roena je 1967. u Zadru. Diplomski rad Vrijeme u romanima Mi (E. Zamjatina) i 1984 (G. Orwella) obranila 1990. Magistarski rad Akcent u ruskom i akavskom (akavtina srednjodalmatinskih otoka) obranila je u prosincu 2000., a u srpnju 2007. obranila je disertaciju. Godine 1989., kao dobitnica stipendije, bila je na usavravanju ruskoga jezika na Pedagokom institutu u Sankt Peterburgu. Radi kao via predavaica na Sveuilitu u Zadru, na Odsjeku za ruski jezik i knjievnost. Sudjeluje i na znanstvenom projektu Knjievni minimalizam kojeg je voditelj prof. dr. sc. Josip Uarevi. Objavila je osam znanstvenih i sedam strunih radova. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Milenko Popovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Josip Uarevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Josip Uarevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Milenko Popovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 10. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U prvom dijelu rada analiziraju se radovi ruskih znanstvenika o poetskoj sintaksi, a u drugom dijelu rada analizira problematika reenice. Sredinji dio rada ine tree i etvrto poglavlje. U treem se poglavlju analizira skupina jednoreeninih pjesama I. Brodskog, a analiza njihove sintaksne strukture dovela je do otkria vanog elementa te strukture: sintaksne sinergije (mjesta na kojem se nalaze krajevi dvaju ili vie reeninih dijelova, participskih konstrukcija ili sureenica, tj. sintaksno-semantikih vorita) te novog pogleda na funkciju sintaksne granice. U etvrtom poglavlju analizira se sintaksna struktura i kompozicijska uloga nominativnih reenica te ustanovljuje da ih je potrebno klasicirati u vezi s njihovom sintaksnom strukturom, semantikom ulogom i ulogom u kompoziciji, to je obraeno kroz ak 66 grakona i 5 tablica. Na kraju autorica zakljuuje da se poezija I. Brodskog semantiki i stilski uvelike realizira na sintaksnoj razini, pa svaka interpretacija njegova djela mora ukljuivati i istraivanje te jezine razine. U disertaciji je izloen prvi sustavni pregled ruske poetske sintakse u hrvatskoj znanosti, a otkrie sintaksnih sinergija originalan je doprinos poetskoj sintaksi. Rad uvodi i novu metodu analize uloge nominativnih reenica u poeziji.
21
Mato Brautovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Karakteristike novih medija u funkciji online novinarstva Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; novinarstvo Roen je 1977. u Dubrovniku, gdje je na tamonjem Sveuilitu, na Odjelu za komunikologiju, zaposlen kao vii asistent i voditelj diplomskih studija. Magistrirao je na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu politikih znanosti; magistarski rad bio je naslovljen Informacijska sigurnost i terorizam na internetu. Podruja njegova znanstvenog interesa jesu online novinarstvo i online odnosi s javnou te sigurnosni aspekti interneta. Autor je vie znanstvenih radova, meu kojima je posebno vrijedna knjiga Novine u graninom podruju Boka kotorska - Dubrovnik istona Hercegovina u nakladi Hrvatskog udruenja europskih novinara i East West Instituta iz New Yorka. lan je izvrnog odbora meunarodne novinarske organizacije Association of European Journalists, meunarodne organizacije edukatora i istraivaa u odnosima s javnou EUPRERA i meunarodne organizacije online novinara Online News Association. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Stjepan Malovi, Sveuilite u Dubrovniku Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Nenad Prelog, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet politikih znanosti Prof. dr. sc. Stjepan Malovi, Sveuilite u Dubrovniku 11. rujna 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Novi mediji omoguuju svima da budu nakladnici te da, uz minimalne trokove, pokreu medije s globalnim dosegom. U nove medije ubrojeni su Internet, raunalne i videoigre, digitalna umjetnost i graka te virtualna realnost. Osim objanjenja njihovih temeljnih obiljeja, posebna je panja posveena povijesnom razvoju novih medija, njihovim meusobnim razlikama, ali i meusobnoj povezanosti, kako bi se naglasio brz razvoj nekarakteristian za ijedan dosadanji medij. Kroz teorije raunalnoposredovanog komuniciranja i koncepte - teoriju drutvene prisutnosti, teoriju bogatstva medija, koncept drutvenih znakova, koncept raunala kao drutvenih aktera te koncepte interaktivnosti i hipermedije - objanjene su karakteristike novih medija, i to: neposrednost, interaktivnost, multimedijalnost, nelinearnost, povezanost i arhiviranost. Analizirane su karakteristike online komuniciranja, i to preko primjera komuniciranja jedan-na-jedan, jedan-na-mnogi, mnogi-na-mnogi te mnogina-jedan. Masmedijske karakteristike Interneta objanjene su teorijama odabira medija, upotrebe i zadovoljstva, utvrivanja djelokruga rada i selektivne izloenosti. Online mediji denirani su kao web stranice iji je glavni cilj informiranje korisnika, neovisno o tome radi li se o informativno-politikom, zabavnom ili nekom drugom sadraju te neovisno o tome radi li se o digitalnim izdanjima klasinih medija ili o novim medijima, a koje ostvaruju ili imaju potencijal ostvariti masmedijski uinak. Iz toga slijedi kako online novinarstvo u osnovnom obliku predstavlja izvjeivanje i prezentiranje novosti putem Interneta. Zbog konstantnog razvoja online medija te nepostojanja standarda jo uvijek nema ustaljenih novinarskih formi u online novinarstvu. Istraivanjem je utvrena korelacija izmeu primjene pojedinih karakteristika novih medija u prezentiranju sadraja online medija i stupnja njihove posjeenosti. Kao najvanija karakteristika utvrena je neposrednost, a za njom slijede multimedijalnost, te povezanost. Najmanje vana karakteristika jest nelinearnost. Bez primjene karakteristika (ili prednosti) novih medija u prezentaciji sadraja, online mediji samo su puka kopija klasinih izdanja, iz ega i proizlaze svi njihovi problemi.
22
sveuilite u zagrebu
Danko Brezak
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Razvoj hibridnog estimatora troenja alata i metoda voenja alatnog stroja Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; proizvodno strojarstvo Roen je 1974. u Zagrebu, gdje je zavrio osnovno i srednjokolsko obrazovanje. Godine 1992. upisao se na Sveuilite u Zagrebu, na Fakultet strojarstva i brodogradnje; diplomirao je u svibnju 1998. (usmjerenje strojarska automatika). Na matinom se fakultetu ( u Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava) u lipnju 1999., nakon odsluenog vojnog roka, zaposlio kao znanstveni novak. Iste godine upisao je i poslijediplomski studij, smjer robotika i automatizacija. Magistrirao je u svibnju 2003. obranivi magistarski rad Inteligentni sustav za nadzor istroenosti reznog alata, a doktorirao u svibnju 2007. Bavi se istraivanjima na podruju razvoja i implementacije algoritama umjetne inteligencije u problemima nadzora obradnih procesa i voenja mehatronikih sustava. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Dubravko Majeti, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Branko Novakovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Dubravko Majeti, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Mladen Crnekovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Toma Udiljak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Joe Bali, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojnitvo 10. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje U radu je razmatrana problematika razvoja sustava za nadzor troenja reznih alata i metoda adaptivnog voenja alatnih strojeva prema postojanosti rezne otrice, imajui na umu njihovo znaenje u projektiranju suvremenih inteligentnih obradnih sustava. U prvom dijelu rada potanko je opisan i analiziran predloeni model hibridnog estimatora parametra troenja zasnovan na dvama serijski povezanim modulima. Najprije je formiran klasikacijski modul zasnovan na analitikom konceptu neizrazite logike bez pravila ponaanja. Time je omoguena primjena neizrazitog odluivanja bez ogranienja u broju znaajki troenja, ime se podie stupanj pouzdanosti i robusnosti navedenog modula kao nunih uvjeta preciznije procjene stupnja istroenosti. Do konane se vrijednosti parametra troenja iz klasiciranog podruja troenja dolazi primjenom modula za estimaciju. On je izveden primjenom regresijskog algoritma metode vektorski podranog uenja, ime se nastojalo osigurati konano rjeenje u optimalnoj formi s obzirom na odabranu strukturu modula. U drugome je dijelu rada analiziran koncept adaptivnog voenja alatnog stroja, pri emu je eljeni stupanj istroenosti u prethodno deniranom vremenu obrade realiziran voenjem preko parametra brzine rezanja. Osim navedenog kriterija, dodatnu je funkciju cilja predstavljala i maksimalna produktivnost procesa ograniena njegovim tehnolokim karakteristikama. Algoritam voenja realiziran je umjetnom neuronskom mreom zasnovanom na radijalnim baznim funkcijama, a um generiran pogrekom u estimaciji iznosa parametra troenja ltriran je koritenjem modicirane dinamike neuronske mree. Algoritmi umjetnih neuronskih mrea posebno su pogodni u voenju onih procesa ija je dinamika modelirana nekom od metoda uenja s podacima dobivenim iz snimljenih signala procesa. U ovu se skupinu ubraja i troenje reznih alata, pri emu se podaci za strukturiranje sustava za nadzor troenja mogu iskoristiti i za odreivanje strukture ostalih elemenata regulacijskog kruga realiziranih primjenom umjetnih neuronskih mrea.
23
Mirna Brki
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Pikarski roman u hrvatskoj knjievnosti Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roena 1977. u Mostaru. Studij hrvatskog jezika i knjievnosti zavrila je 2001. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Ljetni semestar 1999. provela je na Filozofskom fakultetu u Ljubljani kao stipendistica CEEPUS-a. Poslijediplomski doktorski studij kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisala je 2001., a doktorski rad obranila je u studenome 2007. Od godine 2001. zaposlena je kao asistentica za predmet Novija hrvatska knjievnost na Sveuilitu u Mostaru, na Pedagokom/Filozofskom fakultetu (Odsjek za kroatistiku). Sudjelovala na nekoliko skupova s meunarodnim sudjelovanjem, a znanstvene i strune radove objavljuje u asopisima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Kreimir Nemec, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Julijana Matanovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Kreimir Nemec, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Miroslav icel, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Karlo Budor, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Stipe Botica, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 5. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski rad uzoran je poetiki opis anra pikarskog romana. U opisu fenomena polazi se od Bahtinove kulture pukog smijeha i pokazuje utjecaj likova luda, morozofa, objeenjaka i lakrdijaa na razvoj pikarskoga romana. anr doivljava svoju kanonizaciju u panjolskoj u 16. stoljeu, a zatim se iri po cijeloj Europi, dakako s jasnim reeksima i u hrvatskoj knjievnosti. U radu je uspostavljena precizna dijakronijska linija hrvatske pikarske tradicije - od Lovrieve pripovijesti ivot Stanislava Soivice (1776.), preko Lovrenieva Petrice Kerempuha (1834.) do danas. Doktorandica interpretira hrvatsku pikarsku produkciju po metodoloki dosljedno provedenoj shemi. Teorijski model konstruiran u uvodnom dijelu aplicira na konkretne romane i prati stupanj njegova nasljedovanja i individualnih odstupanja. Na taj nain utvruje raznolikost anrovskog polja pikarskog romana, ali i mogunosti njegove kreativne transformacije uz ouvanje generikog jedinstva. Sredinji analitiki dio rada posveen je interpretaciji hrvatskih romana pisanih u neopikarskoj tradiciji u rasponu od Mikevih Doivljaja Morica varca u Hitlerovoj Njemakoj i Majerova Pepia u prostoru i vremenu, preko Raosove trilogije Vjeno alosni smijeh i romana Prosjaci i sinovi, do najnovijih romana Ive Breana (Ptice nebeske, Ispovijedi nekarakternog ovjeka) i Gorana Tribusona (Polagana predaja). U radu je osvijetljen u nas nedovoljno istraeni anr pikarskog romana i u teorijskom i u knjievnopovijesnom smislu i tako dan vrijedan prinos hrvatskoj knjievnoj historiograji.
24
sveuilite u zagrebu
Mladen Brni
naslov doktorskog rada Utjecaj ultrazvuka na svojstva sirovine za ekstruziju i gotovog ekstrudiranog proizvoda Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; inenjerstvo Roen je 1964. u Zagrebu, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Diplomirao je 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Magistarski rad Utjecaj postupka ekstruzije na mehaniku vrstou ekstrudiranog proizvoda tipa ipsa obranio je 2002. (mentor prof. dr. sc. Branko Tripalo), a 2003. izabran je u istraivako zvanje asistenta u znanstvenom podruju biotehnikih znanosti, polju prehrambena tehnologija, grana inenjerstvo. Doktorski rad obranio je 2006. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2007. lan je kluba PBN-a, HDB-a, HMU-a i HDKI-a. Objavio je pet radova u asopisima indeksiranima u bazi CC i SCI, tri rada u sekundarnim publikacijama, etrnaest kongresnih radova te jedan struni rad i jednu izvedbenu studiju. Za postignute rezultate dobio je dvije potpore Biotehnike zaklade matinog fakulteta. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Branko Tripalo, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Damir Jeek, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Branko Tripalo, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Damir Markui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 21. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Cilj rada bio je, radi sigurnosti i kvalitete voenja postupka ekstruzije, istraiti i karakterizirati nerazornim tehnikama ultrazvuka i X-zraka ulaznu sirovinu (kukuruzno brano) te istraiti djelovanje ultrazvuka visokog intenziteta snage na odvajanje optimalne frakcije brana za ekstruziju tijekom sijanja i tako pripremljenu sirovinu preraditi u dvopunom ekstruderu. Takoer, nakon ekstruzije cilj je bio utvrditi zikalno-kemijska te teksturalno-mehanika svojstva izravnog ekspandiranog kukuruznog ekstrudata uz dodatak koncentrata proteina sirutke i odmaenog sojinog brana. U radu je ispitivano djelovanje ultrazvuka niskog intenziteta snage (< 1W/cm2) na odreivanje stranih tijela u kukuruznom branu koje se upotrebljava u postupku ekstruzije za dobivanje izravno ekspandiranog ekstrudata. Za odreivanje stranih tijela primjenjivala se tehnika s dva pretvaraa (sonde), gdje se ultrazvuni impuls nakon pobuivanja i prolaska kroz uzorak prima na drugom pretvarau, pojaava i obrauje raunalno. Strana tijela takoer su karakterizirana izravnom radiografskom metodom pomou X-zraka (snimanje na radiografski lm). Za dobivanje frakcije kukuruznog brana za ekstruziju (200 - 450 m) provedeno je sijanje kukuruznog brana. Sijanje je ponovljeno potpomognuto ultrazvukom visokog intenziteta snage (250 W), pomou generatora snage i postavljanjem na sita ultrazvunog prstena sa sondom. Sijanje je opet provedeno u trajanju od 5, 10 i 15 minuta, uz promjenjive amplitude djelovanja ultrazvuka visokog intenziteta snage od 25, 50 i 75. Kod svih devet mjerenja dolo je do djelominog ili potpunog razbijanja aglomerata i dobivanja optimalne frakcije za ekstruziju. Ekstruzija je provedena HTSTpostupkom (High Temperature - Short Time) pri temperaturi ekspanzije od 130C. Odreena su teksturalna svojstva izravno ekspandiranih ekstrudata. Uoeno je da dodatak proteina sirutke i odmaenog sojinog brana smanjuju dijametar ekstrudata, ekspanzijski omjer ekstrudata i ravnu duljinu ekstrudata, a poveava se ekvivalentna teina i nasipna gustoa ekstrudata. Mehanika svojstva ekstrudata odreena su na analizatoru teksture SMS TA HD Plus u eksperimentalnim postavima Bending i Penetration.
25
Mihaela Buklja Skoibui

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Model meuobalne plovidbe i povezivanje Republike Hrvatske s EU Hrvatski Tehnike znanosti; tehnologija prometa i transport; pomorski i rijeni promet Roena je 1970. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu. Godine 1993. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Ekonomskom fakultetu (smjer meunarodna razmjena), a na Fakultetu prometnih znanosti diplomirala je na VI. stupnju (smjer zrani promet). U Australiji je unapreivala svoje profesionalno znanje na The University of Melbourne; Monash University Melbourne; Swinbourne University of Technology, Faculty of Bussiness i Australian Stock Exchange. Od 1998. zaposlena je na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu prometnih znanost. Na istom fakultetu magistrirala je u travnju 2004. obranivi magistarski rada Model luke i pristanita na unutarnjim plovnim putovima. lanica je Hrvatske udruge diplomiranih inenjera i inenjera Sveuilita u Zagrebu, Fakulteta prometnih znanosti. Objavila je devet znanstvenih radova te aktivno sudjeluje na meunarodnim skupovima i znanstvenim projektima. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. edomir Ivakovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Doc. dr. sc. Natalija Joli, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Alojz Brki, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. edomir Ivakovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Doc. dr. sc. Natalija Joli, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Sanja Steiner, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Edna Mrnjavac, Sveuilite u Rijeci, Fakultet za turistiki i hotelski menadment 16. listopada 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Meuobalno prometno povezivanje, s aspekta Republike Hrvatske, ima viestruko znaenje. Prije svega, meuobalno prometno povezivanje hrvatske i talijanske obale, preusmjeravanje dijela tereta koji se iz Europske unije preko Hrvatske prevozi u zemlje jugoistonog Balkana smanjenje emisije tetnih plinova u prometu i poveanje prometa u domaim lukama. Meuobalna plovidba, s aspekta europskog prostora, odnosi se na kretanje roba i putnika pomorskim putem izmeu luka smjetenih u Europi ili izmeu tih luka i luka izvan Europe koje morem granie s Europom. Ciljevi uvoenja meuobalne plovidbe oituju se u rastereenju europskih cestovnih pravaca preusmjeravanjem prijevoza tereta i putnika na pomorski prijevoz, poboljanju prometne povezanosti i konkurentnosti Hrvatske s Europskom unijom te povezivanju Dunava i Jadrana.
26
sveuilite u zagrebu
Mirjana Bukvi Krajai

naslov doktorskog rada Sinteza i bioloka aktivnost novih ureido- i tioureido-derivata iz reda 15-lanih azalida Hrvatski Prirodne znanosti; kemija; organska kemija Roena je 1975. u Zagrebu. Studij kemijske tehnologije (smjer kemijskotehnoloki, organski procesi) upisala je 1994. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije; diplomirala je u studenome 1999. (mentorica prof. dr. sc. Grace Karminski-Zamola i neposredni voditelj dr. sc. Nedjeljko Kujundi). Poslijediplomski znanstveni studij inenjerske kemije (smjer organski sintetski proizvodi) upisala je 2000. na istom fakultetu, a doktorirala u travnju 2006. (mentorica prof. dr. sc. Marija indler). Godine 2000. zaposlila se u Istraivakom institutu Pliva d.d. kao istraivaica-kemijska sintetiarka, a od 2007. zaposlena je u GlaxoSmithKline Istraivaki centar Zagreb kao vodea znanstvenica. Rezultate dosadanjeg znanstvenog rada opisala je u etiri rada. Na devet znanstvenih skupova sudjelovala s kongresnim priopenjima. Autorica je pet patentnih prijava i patenata. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr.sc. Marija indler, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Miljenko Dumi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marija indler, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Predrag Novak, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet 19. travnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije U radu je sustavno provedena sinteza esnaest novih klasa spojeva iz reda 15lanih azalida i srodnih spojeva azitromicina, kao moguih sirovina za sintezu novih azalidnih derivata s potencijalnom biolokom aktivnosti. Takoer je studirana stabilnost odabranih novosintetiziranih azalida u umjetnom eluanom soku, pri emu je utvren glavni degradacijski put tih spojeva. Novosintetiziranim spojevima strukture su potvrene spektroskopskim metodama (IR, jedno- i dvodimenzijskim NMR tehnikama) i spektrometrijom masa, kao i alternativnom sintezom. Razina antibakterijske aktivnosti novosintetiziranih spojeva prema nizu osjetljivih i rezistentnih sojeva gram-pozitivnih i gram-negativnih bakterija, kljunim za podruje djelovanja makrolida, potvrdila je koncept rada. Neki od predstavnika pokazivali su slinu, pa ak i viestruko veu aktivnost od aktivnosti azitromicina kao standarda. Ovaj rad doprinos je istraivanju odnosa izmeu kemijske strukture i antibakterijske aktivnosti.
datum i mjesto obrane
saetak doktorskog rada
27
Gabrijela Buljan
naslov doktorskog rada (Re)konstrukcija znaenja denominalnih glagolskih preobrazbi u engleskom jeziku Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; anglistika Roena je 1977. u Osijeku. Godine 1995. upisala je studij engleskog jezika i knjievnosti i njemakog jezika i knjievnosti na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Pedagokom fakultetu. Posljednju godinu dodiplomskoga studija provela je na amerikom sveuilitu Edinboro University of Pennsylvania, nakon ega je u listopadu 2000. diplomirala na osjekom Pedagokom fakultetu. Godine 2004. upisala je doktorski studij lingvistike na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, a u studenome 2007. stekla akademski stupanj doktora znanosti. Zaposlena je na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku (Odsjek za anglistiku). Objavila je sedamnaest znanstvenih i dva struna rada. Njezini znanstveni interesi obuhvaaju kognitivnolingvistike pristupe tvorbi rijei i kognitivnu semantiku. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mario Brdar, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Milena ic-Fuchs, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mario Brdar, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Branimir Belaj, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet 22. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U doktorskom radu cilj je bio pokazati da se, unato mnogobrojnim tvrdnjama o nesustavnosti znaenja glagolskih preobrazbi, pomou temeljnih postavki kognitivne lingvistike moe postulirati dinamian i eksibilan model (re)konstrukcije njihovih znaenja. Pritom bitnu ulogu imaju postavke uporabnoga modela jezika, enciklopedijski pristup semantici, teorija konceptualne metafore i metonimije, kao i teorija konceptualne i gramatike integracije. Mnogi su se problemi mogli objasniti ve samim pozivanjem na djelovanje konceptualnih metonimija i metafora te mehanizama konceptualne integracije. No, budui da su glagoli relacijske predikacije, vei dio analitikoga prostora ovog rada posveen je prikazu preobrazbi u sklopu osnovnih predikatnoargumentnih konstrukcija. Zahvaljujui uvaavanju semantikoga doprinosa sintagmatske okoline, ujedno se mogla i primjerenije objasniti motivacija za nastanak glagolskih preobrazbi, ali i uspostaviti njihova nova tipologija, temeljena na njihovim konstrukcijskim znaenjima. Pokazalo se ujedno i da takve konstrukcije ine integrirani i motivirani sustav koji ne samo da potvruje osnovnu tvrdnju kognitivne lingvistike o gramatici kao strukturiranom kontinuumu simbolinih struktura ve je omoguio u novom svjetlu sagledati neke od tradicionalnih problema kao to su kofunkcionalnost i multifunkcionalnost tvorbenih uzoraka, nulti morf(em) i smjer preobrazbe.
28
sveuilite u zagrebu
ani Bunja
naslov doktorskog rada Upravljanje informacijama kao sredstvo kvalitativnog unapreenja hrvatskog turizma Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; informacijski sustavi i informatologija Roen je 1971. u Zadru. Godine 1996. diplomirao je na Sveuilitu u Rijeci, na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji. Na istom je fakultetu magistrirao 1998. Doktorirao je 2006. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Od 1997. do 2001. radio je u srednjoj koli u Biogradu, od 2001. na Sveuilitu u Zadru (na Odjelu za informatologiju i komunikologiju) kao znanstveni novak - asistent i vii asistent, a od 2008. zaposlen je u Zadarskoj upaniji kao zamjenik upana. Autor je jedne knjige i tri srednjokolska udbenika (od kojih je jednog koautor) te dvanaest znanstvenih i strunih radova. Sudjelovao na etrnaest meunarodnih znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Sanda orak, Institut za turizam, Zagreb Prof. dr. sc. Miroslav Tuman, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Sanda orak, Institut za turizam, Zagreb Prof. dr. sc. Miroslav Tuman, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Josip Vidakovi, Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet 5. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Rad obrauje problematiku upravljanja informacijama kao sredstvom kvalitativnog unapreenja hrvatskog turizma. U teoretskom dijelu bavi se stanjem i odrivom perspektivom razvoja hrvatskog turizma te aspektima organizacijskog komuniciranja turistikih odredita i upravljanja informacijama, openito, a posebno u turizmu. U empirijskom dijelu predstavljeni su rezultati istraivanja stavova hrvatskog turistikog menadmenta o sadraju komunikacijskih procesa te o identitetu, imidu, ugledu, oglaavanju i upravljanju komuniciranjem u krizama u hrvatskom turizmu. Istraivanje je provedeno pomou anketnog upitnika i dubinskog intervjua. Na temelju teoretskih eksplikacija i rezultata empirijskog istraivanja predloen je model upravljanja informacijama koji moe djelotvorno i uinkovito biti u funkciji unapreenja hrvatskog turizma, a to u aplikativnom smislu predstavlja najvaniji doprinos ovog rada.
curriculum vitae
29
Shkelzen Cakaj
naslov doktorskog rada Analysis of Parameter Inuence on Performance of Leo Scientic Satellite Ground Stations in Urban Areas Analiza utjecaja parametara na izvedbu zemaljske postaje za znanstvene satelite u niskim putanjama u urbanim sredinama Engleski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roen je 1957. u Prizrenu, Kosovo. Godine 1980. diplomirao je na Sveuilitu u Pritini, a 1999. izabran je za voditelja Odsjeka za razvoj i izvoenje projekata u okviru Pote i telekomunikacija Kosova (PTK). Cijelo vrijeme bio je nadlean za pripremu tehnikih specikacija svih razvojnih projekata. Trenutano obavlja dunost direktora Operative PTK-a. Od 2003. surauje s Institutom za komunikacije na bekom Tehnikom sveuilitu, gdje je proveo est mjeseci i pripremao svoj magistarski rad. Pohaao je teajeve iz satelitskih komunikacija i upravljanja radijskim spektrom na amerikom institutu USTTI. Od 2004. surauje sa Sveuilitem u Zagrebu. Objavio je dvanaest radova iz satelitskih komunikacija u asopisu i na konferencijama u Hrvatskoj, Austriji, Kanadi, Engleskoj i Grkoj. Od 2004. surauje sa Sveuilitem u Zagrebu. lan je IEEE i FITCE. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Kreimir Malari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Juraj Bartoli, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Kreimir Malari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Slavko ari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. eljko tih, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Dina imuni, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 29. sijenja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Meunarodna tenja usmjerena je prema globalnim satelitskim mobilnim komunikacijama koje e se u potpunosti uskladiti s postojeim zemaljskim sustavima. Svemirska istraivanja i ostale znanstvene misije razvijaju se osobito u podrujima u kojima se takva istraivanja ne mogu obaviti s postojeim sredstvima na Zemlji. Budua primjena satelitskih zemaljskih postaja razvijat e se i za masivne komunikacije i za znanstvena istraivanja. Izvedba zemaljske postaje od velikog je znaenja za cjelokupno funkcioniranje satelitskog komunikacijskog sustava. U radu je dana analiza utjecaja parametara na izvedbu zemaljske postaje za znanstvene satelite u niskim putanjama u urbanim sredinama. Obuhvaeni aspekti odnose se na slabljenje zbog kie, interferencija zbog intermodulacije i komunikacija pod niskim kutom elevacije. Gustoa solarnog radiouksa primijenjena je radi kontrole izvedbe zemaljske postaje eksprimetalnim putem. Ovim doktorskim radom potvreno je matematiki i uz nekoliko eksperimentalnih rezultata da zemaljska postaja u urbanim sredinama zadovoljava svojom izvedbom prilikom prijama signala od satelita u niskim putanjama ako su parametri na utjecaj te izvedbe tehniki dobro smatrani. Satelitske zemaljske postaje mogu se graditi i u urbanim sredinama primjenom dobrih analitikih metoda prilikom implementacije.
30
sveuilite u zagrebu
Vlado Cetl
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Analiza poboljanja infrastrukture prostornih podataka Hrvatski Tehnike znanosti; geodezija; primijenjena geodezija Roen je 1975. u Pakracu. Godine 1999. izabran je za mlaeg asistenta na Sveuilitu u Zagrebu, na Geodetskom fakultetu (Zavod za primijenjenu geodeziju), gdje i danas radi kao docent. Poslijediplomski znanstveni studij zavrio je 2007. na istom fakultetu. U razdoblju od 1. rujna 2004. do 1. veljae 2005. znanstveno se i struno usavravao na Tehnikom sveuilitu u Mnchenu, na Fakultetu za graevinarstvo i geodeziju. U nastavi dri predavanja i vjebe iz kolegija Zemljini informacijski servisi i Geoinformacijska infrastruktura. Samostalno i u koautorstvu objavio je vei broj znanstvenih i strunih lanaka te bio tehniki urednik dvaju zbornika radova s domaih znanstveno-strunih skupova. lan je Hrvatske komore arhitekata i inenjera u graditeljstvu, Hrvatskog geodetskog drutva i predsjednik Tehnikog odbora 211 Geoinformacije/ Geomatika u Hrvatskom zavodu za norme. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miodrag Roi, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Sinia Masteli Ivi, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miodrag Roi, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Anton Prosen, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbenitvo in geodezijo 7. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet U radu su prikazani temeljni dijelovi i razine infrastrukture prostornih podataka, njen postanak, postupni razvoj i njena budunost. Takoer, denirano je poboljanje infrastrukture prostornih podataka kao niz aktivnosti koje imaju za cilj olakanje pristupa postojeim prostornim podacima i njihovu bolju i uinkovitiju upotrebu. Posebno se obrauju drutveni i ekonomski aspekti infrastrukture prostornih podataka koji ine najvanije imbenike njenog poboljanja. U tu svrhu provedeno je Web istraivanje na globalnoj i nacionalnoj razini radi prikupljanja potrebnih podataka za analizu poboljanja postojee infrastrukture prostornih podataka. Na globalnoj razini, u ispunjavanju upitnika sudjelovali su svjetski priznati strunjaci u podruju infrastrukture prostornih podataka iz razliitih zemalja. Na nacionalnoj razini, istraivanje je provedeno na proizvoaima i korisnicima prostornih podataka. Rezultati istraivanja posluili su kao osnova za razmatranje poboljanja infrastrukture prostornih podataka kao javnog projekta trajnog karaktera. Nakon deniranja projekta provedena je analiza trokova i koristi u etverogodinjem razdoblju. Financijski pokazatelji dobiveni analizom u potpunosti opravdavaju provedbu projekta poboljanja infrastrukture prostornih podataka. Radi uinkovitog poboljanja deniran je opi model poboljanja koji obuhvaa osam konkretnih koraka: stvaranje zakonske i normativne regulative, promociju vanosti prostornih podataka u drutvu, stvaranje koordinacije, izbor mehanizma nanciranja, deniranje okvira prostornih podataka, izgradnju kapaciteta, izradu metapodataka i uspostavu kataloga. Ovisno o stupnju razvoja nacionalne infrastrukture prostornih podataka, pojedini koraci mogu se izostaviti, to rezultira posebnim modelom poboljanja prilagoenom konkretnom sluaju.
31
Dubravka Crnojevi-Cari
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Gluma kao alteracija identiteta Hrvatski Humanistike znanosti; znanost o umjetnosti; teatrologija Roena je 1961. u Tuzli. Diplomirala je 1986. na Sveuilitu Zagrebu, na Akademiji dramske umjetnosti (tada Akademija za kazalite, lm i TV) (u klasi prof. Joka Juvania, Odsjek glume), a 1989. hrvatski jezik i knjievnost na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Pedagokom fakultetu. Magistrirala je 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta; magistarski rad bio je naslovljen Heteroglosija kao odraz drutvenog i duhovnog protuslovlja u Slavoniji 18 stoljea. Stalno je zaposlena na Akademiji u Zagrebu kao via asistentica za predmet Povijest drame i kazalita. Docentica je umjetnosti od 2007. Kao vanjska suradnica predaje na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Uiteljskom fakultetu, te na enskim studijima u Zagrebu. Sudjelovala je na dva znanstvena projekta (Znakovi povijesti u Hrvatskoj te Granice drugoga: Identitet i razlika) te na devet meunarodnih i sedam domaih znanstvenih simpozija i kongresa. Objavila je dvanaest izvornih znanstvenih radova, devet znanstvenih teorijskih lanaka, trinaest strunih lanaka, a objavljivala je recenzije i eseje. Autorica je deset enciklopedijskih jedinica. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Biti, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Lada ale-Feldman, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Sibila Petlevski, Sveuilite u Zagrebu, Akademija dramske umjetnosti Prof. dr. sc. Vladimir Biti, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 15. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski rad tematizira i preispituje poziciju glumca kojem balansiranje identitetom predstavlja profesionalno orue. Teatar ivi zahvaljujui subjektu koji je proet drugou, glasovima i jezicima drugih, subjektu koji nije stabilan, jedinstven, sjedinjen. Glumac je svjedok ruba koji stoji na prostoru dodira simbolikog i semiotikog, svijeta kulture i svijeta ivota, te podrazumijeva mnotvo subjektivno centriranih svjetova - upravo u tako osobitoj poziciji lei njegova opasnost i snaga. Rad problematizira odnosnice na kojima poivaju temelji nae kulture: unutranje/vanjsko; ja/ne-ja, tj. ja/Drugi, sada/tada, ovdje/tamo, svjesno/nesvjesno, subjekt/objekt, aktivno/pasivno, ivo/mrtvo, homogeno/heterogeno, monoloko/vieglasno, znanje/iskustvo, iskazivo/ neiskazivo, spoznatljivo/nespoznatljivo, vidljivo/nevidljivo, muko/ensko, semiotiko/simboliko. Propituje posredne naine zahvaljujui kojima glumac postavlja pitanja o drutvenom koje je nepredvidljivije, dinaminije i kompleksnije od bilo kojeg sustava znanja. Glumaka pozicija pretpostavlja specian odnos spram vremena (okrenutost sadanjosti), promjenjivost (nepouzdanost perspektive), izdvojen poloaj s obzirom na drutvene vladajue norme (koji p/r/okazuje njihovu arbitrarnost), kao i vezanost uz osjetilno, ali i osjeajno, te (premda djeluje paradoksalno) glumevu sklonost tugi. Trenutak krize koju takva pozicija podrazumijeva nerijetko rezultira otvaranjem/ probijanjem prostora nove paradigme. Poziciji koja se oslanja na jasnu klasikaciju stvarnosti jedan od najozbiljnijih drutvenih prekraja predstavlja nepotovanje granica, tj. uidnost modaliteta. Sve to potkrijepljeno je iz nekoliko disciplinarnih vizura, sa zakljukom kako je alteracija nesumnjiva opasnost za identitet, ali i njegova nunost kao i izvor obnove.
32
sveuilite u zagrebu
Frane ai
naslov doktorskog rada Primjena elektronskog nosa u odreivanju botanikog i geografskog podrijetla hrvatskog meda Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; inenjerstvo Roen je 1975. u Vinkovcima. Osnovnu kolu zavrio je u Vukovaru, gdje je upisao matematiku gimnaziju, ali zbog velikosrpske agresije opu je gimnaziju zavrio u Slatini 1994. Iste godine upisao se na Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, na Prehrambeno-tehnoloki fakultet; diplomirao je 2000. s temom Sinteza 4-hidrokiskumarina-3-sulfonske kiseline i njezinih derivata. Nakon zavretka studija zaposlio se kao znanstveni novak na istom fakultetu, gdje i danas radi, i sudjeluje u izvoenju nastave kolegija Mjerenje, regulacija i automatizacija. Godine 2001. upisao je poslijediplomski znanstveni doktorski studij prehrambene tehnologije na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Disertaciju je radio na PTF-u u Osijeku, a dio na DISTAM u Milanu kod prof. Saveria Mannina, gdje se usavrio u radu na elektronskom nosu. Objavio je tri rada citirana u CC-u, dva a3 te sudjelovao na vie domaih i inozemnih kongresa, suautor je zbirke zadataka i tehniki urednik nekoliko udbenika iz struke. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Ljiljana Primorac, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Nada Vahi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Ljiljana Primorac, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Duka uri, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet 9. veljae 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Zadatak rada bio je odrediti mirisni prol etiri vrste odabranog meda (bagrem, kadulja, kesten i lipa) pomou elektronskog nosa te na temelju razlika mirisnog prola utvrditi botaniko i geografsko podrijetlo analiziranih uzoraka. Radi identikacije botanikog podrijetla te ocjene svjeine i naina procesiranja meda provedena je peludna analiza, odreen udio vode, elektrina vodljivost, slobodna kiselost, aktivnost dijastaze te udio hidroksimetilfurfurala (HMF). Rezultati dobiveni elektronskim nosom (mirisni prol) analizirani su metodom analize osnovnih komponenata (PCA) i pomou umjetnih neuralnih mrea (ANN) kako bi se ispitala mogunost razlikovanja uzoraka na temelju botanikog podrijetla, dok je primjenom metode analize osnovnih komponenata na mirisni prol botaniki istovrsnih uzoraka ispitana mogunost razlikovanja uzoraka na osnovi geografskog podrijetla. Rezultati PCA-analize upuuju na razliku mirisnih prola uzoraka s obzirom na botaniko podrijetlo (bagrem, kadulja, kesten, lipa), a primjenom umjetnih neuralnih mrea mogue ih je razlikovati. Takoer, analiza osnovnih komponenata provedena na mirisnim prolima botaniki istovrsnih uzoraka uputila je na mogunost razlikovanja uzoraka meda s obzirom na geografsko podrijetlo.
33
Ljiljana ai
naslov doktorskog rada Istraivanje aktivnosti mjeovite kulture bakterija za uklanjanje sastojaka iz mijeane otpadne vode grada i industrije Hrvatski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Diplomirala je 1976. na Sveuilitu u Zagrebu, na Tehnolokom fakultetu (smjer biotehnoloki). Magistrirala je 1999. na Sveuilitu u Zagrebu, na poslijediplomskom studiju biokemijsko inenjerstvo Prehrambenobiotehnolokog fakulteta. Od rujna 1979. zaposlena je u tvrtki Vodovod-Osijek d.o.o. u Osijeku, gdje aktivno sudjeluje u ispitivanju i ocjeni kakvoe voda, i to od osnivanja laboratorija do stjecanja statusa ovlatenog laboratorija. Uspostavila je vie znanstvenih i strunih suradnji: s Pedagokim fakultetom u Osijeku, Institutom za graevinarstvo Vojvodine iz Subotice, Prehrambenobiotehnolokim fakultetom u Zagrebu (Laboratorij za bioloku obradu otpadnih voda), Institutom Ruer Bokovi iz Zagreba, a kao istraivaica sudjelovala je na znanstvenoistraivakim projektima voditeljice prof. dr. sc. Margarete Glancer-oljan. Kao autorica i koautorica objavila je vie znanstvenih i strunih radova. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Margareta Glancer-oljan, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Tibela Landeka Dragievi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Margareta Glancer-oljan, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Zdenko mit, Sveuilite u Rijeci, Medicinski fakultet 14. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet U radu su provedeni pokusi istraivanja aktivnosti mjeovite kulture bakterija, sastavljene od odabranih sojeva autotrofnih nitrikatora (Nitrosomonas europea, Nitrosococcus oceanus i Nitrosolobus multiformis) i heterotrofnih denitrikatora (Flavobacterium marinum i Xanthomonas sp.), u obliku granula, za uklanjanje sastojaka iz mijeane otpadne vode grada Osijeka i pratee industrije. Aktivnost mjeovite kulture bakterija istraivana je takoer radi uklanjanje sastojaka iz otpadnih voda podrijetlom iz proizvodnje mlijeka, detergenata, piva i eera, koje se mijeaju s otpadnom vodom grada Osijeka. Uz odabrane imbenike okolia: temperatura 18-22C, koncentracija otopljenog kisika 2-6 mgO2/L (za procese biorazgradnje i nitrikacije) i 0,4-0,8 mgO2/L (za proces denitrikacije) i koncentracija biomase 2,5-4,0 g.stv./L, mjeovita kultura bakterija pokazala je visoku aktivnost za procese biorazgradnje, nitrikacije i denitrikacije otpadnih voda podrijetlom iz razliitih industrija Osijeka i mijeane otpadne vode grada Osijeka i pratee industrije. U laboratorijskim diskontinuiranim aerobnim pokusima odabrana mjeovita bakterijska kultura, uz odabrane imbenike okolia, pokazuje aktivnost za procese biorazgradnje i nitrikacije, a uz uporabu SB-reaktora (aerobni i anoksini uvjeti) pokazuje aktivnost i za procese denitrikacije. U laboratorijskom kontinuiranom dvostupnjevitom pokusu, uz odreene imbenike okolia i odreeno vrijeme zadravanja za odvijanje procesa biorazgradnje i nitrikacije (3,5-4 sata), odnosno denitrikacije (1-1,5 sat), odabrana mjeovita bakterijska kultura pokazuje visoku aktivnost za procese biorazgradnje, nitrikacije i denitrikacije mijeane otpadne vode grada Osijeka i pratee industrije, uz postizanje kakvoe obraene otpadne vode s odravanjem biomase OMBK u obliku aglomerata (granula) i pri promjenjivoj kakvoi istraivanih otpadnih voda.
34
sveuilite u zagrebu
Gordana upkovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Jezik hrvatskih glagoljskih basmi Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Godine 2000. diplomirala je hrvatski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Zadru. Na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu zavrila je poslijediplomski doktorski studij lingvistike i doktorirala 2007. s temom o hrvatskom glagoljatvu. Zaposlena je kao via znanstvena asistentica na Sveuilitu u Zadru (Odjel za kroatistiku i slavistiku). Predaje izborne kolegije Uvod u studij jezika i Jezik hrvatskih glagoljskih i irilskih spomenika. Objavila je tri izvorna znanstvena rada. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Slavomir Sambunjak, Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Stjepan Damjanovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Slavomir Sambunjak, Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet Dr. sc. Jasna Vince Marinac, Staroslavenski institut, Zagreb 19. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu se analizira jezik (semantika, gramatika i fonologija) bajalakih glagoljinih rukopisa nastalih u razdoblju od kraja 14. do poetka 19. st. Iznose se podatci o graji i paleograji, izgledu i smjetaju te dosadanja zapaanja o jeziku svakoga rukopisa uz pregled literature o prouavanim rukopisima, kao i, openito, o odnosu rituala i jezika. Rukopisi objedinjuju odlomke razliitih tekstnih vrsta: ritualne upute i oznake, molitve i zaklinjanja, biblijski i teoloki dijelovi, dijelovi apokrifa. Nain njihova uklapanja u bajalaki diskurz tipian je i univerzalan. Intertekstualnost i citatnost kao tipina obiljeja bajalakoga diskurza na jezinome se planu iskazuju kao interferencija i sinkretizam s naglaenim impliciranjem kako sadraja tako i gramatinih i fonolokih kategorija. Na svim se jezinim razinama izdvajaju varijantni ostvaraji koji mogu biti obiljeeni: sustavski (staroslavenski, akavski, kajkavski, tokavski), dijakronijski (jezine promjene) i stilski (tekstna disimilacija i funkcionalna raslojenost).
35
Dragan Damjanovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana akovaka katedrala Hrvatski Humanistike znanosti; povijest umjetnosti; povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija Roen je 1978. u Osijeku. Diplomirao je 2002. povijest i povijest umjetnosti na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za povijest umjetnosti). Na istom je fakultetu magistrirao u oujku 2005. s temom Arhitekt Fran Funtak, a doktorirao u prosincu 2007. Od oujka 2003. kao znanstveni novak - vii asistent zaposlen je na Odsjeku za povijest umjetnosti na projektu prof. dr. sc. Zvonka Makovia. Glavni interes njegova rada vezan je za povijest hrvatske i srednjoeuropske arhitekture 19. i 20. stoljea. Iz toga je podruja publicirao jednu knjigu, dva poglavlja u knjizi i dvadeset i dva lanka kategorizirana kao izvorni znanstveni radovi, te niz strunih i nekategoriziranih radova. Odrao je osam izlaganja na znanstvenim skupovima. Boravio je na tri dvomjesene istraivake stipendije: u Berlinu (2004.) i u Beu (2005. i 2008.). Dobitnik je dravne nagrade za znanost za znanstvene novake godine 2006. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Makovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Makovi, Sveuilita u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zlatko Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Irena Kraevac, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 14. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Rad obrauje povijest izgradnje i opremanja akovake katedrale te nastoji oblikovne karakteristike njezine arhitekture, slikarstva i skulpture postaviti u kontekst onodobnih zbivanja u umjetnosti Srednje Europe, i to osnovi istraivanja izvorne dokumentacije hrvatskih i austrijskih arhiva. akovaka je katedrala najvea sakralna novogradnja hrvatskog historicizma i jedna od najveih crkava Srednje Europe iz druge polovine 19. stoljea. Budui da je njenu gradnju vodio biskup Josip Juraj Strossmayer, ukljuen u glavna zbivanja na polju politike i kulture u onodobnoj Hrvatskoj, pa i cijeloj Habsburkoj Monarhiji, akovaka je stolna crkva i jedna od najosmiljenijih sakralnih graevina historicizma. U njezinoj izgradnji i opremanju sudjelovali su mnogi tada vrlo cijenjeni arhitekti, slikari i kipari. Rad potanko obrauje promjene koncepcija, kako arhitektonskog izgleda tako i unutranje opreme katedrale. Osim same povijesti izgradnje, velika se pozornost obraa i na utjecaj katedrale na umjetnost u Hrvatskoj u 19. stoljeu te na recepciju ove graevine u suvremenim europskim tiskovinama. Rad donosi i prijepis vanijih izvornih tekstova, kronologiju, te popise fresaka i skulptura, koji olakavaju snalaenje u tekstu, kao i obilan ilustrativni materijal. S obzirom na veliku koliinu posve novih podataka dobivenih arhivskim istraivanjima, ovaj rad predstavlja vaan doprinos istraivanju hrvatske povijesti umjetnosti 19. stoljea.
curriculum vitae
36
sveuilite u zagrebu
Ljiljana Dobrovak
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Razvoj idovskih zajednica u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji (1783.-1873.) Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Od 1992. do 1997. studirala je jednopredmetni studij povijesti na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za povijest); diplomirala je 1997. Tijekom 2000. zaposlila se kao znanstvena novakinja-asistentica u Institutu drutvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. Na matinom fakultetu magistrirala je u oujku 2003., a disertaciju je obranila u svibnju 2007. Iste godine izabrana je u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Dobila dvije inozemne stipendije za Budimpetu: od CEEPUS-a (Budimpeta, 2004.) i Vlade Republike Maarske (Budimpeta, 2005.). Suurednica je dvaju zbornika; objavila je jedanaest znanstvenih radova i pet preglednih lanaka te niz drugih napisa, raznih prikaza i osvrta u znanstvenim i strunim asopisima i ostalim publikacija. Sudjelovala je (s priopenjem) na est meunarodnih i est domaih znanstvenih skupova. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mirjana Gross, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mirjana Gross, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mario Strecha, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 4. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet idove na prostoru Hrvatske nalazimo ve u antiko doba, a bili su prisutni i u srednjem vijeku. Protjerani su za vrijeme Osmanlija i ponovno se vraaju potkraj 17. i poetkom 18. st. este promjene politikih i ekonomskih prilika u Monarhiji, a time i zakonodavstva, utjecale su na naseljavanje i poloaj idova u Hrvatskoj. Odluke o poloaju idova sve do 1873. donosile su institucije izvan Hrvatske (vladar, Ugarsko namjesniko vijee, Ugarski sabor), a od 1873. Hrvatski sabor. Trajnije naseljavanje idova i prve idovske zajednice u Hrvatskoj mogu se pratiti nakon 1783. i tolerancijskog patenta Josipa II. Od 1783. pa sve do 1848. idovi su se postepeno nastanjivali u svim hrvatskim upanijama, gradovima i selima, dok im je na prostor Vojne krajine naseljavanje bilo zabranjeno, osim u Zemunu, sve do 1868. Iako je naseljavanje idova teklo sporo, bilo je kontinuirano, to je dovelo do nastanka prvih idovskih opina. Na poetku 19. stoljea idovi su u veem broju naseljavali sela, a ne gradove, da bi se to promijenilo nakon 1850., kada idovi prelaze u grad, stvaraju organizirane idovske opine s popratnim institucijama te se tada smanjuje njihov broj na selu. idovi koji su se doseljavali u Hrvatsku i Slavoniju u veini su sluajeva po podrijetlu akenaki idovi i uglavnom su bili iz susjednih ugarskih upanija, dok je manjina iz udaljenih predjela. Svakidanji, kao i vjerski ivot pripadnika idovskih zajednica u Hrvatskoj sve do 1873. slian je postojeim idovskim zajednicama u Ugarskoj zbog meusobnih jakih politikih, dravnih, vjerskih i kulturnih veza.
37
Anita Domitrovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Optimalizacija odravanja pogonskog sustava u eksploataciji zrakoplova Hrvatski Tehnike znanosti; tehnologija prometa i transport; zrani promet Roena je 1968. u Mostaru. Diplomirala je u studenome 1994. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (smjer strojarske konstrukcije, usmjerenje motori i vozila). Magistrirala je u srpnju 2002. na Sveuilitu u Zagrebu, na interdisciplinarnom poslijediplomslom studiju voenje i upravljanje pokretnim objektima; magistarski rad bio je naslovljen Proraun izvanprojektnih reima rada turbomlaznog motora (mentor prof. dr. sc. Ernest Bazijanac). Zaposlena je kao via asistentica na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu prometnih znanosti (Zavod za aeronautiku). Sudjeluje u izradi znanstvenih i strunih projekata. lanica je Hrvatskog znanstvenog drutva za promet i Hrvatskog drutva odravatelja. Objavila je est radova u znanstvenim i strunim asopisima te jedanaest radova na domaim i meunarodnim znanstvenim skupovima.
Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Borivoj Galovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Jasna Jurum Kipke, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. eljko Radai, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Ivo ala, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 4. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti U radu je metodologijom dinamikog programiranja razvijen matematiki model za optimiranje preventivnog odravanja zrakoplovnog mlaznog motora. Planiranje zamjene modula mlaznog motora promatra se kao vieetapni proces odluivanja, a optimalna zamjena modula ubraja se u klasu problema optimalne zamjene opreme. Cilj optimalne strategije zamjene modula mlaznog motora jest dobivanje odreenog niza odluka koje rezultiraju najmanjim trokovima odravanja. Model je programski formuliran u programskom jeziku C++ i testiran podacima iz eksploatacije mlaznog motora CFM56. Trokovi optimalne strategije odravanja usporeeni su s trokovima jednostavnijih iskustvenih strategija odravanja. Ostvareni rezultati upuuju na opravdanost daljnjeg razvoja i primjene ovakvog modela, jer se time mogu postii znatne utede za zranog prijevoznika.
38
sveuilite u zagrebu
Nenad Drvar
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Optiki postupak digitalizacije oblika projiciranjem kodiranog svjetla Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; ope strojarstvo (konstrukcije) Roen je 1976. u Zagrebu. Diplomirao je 1999. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (smjer strojarske konstrukcije). Na istom je fakultetu (Katedra za eksperimentalnu mehaniku Zavoda za tehniku mehaniku) od sijenja 2000. zaposlen kao znanstveni novak. Magistarski rad obranio je u lipnju 2004., a doktorski rad u sijenju 2008. Kao koautor objavio je tri znanstvena rada u asopisima te vei broj radova na znanstvenim skupovima. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Akademik Stjepan Jeci, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Akademik Stjepan Jeci, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vedran Mudronja, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Mirko Butkovi, Sveuilite u Rijeci, Tehniki fakultet 9. sijenja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Razmatrana je problematika razvoja optikog sustava koji digitalizaciju oblika povrine provodi projiciranjem nekoherentnog kodiranog svjetla. Primjena metode izjednaenja zrakovnog snopa omoguila je variranje vanjskih parametara kalibracije te modeliranje proizvoljnog broja kamera. Mogunost promjene orijentacije kamera dovodi do vee slobode u prilagoavanju projekcijskog sustava zadanom mjernom zadatku. Poveanje broja kamera dovodi do ujednaavanja unutranjih parametara kalibracije, to je posebno izraeno kod slobodnog prostornog kalibracijskog objekta. Predloenom apsolutnom metodom odreivanja stereoparova za unakrsno projicirane svjetlosne uzorke vremenskog faznog pomaka i Gray koda eliminirana je potreba za dvostrukim pretraivanjem faznih slika te utjecaj diskontinuiteta. Ubrzano je indeksiranje stereoparova, svaki piksel u kameri kodiran je jedinstvenim kodom, neovisno o susjednim pikselima i susjednim kamerama. Kombinacijom amplitudnog ltriranja slike parcijalnih faza i gradijentnog ltriranja slike apsolutnih faza eliminirana su kritina podruja te smanjen broj pogreno identiciranih stereoparova. Uvoenjem slijednog naina analize poveana je prostorna rezolucija, odnosno denicija povrinskih detalja. Uvoenjem 4-3-2 postupka triangulacije omogueno je trianguliranje i onih toaka koje nisu istodobno vidljive u svim kamerama, a njihovom kombinacijom postignuta je i mogunost digitalizacije povrina djelomino zasjenjenih povrinskim artefaktima. Provedenim eksperimentima pokazalo se da je poveanje broja kamera i mogunost variranja vanjskih parametara orijentacije kamera dovelo do poveanja potpunosti digitalizacije povrine, odnosno do smanjenja potrebnog broja projekcija s obzirom na sustave prethodnih tipova.
39
Lidija Duji
naslov doktorskog rada Kontrapunkt tradicije hrvatske enske knjievnosti - Od mita o Cvijeti Zuzori do autobiografske trilogije Irene Vrkljan Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roena je 1965. Diplomirala je 1989. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Zaposlena je u nakladnikoj kui Prol International u Zagrebu. Autorica je i suautorica sljedeih knjiga: Hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji (2006.), Lutkokazi (2006.) Plagva (2007.), Hrvatski ja volim (2007.). Znanstvene, strune i druge radove objavljuje u publikacijama na hrvatskome, slovenskome i njemakome jeziku. Bila je na studijskim boravcima u Bratislavi i Budmericama (2006., 2008.). Njezin znanstveni interes jest istraivanje slovake enske knjievnosti. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Miroslav icel, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Milivoj Solar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Miroslav icel, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doc. dr. sc. Cvijeta Pavlovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 12. veljae 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Pisana povijest hrvatske knjievnosti spominje neadekvatno mali broj knjievnica. Informativni pregled pokazuje da je broj hrvatskih autorica mnogo vei. Radnja je usredotoena na dvije popularne hrvatske knjievnice koje svojim djelovanjem uokviruju razdoblje od etiristo godina: renesansnu pjesnikinju Cvijetu Zuzori i suvremenu knjievnicu Irenu Vrkljan, koja je dosegnula svojim pisanjem vrh popularnosti osamdesetih godina prologa stoljea. Taj uspjeh postignut je knjigama proza autobiografskoga karaktera. Vieslojna analiza pokazuje da je takav pristup karakteristian za ensku knjievnost uope, kao i citatno-kolana konstrukcija s komentarima, koju nalazimo kod Irene Vrkljan u vrlo izraenom obliku. Ta se poetika relativno brzo zamorila, pa su kasnija djela Irene Vrkljan manje uspjena reciklaa onoga to je ve reeno. Na drugoj strani analizira se poloaj Cvijete Zuzori, vrlo poznate pjesnikinje koja nije ostavila ni jednoga svog knjievnog retka. Usporedba pokazuje da je za knjievnu slavu i jedne i druge knjievnice ne samo zasluan nego i bitan mit, a ne djelo. Dio uzroka za takvu knjievnu slavu nalazimo u opem odnosu prema enskom pismu i prema enama u knjievnosti, a dio u karakteru same te knjievnosti.
40
sveuilite u zagrebu
Ljerka Dulibi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana Toskanske slike XV. stoljea iz zbirke Strossmayerove galerije u Zagrebu Hrvatski Humanistike znanosti; povijest umjetnosti; povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija Roena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala je 1999. povijest umjetnosti i komparativnu knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom fakultetu (Odsjek za povijest umjetnosti) doktorirala je 2007. Od 2001. zaposlena je u Strossmayerovoj galeriji starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kao kustosica zbirke talijanskog slikarstva. Od 2008. u zvanju je znanstvene suradnice. Sudjeluje na znanstvenim i strunim skupovima povjesniara umjetnosti, objavljuje znanstvene i strune radove u specijaliziranim asopisima i zbornicima te osvrte i prikaze u ostaloj periodici, povremeno ureuje strunu literaturu s podruja povijesti umjetnosti. Nekoliko puta usavravala se u inozemstvu: Italija (2001., 2003., 2007.), Nizozemska (2003.), Velika Britanija (2008.). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Sanja Cvetni, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Markovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Sanja Cvetni, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Radoslav Tomi, Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet 24. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Ovim je radom obuhvaeno nekoliko desetaka slika iz zbirke Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koje su u Galeriji (bile) pripis(iv)ane toskanskim umjetnikim kolama XV. i ranog XVI. stoljea. U uvodnom dijelu iznosi se povijest prikupljanja tih djela za Strossmayerovu galeriju i analizira njihovo mjesto u stalnim postavima i katalozima kroz povijest Galerije. Slijede opsene pojedinane studije o slikama kojima je utvrena pripadnost toskanskome slikarstvu XV. stoljea. Ranija galerijska atributivna odreenja razmatranih djela vericirana su, korigirana ili ispravljena. Istraena je provenijencija pojedinih djela te okolnosti njihova nastanka i njihova pretpostavljena namjena. Nesumnjivo visok stupanj sadrajne i stilske povezanosti razmatranih slika omoguio je, na vrstim osnovama suvremene povijesnoumjetnike literature usredotoene na srodnu grau, obuhvatno sagledavanje problematike djelovanja toskanskih majstora i njihovih radionica. Nove spoznaje otvorile su mogunosti preispitivanja znaenja pojedinih djela u kontekstu povijesti talijanskoga slikarstva i u kontekstu zbirke Strossmayerove galerije. Time je ostvaren preduvjet za postavljanje smjernica neposredne praktine primjene novih spoznaja te utvrivanje teoretskih okvira za revalorizaciju razmatranoga korpusa djela u cijelosti, to je rezimirano u zakljunim razmatranjima.
curriculum vitae
41
Tea Duplani Leder

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Novi pristup izradi elektronikih navigacijskih karata u Hrvatskoj Hrvatski Tehnike znanosti; geodezija; kartograja Roena je 1960. u Splitu. Godine 1979. upisala se na Sveuilite u Zagrebu, na Geodetski fakultet. U Hidrografskom institutu radila je od 1988. kao redaktorica, a od 1994. do 2004. na mjestu naelnice kartografskog odsjeka. Tijekom rada u tom institutu izradila je mnogobrojne pomorske karte i planove. Od 2007. radi na Sveuilitu u Splitu, na Graevinsko-arhitektonskom fakultetu, gdje predaje geodeziju. Godine 2002. zavrila je specijalizirani teaj izrade i odravanja ENCova na International Maritime Organization - International Maritime Academy u Trstu, a 2005. pohaala specijalistike obuke za poslove kontrole kvalitete i validacije ENC podataka u C-map, Italija. Objavila je dvadeset i pet znanstvenih i strunih radova u domaim i meunarodnim asopisima i sudjelovala na mnogim domaim i meunarodnim konferencijama i znanstvenim radionicama. Sudjelovala je na meunarodnim projektima Virtual Regional Electronic Navigational Chart Centre i Croatian-Norwegian Hydrographic Informational Project. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Nedjeljko Franula, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Mirjanka Lechthaler, Tehniko sveuilite u Beu, Institut za geoinformacije i kartograju 12. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Osnovni cilj ovog rada bio je predloiti i testirati novi proces izrade elektronikih navigacijskih karata (ENC) u Hrvatskoj s obzirom na arhipelake osobitosti hrvatskog dijela Jadranskog mora. Opisani su osnovni pojmovi kartografske generalizacije u realnom vremenu i ukratko je opisana metoda kodiranja atributa SCAMIN, koji se na ENC-u rabi za generalizaciju sadraja u realnom vremenu. Nadalje, potanko su opisane specinosti hrvatskog dijela Jadranskog mora kao arhipelakog mora, koje zahtijevaju primjenu metode genaralizacije u realnom vremenu na ENC-ovima. Dosadanji proces izrade ENC-ova u Hrvatskom hidrografskom institutu zasnovan je na procesu koji je predloila talijanska tvrtka C-map u slopu projekta VRENC, ali je on pokazao neke manjkavosti, posebno na arhipelakom dijelu Jadranskog mora. Stoga je u ovom radu predloen novi dizajn procesa izrade elije ENC-a koji unaprjeuje kartografski prikaz na arhipelakom moru. Taj proces, s malim modikacijama, moe biti primijenjen i na druge ahipelake akvatorije. U novom procesu izrade ENC-a predloene su nove grupe korisnikih mjerila, nova podjela elija ENCa te prijedlog sastavljakog mjerila za hrvatski dio Jadranskog mora. Takoer, predloena je i nova metoda generalizacije sadraja ENC-a u realnom vremenu primjenom metode kodiranja atributa SCAMIN. Ta se metoda, za razliku od dosadanjih poznatih metoda (njemaka i kanadska), koristi novom formulom za raunanje vrijednosti atributa SCAMIN i predlae novo razvrstavanje objekata u skupine, potujui specinosti akvatorija Jadranskog mora. Metoda se zasniva na modikaciji kanadske metode, a budui da donosi neka originalna rjeenja, nazvana je hrvatska metoda generalizacije sadraja ENC-a u realnom vremenu. Nadalje, predloena je i mala modikacija prilikom kodiranja objekata LNDMRK i LIGHT koji ine objekt navigacijsko svjetlo. Sve predloene metode testirane su na tri reprezentativna podruja, i to: dva obalna ENC-a (ire podruja prilaza luci ibenik i ire podruja ulaza u luku Telaica s prolazima Vela i Mala Proversa) te na lukom ENC-u Pule.
42
sveuilite u zagrebu
Lada Durakovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Ideologija i glazbeni ivot - Primjer Pule od 1945. do 1966. Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Roena je 1968. u Puli, gdje je zavrila teoretski i instrumentalni odjel Glazbene kole Ivana Matetia Ronjgova. Diplomirala je 1993. na Filozofskom fakultetu u Ljubljani (Odsjek za muzikologiju), magistrirala 2002., a doktorirala 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za povijest). Od 1994. zaposlena je na Hrvatskom radiju - Radiju Puli. Objavila je jedanaest izvornih znanstvenih te vie desetaka strunih i preglednih radova, sudjelovala na znanstvenom projektu te u realizaciji Istarske enciklopedije. Godine 2003. objavljena joj je knjiga Pulski glazbeni ivot u razdoblju faistike diktature (1926.-1943.) u nakladi Hrvatskog muzikolokog drutva. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Marijan Maticka, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Boena Vranje-oljan, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Marijan Maticka, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Tuksar, Sveuilite u Zagrebu, Muzika akademija 5. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Tijekom itavog razdoblja obuhvaenog ovim istraivanjem mogu se pratiti veze izmeu ideologije i glazbe. Za vrijeme angloamerike vojne uprave (1945.1947.) i u glazbenom se ivotu jasno iitavala podvojenost koja je tada vladala u politikoj sferi. Sami vlastodrci svojim su se kulturnim djelovanjem nastojali pribliiti glazbeno svjesnijem graanstvu organiziranjem serije koncerata i opernom sezonom, a protalijanski i projugoslovenski dio stanovnitva nadmetao se i na glazbenom podruju. U prvim godinama nakon dolaska Komunistike partije na vlast (1947.-1952.) rad na kulturnom preobraaju vjerno je zrcalio ideje realsocijalizma. Jedan od glavnih zadataka narodne vlasti na podruju glazbene kulture bilo je odgojno djelovanje, populariziranje glazbe koju je valjalo uiniti pristupanom to irem krugu sluatelja, u prvom redu radnitvu. Otvarale su se kulturne ustanove koje su imale djelovati na zdravim, ideolokim osnovama i biti u potpunom vlasnitvu naroda, a nad svim je tim novootvorenim institucijama i udrugama uspostavljena politika kontrola, djelovale su po uputama Agitpropa i raznih partijskih inovnika. Nakon 1952. socijalistiki realizam prestao je biti slubeno vaei stvaralaki pravac u umjetnosti, kulturni je sektor preputen znatnim dijelom kulturnim radnicima, a ideoloke kontrole, iako su i dalje postojale, puno su manje rezultirale restrikcijama. To je imalo povoljne uinke na pulski glazbeni ivot: umjetnikih je, pa tako i glazbenih inicijativa bilo sve vie. U svim su glazbenim institucijama ustanovljena i tijela koja su trebala jamiti provoenje samoupravnih procedura, no s druge strane mnogo se tee i sporije meu glazbenim djelatnicima stvarala svijest o samoupravljanju i samoupravljakoj kulturi.
43
Lejla Durakovi
naslov doktorskog rada Utjecaj odabranih parametara na rast plijesni Aspergillus avus ATCC 26949 u mjeovitoj kulturi i biosinteza aatoksina B1 i G1 Hrvatski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Roena je 1973. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu kolu i jezinu gimnaziju. Diplomirala je 2000., a doktorirala 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Na istom je fakultetu zaposlena kao via asistentica (u Laboratoriju za opu mikrobiologiju i mikrobiologiju namirnica). Sudjelovala je u izradi etrnaest diplomskih radova, a kao suradnica sudjeluje na ve treem znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH. Objavila je tri a1 znanstvena rada, tri a2 rada, sedam a3 radova i pet preglednih radova. Sudjelovala je s referatima na petnaest meunarodnih i deset nacionalnih znanstvenih skupova s meunarodnim sudjelovanjem. Suautorica je u devet sveuilinih udbenika i dva sveuilina prirunika. Kao stipendistica meunarodnoga CEEPUS-projekta boravila je od 5. svibnja do 5. kolovoza 2005. na znanstvenom usavravanju na Univerzi v Ljubljani, na Biotehnikoj fakulteti (u laboratoriju za mikrobiologiju namirnica). Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Frane Dela, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Margareta Glancer-oljan, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Frane Dela, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Dr. sc. Boica Radi, Institut za medicinska istraivanja i medicinu rada, Zagreb Prof. dr. sc. Jagoda ukovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Sulejman Redepovi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet 29. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet U radu su istraeni omjeri biomase plijesni i sinteze aatoksina na vrstom supstratu kukuruznog zrna pri temperaturama izmeu 15-30 oC i sadraju vode u supstratu od 20 do 38. Istraivanja su provedena pomou plijesni Aspergillus avus ATCC 26949 u istoj kulturi i u mjeovitim kulturama pomou plijesni Trichothecium roseum ZMPBF 1226. Tijekom uzgoja istraivani su koliina hitina, prosjena i specina brzina rasta biomase, brzina biosinteze i brzina razgradnje aatoksina. Rast biomase odreivan je pomou hitinske metode, a koncentracija aatoksina pomou ELISA metode. Pri istraivanju antifungalnog i antiaatoksikogenog djelovanja novosintetiziranih kemijskih spojeva upotrijebljena je dehidracetna kiselina i njeni analozi sa supstituiranim - Br i tolil radikalom. Usporedno je istraivano i antifungalno i antiaatoksikogeno djelovanje novosintetiziranih derivata kumarina kao potencijalnih agenasa za osiguranje kakvoe namirnica i krmiva. Dokazano je da se upotrebom netoksikogenih vrsta plijesni moe uvelike inhibirati sposobnost toksikogene plijesni da sintetizira aatoksine. Takoer, dokazano je da se primjenom odabranih analoga dehidracetne kiseline i novosintetiziranih kumarina moe i do 90 smanjiti sposobnost toksikogene plijesni da sintetizira aatoksine.
44
sveuilite u zagrebu
Izet Dananovi
naslov doktorskog rada Meudjelovanje prijenosnih i razdjelnih elektroenergetskih mrea u trinim uvjetima Hrvatski Tehnike znanosti; elektrotehnika Diplomirao je 1986., a magistrirao u studenome 2000. na Elektrotehnikom fakultetu u Tuzli. Zaposlen u JP Elektroprivreda BiH, u podrunici Elektrodistribucija u Tuzli. Tema njegovih znanstvenih istraivanja jest problematika meudjelovanja prijenosnih i distributivnih mrea u trinim uvjetima, a posebno problematika razgranienja. Poseban motiv za izbor ovog podruja istraivanja jest njegovo aktivno sudjelovanje u restrukturiranju elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini te u kreiranju i realizaciji tih procesa. Autor je vie znanstvenih, strunih i studijskih radova. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Sejid Tenjak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Slavko Krajcar, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Sejid Tenjak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Ivica Pavi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doc. dr. sc. Igor Kuzle, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Dr. sc. Eraldo Banovac, Hrvatska energetska regulatorna agencija, Zagreb 30. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Deregulacija elektroenergetskog sektora i uvoenje trita elektrine energije uveli su nove odnose izmeu sudionika u sektoru. Transformacija okomito integriranih elektroprivrednih poduzea u horizontalno organizirane pravne subjekte namee nove uvjete rada i djelovanja u ovom podruju. Predmet istraivanja postali su novi odnosi uspostavljeni u podruju meusobnog djelovanja izmeu prijenosnih i razdjelnih mrea nakon ustrojavanja novih pravnih subjekata u tim podrujima. Potreba da elektronergetski sustav funkcionira optimalno, kao tehnoloki nedjeljiva cjelina, trai deniranje oblika i opsega meudjelovanja, a zatim i ureenje tehnikih, pravnih i ekonomskih odnosa izmeu prijenosnih i distributivnih poduzea. U radu je obraena problematika meudjelovanja kako bi se upozorilo na vanost problematike i predloila konkretna rjeenja za uoene probleme. Radi ilustracije provedena su potrebna istraivanja i simulacije na pojednostavljenom modelu elektroenergetskog sustava u podruju upravljanja i pouzdanosti transformatorske stanice 110/x kV, te su na temelju rezultata predloena rjeenja. Takoer je upozoreno na specinosti trita elektrine energije, koje ga ne mogu poistovjetiti s tritima drugih roba, te su istaknute posebnosti o kojima je potrebno voditi brigu kako bi elektroenergetski sustav funkcionirao unutar tehnikih i ekonomskih ogranienja. Razmotren je i problem zaguenja prijenosne i razdjelne elektroenergetske mree koji za posljedicu ima naruavanje ustanovljenih tehnikih i ekonomskih parametara za pojedine elektroenergetske sustave. Predloena su i mjesta razgranienja prijenosnih i razdjelnih elektroenergetskih mrea, uvaavajui rezultate provedenih analiza.
45
Edyta ermi
naslov doktorskog rada Fenotipska i genotipska raznolikost sojeva topatogene bakterije Erwinia amylovora (Burrill) Winslow et al. u Hrvatskoj Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; tomedicina Diplomirala je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prirodoslovno-matematikom fakultetu (inenjerski smjer molekularna biologija). Iste godine zaposlila se kao asistentica na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu (Zavod za topatologiju), gdje radi i danas. Na istom je fakultetu 2002. stekla akademski stupanj magistra biotehnikih znanosti, a 2007. doktora biotehnikih znanosti. Sudjeluje u izvoenju nastave iz podruja topatologije te istrauje bakterijske, virusne i subviralne patogene biljaka. Boravila je na specijalizacijama u Budimpeti, Bologni i Heidelbergu. Rezultate istraivanja predstavila je na nekoliko domaih i inozemnih znanstvenih i strunih skupova. Objavila je vie znanstvenih i strunih radova. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Bogdan Cvjetkovi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Draenka Jurkovi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet Prof. dr. sc. Nikola Pavii, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Bogdan Cvjetkovi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet 20. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Na lokalitetima u Meimurskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji izolirano je i determinirano 25 novih izolata bakterije E. amylovora. Analizom fenotipskih i genotipskih svojstava ukupno 45 izolata iz Hrvatske utvreno je da je veina analiziranih izolata meusobno vrlo slina. Nekoliko se izolata po pojedinim fenotipskim svojstvima uvelike razlikovalo od ostalih izolata, ali svi su bili patogeni i podjednako virulentni pri zarazi nezrelih plodova jabuke. Nije pronaen niti jedan izolat koji bi bio rezistentan na streptomicin. Molekularnim analizama genoma odabranih izolata bakterije E. amylovora iz Hrvatske otkrivena je uniformnost njihovih MRFLP-PFGE prola koji odgovaraju prolu skupine Pt2, to je najjai argument u prilog tezi da se bakterijska pale proirila u Hrvatsku iz istonog Sredozemlja. MRFLP-PFGE prol izolata 16 K razlikuje se od svih do sada poznatih prola i nazvan je Pt2s. Analizirani izolati heterogeni su s obzirom na broj ponavljanja motiva SSR (ponavljao se od 4 do 7 puta). Rezultati analiza genoma izolata bakterije E. amylovora provedenih u ovom radu potvruju pretpostavku da je patogen u nova podruja Hrvatske stigao postupnim prijenosom putem prirodnih vektora, premda se ne smije iskljuiti ni mogunost prijenosa bakterije na vee udaljenosti kontaminiranim biljnim materijalom. S obzirom na raznolikost fenotipskih i genotipskih karakteristika, analizirane izolate bakterije E. amylovora iz Hrvatske moe se smatrati zasebnim bakterijskim sojevima, od kojih je svaki jednoznano deniran vlastitim prolom svojstava.
46
sveuilite u zagrebu
Jelena ugum
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Utjecaj uvjeta ekstruzije na zikalno-kemijska svojstva peninog brana Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; inenjerstvo Diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu; diplomski rad bio je naslovljen Dobivanje prehrambenih vlakana procesom ekstruzije. Od 1998. do 2005. radila je kao asistentica u Zavodu za prehrambeno-tehnoloko inenjerstvo istog fakulteta. Od 2005. radi u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, trenutano kao ravnateljica Uprave za sigurnost i kakvou hrane. Usavravala se pet mjeseci u Institut fr Lebensmitteltechnologie, Universitt fr Bodenkultur, Be, Austrija, i dva mjeseca na Fachhochschule Fulda, University of Applied Sciences, Fulda, Njemaka. Dobitnica je triju nagrada: das Stipendium fr einen Studien-bzw. Forschungsaufenthalt an der BOKU, Wien, sterreich, 9th European Nutrition Conference, 2003., Rome, Italy-Award of the Program Committee and Scientic Secretariat of the Conference te Godinje nagrade Drutva sveuilinih nastavnika i drugih znanstvenika u Zagrebu mladim znanstvenicima i umjetnicima za 2002. za znanstveni rad iz prehrambene tehnologije. Autorica je i koautorica osam znanstvenih radova citiranih u znanstvenim bazama. lanica je nekoliko strunih i znanstvenih asocijacija. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Duka uri, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Damir Karlovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Duka uri, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. aneta Ugari-Hardi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnoloki fakultet 31. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet U radu se pristupilo izradi slikovnih prikaza utjecaja uvjeta ekstruzije na penino brano u irokom rasponu uvjeta uz meudjelovanja svih sastojaka (doziranje sirovine, D od 23-52 kg/h st, maseni udjel vode u ekstruderu, Mv od 1535 , broj okretaja, V od 132-318 o/min., temperatura ekstruzije, Te od 120-160 C). Za odreivanje stupnja elatinizacije kroba tijekom procesa ekstruzije koritena je diferencijalna motridbena kalorimetrija (DSC). Viskozitet ekstrudata pratio se pomou viskoamilografa. Kao mjerilo kakvoe ekstrudata koritena su svojstva indeksa apsorpcije, topljivosti ekstrudata, indeksa ekspanzije, intenziteta boje i nasipne gustoe. U radu je odreena maksimalna sila lomljenja kao jedan od bitnih parametara za deniranje teksture konanog proizvoda. Upotrebom NIR-a identicirale su se veze prisutne u ekstrudatima peninog brana. Za statistiku obradu podataka utjecaja ispitivanih veliina na svojstva cerealne osnove koriten je program Design Expert 7.1.2. Planiranje pokusa provedeno je u skladu s ortogonalnim planom pokusa 24, na 5 razina (-R, -1, 0, +1, +R). Analiza je obuhvatila istraivanje linearnih utjecaja, meuutjecaja i kvadratnih utjecaja ulaznih veliina na svojstva kakvoe ekstrudata (WAI, WSI, BD, Fmax, EI, E*, Cpv). Nakon statistike analize dobivene su jednadbe regresije koje s velikom tonou objanjavaju ove meuutjecaje. Za optimizaciju procesa koritene su maksimalne vrijednosti indeksa apsorpcije, WAI (10-13,2), nasipne gustoe, BD (500-678,2 g/L) i viskoziteta hladne paste (50 C), Cpv (100-151 BU). Dobiveno je 10 kombinacija podruja koje najbolje odgovaraju postavljenim zahtjevima za kvalitetom cerealne osnove kao sirovine za proizvodnju djeje hrane.
47
Damir Fabijanac
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae imbenici praga odluke za presijavanje kukuruza Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; bilinogojstvo Diplomirao je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu. Poslijediplomski znanstveni studij iz bilinogojstva na istom je fakultetu zavrio 2005. obranom magistarskog rada, a disertaciju je obranio 2007. Zaposlen je u Gradu Glini kao proelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, planiranje, razvoj i obnovu. U vremenu od 2000. do 2002. sudjelovao je u provedbi VIP-ovog projekta. Na matinom fakultetu ukljuen je u znanstveni rad preko projekata Prag odluke za presijavanje kukuruza i Odrivi sustavi proizvodnje ratarskih kultura. Napisao je i objavio jedan znanstveni rad. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Doc. dr. sc. Zlatko Svenjak, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Boris Varga, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Doc. dr. sc. Zlatko Svenjak, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Dr. sc. Ivan Danjek, Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu, Zagreb 21. rujna 2007., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Poljska istraivanja provedena su tijekom etiri vegetacijske sezone koristei se trima hibridima kukuruza razliite vegetacijske grupe dozrijevanja. Hibrid pune vegetacije (FAO 400) uzgajan je u optimalnoj gustoi i reduciranim sklopovima za 25 i 50, a hibridi krae vegetacije (FAO 200 i 300) u optimalnim gustoama sklopa. Poljski pokusi bili su postavljeni po metodi sluajnog bloknog rasporeda u pet ponavljanja. Standardnim agronomskim metodama obavljena su sva planirana mjerenja i opaanja u poljskim i laboratorijskim uvjetima. Dobiveni rezultati obraeni su odgovarajuim modelom analize varijance. Utvrena signikantnost interakcije izmeu lokaliteta i hibrida kukuruza za prinos zrna i sve komponente prinosa upuuje na to da su istraivani hibridi razliito reagirali na klimatske uvjete. Hibrid FAO 400 imao je neznatno vee prinose zrna u optimalnom u usporedbi sa 75-tnim sklopom, dok je prinos uvelike opao kod 50-tne gustoe sklopa za prosjeno 18,8. Utvren je trend smanjenja prinosa u zakanjelim rokovima sjetve. Prinos zrna hibrida grupe FAO 300 i 200 u drugom zakanjelom roku sjetve bio je puno nii s obzirom na optimalni rok, a kao posljedica nie mase 1000 zrna i broja zrna na klipu. Suma toplotnih jedinica u periodu sjetva - zioloka zrelost i sjetva - svilanje smanjuje se u zakanjelim rokovima sjetve te utjee i na prinos i na izbor hibrida. Sjetvom hibrida pune vegetacije do druge dekade svibnja u agroekolokim uvjetima sredinje Hrvatske ostvaruju se prinosi zrna koji su puno vei od onih pri osjetno (50) reduciranim sklopovima iz optimalnih rokova sjetve. Meutim sjetvom hibrida grupe dozrijevanja FAO 300 i 200 iza prvog lipnja ostvareni su nii prinosi zrna od onih u odnosu na 50-tne sklopove hibrida pune vegetacije. To pokazuje da se nakon prvog lipnja ne isplati presijavati kukuruz.
48
sveuilite u zagrebu
Luka Ferkovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Precizno mjerenje izmjenine struje Rogowskijevim svitkom Hrvatski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roen je 1971. u Zagrebu. Nakon zavretka Srednje tehnike kole Ruer Bokovi, akademske godine 1990./1991. upisao se na Sveuilite u Zagrebu, na Fakultet elektrotehnike i raunarstva (tada Elektrotehniki fakultet). Diplomirao je u veljai 1997. (smjer radiokomunikacije i profesionalna elektronika s temom); diplomski rad bio je naslovljen Pojaalo snage s elektronikim cijevima. U Zavodu za osnove elektrotehnike i elektrika mjerenja matinog fakulteta zaposlio se kao asistent u rujnu 1999., a magistrirao (smjer elektrina mjerna tehnika) u prosincu 2003.; magistarski rad bio je naslovljen Trofazni strujno-naponski kalibrator. Od travnja 2008. radi kao vii asistent. Autor je est znanstvenih radova na meunarodnim skupovima, a kao koautor objavio je jedan znanstveni i dva struna rada. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Damir Ili, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Josip Butorac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Damir Ili, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Branislav Kuzmanovi, Tehniko veleuilite u Zagrebu Prof. dr. sc. Mario Cifrek, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. eljko tih, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 9. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doktorskim radom obuhvaena je problematika mjerenja izmjeninih struja nedisipativnom metodom, u vidu strujnog transformatora bez feromagnetske jezgre na naelu Rogowskijevog svitka. Na tonost mjerenja struje tom metodom prije svega utjee meuinduktivitet transformatora, pa je posebna pozornost posveena analitikim metodama kojima se u obzir uzimaju sve utjecajne veliine, kao i eksperimentalnim provjerama tih metoda na modelima razvijenima posebno za tu namjenu. Kako je inducirani napon relativno malen i strogo funkcija derivacije mjerene struje po vremenu, posebno je obraena i problematika njegovog tonog mjerenja te su analizirani kriteriji za izradu preciznog elektronikog integratora i irokopojasnog pojaala, ime se automatski osigurava i linearnost prijenosne funkcije u frekvencijskoj domeni. Zbog male osjetljivosti transformatora javlja se i problem superponiranih smetnji, koji je rijeen specijalnom dvostrukom astatikom izvedbom sekundara te posebnom inaicom integratora s balansiranim ulazom na koje se nadovezuje instrumentacijsko pojaalo diskretne izvedbe. Temperaturna stabilizacija transformatora postie se njegovim smjetajem u zabrtvljeno kuite te kompenzacijskim optereenjem, dok je kod integratora uporabljena vrsta termika sprega temperaturno ovisnih kapaciteta i termistora koji utjee na pojaanje sklopa. Kalibracijom ureaja postignuta je ukupna osjetljivost 0,179 V/ A, ime je omogueno mjerenje struja od 0,1 A do 15 A u frekvencijskom opsegu od 20 Hz do 1 kHz s nesigurnou 2104. Obavljena eksperimentalna mjerenja pokazuju veliku perspektivnost ove metode i vrlo dobro slaganje s proraunima te se, primjenom drukijih metoda kalibracije ureaja, tijekom daljnjih ispitivanja oekuju mjerenja veih izmjeninih struja s jo manjom nesigurnou.
49
Blaenka Filipan-igni
naslov doktorskog rada Jezik reklamnih poruka na internetu njemakoga i hrvatskoga govornog podruja Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; germanistika Diplomirala je 1989. njemaki jezik i knjievnost te ruski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Akademski stupanj magistra ekonomskih znanosti stekla je 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na Ekonomskom fakultetu. Godine 2007. stekla je akademski stupanj doktora humanistikih znanosti u polju jezikoslovlja na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Objavila je vie od dvadeset znanstvenih i strunih radova te sudjelovala na mnogobrojnim konferencijama i dva projekta. Kao dobitnica stipendija usavravala se u Heidelbergu, Moskvi i Bonnu. Zaposlena je kao via predavaica te prodekanica za nastavu na Uiteljskom fakultetu (Sredite u akovcu). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mirko Gojmerac, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mirko Gojmerac, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Josip Sili, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 19. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Predmet ovog doktorskog rada jest jezik reklamnih poruka (banera) na internetu njemakoga i hrvatskoga govornog podruja. Uvodno su prikazani: internet kao globalni komunikacijski medij, prednosti i mane komunikacije posredstvom interneta, kao i osobitosti jezika komunikacije na internetu. U drugom i treem poglavlju analiziran je verbalni dio reklamnih poruka te vizualna struktura reklame na internetu. Dokazano je da se verbalnim dijelom internetske reklame najee javlja hipertekst, a samo u manjem broju sluajeva e-tekst. Potom su opisani tvorba rijei, vrste rijei, frazeologizmi, sintaksa, retorike gure, varijeteti te semantika u banerima na oba jezika. Kod vizualnog dijela prouen je odnos izmeu slike i teksta, pri emu se kod teksta mogu razlikovati jezik i pismo, a jezik, pismo i slika na internetu tvore isprepleteno tkivo. U etvrtom je dijelu provedena kontrastivna analiza internetskih reklama na njemakom i hrvatskom jeziku. Dokazano je da se trendovi u jeziku reklame podudaraju u oba jezika, to se ogleda u sljedeem: 1. jakom i nezaustavljivom prodoru anglicizama, i to onih koji se jo nisu uspjeli integrirati u leksiki sustav obaju jezika jer su preuzeti u najnovije vrijeme budui da pripadaju podrujima interneta, raunalne tehnologije i telekomunikacija; 2. uestaloj uporabi neologizama, najee takoer engleskog podrijetla, i to neadaptiranih u oba jezika; 3. sklonosti uporabi skraenica; i 4. uestaloj uporabi novog jezinog oblika, tj. poziva na interakciju.
50
sveuilite u zagrebu
Pavle Filko
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Procjene rizika uzrokovanih odravanjima distribucijskih postrojenja Hrvatski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roen je 1952. u Osijeku. Diplomirao je 1975. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva (tada Elektrotehniki fakultet). Na istom je fakultetu magistrirao 2001. Zaposlen je u HEP-u d.d., DP Elektroslavonija Osijek, gdje od 1993. obnaa dunost rukovoditelja Slube za izgradnju i odravanje. Teoretskim i praktinim problemima iz podruja elektroenergetike, a posebice uzemljenjem, bavi se od poetka svoga rada u elektroprivredi. U vezi s time objavio je vie strunih i znanstvenih radova na domaim i meunarodnim konferencijama te u asopisu Energija. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Vladimir Mikulii, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Zdravko Hebel, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Vladimir Mikulii, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Elektrotehniki fakultet Prof. dr. sc. Ivica Pavi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doc. dr. sc. Zdenko imi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 29. listopada 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Trokovi lijeenja radnika ozlijeenih tijekom odravanja elektroenergetskih postrojenja ili tijekom uklanjanja kvarova u takvim postrojenjima, bolovanja i mogue odtete, naalost i smrtni sluajevi, toliko su vani danas u poslovanju tvrtki da se razmilja ak i o neodravanju, npr. zranog voda, ili, nakon nekog vremena, o izgradnji novog. Stoga je unaprijed nuno predvidjeti sve potencijalne opasnosti i rizike koji mogu ugroziti zdravlje i ivot radnika. Upravljanje takvim rizicima, to je podruje koje obrauje doktorski rad, postaje zbog toga ubrzano sve vie odgovorna i velika zadaa ne samo iz humanih razloga ve i radi kontrole i smanjivanja trokova tvrtke. U radu je uspostavljena metoda kojom se odreuju i procjenjuju rizici kojima su izloeni radnici distribucije na poslovima odravanja i uklanjanja kvarova elektroenergetskih distribucijskih postrojenja; unaprijeen je postupak optimiranja trokova odravanja i uklanjanja kvarova uvaavanjem trokova rizika ugroze radnika distribucije; propisana je primjena steenih spoznaja na poboljanje odravanja distribucijskih podsustava i uklanjanje kvarova, a izraeni su i prijedlozi kako odravati uzemljivake sustave u distribucijskim postrojenjima.
51
Snjeana Firt Rogale

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Inteligentna odjea s aktivnom termikom zatitom Hrvatski Tehnike znanosti; tekstilna tehnologija; odjevna tehnologija Roena je 1968. u Zagrebu. Godine 1994. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilno-tehnolokom fakultetu. Bila je zaposlena u tvornicama odjee Heruc i NIK, gdje je stekla iskustvo i praktina znanja iz tehnolokih procesa industrijske proizvodnje odjee. Na matinom se fakultetu zaposlila 1996., a 2002. obranila je magistarski rad Metode odreivanja strojno-runih tehnolokih zahvata ivanja (mentor prof. dr. sc. Zvonko Dragevi) te 2007. disertaciju; potom je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika. Aktivno je istraivala na tri znanstvenoistraivaka projekta. U suautorstvu je objavila jedan recenzirani sveuilini udbenik, dvije patentne prijave u zemlji i jednu u inozemstvu, jedan patent, jedno poglavlje u znanstvenoj knjizi, jedno poglavlje u znanstveno-strunoj knjizi, etiri izvorna znanstvena rada objavljena u stranim asopisima vanim za podruje odjevne tehnologije, trinaest recenziranih izvornih znanstvenih radova u cijelosti objavljenih u zbornicima radova meunarodnih znanstvenih skupova, est preglednih radova te pet javnih predavanja. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Dragevi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Dragevi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Gojko Nikoli, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Alka Miheli-Bogdani, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jelka Gerak, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojnitvo Prof. dr. sc. Darko Ujevi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet 19. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet
U radu su prikazana istraivanja, konstrukcija, razvoj i mjerenja na prvom primjerku inteligentnog odjevnog predmeta s aktivnom termikom zatitom iji je princip djelovanja patentno zatien u zemlji i inozemstvu. Sustavno je iznesen pregled tematike razvoja inteligentne odjee i stanje svjetske patentne zatite na tom podruju. U poglavlju Metodika prikazane su osnovne postavke s planom istraivanja, zatim autorsko idejno rjeenje inteligentnog odjevnog predmeta s aktivnom termikom zatitom, konstrukcija vanjske koljke i podstave, opis koritene aparature i postupka mjerenja, razrada mjernih uzoraka, opis senzora i mjernih sustava ulaznih varijabli, mikrokontrolerskog sustava oienja i sabirnica, sustava napajanja te programska podrka s idejnim dijagramom toka. U poglavlju koje daje prikaz rezultata istraivanja dani su rezultati utvreni tijekom pregleda dostupne literature te stanja patentne zatite na podruju razvoja inteligentne odjee, vlastito idejno rjeenje i patentna dokumentacija, kao i praktina realizacija od konstrukcije vanjske koljke, mjernih uzoraka termoizolacijskih komora, senzorskih, aktuatorskih i mikrokontrolerskih sabirnikih i napajakih sustava, programske podrke i ispitivanja funkcionalnog ponaanja. Za potrebe ovog rada nainjen je i algoritam inteligentnog ponaanja koji na temelju izmjerene vanjske i unutarnje temperature automatski podeava stupanj termike zatite. Tijekom automatskog podeavanja stupnja termike zatite odjevni predmet poprima atribute inteligentnog odjevnog predmeta s aktivnom termikom zatitom. Za potrebe znanstvene verikacije i neovisnog egzaktnog mjerenja i vrednovanja rada prototipa, a osobito senzorike, mikrokontrolerskog sustava, aktuatora i programske podrke s kljunim algoritmom inteligentnog ponaanja, razvijen je nov i originalan, poseban i odvojen, mjeriteljski sustav za neovisna mjerenja funkcioniranja inteligentne odjee s aktivnom termikom zatitom. Opisanim mjeriteljskim sustavom potvrene su sve polazne postavke i egzaktno dokazana ispravnost rada realiziranog inteligentnog odjevnog predmeta s aktivnom termikom zatitom u manualnom i automatskom modu rada. S timom autora za svoj rad na inteligentnom odjevnom predmetu s aktivnom termikom zatitom, zajedno s timom istraivaa, dobila je prvu nagradu VIDI-innovation za inovacije u visokim tehnologijama i najinovativniji hrvatski visokotehnoloki proizvod nazvanu Zlatno Teslino jaje.
52
sveuilite u zagrebu
Jadranka Frece
naslov doktorskog rada Sinbiotiki uinak bakterija Lactobacillus acidophilus M92, Lactobacillus plantarum L4 i Enterococcus faecium L3 Hrvatski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Roena je 1974. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu. Diplomirala je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Od listopada 1998. do sijenja 1999. radila je na Biotehnolokom fakultetu u Ljubljani, na Katedri za biotehnologiju. Na matinom fakultetu (Zavod za biokemijsko inenjerstvo) izabrana je 1998. za pripravnika poslijediplomanda, a potom u istraivako zvanje mlaeg asistenta. Od 2002. znanstvena je novakinja na projektu Uloga bakterija mlijene kiseline u sinbiotikom uinku, a od 2006. na projektu Probiotici, prebiotici i funkcionalne starter kulture. Na istom je fakultetu magistrirala 2003. Objavila je deset izvornih znanstvenih radova (od toga est iz skupine a1), sudjelovala s etiri pozvana predavanja (jedan domai i tri meunarodna skupa) te s petnaest priopenja na meunarodnim i domaim znanstvenim skupovima. Godine 2003. pohaala je Methodological courses in biology and medicine DNA i RNA, Institut Ruer Bokovi u Zagrebu. lanica je Hrvatskog drutva za biotehnologiju i Hrvatskog mikrobiolokog drutva u Zagrebu. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jagoda ukovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Zoran Zgaga, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jagoda ukovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Irena Rogelj, Univerza v Ljubljani, Biotehnika fakulteta 18. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet U sklopu probiotikog koncepta, u prethodnim istraivanjima, denirana su probiotika svojstva tri soja bakterija mlijene kiseline: Lactobacillus acidophilus M92, Lactobacillus plantarum L4 i Enterococcus faecium L3. U ovom radu istraene su mogunosti primjene tih probiotikih sojeva u kombinaciji s razliitim prebiotikim supstratima radi postizanja pojaanog, sinbiotikog uinka. Asimilacija prebiotikih supstrata s odabranim bakterijama mlijene kiseline provedena je in vitro i in vivo s pokusnim Swiss Albino mievima. Kao najbolji sinbiotiki pripravci pokazali su se L. acidophilus M92 u kombinaciji s prebiotikom inulinom te L. plantarum L4 i E. faecium L3 u kombinaciji s laktulozom. Paralelno su provedena istraivanja imunomodulacijskog uinka ispitivanih probiotikih sojeva i prebiotikih supstrata na imunoloki sustav mieva metodom ELISA. Oralna imunizacija mieva sa sinbiotikim pripravcima uzrokovala je jai imunoloki odgovor od pojedinanih probiotikih sojeva i samih prebiotikih supstrata. Probiotiki soj L. acidophilus M92 pokazao je pojaana imunomodulacijska svojstva zbog prisutnosti povrinskog parakristalnog sloja, tzv. S-layer proteina, relativne molekulske mase 45 kDa. Osim to potie sintezu ukupnih IgA, IgG i IgM antitijela u serumima imuniziranih mieva, S-layer protein utjecao je i na bolje preivljavanje L. acidophilus M92 u simuliranim uvjetima eluanog soka i soka tankog crijeva, kao i tijekom priprave suhog bakterijskog preparata L. acidophilus M92 liolizacijom, to upuuje na njegovu zatitnu ulogu. Pokazalo se, takoer, da je S-protein odgovoran za adheziju L. acidophilus M92 na epitelne stanice tankog i debelog crijeva mieva u in vitro i in vivo pokusima, jer druga dva soja, odnosno L. acidophilus M92 bez S-sloja nije se adhezirao.
53
Mirjana Fuduri Jelaa

naslov doktorskog rada Mikrostruktura i svojstva aluminij oksidne keramike oblikovane izostatikim preanjem Hrvatski Tehnike znanosti; druge temeljne tehnike znanosti; materijali Roena je 1951. u Karlovcu. Diplomirala je u lipnju 1977. na Sveuilitu u Zagrebu, na Tehnolokom fakultetu, a magistarski rad obranila je u lipnju 1984. na istom fakultetu. Disertaciju je obranila u oujku 2008. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Od 1977. do 1996. zaposlena je u Institutu Jugoturbine u Karlovcu, od 1996. do 2000. u Zavodu za istraivanje i razvoj sigurnosti te od 2000. do 2005. u Centru za tehnologiju zatite, a trenutano radi na Visokoj koli za sigurnost u Zagrebu. Podruja njezina istraivanja jesu korozija, analitike metode te radni i ivotni okoli. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Stanislav Kurajica, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Hrvoje Ivankovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Stanislav Kurajica, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Lidija urkovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 13. oujka 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije iroka primjena keramikih materijala mogua je zbog njihove kemijske postojanosti i odreenih mehanikih svojstava. Na kemijsku postojanost keramikog materijala utjee istoa materijala, mikrostruktura, vrsta agresivnog medija i temperatura. Zbog toga je pripremljena aluminij oksidna keramika istoe 99,8, ostatak su neistoe (CaO, Na2O, SiO2 i Fe2O3) i pomono sredstvo za sinteriranje (MgO). U mikrostrukturi aluminij oksidne keramike vidljiva su zrna aluminij oksida razliite veliine i oblika. Utjecaj medija na kemijsku postojanost aluminij oksidne keramike ispitan je u kloridnoj i sulfatnoj kiselini te u otopini natrij hidroksida masenih koncentracija: 2, 10 i 20. Ispitivanje korozijske postojanosti provedeno je odreivanjem stupnja otapanja materijala u pojedinim medijima navedene koncentracije mjerenjem koliine eluiranih iona i mjerenjem promjene hrapavosti povrine. Rezultati ispitivanja pokazali su da je brzina korozije najvea u otopinama HCl, H2SO4 i NaOH najnie koncentracije. Utjecaj temperature na korozijsku postojanost istraivan je izlaganjem aluminij oksidne keramike 2-tnim otopinama nevedenih medija pri temperaturama 40, 55 i 70 C. Rezultati ispitivanja pokazali su da ukupna koliina eluiranih iona raste s porastom temperature, to pokazuje da korozijska postojanost aluminij oksidne keramike opada s porastom temperature.
54
sveuilite u zagrebu
Sanja Fulgosi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Sintaktika nesronost u hrvatskome jeziku Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roena je 1971. u Zagrebu. Diplomirala je kroatistiku 1995. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskome fakultetu. Na istome je fakultetu zavrila poslijediplomski doktorski studij lingvistike. Radila je kao profesorica hrvatskoga jezika, a od godine 1998. bila je zaposlena kao znanstvena novakinja na Odsjeku za lingvistiku matinoga fakulteta na projektima Raunalna obrada hrvatskoga jezika i Hrvatski jezini resursi i njihovo obiljeavanje. Godine 2001. u sklopu DAAD-a boravila je na Sveuilitu u Hamburgu. Doktorski rad obranila je 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskome fakultetu. Objavila je znanstvene radove iz podruja korpusne i formalne lingvistike. Od oujka 2008. zaposlena je u Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Josip Sili, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Marko Tadi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Josip Sili, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ranko Matasovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 23. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski rad Sintaktika nesronost u hrvatskome jeziku ima cilj denirati i objasniti funkcioniranje gramatikog procesa nesronosti u teorijskom kontekstu ovisnosne gramatike. Teorijski dio rada razmatra postojee denicije sronosti naravi gramatikih kategorija i osnovne postavke ovisnosne gramatike. Hijerarhijski odnosi meu jezinim elementima u sintaktikim domenama sronosti utvreni su na temelju modela hijerarhije sronosti. Proimanjem ovih teorijskih postavki za jezinu je analizu predloena shema X-Z1-Z2-Y, u kojoj se oznaka X odnosi na paradigmatski odreenu gramatiku kategoriju, Y se odnosi na gramatike vrijednosti susljednih ektivnih kategorija, a oznaka Z na elemente unutarnje (Z1) i vanjske sronosti (Z2). U prvome su dijelu jezine razrade izdvojene najee nesrone imenice mukoga, enskoga i srednjega roda i imenice s oznakom zbrojine u hrvatskome jeziku. Analizom na raunalnom korpusu suvremenih hrvatskih tekstova (HNK) utvreno je da se na temelju prethodno postavljene sheme nesronost u hrvatskome jeziku moe opisati sa est uzoraka. U drugome dijelu razrade sustav uzoraka polazite je za analizu nesronosti u kontekstu ovisnosne gramatike. Ovisnosni su odnosi iskazani suodnosom leksikona te sintaktikih i morfolokih ovisnosnosnih pravila, ime je pokazano kako proces sronosti, s posebnim naglaskom na sluajeve nesronosti, funkcionira kao neizostavna sastavnica povrinske sintaktike razine u hrvatskome jeziku.
55
Gordana Gali Kakkonen

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae istilite sv. Patrika i ideja istilita u kontekstu knjievnog anra vizija Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; teorija i povijest knjievnosti Diplomirala je 1998. komparativnu knjievnost i etnologiju na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Poslijediplomski doktorski studij knjievnosti upisala je ak. god. 1999./2000. na istom fakultetu. Zaposlena je na Sveuilitu u Splitu, na Filozofskom fakultetu. Godine 2005. usavravala se na University of Bergen, Center for Medieval Studies, Bergen, Norveka, te 2008. na Macquarie University, Department of European Languages, Sydney, Australija. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Pavao Pavlii, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Slavko Kovai, Sveuilite u Splitu, Katoliki bogoslovni fakultet 3. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U usustavljenju ideje istilita u srednjovjekovnoj teologiji zapadnog kranstva zanimljivu su ulogu odigrale pripovijesti koje tematiziraju onostrano, poznatije kao vizije/vienja. U tom su nam smislu vani tekstovi koji prenose iskustva hodoasnika u istilitu sv. Patrika koje se nalazi u Irskoj. Oni su osobiti po tome to govore o tjelesnom, stvarnom ulasku u prostore za koje se smatralo da pripadaju drugom svijetu, a ne o putovanjima due u uobiajenoj maniri anra vizija. Najzanimljivija njihova karakteristika jest ta da ne postoji slina skupina srednjovjekovnih tekstova koji govore o iskustvu onostranog povezanih s posebnim geografskim prostorom. Rad predstavlja i prati razvoj i ulogu istilita sv. Patrika tijekom povijesti, osvrui se i na legende o ivotu sv. Patrika i nastanku lokaliteta nazvanog prema tom svecu, kako bi se potom usredotoio na interpretaciju tog fenomena u vizijama, osobito u sljedeim tekstovima: Traktat o istilitu sv. Patrika, Vizija Williama Strantona, istilite sv. Patricija, Hodoae Laurenciusa Ratholdija u istilite sv. Patrika, Putovanje Ramona de Perellsa u istilite sv. Patrika i Pria Petera iz Cornwalla o istilitu sv. Patrika. Izabrani primjeri ujedno slue kako bi se propitao odnos izmeu vizionarskog (ali i hodoasnikog) iskustva i ideje istilita koja se kao crkvena dogma oblikuje upravo u razdoblju kada anr vizija doivljava svoj vrhunac (izmeu 12. i 15. stoljea). Analizira se, takoer, u kojoj mjeri i na koji nain su razliiti motivi u tim tekstovima funkcionalni u predstavljanju ideja koje pripadaju srednjovjekovnom kulturnom naslijeu. Na koncu se zakljuuje kako su se knjievnost, povijest, teologija i folklor u ovom kontekstu vrsto prepleli i povezali.
56
sveuilite u zagrebu
Ivica Garai
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Osjetljivost elika X70 na hladne pukotine pri mokrom podvodnom zavarivanju Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; proizvodno strojarstvo Roen je 1973. u Zagrebu. Osnovnu kolu zavrio je u Svetom Martinu pod Okiem, a srednjokolsko obrazovanje u CUO Ruer Bokovi u Zagrebu. Na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (Katedra za zavarene konstrukcije) diplomirao je 1999. Dobitnik je Rektorove nagrade za studentski rad na podruju razvoja elektroda za podvodno zavarivanje. Od 2000. radi kao asistent na istom fakultetu. Poslijediplomski doktorski studij, smjer strojarske tehnologije upisao je ak. god. 2000./01. Sudjeluje u provoenju nastavnih i znanstvenih aktivnosti, a kao lan Hrvatskog drutva za tehniku zavarivanja aktivan je u organizacijskim odborima savjetovanja i odravanja nastave za osposobljavanje zavarivakih kadrova prema EWF/IIW smjernicama. Dobitnik je Nagrade Vera Johanides za mladog znanstvenika 2004. Godine 2007. zavrio je specijalizaciju za IWE/EWE inenjera za zavarivanje. U IIWu sudjeluje u radu komisije II-elektroluno zavarivanje i dodatni materijali i komisije XI-tlane posude i cjevovodi. U okviru projekta Razvoj podvodnog zavarivanja i ispitivanja te nekoliko meunarodnih projekata objavio je trideset radova. Koautor je nekoliko studija i ekspertiza koje obrauju problematiku zavarljivosti visokovrstih elika, tehnologije zavarivanja za platforme kao i oblikovanje upravljakih krivulja izvora struje za zavarivanje. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Slobodan Kralj, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vinko Ivui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Slobodan Kralj, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Nikola aki, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Zoran Kouh, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Ivan Samardi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 30. travnja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje
U radu je obraena je problematika podvodnog mokrog zavarivanja elika za cjevovode API 5L X70 s aspekta osjetljivosti na nastanak hladnih pukotina. U uvodnom dijelu obrazloena je motivacija istraivanja te dan presjek dosadanjih spoznaja i provedenih istraivanja na podruju mokrog podvodnog zavarivanja, dodatnih materijala, mehanizama nastanka hladnih pukotina, utjecaja katodne zatite i razvoja elika za cjevovode. Denirane su hipoteze i osmiljen je plan eksperimenta za dobivanje relevantnih informacija, nakon ije e se statistike obrade moi donijeti odreeni zakljuci te odbaciti ili prihvatiti hipoteze. Eksperimentalni rad proveden je u Laboratoriju za zavarivanje matinog fakulteta. Od osnovnog materijala API 5L X70 izraene su epruvete za odreivanje difundiranog vodika i Implant test. Primijenjena su tri postupka zavarivanja: REL, zavarivanje prakom punjenom icom u plinskoj zatiti i zavarivanje samozatiujuom prakom punjenom icom, svaki na tri razine unosa topline. Epruvete su se prije zavarivanja drale u katodnoj zatiti na tri razine potencijala. Nakon zavarivanja izmjeren je difundirani vodik, odreeno je kritino Implant naprezanje te izmjerene tvrdoe HV10. Analiza rezultata pokazala je da postupak zavarivanja, ovisno o unosu topline, kao i potencijal katodne zatite imaju utjecaj na difundirani vodik i na kritino Implant naprezanje. Takoer je pokazano da se unosom topline moe utjecati na mikrostrukturu u ZUT-u, to se izravno oitava na vrijednostima tvrdoa i smanjenju rizika od pojave hladnih pukotina. Mikrostrukturna analiza pokazala je da su kod veine uzoraka u grubozrnatom ZUT-u detektirane hladne pukotine te da postoji znaajan utjecaj nehomogenosti na pojavu hladnih pukotina. Statistikom analizom potvreno je da su unos topline i potencijal katodne zatite bitni faktori koji utjeu na difundirani vodik i kritino Implant naprezanje. Metodom odzivnih povrina dobiveni su matematiki modeli koji su provjereni i usporeeni s postojeim podacima i modelima te je ustanovljena dobra korelacija. Na osnovi provedenog ekperimentalnog rada i analize podataka dobivenih mjerenjem difundiranog vodika i kritinog implant-naprezanja zakljueno je da je mogue podvodno mokro zavarivanje na eliku X70 uz postizanje zavara odreene kvalitete i bez pojave hladnih pukotina. Meutim pri tome za svaki postupak zavarivanja postoji odreeno podruje parametara ija primjena daje optimalne rezultate. Uz to, pokazano je da potencijal katodne zatite ima utjecaj na cjelovitost podvodnih cjevovoda s gledita pojave hladnih pukotina.
57
Nina Gazivoda
naslov doktorskog rada Vila Frange na Rokovu perivoju u Zagrebu. Suodnos arhitekture i ambijentalne zbirke Frange-Mihanovi Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; muzeologija Roena je u Zagrebu. Diplomirala je povijest umjetnosti te engleski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirala 1997. Od 1991. radi u zagrebakom Gradskom zavodu za zatitu spomenika kulture i prirode; savjetnica je za pokretna kulturna dobra. Istrauje teme iz podruja arhitekture, dizajna, slikarstva i kiparstva te radi na valorizaciji i zatiti spomenike batine. Posebice je usredotoena na projektirane interijere gradskih vila sljemenskog pobreja i stanova donjogradskih zagrebakih viekatnica. Autorica je radova: Uloga fotografskog medija u razvijanju likovne osjetljivosti, Umjetnost i dijete, Vol XVIII, broj 5 (106), Zagreb, 1986.; Radna soba Martina Pilara iz 1904.g., Peristil, Zagreb, 1996, XXXIX.; Interijer vile Frange, Rokov perivoj 2, Peristil, Zagreb, 2004, XLVII. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Maroevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. arka Vuji, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav ola, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. eljka orak, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 28. veljae 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Arhitekt Viktor Kovai godine 1910. projektirao je i zapoeo, a 1911. zavrio gradnju slobodnostojee vile senzibilnog i svestranog kipara Roberta FrangeaMihanovia na Rokovu perivoju 2 u Zagrebu. Iznimna arhitektonsko-interijerna vrijednost ove kue, posebno gotovo intaktni salon i blagovaonica, predstavljaju rijetkost, zasigurno i presedan, ne samo u okvirima moderne zagrebake arhitekture nego i u irem europskom kontekstu. Svjedoe o promiljanju, kreativnosti i kvaliteti, nastalim u vremenu koje je stanovanje i svakodnevicu raniranog graanstva osmislilo kao Gesamtkunstwerk. Analiza tlocrta i nacrta pokazala je i dokazala prirodne i klasine temelje ljepote vile Frange - vile projektirane po mjeri ovjeka za ovjeka. Harmonija vile - skladan razmjer dijelova ostvaren je dosljednom primjenom zlatnog reza. Ovaj vrijedni spomenik kulture memorija je zajednikog ivota Frangea-Mihanovia i njegove darovite supruge Eugenije, roene Kopa. Vila Frange ujedno je i spomenik kreativne memorije, umjetniko djelo koje u nutrini sadri druge umjetnine. Najdragocjenije su Frangeove skulpture koje su obiljeile prijelom stoljea u Zagrebu; vrijedne su i slike Celestina Medovia, Ivana Tiova, Otona Ivekovia, Mencija Clementa Crnia, Bele Csikosa Sesije, Slave Rakaj, Naste Rojc, i drugih. Doktorski rad ujedno je i posveta arhitektu Hermannu Bollu i povjesniaru umjetnosti Izidoru Krnjavom, njihovim svestranim i portvovnim mentorima. Rad se opirno bavi i muzeolokim potencijalom i revitalizacijom ovog prostorno-vremenskog umjetnikog djela. Vila Frange izloak je u prostoru par excellence - muzejski upotrebljavan spomenik kulture in spe. U razradi temeljnih opcija muzealizacije interijera naglasak je stavljen na prezentaciji oblikovne raznolikosti i stilske mnogolikosti, tematskog bogatstva i visokih kreativnih dometa koji karakteriziraju Frangeovo stvaralatvo i Kovaiev opus.
58
sveuilite u zagrebu
Dragan Gligora
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Psihoanalitika introspekcija i osobni mit u romanima Petra egedina Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roen je 1963. u Pagu, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Diplomirao je 1989. hrvatski ili srpski jezik i junoslavenske knjievnosti na Sveuilitu u Zadru, na Filozofskom fakultetu. Od 1989. do 1994. radi u Osnovnoj koli A. G. Matoa u Novalji. Godine 1990. upisao je poslijediplomski studij knjievnosti na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, a 2005. upisao je doktorski studij knjievnosti. Disertaciju Psihoanalitika introspekcija i osobni mit u romanima Petra egedina obranio je u studenome 2007. Od 1999. radi kao novinar HRT-a (Radio Knin), gdje posebno prati kulturna dogaanja koja je objavljivao u obliku reportaa, prikaza i radioeseja. Objavio je etiri znanstvena rada i izlagao na tri znanstvena skupa. Sudjelovao u predstavljaju i ocjenjivanju trideset knjievnih naslova. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Cvjetko Milanja, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Milivoj Solar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Cvjetko Milanja, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vinko Brei, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 15. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet egedinovi egzistencijalistiki romani predstavljaju jedinstvenu knjievnu cjelinu ije su dubinske strukture denirane semantikim etverokutom s osnovnim suprotstavljenim polovima: neautentino - autentino, dok su na pozicijama protuslovlja i implikacije ivot i smrt. Lik je tako postavljen u narativnu putanju kao subjekt u potrazi za autentinim bitkom. Glavni likovi, ije su osobine otuenost, introvertiranost, intelektualizam i sklonost introspekciji, odreeni su egzistencijalistiko - fenomenologijskim projektom koji je povezan s psihoanalitikim utemeljenjem subjekta. Subjekt je rascijepljen najprije sukobom prirode i kulture, zatim, s time povezanom, podjelom na svjesno i nesvjesno i odnosom miljenja prema biu. U potrazi za autentinim bitkom lik se pokuava uspostaviti u obliku koji ima sposobnost integracije i stvara svoj osobni mit. Kako osobni mit nije vrsta struktura, on se razobliuje postupkom dezintegracije i u procesu introspekcije dolazi do otkrivanja spoznaje koja pojaava sukob izmeu svjesnog i nesvjesnog. Tada se raz-obliuje osobni mit; a autentinost se pronalazi u nestajanju, ludilu ili smrti. U tim egzistencijalno rubnim situacijama struktura diskursa poprima osobine govora koji se gradi na nekoj ideji ili pojmu, da bi se na njega stalno opsesivno vraao. To stalno prisilno ponavljanje upuuje na patoloku opsesivnost, a time i na obiljeja nagona smrti. Raz-oblienje osobnog mita otvara put k nitavilu. Smrt se tako povezuje s jezikom, a autentini bitak trai u odnosu izmeu jezika i smrti. Nitavilo je ve u temelju samog bia, u praznini gdje se stvara subjekt i jezik, pa prema tome ono je cilj kojemu se tei, da bi se u tom diskursu smrti raz-obliile i unitile sve lane egzistencije i otvorio put prema ponovnom, autentinom stvaranju.
59
Martinia Ira Glogar

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Studija optikih svojstava obojene tekstilne povrine i primjena CMP operacija Hrvatski Tehnike znanosti; tekstilna tehnologija; tekstilna kemija Roena je 1970. u Zagrebu. Diplomirala je u lipnju 1995., magistrirala u oujku 2000., a doktorirala u studenome 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilnotehnolokom fakultetu. Godine 1996. zaposlila se kao znanstvena novakinja na istom fakultetu, a 2003. izabrana je u zvanje asistenta. Autorica je ili koautorica etiri rada u meunarodno priznatim asopisima ili publikacijama, ili u domaem asopisu koji je po vrsnoi izjednaen s asopisima s priznatom meunarodnom recenzijom (od toga jedan u CC publikaciji), jednog sveuilinog udbenika i esnast radova u zbornicima meunarodnih znanstvenih skupova s meunarodnim programskim i recenzentskim odborima koji su odrani u organizaciji ili pod pokroviteljstvom meunarodnih strukovnih udruga ili uglednih inozemnih institucija, etiri rada na domaim skupovima. Odrala je devet usmenih izlaganja na meunarodnim znanstvenim skupovima s meunarodnim programskim i recenzentskim odborima koji su odrani u organizaciji ili pod pokroviteljstvom meunarodnih strukovnih udruga ili uglednih inozemnih institucija. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. urica Parac-Osterman, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. urica Parac-Osterman, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Darko Grundler, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Nina Kneaurek, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet 14. studeni 2006., Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet U doktorskom radu provedena je studija optikih svojstava tekstilne podloge, na temelju mjerenja intenziteta propusnosti svjetla i statististike obrade dobivenih vrijednosti. Povrinsko-spektralne karakteristike podloga, radi deniranja utjecaja povrinsko-strukturnih karakteristika u CMP operacijama, odreene su spektrofotometrijskom metodom. Provoenje CMP operacija podrazumijeva raunalnu interpolaciju matematikog izraza temeljenog na izvornom Kubelka-Munkovom izrazu koji je u praksi pokazao odreeni nedostatak. Na temelju eksperimentalnih spoznaja i uporabe Kubelka-Munkovog matematikog izraza za deniranje utjecaja spektralnih karakteristika podloge na obojenje zavrnog proizvoda primijenjen je neizraziti sustav. Denirana je metoda kojom se moe formirati sustav s mogunou ukljuivanja fenomena podloge radi kontrole utjecaja na reprodukciju boje. Uvoenjem sustava temeljenog na neizrazitoj logici potvrena je mogunost povezivanja i dopune konvencionalnog CMP sustava s neparametarskim sustavom neizrazite logike radi preciznijeg utjecaja i objektivnih i subjektivnih parametara u procesima kontrole obojenih proizvoda.
60
sveuilite u zagrebu
Ivan Gospi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Modeliranje brodskih dizelmotornih trigeneracijskih energetskih sustava Hrvatski Tehnike znanosti; brodogradnja; osnivanje plovnih objekata Roen je 1965. u Prkosu kraj Zadra. Godine 1991. diplomirao je brodogradnju na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Poetkom sijenja 1992. zaposlio se kao znanstveni novak na projektu Razvoj projekta plutajue plinske termoelektrane, a u lipnju 1995. izabran je za mlaeg asistenta na Katedri za strojeve i ureaje plovnih objekata Zavoda za brodogradnju i pomorsku tehniku matinog fakulteta. Magistarski rad obranio je u lipnju 1999., a doktorski rad u sijenju 2008. na istom fakultetu. Od sijenja 2007. zaposlen je kao asistent na Sveuilitu u Zadru, na Odjelu za promet i pomorstvo. Objavio je kao koautor pet znanstvenih radova te sudjelovao u izradi vie idejnih i tehnikih rjeenja i strunih studija. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. elimir Parat, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. eljko Bogdan, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. elimir Parat, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Antun Galovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Petar Donjerkovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Drago Ban, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 4. sijenja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje U radu se razmatra matematiko modeliranje brodskih dizelmotornih trigeneracijskih energetskih sustava kako bi se pokazali energetski, ekonomski i ekoloki uinci primjene apsorpcijskog hlaenja na motornim brodovima namijenjenim transportu umjereno hlaenih tereta. Temeljem izvornog modela dizelmotornog trigeneracijskog energetskog sustava kojim se integriraju litij-bromidni i amonijani apsorpcijski rashladni ureaji u dizelmotorni kogeneracijski sustav, postavljeni su matematiki modeli svekolikih energetskih bilanci te prikladni ekonomski i ekoloki modeli usporedbe s kompresorskim rashladnim sustavom. Litij-bromidni ureaj upotrebljava se u klimatizacijskom sustavu nastambi, dok se amonijani rabi u rashladnom sustavu tereta. Za ocjenjivanje energetske dostatnosti trigeneracijskog sustava u uravnoteenju nastupajuih neustaljenih mehanikih, toplinskih, rashladnih i elektrinih optereenja tijekom ekonomskog vijeka broda razvijeni su odgovarajui kvazistatiki matematiki modeli bilanciranja. Ovi izvorni modeli ukljuuju matematike modele neustaljenih energetskih optereenja u vjerodostojno modeliranom realnom okruenju tijekom karakteristinih operativnih intervala broda i kvazistatike karakteristike energetskih komponenti namijenjenih uravnoteenju odgovarajuih energetskih optereenja. Koritenjem ovih matematikih modela pokazano je da su trigeneracijski energetski sustavi energetski dostatni za uravnoteenje neustaljenih rashladnih i toplinskih optereenja tijekom plovidbe te da su ekonomski i ekoloki uinci primjene trigeneracijskih sustava na brodovima namijenjenim transportu umjereno hlaenih tereta krajnje pozitivni, to se ogleda kroz zamjetnu utedu goriva te znatno smanjenje emisije tetnih plinova.
61
Tanja Gotlin uljak

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Fauna i dinamika populacije lisnih ui (Hemiptera; Aphidoidea) u Hrvatskoj Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; tomedicina Godine 1995. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu. Iste godine upisala je poslijediplomski studij te se zaposlila u Zavodu za poljoprivrednu zoologiju. Akademski stupanj magistra znanosti iz podruja entomologije stekla je 2001. Ukljuena je u znanstveni rad preko projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH i Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, a sudjeluje i u nastavnom radu. Samostalno ili u koautorstvu napisala je vie od trideset znanstvenih radova. U koautorstvu je napisala sveuilini udbenik Opa entomologija. Tajnica je Hrvatskog entomolokog drutva i tehnika urednica entomolokog asopisa Entomologia croatica. Bavi se istraivanjima na podruju entomologije, odnosno istraivanjima jedne od najvanijih skupina kukaca tetne kulturnim biljkama - lisnim uima. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Jasminka Igrc Bari, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Doc. dr. sc. Renata Baok, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Jasminka Igrc Bari, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Marija Ivezi, Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet 19. svibnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Istraivanja su provedena u dva dijela: faunistika istraivanja i istraivanja dinamike populacije lisnih ui. Uzorci su prikupljani kistom nakon vizualnog pregleda biljaka domaina te utom posudom i stacionarnom usisnom postajom u razdoblju od 1996. do 2004. Vizualnim su pregledom prikupljena 562 uzorka na 113 biljaka hraniteljica i 109 lokaliteta irom Hrvatske. Usisnom je postajom u razdoblju od 2001. do 2004. prikupljeno 1008 uzoraka te pregledano, izdvojeno i determinirano 30.205 jedinki lisnih ui, a utom posudom 503 uzorka i determinirano 22.949 jedinki lisnih ui. Istraivanje ukupne dinamike populacije, kao i dinamike populacije vrsta Rhopalosiphum padi i Drepanosiphum platanoidis, s obzirom na abiotike imbenike, provedeno je u razdoblju od 1996. do 2004. Na 113 biljaka hraniteljica determinirano je 112 razliitih vrsta lisnih ui. Od 112 determiniranih vrsta lisnih ui, za 23 vrste prvi se put spominje nalazite u Hrvatskoj te ih moemo smatrati novoutvrenim vrstama lisnih ui. U uzorcima ute posude i usisne postaje ukupno je determinirano 115 vrsta lisnih ui, od toga je 95 determinirano do vrste, a 20 do roda. Od 115 determiniranih vrsta lisnih ui, 9 vrsta determinirano je prvi put. Tijekom sveukupnih faunistikih istraivanja ukupno je determinirana 161 vrsta lisnih ui, od toga su 32 vrste nove vrste u fauni lisnih ui Republike Hrvatske. Istraivanjem dinamike populacije navedenih vrsta lisnih ui odreeni su kontaminacijski, diseminacijski i remigracijski letovi s pripadajuim maksimumima s obzirom na abiotike imbenike.
62
sveuilite u zagrebu
Davor Grandi
naslov doktorskog rada Proraunski postupci za ocjenu nosivosti i uporabljivosti betonskih konstrukcija oteenih korozijom armature Hrvatski Tehnike znanosti; graevinarstvo; nosive konstrukcije Roen je 1967. u Zagrebu. U Domovinskom ratu bio je hrvatski branitelj od kolovoza 1991. Diplomirao je 1995. na Sveuilitu u Zagrebu, na Graevinskom fakultetu. Na istom je fakultetu u studenome 2001. stekao akademski stupanj magistra znanosti iz polja graevinarstva, grana nosive konstrukcije, a u oujku 2008. obranio je disertaciju iz polja graevinarstva, grana nosive konstrukcije. Od 1995. do 2005. radio je u Institutu graevinarstva Hrvatske u Zagrebu, a od 2005. radi na Sveuilitu u Rijeci, na Graevinskom fakultetu. Objavio je ukupno dvanaest radova, od toga tri u domaem asopisu, osam u zbornicima radova meunarodnih znanstvenih skupova i jedan u zborniku radova domaeg znanstvenog skupa. Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Dubravka Bjegovi, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Zorislav Sori, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Dubravka Bjegovi, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Roko arni, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbenitvo in geodezijo 6. oujka 2008., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Predloeni su proraunski postupci pomou kojih se moe provesti ocjena preostale nosivosti i uporabljivosti postojeih armiranobetonskih konstrukcija oteenih kloridnom korozijom armature koji su proraunski i eksperimentalno vrednovani i dokazani. Predloeni postupci dio su cjelovitog pristupa ocjeni preostale nosivosti i uporabljivosti takvih konstrukcija u koji je ukljueno mjerenje brzine korozije na konstrukcijama koje se provodi radi odreivanja stanja korodiranosti armature. Provedeno je opseno i dugotrajno eksperimentalno istraivanje u kojem su armiranobetonski uzorci greda i ploa bili istodobno izloeni dugotrajnom optereenju i kloridnoj koroziji armature koja je ubrzana izmjenom vlanih i suhih razdoblja u ciklusima. Takvom izmjenom vlanih i suhih razdoblja simulirani su prirodni korozivni uvjeti okolia. Mehanika svojstva korodirane armature i korozijski parametri uporabljivosti funkcija su stanja korodiranosti armature. Stanje korodiranosti armature opisano je nazivnim smanjenjem promjera armature koji se odreuju na temelju rezultata mjerenja brzine korozije na konstrukciji. Za proraun progiba i pukotina pri ocjeni graninih stanja uporabljivosti predlau se izvorni proraunski postupci dobiveni preinakom standardnih postupka prema europskim normama s pomou izvornih korozijskih parametara uporabljivosti. Predloeni su izrazi za odreivanje karakteristinih vrijednosti mehanikih svojstava korodirane armature koji se odreuju kao funkcije stanja korodiranosti armature, a upotrebljavaju se za proraun preostale nosivosti. Predloen je izvorni postupak za odreivanje kapaciteta zakretanja u plastinim zglobovima uzimajui pri tome u obzir utjecaj korozije armature na sudjelovanje betona u noenju na vlak izmeu pukotina.
63
Kreimir Greger
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Izbor kriterija pri utvrivanju sposobnosti tehnolokog procesa Hrvatski Biotehnike znanosti; drvna tehnologija; organizacija proizvodnje Roen je 1974. u Slavonskom Brodu. Od oujka 1998. zaposlen je kao mlai asistent za predmet Zatita na radu na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu. Magistarski rad Modeli osiguranja kvalitete drvnih proizvoda obranio je u svibnju 2002. te stekao akademski stupanj magistra znanosti. Godine 1999. boravio je na strunoj specijalizaciji na Tehnikom sveuilitu u Zvolenu. Tijekom 2002. i 2003. pohaao je kolu menadera kvalitete, a 2004. primio je i slubeni certikat za Quality Systems Managera. Objavio je trideset znanstvenih i niz strunih radova, veinom iz podruja kvalitete i organizacije proizvodnje. Godine 2000. u nakladi umarskog fakulteta objavljuje sveuilini udbenik Proizvodni i poslovni procesi u preradi drva i proizvodnji namjetaja II. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Stjepan Figuri, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. dr. h. c. Mladen Stjepan Figuri, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Andrija Bogner, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Leon Oblak, Univerza v Ljubljani, Biotehnika fakulteta 15. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Dananji trend globalizacije svjetskog trita, konkurencija te sve vei zahtjevi potroaa uinili su kvalitetu proizvoda i usluga jednim od presudnih imbenika kojim se osvaja trite. Sve ovo neupitno se odraava i na preradu drva i proizvodnju namjetaja u Republici Hrvatskoj zbog njene trajne orijentiranosti na izvoz kao jedini mogui nain trinog opstanka. S obzirom na navedenu problematiku denirani su ciljevi istraivanja sa eljom da rezultati i zakljuak u konanici pridonesu jednostavnijem i lakem odluivanju pri odabiru kriterija koji imaju izravan uticaj na sposobnost tehnolokog procesa u pogonima proizvodnje namjetaja. U poglavlju Prethodna istraivanja dan je pregled dosadanjih istraivanja na ovom podruju i predoena su istraivanja i spoznaje nekih svjetskih strunjaka. U poglavlju Metoda rada odabrani su i opisani istraivaki poligoni. Tijekom godinu i pol dana snimljeni su, prikupljeni i obraeni podaci na odabranim proizvodima te su na osnovi njih prikazani najutjecajniji initelji na stabilnost procesa za svaki poligon. Na osnovi utvrenog, ovaj rad prilog je raspravi o poznatim (tradicionalnim) i suvremenim shvaanjima kontrole kvalitete te predstavlja znanstvenu podlogu za izradu odgovarajueg modela.
64
sveuilite u zagrebu
Iva Grgi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Poetike talijansko-hrvatskog pjesnikog prevoenja u dvadesetom stoljeu Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; romanistika Godine 1986. diplomirala anglistiku i talijanistiku, a 1999. magistrirala knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. U Hrvatskoj i inozemstvu objavila je niz znanstvenih i strunih radova iz talijanistike, traduktologije i enskih/rodnih studija. Priredila je nekoliko zbornika o problemima knjievnog prevoenja te izabrana djela Luigija Pirandella (Zagreb, 2000.). Urednica je biblioteke Virginia Woolf Centra za enske studije u Zagrebu. Autorica je monograje Osman i njegovi dvojnici. Traduktoloka studija (Zagreb - Dubrovnik, 2004.). Dva semestra predavala je na Visokoj koli za prevoditelje i tumae Sveuilita u Trstu. Dobitnica je nagrade Frano ale Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu (1993.). Zaposlena je kao docentica na Sveuilitu u Zadru, na Odjelu za talijanski jezik i knjievnost. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Sanja Roi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Pavao Pavlii, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Sanja Roi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. ivko Nii, Sveuilite u Zadru, Odjel za talijanski jezik i knjievnost 6. oujka 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Temeljei se na kulturnom doprinosu suvremenih prijevodnih studija kao transdisciplinarnog podruja istraivanja u meunarodnom znanstvenom kontekstu, ovaj rad prvi put jasno identicira i sustavno opisuje prevodilake metode i strategije znaajnog korpusa prijevoda talijanskog pjesnitva na hrvatski jezik u dvadesetom stoljeu. U radu se prijevod vrednuje kao primarni, a original kao sekundarni tekst, pri emu se kritike, povijesne i teorijske primjedbe kvaliciraju u kategoriju tercijarnih tekstova. Na temelju takvog pristupa tematizirane su i izdvojene osobne prevodilake poetike koje se pozicioniraju kroz njihov odnos s dominantnim prevodilakim poetikama pripadajuih epoha, odnosno pristupa to ih je hrvatska prijevodna knjievnosti odabirala kako bi sudjelovala u mediteranskom odnosno europskom kulturnom krugu. U radu su, uz primjereno pozivanje na hrvatsku prijevodnu i traduktoloku pred-povijest, predoeni emblematini prevoditeljski odabiri u dijakroniji i sinkroniji dvadesetog stoljea, pri emu suprotstavljanje u traduktologiji ve poznatom pojmu ponovnog pisanja, novog pojma autorskog itanja predstavlja izvorni znanstveni doprinos koji prua paradigmatsku podlogu novim istraivanjima.
65
Dinka Grubii
naslov doktorskog rada Globodera rostochiensis (Wollenweber, 1923) Behrens, 1975 (Nematoda: Heteroderidae) - novi lan nematofaune u Republici Hrvatskoj Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; tomedicina Diplomirala je u prosincu 1995. (smjer zatita bilja), magistrirala u lipnju 2001., a doktorirala u rujnu 2006. na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu. U Zavodu za poljoprivrednu zoologiju istog fakulteta zaposlena je od 1996. do danas. Radi znanstveno-strunog usavravanja boravila je u vicarskoj (International Institute of Biological Control, Delmont), SAD-u (Purdue University, Department of Entomology, West Lafayete, Indiana te Foreign Disease Weed Science Research Unit/USDA, Frederick), Nizozemskoj (Wageningen University, Laboratory of Nematology, Wageningen) i Austriji (AGES, Institute fr Phytomedizin, Wien). Tijekom rada objavila je dvadeset znanstvenih i strunih radova. Aktivno je sudjelovala na pet meunarodnih i dva nacionalna znanstvena skupa. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ljerka Otrec, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Doc. dr. sc. Bruno Novak, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ljerka Otrec, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Marija Ivezi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Poljoprivredni fakultet 6. rujna 2006., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Vrsta Globodera rostochiensis jedan je od najopasnijih tetoinja krumpira koji ima status karantenske vrste, a moe uzrokovati gubitke prinosa krumpira od 80 do 100. Vrsta je u Republici Hrvatskoj utvrena prvi put 2001. na lokalitetu Belica. Istraivanje proirenosti vrste G. rostochiensis provedeno je u periodu 2001.2004. prikupljanjem i analizom ukupno 7.725 uzoraka tla s krumpirita u 401 lokalitetu 20 upanija Republike Hrvatske. Vrsta G. rostochiensis utvrena je u etiri upanije: Meimurskoj, Varadinskoj, Primorsko-goranskoj i Zagrebakoj. Patotipovi ove vrste identicirani metodom Bio-testa bili su ovi: u Meimurskoj (Ro1, Ro2/3, Ro5), Varadinskoj (Ro1, Ro5), Primorsko-goranskoj (Ro1, Ro5) i u Zagrebakoj (Ro1). Istraivanjem biologije i ekologije vrste G. rostochiensis na lokalitetu Belica u periodu 2003-2005. utvreno je da vrsta ima jednu generaciju godinje, a odreen je i termin uklanjanja cime za potrebe primjene Trap croppinga, do 29 dana nakon sadnje krumpira. U poljskim pokusima utvreno je da kultivari krumpira rezistentni na ovu vrstu reduciraju inicijalnu populaciju za 54,33-95,67 u jednoj godini. Prinosi kultivara krumpira rezistentnih na vrstu G. rostochiensis, postignuti u poljskim pokusima, signikantno se razlikuju s obziom na prinose osjetljivih kultivara krumpira, ali i meusobno. Istraivanjem je utvrena visoka uinkovitost mjere Trap cropping u reduciranju inicijalne populacije vrste G. rostochiensis u jednoj godini, koja iznosi 85, kao i visoka uinkovitost plodoreda koja je iznosila 91,25 godinje. Suzbijanje G. rostochiensis mogue je iskljuivo integriranom zatitom ukljuivi plodored, Trap cropping, sadnju kultivara krumpira rezistentnih na ovu vrstu te primjenu nematocida.
66
sveuilite u zagrebu
Sinia Habijanec
naslov doktorskog rada Razvoj slovakoga akcentuacijskog sustava kao model akcentuacijskoga razvoja zapadnoslavenskih jezika Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; slavistika Diplomirao je 1997. opu lingvistiku i fonetiku na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Magistrirao je 2002. na poslijediplomskom studiju slovakoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveuilita Komenskoga u Bratislavi. Od 1997. zaposlen je u kao znanstveni novak na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i knjievnosti matinog fakulteta u Zagrebu na znanstvenim projektima Istraivanje zapadnoslavenskih jezika (1997. - 2006.) i Slavenski jezici u usporedbi s hrvatskim (od 2006. do danas). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dubravka Sesar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ranko Matasovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dubravka Sesar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Milan Mihaljevi, Staroslavenski institut, Zagreb 5. travnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu je prikazan akcentuacijski razvoj zapadnoslavenskih jezika tako da se opisuje kronologija, metodologija i motivacija akcentuacijskih promjena, a fokus se stavlja na razvoj nakon prevrednovanja praslavenskih tonova. To su razdoblje obiljeila dva temeljna procesa. Prvi je ksiranje naglaska (iktusa) na prvom slogu, koje je zahvatilo sve zapadnoslavenske jezike, s iznimkom rubnoga sjevernokaupskog, a provedeno je najkasnije u 13. stoljeu, iako moemo pretpostaviti i puno ranije djelovanje. Drugi je proces pomicanje naglaska na penultimu, koje je potkraj 14. stoljea provedeno u poljskom jeziku, te tijekom 15. stoljea u istonoslovakom narjeju, ekom lakom narjeju i donjoluikim narjejima. To pomicanje naglaska izravno je izazvalo nestatnak kvantitete u samoglasnikom sustavu. Detaljnim prikazom akcentuacijskoga razvoja slovakoga i ostalih zapadnoslavenskih jezika te njihovom usporedbom dolazi se do zakljuka da akcentuacijski sustavi pojedinih skupina slovakih narjeja predstavljaju povijesne faze akcentuacijskoga razvoja svih zapadnoslavenskih jezika. Stoga odnos izmeu naglaska i kvantitete u pojedinim skupinama slovakih narjeja predstavlja model akcentuacijskoga razvoja zapadnoslavenskih jezika u cjelini, pri emu dolazi do izraaja iznimna eksplikativna vrijednost srednjoslovakih narjeja, koja predstavljaju kljunu kariku u objanjenju akcentuacijskoga razvoja zapadnoslavenskih jezika. Naime, srednjoslovaka narjeja, s gledita naglaska, predstavljaju petriciranu fazu kroz koju su morali proi i drugi zapadnoslavenski jezici (poljski, donjoluikosrpski) tijekom svoga razvoja. Svojim akcentuacijskim specinostima (zakon o ritmikom kraenju, pomini naglasak) pruaju argumentacijsku prevagu kod mnogih pitanja akcentuacijskoga razvoja zapadnoslavenskih jezika, npr. o relativnoj kronologiji ustaljivanja naglaska na prvom i pretposljednjem slogu te o uvjetovanosti gubitka kvantitete i pomicanja naglaska.
67
Juraj Havelka
naslov doktorskog rada Prepoznavanje poremeaja u pogonu sinkronog generatora koritenjem numerikih algoritama Hrvatski Tehnike znanosti; elektrotehnika Diplomirao je 1997., a magistrirao 2002. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Od oujka 1998. radi kao znanstveni novak u Zavodu za visoki napon i energetiku matinog fakulteta na znanstvenom projektu Ministarstva znanosti, obrazovnja i porta RH Planiranje i voenje srednje razvijenih EES-a. Bavi se problematikom relejne zatite energetskih sustava. Sudjeluje u praktinom dijelu nastave predmeta Zatita i automatika EES-a, Elektrane, Rasklopna postrojenja te Osnove elektrotehnike, kao voditelj laboratorijskih vjebi. Sudjelovao je i u nekoliko studija koje je Zavod za visoki napon i energetiku obavljao za HEP. Takoer je sudjelovao u projektima izrade SCADA sustava koje je Zavod obavljao za Hrvatsku televiziju, Zagrebaku banku i Crosco. Kao autor i koautor objavio je nekoliko radova na domaim i meunarodnim konferencijama. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Ante Marui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Sven Lonari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Ante Marui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Matislav Majstrovi, Energetski institut Hrvoje Poar, Zagreb Prof. dr. sc. Zlatko Maljkovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Tomislav Tomia, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 27. listopada 2006., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva U uvodnom dijelu rada obraena je teorija rada digitalnih FIR i IIR ltara te je napravljena programska podrka za ispitivanje rada i najpovoljniji odabir ltara za koritenje u numerikim algoritmima zatite. U sredinjem je dijelu rada pomou odabranog digitalnog ltra projektiran algoritam za proraun amplituda i faznih kutova signala koji se temelji na LSQmetodi. Napravljena je i programska podrka za algoritme koji su zasnovani na Fourierovoj transformaciji. Fourierovi algoritmi raunaju amplitude i fazne kutove mjerenih signala. U radu je koriten i algoritam koji mjeri frekvenciju signala u irokom frekvencijskom podruju. U zavrnom dijelu rada obraene su zatitne funkcije openitog oblika koje se rabe u relejnoj zatiti elektroenergetskog sustava. Iz funkcija openitog oblika napravljena je programska podrka za zatitne funkcije sinkronog generatora pomou kojih je projektiran PXI-sustav zatite sinkronog generatora. PXI-sustav zatite sastoji se od sklopovlja i programske podrke.
68
sveuilite u zagrebu
ivana Hebeli
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Institucije dravne uprave Republike Hrvatske od 1990. do 2004. godine Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; arhivistika i dokumentalistika Diplomirala je povijest i arheologiju na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Prva je ena iz Republike Hrvatske koja je doktorirala arhivistiku. Via je arhivistica i znanstvena suradnica. U struci je radila u Hrvatskom dravnom arhivu, a sada vodi pismohranu Ureda za ope poslove Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske. Redovita je lanica International Institute for Archival Science of Trieste and Maribor. Stairala je u Historical Archives of the European Union. Kao voditeljica radne grupe, ili samostalno, sreivala je gradiva raznih fondova i zbirki. Aktivna je lanica vie udruga. Sudjelovala na mnogobrojnim nacionalnim i meunarodnim skupovima i savjetovanjima. Autorica je prirunika za sreivanje gradiva organizacija civilnog drutva, stotinjak lanaka, referata, izvjea, prikaza, recenzija, priloga, osvrta i prijevoda. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Peter Pavel Klasinc, Univerza v Mariboru Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Branko Bubenik, znanstveni suradnik u mirovini, HTV, Zagreb 20. sijenja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Rad obuhvaa institucije politikog sustava RH: Sabor, Predsjednika Republike, Vladu RH i tijela dravne uprave. Osnovno je polazite kako je poznavanje povijesti i djelokruga rada odreene institucije polazna toka cjelokupnog rada arhiva i arhivista te pruanja preciznih i smislenih znanstvenih informacija korisnicima arhivskoga gradiva. U hrvatskoj se arhivistici o ovoj temi do sada nije pisalo. Posebne okolnosti osamostaljivanja i razvoja RH kao drave utjecale su na nastanak i razvoj institucija dravne uprave. Razvoj RH iznimno je dinamian. Ukupno gledajui, a i u pojedinim razdobljima, institucija je mnogo i one su raznovrsne. Sam broj ministarstava i zavoda varira zbog estih promjena. Prouavanje razvoja dravne organizacije ima iznimno praktinu vrijednost za djelatnost pojedinih tijela dravne i javne vlasti, posebice onih iji temeljni zadaci i djelokrug rada zahtijevaju sustavno praenje odreenih aspekata razvoja dravnih tijela. Prouavanje dravne organizacije vano je i za pravo, posebice upravno. Rad daje gradivo relevantno za potpunije prouavanje velikog broja pitanja koja tvore iroku problematiku razvoja RH. Povijest institucija dravne uprave odraava nastanak i specinosti razvoja RH u odreenom drutvenopovijesnom i gospodarskom kontekstu. Zadovoljenje kriterija koji su preduvjeti lanstva RH u Europskoj uniji na odreeni nain znai prestanak djelokruga i ovlasti institucija politikog sustava i dravne uprave koje se postojale od 1990. do 2004., te se one ve sada u odreenom smislu mogu smatrati povijesnim.
69
Vijoleta Herman Kauri

naslov doktorskog rada Za nae junake Rad dobrotvornih humanitarnih drutava u gradu Zagrebu 1914.-1918. Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Roena je 1973. u Pakracu. Osnovnu kolu zavrila je u Lipiku, a srednju u Pakracu. Godine 1991. upisala je jednopredmetni studij povijesti na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu; diplomirala je 1997. obranom diplomskog rada o trgovitu Pakracu pod vlastelinstvom Jankovia (mentor prof. dr. sc. Nika Stani). Poetkom 1998. zaposlila se u Podrunici Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Iste godine upisala je poslijediplomski studij povijesti na matinom fakultetu, gdje je 2002. obranila magistarski rad (mentor prof. dr. sc. Nika Stani). Autorica je jedne knjige, esnaest izvornih, strunih, preglednih i drugih radova objavljenih u domaim znanstvenim asopisima i publikacijama. Sudjelovala je na nekoliko meunarodnih i domaih znanstvenih skupova. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doc. dr. sc. Ivica ute, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Suzana Leek, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 19. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Istraivanje drutvene povijesti Hrvatske i Slavonije za vrijeme Prvoga svjetskoga rata u hrvatskoj je historiograji zanemarena tema, iako je posljednjih godina sve vie istraivanja. O radu dobrotvornih i humanitarnih drutava u gradu Zagrebu za vrijeme rata do sada nije bilo sustavnih istraivanja, a smatralo se da su sva graanska drutva, izuzev Crvenoga kria, prestala s radom prema banskoj naredbi od 27. srpnja 1914. To se pokazalo netonim, jer je najmanje 80 drutava u Zagrebu imalo slubenu dozvolu za rad od 1914. do 1918., a taj je broj najvjerojatnije bio jo i vei. Preuzimanje brige drutava za opskrbljivanje vojnika na ratitima, zbrinjavanje ranjenika i invalida te obitelji mobiliziranih i poginulih vojnika olakavalo je nancijski teret dravnoj blagajni, ma koliko neznatno to bilo. U protivnom bi drava morala nancirati sve pothvate zbrinjavanja, za to ne bi mogla izdvojiti potrebna sredstva, jer je sve bilo podinjeno potrebama vojnika na bojitu. Zbog toga su vlasti omoguavale vrlo iroku lepezu drutvenih aktivnosti, sve radi prikupljanja to vie novanih sredstava od svih slojeva stanovnitva, koja su potom koritena za ublaavanje posljedica rata. U neprestanoj potrazi za to veom zaradom drutva su organizirala kulturne i zabavne priredbe na kojima je u pravilu prodavana hrana i pie po pristupanijim cijenama od trinih, izdavala su prigodne tiskovine te razliite predmete. S vremenom je postalo prihvatljivo sve na emu se moglo zaraditi, jer su potrebe bile goleme i rasle su sve vie s duljinom trajanja rata.
70
sveuilite u zagrebu
eljko Holjevac
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Hrvatsko-maarski odnosi 1860.-1873. Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Roen je 1973. u Brinju. Godine 1997. diplomirao je povijest na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao u listopadu 2002., a u srpnju 2006. doktorirao. Od studenoga 1998. do veljae 2007. radio je u Institutu drutvenih znanosti Ivo Pilar, a od oujka 2007. zaposlen je kao docent na matinom fakultetu (Odsjek za povijest). Objavio je pet knjiga, od toga tri samostalno i dvije kao koautor, te dvadeset i est samostalnih izvornih znanstvenih radova u domaim i inozemnim asopisima i drugim publikacijama, kao i trideset i sedam ostalih radova. Boravio je vie puta u Grazu, Beu, Bratislavi, eljeznom i osobito u Budimpeti, ponajvie radi istraivanja u tamonjim arhivima i knjinicama. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Petar Koruni, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Boena Vranje-oljan, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Petar Koruni, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Jasna Turkalj, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 4. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Odnosi izmeu Hrvata i Maara, utjelovljeni u viestoljetnoj komunikaciji dvaju naroda, vericirani su 1860-ih i ranih 1870-ih godina na nain koji je bio esencijalan ne samo za adekvatno vrednovanje obrazaca njihove koegzistencije nego i za analogno usmjeravanje ivotne zbilje u zemljama ugarske krune u okviru Austro-Ugarske. To je kljuno razdoblje hrvatsko-maarskih odnosa u 19. stoljeu, jer oni tada svojim redeniranjem prema graanskom modelu poprimaju novu kvalitetu, bitno drukiju od one u ranijim vremenima. Temeljno obiljeje hrvatsko-maarskih odnosa od 1860. do 1873. bilo je rekonguriranje svijeta politike u smislu strukturiranja obrazaca moderne koegzistencije, pri emu je spomenuto rekonguriranje bilo nerazluivo od ivotnog konteksta koji je podrazumijevao pluralizam proimanja i paralelizam uvjetovanja u kompleksnoj interakciji. Hrvati su tom razdoblju bili mnogo vie zaokupljeni Maarima nego Maari Hrvatima. Maarima su prioritet bili odnosi s bekim sreditem, dok su za Hrvate odnosi s petanskim sreditem u dvojnoj monarhiji bili pitanje njihove budunosti. Utoliko su i odnosi izmeu Hrvata i Maara u 19. stoljeu neusporedivo vie i vanije utjecali na hrvatsku sudbinu nego odnosi Hrvata s bilo kojim drugim narodom u istom razdoblju, jer su se u dualistikim uvjetima upravo u okviru tih odnosa kreirale i mijenjale okvirne paradigme ukupne hrvatske modernizacije i nacionalne integracije, a to je bilo presudno za konstituiranje modernog hrvatskog drutva i povijesno oblikovanje moderne hrvatske nacije.
71
Amela Hozi Zimmermann

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Elektrokemijski senzor za detekciju mekih estica Hrvatski Prirodne znanosti; kemija; zikalna kemija Diplomirala je u oujku 2001., a akademski stupanj doktora znanosti iz polja kemije stekla je u prosincu 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Od 2001. zaposlena je kao znanstvena novakinja u Zavodu za istraivanje mora i okolia Instituta Ruer Bokovi. Njezini su znanstveni interesi supramolekularna organizacija organske tvari u vodenom okoliu te elektrokemijski senzori i tehnike za detekciju organskih estica u vodenom okoliu. Objavila je est znanstvenih radova u asopisima koje citira Current Contents i Science Citation Index. Znanstvena usavravanja stekla je na Sveuilitu Pierre i Marie Curie, tijekom studijskog boravka u Parizu godine 2002., meunarodnim mezokozmos eksperimentima u Rovinju 2003. i Piranu 2007. te na 9. meunarodnoj ljetnoj koli biozike 2006. Aktivno je sudjelovala na deset meunarodnih i domaih konferencija. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Dr. sc. Vesna Svetlii, znanstvena savjetnica, Institut Ruer Bokovi, Zagreb Prof. dr. sc. Laszlo Sipos, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Dr. sc. Vesna Svetlii, znanstvena savjetnica, Institut Ruer Bokovi, Zagreb Doc. dr. sc. Stjepan Milardovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 14. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije U radu je opisan razvoj nove klase senzora koji se osniva na otkriu pojedinanih dogaaja na ivinoj kapajuoj elektrodi. Provedena sustavna mjerenja, nedvojbeno, dokazuju primjenjivost ivinih elektroda konstantne povrine za detekciju i karakterizaciju najrazliitijih klasa mekih estica veliine 1-500 m poevi od uljnih kapljica, preko vezikula do ivih stanica - bilo da se radi o jednostaninim algama ili krvnim zrncima. to se liposoma i ivih stanica tie, zakljueno je da je istraeni postupak revolucionaran u jednostavnosti, pouzdanosti i selektivnosti detekcije pojedinanih estica bez prethodne separacije/obrade. Doktorski rad izvorni je doprinos u podruju temeljnih istraivanja i otvara put za izravnu primjenu nove klase elektrokemijskog senzora.
72
sveuilite u zagrebu
Anica Hunjet
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Utjecaj okoline na doivljaj boje hrvatski Tehnike znanosti; tekstilna tehnologija; tekstilna kemija Roena je 1964. u Ivancu. Magistrirala je u srpnju 2002. na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilno-tehnolokom fakultetu; magistarski rad bio je naslovljen Pouzdanost RAL sustava ureenosti boja. Na istom je fakultetu u prosincu 2006. stekla akademski stupanj doktora znanosti. Od 2003. naelnica je Odjela za poslovanje i razvoj visokog obrazovanja u Upravi za visoko obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH. Od 2000. do danas lanica je mnogobrojnih povjerenstava, upravnih vijea i radnih grupa. Objavila je osam znanstvenih radova, sudjelovala na etiri znanstvena skupa. Suradnica je na znanstvenom projektu Utjecaj socijalnih mrea u stvaranju drutva znanja. Sudjelovala je u izradi mnogih nacionalnih i drugih programa. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. urica Parac-Osterman, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. urica Parac-Osterman, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Mirta Beni, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Odjel za matematiku Prof. emer. Ivo Soljai, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovan, Institut za drutvena istraivanja Ivo Pilar, Zagreb Prof. Nina Reek-Wilson, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet 21. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet U doktorskom radu subjektivnom i objektivnom metodom deniran je doivljaj boje u ovisnosti o boji pozadine. Dokazano je da se objektivnom metodom, na temelju spektralnih karakteristika boja, mogu pretpostaviti podruja u kojima e psiholoki doivljaj boje ovisiti znaajnije o subjektivnoj procjeni svakog promatraa. Subjektivni doivljaj boje temeljen je na sljedeim psihozikim metodama: metoda rangiranja-podeavanja, metoda konstantnog podraaja te Stevensova metoda procjene. Dokazano je kako boje s veom vlastitom svjetlinom, kao to je uta, kod svih ispitanika daje osjet vee zasienosti, dolazi do naglaene kromatske indukcije. Metodom konstantnog stimulusa i Stevansovom metodom procjene dokazuje se da se u promatraa ne ograniava njegov doivljaj, ve se prua da se na temelju psiholokog doivljaja procjenjuje prag. Statistika obrada podataka provedena je deskriptivnom statistikom, analizom po Mann-Whitney U-testu, Kruskal-Wallis ANOVA i Medijan testom. Potvrdilo se, na temelju rezultata prikazanih u box-plotovima, da se na psiholoki doivljaj boje bitno utjee postavljenim pitanjem, pri emu se namee i eljeni rezultat. Predlae se da se primjenom Mann-Whitnney U-testa, Kruskal-Wallis ANOVA i Medijan testa utjee se na izbor psihotesta.
73
Anica Hursa
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Numeriko modeliranje i optimizacija ojaanja na odjei Hrvatski Tehnike znanosti; tekstilna tehnologija; odjevna tehnologija Roena je 1975. u Zaboku, gdje je zavrila Srednju tekstilnu kolu. Godine 1996. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilno--tehnolokom fakultetu. Na istom fakultetu (Zavod za odjevnu tehnologiju) od 1997. radi kao znanstvena novakinja, a potom kao asistentica. Poslijediplomski studij tekstilnog inenjerstva zavrila je 2000. U okviru meunarodnog CEEPUS-programa bila je tri mjeseca na znanstvenom i strunom usavravanju na Fakulteti za strojnitvo Univerze v Mariboru, Slovenija, a mjesec dana boravila je na Technical College for Light Industry u Budimpeti, Maarska. U dosadanjem je radu kao koautorica objavila jedno poglavlje u znanstvenoj knjizi, est izvornih znanstvenih radova, jedan pregledni rad, jedan struni rad te sudjelovala na etiri domaa i devet inozemnih skupova s meunarodnom recenzijom. Bila je suradnica na tri znanstvena projekta i na jednom tehnologijskom istraivako-razvojnom projektu. Aktivno je sudjelovala u organizaciji svih meunarodnih kongresa ITC&DC te dobila diplome za uspjenu organizaciju ITC&DC 2002. i 2006. od DAAAM International, Be, Austrija. Dobitnica je nagrade i kolarine koncerna FESTO za mladog istraivaa na 18th DAAAM International Symposium u Zadru 2007. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Dubravko Rogale, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Dubravko Rogale, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. eljko omoi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jelka Gerak, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojnitvo Prof. dr. sc. Zvonko Dragevi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jurica Sori, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 3. travnja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet U radu su prikazana sustavna i sveobuhvatna istraivanja ojaanja rupica za gumbe. Cilj istraivanja bio je utvrditi optimalni oblik i veliinu ojaanja rupice za gumbe te na taj nain dati doprinos spoznajama na podruju odjevnih tehnologija. Taj doprinos posebno dobiva na zaenju s obzirom na razvoj odjee za specijalne namjene i inteligentne odjee u kojoj se nalaze integrirani senzori, raunalni sustavi i izvrne naprave koje je potrebno uvrstiti na dijelove odjee, pa su istraivanja ojaanja posebno vana. U ovom je radu posebna pozornost usmjerena na zapore rupica za gumbe koji mogu biti pravokutni, polukruni i radijalni. Pomou suvremenih inenjerskih metoda, kao to su numeriko modeliranje i optimizacija, predvien je optimalni oblik i veliina ojaanja oslabljenih mjesta na odjei. Za tu potrebu istraene su karakteristike zapora i ojaanja rupica za gumbe, kao i temeljne karakteristike osnovne tkanine, meupodstave i ksiranog izratka. Za te su vrste tkanina napravljena mjerenja mehanikih i zikalnih svojstava na sustavu za objektivno vrednovanje KES. Prikazano je istraivanje mehanikih svojstava ojaanja rupica za gumbe pomou dinamometra i mjernog sustava ARAMIS te rezultati numerikog modeliranja i optimizacije navedenih ojaanja. Izvorni doprinos ostvaren u ovom radu ogleda se, izmeu ostalog, u sustavnom uvoenju suvremenih inenjerskih metoda numerike analize i optimizacije u tehniko-tehnoloke postupke oblikovanja elemenata odjee. Praktino znaenje rada sastoji se u tome to je primjenom razvijenih postupaka i programa mogue egzaktno predvidjeti i predloiti optimalno oblikovanje ojaanja mehaniki optereenih kritinih mjesta u odjei i slinim tekstilnim proizvodima, rukovodei se pritom kriterijem optimalnosti u kojem su teinski zastupljeni meusobno suprotstavljeni zahtjevi vrstoe i ekonominosti.
74
sveuilite u zagrebu
Vedran Ivankovi
naslov doktorskog rada Ulica grada Vukovara 1945.-1971. i moderne vizije Zagreba u 20. stoljeu reeksije utjecaja internacionalnog stila u hrvatskoj arhitekturi i urbanizmu nakon Drugog svjetskog rata Hrvatski Tehnike znanosti; arhitektura i urbanizam; urbanizam i prostorno planiranje i pejsana arhitektura Roen je 1978. u Mostaru. Gimnaziju je zavrio u Zagrebu, a diplomirao i doktorirao na Sveuilita u Zagrebu, na Arhitektonskom fakultetu. Od 2003. do danas zaposlen je na Katedri za urbanizam istoga fakulteta. Objavio je vie od deset znanstvenih lanaka i poglavlja u knjigama i zbornicima znanstvenih skupova. Autor-suradnik je u jednoj znanstvenoj knjizi te autor mnogih strunih lanaka, novinskih eseja i enciklopedijskih natuknica. U strunom radu istie se kao koautor na glavnom projektu rekonstrukcije Starog mosta u Mostaru 2001. pod pokroviteljstvom UNESCO-a, koautor je nagraenog natjeajnog projekta za rjeenje Trga Ivana pl. Zajca u Rijeci 2003. te suradnik u izradi prostornih planova u Republici Hrvatskoj. Od 2008. stipendist je francuske vlade na radu u Parizu. Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Prof. dr. sc. Mladen Obad itaroci, Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Prof. dr. sc. Marijan Hri, Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Prof. dr. sc. Mladen Obad itaroci, Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Dr. sc. Darja Radovi Mahei, Institut za povijest umjetnosti 12. svibnja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Predmetno podruje doktorskog rada obuhvaa istraivanje aktivnog razdoblja avangardnog poslijeratnog planiranja i izgradnje Zagreba novom modernom arhitekturom, koja je nakon kljunih politikih perturbacija poetkom 1950-ih postala slubeni stil u novom drutvenom poretku. U urbanolokim traenjima i sudbonosnom iskoraku grada prema rijeci, koji su se otprilike deavali istodobno, autor donosi mogui utjecaj modela kao to su Le Corbusierovi apolitiki gradovi, inspirirani tehnokracijom i tehnikom revolucijom, te denira ideoloki i stilski odmak hrvatske arhitekture i urbanizma od srednjoeuropskoga kruga. U tom kontekstu autor analizira, izdvaja prema jedinstvenim obiljejima i valorizira znaenje zagrebakog urbanizma u vizijama pedesetih godina 20. stoljea koje utjelovljuje interkontinentalni moderni odnos arhitekture i ideologije, u Hrvatskoj stasao na vlastitim idejno-razvojnim putovima usko povezanih odrednica ope urbane problematike vremena i specinih politikih pretenzija, koje e koncem pedesetih i ezdesetih godina u istome idejnom meuodnosu proteirati i sve zemlje osloboene zapadnog imperijalizma. Realizacija dananje Ulice grada Vukovara najekletantniji je primjer derivacije poznatih urbanolokih modela 20. st. u Hrvatskoj, ponajprije zbog sklonosti arhitekta Vladimira Antolia - velikog zagrebakog vizionara iji se cjelokupan opus u ovome radu prvi put sistematizira i valorizira - istonim idejnim polazitima specino i znalaki zakinutim za socrealistika razmatranja i eventualne utjecaje. Zbog toga je velika ulica - prvi i jedini moderni bulevar Zagreba - nastala u jedinstvenome spoju utjecaja Istoka i Zapada koji, uz prepoznatljive dimenzije megaprojekta u konkretnome gradskom prostoru poslijeratnog Zagreba, predstavljaju najvee dosege hrvatskog urbanizma.
curriculum vitae
75
Franjo Ivui
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Uzgoj alge Euglena gracilis u heterotrofnim uvjetima i dobivanje -1,3-glukana Hrvatski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Roen je 1972. u Zagrebu. Studij biokemijskog inenjerstva upisao je 1991. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu; diplomirao je 1997. Na istom fakultetu stekao je 2002. akademski stupanj magistra znanosti. Godine 2006. dobio je Ernst Mach stipendiju koju je iskoristio za znanstveno usavravanje u Institut fr Biotechnologie und Bioprozestechnik, TU Graz. Radi kao istraiva-procesni inenjer u tvrtki Pliva d.o.o. Hrvatska. Objavio je dva znanstvena rada. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Boidar antek, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mari, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Boidar antek, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Boidar Stilinovi, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet 5. travnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Linearni polisaharid paramylon (-1,3-glukan) predstavlja rezervnu tvar, pohranjenu u obliku granula u citoplazmi algi iz roda Euglena sp. a i euglenoida, openito. Ima mnogo korisnih primjena u medicini kao stimulans i pojaiva imunog sustava. Euglena gracilis nakuplja velike koliine paramylona kad se uzgaja heterotrofno te moe predstavljati alternativni izvor -glukana za iju se industrijsku proizvodnju trenutano najvie koristi Saccharomyces cerevisiae. Rast stanica Euglene gracilis dodatno se moe poboljati vitaminima B1 (6 mg/L) i B12 (0,5 mg/L). Cilj ovog rada bio je istraiti imbenike heterotrofnog uzgoja alge Euglene gracilis, kao to su sastav hranjive podloge i primjena razliitih tehnika uzgoja. Uzgoj je proveden u modiciranoj Hutnerovoj podlozi i u kompleksnim podlogama koje su sadravale uguenu kukuruznu moevinu (UKM), kvaev ekstrakt, govei ekstrakt, melasu te razne dodatke iji se utjecaj na rast istraivao (eeri, soli, giberlinska kiselina). Eksperimentalne kulture uzgajane su u Erlenmayer tikvicama na laboratorijskoj tresilici i u laboratorijskom bioreaktoru (brzina mijeanja oko 400 rpm) na 28 oC u mraku. Tijekom istraivanja praeni su sljedei parametri: masena koncentracija biomase (odreivanje suhe tvari), brojana koncentracija biomase (brojanje u Thomaovoj komorici), koncentracije raznih eera (antron metoda, enzimska metoda), koncentracija paramylona (ultrazvuno razbijanje, proiavanje pomou SDS-a), suha tvar centrifugata komine, udjel ugljika i duika u komini. are koje su sadravale 30 g/L UKM i 20 g/L glukoze ili fruktoze pokazale su najbolju proizvodnju biomase i paramylona, to su i potvrdila prethodna istraivanja u tikvicama. Uzgoj proveden na kvaevom ekstraktu kao glavnom izvoru duika bio je manje uinkovit u usporedbi s uzgojem s UKM-om. arnim uzgojem s pritokom supstrata i polukontinuiranim uzgojem postignute su u ovom radu najvee produktivnosti biomase i paramylona.
76
sveuilite u zagrebu
Suzana Jakovljevi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Utjecaj dvostrukog prevlaenja na tribomehanika svojstva keramikih prevlaka Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; proizvodno strojarstvo Roena je 1969. u Stockholmu, vedska. Godine 1994. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje; stekla je struni naziv diplomirani inenjer brodogradnje. Na istom je fakultetu 2003. magistrirala i stekla akademski stupanj magistra brodogradnje, a 2007. doktorirala i stekla akademski stupanj doktora strojarstva. U okviru COST-a 532, znanstvenog projekta Triboscience and Tribotechnology: Superrior Friction and Wear Control in Engines and Transmissions, u travnju 2005. i u rujnu 2006. boravila je u institutu Flemish Institute for Tribological Research - VITO, Materials Centre, Mol, Belgija, radi strunog usavravanja. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vinko Ivui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Mladen Franz, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Hrvoje Ivankovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vinko Ivui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Slobodan Kralj, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Mladen Stupniek, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 5. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje U radu je provedeno istraivanje utjecaja tribomehanikih svojstava ZrO2 prevlaka na Al2O3 prevlaci. Nehrajui elik (oznake prema EN-u X22CrMoV121) prevuen je plazma postupkom Al2O3 prevlakom, koja je sol-gel postupkom prevuena slojevima ZrO2 prevlake. Temeljem rezultata provedenog istraivanja zakljueno je sljedee: 1. Materijalografskom analizom utvreno je da je prevlaka ZrO2 deblja pri niim temperaturama arenja. Prevlaku ZrO2 mogue je nanijeti na keramiku podlogu samo ako je podloga polirana do minimalne hrapavosti . 2. Mjerenjem tvrdoe i modula elastinosti ZrO2 prevlaka dobiveni su rezultati unutar granica uobiajenih za ovakav nain ispitivanja. 3. Ispitivanje brazdanjem pokazuju slabu adhezijsku vezu izmeu dviju prevlaka. Poveanjem temperature arenja raste vrijednost prve kritine sile. Ostale dvije kritine sile (kod prevlaka arenih na svim ispitnim temperaturama) ne pokazuju razliku u svojim vrijednostima 4. Kod Ball on disc testa, odreivanja koecijenta trenja, postignuti su najznaajniji rezultati, jer su svi ispitni uzorci s ZrO2 prevlakom pokazali bitno smanjenje koecijenta trenja s obziom na ispitni uzorak bez ZrO2 prevlake. Kao konani zakljuak proizlazi da dvostruka prevlaka Al2O3 - ZrO2 ima dobra triboloka svojstva koja se oituju u niskim vrijednostima koecijenta trenja i, kao to je ve navedeno, koja omoguuju primjenu takve prevlake u sluajevima gdje je vaan to manji koecijent trenja.
77
Ivana Jarak
naslov doktorskog rada Sinteza, fotokemijska sinteza i antitumorsko djelovanje amidino derivata benzo[b]tieno[2,3-c]kinolona Hrvatski Prirodne znanosti; kemija; organska kemija Roena je 1974. u akovcu. Diplomski rad izradila je u Laboratoriju za supramolekulsku i nukleozidnu kemiju u Institutu Ruer Bokovi. Diplomirala je u oujku 1998. Od iste godine kao znanstvena novakinja radi na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije (Zavod za organsku kemiju), gdje je izradila magistarski rad (mentorica prof. dr. sc. Grace Karminski-Zamola) i magistrirala u srpnju 2002. Doktorski rad obranila je u srpnju 2005. Od 2005. do 2007. boravila je u sklopu poslijedoktorskog studija na Univeristy of Free State, Junoafrika Republika. Od studenoga 2007. radi kao istraivaica u Institutu CNC, Coimbra, Portugal. Objavila je etiri znanstvena rada s meunarodnom recenzijom, a nekoliko ih je u pripremi. Sudjelovala je na est meunarodnih i est domaih znanstvenih skupova s prezentacijom postera. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Grace Karminski-Zamola, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marija indler, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Grace Karminski-Zamola, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Dr. sc. Kreimir Paveli, znanstveni savjetnik, Institut Ruer Bokovi, Zagreb 11. srpnja 2005., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Kako bi se ispitala antitumorska aktivnost novih amidinskih derivata iz redova benzo[b]tieno i tienotieno kinolona te utjecaj srukture na bioloku aktivnost, prireen je niz razliito supstituiranih (R = H, CH3, OCH3, COOCH3, Br, CN) spojeva iz tih redova. Navedeni kinoloni prireeni su multistupnjevitom sintezom. Amidino- i cijanosupstituirani karboksamidi prireeni su reakcijama razliito supstituiranih 3-klorbenzo[b]tiofen- ili tienotienil-2-karbonil-klorida sa supstituiranim benzamidinima ili anilidima. Cijano-supstituirani karboksamidi prevedeni su u amidino-supstituirane karboksamide Pinnerovom reakcijom. Reakcijom fotokemijskog dehidrohalogeniranja amidino-supstituirani karboksamidi ciklizirani su u odgovarajue kinolone. Antiproliferativno i citotoksino djelovanje novih spojeva provedeno je in vitro na nekoliko staninih linija raka, ime je utvreno da svi spojevi posjeduju izrazito antiproliferativno djelovanje. Cijano-supstituirani karboksamidi pokazali su izrazito i selektivno antiproliferativno djelovanje,dok su amidinosupstituirani karboksamidi pokazali jako, ali neselektivno djelovanje. Najselektivniju antiproliferativnu aktivnost pokazali su benzo[b]tieno kinoloni. Kako bi se dobilo vie informacija o moguem mehanizmu biolokog djelovanja, ispitane su interakcije spojeva s dvolananim polinukleotidima (DNA i sintetske homopolinukleotidne RNA). Ispitivanja interakcija pokazala su da kinoloni interkaliraju dvostruku uzvojnicu DNA i RNA, dok se amidino-supstituirani karboksamidi veu na polinuklotide slabim neinterkalativnim nainom.
78
sveuilite u zagrebu
Sinia Jelovan
naslov doktorskog rada Bioloko suzbijanje cvjetnog titastog moljca Trialeurodes vaporariorum W. (Homoptera, Aleyrodidae) na rajici u zatienu prostoru Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; tomedicina Diplomirao je 1999. (smjer zatita bilja), akademski stupanj magistra biotehnikih znanosti stekao je u prosincu 2005., a doktora znanosti u sijenju 2008. na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu. U Zavodu za poljoprivrednu zoologiju istog fakulteta zaposlen je od 2000. kao struni suradnik. Objavio je trinaest znanstvenih i strunih radova. lan je Hrvatskog drutva biljne zatite i Hrvatskog entomolokog drutva. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Jasminka Igrc Bari, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Josip Boroi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Jasminka Igrc Bari, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Lea Milevoj, Univerza v Ljubljani, Biotehnika fakulteta 31. sijenja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Najvaniji tetnik povrtlarskih kultura u zatienim prostorima jest cvjetni titasti moljac (Trialeurodes vaporariorum W.). Njegov prirodni neprijatelj, parazitoid Encarsia formosa, utvren je 1920., a 1926. izvedena su prva istraivanja u Engleskoj radi biolokog suzbijanja cvjetnog titastog moljca. Zbog toga je cilj ovog rada bio istraiti bioloko suzbijanje cvjetnog titastog moljca primjenom parazitoida Encarsia formosa i predatorske stjenice (Macrolophus caliginosus) te utvrditi uinkovitost njihove kombinacije na razliitim sortama rajice. Primjenom parazitske osice (Encarsia formosa) na sorti Don Jose i Mondial postignuta je uinkovitost parazitacije od 91,6 do 94,1, a na sorti Mercedes i Belle uinkovitost se kretala od 78 do 80. Primjenom predatorske stjenice (Macrolophus caliginosus) na sorti Mercedes i Belle postignuta je uinkovitost od 52,3 do 57,5, a uporabom kombinacije predatorske stjenice i parazitske osice uinkovitost se kretala od 16,2 do 29,6 na razliitim sortama rajice. Primjena utih i plavih ljepljivih ploa radi praenja gustoe populacije cvjetnog titastog moljca pokazala je negativan uinak na smanjenje brojnosti parazitske osice za 7,8 do 72,8, a predatorske stjenice od 29,8 do 35,8. Istraivanja biolokog suzbijanja cvjetnog titastog moljca na rajici u zatienu prostoru dokazala su da se problem cvjetnog titastog moljca u potpunosti moe rijeiti primjenom vrste Encarsia formosa i Macrolophus caliginosus.
79
Hrvoje Jureti
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Napredni oksidacijski postupci u obradi brodskih balastnih voda Hrvatski Tehnike znanosti; druge temeljne tehnike znanosti; zatita okolia Roen je 1971. u Zagrebu. Diplomirao je 1999. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje (smjer procesno- -energetski). Od prosinca 1999. zaposlen je kao znanstveni novak na Katedri za ekoloku zatitu, vodu, gorivo i mazivo istog fakulteta, gdje je u travnju 2004. obranio magistarski rad, a u studenome 2007. doktorski rad. Tijekom akademske godine 2006./2007. boravio je u Sjedinjenim Amerikim Dravama, na sveuilitima Iowa State University i University of California, Irvine, kao dobitnik Fulbrightove stipendije. Objavio je kao koautor etiri znanstvena rada te sudjelovao u izradi vie idejnih i tehnolokih rjeenja, studija i strunih miljenja. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Nikola Ruinski, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Ivan Galaso, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Nikola Ruinski, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Adam Benovi, Sveuilite u Dubrovniku, Institut za more i priobalje Prof. dr. sc. Ivan Mijatovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Slaven Dobrovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 30. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Glavni cilj ovog rada bio je istraiti primjenjivost nekih naprednih oksidacijskih postupaka u obradi brodskog vodenog balasta. Ove tehnologije poivaju na generiranju vrlo reaktivnih OH radikala u dovoljnoj koliini da mogu utjecati na uinkovito uklanjanje mnotva visokootpornih spojeva u vodi. Ispitana je mogunost primjene ultrazvuka velike snage u obradi brodskih balastnih voda. Djelovanje ultrazvuka u vodenim otopinama oituje se kroz fenomen akustine kavitacije u kojoj pri implozivnom uruavanju kavitacijskog mjehuria nastaju izvanredne okolnosti koje pogoduju nastajanju OH radikala. Ispitan je utjecaj amplitude ultrazvuka i zasienje otopine pojedinim plinovima na nastajanje OH radikala. Rezultati istraivanja upuuju na mogunost primjene ultrazvuka velike snage u obradi balastnih voda. Primjenu ozona u obradi balastnih voda prati nastajanje ukupnih rezidualnih oksidanata koji posjeduju stanovito dezinfekcijsko svojstvo. Ispitivanje raspada ukupnih rezidualnih oksidanata u tami pokazalo je da neki parametri vode poput temperature, saliniteta i sadraja prirodnih organskih tvari u vodi bitno utjeu na brzinu raspada te se njihov uglavnom nepoznati i nepredvidivi utjecaj na kinetiku raspada ukupnih rezidualnih oksidanata mora uzeti u obzir prilikom obrade balastne vode ozonom. S ciljem ispitivanja primjenjivosti UV/O3 postupka u obradi vodenog balasta, konstruiran je i izveden pilot ureaj u Dubrovniku koji se sastoji od hidrociklona, vieslojnog ltra, ozon generatora i UV reaktora. Rezultati preliminarnih ispitivanja ove tehnologije pokazali su da postoji veliki potencijal za njenu primjenu, meutim za postizanje uinkovitije inaktivacije vrlo otpornih cista vrsta kao to je Artemia salina, potrebne su vie doze ozona od onih primijenjenih u eksperimentu.
80
sveuilite u zagrebu
Zdenko Jurjevi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Optimiranje dinamikih svojstava plinske turbine Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; ope strojarstvo (konstrukcije) Roen je 1967. u Zagrebu. Osnovnu i srednju kolu zavrio je u Karlovcu. Akademske godine 1987./1988. upisao je studij strojarstva na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje; diplomirao je u veljai 1996. Nakon zavrenog studija zaposlio se u tvrtki ABB PPL u Karlovcu na projektiranju pomonih sustava plinske turbine. U kolovozu 1999. bio je 18 mjeseci na specijalizaciji u vicarskoj. Od oujka 2001. zaposlen je u Alstom Power Ltd. u Badenu, vicarska, gdje je nastavio raditi na projektiranju pomonih sustava plinske turbine, a od srpnja 2003. radi u razvoju plinskih turbina na analizi konstrukcija i vibracijama turbinskih postrojenja. Autor je nekoliko desetaka strunih radova iz podruja dinamike rotorskih sustava i procesnog inenjerstva, patenta hlaenja kuita plinske turbine i raunalnog programa TMDLab za analizu vibracija turbinskih postrojenja te koautor nekoliko znanstvenih radova. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Milenko Stegi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Akademik Ivo Senjanovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Milenko Stegi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Mirko Butkovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 27. oujka 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Projektni prostor za optimiranje konture rotora plinske turbine vrlo je suen mnogobrojnim projektnim zahtjevima, pa za optimiranje konture s motrita zadovoljenja vibracijskih kriterija, praktiki, nema dovoljno projektnog prostora. Vibracijska svojstva oslonaca imaju velik utjecaj na cjelokupno vibracijsko ponaanje plinske turbine. Uz to, elastino ovjeenje ini plinsku turbinu vrlo osjetljivom na vlastite frekvencije statorske konstrukcije koje mogu uzrokovati rad u rezonanciji i vibracijsku nestabilnost. Provedeno istraivanje potvrdilo je hipotezu da oslonci plinske turbine imaju velik utjecaj na vibracijska svojstva cijelog postrojenja i da se dinamika svojstva sloenog mehanikog sustava, kao to je plinska turbina, mogu uvelike poboljati pravilnim odabirom krutosti oslonaca rotora i oslonaca kuita turbine. Osim toga pokazano je da se inenjerski prihvatljiv optimum dinamikih svojstava moe nai jednostavnim inenjerskim metodama i pravilnim tumaenjem rezultata, bez primjene sloenih matematikih algoritama, a problem optimiranja vibracijskih svojstava plinske turbine sveden je na minimiziranje osjetljivosti plinske turbine na neuravnoteenost. Razvijena su dva pristupa optimiranja dinamikih svojstava plinske turbine: inenjerski pristup (temeljen na inenjerskom iskustvu i intuiciji) i pristup metodom planiranja pokusa (primjenom statistikih metoda u planiranju, voenju, razmatranju i tumaenju rezultata). Dva pristupa vrednovana su i usporeena s motrita kakvoe pronaenih optimalnih rjeenja.
81
Nevenka Kameni
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Strukture i svojstva cementnih kompozita Hrvatski Tehnike znanosti; kemijsko inenjerstvo; analiza i sinteza procesa Roena je 1949. u Zagrebu. Diplomirala je 1973. na Sveuilitu u Zagrebu, na Tehnolokom fakultetu. Godine 1980. obranila je magistarski rad Utjecaj CaCO3 na kinetike promjene hidratacijskog procesa i vrstoe cementnog morta na istom fakultetu, smjer kemija i tehnologija silikata. Radi u Institutu graevinarstva Hrvatske. Od 2007. voditeljica je Certikacijskog odjela IGH-a. Na Sveuilitu u Zagrebu, na Graevinskom fakultetu, sudjelovala je u izvoenju nastave dvaju kolegija na studiju vie spreme. Predsjednica je HZN/TO 74: Cement i graevno vapno pri Hrvatskom zavodu za norme. lanica je: HZN/TO 176: Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvalitete i HZN/TO 512: Nazivlje u graditeljstvu. U Upravnom je odboru Hrvatskog mjeriteljskog drutva. Bila je suradnica u realizaciji znanstvenih projekata Anorganska veziva i Primjena otpadnih tvari u graevinarstvu i voditeljica zadatka Vapnenac kao mineralni dodatak cementu u okviru znanstvenog projekta Istraivanje i razvoj nemetalnih materijala. Suradnica je na dva znanstvena projekta: Razvoj modela procesa hidratacije i Od nano do makro strukture betona. Kao autorica ili koautorica objavila je dvadeset znanstvenih i trideset i tri struna rada. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Tomislav Matusinovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Tomislav Matusinovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Doc. dr. sc. Juraj ipui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Damir Markui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 29. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Iako proces hidratacije kalcijevog aluminatnog cementa predstavlja proces od temeljne industrijske i komercijalne vanosti, kemijske reakcije pri hidrataciji nedovoljno su razjanjene. Tijekom hidratacije cementne paste, morta ili betona dolazi do promjene poroznosti, raspodjele veliina pora, udjela kapljevite faze, vrstoe i elastinih svojstava cjelokupnog kompozitnog materijala. Radi boljeg razumijevanja razvoja i povezanosti mikrostrukture cementnog kompozita i rezultantne vrstoe materijala istraivana je korelacija tlanih vrstoa pripravljenih uzoraka od komercijalnog kalcijevog aluminatnog cementa Istra 40 odreenih standardnim tlanim testom prema vaeoj normi HR EN 196-1 i rezultata prozvuivanja ultrazvukom bez razaranja. Funkcijom:
2 t tc U (t ) = A sin( (t t c ) + )exp w uspjeno je opisan signal prijamne ultrazvune sonde u vremenskoj domeni. Ustanovljena je korelacija parametara uporabljene funkcije i tlane vrstoe istraivanih cementnih materijala pri razliitim vodocementnim omjerima, udjelu i raspodjeli veliina estica agregata te dodatka litij-karbonata kao ubrzivaa vezivanja: R AvG A/tC Grupa parametara odreena ultrazvunim mjerenjem proporcionalna je najveem tlanom naprezanju u materijalu tijekom prostiranja ultrazvunog valnog paketa i izraena je u istim mjernim jedinicama tlaka kao i traeni parametar tlane vrstoe cementnog materijala.
82
sveuilite u zagrebu
Danijel Karolyi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Utjecaj genotipa na sastav masnih kiselina miinog i masnog tkiva svinja Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; stoarstvo Roen je 1970. u Zagrebu, gdje je zavrio srednju kolu. Diplomirao je 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu. Od zavretka dodiplomskog studija do danas zaposlen je u Zavodu za ope stoarstvo matinog fakulteta. Na istom je fakultetu zavrio poslijediplomski studij stoarstva i 2002. obranio magistarski rad. Ukljuen je u znanstvenoistraivaki rad preko projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH, Ministarstva poljoprivrede te meunarodnih projekata, a sudjeluje i u nastavnom radu. Samostalno ili u koautorstvu objavio je trideset znanstvenih radova s kojima je sudjelovao na vie meunarodnih i domaih skupova. Bavi se istraivanjima kakvoe mesa; u tom se podruju vie puta usavravao u istraivakim centrima u inozemstvu - Francuska, Italija, panjolska, Maarska i Slovenija. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ivan Juri, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Miroslav Kap, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ivan Juri, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Dr. sc. Mihael Gajster, Istraivaki centar za hranu EMONA, Ljubljana 20. 0ujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet U svinja se masne kiseline iz krme odlau u tkiva nepromijenjene te sastav tjelesnih masti ovisi o hranidbi. Uz to, na sastav masti moe utjecati i genotip, spol te razina deponirane masti u trupu. Miino i masno tkivo svinja, zbog visokog udjela omega-6 kiselina u krmnim smjesama, ima s nutritivnog gledita previsok omega-6/omega-3 omjer (7-10 i vie). Cilj rada bio je istraiti utjecaj genotipa i krmnih smjesa uz dodatak lana na sastav masnih kiselina miinog i masnog tkiva svinja u tovu. Lan je bogat omega-3 kiselinama i do sada se nije upotrebljavao u komercijalnoj proizvodnji svinjetine. U krmnim smjesama s dodatkom lana koriteni su razliiti Bc hibridi kukuruza, a u tovu nazimice i kastrati tro- i etvero-pasminskih krianaca. U mesu svinja tovljenih uz dodatak lana sadraj omega-3 kiselina bio je gotovo 3 puta vii u usporedbi sa svinjama iz komercijalne proizvodnje uz mnogo nii omega-6/omega-3 omjer (3 prema 10). U lenoj slanini sadraj omega-3 kiselina bio je vei oko 5,5 puta uz mnogo nii omega-6/omega-3 omjer (1,9 prema 10,3). Genotip kao i hibridi kukuruza nisu utjecali na razlike u omega-6/omega-3 omjerima. Nazimice su imale manje deponirane masti s obzirom na kastrate, uz vii udio viestruko nezasienih masnih kiselina u miinom i masnom tkivu i vie omega-6/ omega-3 omjere. S porastom razine masti u miiu rastao je udio zasienih i jednostruko nezasienih masnih kiselina, a opadao udio viestruko nezasienih masnih kiselina. Zakljueno je da je hranidba lanom snizila omega-6/omega3 omjer u mesu i lenoj slanini u zdravstveno preporuenu razinu (< 4) i poboljala nutritivnu vrijednosti svinjetine za prehranu ljudi. Spol se pokazao kao najvaniji izvor varijabilnosti sastava masnih kiselina miinog i masnog tkiva koja proizlazi poglavito iz utjecaja spola na razlike u zamaenosti trupa nazimica i kastrata.
83
Ivka Kljaji
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Kartografski prikazi hrvatskih gradova iz 16. stoljea Hrvatski Tehnike znanosti; geodezija; kartograja Diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Geodetskom fakultetu: 1992. na studiju za stjecanje vie strune naobrazbe, a 1996. na studiju za stjecanje visoke strune naobrazbe. Na istom je fakultetu 2001. zavrila poslijediplomski magistarski studij, a 2006. poslijediplomski doktorski studij. Godine 1997. zaposlila se kao znanstvena novakinja u Zavodu za kartograju matinog fakulteta, a 2007. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Kao suradnica sudjelovala je na znanstvenom projektu Hrvatska kartograja znanstvene osnove i Kartograja i nove tehnologije te na znanstveno-strunim projektima Hrvatski kartogra, Geodetski rjenik, Dravna granica Republike Hrvatske na moru i Prijedlog slubenih kartografskih projekcija Republike Hrvatske. Suradnica je na znanstvenom projektu Kartograja Jadrana. Objavila je nekoliko lanaka u asopisima i zbornicima znanstveno-strunih skupova. lanica je Hrvatskoga geodetskog drutva i Hrvatskoga kartografskog drutva. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Frange, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Tihomir Juki, Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet 16. listopada 2006., Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet U radu je provedeno istraivanje kartografskih prikaza hrvatskih gradova iz 16. stoljea koji su uvezani u pet rukopisnih atlasa. Dva atlasa uvaju se u Zbirci rukopisa, spisa i ostavtine Austrijske nacionalne knjinice u Beu, dva u Saskom dravnom arhivu u Dresdenu i jedan u Glavnom zemaljskom arhivu u Karlsruheu. Dan je opiran pregled objavljenih tekstova o tim atlasima i kartografskim prikazima to ih oni sadre. Budui da na temelju dosad objavljenih radova nije bilo mogue rasvjetljavanje nedoumica koje su uoene tijekom prouavanja dosad objavljenih radova, bilo je potrebno posjetiti institucije u kojima se ti atlasi uvaju i na osnovi osobnog uvida utvrditi to sve oni sadre. U radu je prvi put dan popis svih prikaza za sve atlase. Napravljen je i usporedbeni popis svih prikaza hrvatskih gradova iz svih pet atlasa. Provedena je rasprava usporedbom vlastitih rezultata istraivanja s istraivanjima drugih znanstvenika. Dan je pregled dosadanjih spoznaja o Nicoli Angieliniju, za koga se smatralo da je autor nekoliko karata i prikaza gradova iz istraivanih atlasa. U radu su priloene reprodukcije prikaza svih hrvatskih gradova iz svih pet atlasa, te karta Hrvatske i Slavonije koja postoji u dva primjerka, jedan u Beu i drugi u Karlsruheu. Slijede reprodukcije dviju karata pronaenih u Kartografskoj zbirci Austrijske nacionalne knjinice u Beu, a koje do sada nisu bile poznate u literaturi. Jedna od njih primjerak je karte Hrvatske i Slavonije, a druga karta, iji je autor potpisan kao Natale di Angelini, prikazuje jezero Balaton s okolicom. Pojedini su istraivai u svojim radovima iznosili pretpostavku poistovjeivanja Natalea Angelinija s Nicolom Angielinijem. Na osnovi pronaenih leksikografskih i biografskih podataka o njima dvojici, Natale Angelini i Nicolo Angielini dvije su osobe, zapravo braa.
84
sveuilite u zagrebu
Jaroslav Kljak
naslov doktorskog rada Utjecaj ortotropnosti na implementaciju strukturnih materijala kompozitnog uslojenog drva Hrvatski Biotehnike znanosti; drvna tehnologija; drvno tehnoloki procesi Roen je 1972. u Osijeku. Godine 1997. diplomirao je na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu (smjer drvna tehnologija). Na istom je fakultetu u prosincu 2002. obranio magistarski rad Utjecaj sintetskih vlakana na promjenu mehanikih svojstava furnirske ploe, a doktorski rad obranio je u veljai 2006. Od 1998. do danas zaposlen je kao asistent na matinom fakultetu. Godine 2008. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Objavio je devetnaest znanstvenih i strunih radova. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Mladen Brezovi, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Vladimir Jambrekovi, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Mladen Brezovi, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Joe Resnik, Univerza v Ljubljani, Biotehnika fakulteta 23. veljae 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet U radu su obavljena istraivanja kompozitnog uslojenog drva s aspekata 3-D optimizacije naprezanja i deformacija u pojedinim slojevima, kao posljedica promjene ortotropnih svojstava vanjskih slojeva pri razliitim konstrukcijskim solucijama. Radi toga je praen utjecaj varijacije debljinskog udjela te utjecaj varijacije kuta vlakanaca pojedinih slojeva furnirske ploe na promjenu savojnih svojstava kompozitnog uslojenog drva. Kompozitno uslojeno drvo sendvi-strukture izraeno je od polivinilkloridne celularne srednjice te od bukovih troslojnih furnirskih ploa kao vanjskih slojeva. Eksperimentalna istraivanja obuhvaala su ispitivanje savojnih svojstava metodama s tri uporine toke. Analiza unutarnjih naprezanja provedena je metodom konanih elemenata i njom su obuhvaene sve kombinacije kompozitnog uslojenog drva kao i kod eksperimentalnog istraivanja. Rezultati istraivanja pokazuju da su se sve promjene von Mises naprezanja i pripadajuih deformacija odvijale u pravilu prema krivuljama polinoma drugog stupnja, s tom razlikom to su se varijacijom debljinskog udjela vrijednosti savojnih svojstava protezala u mnogo irem rasponu od varijacije kuta vlakanca. Analizom svih est komponenata naprezanja u 3-D sustavu ustanovljen je znatan udio apsolutnih vrijednosti transverzalnih naprezanja, normalnih i posminih, pri emu se udio pojedinih komponenata naprezanja u furnirskim listovima izrazito mijenja, dok se udio pojedinih naprezanja u srednjici ne mijenja znaajno s promjenom strukturne konstrukcije vanjskih slojeva kompozitnog uslojenog drva.
85
Vitomir Komen
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Model potpore odluivanju pri planiranju razdjelnih mrea Hrvatski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roen je 1960. u Rijeci. Dodiplomski studij zavrio je u studenome 1981., a poslijediplomski u svibnju 1993. na Sveuilitu u Zagrebu, na Elektrotehnikom fakultetu. Od 1981. zaposlen je u HEP-u - Elektroprimorje Rijeka, gdje radi na razliitim strunim i upravljakim poslovima: inenjer u pogonu, tehniki rukovoditelj te direktor distribucijskog podruja. Vii je predava na strunom i sveuilinom studiju elektrotehnike u Rijeci i na Veleuilitu u Rijeci. Sudjelovao je na vie specijalistikih kolovanja i posjeta u institucijama i tvrtkama u europskim zemljama i Hrvatskoj. Objavio je devetnaest strunih i znanstvenih radova. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Slavko Krajcar, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Vladimir Mikulii, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Slavko Krajcar, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doc. dr. sc. Ranko Goi, Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Davor krlec, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doc. dr. sc. Sran utobradi, Hrvatska energetska regulatorna agencija, Zagreb 22. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Osnovna tema rada jest odreivanje novih utjecajnih veliina i nadopuna postojeih konvencionalnih kriterija i metodologije planiranja razvoja i izgradnje razdjelnih mrea u dereguliranim uvjetima poslovanja distribucijskog sustava. Denirana je struktura i karakteristike cjelovitog procesa planiranja, a kriteriji planiranja sistematizirani su u tri skupine: deterministiki kriteriji - napon, frekvencija i optereenje elemenata mrea, probabilistiki kriteriji - sigurnost i pouzdanost, te ostali kriteriji - kvaliteta elektrine energije i ostale utjecajne veliine. Utjecaj distribuirane proizvodnje razraen je kao znaajna neizvjesnost u planiranju. Sigurnost i pouzdanost distribucijskih mrea razraene su kao veliine u procesu planiranja, a utvrena su i razraena tehnika rjeenja za poveanje pouzdanosti. Denirani su kriteriji i zahtjevi kvalitete elektrine energije u procesu planiranja, a razraena su i vrednovana tehnika rjeenja za poboljanje kvalitete. Provedeno je istraivanje stanja kvalitete elektrine energije i razdiobe pojedinih parametara kvalitete na realnoj mrei. Provedeno je istraivanje ovisnosti i utjecaja pokazatelja pouzdanosti distribucijskih mrea o vie parametara na realnoj mrei, primjenom statistike obrade rezultata praenja pokazatelja. Statistikim pristupom utvrene su korelacijske ovisnosti pokazatelja pouzdanosti o nancijskim ulaganjima, odnosu kabelske i nadzemne mree, topologiji i uzamenosti mree te tehnolokoj i organizacijskoj razini sustava voenja pogona mrea. Izraen je model odreivanja pokazatelja pouzdanosti mrea u budunosti u ovisnosti o nancijskim ulaganjima u mreu i opi model odreivanja potrebnih nancijskih ulaganja u mreu za postizanje ciljanih pokazatelja pouzdanosti mrea.
86
sveuilite u zagrebu
Miroslav Konar
naslov doktorskog rada Localization Methods and Verication of Communication Protocols for Healthcare Systems Metode lokalizacije i verikacija komunikacijskih protokola za potrebe sustava zdravstvene zatite Engleski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roen je 1975. u Zagrebu. Diplomirao je 1999., a magistrirao 2002. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. U Oracle korporaciji direktor je razvoja poslovanja za industrijsku vertikalu zdravstva u regiji, a prije toga radio je osam godina u kompaniji Ericsson Nikola Tesla. Na internacionalnoj razini dugogodinji je lan HL7 Inc, IEEE i EFMI udruga. Od travnja 2004. tehniki je dopredsjednik Internacionalnog odbora HL7 podrunica i lan Upravnog odbora HL7 Hrvatske. Objavio je vie od petnaest strunih i znanstvenih radova u razliitim publikacijama i na konferencijama te gostovao kao pozvani predava na vie strunih i znanstvenih predavanja diljem Europe. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Stanko Tonkovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Mladen Kos, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Stanko Tonkovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Josipa Kern, Sveuilite u Zagrebu, Medicinski fakultet Doc. dr. sc. Darko Huljeni, Ericsson Nikola Tesla, Zagreb Prof. dr. sc. Ratko Magjarevi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 5. listopada 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Integracija informacijsko-komunikacijskih sustava u zdravstvu pokazuje da se donosi vrijednost tek onda kada se adresira na svim razinama komunikacije. Kljunu ulogu ovdje imaju internacionalne i otvorene norme zbog toga to predstavljaju skup najboljih iskustava s raznih projekata te to nisu vezani ni za jednog posebnog proizvoaa. Nakon to smo identicirali HL7-normu kao kljunu normu u djelokrugu medicinske informatike, kroz implementaciju smo naili na mnoge izazove i potrebe za poboljanjem. Ovim istraivanjem analizirana su postojea iskustva, potanko je prouena HL7-norma te predloena dorada u obliku novog i inovativnog referentnog komunikacijskog modela te lokalizacijsko/verikacijskih metoda, koji su u meuvremenu i prihvaeni na razini HL7-organizacije i dokazani kroz implementaciju integralnog informacijskog sustava primarne zdravstvene zatite u Republici Hrvatskoj. Prema pokazanim rezultatima moemo s pravom rei da e ovo istraivanje donijeti vrijednost i samoj HL7-normi i zdravstvenim informacijskim sustavima, openito.
87
Leonida Kova
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana Modernizam i autoportreti umjetnica 20. stoljea Hrvatski Humanistike znanosti; povijest umjetnosti; povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija Godine 1986. diplomirala je arheologiju i povijest umjetnosti na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 1991. obranila magistarski rad. Od 1987. do 1993. radila je kao konzervatorica u Regionalnom zavodu za zatitu spomenika kulture u Zagrebu, a od 1993. zaposlena je kao via kustosica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Autorica je nekoliko meunarodnih izlobi te mnogobrojnih izlobi hrvatskih umjetnika i umjetnica. Godine 2002. bila je izbornica i kustosica hrvatskog paviljona na biennalu u Sao Paulu, a 2003. na venecijanskom biennalu. Od 2002. do 2005. bila je potpredsjednica Meunarodne udruge kritiara umjetnosti AICA sa sjeditem u Parizu. Od 2006. predaje na Sveuilitu u Zagrebu, na Akademiji likovnih umjetnosti. Objavila je knjige: Konteksti, Kodovi identiteta, Edita Schubert, Horetzky, Relacionirane stvarnosti. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Makovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Nadeda ainovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Makovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Tonko Maroevi, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 19. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski rad bavi se relacioniranjem radova umjetnica 20. stoljea samoreprezentacijskog karaktera s istodobnim im normativnim diskurzima unutar kojih se proizvode kategorije roda, odnosno pojam spolne razlike. Pritom se normativnim diskurzima poimaju diskurzi egzaktnih znanosti, diskurz prava, kao i diskurz disciplina povijesti umjetnosti i kritike umjetnosti. Rad sadri tri uvodna poglavlja kojima se kontekstualiziraju povijesno proizvedena znaenja kategorija roda, te teorijski aparat kojim su se tijekom dvadesetog stoljea valorizirala i revalorizirala samoreprezentacijska djela umjetnica. Potom slijedi pet poglavlja u kojima se itaju konkretna djela umjetnica koje su djelovale tijekom prva etiri desetljea dvadesetog stoljea i iji se radovi u povijesti umjetnosti razmatraju u kontekstu pojma povijesnih avangardi. Posrijedi su djela Naste Rojc, Romaine Brooks, Claude Cahun, Florence Henri i Hanne Hch te dva poglavlja u kojima se raspravlja o performativnim uincima radova dviju suvremenih umjetnica, Orshi Drozdik i Katarzyne Kozyra. Zakljuno poglavlje teksta Modernizam i autoportreti umjetnica 20. stoljea problematizira relaciju modernizma i postmodernizma u smislu kulturnih dominanti odreenih povijesnih razdoblja, nudei pritom moguu opciju odgovora na pitanje zato su djela umjetnica koje su tijekom prva etiri desetljea dvadesetog stoljea imale zavidnu institucionalnu recepciju, nakon Drugog svjetskog rata praktiki izbrisana iz povijesti moderne umjetnosti, da bi potom u tzv. postmodernom razdoblju bila reaktualizirana.
curriculum vitae
88
sveuilite u zagrebu
Dinka Kovaevi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Vrednovanje rezultata pouavanja korisnika kolske knjinice Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; knjiniarstvo Roena je 1948. u Staroj Gradiki. Diplomirala je 1975. na Sveuilitu u Rijeci, na Pedagokoj akademiji, a 1984. stekla je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu zvanje diplomirani komparativist i bibliotekar. Akademski stupanj magistra drutvenih, humanistikih i teolokih znanosti u polju informacijskih znanosti s posebnim osvrtom na bibliotekarstvo stekla je 1996. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2007. obranila disertaciju. Zaposlena je kao voditeljica kolske knjinice u Osnovnoj koli Antuna Mihanovia u Slavonskom Brodu. Potie partnerski i timski suradniki odnos u koli i kolskoj knjinici. Godinama radi kao mentorica s pripravnicima. U podruju odgoja i obrazovanja izabrana je 2001. u zvanje strunog suradnikasavjetnika. U promociji kolskog knjiniarstva sudjelovala je kao koautorica u dvije knjige i u nizu lanaka objavljenih u zemlji i inozemstvu. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Tatjana Aparac Jelui, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 10. rujna 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U pristupu znanju kao elementi vrednovanja najvie se istiu procesi uenja, uiti kako uiti i armiranje knjiniarskog rada. Iz tih je razloga temeljni motiv rada bio uputiti na vanost vrednovanja rezultata pouavanja uenika u kolskoj knjinici u suvremenim uvjetima i predloiti nova rjeenja knjininog odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli. Sredinji dio usmjeren je na pregled i analizu konkretnih metoda rada s korisnicima na koje su kolski knjiniari kao specijalizirani struni suradnici u stvaranju uspjene kole imali velike mogunosti utjecanja. Posebno je vano istraivanje stavova korisnika uenika o metodama i oblicima pouavanja i njihovo vrednovanje. Svrha je bila, prije svega, odrediti koliko je pouavanje uope prisutno u hrvatskim kolskim knjinicama u okviru neposrednog odgojno-obrazovnog rada s uenicima i koliko su postojei oblici bili prihvatljivi dobi uenika. Ocjenjujui da su predstavljeni modeli bili viestruko primjenjivi pri planiranju i evaluaciji pouavanja uenika, dokazalo se da se prilagodbom tih modela mogu postaviti uinkovitiji modeli planiranja, obrazovanja i evaluacije. Predstavljen je novi model Nacionalnog programa knjininog odgoja i obrazovanja uenika u osnovnoj koli. Predloena su i dva nova modela kao dopuna osnovnom programu: program pouavanja darovitih uenika i smjernice za rad s uenicima s tekoama u razvoju. Naini praenja i utvrivanja kvalitete rada i iskoristivosti rezultata pouavanja ovih, u ovom trenutku najprimjerenijih, modela obrazovanja u osnovnokolskoj knjinici vani su za razvijanje daljnjih strategija obrazovanja uenika i oblika strunog usavravanja uitelja i strunih suradnika.
89
Sinia Krajnovi
naslov doktorskog rada Upravljanje prijenosom znanja u istraivanju i razvoju na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije Hrvatski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roen je 1970. u Zagrebu. Diplomirao je 1993., a magistrirao 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Dobitnik je Pismenog priznanja Josip Lonar 1993. i Bronane plakete Josip Lonar 1994. Studij poslovnog upravljanja zavrio je 1996. na Sveuilitu u Zagrebu, a 2002. na Sveuilitu u Craneldu. Ima vie od deset godina menaderskog iskustva u korporaciji Ericsson, a trenutano radi u Ericssonovoj kompaniji u Japanu (General Manager, Systems Integration and Multimedia). Suradnik je Zagrebake kole ekonomije i managementa i predaje na dodiplomskom i diplomskom studiju. Istrauje problematiku konkurentnosti istraivako-razvojnih organizacija s naglaskom na problematiku prijenosa znanja te problematiku upravljanja projektima. Postignute rezultate objavljuje na znanstvenim i strunim skupovima. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Marijan Kunti, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Antun Cari, Hrvatska agencija za telekomunikacije, Zagreb Prof. dr. sc. Mario agar, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doc. dr. sc. Darko Huljeni, Ericsson Nikola Tesla, Zagreb 20. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Istraivako-razvojne organizacije u podruju informacijske i komunikacijske tehnologije ogledni su predstavnik gospodarstva temeljenog na znanju. Poslovna izvrsnost, kvaliteta i inovacije temelji su poslovnih strategija globalnih centara znanja, a uspjena organizacija nuno mora osigurati mogunost uinkovitog i uspjenog prijenosa znanja unutar organizacije, kao i izmeu pojedenih organizacija kao dijelova globalne korporacije. U doktorskom je radu denirana formalna specikacija prijenosa znanja unutar organizacijskog okruja istraivako-razvojnog centra na podruju informacijske i komunikacijske tehnologije, kao i model prijenosa znanja zasnovan na projektnoj organizaciji i uenju iz iskustva. Denirani model prijenosa znanja moe se primijeniti i za vrednovanje uspjenosti prijenosa znanja i za potencijalno poboljanje uspjenosti prijenosa znanja. Na osnovi rezultata istraivanja predloeni su imbenici uspjenosti prijenosa znanja i organizacijska naela upravljanja prijenosom znanja, te je provedena njihova provjera na temelju usporedbe rezultata simulacije s iskustvenim pokazateljima.
90
sveuilite u zagrebu
Hrvoje Kui
naslov doktorskog rada Smanjenje organskog optereenja obojenih otpadnih voda primjenom naprednih oksidacijskih procesa Hrvatski Tehnike znanosti; kemijsko inenjerstvo; analiza i sinteza procesa Roen je 1975. Diplomirao je 2001. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije, na kojem je od rujna iste godine zaposlen kao znanstveni novak. Na istom je fakultetu u studenome 2006. obranio disertaciju te stekao akademski stupanj doktora tehnikih znanosti iz podruja kemijskog inenjerstva. Viekratno je boravio na studijskim boravcima u SAD-u radi istraivanja i usavravanja: pet mjeseci tijekom 2002. i 2004. na Florida State University, Tallahassee, Florida, te deset mjeseci 2007./2008. na Jackson State University, Jackson, Mississippi. Aktivno je sudjelovao u realizaciji sedam znanstvenih i tehnologijskih projekata. Rezultate svoga dosadanjeg znanstvenoistraivakog rada prikazao je u dvadeset i tri znanstvena rada, od toga je etrnaest objavljeno u meunarodnim asopisima citiranim u tercijarnim publikacijama, dok su jo etiri takva rada trenutano na recenziji. Koautor je dvaju poglavlja u znanstvenim knjigama i jednog patenta prijavljenog pri US Patent Oce. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Natalija Koprivanac, Sveuilitu u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Natalija Koprivanac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Vesna Tomai, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. elimir Kurtanjek, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet 15. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije
Napredni oksidacijski procesi (AOPs) predstavljaju uinkovitu metodu obrade obojenih otpadnih voda uz malo ili gotovo nikakvo nastajanje sekundarnog otpada. U radu je istraivana primjena nekoliko AOP-a: procesi u reaktorima s visokonaponskim elektrinim pranjenjem, ukljuujui razliite konguracije reaktora i kombinacije sa sintetskim zeolitima, procesi ozoniranja, procesi temeljeni na upotrebi UV zraenja i procesi Fentonovog tipa. Reaktivno bojilo azo tipa C.I. Reactive Blue 137 (RB137), kao predstavnik obojenih zagaivala, i fenol, kao predstavnik intermedijera pri sintezi i razgradnji reaktivnih bojila, odabrani su kao modelna zagaivala. Uinkovitost razgradnje bojila RB137 i fenola s primijenjenim AOP-ima procijenjena je na osnovi uklanjanja obojenja, organskog sadraja, fenola i organski vezanih halogenida. Djelotvornost procesa obrade takoer je procijenjena na temelju operativnih trokova svakog pojedinog AOP-a. Primjenom svih procesa pri ustanovljenim optimalnim uvjetima postignuto je potpuno uklanjanje fenola iz modelne otpadne vode. Konaan stupanj mineralizacije ovisio je o tipu procesa, broju oksidanata i/ili prisutnosti UV zraenja, kao i procesnim parametrima. Najvii stupanj mineralizacije modelne otpadne vode fenola od 97,6 postignut je primjenom UV/Fe2+/H2O2 procesa. Meutim ustanovljeno je da su najprikladniji procesi za mineralizaciju modelne otpadne vode fenola Fe0/H2O2, UV/Fe0/H2O2, UV/O3 i UV/O3/H2O2 s obzirom na vrijednosti omjera stupanj mineralizacije/operativni trokovi procesa <1.50 EUR g-1. Utvreni su optimalni procesni parametri tih procesa u sluaju razgradnje RB137 bojila. Postignuto je obezbojenje ispod granice vidljivosti, pa ak i na poetnoj koncentraciji bojila od 80 mg L-1. Potpuna mineralizacija modelne otpadne vode RB137 postignuta je primjenom UV/O3/H2O2 u sluaju poetne koncentracije RB137 od 20 mg L-1, dok je najvii stupanj mineralizacije pri koncentraciji RB137 80 mg L-1 od 80,3 postignut primjenom UV/Fe0/H2O2 procesom. Kao najprikladniji procesi za obradu obojene otpadne vode na temelju istraivanja ovog rada predlau se UV/Fe0/H2O2, UV/O3 i UV/O3/H2O2 s omjerima stupanj mineralizacije/operativni trokovi procesa izmeu 2,67-2,88 EUR g-1. Razvijeni su detaljni matematiki modeli koji opisuju kinetiku kako razgradnje fenola i mineralizacije modelne otpadne vode, tako i obezbojenje i mineralizaciju modelne otpadne vode RB137. Razvijeni modeli ukljuuju razne mehanizme razgradnje organskih zagaivala, ovisno o primijenjenom AOP-u. Provedena je analiza osjetljivosti parametara modela na temelju koje je utvrena vanost pojedinih reakcija u razvijenim modelima.
91
Boris Kuzmi
naslov doktorskog rada Odnos izmeu dvojine i mnoine u predstandardnom razdoblju hrvatskoga jezika Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roen je 1973. u Zagrebu. Diplomirao je hrvatski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom fakultetu magistrirao je u listopadu 2000., doktorirao u lipnju 2006. Od prosinca 1997. zaposlen je na Odsjeku za kroatistiku, najprije na Katedri za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljatvo, a od 2001. na Katedri za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika. U oujku 2008. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Radio je kao lektor hrvatskoga jezika u zemlji i u Republici Sloveniji. Objavio je dvije knjige (jednu u suautorstvu) i petnaestak znanstvenih radova u domaim asopisima i zbornicima. Od lipnja 1998. do srpnja 2000. obavljao je dunost tajnika Hrvatskoga lolokog drutva. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihali, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Stjepan Damjanovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihali, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Milan Mihaljevi, Staroslavenski institut, Zagreb 12. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Rad istrauje treu kategoriju broja iz povijesti hrvatskoga jezika, a rije je dvojini koja je uglavnom funkcionirala uz brojevne kvantikatore dva i oba. Autor dokazuje na temelju ekcerpirane grae hrvatskih pravnih izvora, nastalih u predstandardnom razdoblju hrvatskoga jezika (do polovine 18. st.), nekoliko glavnih teza: kategorija dvojine dosljedno se uvala do kraja 15. st.; sumativna dvojina aktivna je sve do kraja 18. st.; distributivna dvojina dosljedno je zamijenjena mnoinom; proces gubljenja dvojinskih oblika u slobodnoj dvojini tekao je od genitiva i lokativa preko nominativa i akuzativa; proces mijeanja mnoine i dvojine uz brojevni kvantikator dva najranije zapoinje u imenica . roda *a-osnova od 13. st.; u kongruentnoj dvojini najrazvidnije je kolebanje izmeu mnoine i dvojine u upitno-odnosnih zamjenica koje upuuju na reenini subjekt ili objekt; uz brojevni kvantikator dva u kongruentnoj dvojini zamjenice, pridjevi i glagolski pridjevi trpni, koji ine atribute u nominativu i akuzativu atributnih sintagmi, iskljuivo su dvojinski, a u kosim padeima mnoinski; u svim lanovima anaforikih izraza uz brojevne kvantikatore dva i oba dominiraju mnoinski oblici; sindetika mnoina postaje dominantna od 16. st.; brojevi dva, oba, tri i etiri u prijedlonim izrazima tijekom vremena idu prema indeklinabilnosti. Autor zakljuuje da su dvojinski oblici brojeva tri i etiri nastali pod utjecajem tokavskih pisanih tekstova u kojima je od 16. st. dvojinska paradigma broja dva utjecala na deklinaciju brojeva tri i etiri. I konano, sintaktiko slaganje s imenicama pokazuje kako je znaenje brojeva tri i etiri primarno mnoinsko.
92
sveuilite u zagrebu
Nushe Laji
naslov doktorskog rada Modeliranje i karakterizacija nano-dimenzijskih zatitnih lmova na duikom legiranim elicima Hrvatski Tehnike znanosti; kemijsko inenjerstvo; sinteza i analiza procesa Roena je 1955. u Pepiu kod Pei, Republika Kosovo. U Pei je zavrila gimnazijsko kolovanje. Diplomirala je 1979. na Sveuilitu u Pritini, na Rudarsko-metalurkom fakultetu (tehnoloki smjer). Akademski stupanj magistra znanosti stekla je 1992., a doktora znanosti 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Od 1979. do 1985. radila je u PIK-u Pe kao voditeljica laboratorija Kosova, a od 1985. do 1992. kao znanstvena suradnica u Institutu za olovo i cink Trepa u Mitrovici. Od 1998. do danas zaposlena je kao predavaica kolegija Fizikalna kemija na Sveuilitu u Pritini, na Rudarsko-metalurkom fakultetu u Mitrovici. Kao suautorica objavila je est radova. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Mirjana Metiko-Hukovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Ivan Juraga, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Mirjana Metiko-Hukovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Doc. dr. sc. Sanja Martinez, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 18. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Korozijska otpornost austenitnih elika ovisi o svojstvima pasivnog lma koji se stvara u kontaktu s vlanom atmosferom ili vodenom otopinom elektrolita. Film nanometarske debljine smanjuje brzinu korozije za nekoliko redova veliine. Mehanizam i kinetika formiranja i rasta pasivnog lma na austenitnom eliku NTR 50 u 0,5 mol dm-3 H2SO4 studirana je metodama ciklike voltametrije, kronopotenciometrije, kronoamperometrije i elektrokemijske impedancijske spektroskopije. Kinetika galvanostatske anodizacije interpretirana je pomou aproksimacije visokog polja, koja pretpostavlja da se ukupni pad narinutog potencijala odvija u rastuem lmu. Eksperimentalni rezultati dobiveni ispitivanjem potenciostatski formiranih pasivnih lmova interpretirani su pomou modela tokastih defekata, koji uzima u obzir padove potencijala na interfaznim granicama. Linearna ovisnost debljine lma o narinutom potencijalu implicira neovisnost jakosti elektrinog polja o potencijalu. U podruju potencijala formiranja pasivnog lma, kationske vakancije predstavljaju osnovne nosioce naboja unutarnjeg barijernog Cr2O3 lma, koji ima elektronsku strukturu poluvodia p-tipa. Vodljivost vanjskog dijela lma, u kome dominira eljezov(III) oksid, ostvaruje se migracijom anionskih vakancija. Otpor unutarnjeg dijela pasivnog lma u ovisnosti o vremenu i potencijalu polarizacije raste uslijed interakcije kationskih vakancija i vievalentnih kationa molibdena (Mo4+ i Mo6+). U transpasivnom podruju mijenja se sastav vanjskog dijela pasivnog lma uslijed vrstofazne oksidacije kromovog(III) i molibdenovog(IV) oksida te stvaranja specija vievalentnih kationa kroma i molibdena (Cr6+ i Mo6+). Zbog njihove vee topljivosti, Fe(III) oksihidroksid postaje glavni sastojak vanjskog dijela pasivnog lma u podruju sekundarne pasivnosti.
93
Branka Laji
naslov doktorskog rada Istraivanje ovisnosti vrstoe kutije od valovitog kartona o materijalu i konstrukciji Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Roena je 1952. u Mariboru. Osnovnu kolu i I. gimnaziju zavrila je u Zagrebu, a potom se upisala na Viu graku kolu, takoer u Zagrebu. Diplomirala je 1974. i zaposlila se u tvornici ambalae Grafotehna, gdje je radila 15 godina. Godine 1986. upisala je Zajedniki studij grake tehnologije (kao VII. stupanj) na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu; diplomirala je 1989. Iste godine zaposlila se na tom fakultetu kao struna suradnica (na katedri za ambalau, knjigovetvo i projektiranje grakih proizvoda) te upisala poslijediplomski studij. Godine 2006. obranila je disertaciju te stekla akademski stupanj doktora znanosti. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Babi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vanina, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Babi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Vinko Bari, Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet Doc. dr. sc. Klaudio Pap, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet 5. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Cilj ovog istraivanja bio je utvrivanje ovisnosti vrstoe kutije za pakiranje voa i povra tipa holandez o kvaliteti valovitog kartona od kojega su kutije bile izraene te o vrsti konstrukcije kojom su bile izraene. Da bi se dobili to objektivniji rezultati, ispitivanju su podvrgnuti i materijali od kojih je bio proizveden valoviti karton, a onda i sam valoviti karton od kojega su bile izraene kutije tipa holandez. Sva su ispitivanja provedena prema propisanom standardu za svaku vrstu ispitivanja i pri kondicioniranim uvjetima. Nakon dobivenih i obraenih podataka ispitivanja, iz proizvodnje su izdvojeni oni materijali koji svojom kvalitetom nisu zadovoljili, a u preradu su ukljueni samo oni iji su rezultati bili zadovoljavajui. Kutije su bile izraene u dvije razliite konstrukcije. Jedne su bile formirane zaticanjem, a druge su se formirale lijepljenjem. Da bi se ostvario cilj ovog istraivanja, sve su kutije bile podvrgnute standardnoj metodi ispitivanja otpornosti kutije prema vertikalnom pritisku. Tu je dakle rije o kutijama tipa A (formirane zaticanjem), izraenima od etiri razliite kvalitete troslojnoga valovitog kartona i dvije razliite kvalitete peteroslojnoga valovitog kartona, te kutijama tipa B, takoer izraene od etri razliite kvalitete troslojnoga valovitog kartona i dvije razliite kvalitete peteroslojnoga valovitog kartona. Ispitano je ukupno dvanaest razliitih vrsta kutija. Nakon provedenog istraivanja i rasprave o prikazanim rezultatima, zakljueno je da su prethodno postavljene hipoteze potvrene, odnosno da je mogue tono denirati vrstou materijala i kutija ovisno o kvalitetama komponenti koje ine valoviti karton, a kvaliteta valovitog kartona denira i kvalitetu transportne kutije tipa holandez za pakiranje voa i povra. Dodatkom izbora konstrukcije kutije izmeu tipa A i tipa B uspjelo se tono odrediti utjecaj konstrukcije kutije tipa holandez na vrstou neovisno o kvaliteti materijala. Svi prikazani rezultati dani su kao naputak za izbor kutije ovisno o tome koji su nam primarno zadani zahtjevi na njezinu kvalitetu.
94
sveuilite u zagrebu
Jasmina Lapi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Priprava i konformacijska analiza ferocenskih peptida i ureidopeptida Hrvatski Prirodne znanosti; kemija; organska kemija Roena je 1971. u Splitu. Diplomirala je u oujku 1994. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Od 1994. zaposlena je u Laboratoriju za organsku kemiju istog fakulteta. Znanstveni magistarski rad Reakcije ferocenilalkanil s dietil-malonatom i etil-merkaptoalkanoatima (mentor prof. dr. sc. Vladimir Rapi) obranila je u srpnju 2000. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prirodoslovno-matematikom fakultetu. Rezultati znanstvenih istraivanja predstavljeni su na tri meunarodna kongresa i est domaih te objavljeni u sklopu pet radova u asopisima koje citira Current Contents. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Vladimir Rapi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Grace Karminski-Zamola, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Vladimir Rapi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Marija indler, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 17. oujka 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije U nastavku istraivanja na podruju ferocenskih peptida sintetizirano je nekoliko novih tipova spojeva: iz ferocen-1,1-dikarboksilne kiseline (Fcd) dobiveni su ester-diamidi MeNHCO-Fn-CO-AA-OMe (II) i triamidi MeNHCOFn-CO-AA-NHMe (III), a iz N,N-difenilferocenkarboksamida ester-amidi MeCO-Fn-CO-AA-OMe (IV) i diamidi MeCO-Fn-CO-AA-NHMe (V) (AA = Gly, Ala, Val). Nadalje studirani su i ferocenski ureidopeptidi tipa VI: X-Fn-NHCO-(Ala)1-2-OMe (X = H, COOMe). Biokonjugati II-V pripravljeni su nizom reakcija, pri emu su kljuni intermedijari (amid-kiselina 22 odn. keto-kiselina 24) kondenzirani s esterima ili amidima odgovarajuih prirodnih aminokiselina koristei se EDC/HOBtpostupkom. Reakcijom Ala-OMe i Ala-Ala-OMe s ferocenil-izocijanatom (33) odn. metil-1-izocijanatoferocen-1-karboksilatom (35) dobiveni su ureidopeptidi 37-38 odn. 39-40 (tip VI). Konformacijskom analizom spojeva tipa II-V (IR-, 1 H-NMR- i CD-spektroskopija i raunalni postupci) utvreno je da se kod tih konjugata javljaju okreti (svijanje), a rezultirajue su konformacije podrane intramolekulskim vodikovim vezama (IHB). Konformacijska analiza ferocenskih ureidopeptida tipa VI upuuje na injenicu da se ti spojevi uzajamno vezuju intermolekulskim vodikovim vezama. Kristalografskom analizom ureidopeptida 40 pokazano je da su i u vrstoj fazi molekule na slian nain povezane u jednodimenzijske lance, pri emu se stvaraju 12-lani prsteni.
95
Nikolaj Lazi
naslov doktorskog rada Modeliranje strojnih postupaka za izgovaranje teksta pisanoga hrvatskim jezikom Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; informacijski sustavi i informatologija Roen je 1973. u Zagrebu, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Godine 1999. diplomirao je informacijske znanosti i fonetiku na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Poslijediplomski studij informacijskih znanosti upisao je 1999., a disertaciju je obranio u lipnju 2006. Od 1999. radio je u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici kao voditelj informatizacije, a od 2000. radi kao znanstveni novak na Odsjeku za fonetiku matinog fakulteta; 2008. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Objavio je tri poglavlja u knjizi i petnaest znanstvenih radova. Na usavravanjima je bio u Velikoj Britaniji, Njemakoj i Italiji. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mateljan, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir imovi, Sveuilite u Zagrebu, Uiteljski fakultet 20. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu je po uzoru na poznate svjetske sustave sinteze govora prikazana mogunost modeliranja strojnih postupaka za izgovaranje teksta pisanoga hrvatskim jezikom. Obraene su razliite metode sinteze govora (korpusna, formantna i artikulacijska) te prikazani modeli sinteza govora za strane jezike (engleski, njemaki, japanski). Prema slinosti i zajednikim problemima u sintezi govora odabrane su metode i algoritmi pogodni za hrvatski jezik. Napravljen je i prikazan prijedlog modela sintetizatora za hrvatski jezik, modularne i eksibilne strukture te sever/client organizace.
curriculum vitae
96
sveuilite u zagrebu
Dalibor Lovri
naslov doktorskog rada Intencionalni sadraj - realizam i naturalizam. Studija o intencionalnosti u suvremenoj lozoji jezika i psihologije u analitikoj tradiciji Hrvatski Humanistike znanosti; lozoja; spoznajna teorija Roen je 1962. u Ploama. Studirao je lozoju, sociologiju i povijest umjetnosti na Sveuilitu u Splitu. Magistrirao je i doktorirao na Sveuilitu u Zagrebu. Podruje njegova interesa ukljuuje lozoju jezika, lozoju uma, epistemologiju, lozoju biologije i estetiku. Radio je kao predava na Sveuilitu u Splitu, na Umjetnikoj akademiji. Sada radi kao savjetnik za kulturu u Slubi za kulturu Grada Splita. Objavio je nekoliko radova u asopisima. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mirko Jaki, Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Lino Veljak, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mirko Jaki, Sveuilite u Zadru, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Borislav Mikuli, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 22. svibnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Svrha rada jest ponuditi naturalistiku teoriju intencionalnog sadraja; drugim rijeima, dati objanjenje o tomu to to znai kada kaemo da osoba misli o neemu, ima elje i vjerovanja o tomu kako stvari stoje sa svijetom. Svaka od tih relata ukljuuje odnos izmeu misli osobe s jedne strane, njezinog jezika s druge i svijeta koji je okruuje. Istraivanje ispituje razliite vidove lozojskog objanjenja intencionalnosti u nastojanju da se pronae plauzibilna obrambena pozicija suvremenog naturalizma, tj. prihvatljivo objanjenje intencionalnih relacija kao realnih obiljeja svijeta. Teza polazi od sljedeih pretpostavki: prvo, intencionalnost je prirodna vrsta; drugo, realno ziko stanje mozga; tree, sve su mentalne injenice reprezentacijske injenice i etvrto, objanjenja koja se pozivaju na intencionalne fenomene kauzalna su objanjenja stanovite vrste. U radu autor brani teleologijsko-informacijsko objanjenje intencionalnog sadraja protiv napada onih koji oivljavaju irealizam i eliminativizam u lozoji uma. Osnovna radna premisa jest realistika teza da bolje razumijevanje intencionalnih svojstava naih mentalnih stanja ima biti postignuto povezivanjem s injenicom da su mehanizmi koji stvaraju ta stanja biologijske pojedinanosti koje imaju stanovite funkcije. Autor brani mijeani top-down pristup kombinirajui teleologijske teorije intencionalnog sadraja s idejom da intencionalne tvorbe nose informaciju o stanju stvari u okoliu/svijetu.
97
Jasmina Lovrinevi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae kolska knjinica u diskursu informacijskog obrazovanja Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; knjiniarstvo Roena je 1951. u Osijeku, gdje je zavrila osnovno i gimnazijsko kolovanje. Studij jugoslavenskih jezika i knjievnosti te lozoje zavrila je na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Knjinino obrazovanje i zvanje diplomiranog bibliotekara stekla je u Beogradu 1986. Poslijediplomsko obrazovanje i akademski stupanj magistra drutvenih, humanistikih i teolokih znanosti u polju informacijskih znanosti s posebnim osvrtom na bibliotekarstvo stekla je 1994. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2006. stekla akademski stupanj doktora informacijskih znanosti. Dugi niz godina radila je u srednjokolskoj knjinici, to postaje praktinom podlogom teorijskom pristupu kolskom knjiniarstvu. Od 1998. radila je kao vanjska suradnica na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Filozofskom fakultetu, a sada je zaposlena na Uiteljskom fakultetu istog sveuilita u Osijeku. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ninoslav Novak, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet 7. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Tema doktorskog rada jest prilagodba kolske knjinice drukijim obrazovnim potrebama svih sudionika u odgojno-obrazovnom sustavu. Diskurs informacijskog obrazovanja mijenja joj zadae, razvojni smjer i metode koje u svojoj djelatnosti primjenjuje. Zato je jedna od vjerojatnih pretpostavki da se obrazovanje mora okrenuti neformalnijim oblicima, uz nunost dobivanja prave informacije i stjecanja upotrebnog znanja. Analizirane su promjene potreba korisnika, nastavnog procesa i ukupnog odgojno-obrazovnog sustava te ustanovljeno kakve su promjene nastale uglavnom pod utjecajem pojave novih tehnologija. Istraivano je zato zadovoljstvo korisnika sadanjom orijentacijom kolske knjinice, kao i oekivano promijenjeni njihovi interesi i potrebe. Teorija i dugo vremena praena praksa te provedena istraivanja potvrdila su pretpostavke da kolska knjinica, koja ve sada pokuava biti most izmeu razreda i drutva, jedina moe biti ta koja e na pravilan nain moi procijeniti, pa i sugerirati i, dakako, sama prakticirati nove oblike pristupa informacijama i usvajanju znanja. U tom uvjerenju predlae se hrvatski model kolske knjinice u diskursu informacijskog obrazovanja.
98
sveuilite u zagrebu
Jelena Macan
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Priprava hibridnih materijala za prevlake sol-gel procesom Hrvatski Tehnike znanosti; kemijsko inenjerstvo; analiza i sinteza procesa Diplomirala je 2000., a magistrirala 2002. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Od 2000. zaposlena je na istom fakultetu kao asistentica, a od 2007. kao docentica. Objavila je dvadeset i pet radova, od toga trinaest u znanstvenim asopisima, te sudjelovala na mnogim domaim i meunarodnim skupovima. Od listopada 2004. do rujna 2005. boravila je na jednogodinjem strunom usavravanju na Fakultetu inenjerstva Sveuilita u Perugi, Terni, Italija, kod prof. dr. sc. J. M. Kennyja. Od travnja 2008. boravi na estomjesenom strunom usavravanju na Fakultetu inenjerstva Prefekturnog sveuilita u Osaki, na Odjelu za primijenjenu kemiju, Sakai, Japan, kod prof. dr. sc. K. Tadanage. Dobitnica je godinje dravne nagrade za znanost znanstvenom novaku u podruju tehnikih znanosti za 2006. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Hrvoje Ivankovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakulteta kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Emilija Tkalec, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Hrvoje Ivankovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marko Rogoi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 2. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prouavan je utjecaj uvjeta priprave na kemijske reakcije i primjenska svojstva hibridnih materijala na osnovi diglicidil etera bisfenola A (DGEBA) i organski modiciranog silicijskog alkoksida, 3-glicidiloksipropiltrimetoksisilana (GLYMO), uz polioksipropilen-diamin Jeamine D230 kao umreivalo. Utvreno je da do potpune reakcije epoksidnih skupina GLYMO-a dolazi tek uz dvostruku koliinu Jeamina, to rezultira veom vrstoom hibrida u staklastom stanju. Poveani udio eksibilnih oksipropilenskih lanaca u sustavima s dvostrukom koliinom Jeamina rezultira niim modulom elastinosti u viskoelastinom stanju, manjom tvrdoom i slabijom toplinskom postojanosti umreenih materijala, ali ne utjee na morfologiju hibrida. Nanesene su i ispitane probne hibridne prevlake na elinoj podlozi. Kinetika umreivanja hibrida i njihove degradacije u duiku odreivana je izokonverzijskim metodama. Radi poboljanja primjenskih svojstava, morfologija anorganske faze unutar hibrida kontrolirana je mijenjanjem uvjeta hidrolize GLYMO-a i uvjeta ovrivanja. Hidroliza i umreivanje GLYMO-a potanko su praeni radi odreivanja povoljnih uvjeta za pripravu hibrida. Hibridi iz hidroliziranog GLYMO-a veinom pokazuju bolja mehanika svojstva, posebice pri kiseloj hidrolizi, pri emu nastaje vrlo homogena hibridna struktura. Prisutnost klorovodine kiseline, koja je posluila kao katalizator hidrolize, negativno utjee na toplinsku postojanost hibrida.
99
Leon Magli
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Istraivanje efektivnosti sustava upravljanja kvalitetom Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; proizvodno strojarstvo Roen je 1962. u Slavonskom Brodu. Strojarski fakultet zavrio je u Slavonskom Brodu; diplomirao je 1990. s temom diplomskog rada Projektiranje modela za sistem upravljanja kvalitetom. Magistrirao je 1998. obranivi rad Umjeravanje mjerila u proizvodnom sustavu na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Od 1991. radi na Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu i izvodi nastavu predmeta Teorija i tehnika mjerenja, Tehnika mjerenja, Osiguranje kvalitete i Kontrola kvalitete. Tijekom poslijediplomskog studija dobio je dvogodinju stipendiju od talijanske zaklade Dr. Ing. Cesare Cousam. Prihvaen je kao meunarodni IRCA tutor za sustave upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000. Boravio je u posjetima National Institute for Standards and Technology, USA, 1999., te CCFRA Institute, Engleska, 2005. Objavio je dvadeset i pet znanstvenih radova. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vedran Mudronja, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Nikola aki, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vedran Mudronja, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vjera Krstelj, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Sanjin Mahovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Niko Majdandi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod 23. travnja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Cilj ovoga rada bio je istraiti utjecaje na pojavu odstupanja pri uvoenju i primjeni sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000 u hrvatskim tvrtkama. Istraivanje je provedeno na aktualnim sustavima pri praktinoj primjeni zahtjeva. Istraivanjem je obuhvaeno 25 hrvatskih tvrtki u drutvenom i privatnom vlasnitvu, razliitih djelatnosti i razliite veliine. Sustavi upravljanja kvalitetom tih organizacija detaljno su praeni tijekom etiri godine. Prikupljeni su podaci o obavljenim internim auditima iz tih organizacija, a autor rada osobno je provodio eksterne audite u svim organizacijama koje su obuhvaene istraivanjem. Odstupanja uoena na auditima grupirana su prema zahtjevima sustava upravljanja kvalitetom. Ovi su podaci podvrgnuti analizi kako bi se utvrdio utjecaj veliine organizacije, vrste djelatnosti te vrste vlasnitva na pojavu odstupanja od zahtjeva norme ISO 9001:2000. Koritene su metode Pareto analize, testa kontigencije i korelacije ranga po Spearmanu. Analizom rezultata audita kvalitete odreeni su oni zahtjevi sustava upravljanja kvalitetom kod kojih postoje tekoe tijekom primjene. Za svaki takav zahtjev prueno je objanjenje uzroka pojave nesukladnosti. Ovi nalazi bit e vrlo korisni za sve koji primjenjuju zahtjeve norme ISO 9001:2000 u svojim organizacijama. Rezultati istraivanja pokazuju znaajne razlike u provoenju zahtjeva za sustave upravljanja kvalitetom u organizacijama s privatnim i drutvenim vlasnitvom te u manjim i veim organizacijama. Zahtjevi norme ISO 9001:2000 kod kojih se javljaju te razlike odreeni su i objanjeni. Meutim vrsta djelatnosti kojom se organizacija bavi nema utjecaja na pojavu odstupanja od zahtjeva norme ISO 9001:2000. Dakle, zahtjevi norme jednako su primjenjivi u svim organizacijama bez obzira na vrstu djelatnosti.
100
sveuilite u zagrebu
Sanja Mahovi Poljaek

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Karakterizacija povrinskih struktura ofsetnih tiskovnih formi Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Akademski stupanj doktora znanosti stekla je 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu. Na istom je fakultetu (katedra tiskovne forme) od 2007. zaposlena kao via asistentica.Objavila je dvadeset i etiri znanstvena rada, od toga est radova u knjizi koja ima serijsku publikaciju, tri rada citirana u primarnoj publikaciji, dva rada citirana u tercijarnim publikacijama, etrnaest radova u zbornicima s meunarodnih znanstvenih skupova te jedan rad u zborniku radova s domaeg znanstvenog skupa s meunarodnim sudjelovanjem. Takoer je sudjelovala na est meunarodnih i na jednom domaem znanstvenom skupu. lanica je dvaju programskih odbora nacionalnih skupova. Studijsko putovanje i istraivanja vezana uz doktorski rad provela je u Institutu Fogra u Mnchenu. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Miroslav Gojo, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Diana Mili, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Miroslav Gojo, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Agi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Dr. sc. Kreimir Furi, Institut Ruer Bokovi, Zagreb Dr. sc. Dubravko Risovi, Institut Ruer Bokovi, Zagreb 25. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet U posljednjih nekoliko godina zabiljeen je veliki razvoj na podruju grake tehnologije implementacijom digitalnih postupaka izrade tiskovnih formi. Sa znanstvenog motrita, nema dovoljno istraivanja provedenih radi standardizacije tog segmenta tehnologije. Stoga ovaj doktorski rad obuhvaa podrobnu analizu i istraivanja digitalnih postupaka izrade tiskovnih formi, i to metodama koje do sada nisu primjenjivane u analizi tiskovnih formi. One su omoguile podrobnu analizu topografskih, zikalno-kemijskih i elektrokemijskih svojstava tiskovnih formi u ovisnosti o razliitim uvjetima kemijskog razvijanja, jednog od najnestabilnijeg procesa u postupku izrade tiskovnih formi. Analizom rezultata istraivanja utvreno je da razliite prolometrijske metode i vrijednosti fraktalne analize mogu biti vaan indikator promjena u povrinskim strukturama tiskovnih formi. Uvidjelo se da hibridni parametri hrapavosti i krivulja relativne nosive duljine prola daju najbolju informaciju o promjenama u povrinskim strukturama tiskovnih formi. Impedancijska spektroskopija pokazala se takoer kao relevantna metoda u karakterizaciji dielektrinih svojstava oksidnih prevlaka. Dobiveni rezultati istraivanja dali su novi uvid u strukturu slobodnih povrina na tiskovnim formama, jer je dokazano da proces kemijskog razvijanja tiskovnih formi, unato optimalnoj razini kvalitete tiskovnih formi, utjee na promjene u povrinskoj strukturi aluminijevog oksida. Utvreno je da su povrinske strukture poroznih slojeva razliite, neovisno o vrsti i tipu tiskovnih formi. Radom su utvrene razlike u povrinskim strukturama koje utjeu na funkcionalnost tiskovnih formi, te je deniran novi, sloeniji pristup standardizaciji ovog segmenta reprodukcije.
101
Igor Majnari
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Studija indirektnog elektrofotografskog tiska Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Roen je 1971. u Rijeci. Osnovnu kolu zavrio je u Delnicama, a Srednju graku kolu u Zagrebu. Viu graku kolu zavrio je 1995. i nastavio kolovanje na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu; diplomirao je 1998. i od tada radi na istom fakultetu (na katedri za tisak). Poslijediplomski magistarski studij grako inenjerstvo) zavrio je na matinom fakultetu 2004. obranom magistarskog rada Kvaliteta digitalnih otisaka uvjetovana starenjem tiskovne podloge. U travnju 2007. obranio je dsertaciju i stekao akademski stupanj doktora znanosti. Sudjelovao je na pet projekata i u tom je razdoblju objavio tri rada objavljena kao poglavlja u knjizi s meunarodnom recenijom, petnaest znanstvenih radova na menarodnim kongresima, est znanstvenih radova na domaim kongresima i etiri struna rada objavljena u domaim asopisima. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Zdenka Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. urica Osterman-Parac, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet 20. travnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Indirektno elektrofotografsko otiskivanje u sebi implementira 6 posebnih faza koje se izvode sinkronizirano. To su nabijanje, osvjetljavanje, razvijanje, prvi transfer, drugi transfer i ienje. Istraivan je utjecaj svake pojedine faze na kvalitetu viebojne reprodukcije, pri emu su koriteni i parametri koji nisu standardni u tisku. Rezultati utjecaja pojedinih faza elektrofotografskog tiska prikazani su u gamutnom obliku (konstrukcija denirana s ECI formom od 378 polja), ali i kao CIE LAB E razlika izmeu kalibracije i eksperimentalnog otiska. U poetnoj fazi istraivan je utjecaj skorotrona na formiranje buduih slobodnih povrina. Promjene gamuta nastale pritom minimalne su te vrijedi pravilo: nii napon skorotrona, vei volumen gamuta. Istraivanje na laserskioj glavi pokazuje da se rastom snage lasera poveavaju rasterski elementi i postaju tamniji. Tijekom razvijakog procesa (razvijakim bubnjem i povratnim valjcima) postiu se maksimalne promjene u obojenju, ali i u gamutu. to je primjenjivan vii napon, ostvarit e se i vei nanos bojila. Djelovanjem razvijakog bubnja ostvarit e se vea promjena u punim tonovima u odnosu na rastrirana. U sluaju povratnih valjaka, situacija je obratna, tj. vea je promjena nastala u rasterskim poljina u odnosu na pune tonove. Porastom napona squeegee valjka (posljednja faza razvijakog procesa) ostvarit e se samo manja degradacija gamutnog volumena. Tijekom transfera varirana su dva parametra: temperatura prijenosnog cilindra i napon na prijenosnom cilindru. Porastom temperature poveava se viskozitet bojila, pri emu se postie i najvea devijacija gamuta reprodukcije. Vei napon ofsetnog cilindra osigurava i bolji transfer. Varijacijom napona od 200 V ostvaruje se najvei porast kod papira za umjetniki tisak. Poveavanjem koncentracije pigmenata ostvaruje se tamniji otisak. Za istraivanje su upotrijebljene 3 razliite tiskovne podloge: sjajni papir za umjetniki tisak, naravni papir s premazom za digitalni tisak i naravni papir za klasini ofsetni tisak. Povrinska svojstva papira pokazala su da imaju presudnu ulogu pri postizanju kvalitetene reprodukcije. Premazni papiri najbolje se ponaaju u ekstremnim uvjetima, to nije sluaj za naravni papir.
102
sveuilite u zagrebu
Karmen Margeta
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Vezanje cinkovih kompleksa na prirodni i modicirani zeolit Hrvatski Tehnike znanosti; druge temeljne tehnike znanosti; materijali Roena je 1967. u Varadinu, gdje je zavrila osnovnu i srednju kolu. Diplomirala je u listopadu 1994., magistrirala u prosincu 2003., a doktorirala u oujku 2008. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Od 1995. radi na istom fakultetu (Zavod za analitiku kemiju). Godine 2004. i 2005. boravila je na Kemijskom institutu u Ljubljani u sklopu studijskog boravka i usavravanja na projektu IC analiza i obradba voda kemijske industrije pomou zeolita. Objavila je dva znanstvena rada u CC asopisima, dva rada u zbornicima radova s meunarodnom recenzijom, odrala tri pozvana predavanja te sudjelovala u radu devetnaest domaih i meunarodnih znanstveno-strunih skupova. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. teca Cerjan-Stefanovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. teca Cerjan-Stefanovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Veneslav Kaui, Kemijski institut, Ljubljana Prof. dr. sc. Natalija Koprivanac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Stanislav Kurajica, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Ana Marija Grancari, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet 17. oujka 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije U radu je koriten prirodni zeolit iz Vranjske Banje za ispitivanje mogunosti uklanjanja cinkovih iona iz otpadnih voda. Prirodni zeolit - klinoptilolit, modiciran je u natrijevu i kalcijevu formu otopinama NaCl i CaCl2, to je rezultiralo poveanjem vezanja cinka za 4 (w) za Na-modikaciju, 1,5 (w) za Ca-modikaciju u odnosu na prirodni zeolit. Na uzorcima zeolita provedena su sljedea strukturna istraivanja: rendgenska difrakcijska analiza prakastog uzorka (XRPD), pretraujua elektronska mikroskopija (SEM), rendgenska energetsko-diperzivna analiza (EDAX), rendgenska fotoelektronska spektrometrija (XPS), rendgenska apsorpcijska spektrometrija (XAS). XRPD analizom potvrena je prisutnost triju glavnih faza: klinoptilolita, feldspata i kvarca. Za odreivanje veliine i morfologije kristala zeolita upotrijebljena je pretraujua elektronska mikroskopija, SEM, u kombinaciji s EDAX analizom za kvantitativno odreivanje elementarnog sastava u uzorcima. Rendgenskom fotoelektronskom spektrometrijom (XPS) na povrini uzorka odreena je koncentracija cinka u uzorcima Na-zeolita, 1,4, Ca-zeolita 0,1 i prirodnog zeolita 0,4. U svim uzorcima uoen je pad koncentracije u podruju ispod povrine uzorka. EXAFS tehnikom za odreivanje okoline cinkovih iona dobiveno je da je u uzorku prirodnog zeolita, cink tetraedarski koordiniran s 4 kisikova atoma. U uzorku Na-modiciranog i Ca-modiciranog zeolita koordinacija cinka je oktaedarska, gdje je cink vezan sa 6 atoma kisika. Rezultati dobiveni EXAFS analizom pokazuju da se cink nalazi u formi okso kompleksa s vodom ili OH- ionima iz strukture zeolita. Nakon procesa regeneracije s NaCl veina je cinkovih iona desorbirana sa zeolita, to upuuje na reverzibilnost sorpcije cinka tijekom procesa izmjene. Provedena istraivanja i dobiveni rezultati pokazuju da se zeolit moe uspjeno primijeniti za uklanjanje cinka iz otpadnih voda.
103
Tamara Mari
naslov doktorskog rada Upravljanje graevinskim projektom povezivanjem podataka o trokovima, vremenu i kvaliteti Hrvatski Tehnike znanosti; graevinarstvo; organizacija i tehnologija graenja Diplomirala je 1994. na Sveuilitu u Zagrebu, na Graevinskom fakultetu, na kojem se zaposlila u travnju 1994. Akademski stupanj magistra tehnikih znanosti stekla je u srpnju 1997., a doktora graevinskih znanosti u lipnju 2007. na istom fakultetu. Od svibnja 2003. radi u Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama u Zagrebu kao pomonica direktora. Objavila je sedamnaest znanstvenih radova, od kojih jedan u A-bazi (SCI-Expanded) i tri u B-bazi, a trinaest radova objavila je na meunarodnim i domaim konferencijama i simpozijima u zbornicima radova. Struni ispit poloila je u travnju 1998. te aktivno sudjeluje u strunom radu. lanica je Hrvatske udruge za upravljanje projektima. Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Mladen Radujkovi, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Petar Brana, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Graevinski fakultet Doc. dr. sc. Anita Ceri, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Jadranko Izetbegovi, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Josip Marui, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Prof. dr. sc. Mladen Radujkovi, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet 27. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet Rad daje prikaz upravljakih tehnika ujedinjenjem triju osnovnih veliina svakog graevinskog projekta: trokova, vremena i kvalitete. Skupljena je povijesna baza podataka nainjena od 143 primjera hidrotehnikih objekata, koji su prema vrsti objekata svrstani u 4 osnovne grupe; vodoopskrbni sustavi i pratei objekti, kanalizacijski sustavi i pratei objekti, objekti za odvodnju na autocestama i objekti za obranu od visokih voda - nasipi. Trokovi su potom obraeni uz pomo za to stvorenim etalonskim trokovnicima te je praeno stanje ugovoreno s obzirom na okonani obraun, a njihova meusobna razlika sluila je kao podloga za daljnju obradu deniranjem trokovno znaajnih aktivnosti. Vrijeme izgradnje pratilo se prema izraenom etalonskom vremenskom planu, te je razlika izmeu ugovorenog i ostvarenog vremena izgradnje sluila kao podloga za daljnju analizu deniranjem vremenski znaajnih aktivnosti. Za kvalitetu izgradnje oformljen je potpuno novi sustav ocjenjivanja na temelju ISO-standarda i denirane su kvalitativno znaajne aktivnosti. Tim je sustavom svaki projekt ocijenjen pri ugovorenom stanju i pri okonanju. Razlika tih dvaju stanja sluila je kao osnovica za daljnju obradu. Tako sloeni ulazni podaci bili su dobra priprema za oformljenje matematikog modela koji funkcionira na temelju povijesne baze podataka postotka premaenja ugovorenog trajanja vremenski znaajnih aktivnosti i postotka premaenja ugovorenih ocjena kvalitativno znaajnih aktivnosti projekta, koje su nezavisne varijable, kako bi se izraunala zavisna varijabla postotka premaenja ugovorenih iznosa trokovno znaajnih aktivnosti. Na temelju upravljakog modela koji je oformljen uvedeni su postupci i mjere smanjenja trokova u trokovno znaajnim aktivnostima. Ovim se pokazala jedna od mogunosti globalnog upravljakog alata i doprinos graevinskoj znanosti i praksi.
104
sveuilite u zagrebu
Ivan Markovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Pridjev kao vrsta rijei (oprimjerena hrvatskim) Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roen je 1974. u Zagrebu. Diplomirao je u srpnju 1997. hrvatski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao u rujnu 2001. iz podruja lolokih znanosti (hrvatski jezik). Godine 1999. zaposlio se u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao znanstveni novak na projektu Rjenik hrvatskoga jezika, a od 2003. radi na Katedri za hrvatski standardni jezik Odsjeka za kroatistiku matinog fakulteta kao znanstveni novak na projektima Hrvatski jezik u 20. stoljeu te Povijest i standardizacija hrvatskoga jezika u 20. i 21. stoljeu. Priredio je knjigu tekstova Lj. Jonkea O hrvatskome jeziku s potpunom Jonkeovom bibliograjom (2005.), suautor je Hrvatskoga pravopisa Matice hrvatske (s L. Badurina i K. Mianoviem, 12007., 22008.); radove objavljuje u domaoj periodici (Rasprave IHJJ, Suvremena lingvistika, Lahor). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Josip Sili, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Mirko Peti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 9. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Donosi se tipoloki pregled vrsta rijei i meu njima odreuje mjesto pridjeva. Tipino pridjev u jezicima svijeta slui: izricanju toga da to ima kakvo svojstvo, to se sintaktiki iskazuje tako da pridjev biva neprijelaznim predikatom ili pak da je dopuna kopuli; specikaciji referenta imenice, odnosno pridjev biva modikatorom unutar imenske skupine; kao parametar usporedbe; kao modikator glagola. Prikazuju se najnovija otkria tipologa R. M. W. Dixona i njegovih nasljedovatelja. Hrvatski pridjev promatra se kroz semantike (proto)tipove i osnovne diskursne uloge. Dopunjuju se pravila o redoslijedu hrvatskoga pridjeva unutar sintagme i reenice, povezana s univerzalijama J. H. Greenberga o redoslijedu reeninih komponenata. Hrvatski pridjevi ogledaju se na temelju odredbi koje u novim radovima iz gramatike naela i parametara utemeljuje M. C. Baker. Posebna se pozornost posveuje mogunosti hrvatskoga pridjeva da slui kao rezultativni predikatni proirak (sekundarni predikat). Donosi se katalog deset moguih hrvatskih sintagmi s pridjevskom glavom te se konstatira da je pridjev jedina hrvatska vrsta rijei koja ima donekle plodnu reduplikaciju. Na temelju sposobnosti pridjeva u slavenskim jezicima da otvaraju mjesto argumentu koji pokazuje obiljeja objekta revidira se tradicionalni stav o pridjevu kao imenskoj vrsti rijei. Razmatraju se hrvatske rijei za boju. Pokazuje se da hrvatski ima upravo onakav inventar rijei za boju kakav se oekuje od (indo)europskog jezika, s 11 temeljnih izraza.
105
Ksenija Markovi
naslov doktorskog rada Hlapljivi sastojci arome rajice i njihov utjecaj na senzorska svojstva proizvoda od rajice Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; nutricionizam Roena je 1974. u Varadinu. Diplomirala je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Na istom je fakultetu u prosincu 2002. obranila magistarski rad iz podruja biotehnikih znanosti, a 2006. doktorski rad Od 1999. zaposlena u Laboratoriju za kontrolu kvalitete u prehrambenoj industriji matinog fakulteta. Usavravala se na Sveuilitu u Wageningenu, Nizozemska, te na Sveuilitu u Gentu, Belgija, gdje je stekla vano iskustvo u znanstvenim istraivanjima na podruju modernih analitikih metoda i sigurnosti hrane. Objavila je jedanaest znanstvenih radova i sudjelovala na trinaest meunarodnih znanstvenih skupova. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Nada Vahi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Branka Levaj, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Nada Vahi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Svjetlana Luterotti, Sveuilite u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet 14. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Svrha istraivanja bila je odrediti aromatini i senzorski prol svjee rajice i proizvoda od rajice te utvrditi povezanost izmeu hlapljivih sastojaka arome i senzorskih svojstava. Hlapljivi sastojci arome i razlike u njihovom udjelu u razliitim sortama svjee rajice i proizvodima od rajice, kao to su sokovi od rajice, pasirana rajica, dvostruki koncentrati, sjeckana rajica i pelati, analizirani su plinskom kromatograjom (GC-FID i GC-MS) uz pripremu uzoraka mikroekstrakcijom na vrstoj fazi (SPME). Senzorska procjena proizvoda od rajice provedena je metodom kvantitativne deskriptivne analize (QDA). Utvrene su statistiki znaajne razlike izmeu razliitih vrsta proizvoda od rajice s obzirom na udjel hlapljivih sastojaka arome. Multivarijantnim analizama, korelacijskom analizom, analizom glavnih komponenata (PCA) i metodom grupiranja (CA) utvreno je da pojedini hlapljivi sastojci arome utjeu na senzorska svojstva uzoraka, da pojedine uzorke karakteriziraju odreeni hlapljivi sastojci arome i senzorska svojstva te da se pojedini uzorci grupiraju u skupine s obzirom na prisutnost i udjel hlapljivih sastojaka arome te senzorskih svojstava koja ih karakteriziraju.
106
sveuilite u zagrebu
Sanda Martini-Ipi
naslov doktorskog rada Raspoznavanje i sinteza hrvatskoga govora kontekstno ovisnim skrivenim Markovljevim modelima Hrvatski Tehnike znanosti; raunarstvo Diplomirala je 1994. na Fakultetu raunarstva i informatike u Ljubljani, a 1999. magistrirala na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani. Od 2002. zaposlena je na Sveuilitu u Rijeci, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za informatiku), gdje je kao asistentica ukljuena u izvoenje nastave. Godine 2002. upisala je doktorski studij raunarstva na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva (mentor prof. dr. sc. Slobodan Ribari). Podruje njezina istraivakog interesa obuhvaa izradu govornih korpusa, raspoznavanje govora, sintezu govora te sustave za govornu interakciju ovjeka s raunalom. Radila je na vie domaih i meunarodnih znastvenih projekata. Kao autorica i koautorica objavila je dvadesetak znanstvenih radova iz podruja raunarstva u asopisima i na meunarodnim konferencijama. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Slobodan Ribari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Akademik Leo Budin, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Slobodan Ribari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Nikola Pavei, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za elektrotehniko Prof. dr. sc. Bojan Ivanevi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. andor Dembitz, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 9. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doktorski rad opisuje rad na razvoju sustava za raspoznavanje i sintezu hrvatskoga govora kontekstno ovisnim akustinim modelima. Kontekstno ovisni akustini modeli obaju sustava zasnivaju se na formalizmu skrivenih Markovljevih modela i modeliraju iste akustine jedinice trifone. Izgraeni su zajednikim postupkom izgradnje akustinoga modela nad podacima iz hrvatskoga govornoga korpusa te istim fonetskim pravilima. Predloen je skup fonetskih pravila za hrvatski govor, kojim se omoguava kontekstno ovisno akustino modeliranje obaju sustava. Bigramski jezini model ukljuen je u sustav za raspoznavanje govora. Sustavi su izgraeni nad podacima iz hrvatskoga govornoga korpusa VEPRAD (vremenske prognoze radio) koji je nastao u okviru ovoga rada, a namijenjen je razvoju sustava govornih tehnologija. Korpus obuhvaa hrvatski govor i pripadajue transkripcije u ukupnom trajanju od 19 sati. Govor izgovara 37 govornika, a ukljuuje vie od 235.000 rijei, od kojih 10.000 razliitih. Tematski je vezan uz problemsku domenu vremenskih prognoza i vijesti, a nastao je snimanjem radijskih dnevnika. U korpusu je obuhvaen i telefonski govor. Sustav za raspoznavanje hrvatskoga govora izgraen je za razliite problemske domene: prognoze i vijesti, te razliite kvalitete govornoga signala: radijski i telefonski govor. Postignuta je 96-tna tonost raspoznavanja u sustavu za raspoznavanje ogranienoga vokabulara kvalitetnijega govora te 90-tna tonost raspoznavanja telefonskoga govora. Sustav za sintezu hrvatskoga govora objektivno je vrednovan sustavom za raspoznavanje, a subjektivno anketiranjem ocjenjivaa. Oba naina vrednovanja ukupnu kvalitetu sustava ocjenjuju dobrom i primjerenom za uporabu u sustavima govornih tehnologija.
107
Hrvoje Matijevi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Modeliranje promjena u katastru Hrvatski Tehnike znanosti; geodezija; primijenjena geodezija Diplomirao je u 1996. na Sveuilitu u Zagrebu, na Geodetskom fakultetu. Nakon trogodinjeg rada u privatnoj geodetskoj tvrtki, godine 2000. izabran je za mlaeg asistenta na matinom fakultetu, a 2004. obranio magistarski rad Modeliranje podataka katastra. U radu je dan pregled suvremenih dostignua s podruja modeliranja podataka prostornih informacijskih sustava s naglaskom na katastar. U koautorstvu je objavio vie znanstvenih i strunih lanaka te aktivno sudjelovao na inozemnim i domaim znanstvenim skupovima. Od 2007. zaposlen je u tvrtki Geofoto d.o.o. kao voditelj Odjela za geoinformatiku. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miodrag Roi, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Sinia Masteli Ivi, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miodrag Roi, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Anton Prosen, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbenitvo in geodezijo 5. svibnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet U okviru rada prvo je obavljeno razvrstavanje promjena koje se mogu pojaviti u parcelarnom katastru temeljenom na ravninskoj particiji. Razvrstavanje je temeljeno na vrstama topolokih elementa koji su zahvaeni promjenom pa su prepoznate tri vrste promjena, i to: geometrijske, topoloke prvog reda i topoloke drugog reda. Geometrijske su promjene, prema obavljenom razvrstavanju, one koje mijenjaju samo geometrijske podatke ravninske particije, topoloke promjene prvog reda mijenjaju vorove i bridove, no ne mijenja se koliina petlji, a topoloke promjene drugog reda mijenjaju i koliinu petlji u ravninskom grafu koji je osnova ravninske particije. Temeljem obavljenog razvrstavanja deniran je jednostavan sustav kao skup operanada, operatora i operacija, ijim je koritenjem mogue simboliki predstaviti promjene u ravninskoj particiji. Prostorno-vremenski dogaaji u katastru kao nosioci promjena denirani su zatim u pogledu stanja u kojima se mogu nalaziti, smjetaja u prostoru i vremenu, djelovanja te meuodnosa s objektima, ali i drugim dogaajima. Takoer su denirani i nuni preduvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi se dogaaji mogli dogoditi te mehanizmi koji obavljaju samu promjenu. Radi dokaza koncepta ostvarena je izvedba katastarskog sustava koritenjem Oracle10g prostorne baze podataka.
108
sveuilite u zagrebu
Dinka Matoevi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Lisni mineri drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovi parazitoidi Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; ureivanje i zatita uma Roena je 1966. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu kolu i gimnaziju. Diplomirala je 1990. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu. Godine 1991. zaposlila se u umarskom institutu Jastrebarsko, a 1992. boravi na strunom usavravanju u Velikoj Britaniji (3 mjeseca kao stipendistica britanskog savjeta). Magistrirala je iz podruja zatite uma na matinom fakultetu 2003. te obranila magistarski rad tetna entomofauna drvenastih biljnih vrsta urbanog zelenila grada Zagreba (mentor doc. dr. sc. Boris Hraovec). Kao suradnica radi na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH te na izvjetajno-prognoznim poslovima u umarstvu, voditeljica je projekta Razvoj metoda prognoziranja gradacija tetnih kukaca koji nanciraju Hrvatske ume d.o.o. Vodila je bilateralni hrvatsko-maarski projekat Parasitoid community structures of two invading blacklocust leafminers in Croatia and Hungary. Kao autorica ili koautorica objavila je trideset i pet znanstvenih i strunih radova. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Boris Hraovec, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Josip Margaleti, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Boris Hraovec, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Mirza Datubai, Univerzitet u Sarajevu, umarski fakultet 12. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Istraivanjem lisnih minera drvenastog bilja u Hrvatskoj i njihovih parazitoida provedenim tijekom tri godine utvrene su 93 vrste minera koje su pripadale redovima Hymenoptera, Coleoptera, Lepidoptera i Diptera. Lisni mineri pronaeni su na 45 taksona iz 36 rodova drvenastih vrsta. Od ukupno 93 pronaene vrste, njih 37 mogu se smatrati novoutvrenim vrstama jer do sada nisu bile evidentirane u fauni lisnih minera Hrvatske. Tijekom ovog istraivanja uzgojeni su parazitoidi 15 vrsta lisnih minera iz reda Lepidoptera (porodice Gracillariidae i Tischeriidae). Rezultati analize parazitoidskih kompleksa minera pokazuju da su ti kompleksi raznoliki i sastavljeni od polifagnih vrsta parazitoida generalista. Sesilni nain ivota lisnih minera, slaba mobilnost, uniformna biologija, dobra uoljivost mina, vrlo konstantan poloaj mina na listu i nedostatak obrambenih mehanizama imbenici su koji povoljno utjeu na bogatstvo parazitoidskog kompleksa. Phyllonorycter robiniella, P. leucographella, P. issikii, Parectopa robiniella i Cameraria ohridella (Gracillariidae) novounesene su vrste u faunu lisnih minera Hrvatske, a rezultati istraivanja pokazali su da imaju sline parazitoidske komplekse autohtonim vrstama, to upuuje na prilagodbu polifagnih parazitoida na novounesene domaine. Svi su parazitoidi uzgojeni iz ovih uzoraka generalisti, este i mnogobrojne vrste na razliitim vrstama lisnih minera reda Lepidoptera kojima su domaini drvenaste biljne vrste.
109
Zvonimir Matusinovi
naslov doktorskog rada Priprava organsko-anorganskih nanokompozita na temelju kopolimera stirena i metilmetakrilata Hrvatski Tehnike znanosti; druge temeljne tehnike znanosti; materijali Roen je 1974. u Zagrebu, gdje je zavrio osnovno i gimnazijsko kolovanje. Diplomirao je u prosincu 1999. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije; diplomski rad bio je naslovljen Procjena mjeljivosti kopolimera stirena i metilmetakrilata viskozimetrijskom metodom. Na istom je fakultetu u oujku 2004. obranio magistarski rad Viskozimetrijska istraivanja interakcija u razrijeenim otopinama kopolimera stirena i metilmetakrilata, a disertaciju je obranio u oujku 2008. Od 2000. radi u Zavodu za zikalnu kemiju matinog fakulteta kao znanstveni novak na projektu Novi materijali za posebne namjene, a od 2007. na projektu Biokeramiki, polimerni i kompozitni nanostrukturirani materijali. Sudjeluje u izvoenju seminara i vjebi kolegija Termodinamika realnih sustava. Objavio je pet radova, od toga eiri u asopisima citiranim u bazi Current Contents. Sudjelovao je na osam domaih strunih skupova i est inozemnih. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marko Rogoi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marica Ivankovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marko Rogoi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. urica paniek, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 27. oujka 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije U radu je prikazan eksperimentalni postupak za pripravu kompozitnih materijala sa sasvim novim punilom, organski modiciranim tetrakalcijevim aluminat hidratom (LDH). Punilo je postukom dvostupanjske in situ polimerizacije ugraivano u polistirensku, polimetilmetakrilatnu i kopolimernu matricu, pri emu rezultati s posljednjom matricom, poli (stiren-cometilmetakrilatom), predstavljaju prvi dokumentirani pokuaj ugradnje slojevitog hidroksida u kopolimer. Rezultati karakterizacije pripravljenih kompozita objedinjeni su brojnim tehnikama i daju jasnu sliku o strukturi dobivenih materijala. Pripravljeni materijali s benzoatom modiciranim LDH pripadaju skupini potpuno raslojenih nanokompozita (polistirenska matrica), interkaliranih nanokompozita (kopolimerna matrica), odnosno fazno separiranih kompozita (polimetilmetakrilatna matrica). Poveanje udjela metilmetakrilatne komponente promovira faznu separaciju u kompozitu kao posljedicu izraene nekompatibilnosti benzoatnih aniona i polimetilmetakrilata. Opaena pravilnost daje putokaz za prevladavanje nekompatibilnosti izborom drukijih organskih aniona kao modikatora punila radi dobivanja eljene strukture potpuno raslojenog nanokompozita.
110
sveuilite u zagrebu
Aleksandar Mei
naslov doktorskog rada Kestenov moljac miner Cameraria ohridella Deschka et Dimi (Lepidoptera: Gracilariidae) - biologija i mogunosti suzbijanja Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; tomedicina Diplomirao je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu (smjer zatita bilja). Naredne godine zaposlio se u Zavodu za poljoprivrednu zoologiju istog fakulteta kao znanstveni novak. Akademski stupanj magistra biotehnikih znanosti stekao je 2003., a doktora biotehnikih znanosti 2006. Meunarodni poslijediplomski MBA studij zavrio je 2007. Objavio je vie znanstvenih i strunih radova te sudjelovao na mnogim domaim i inozemnim skupovima. Na matinom fakultetu sudjeluje u izvoenju nastave iz modula osnove tomedicine, naela tofarmacije i metode primjene sredstava za zatitu bilja , a modul osnove tomedicine predaje na meusveuilinom studiju mediteranske poljoprivrede u Splitu. lan je Senata i Vijea biotehnikog podruja Sveuilita u Zagrebu, lan sveuilinog Odbora za meunarodnu suradnju, predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskog drutva za jagodasto voe i lan Upravnog odbora Hrvatskog entomolokog drutva. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Jasminka Igrc Bari, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Jasminka Igrc Bari, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Josip Bari, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Boris Hraovec, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet 22. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) vaan je dio gradskog zelenila velikog broja gradova irom Europe, pa tako i Hrvatske. Od prvog spomena, godine 1985. na podruju Ohrida, do danas kestenov moljac miner (Cameraria ohridella) proirio se po cijeloj Europi, u svim podrujima gdje raste divlji kesten. U svim krajevima gdje je pristigao, pa tako i u Hrvatskoj, moljac nije imao znaajnijih prirodnih neprijatelja te se javlja u visokim populacijama. U radu je istraena biologija kukca i mogunosti kontrole njegove populacije, vodei rauna da se izbjegne kontaminacija urbane sredine insekticidima. Istraivanja su provedena u Zagrebu, Sisku i akovcu u razdoblju od 2003. do 2007. C. ohridella u Hrvatskoj razvija etiri, rjee tri generacije godinje. Tijekom istraivanja zabiljeene su vee tete od C. ohridella na A. hippocastanum nego na A. carnea. C. ohridella redovito se javlja u visokim populacijama koje esto dovode do prijevremene defolijacije. U Hrvatskoj nisu zabiljeeni predatori i parazitoidi C. ohridella koji bi znaajnije utjecali na njezinu populaciju. Zbog svega toga nuno je provoditi suzbijanje C. ohridella. Uspjenim suzbijanjem prve generacije tetnika mogue je znatno smanjiti napad sljedeih generacija. Suzbijanje se provodi folijarnim suzbijanjem oroavanjem ili primjenom endoterapeutskih metoda. Radi istraivanja suzbijanja C. ohridella na Agronomskom je fakultetu konstruiran tlani injektor koji je ukljuen u pokuse. Uspjena zatita divljeg kestena od gusjenica C. ohridella postignuta je primjenom sisteminih insekticida (abamektin i imidakloprid) pomou tlanih injektora, ali i folijarnom primjenom regulatora razvoja kukaca i imidakloprida.
111
Miroslav Mikota
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Studija sustava digitalne portretne fotograje Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Roen je 1967. u Zagrebu, gdje je zavrio osnovnu kolu i Klasinu gimnaziju. Diplomirao je na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao 2005. obranivi magistarski rad Komparativna analiza tehnika ispisa digitalne fotograja, a doktorirao 2007. Na Grakom fakultetu radi od 1990., danas kao vii predava i voditelj katedre za primijenjenu i umjetniku fotograju, iji je i pokreta. Godine 2000. objavio je knjigu Kreacija fotograjom, urednik je dviju znanstvenih knjiga i triju zbornika radova te urednik struke u Hrvatskoj enciklopediji i Tehnikom leksikonu. Bio je lan organizacijskog, programskog i znanstvenog odbora meunarodnih savjetovanja te lan i predsjednik nekoliko ocjenjivakih sudova u podruju fotograje i grakih proizvoda. Autor je osam programa studijskih kolegija. Aktivno je sudjelovao na pet znanstvenih projekata i autor je vie znanstvenih i strunih radova, kao i izlobi fotograja (objavio je vie od tisuu fotograja). U javnosti je najvie poznat kao autor fotografskih portreta knjievnika i ljudi iz kulturnog ivota. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Doc. dr. sc. Maja Brozovi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Nina Kneaurek, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. urica Osterman-Parac, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Klementina Moina, Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehnika fakulteta 9. listopada 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet U radu je opisan i analiziran sustav digitalne portretne fotograje. Prikazan je tehniki i stilski razvoj portretne fotograje od poetaka fotograje sredinom 19. stoljea do dananjih dana. Teoretski i kroz snimljene primjere analizirani su razliiti pristupi portretnoj fotograji te sintaksa portretne fotograje. Teoretski i kroz snimljene primjere (portretne fotograje) prikazan je i analiziran i sustav digitalne fotograje kroz njegove faze - snimanje, obradu i realizaciju ispisom. U eksperimentalnom je dijelu mjerno i vizualno analiziran utjecaj pojedinih faza sustava na elemente portretne fotograje te, doivljajno, odstupanja od portreta realiziranih klasinim fotografskim sustavima. Analizirana je promjena boja (kolor portretna fotograja) i tonova (crno-bijela portretna fotograja) koe kroz snimanje uz razliita portretna osvjetljenja i osjetljivosti, obradom i ispisom dominantnim tehnikama ispisa digitalne fotograje te utjecaj na kvalitetu slike primjenom sustava stabilizacije slike i odabirom formata, rezolucije, formata i noe zapisa. Teoretskom i eksperimentalnom analizom sustava digitalne portretne fotograje upuuje se na mogunosti optimalizacije sustava te na optimalna rjeenja, odabire i kombinacije kroz pojedine faze sustava.
112
sveuilite u zagrebu
Marin Milkovi
naslov doktorskog rada Evaulacija odnosa psihozikalno determiniranih vizualnih efekata i metoda prevoenja gamuta Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Roen je 1975. u Rijeci, gdje je zapoeo i zavrio svoje osnovnokolsko i srednjokolsko obrazovanje. Godine 1993. upisao se na Sveuilite u Zagrebu, na Graki fakultet; diplomirao je 1998. Na istom je fakultetu, upisom na poslijediplomski znanstveni studij, zapoeo svoju znanstvenu djelatnost; i magistrirao je 2003. s temom Studij gamuta grakih otisaka (mentor prof. dr. sc. Stanislav Bolana). Akademski stupanj doktora znanosti stekao je godine 2006. U svom dosadanjem radu stalno se usavravo i u podruju upravljanja kvalitetom. Godine 2001. stekao je naziv internog prosuditelja, a od 2002. registriran je i kao ITACA QMS vodei prosuditelj za normu ISO 9001:2000. Godine 2002. stekao je diplomu na Politehnikom institutu u Chemnitzu u Njemakoj, iz podruja menadmenta u grakoj tehnologiji. Objavio je esnaest anstvenih radova, pet poglavlja u knjizi, tri struna rada i dvoja skripta, a aktivno je sudjelovao i u realizaciji dvaju znanstvenih projekata. Od 2000. zaposlen je u Grakom zavodu Hrvatske kao direktor za organizaciju i razvoj. Od 2005. vii je predava na studiju Multimedija, oblikovanje i priprema; nositelj je kolegija Kolorimetrija i multimedija, CtP-sustavi, Boje u multimedijskim sustavim i Vizualna psihozika. lan je Drutva grakih inenjera i prijatelja te organizacijskog i programskog odbora meunarodnog znanstveno-strunog simpozija Bla Baromi. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Nina Kneaurek, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Adrijano Golubovi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. urica Osterman-Parac, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet 15. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet
U radu se istrauje uinkovitost primjene standardnih metoda prevoenja i mapiranja gamuta u specinim situacijama u kojima dolazi do manifestacije odreenih pozadinskih i adaptacijskih psihozikalnih efekata. U teorijskom dijelu rada, u kontekstu postavljenih hipoteza i ciljeva istraivanja, obrauju se pojmovi vezani uz psihoziku kao znanstvenu disciplinu te daje pregled podruja i smjerova psihozikalnih istraivanja s konkretnim osvrtom na tematiku i relacije vezane uz odnose izmeu metoda prevoenja i mapiranja gamuta i psihozikalnih vizualnih efekata. Eksperimentalni dio rada sadrava pet istraivanja razdijeljenih u dvije integralne cjeline. Prva cjelina obuhvaa dva eksperimenta u sklopu kojih se istrauje utjecaj manifestacije pozadinskih efekata na perceptualne karakteristike reprodukcija koje su izvedene razliitim standardnim metodama renderiranja. U prvom eksperimentu analizira se utjecaj kromatske indukcije na perceptualne karakteristike specinih uzoraka izvedenih standardnim metodama renderiranja te se daje poveznica i usporedba s rezultatima istovjetnih zikalnih karakteristika gamuta u uvjetima u kojima ne dolazi do manifestacije ispitivanog efekata. Drugo istraivanje iz skupine pozadinskih efekata odnosi se na evaluaciju intenziteta efekata kromatske indukcije i kromatske asimilacije na Munker-White uzorcima. Druga integralna cjelina eksperimentalnoga dijela rada obuhvaa evaluaciju intenziteta triju razliitih adaptacijskih efekata na specinim uzorcima koji su kreirani standardnim metodama renderiranja. Prvo istraivanje analizira utjecaj efekta retinalno lokalizirane kromatske adaptacije na reprodukcijama na kojima prevladavaju upravo tonovi boja na koje je provedena adaptacija. U drugom istraivanju analizira se utjecaj efekta retinalno lokalizirane kromatske adaptacije na reprodukcijama koje su izvedene u podruju balansa sivog. U treem istraivanju analizira se utjecaj intenziteta efekata kromatske adaptacije na perceptualne sposobnosti ispitanika da nakon zadanog vremena adaptacije ugodi akromatsku reprodukciju koja se ostvaruje u podruju sivoga balansa. Rezultatima istraivanja te zakljucima koji iz njih proizilaze upuuje se na niz nesukladnosti utvrenih izmeu rezultata instrumentalnih mjerenja i s njima pretpostavljenoga doivljaja i stvarne perceptualne reakcije u situacijama u kojima dolazi do manifestacije odreenih psihozikalnih vizualnih efekata. U skladu s utvrenim zakljucima iznesene su preporuke i rjeenja za objektivne uvjete primjene u svakodnevnim reprodukcijskim procesima te navedena ogranienja u ovisnosti o razliitim uvjetima manifestacije pojedinih psihozikalnih vizualnih efekata.
113
Vesnica Mlinarevi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Slobodno vrijeme kao predikator poremeaja u ponaanju uenika Hrvatski Drutvene znanosti; odgojne znanosti; sustavna pedagogija Zavrila je studij predkolskog odgoja i studij pedagogije na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Pedagokom fakultetu. Magistrirala je 2004. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Svoje profesionalne zadae obavljala je u Centru za predkolski odgoj u Osijeku i u Zavodu za unaprjeivanje kolstva Ministarstva prosvjete i porta RH na savjetnikim poslovima. Docentica je i prodekanica za struni razvoj na Sveuilitu u Zagrebu, na Uiteljskom fakultetu. Vanjska je suradnica na Filozofskom fakultetu u Osijeku i u Agenciji za odgoj i obrazovanje RH. Bila je ukljuena u nekoliko projekata te objavila sedam strunih, osam znanstvenih i pet izvornih znanstvenih radova. Suradnica je na dva projekta u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i porta RH. lanica je Pedagogijskog drutva RH i Matice hrvatske (Podrunice Osijek). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vlatko Previi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Neven Hrvati, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vlatko Previi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Anelka Peko, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Uiteljski fakultet 8. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Slobodno vrijeme najtipiniji je indikator ivotnog stila mladih. Ono se kod srednjokolaca iskazuje kao respektabilan ivotni prostor, svakodnevno ga preferiraju 3, 4 i vie sati, najee u zatvorenim prostorima (kua i ka), a provode ga u drutvu prijatelja i lanova obitelji. Dominantni stilovi slobodnog vremena jesu dokoliarenje, zabava te orijentiranost na obitelj, sport i kulturu. Rezultati upuuju na manje aktivno i strukturirano i signaliziraju zastupljenost pasivnog, hedonistikog i osiromaenog slobodnovremenskog stila. Oni ne pridonose samoostvarenju i svestranom razvoju linosti mladih u osjetljivom adolescentskom ivotnom razdoblju. Najvei utjecaj na ponaanje srednjokolaca imaju roditelji, prijatelji i kola. Razina podrke i nadzora te upoznatost oca i majke sa svakodnevnim aktivnostima svoje djece vaan je zatitni imbenik neorganiziranog i pasivnog provoenja slobodnog vremena. Obrazovanje srednjokolci visoko cijene, a vano im je radi boljeg materijalnog statusa, zaposlenja, rjeavanja ivotnih problema i stjecanja novih znanja i vjetina. Dominantni stilovi ponaanja srednjokolaca jesu agresivna i asocijalna ponaanja, konzumacija i preprodaja droga s devijantnim ponaanjima, konzumacija cigareta i alkohola s antisocijalnim ponaanjima i delinkventna ponaanja. Prediktori poremeaja u ponaanju jesu pojedini nestrukturirani stilovi slobodnog vremena, niska razina komunikacije s ocem, majkom i nastavnicima, neupoznatost roditelja sa svakodnevnim aktivnostima svoje djece, kao i osobna procjena hijerarhije vrijednosti i vanosti obrazovanja. Zatitni faktori poremeaja u ponaanju srednjokolaca jesu uspjena komunikacija s ocem, majkom i nastavnicima te strukturirani stilovi slobodnog vremena. Pojedini nestrukturirani stilovi slobodnog vremena srednjokolaca predikator su specinih oblika poremeaja u ponaanju, ime je potvrena generalna hipoteza.
114
sveuilite u zagrebu
Damir Modri
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Rasprenje i transport svjetlosti u tiskovnim podlogama Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Godine 1975. upisao je studij zike na Sveuilitu u Zagrebu, na Prirodoslovnomatematikom fakultetu. Diplomski rad Istraivanje mogunosti laserskog efekta u natrijevim parama izradio je na Odjelu za ziku ioniziranih plinova (mentor prof. dr. sc. Goran Pichler). Na istom je fakultetu zavrio poslijediplomski studij (smjer atomska i molekularna zika) te 2000. izradio magistarski rad naslovljen Poluklasini raun spektara difuznih vrpci alkalijskih molekula (mentor dr. sc. Robert Beuc) Zaposlen na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu. Sudjeluje na vie znanstvenih i strunih radova iz podruja grakih znanosti. Svoj znanstveni interes usmjerio je prije svega na prouavanje interakcije i transporta elektromagnetskog zraenja u tiskovnim podlogama i primjenu u grakoj struci. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. urica Osterman-Parac, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Stanislav Bolana, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Dr. sc. Robert Beuc, znanstveni savjetnik, Institut za ziku, Zagreb Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Doc. dr. sc. Vesna Dimbeg-Mali, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet 18. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Identiciranje i karakteriziranje svakog potprocesa u cijelom sustavu osnova je potpune kontrole i kalibracije tog sustava. Glavne pretpostavke u istraivanjima pokazuju odnose karakteristika povrinskih i volumnih svojstava tiskovnih podloga kroz oblik (distribuciju) reektiranog zraenja s njihove povrine. U ovom smo se radu koncentrirali na prouavanje rasprenja svjetlosti u papiru pomou Monte Carlo metode kojom smo uspjeli dobiti realistiniji, a time i zikalniji opis lateralnog rasprenja. Iako je potpuno stohastike naravi, metoda nam ustvari omoguava eksperimentalni pristup prouavanju optikog prirasta rastertonske vrijednosti pomou relativno jednostavne jednadbe ija je okosnica funkcija razmazivanja toke ili PSF za viestruko podpovrinsko rasprenje jednodimenzionalnog snopa svjetlosti u papiru. Modeliranje linije kojim smo provjeravali nae rezultate uputilo je na potrebu novih spoznaja o trodimenzionalnom obliku linije, odnosno o interakciji supstrat - bojilo i nainu penetracije bojila u supstrat. Navedeni doprinos neposredno je vezan za zahtjev optimalne reprodukcije i stalnost otisaka kao mjere kvalitetne grake produkcije i pretpostavke za njeno kontinuirano ouvanje.
115
Ivan Mrakovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana Vrednovanje informatikoga obrazovanja u osnovnoj i srednjoj koli Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; informacijski sustavi i informatologija Diplomirao je 1969. na Visokoj industrijsko-pedagokoj koli, na Odsjeku tehnologije i organizacije rada; stekao je zvanje profesora. Magistrirao je 1981. na Sveuilitu u Zagrebu (Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacijskih i informacijskih znanosti) . Od 1970. radi u Rijekoj banci na poslovima EOP-a. U meuvremenu je postavljen za glavnoga programera, gdje mu je jedan od osnovnih poslova obuka programera. Dopunski se koluje u Sloveniji (Radovljica, Bled, Kranj, Ljubljana) te u Beu, Frankfurtu, Milanu, Zrichu, Kobenhavenu. Od 1996. radi kao predava informatikih kolegija na Sveuilitu u Rijeci, na Pedagokom fakultetu (Odsjek za politehniku ). U sijenju 1998. izabran je u zvanje predavaa, a u rujnu 2005. u zvanje vieg predavaa. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Nikola Tomac, Sveuilite u Rijeci, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir imovi, Sveuilite u Zagrebu, Uiteljski fakultet 6. listopada 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Stanje informatike edukacije u osnovnim i srednjim kolama u Republici Hrvatskoj nije zadovoljavajue, ali se iz godine u godinu poboljava. Vanost informatikoga obrazovanja treba biti vodilja opskrbljenosti kola raunalnom opremom i same edukacije nastavnika. Rezultati istraivanja stupnja naobrazbe nastavnika informatike u usporedbi s rezultatima dobivenim na natjecanjima iz informatike pokazuju da su prednosti bolje opremljenosti kola manje vane od dobre edukacije nastavnika. Uz to, uvia se kako procesi i procedure deniranja informatikog obrazovanja svih nastavnika postaju iznimno vani. Sve to trebaju pratiti informatiki udbenici za osnovne i srednje kole (zbog brzoga razvoja ICT-a i gradivo brzo zastarijeva). Opi trendovi razvoja temelje se na informacijsko-komunikacijskom potencijalu, a kljuno postaje obrazovanje. Pri tome kreativnost i osjeaj za interese uenika kroz praenje promjena postaju vrlo traene odlike kreatora informatikoga obrazovanja uenika. Kreiranje sadraja rada, posebno uenika u kolama koje postiu dobre rezultate na natjecanjima u informatici, ukljuuje kreativni rad nastavnika koji se ne oslanja samo na propisane udbenike. Kreativna nastava najee je zajednika, pa se tako pronalaze razliita rjeenja i potie natjecateljski duh. Tako se uvijek nudi neto novo i drukije od klasinog predvienog pristupa rabei multimediju, hipermediju i interaktivnost. Osnovni zakljuak saetka doktorskoga rada: Smjernice za evaluaciju cijeloga sustava informatikoga obrazovanja zasnivaju se na trima osnovnim grupama elemenata za vrednovanje: 1. struna osposobljenosti nastavnika, 2. tehnoloka podrka nastavi i 3. sadraj nastavnih predmeta (literatura).
curriculum vitae
116
sveuilite u zagrebu
Dragana Mutavdi
naslov doktorskog rada Moderni postupci priprave uzoraka za kromatografsku analizu novih zagaivala u okoliu Hrvatski Prirodne znanosti; kemija; analitika kemija Roena je 1976. u Osijeku. Diplomirala je u rujnu 2000. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije; diplomski rad bio je naslovljen Izolacija stroncija iz kompleksnih matrica kromatografskim metodama (mentorica prof. dr. sc. teca Cerjan-Stefanovi). Godine 1998. dobila je Rektorovu nagradu za rad Korozijsko ispitivanje biomaterijala (mentorica prof. dr. sc. Mirjana Metiko-Hukovi). Od studenoga 2000. radi u Zavodu za analitiku kemiju matinoga fakulteta kao znanstvena novakinja. Magistarski rad Priprava kromatografskog uzorka pesticida ekstrakcijom vrstom fazom (mentorica prof. dr. sc. Marija Katelan-Macan) obranila je na istom fakultetu u veljai 2004. Objavila je devetnaest znanstvenih radova, od toga jedanaest u asopisima koje citira Current Contents. U sklopu projekata bila je na etiri znanstvena usavravanja: Centar za primijenjenu spektroskopiju, Beograd, 2005.; SENARC, Maribor, 2006; znanstveno usavravanje u sklopu FP6 projekta, Idstein, Njemaka, 2007; znanstveno istraivanje u sklopu Bilateralne suradnje HR-SLO, Ljubljana, 2007. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Marija Katelan-Macan, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Ljerka Boki, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Marija Katelan-Macan, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Doc. dr. sc. Sandra Babi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 19. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Razvijena je analitika metoda za odreivanje smjese od tri, sedam i osam antibiotika u vodama. Antibiotici su sulfagvanidin, sulfadiazin, sulfametazin, penicilin G prokain, noroksacin, enrooksacin, trimetoprim i oksitetraciklin. Metoda ukljuuje ekstrakciju vrstom fazom kao metodu za koncentriranje tih antibiotika iz uzoraka vode te tankoslojnu kromatograju kao metodu separacije. Antibiotici su ekstrahirani iz uzoraka vode primjenom sorbensa razliitih oblika (diskovi i kartue), vrsta (C18, SDB, SDB-XC, HLB, NH2, CN, SCX, SAX, Strata-X, Strata-X-C, orisil, isti silikagel) te masa punjenja (60 mg, 200 mg i 500 mg) uz razliita organska otapala. Djelotvornost ekstrakcije odreena je tankoslojnom kromatograjom na HPTLC CN F254 s podlogama. Pri tome je utvreno da je najvea djelotvornost ekstrakcije ispitivanih antibiotika ostvarena primjenom 500 mg Strata-X kartua uz metanol kao otapalo za eluiranje pri pH vrijednosti uzorka od 4,0 do 4,5. Na taj nain dobivena su sljedea optimalna iskoritenja: 106,41,8 za enrooksacin, 98,59,3 za noroksacin, 92,09,7 za oksitetraciklin, 86,09,4 za trimetoprim, 93,611,5 za sulfadiazin, 93,69,5 za sulfametazin, 101,78,6 za penicilin G prokain te 81,11,8 za sulfagvanidin. Razvijena metoda validirana je te primijenjena na uzorke procesne otpadne vode dobivene iz industrije farmaceutskih lijekova.
117
Ante Nazor
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Split i Poljica u XIV. i XV. stoljeu Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Diplomirao je 1993., magistrirao 1999., a doktorirao 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Od 1993. do 2005. predava je na Hrvatskom vojnom uilitu, a od 2005. ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagrebu. Sudjelovao na vie znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, organizirao vie strunih predavanja i okruglih stolova o temama iz Domovinskog rata, koautor je triju knjiga, autor knjige, fotomonograje i teksta za tri kataloga izlobe s temama iz Domovinskog rata, autor je petnaestak znanstvenih radova i vie od trideset strunih i publicistikih radova, uglavnom s temama iz vojne povijesti, te urednik vie knjiga. Autor je izlobe s tematikom iz Domovinskog rata te scenarist dokumentarnog lma Vukovar 1991. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav Raukar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav Raukar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, Prof. dr. sc. Mirjana Matijevi Sokol, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doc. dr. sc. Zrinka Nikoli, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 16. veljae 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Splitsko-poljiki odnosi ovisili su prije svega o gospodarskim i politikim prilikama, tj. o gospodarima pod ijom su se vlau Split i Poljica nalazili. Zbog toga u odnosima izmeu Splita i Poljica posebno treba naglasiti godinu 1444., jer je ugovor, koji su tada potpisali splitski knez i predstavnici Poljica, bio od presudne vanosti za prestanak sukoba i poboljanje splitsko-poljikih odnosa. Na gospodarske odnose izmeu Splita i podruja Poljica i Primorja tijekom XIV. i XV. stoljea moe se gledati openito, kao na odnose izmeu dalmatinskoga grada i njegova zalea (sela), odnosno kao na odnose izmeu gradske i seoske zajednice. Izvori pokazuju da je u XIV. i XV. stoljeu temeljna baza ekonomskoga ivota Splita i Poljica bila poljoprivreda (zemljoradnja i stoarstvo). Poljica su bila pod jurisdikcijom splitske crkve i, usprkos posebnostima u liturgiji i problemima u plaanju desetine, taj ih je odnos usmjeravao prema Splitu. Split je Poljianima bio privlaan i kao obrtno sredite, u koje su dolazili radi izuavanja zanata i zapoljavanja, a zbog osmanlijskih provala razlozi naseljavanja Poljiana u Split od XV. stoljea bili su i sigurnosne naravi.
118
sveuilite u zagrebu
Sandra Neeral
naslov doktorskog rada Utjecaj uvjeta prerade kotica bue Cucurbita pepo L. na bioaktivne sastojke i odrivost ulja Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; inenjerstvo Roena je 1978. u Zagrebu. Diplomirala je 2001. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Na istom je fakultetu od 2001. zaposlena kao znanstvena novakinja u istraivakom zvanju mlaeg asistenta, a od 2003. u zvanju asistenta. Tijekom estodinjeg rada na matinom fakultetu dala je velik doprinos rjeavanju znanstvene problematike projekata na kojima je sudjelovala, a posebno ispitivanju svojstava buinog ulja, te na razradi sosticiranih analitikih metoda radi kontrole kvalitete i autentinosti neraniranih ulja. Objavila je etiri znanstvena rada iz kategorije a1, dva rada iz kategorije a2 i jedan rad iz kategorije a3, a dio rezultata znanstvenoistraivakog rada prikazala je i u obliku pet postera i dvije usmene prezentacije. lanica je Kluba prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista te dobitnica Dravne nagrade znanstvenim novacima za godinu 2005. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Desanka Rade, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Dubravka trucelj, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Desanka Rade, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Olivera Koprivnjak, Sveuilite u Rijeci, Medicinski fakultet 14. veljae 2008., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet U radu su provedena istraivanja utjecaja vrste buine kotice, godine uzgoja, uvjeta proizvodnje, mijeanja s drugim uljima i skladitenja ulja na udjel i sastav bioaktivnih sastojaka i odrivost buinog ulja. Praeni su osnovni pokazatelji kvalitete, sastav slobodnih masnih kiselina i triacilglicerola, udjel pigmenata (klorola i karotenoida), udjel neosapunjivih spojeva i skvalena, udjel i sastav sterola i tokoferola te odrivost ulja. Rezultati su pokazali znaajne razlike izmeu ulja proizvedenih iz razliitih vrsta sjemena. Ulja iz beskorke imala su vei udjel pigmenata, oleinske masne kiseline i 7-sterola, specinih za buino ulje, od ulja iz obine kotice, dok su ulja obine kotice imala vei udjel linolne masne kiseline, neosapunjivih spojeva, skvalena, ukupnih sterola, 5-sterola i ukupnih tokoferola. Odrivost je bila vea u uzorcima ulja iz beskorke. Uvjeti procesa proizvodnje imali su znaajan utjecaj na svojstva buinog ulja. Poveanjem stupnja temperaturne obrade, u svim analiziranim uzorcima, dolo je do poveanja udjela pigmenata i 7-sterola, dok se udjel neosapunjivog, ukupnih sterola i 5-sterola smanjio. Mijeanje buinog ulja s drugim uljima uzrokovalo je smanjenje njegove odrivosti, a taj je dodatak bilo mogue otkriti odreivanjem udjela i sastava sterola ve kod 2 udjela drugog ulja u buinom.
119
Jadranka Nemeth-Jaji
naslov doktorskog rada Udbenici hrvatskoga jezika za nie razrede osnovne kole u metodikim pristupima i sustavima Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roena je 1961. u Metkoviu. Nakon osnovne i srednje kole, koju je pohaala u Splitu, godine 1979. upisala je studij hrvatskoga jezika i knjievnosti na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu; diplomirala je 1984. Na istom je fakultetu u sijenju 1991. stekla akademski stupanj magistra drutvenohumanistikih znanosti iz polja lologije. Zaposlena je na Sveuilitu u Splitu, na Filozofskom fakultetu. Objavila je jednu znanstvenu knjigu, jedan prirunik, tridesetak lanaka, osvrta i prikaza te prevela nekoliko knjiga s poljskoga jezika. Na Sveuilitu Adama Mickiewicza u Poznanju, Poljska, boravila je dvije akademske godine, od 1996. do 1998. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vlado Pandi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vlado Pandi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ana Pintari, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet 21. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Problem rada bila je analiza naina odraavanja metodikih pristupa i sustava u udbenicima hrvatskoga jezika za nie razrede osnovne kole te analiza udbenika s obzirom na to kako se i koliko u njima odraavaju suvremene koncepcije nastave. Korien je postupak rada na dokumentaciji, te je primijenjena metoda analize sadraja, metoda deskripcije i komparativna metoda. Kombinirana je kvantitativna i kvalitativna analiza, s tim da se vie pozornosti pridalo kvantitativnoj analizi zbog toga to je u radovima te vrste u nas ona najmanje zastupljena, a prua objektivnije odgovore na problem. Utvreno je da se metodiki pristupi i sustavi u veini analiziranih udbenika odraavaju tako da uitelju pruaju model nastave, dok se u manjem broju udbenika oituje nastojanje za razgranienjem kompetencija udbenika i kompetencija uitelja. Vei broj analiziranih udbenika podrava model nastave usmjerene na sadraje, to jest model nastave u kojoj dominantnu ulogu ima uitelj, u kojoj je glavni oblik rada voeni nastavni razgovor, a naglasak je na pouavanju. Manji broj analiziranih udbenika podrava model nastave usmjerene prema ueniku. Udbenike koji ne pruaju model rada uitelju karakterizira osjetno rastereenje metodike opreme koja ima ulogu poticaja i ueniku i uitelju. Time je naznaen smjer kojim e se kretati izrada udbenika u skoroj budunosti: pretpostavlja se da e se u udbenicima jo vie razgraniiti kompetencije udbenika i kompetencije uitelja, to e dovesti do naputanja koncepcije izrade udbenika prema koncepciji nastave.
120
sveuilite u zagrebu
Jadranko Neak
naslov doktorskog rada Prednosti i nedostaci proizvodnje kulena sa starter kulturama u odnosu na tradicionalnu proizvodnju Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; inenjerstvo Roen je 1963. u Obreu Kalnikom, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu, a viu kolu u Krievcima. Godine 1987. zaposlio se u R.O. Krievanka, R.J. Mesna industrija, a od 1994. direktor je proizvodnje u Impromu d.o.o. Godine 1997. diplomirao je na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu; diplomski rad bio je naslovljen Dimljena rolana pleka u mreici. U meuvremenu je sudjelovao na mnogim meunarodnim seminarima iz podruja tehnologije mesa. Magistarski rad Utjecaj ovitka i starter kultura na proces zrenja i kvalitetu fermentiranih kobasica obranio je 2004. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Objavio je jedan izvorni znanstveni rad; sudjeluje na dva znanstvena projekta. lan je Drutva prehrahrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista. Sudjelovao je na domaim i meunarodnim znanstvenim skupovima. Dobitnik je plakete Zlatna kuna Hrvatske gospodarske komore, upanijske komore Koprivnica, za najbolju inovaciju u upaniji u godini 2003. za razvoj trajnih salama s prirodnom plijesni. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Viktor atovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jagoda ukovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Viktor atovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Mirza Hadiosmanovi, Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet 14. travnja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Proizvodnja kulena, jednog od najpoznatijih autohtonih proizvoda, zauzima vano mjesto u suvremenoj znanosti i tehnologije mesa. Sloenost ove proizvodnje zasniva se na injenici da se kulen proizvodi od bioloki jo aktivnog materijala, kao i da se sam proces zrenja odvija bez utjecaja visokih temperatura radi dobivanja kvalitetnog proizvoda. Ovim je radom upozoreno na prednosti i eventualne nedostatke proizvodnje kulena sa starter kulturama s obzirom na tradicionalnu proizvodnju, dakle bez dodanih starter kultura. Tijekom proizvodnog procesa praene su mikroklimatske, zikalno-kemijske i mikrobioloke promjene na uzorcima. Dobiveni rezultati upuuju na opravdanost koritenja starter kultura koje pHvrijednost sputaju do eljenih vrijednosti, na to upuuju konane senzorske ocjene. Kulen proizveden bez dodanih starter kultura ocijenjen je konanom ocjenom 3,70, dok je kulen proizveden sa starter kulturama ocijenjen konanom ocjenom 4,46. Primjenom starter kultura postignuta je dominacija tehnoloki i higijenski opravdane mikroore koja pridonosi unapreenju kvalitete, sigurnosti u proizvodnji i higijenskom voenju procesa zrenja kulena, ne samo sezonski, dakle u zimskim mjesecima, ve tijekom itave godine, to je veoma vano za kontinuiranost opskrbe tog uglavnom sezonskog proizvoda.
121
Antonela Ninevi Grassino

naslov doktorskog rada Istraivanje utjecaja esencijalnog ulja luka na inhibiranje korozije metalne ambalae Hrvatski Prirodne znanosti; kemija; analitika kemija Roena je 1970. u Zagrebu. Diplomirala je 1996. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu (voditelj prof. dr. sc. Ivan Piljac), a magistrirala na Prirodoslovno-matematikom fakultetu 2002. obranivi rad Djelovanje enzimskih elektrokemijskih senzora u sustavu voda/organsko otapalo (mentor prof. dr. sc. Boidar Grabari). Godine 2007. obranila je disertaciju. Od 1997. zaposlena je u Laboratoriju za analitiku kemiju Prehrambenobiotehnolokog fakulteta. Na specijalizaciji u Italiji, Angri (SA), Stazione Sperimentale per lIndustria delle Conserve Alimentari, boravila je od 2003. do 2005., gdje je sudjelovala u radu triju projekata te na teajevima dodatnog usavravanja iz podruju analitike kemije. Rezultate dosadanjih znanstvenih istraivanjima objavila je u dva struna rada objavljena u domaim asopisima, est radova objavljenih u zbornicima s meunarodnih skupova, dva rada zastupljena u sekundarnim publikacijama te dva rada zastupljena u bazama podataka SCICC. Sudjelovala je na sedam domaih i devet meunarodnih znanstvenih skupova uz dva pozvana predavanja. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Zorana Grabari, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Laszlo Sipos, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Zorana Grabari, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Ema Lisac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 9. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Istraena je mogunost uporabe esencijalnog ulja luka pri sprjeavanju kontaminacije prehrambenih proizvoda s metalnim komponentama ambalanog materijala. Analiza je provedena u dvije faze. U prvoj je ispitan utjecaj ovog prirodnog spoja na metale (Sn, Cr i Fe) u sastavu bijelog lima primjenom elektrokemijskih metoda i metode atomske apsorpcijske spektrofotometrije (AAS). U drugom dijelu analize praeno je djelovanje esencijalnog ulja luka u kontaktu s konzerviranim proizvodima, nakon njihove termike obrade i skladitenja na temperaturama od 20 i 36 C. U ovoj fazi odreeni su glavni pokazatelji korozijskog stanja uzorkovanih limenki; razvoj plinova u limenci te otapanje kositra i eljeza u konzerviranim proizvodima. Analiza je provedena metodama plinske kromatograje (GC) i atomske apsorpcijske spektrofotometrije. Takoer, u istim uzorkovanim limenkama odreeni su maseni udjeli nitrata, ugljikohidrata, organskih kiselina i slobodnih aminokiselina pomou tekuinske kromatograje visoke djelotvornosti (HPLC). Rezultati provedenih analiza pokazali su da je djelovanje ovog prirodnog spoja u konzerviranim uzorcima zatitno jer smanjuje otapanja metala (Sn) i oksidacijsko djelovanje nitrata. Kod limenki s dodatkom esencijalnog ulja luka dolazi do promjene sastava plinova (H2, O2, N2 i CO2). Kod ostalih ispitanih sastojaka njegov utjecaj nije zabiljeen.
122
sveuilite u zagrebu
Doris Novak
naslov doktorskog rada Utjecaj odstupanja pokazivanja pitot-statikih instrumenata promjenom navigacijskih parametara leta Hrvatski Tehnike znanosti; tehnologija prometa i transport; zrani promet Roen 1971. u Zagrebu. Diplomirao je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu prometnih znanosti (smjer aeronautika - vojni piloti) kao djelatni asnik HV i pilot helikoptera. Na istom je fakultetu magistrirao 2003. s temom mehanike leta helikoptera, a doktorski studij (aeronautiki smjer) upisao je 2005. Do 2006. godine bio je pilot i nastavnik letenja u Oruanim snagama Republike Hrvatske. Od 2006. zaposlen je u suradnikom zvanju asistenta na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu prometnih znanosti (Zavod za aeronautiku). Posjeduje dozvole profesionalnog pilota helikoptera i zrakoplova s ovlatenjem za instrumentalno letenje. lan je hrvatskog ogranka The Royal Institute for Navigation iz Londona. Suradnik je na nekoliko znanstvenih i tehnologijskih projekata te autor vie znanstvenih, strunih i znanstveno-popularnih lanaka. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Doc. dr. sc. Tino Bucak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Ernest Bazijanac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Doc. dr. sc. Tino Bucak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Jerko Rado, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Ivan Markei, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Doc. dr. sc. Josip Stepani, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 24. rujna 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Osnovnu hipotezu rada inila je misao da je promjena vrijednosti parametara navigacijskih elemenata brzine u ovisnosti s visinom leta linearna do visina 5.000 metara uslijed linearne promjene temperature zraka s visinom, bez obzira na to to je promjena tlaka - kao osnovnog elementa u proraunima i mjerenjima pitot-statikim sustavom - eksponencijalna s poveanjem visine. Vrijednosti obraivanih parametara temeljile su se na mjerenju stvarnih veliina temperature, kalibrirane brzine i barometarske visine leta pomou senzora na zrakoplovu Antonov 32 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva do visine leta od 5.000 metara i u rasponu instrumentalnih brzina od 300 km/h do 400 km/h, mjerenjima nadmorske visine i putne brzine pomou GPS-ureaja te na teorijskim proraunima veliina sukladno izmjerenim, proraunatim i dostupnim parametrima. Ukupno je tijekom godine dana istraivanja provedeno 18 letova na razliitim rutama u Republici Hrvatskoj. Rezultati mjerenja i provedene komparativne analize potvrdili su postavljenu hipotezu te je uz to uoeno da veliina odstupanja izmjerenih i proraunatih vrijednosti kalibriranih brzine ovisi o razlici izmeu stvarne temperature zraka na visini leta i teorijske vrijednosti prema MSA (osobito ako je temperatura na visini leta vea od temperature prema MSA na istoj visini). Uoeno je da ova razlika ima takoer priblino linearna odstupanja. Na taj su nain, temeljem podataka o stvarnoj temperaturi vanjskog zraka na planiranoj visini leta, dane osnovne pretpostavke za veliine korekcije predvienih vremena dolaska na navigacijsku toku rute ili korekcije za izraun ukupnog potrebnog goriva za let zrakoplova na ruti.
123
Sanja Novak Agbaba

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Mikoora ira hrasta lunjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; ureivanje i zatita uma Roena je 1960. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu kolu i gimnaziju. Godine 1985. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu (Zavod za ureivanje uma - hortikultura). Na istom je fakultetu (Zavod za uzgoj uma - silvikultura) magistrirala 1995., a doktorirala 2007. (Zavod za zatitu uma i lovstvo - topatologija). Od 1986. do 1987. radila je kao struna suradnica u Zavodu za pedologiju matinog fakulteta. Od 1988. do danas zaposlena je kao struna suradnica u umarskom institutu Jastrebarsko (Odjel za zatitu uma i lovstvo). Objavila je etrnaest znanstvenih radova te sudjelovala na mnogim domaim i meunarodnim kongresima. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Milan Glava, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Danko Dimini, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Milan Glava, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Duan Jurc, Gozdarski intitut Slovenije, Ljubljana 21. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Zdravo i kvalitetno sjeme osnova je za uspjenu prirodnu i umjetnu obnovu lunjakovih sastojina. ir hrasta lunjaka u svim fazama razvoja kao i proizvodnog procesa ugroen je od biotskih i abiotskih imbenika. Biotske imbenike ine kukci, gljive, glodavci i vie ivotinje, a abiotske klimatski elementi. U ovom radu istraivani su gljivini organizmi, uzronici bolesti ira. Istraivanje je obavljeno radi utvrivanja zdravstvenog stanja ira, odreivanja postotnog udjela oteenosti od gljiva, determiniranja gljivinih organizama koji dolaze na iru, prikaza njihovih karakteristika prouavanjem postojee literature i uz dopunjavanje vlastitim spoznajama, te radi ispitivanja mogunosti zatite ira fungicidima i njihove djelotvornosti. Prilikom determinacije mjerene su spore odabranih vrsta gljiva primjenom kompjutorskog programa Dp-soft uz statistiku analizu izmjera radi dokazivanja vrsta. Istraivana je brzina rasta gljiva u dva temperaturna uvjeta: 22-25 C i 11-15 C kako bi se ustanovila brzina rasta micelija, a time i brzina irenja zaraze ira. Rezultati analiza zdravstvenog stanja zavrnog razvojnog stadija, tj. zrelog ira u odabranim sjemenskim sastojinama, pokazuju sljedee: postotak zdravog ira kretao se od 15,33 do 45,95, oteenost kukcima iznosila je izmeu 29,13 do 62,77, a oteenost gljivama od 10,70 do 42,91. Analizom mikoore ira utvreno je 19 rodova s 29 vrsta. Na mladom iru veinom su se nalazile gljive: Fusarium, Alternaria, Penicillium, Trichothecium, Trichoderma, Opohiostoma, Phomopsis, Chaetomium, Botrytis i Fusella. Na iru zavrne faze sazrijevanja i zrelom iru najee su dolazile gljive: Ophiostoma, Ciboria, Fusarium, Penicillium, Gloeosporium, Pestalotia, Stereum, Schizophyllum i dr. Znanje o mikozama na sjemenu posluit e u pronalaenju najpogodnijih metoda zatite ira od bolesti, a time i ouvanje ira za sjetvu pri popunjavanju i umjetnoj obnovi te prirodnoj obnovi hrastovih uma, kao i prilikom sjetve u rasadnicima u proizvodnji biljaka za sadnju. Prilikom istraivanja razraena je metodika analize zdravstvenog stanja ira i determinacije gljivinih organizama na iru, to e posluiti prilikom analiza kvalitete umskog sjemena. Osim toga, istraivanja mikoore sjemena hrasta lunjaka vana su za topatologiju jer daju svojevrstan prilog poznavanju mikoore Hrvatske.
124
sveuilite u zagrebu
Biljana Oklopi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Tvorba junjakoga enskog identiteta u djelima W. Faulknera i T. Williamsa Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; teorija i povijest knjievnosti Roena je 1972. u Osijeku. Predavaica je na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Filozofskom fakultetu (Katedra za strane jezike). Doktorirala je u srpnju 2006. s tezom o tvorbi junjakoga enskog identiteta u djelima Williama Faulknera i Tennessee Williamsa na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Sudjelovala je na vie meunarodnih konferencija. Njezini su radovi objavljeni u domaim i stranim asopisima i zbornicima. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Boris Senker, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Sanja Nikevi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Boris Senker, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doc. dr. sc. Boris Beri, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet 14. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski rad obuhvaa narativnu prozu (romane i pripovijetke) Williama Faulknera te dramsku prozu Tennessee Williamsa nastale izmeu 1928. i 1962. Kao metodoloku podlogu koristila je teorijsku podlogu i aktualne relevantne spoznaje feministike kritike izvedene iz dva izvora: Bahtinove teorije o klasinom i grotesknom tijelu i kulturalne feministike kritike. Nakon objanjenja metodoloke podloge dan je kontekst doktorskoga rada - opis amerikog Juga kao paradigme patrijarhalnog diskursa. I metodologija i opis amerikog Juga posluili su kao intertekst u koji su smjeteni i iitani Faulknerovi i Wiliamsovi enski likovi. Njihovi enski likovi, predstavljeni kroz prizmu junjakih enskih stereotipa kao to su nova junjaka ljepotica, afroamerika dadilja, majka, usidjelica, tragina mulatkinja i konfederativka, propituju i subverziraju osnovne postavke junjakog drutva i kulture koji osobu deniraju onim to on/a nije.
125
Helena Otmai urkovi

naslov doktorskog rada Inhibiting Action of Imidazole Derivatives on Metal Corrosion Inhibitorsko djelovanje derivata imidazola na koroziju metala Engleski Tehnike znanosti; kemijsko inenjerstvo; analiza i sinteza procesa Roena je 1977. u Zagrebu. Godine 2000. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Za svoj diplomski rad dobila je nagradu Hrvatskog energetskog instituta Hrvoje Poar. Godine 2000. zaposlila se kao znanstvena novakinja na istom fakultetu. Magistrirala je 2004. obranivi magistarski rad Inhibitori korozije bakra u neutralnom mediju. Te godine dobila je nagradu Drutva sveuilinih nastavnika mladim znanstvenicima i umjetnicima, a 2005. nagradu mladim kemijskim inenjerima Drutva kemijskih inenjera i tehnologa. Od listopada do prosinca 2004. boravila je kao stipendistica francuske vlade na strunom usavravanju na Sveuilitu Pierre et Marie Curie u Parizu, gdje je i kasnije nekoliko puta bila na jednomjesenim studijskim boravcima u sklopu meunarodnih projekata. Sudjelovala je na tri meunarodna i tri domaa znanstvena projekta. Objavila je jedno poglavlje u knjizi, sedam znanstvenih radova u asopisima citiranim u bazi Current Contents i tri rada u drugim publikacijama. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Ema Lisac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Ema Lisac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Dr. sc. Hisasi Takenouti, znanstveni savjetnik, Universit Pierre et Marie Curie, Paris Doc. dr. sc. Zoran Mandi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 22. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije U radu je istraivan mehanizam inhibitorskog djelovanja dvaju fenil supstituiranih imidazola, 4-metil-1-(p-tolil) imidazola i 1-fenil-4-metil-imidazola na koroziju bakra u 0,5 M kloridnom i sulfatnom mediju pri razliitim pH vrijednostima elektrolita. Istraivanja su provedena pomou elektrokemijskih tehnika (polarizacijska mjerenja, elektrokemijska impedancijska spektroskopija, elektrokemijska kvarc kristalna mikrovaga) koje daju uvid u mehanizam i kinetiku korozijske reakcije te djelovanja inhibitora, a struktura i sastav povrine bakra, izloene djelovanju korozivnog medija, ispitivani su SEM/EDX te AFM metodom. Rezultati ovih ispitivanja pokazali su da brzina korozije bakra u kloridnim i sulfatnim otopinama opada s porastom pH-vrijednosti. U kloridnom mediju djelotvornost obaju ispitivanih inhibitora korozije bakra raste s porastom pHvrijednosti otopine, dok su polarizacijska ispitivanja provedena u sulfatnom mediju pokazala da je djelotvornost ispitivanih imidazola u ovom mediju gotovo ista kod svih pH-vrijednosti. SEM i AFM ispitivanja pokazala su da u neutralnim otopinama postoje razlike u strukturi i sastavu povrinskog sloja koji se formira u prisutnosti inhibitora. Dodatkom 4-metil-1-(p-tolil) imidazola na povrini bakra nastaje tanki lm inhibitora, a u prisutnosti 1-fenil 4-metil imidazola stvara se kompleksni 3D sloj. Meutim EIS mjerenja pokazuju da oba spoja usporavaju korozijski proces djelujui primarno na poveanje otpora prijenosu naboja, a ne stvarajui nevodljivi zatitni lm. Sva provedena ispitivanja pokazuju da tip aniona i pH-vrijednost otopine imaju bitan utjecaj na brzinu korozije bakra i njenu inhibiciju pomou 4-metil-1-(p-tolil) imidazola i 1-fenil 4-metil imidazola.
126
sveuilite u zagrebu
Jasmina Paagi krinjar

naslov doktorskog rada Racionalizacija mree logistikih centara u zranom prometu Republike Hrvatske Hrvatski Tehnike znanosti; tehnologija prometa i transport; zrani promet Roena je 1973. u Zagrebu. Godine 1998. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu, a 1999. diplomirala je i na Fakultetu prometnih znanosti, gdje je od 2000. u stalnom radnom odnosu. Na tom je fakultetu magistrirala u oujku 2004. obranivi magistarski rad Deniranje pokazatelja tehnike eksploatacije u funkciji zranog prometa, a disertaciju je obranila u studenome 2007. Sudjelovala je u znanstvenoistraivakim radovima na projektima Kvantitativne metode u prometu i Optimalizacija parametara transporta sirovina i proizvoda INA Ranerije nafte Sisak. Objavila je dvadeset i devet znanstvenih radova. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. eljko Radai, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. edomir Ivakovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Stanislav Pavlin, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. eljko Radai, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. edomir Ivakovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Ivan Bonjak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti Prof. dr. sc. Hrvoje Barievi, Sveuilite u Rijeci, Pomorski fakultet 21. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti U radu su istraene karakteristike i specinosti zranog prometa s osvrtom na logistiku u zranom prometu. Pokazano je kako operacijska istraivanja nude za rjeavanje problema racionalizacije mree logistikih centara u zranom prometu sljedee metode: minimalnog stabla (minimal spanning tree technique), maksimalnog toka (maximal ow technique) i najkraeg puta (shortest route technique). Nainjen je matematiki model ekspresne pote s vie lokalnih centara i jednim glavnim distribucijskim centrom, to odgovara prijedlogu da Zagrebaka zrana luka postane glavni regionalni distribucijski centar s nizom lokalnih centara. Modiciran je klasini matematiki model transporta uvoenjem novih ogranienja. Analiziran je stupanj razvijenosti mree logistikih centara zranog prometa Republike Hrvatske. Razraen je viekriterijski model racionalizacije mree logistikih centara u zranom prometu Republike Hrvatske. Denirani su kriteriji: poveanje robnog prometa, poveanje usluga koje pruaju zrane luke RH, konkurentnost na srednjim i dugim linijama, podizanje razine informatizacije prometnih procesa i poslovanja, podizanje razine sigurnosti i zatite u zranom prometu RH, znatnije ukljuivanje u ekspresnu potu. Nainjena je anketa u kojoj su na temelju postavljenog cilja i deniranih kriterija navedene alternative: prva alternativa - postavljanje glavnog distribucijskog centra u Zagrebu s tenjom da postane regionalni centar, druga alternativa - glavni distribucijski centar u Zagrebu i dva lokalna distribucijska centra, trea - podizanje razine infrastrukture i suprastrukture, etvrta - poveanje kapaciteta, peta - uvoenje novih informatikih tehnologija, esta - podizanje razine tehnike i organizacije sigurnosti i zatite, sedma - poveanje razine strunosti osoblja zranog prometa RH, osma alternativa - dovoenje ekolokih mjera u prihvatljive granice. Obavljeno je anketiranje kompetentnih strunjaka zranog prometa koji su Saatyjevom skalom ocjenjivali omjere vanosti kriterija i alternativa.
127
Danijel Pavkovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Procjena varijabli stanja automobilskog pogona s primjenama u regulaciji Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; proizvodno strojarstvo Roen je 1975. u Sisku. Diplomirao je 1998., a magistrirao 2003. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je u svibnju 2007. obranivi disertaciju na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Na istom fakultetu od 2000. radi kao znanstveni novak, gdje uz znanstvenoistraivaki rad sudjeluje i u izvoenju nastave iz podruja elektrotehnike i regulacije na preddiplomskom i diplomskom studiju. Autor je ili suautor sedam radova u asopisima, osamnaest radova u zbornicima skupova s meunarodnom recenzijom te jednog patenta. Godine 2005. dodijeljena mu je Dravna nagrada za znanstvene novake u podruju tehnikih znanosti. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Doc. dr. sc. Joko Deur, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Branko Novakovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Doc. dr. sc. Joko Deur, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Ivan Mahalec, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Joko Petri, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Nedjeljko Peri, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 30. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje U radu je pokazano i eksperimentalno potvreno da se kvaliteta procjene raznih varijabli stanja automobilskog pogona moe uvelike unaprijediti ako se primijeni koncept adaptacije Kalmanovog ltra, zasnovan na detekciji brzih promjena procijenjene varijable. Takoer je pokazano da se primjenom adaptivnog Kalmanovog ltra moe umnogome smanjiti vrijeme odziva procijenjene varijable stanja pogona, a da se pritom zadri niska razina uma u procijenjenom signalu. Nadalje, predloen je novi koncept regulacije brzine vrtnje Ottovog motora i vune sile vozila u kojem se tradicionalni proporcionalno-integrirajui (PI) regulator brzine vrtnje Ottovog motora, odnosno pogonskog kotaa, proiruje adaptivnim kompenzatorom utjecaja poremeajne veliine (momenta tereta, odnosno sile trenja auto gume), zasnovanim na primjeni adaptivnog Kalmanovog ltra. Podrobna usporedna eksperimentalna analiza predloenog regulacijskog sustava pokazala je da se radi o svojevrsnom optimalnom rjeenju za relevantan sluaj u praksi, kada se poremeajna veliina ne moe izravno mjeriti ili rekonstruirati iz mjerenja ostalih veliina automobilskog pogona. Provedena je i sustavna eksperimentalna analiza veze izmeu stanja podloge i dvaju parametara modela autogume: gradijenta statike karakteristike trenja i faktora priguenja torzijskih vibracija. Podrobna eksperimentalna analiza pokazala je da se parametri modela autogume u podruju malih klizanja kotaa dosta dobro podudaraju s koecijentom trenja za tipine podloge, te se njihovom procjenom u uvjetima uobiajene vonje moe provesti razmjerno kvalitetna klasikacija stanja podloge, to se posebno odnosi na razluivanje podloga s visokim koecijentom trenja (asfalt) i niskim koecijentom trenja (led i snijeg).
128
sveuilite u zagrebu
Sandra Pedisi
naslov doktorskog rada Bioloki aktivni spojevi vinje i vinje maraske tijekom zrenja i skladitenja pri -18 C Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; nutricionizam Roena je 1974. u Zadru. Diplomirala je 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu (smjer nutricionizam); stekla je struni naziv diplomirani inenjer prehrambene tehnologije. Poslijediplomski znanstveni doktorski studij na istom je fakultetu upisala 2001., a doktorirala 2007. Od 2000. zaposlena je u Centru za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru kao struna savjetnica i voditeljica ustrojstvene jedinice. Tijekom studiranja, akademske godine 1997./1998., dobila je Dekanovu nagradu za studentski rad. Objavila je jedan znanstveni rad iz skupine a1, dva znanstvena rada iz skupine a2 te jedan iz skupine a3. Sudjelovala je na tri meunarodna znanstvena skupa u zemlji. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Branka Levaj, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Verica Dragovi-Uzelac, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Branka Levaj, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Janez Hribar, Univerza v Ljubljani, Biotehnika fakulteta 18. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Istraivane su promjene antocijana, fenolnih kiselina, avonol glikozida i avan3-ola u razliitim ekotipovima vinje maraske s podruja Zadra i Splita te u vinjama sorte Keleris s podruja Zadra i Ciganica s podruja Osijeka. U tim sortama odreivane su promjene boje te antioksidativni kapacitet. Nadalje, u ekotipovima vinje maraske i vinje Keleris ubranim u IV. terminu berbe te u vinje Ciganica ubrane u III. terminu berbe istraivan je utjecaj zamrzavanja i skladitenja pri -18C tijekom est mjeseci na stabilnost polifenola. U istraivanim ekotipovima vinje maraske odreene su mnogo vee koliine antocijana nego u sortama vianja Keleris i Ciganica. Tijekom zrenja koliine se antocijana poveavaju, a najzastupljeniji antocijan bio je cijanidin-3glukozilrutinozid. Ostali fenolni spojevi odreeni su u manjim koliinama u odnosu na antocijane, ali u vinji maraski odreeni su u veim koliinama nego u sortama Ciganica i Keleris. U ukupnoj koliini identiciranih fenolnih spojeva avonoli su najvie zastupljeni. Prema koliini fenolnih spojeva nije mogue razlikovati iste ekotipove vinje maraske s razliitih uzgojnih podruja. Zamrzavanje i skladitenje pri -18 oC/6 mjeseci utjecalo je na smanjenje gotovo svih fenolnih spojeva. Stupanj zrelosti, podruje uzgoja i sorta signikantno utjeu na antioksidativni kapacitet, dok na parametre boje najvie utjee stupanj zrelosti.
129
Kreimir Perakovi
naslov doktorskog rada Drutvo usluga: promjene u socioprofesionalnoj strukturi radno aktivnog stanovnitva Hrvatske od 1971. do 2001. Hrvatski Drutvene znanosti; sociologija; posebne sociologije Diplomirao je na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za sociologiju). Nakon zavrenog poslijediplomskog studija iz sociologije migracija, na istom je fakultetu 2001. obranio magistarski rad Stavovi povratnih migranata o privatizaciji u Hrvatskoj. Od 1995. do 1998. bio je zaposlen u zrakoplovnoj tvrtki Croatia Airlines. Od 1998. zaposlen je u Institutu drutvenih znanosti Ivo Pilar, najprije kao znanstveni novak, a od 2007. kao znanstveni suradnik na projektu Kulture konzumerizma i odrivosti: globalni izazovi sociokulturnom razvoju RH. Od 2002. kao vanjski suradnik sudjeluje u nastavi studija sociologije na Sveuilitu u Zagrebu, na Hrvatskim studijima, a od 2006. nositelj je kolegija Postindustrijsko drutvo na Sveuilitu u Splitu, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za sociologiju). Sudjelovao je na vie domaih i jednom meunarodnom znanstvenom skupu. Objavio je dvanaest znanstvenih i jedanaest strunih radova iz podruja sociologije. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Nenad Karaji, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vjeran Katunari, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Nenad Karaji, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Ivan Rogi, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb 16. listopada 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski rad predstavlja socioloki pristup konceptualizaciji i istraivanju promjene u socio-profesionalnoj strukturi u Hrvatskoj tijekom posljednja etiri desetljea, ali djelomino zahvaa koncepte i istraivanja koji takoer pripadaju podruju ekonomije, demograje i marketinga. Teorijskokonceptualni okvir sadri etiri potpoglavlja: Drutvena promjena kao predmet sociolokih istraivanja; Temeljni drutveni procesi koji utjeu na promjene u socioprofesionalnoj strukturi, Ekonomski i demografski pojmovi: radna snaga u uslunoj ekonomiji te Drutvo usluga kao temeljno obiljeje socioprofesionalne strukture u postindustrijskom drutvu. Empirijski dio sadri tri potpoglavlja: Hipotetski okvir, Metodoloke napomene te Rezultati i interpretacija. Sredinja hipoteza propituje je li hrvatsko drutvo po svojoj socioprofesionalnoj strukturi blie obiljejima postindustrijske podjele rada i postaje li kroz proces tercijarizacije drutvo usluga? Indikatori analizirane promjene jesu: (1) promjena u strukturi radne aktivnosti hrvatskoga stanovnitva, (2) promjena u obrazovnoj strukturi radno aktivnog stanovnitva, (3) promjena u strukturi radno aktivnog stanovnitva Hrvatske prema djelatnostima i (4) promjena u strukturi prema zanimanjima. Komparativnom analizom popisa stanovnitva uoen je znaajan porast udjela tercijarnog sektora djelatnosti, poveanje udjela uslunih zanimanja u strukturi zanimanja te poveanje udjela obrazovanijih u strukturi stanovnitva prema kolskoj spremi, to zapoinje ve u 80-im godinama prolog stoljea. Stoga je glavni zakljuak da je hrvatsko drutvo ulo u postindustrijsku fazu razvoja te da je prema obiljejima socioprofesionalne strukture postalo drutvo usluga.
130
sveuilite u zagrebu
Zrinka Peorda Vardi

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Dubrovaki Antunini u kasnom srednjem vijeku Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Roena je 1974. u Stuttgartu, Savezna Republika Njemaka. Studij jednopredmetne povijesti zavrila je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirala u veljai 2002., a u lipnju 2006. obranila disertaciju (mentorica oba puta dr. sc. Zdenka Janekovi Rmer). U Hrvatskom institutu za povijest zaposlena je od sijenja 1998. Sudjelovala je na vie znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu te objavila vie izvornih znanstvenih radova u znanstvenim publikacijama, knjigama i zbornicima radova. Glavno podruje njezina istraivanja jest povijest srednjeg vijeka. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Zdenka Janekovi-Rmer, via znanstvena suradnica, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku Prof. dr. sc. Neven Budak, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doc. dr. sc. Zrinka Nikoli Jakus, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Zdenka Janekovi-Rmer, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 5. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dubrovaki antunini, nazvani tako prema pripadnosti bratovtini sv. Antuna Opata, predstavljali su elitni sloj dubrovakog graanstva. Od najranijih poetaka bratovtine iz sredine 14. st., a osobito od tridesetih godina 15. st., lanovi bratovtine izdvajali su se kao bogati trgovaki sloj dubrovakog drutva. Autorica je u istraivanju obuhvatila razdoblje kasnog srednjeg vijeka. U tom se vremenu, obiljeenom snanim gospodarskim uzletom, procvatom trgovine i imigracijskim valom, u Dubrovniku pojavio najvei broj kasnijih antunina. Na temelju arhivskih vrela, u prvom redu iz Dravnog arhiva u Dubrovniku, sauvanih rodoslovlja i literature autorica je pratila zaetke i razvoj antuninskih rodova te ustroj i razvoj bratovtine. Meu vrelima istiu se knjige oporuka, miraza i branih, te zapisnici dubrovakih vijea u kojima se ogledao svakodnevni privatni i javni ivot grada. Temeljne normativne zbirke osvijetlile su pogled iz pravnog i zakonodavnog kuta. Dragocjeni izvor bila su i knjievna djela, posebice stoga to su neka od najveih literarnih imena poput Marina Dria, Nikole Naljekovia, Mavra Vetranovia ili Miha Monaldija pripadala upravo antuninskom krugu. Antunini se javljaju u dubrovakoj povijesti nakon to je u prvoj polovini 14. st. dubrovaki patricijat u potpunosti stekao monopol u vlasti i politikom odluivanju. Slijedom toga, antuninima je, unato steenom imetku, sudjelovanje u vlasti bilo uskraeno. No, u procesu stalekog oblikovanja okrenuli su se drugim elementima koji su jamili statusno izdvajanje i drutveni presti. Razliitim putovima uspona (gospodarskom armacijom, sudionitvom u javnoj administraciji kao notari i kancelari, te diplomatskom aktivnosti i dobrom naobrazbom) uspjeli su dosegnuti poloaj sekundarne elite grada, smjeteni na hijerarhijskoj ljestvici tik ispod dubrovake vlastele.
131
Slavenka Petrak
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Metoda 3D konstrukcije odjee i modeli transformacija krojnih dijelova Hrvatski Tehnike znanosti; tekstilna tehnologija; odjevna tehnologija Roena je 1970. u Karlovcu. Diplomirala je 1995. na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilno-tehnolokom fakultetu; stekla je struni naziv diplomirani inenjer tekstilne tehnologije. Ns istom fakultetu (Zavod za odjevnu tehnologiju) zaposlila se 1995. kao znanstvena novakinja. Magistarski rad obranila je u prosincu 1999. i stekla akademski stupanja magistra znanosti iz znanstvenog podruja tehnikih znanosti, polja tekstilne tehnologije. Godine 2004. izabrana je u suradniko zvanje asistenta iz znanstvenog podruja tehnikih znanosti, polja tekstilne tehnologije, grana odjevna tehnologija. U dosadanjem je radu kao koautorica objavila etiri izvorna znanstvena rada u asopisima citiranim u sekundarnim publikacijama, sedam znanstvenih recenziranih radova objavljenih u zbornicima radova s meunarodnih znanstvenih skupova, jedan znanstveni rad objavljen u zborniku radova s domaeg znanstveno-strunog skupa te jedan pregledni rad objavljen u asopisu citiranom u sekundarnim publikacijama. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Dubravko Rogale, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Dubravko Rogale, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Zoran Stjepanovi, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojnitvo Prof. dr. sc. Darko Ujevi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet 17. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet U radu su provedena istraivanja temeljena na razvoju nove metode raunalne 3D konstrukcije odjee na trodimenzionalnom modelu tijela. 3D konstrukcija odjee, kao jedan od elemenata inteligentne proizvodnje unikatne odjee, predstavlja trend razvoja odjevnog inenjerstva, a temelji se na raunalnoj integraciji, eksibilnosti i inteligenciji. Novi pristup problemu transformacije 3D kroja u 2D krojne dijelove, bez aplikacije zikalno-mehanikih svojstava materijala na konstruirani 3D kroj, upuuje na specinost metode prema kojoj se ona razlikuje od dosadanjih metoda nastalih prethodnim istraivanjima. Kao rezultat provedenih istraivanja utvrene su i potanko prikazane tri mogue metode za transformaciju 3D segmenata u 2D segmente, a temelje se na razvijenim matematikim modelima. Ovo poglavlje u radu najvanije je za razvoj prikazane metode raunalne 3D konstrukcije odjee te je na temelju tih razmatranja, u eksperimentalnom dijelu rada, izvedena svestrana verikacija razvijenih matematikih izraza tijekom izvedbe praktine konstrukcije 3D kroja odjevnog predmeta i njegove transformacije u 2D kroj. S tog aspekta, prikazana metoda jedan je od vericiranih moguih naina 3D raunalne konstrukcije odjee koja je u cijelosti, prvi put, javno obznanjena strunoj i znanstvenoj javnosti koja se bavi problematikom odjevne tehnologije.
132
sveuilite u zagrebu
Vlatka Petravi Tominac

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Izolacija bioloki aktivnih frakcija -glukana iz kvaeve biomase Hrvatski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Roena je 1970. u Zagrebu. Diplomirala je 1996. biokemijsko inenjerstvo na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu, a magistrirala 2001. na poslijediplomskom znanstvenom studiju biokemijskog inenjerstva. Od oujka 1996. do sijenja 1997. radila je kao via tehnika suradnica na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije (Zavod za industrijsku ekologiju), a na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu (Zavod za biokemijsko inenjerstvo) zaposlena je od veljae 1997. kao znanstvena novakinja. Godine 2001. dobila je godinju nagradu za mlade istraivae to je dodjeljuje Biotehnika zaklada Prehrambeno-biotehnolokog fakulteta za postignute rezultate kojih je primjena mogua u Republici Hrvatskoj u podruju biotehnikih znanosti. Objavila je etiri znanstvena rada i sudjelovala na sedam kongresa. Prije toga, godine 1997., dobila je potporu za mlade istraivae. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Zechner-Krpan, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Sran Novak, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Zechner-Krpan, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jelena Filipovi-Gri, Sveuilite u Zagrebu, Farmaceutsko-biokemijski fakultet 14. svibnja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet -glukani klasicirani su kao modikatori biolokog odgovora i mogu nai iroku primjenu u humanoj i veterinarskoj medicini, kao i u kozmetikoj industriji te proizvodnji hrane i krmiva. -glukan, izoliran iz kvasca, siguran je proizvod kojem je FDA dodijelila GRAS (engl. Generally Recognized as Safe) status. Cilj ovog rada jest pronai odgovarajuu metodu izolacije -glukana iz otpadnog pivskog kvasca, a prije procesa izolacije kao faze predobrade kvasca koriteni su prosijavanje, odgoravanje alkalnim pranjem i autoliza. Usporeena su tri razliita postupka izolacije -glukana netopljivog u vodi - alkalni postupak (A), alkalno-kiselinski postupak (AK) i alkalno-kiselinski postupak s uklanjanjem manoproteina (AKM). Dobiveni vlani preparati glukana osueni su primjenom triju razliitih metoda - suenjem na zraku, liolizacijom i metodom rasprivanja, te su dalje analizirani. U dobivenim preparatima -glukana provedene su kemijske analize ugljikohidrata i proteina, kao i HPLC karakterizacija monosaharida nakon hidrolize. Isto tako odreena je veliina estica, zatim sposobnosti vezanja vode i ulja, bubrenje, reoloka svojstva vodenih suspenzija preparata i bioloka aktivnost. Mikrostruktura estica dobivenih preparata okarakterizirana je svjetlosnom i elektronskom mikroskopijom. Kombiniranom primjenom ultrazvune obrade i suenja rasprivanjem dobivene su mikroestice -glukana, ija je veliina optimalna za bioloku aktivnost. FT-IR analiza osuenih uzoraka pokazala je spektre tipine za (13)--D-glukan. Metoda izolacije i metoda suenja utjeu na svojstva netopljivih proizvoda, a time i na mogunost njihove primjene.
133
Biserka Petrovi-Soo
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Kontekst jaslica - jedna od odrednica odgoja i razvoja djece rane dobi Hrvatski Drutvene znanosti; odgojne znanosti; sustavna pedagogija Diplomirala je pedagogiju 1981. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za pedagogiju). Na istom je fakultetu magistrirala 1992., a doktorirala u prosincu 2006. Zaposlena je na Sveuilitu u Zagrebu, na Uiteljskom fakultetu (Odsjek za izobrazbu odgojitelja predkolske djece). Objavila je deset znanstvenih radova u znanstvenim publikacijama, dvije knjige, jednu slikovnicu-radnu biljenicu, devet recenzija i ezdeset strunih radova. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Arjana Miljak, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Slavica Bai, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jasna Krstovi, Sveuilite u Rijeci, Uiteljski fakultet Prof. dr. sc. Arjana Miljak, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 22. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu se prouila i istaknula vanost institucijskoga konteksta za kvalitetu ivljenja, odgoja i razvoja djece u dobi od prve do tree/etvrte godine te se uputilo na mogunosti njegova mijenjanja u uvjetima naih ustanova. Prikazan je povijesni razvoj tih ustanova u Hrvatskoj i u nekim zemljama zapadne Europe i SAD-a navodei bitna obiljeja medicinskog, pouavateljskog i suvremenog razdoblja u razvoju jaslica. Institucijski je kontekst sloen, dinamian, cjelovit, ivi organizam, interaktivna mrea socijalnih, kulturalnih i zikih (ekolokih) odnosa s kojom je dijete u stalnome meudjelovanju unutar ustanove. Dalje se propituje to ga ini djelotvornim, koja su mu svojstva, u kakvom je odnosu s kulturom i irim kontekstom i, posebice, kako djeluje na odgoj i razvoj djece rane dobi. Prikazuje se razvoj i rezultati znanstvenih istraivanja konteksta ustanove koja se pojavljuju tek 80-ih godina prolog stoljea podijeljenih u dvije cjeline: korelacijsko-kvantitativna (od 80 do 90-ih godina) i postmodernistika, interpretativna istraivanja (od 90-ih do danas). Kvaliteta jaslica stavlja se u prvi plan pa suvremena istraivanja postaju kolaborativna, lokalna i kulturalno osjetljiva. Na kraju teorijskoga dijela rada obrauje se struktura konteksta ustanove, a kao najvanija istie se sociopedagoka dimenzija. U empirijskom dijelu, primjenom etnografskog i akcijskog pristupa, potanko se opisuje trogodinji proces zajednikog mijenjanja i izgraivanja primjerenih konteksta za ivljenje, odgoj i razvoj djece u trima ustanovama triju hrvatskih upanija. Istraivanjem se nastojalo analizirati, razumjeti i mijenjati sociopedagoku, prostorno-materijalnu i vremensku dimenziju konteksta (strukturu) u pojedinanim uvjetima ustanova, u ovisnosti s upoznavanjem i postupnim mijenjanjem postojeih uvjeta i kultura u njima. Proces mijenjanja konteksta bio je sloen, neizvjestan i vrlo razliit meu ustanovama, a razina postignutih promjena kvalitete ovisila je, uz mnoge imbenike, u mnogome o motiviranosti odgojitelja, pedagoga i posebice ravnatelja.
134
sveuilite u zagrebu
Ivan Pila
naslov doktorskog rada Odnos morfolokih svojstava tla i vode u tlu u nizinskim umama sredinje Hrvatske Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; uzgajanje uma Diplomirao je 1996. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu. Nakon steene diplome zaposlio se u Hrvatskim umama, gdje je radio na izradi osnova gospodarenja. U sijenju 1998. zaposlio se kao znanstveni novak u umarskom institutu Jastrebarsko (odjelu za ekologiju i uzgajanje uma) i krae vrijeme bavi se problematikom umskih kultura i plantaa, a zatim i problematikom umske hidrologije i tala. U sijenju 2002. obranio je magistarski rad Dinamika vode u tlu u naruenim staninim i sastojinskim prilikama ume utica i stekao akademski stupanj magistra znanosti iz podruja uzgajanje uma. Sudjelovao je na dva treninga o novoj klasikaciji tala prema WRB (World reference base) u Bruxellesu, Belgija, unutar EU FP6 Biosoil projekta. Takoer je bio viegodinji lan ekspertnog panela za depoziciju u okviru UN/ECE ICP-Forests. Autor je ili koautor oko 50 preteno znanstvenih radova i jedne autorske knjige. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Nikola Pernar, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Seletkovi, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Nikola Pernar, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Dr. sc. Oleg Antoni, Institut Ruer Bokovi, Zagreb 26. svibnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet U radu je predstavljena metoda procjene optimalne koliine vode u tlu na stanitima nizinskih uma iz odnosa trajanja zasienosti tla vodom (WLR) i redoksimorfnih svojstava tla. U istraivanju su koriteni 13-godinji vodostaji podzemnih voda prikupljeni na 56 piezometarskih postaja na podruju pokupskog bazena, Turopoljskog luga, esme, Varokog luga i utice. Uzorci tla prikupljeni su iz tri sondane buotine postavljene na svakoj od tih postaja, u slojevima debljine 10 cm do ukupne dubine prola od dva metra. Redoksimorfna svojstva procijenjena su na osnovi boje matriksa tla pomou Munsellovog kataloga. Stupanj redoks prorjeenja procijenjen je pomou tri komponente boje (H,V,C), dok je postotak redoks koncentracija procjenjivan na osnovi pripadajue skale za utvrivanje postotka mazotina u priruniku. Pri izradi modela koritena je metoda generaliziranog linearnog modela (GLZ) u kojem je za svaki sloj tla debljine 10 cm, postotak mazotina eljeza te varijable boje (H,V) prorijeenog matriksa tla dana procjena godinjeg trajanja zasienosti tla vodom (WLR). Rezultati tog modela razraeni su koritenjem GRASS GIS-a (Geographical Resource Analysis Support System) prema hidrogeomorfnom (HGM) pristupu sagledavajui utjecaj reljefa, teksturne stratigraje, hidrograje, sastojinskih i vegetacijskih prilika na stanje zasienosti tla kod istraivanih lokaliteta.
135
Zora Pili
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Istraivanje biokompatibilnih modiciranih povrina slitina u ziolokoj otopini Hrvatski Prirodne znanosti; kemija; zikalna kemija Roena je u drimcima kod G. Vakufa-Uskoplja, Bosna i Hercegovina, gdje je zavrila osnovnu kolu i gimnaziju. Diplomirala je u lipnju 1988. na Tehnolokom fakultetu u Banjoj Luci, a magistrirala u studenome 1988. na Sveuilitu u Splitu, na Kemijsko-tehnolokom fakultetu (studij inenjerska kemija). U svojem znanstvenom radu bavi se zatitom materijala od korozije. Istraivanja su usmjerena k mogunosti uspjenog i pouzdanog predvianja i sprjeavanja korozijskih procesa te na zatitu metala i legura organskim inhibitorima. Zaposlena je na Sveuiilitu u Mostaru, na Fakultetu prirodoslovno-matematikih i odgojnih znanosti. Nositeljica je kolegija Fizikalna kemija i voditeljica Odjela kemije. Sudjeluje u izvoenju meunarodnog poslijediplomskog studija Industrial ecology na Univerzitetu u Sarajevu, na Mainskom fakultetu. Voditeljica je jednog znanstvenog i tri struna projekta. Objavila je jedanaest znanstvenih radova i sudjelovala na tri meunarodna znanstvena skupa. Boravila je na usavravanju na Royal Institute of Technology, Stockholm, vedska. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Mirjana Metiko-Hukovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Dr. sc. Ingrid Miloev, via znanstvena suradnica, Institut Joef Stefan, Ljubljana Prof. dr. sc. Mirjana Metiko-Hukovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. teca Cerjan-Stefanovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 22. prosinca 2005., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije CoCrMo slitina iroko se primjenjuje kao nadomjestak kostima u ljudskom organizmu. U radu je istraivan utjecaj legirajuih elemenata na svojstva pasivnih lmova, koji imaju odluujuu ulogu u biokompatibilnosti slitine. In vitro istraivanja provedena su u simuliranoj ziolokoj - Hankovoj otopini, pH = 6,8. Elektrokemijskim tehnikama istraivani su oksido-redukcijski procesi, a strukturna svojstva meufaznih granica i vrstofazne pretvorbe (promjene) u povrinskom lmu studirane su elektrokemijskom impedancijskom spektroskopijom. Kvantitativna analiza otopljenih kovina provedena je masenom spektrometrijom s induktivno spregnutom plazmom visoke rezolucije (HR ICP-MS). iste komponente, kao i slitina, spontano se pasiviraju u Hankovoj otopini. Pasivni lmovi na pojedinanim materijalima sastoje se od odgovarajuih oksida: Co(II), Cr(III) i Mo(IV) oksida. Pri anodnoj polarizaciji kobalt pokazuje sklonost prema lokalnom otapanju, a krom i molibden transpasivnim pretvorbama, koje su vrstofazni procesi. Prijenos naboja u sustavima kovina/oksidni lm/elektrolit odvija se sudjelovanjem kationskih vakancija i elektrona. Oksidni lm na slitini jest dupleks strukture. Oksidi Cr(III) preteno su prisutni u unutarnjem, a Co(II) i Mo(IV) u vanjskom dijelu lma. Iako je sadraj kobalta u slitini najvei, krom igra glavnu ulogu u procesu pasivacije. Kompleksiranje mobilnih kationskih vakancija u oksidu kroma Mo(VI) specijama ini korozijsku otpornost slitine u Hankovoj otopini puno boljom od istog kroma, na to upuuju vrijednosti impedancijskih parametara, kapaciteta i polarizacijskih otpora. Korozijska otpornost ispitivanih materijala odreena mjerenjem koncentracije iona nastalih u procesu korozije u Hankovoj otopini u suglasnosti je s rezultatima ciklike voltametrije i elektrokemijske impedancijske spektroskopije. Koncentracija iona kobalta nastala u procesu korozije iste kovine puno je via od one nastale korozijom slitine pri istim uvjetima ispitivanja.
136
sveuilite u zagrebu
Marina Piria
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Ekoloki i bioloki imbenici ishrane ciprinidnih vrsta riba iz rijeke Save Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; ribarstvo Roena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu. Na istom je fakultetu 2003. zavrila magistarski studij, a 2007. obranila disertaciju. Od 1998. zaposlena je u Zavodu za ribarstvo, pelarstvo i specijalnu zoologiju matinog fakulteta. Godine 2008. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Na preddiplomskom i diplomskom studiju angairana je na predmetima Zoologija, Ribarstvo, Ihtiologija, Hidroekologija, Akvakultura i Biodiverzitet Jadrana i kopnenih voda. Na specijalistikom ribarskom studiju i doktorskom studiju voditeljica je predmeta Hidrobiologija i Zatita voda u ribarstvu. Tijekom studija usavravala se na ovim znanstvenim institucijama: University of South Bohemia, eka; University of Natural Resources and Applied Life Sciences, Austrija; Research Institute of Fish Culture and Hydrobiology in Vodany, eka; Academy of science, eka; The National Prawn fry Production and Research center, Malezija and Fish culture Research Institute, Maarska. Kao autoica ili kooautorica objavila est a1 radova i vie od ezdeset ostalih radova. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav Treer, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Marija Peina, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav Treer, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Dr. sc. Marina Tomec, Institut Ruer Bokovi, Zagreb 2. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Ishrana ciprinida iz rijeke Save prvi je put podrobno prikazana. Ukupno su analizirane 1862 ribe na lokaciji Jarun i 1.417 riba na lokaciji Medsave ulovljenih tijekom 2004. i 2005. Osim prikaza povezanosti morfolokih osobina prema tipu plijena koje su konzumirale, obuhvaen je mjeseni i dnevni prikaz ishrane, odnos plijena pronaenog u probavilima s dostupnim plijenom u okolini i meusobna kompeticija ishrane s obzirom na raspoloivi plijen. Duina probavila i irina usta povezana je s herbivornim vrstama, broj branhiospina povezan je s planktivorima, a visina usta s insektivorima i zooplanktivorima. Duina glave i duina tijela povezana je s piscivorima i bentivorima. Klen iz rijeke Save omnivoran je, s time da vei primjerci vie konzumiraju plijen iz skupine Pisces. Uklija i dvoprugasta uklija hrane se manjim insektima, a sporadino se pojavljuju biljne svojte. Mrena i potona mrena bentivorne su vrste, a u ishrani biljna hrana sudjeluje u velikom omjeru. Krkua se takoer hrani makrozoobentosom, a u ishrani su najvie prisutni raii iz skupine Amphipoda. Podust je tipina herbivorna riba, dok je nosara povezana s Amphipoda, Gastropoda i manjim insektima s manjim udjelom biljnih svojti. Kleni je povezan s liinkama insekata, a manje s biljnim materijalom. Bodorka se podjednako hrani biljnim materijalom i bentosnim beskraljenjacima, a deverika planktonskim organizmima, liinkama insekata i maloetinaima. Plotica se hrani s Chironomidae, Gastropoda, a manje biljnim svojtama. Pri niim temperaturama vode hranjenje tijekom dana poinje kasnije, oko 10 sati ujutro, a ljeti i pri viim temperaturama vode ranije, oko 6 sati ujutro. Prisutan plijen u okolini nalazi se u dovoljnoj biomasi da moe zadovoljiti potrebe ishrane klena, uklije, dvoprugaste uklije, mrene, krkue i podusta. Klen uzima slian plijen kao uklija, dvoprugasta uklija, nosara i bodorka, a povremeno i kao potona mrena i deverika. Uklija ima slinosti u ishrani s dvoprugastom uklijom u obje sezone istraivanja i na obje lokacije, a povremeno dolazi do jae kompeticije s bodorkom, nosarom i potonom mrenom. Jaa kompeticija u ishrani javlja se jo i izmeu dvoprugaste uklije i bodorke, a manje izmeu dvoprugaste uklije, nosare, potone mrene i klenia. Mrena je jo imala slinu ishranu s krkuom, a ponekad i s potonom mrenom. Podust jae preklapanje ima samo s nosarom, a povremeno s bodorkom i deverikom, dok nosara povremeno ima slinu ishranu s potonom mrenom i kleniem, a potona mrena s bodorkom.
137
Jelka Pleadin
naslov doktorskog rada Perzistentnost ostataka klenbuterola u tjelesnim tekuinama i tkivima svinja nakon subkronine izloenosti u anabolinoj dozi Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; nutricionizam Roena je 1974. u Trogiru. Nakon zavrene srednje kole u Splitu, godine 1992. upisala je studij biokemijskog inenjerstva na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Diplomirala je 1998. Godine 2001. zaposlila se kao znanstvena novakinja u Laboratoriju za analitiku kemiju Hrvatskog veterinarskog instituta u Zagrebu. Prisustvovala je mnogobrojnim edukacijama iz podruja analitike rezidua anabolika i hormona u inozemnim centralnim i nacionalnim referentnim laboratorijima. Akademski stupanj doktora znanosti stekla je 2006. na matinom fakultetu u Zagrebu, a 2007. izabrana je u znanstveno zvanje znanstveni suradnik. Rezultate svog dosadanjeg znanstvenog rada objavila je u deset znanstvenih radova te vie saetaka objavljenih u zbornicima s meunarodnih i domaih znanstvenih skupova. Danas je u Hrvatskom veterinarskom institutu voditeljica Laboratorija za analitiku kemiju. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Dr. sc. Tihomira Gojmerac, znanstvena savjetnica, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb Prof. dr. sc. Nada Vahi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Dr. sc. Tihomira Gojmerac, znanstvena savjetnica, Hrvatski veterinarski institut, Zagreb Prof. dr. sc. Jasna Kniewald, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet 12. listopada 2006., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Klenbuterol je 2-adrenergiki agonist koji se zlouporablja u tovu ivotinja za proizvodnju mesa, jer svojom biolokom aktivnou poveava miinu masu, smanjuje udio masnog tkiva i poboljava konverziju hrane. Njegovi ostaci kumuliraju se u jestivom tkivu te kod potroaa mogu utjecati na razne metabolike procese i uzrokovati nepoeljne uinke sa znakovima akutnih intoksikacija. Cilj istraivanja ovog rada bio je, uz primjenu validiranih analitikih metoda - imunoenzimske metode (ELISA) i tekuinske kromatograje s masenom spektrometrijom (LC/MS/MS) - utvrditi i usporediti perzistentnost ostataka klenbuterola u raznom biolokom materijalu svinja koje su bile subkronino izloene djelovanju oralne anabolike doze klenbuterola. U odnosu na jetru, kao jestivo tkivo i propisan matriks u kontroli zlouporabe klenbuterola, propisana maksimalno doputena koliina od 0,5 ng/g postignuta je eliminacijom klenbuterola iz uzorka jetre 14. dan nakon prestanka tretmana (0,40 0,12 ng/g), za uzorak plazme (0,49 0,26 ng/mL) 3. dan nakon prestanka tretmana, a za uzorke bubrega (0,28 0,10 ng/g) i urina (0,45 0,08 ng/mL) 7. dan nakon prestanka tretmana. Nasuprot tome, u tkivima horioid/pigmentiranog mrenikog epitela i dlaci izmjerena koncentracija klenbuterola od 57,49 6,13 ng/g odnosno 68,36 3,35 ng/g, postignuta 14. dan nakon prestanka tretmana, u odnosu na jetru otprilike je za 143 odnosno 170 puta via, a priblino slian odnos zadrao se i 35. dan nakon prestanka tretmana. Na temelju dobivenih rezultata istraivanja ustanovljena je izrazita perzistentnost ostataka klenbuterola u pigmentiranom tkivu oka i dlaci, u odnosu na jetru i druge uzorke, to upuuje na prednosti njihove primjene kao novih matriksa u kontroli zlouporabe anabolika klenbuterola, posebice u sluaju kada je prolo dulje vremensko razdoblje nakon prestanka tretmana.
138
sveuilite u zagrebu
Nenad Potoi
naslov doktorskog rada Utjecaj gnojidbe duikom na rast i razvoj klonova nekih vrsta topola (Populus spp.) u porjeju Drave kod Varadina Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; uzgajanje uma Diplomirao je 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu. Na istom je fakultetu u studenome 2002. obranio magistarski rad Dinamika biogenih elemenata u iglicama obine jele (Abies alba Mill.) razliitog stupnja osutosti kroanja, a disertaciju u lipnju 2006. Zaposlen je u umarskom institutu Jastrebarsko, od srpnja 1998. kao znanstveni novak, a od lipnja 2006. kao znanstveni suradnik. Objavio je dvadeset i tri znanstvena i struna rada iz ekoziologije umskog drvea. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav osi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Doc. dr. sc. Davorin Kajba, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav osi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Doc. dr. sc. Milan Orani, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet 28. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Izgradnja novih hidroenergetskih objekata rezultirala je snienjem razina podzemnih voda uz derivacijske kanale u porjeju Drave kod Varadina, uzrokujui znatna suenja i slabu prirodnu obnovu poplavnih uma. Unapreenje gospodarenja umama na ovom podruju trai rjeavanje problema izbora vrsta drvea te tipa i intenziteta gospodarenja. Poljski pokus s etiri svojte topola (5 klonova P. deltoides, 3 klona P. xeuramericana i po 1 klon P. nigra i P. alba) osnovan je 2001., a 2004. i 2005. u njega je uklopljen gnojidbeni pokus radi utvrivanja odziva klonova na etiri doze duinog gnojiva: 0, 100, 200 i 300 kg duika/ha. Odziv postotka debljinskog, visinskog i volumnog prirasta znatno se razlikovao izmeu klonova i tretiranja. Masa lia, koncentracija, sadraj i odnos biogenih elemenata upotrijebljeni su da bi se objasnile te razlike. Klimatske prilike bile su dodatni izvor varijabiliteta, utjeui na ishranu kao i na rast klonova. Na osnovi rezultata ovog istraivanja razmatran je potencijal testiranih klonova za intenzivni uzgoj i obnovu oteenih prirodnih sastojina.
139
Vesna Marija Potoi Matkovi

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Studij meusobnog utjecaja tehnologije i dizajna pletiva Hrvatski Tehnike znanosti; tekstilna tehnologija; tekstilno-mehaniko inenjerstvo Roena je 1971. u Zagrebu. Osnovnu i srednju kolu zavrila je u Vinkovcima, a u srpnju 1996. diplomirala na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilno-tehnolokom fakultetu. Godine 1998. zaposlila se kao znanstvena novakinja u Zavodu za projektiranje i menadment tekstila (tada Tekstilno-mehaniki zavod) istog fakulteta. Magistrira je u veljai 2002. s temom Projektiranje akademske odore Sveuilita u Zagrebu. Radi na tri projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja I porta RH i dva projekta CARNeta. Struno se usavravala u inozemstvu: na Politechnika Lodzka, Poljska, u okviru CEEPUS programa te u tvrtki Stoll, Njemaka, stipendijom MZO-a. Objavila je est radova u asopisima te deset radova u zbornicima s meunarodnog skupa. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Zlatko Vrljiak, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Zlatko Vrljiak, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Alenka Pavko uden, Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehnika fakulteta Prof. Zlatka Mencl-Bajs, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Maja Andrassy, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Darko Ujevi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet 29. sijenja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Svrha je ovog fundamentalno usmjerenog istraivanja poveanje znanja i razumijevanja o odnosu izmeu dizajna i tehnologije. Ovim radom eli se odgovoriti na pitanja kako je i koliko tehnika/tehnologija utjecala na dizajn i modu pletiva kroz povijest do danas te kako i koliko je dizajn utjecao na razvoj tehnologije pletenja. Prema predmetu i ciljevima istraivanja, kao najpogodnije, izabrane su poredbeno-povijesna metoda uz koju su dodatno koritene metode mjerenja i promatranja te metoda ankete i statistike obrade rezultata. Interpretacijom povijesnih izvora te analizom i interpretacijom rezultata anketnog istraivanja sa sigurnou se moglo odgovoriti na osnovna istraivaka pitanja: tehnika/tehnologija svakako je utjecala na dizajn i modu pletiva kroz povijest, kao to su i dizajn i moda pletiva utjecali na razvoj tehnologije pletenja. Mnogobrojni su jasno vidljivi tehnoloki skokovi koje je potaknula moda svojom potranjom, a opisani su u eksperimentalnom dijelu rada. Tehnologija je takoer utjecala na modu i dizajn kroz cijelu povijest; stalan je utjecaj na dizajn koji ograniava ili omoguava svojim trenutanim sposobnostima, a utjecaji su na modu povremeni, s nekoliko jasno istaknutih modnih trendova kao posljedica razvoja tehnologije, takoer opisanih u radu.
140
sveuilite u zagrebu
Petar Prelog
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana Slikarstvo Udruenja umjetnika Zemlja i nacionalni likovni izraz Hrvatski Humanistike znanosti; povijest umjetnosti; povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija Roen 1972. u Zagrebu. Diplomirao je povijest umjetnosti i povijest 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Od iste godine zaposlen je u Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu. Doktorirao je u prosincu 2006. na matinom fakultetu. U Institutu za povijest umjetnosti sudjelovao na etiri znanstvenoistraivaka projekta. Objavio je desetak znanstvenih radova u znanstvenim asopisima, monograjama i zbornicima. lan je urednitva znanstvenog asopisa Radovi Instituta za povijest umjetnosti i strunog asopisa ivot umjetnosti. Autor je vie desetaka strunih radova i prikaza, kao i predgovora kataloga izloaba. Autorski potpisuje tri izlobe. Nekoliko puta krae je studijski boravio u Mnchenu, Beu i Londonu. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zvonko Makovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Tonko Maroevi, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb Prof. dr. sc. Zvonko Makovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Frano Dulibi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 22. prosinca 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Udruenje umjetnika Zemlja skupina je s najjasnije artikuliranim umjetnikim programom u meuratnom razdoblju i prva u povijesti hrvatske umjetnosti koja je umjetnikom stvaralatvu dodijelila aktivnu drutvenu ulogu. Programski ciljevi, kao i likovna produkcija Zemlje, bili su obiljeeni idejom o sudjelovanju umjetnika u drutvenoj revoluciji s pozicije lijevog politikog usmjerenja, ali su, s druge strane, bili obiljeeni i drugim idejnim kompleksom koji se pojavljuje kao sredinji problem hrvatskog umjetnikog okruja toga vremena. Rije je o jednom od aspekata odnosa izmeu umjetnosti i nacionalnog identiteta, koji je artikuliran kroz ideju o potrebi pronalaenja nezavisnog, nacionalnog likovnog izraza. Tenja za nacionalnim likovnim izrazom, koju je Krsto Hegedui postavio u ideoloku bazu programa kao sredinji cilj Zemljina djelovanja, bila je odreena sloenim sklopom obiljeja, meu kojima se mogu izdvojiti pet najvanijih. Prvo, ideja o nacionalnom likovnim izrazu posjedovala je izraenu deterministiku komponentu, usko povezanu s perenijalistikim shvaanjima nacionalizma i prinosa nacionalnom identitetu. Drugo, bila je odreena negativnim stavovima prema suvremenoj europskoj, a posebice francuskoj umjetnosti. Tree, bila je obiljeena usmjerenou na ruralni kompleks, kako motivski tako i ugledanjem na obiljeja pukog umjetnikog stvaralatva. U skladu s time, to je etvrto obiljeje Zemljine tenje za nacionalnim likovnim izrazom, pojavljuju se naela primitivizma kao formalni temelj takvog izraza. Naposljetku povezuju se i poistovjeuju ideoloke i nacionalne kategorije, pa ideja o nacionalnom likovnom izrazu postaje dijelom tenje za drutvenom revolucijom.
curriculum vitae
141
eljko Prgomet
naslov doktorskog rada Utjecaj gnojidbe duikom na rast, prinos i kakvou plodova smokve (Ficus carica L.) Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; voarstvo Roen je 1961. u Derventi, Bosna i Hercegovina. Hrvatski je dravljanin, hrvatske nacionalnosti. Diplomirao je 1986. na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao 1991. obranivi magistarski rad Pomoloke i gospodarske osobine autohtonih i introduciranih sorata lijeske u Istri. Od 1986. radio je u Institutu za poljoprivredu i turizam u Poreu, a sada je u radnom odnosu na vlastitom obiteljskom gospodarstvu SKINK d.o.o. Rovinj te predava na Veleuilitu u Rijeci predmeta Maslinarstvo i Voarstvo Mediterana. Autor je knjige Smokva (Rovinj, 2003.) i etrnaest znanstvenih i vie desetaka strunih radova. Sudionik je na meunarodnim projektima o maslinarstvu i smokvarstvu. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Zlatko melik, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav osi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Zlatko melik, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ibrahim Muji, Veleuilite u Rijeci 30. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Istraivanja su obavljena u pokusnom vonjaku u Medulinu sa sortama Fico della Madonna, Vodenjaa, Bruetka bijela, Zimica i araguja. Pokus je postavljen po sluajnom bloknom rasporedu u etiri ponavljanja s tri tretmana (fertirigacija s 40g N/stablu, 80g N/stablu, 120g N/stablu i kontrola bez gnojidbe). Tijekom istraivanja obavljena su sljedea mjerenja: prirast promjera debla, duljina i broj jednogodinjih izboja po stablu, broj plodova po stablu, prosjene mase plodova, specini prirod, gustoa plodova, kemijske analize listova i plodova. Istraivanja su pokazala da je fertirigacija razliito djelovala na vegetativni rast i generativnu aktivnost pojedinih sorata. Proporcionalno je utjecala na duljinu i broj izboja s obzirom na koliinu apliciranog duika. Najvei broj izboja utvren je kod sorata Zimica i Bruetka bijela, a najmanji kod sorte araguja. Tako je utvreno da je najvei prirod po stablu, i to visoko signikantno s obzirom na druge istraivane sorte, ostvaren kod sorte Bruetka bijela. Na gustou plodova i specini prirod po sortama gnojidba duikom nije znaajno utjecala. Kemijska analiza plodova sorte Fico della Madonna pokazala je najnii postotak suhe tvari i sirovih vlakana te neznatno manju koliinu bjelanevina i duika s obzirom na ostale sorte. To je pokazatelj da su plodovi ove sorte dosta delikatni na gnojidbu duikom. Ostale sorte glede kemijskog sastava ploda imaju vrlo ujednaen sastav, to je pokazatelj da na njihovu kvalitetu ploda gnojidba duikom nema znaajniji utjecaj.
142
sveuilite u zagrebu
Ivana Racetin
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Dinamizacija STOKIS-a Hrvatski Tehnike znanosti; geodezija; kartograja Diplomirala je 1994. s temom Geoinformacijski sustav ATKIS na Sveuilitu u Zagrebu, na Geodetskom fakultetu. Akademski stupanj magistra tehnikih znanosti na istom fakultetu stekla je 2002. obranivi magistarski rad Terminologija suvremene pomorske kartograje. Devet godina radila je u Hrvatskom hidrografskom institutu u Splitu, a posljednjih pet radi u Geodetskom zavodu u Splitu. Tijekom 1993. kao stipendistica DAAD-a boravila je u Institutu za kartograju i topograju Sveuilita u Bonnu. Godine 2004. objavila je knjigu Elektronike pomorske karte i sustavi, rjenik. Objavila je vie znanstvenih i strunih radova u domaim i stranim asopisima i meunarodnim skupovima. Akademski stupanj doktora znanosti stekla je 2007. na matinom fakultetu. Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Sveuilite u Zagreb, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Nada Vueti, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Prof. dr. sc. Miljenko Lapaine, Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Doc. dr. sc. Duan Petrovi, Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbenitvo in geodezijo, Oddelek za geodezijo 2. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Geodetski fakultet Tema doktorskog rada jest poboljanje, odnosno dinamizacija objektne generalizacije Slubenog topografsko kartografskog informacijskog sustava - STOKIS. Pod dinamizacijom se razumijeva ubrzavanje protoka prostornih informacija unutar modela STOKIS-a te prikupljanje prostornih informacija prilagoeno potrebama suvremenog korisnika. Svi rezultati istraivanja usuglaeni su s meunarodnim normama i inicijativom INSPIRE Europske unije. Rad rjeava probleme koji nastaju tijekom proizvodnog procesa unutar STOKISa te denira model auriranja prilagoen korisniku. Posljedino se prostorni podaci mogu prikupljati unicirano u okviru granica mogueg. Uporabom deniranog modela sveukupno bi se prikupljanje prostornih podataka moglo ubrzati, a prikupljeni podaci bili bi kvalitetniji. Korisnik bi lake upravljao manjom koliinom podataka, podaci bi bili pregledniji, a hardverski zahtjevi manji. Time bi kartografske usluge bile kvalitetnije, a korisnik zadovoljniji. Rad donosi i rjenik s denicijama osnovnih pojmova iz obraenog podruja. Zakljuak je da Hrvatska dobro pristupa razvoju proizvodnje prostornih podataka. Uz odreena poboljanja, podizanje kvalitete proizvoda, aurnost i opu prilagodbu tritu moi e se dobiti proizvod koji e u potpunosti odgovarati suvremenom korisniku.
143
Ivana Radoji Redovnikovi

naslov doktorskog rada Localization of Aliphatic Glucosinolates Biosynthesis and its Potential Role in Plant Defence Lokalizacija dijela biosintetskog puta alifatskih glukozinolata i njihova potencijalna uloga u obrani biljke Engleski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Roena je 1977. u Beogradu. U Zagrebu je zavrila osnovnu kolu i I. gimanziju. Visokokolsko obrazovanje iz podruja biotehnologije zavrila je na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Od 2004. zaposlena je kao znanstvena novakinja u Zavodu za biokemijsko inenjerstvo istog fakulteta. Tijekom 2005. boravila je u Max Planck Institute for Chemical Ecology, Jena, Njemaka, u Zavodu za biokemiju, u okviru izrade disertacije. U tom razdoblju svladala je neke od modernih tehnika molekularne biologije kao to su transformacija biljaka, qRT-PCR te uorescentna mikroskopija. Objavila je est znanstvenih radova, od kojih su tri indeksirana u bazi Current Contents. Sudjelovala je na est znanstvenih skupova s osam priopenja. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jasna Vorkapi-Fura, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mra, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Jasna Vorkapi-Fura, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambenobiotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Marijana Krsnik Rasol, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovnomatematiki fakultet 5. travnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Glukozinolati su sloena klasa spojeva tioglukozidne strukture svojstvena biljkama porodice Cruciferae. Primarna uloga glukozinolata i njihovih produkata hidrolize u biljci obrana je od insekata i topatogena. Prvi korak u biosintezi alifatskih glukozinolata jest produivanje metionina, a kataliziran je enzimom metiltioalkilmalat sintazom (MAM1 i MAM-L - identicirana su u vrste Arabidopsis thaliana, var. Columbia). MAM1 katalizira produenje lanca do tri metilne skupine, dok MAM-L produenje do est metilnih skupina. U ovom radu istraena je stanina i sub-stanina lokalizacija MAM1 and MAM-L gena te je praena razine njihove transkripcije tijekom razvoja biljke A. thaliana pomou qRT-PCR. U radu je takoer istraen utjecaj topatogenih plijesni, gusjenica insekata, herbicida i nekih signalnih molukula na biosintezu glukozinolata u biljci A. thaliana. Sastav i udio glukozinolata odreen je u inokuliranim listovima i u listovima koji nisu izravno tretirani kako bi se utvrdilo je li indukcija biosinteze pojedinih glukozinolata lokalna i/ili sistemina u cijeloj biljci. Dobiveni rezultati upuuju na ulogu glukozinolata u obrani biljke, a posebice alifatskih glukozinolata u sisteminom odgovoru biljke budui da je utvrena poveana razine alifatskih glukozinolata u udaljenim dijelovima od tretiranog dijela biljke, ali jo uvijek zdravim, to moe pridonijeti tnesu i preivljavanju biljke. Rezultati ovog doktorskog rada, tj. lokalizacija dijela biosintetskog puta glukozinolata te poznavanje mjesta njihova nakupljanja, bilo kao posljedica biotikog stresa ili tretmana herbicidima i nekim signalnim molekulama, pridonijet e boljem razumijevanju njihove uloge u biljci.
144
sveuilite u zagrebu
Leo Rafolt
naslov doktorskog rada Dubrovaka ranonovovjekovna tragedija u kontekstu europske tragike dramaturgije. Ishodita i problemi Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roen je 1979. u Zagrebu. Nakon zavrene gimnazije diplomirao je komparativnu knjievnost i kroatistiku na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Godine 2006. na istom je fakultetu zavrio poslijediplomski znanstveni studij komparativne knjievnosti te obranio disertaciju i stekao akademski stupanj doktora znanosti. Trenutano radi kao docent na matinom fakultetu. Od kraja 2003. vanjski je suradnik u Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea na projektu Hrvatska knjievna enciklopedija, a od 2001. redovito objavljuje rasprave, studije i prikaze u asopisima Republika, Knjievna republika, Dubrovnik, Mogunosti i Kolo i na III. programu Hrvatskoga radija. Od 2004. do 2006. bio je zamjenik voditelja Zagrebake slavistike kole. Od poetka 2006. jedan je od urednika Driijane - Leksikona Marina Dria i njegova doba u Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea. Osnovna su podruja njegova interesa: poredbena povijest ranonovovjekovne drame i kazalita, teorija, povijest i lozoja tragedije, knjievna antropologija, kulturoloki pristupi drami i kazalitu, antropologija drame i kazalita, kazalina antropologija i sl. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dunja Falievac, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Lada ale Feldman, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dunja Falievac, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Nikola Batui, Sveuilite u Zagrebu, Akademija dramske umjetnosti 7. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu se interpretira korpus od devet sauvanih dubrovakih ranonovovjekovnih tragedija napisanih na hrvatskom jeziku, Hekuba Marina Dria, Elektra Dominka Zlataria, Atamante Frana Lukarevia, Dalida Savka Guetia, Jokasta Miha Bunia, Leon lozof Ivana Guetia ml., Sveta Venefrida Bartola Kaia, Isukrst sudac Josipa Betondia i Meropa Ivana Franatice Sorkoevia, te opisuje knjievnopovijesni kontekst u kojemu se pojavljuju danas zagubljene tragedije Mihe i Stjepana Gradia, Junija Palmotia i jo nekolicine dubrovakih dramatiara. Osobita se pozornost pridaje sljedeim problemima: problemu neatuhtonosti i neoriginalnosti veine dubrovakih tragedija, problemu anrovske interferencije dubrovake tragediograje s njoj srodnim anrovima, osobito sa anrom tragikomedije, melodrame ili libretistike drame, te problemu kontinuiteta tragedije kao anra i dubrovake tragedije napose. U radu se provodi analiza (korpusa) dubrovakih tragedija s obzirom na tri prevladavajua tipa europske tragike dramaturgije senekijanski, klasino-aristotelovski i isusovaki a s obzirom na znaenjska i formalno-kompozicijska, povijesnopoetika i inscenacijska obiljeja dubrovakog korpusa. U tom se smislu upotrebljava metodoloki aparat klasine formalno-strukturne analize dramskih tekstova, odnosno, u kasnijem tijeku rada, knjievnoantropoloke studije u kojima se analizira motivika nasilja u (dubrovakim) senekijanskim tragedijama. Osnovu istraivanja ipak ine analize stalnih motiva dubrovake tragediograje, poglavito proliranja karaktera vladara-tiranina ili ubojica-nasilnika, odnosno karakterizacija enskih protagonista u razliitim tipovima tragike dramaturgije (bivih kraljica, ubojica, svetica ili muenica), kao i precizna eksplikacija motiva unutarobiteljskih sukoba koji su konstanta europske ranonovovjekovne tragediograje. Takva se analiza oslanja na spoznaju o uklopljenosti dubrovake tragediograje u europski kontekst, kao i na pretpostavku o mogunosti interpretacije tekstova starijih razdoblja na suvremeniji teorijski i metodoloki inovativan nain.
145
Gordan Ravani
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Crna smrt 1348.-1349. u Dubrovniku - srednjovjekovni grad i doivljaj epidemije Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Roen je 1972. u Zagrebu. Jednopredmetnu povijest diplomirao je 1996. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu 1999. magistrirao s temom ivot u krmama u kasnosrednjovjekovnom Dubrovniku, a 2006. stekao je akademski stupanj doktora znanosti. Godine 1997. stekao je status Master of Arts in Medieval Studies na Central European University u Budimpeti (Maarska). Od 1998. radi u Hrvatskom institutu za povijest, a od iste ak. god. i na Sveuilitu u Zagrebu, na Hrvatskim studijima; dri radne grupe iz nacionalne povijesti srednjeg vijeka te predavanja vezana uz uporabu raunala u povijesnim istraivanjima. Suradnik je na nekoliko izdanja Leksikografskog zavoda Miroslav Krlea, a sudjelovao je na vie domaih i stranih znanstvenih skupova vezanih uz drutvenu povijest i hrvatsko srednjovjekovlje. Autor je nekoliko osnovnokolskih i srednjokolskih udbenika. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zdenka Janekovi-Rmer, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku Prof. dr. sc. Borislav Grgin, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doc. dr. sc. Zrinka Nikoli, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zdenka Janekovi-Rmer, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 12. travnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Epidemija Crne smrti, koja je zahvatila europski kontinent polovinom 14. stoljea, nije mimoila jadranski bazen niti istonu jadransku obalu. Sauvana izvorna graa zorno svjedoi o samom dolasku bolesti u grad i njenom tijeku, te je malo neobino da je historiograja u nas nekako preskoila ovu temu. Na temelju te grae i postojee literature o Crnoj smrti u Europi, cilj ovog rada bio je ocrtati glavne smjernice zbivanja u Dubrovniku tijekom epidemije te ustanoviti u kojoj mjeri je dubrovaka 1348. usporediva s rezultatima istraivanja u drugim europskim (poglavito talijanskim) gradovima. Analiza grae iz razdoblja epidemije pokazala je da se neki obrasci irenja epidemije mogu prepoznati i u dubrovakom sluaju. U konanici ostaje pitanje u kolikoj je mjeri Crna smrt 1348. oblikovala drutveni ivot Dubrovnika tijekom sljedeih desetljea te je li bila prekretnicom dubrovakog razvoja. Prema svemu sudei, epidemija je izazvala veliki strah i osvijestila mnoge o vlastitoj smrtnosti i malenkosti pred onim to su smatrali boanskom providnou. Samim time kuga 1348. godine bila je tek prvi udarac na mentalne sklopove i shvaanja onovremenih ljudi. ini se da su preivjeli mislili kako su nakon epidemije izbjegli najgorem. Meutim njihov stav prema bolesti u osnovi se nije promijenio. Tome u prilog zorno svjedoi injenica da su gotovo jednako pogubne bile i epidemije tijekom 60-ih godina istoga stoljea. Djelovanje dubrovakih vlasti glede obuzdavanja bolesti u gradu ostalo je jednako nedjelotvorno kao i tijekom pogubnih mjeseci godine 1348. Promjena svijesti glede epidemije i mogunosti njenog sprjeavanja i kontrole moe se uoiti tek iza 1377. godine i uvoenja prve karantene. Iz svega toga proizlazi da je epidemija s polovine 14. stoljea oznaila tek prvi korak u mijeni drutvene stvarnosti srednjovjekovnog Dubrovnika. Odnos prema ivotu i smrti vanije e se promijeniti tek s uestalim pojavama epidemije u Gradu i njegovoj okolici. Meutim, pritom nikako ne treba izostaviti druge gospodarske i politike imbenike koji su nesumnjivo pridonijeli toj mijeni.
146
sveuilite u zagrebu
Kreimir Regan
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Srpska politika u Banovini Hrvatskoj Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Roen je 1974. u Zagrebu, gdje je zavrio V. gimnaziju. Studirao je geograju na Sveuilitu u Zagrebu, na Prirodoslovno-matematikom fakultetu, a na Filozofskom fakultetu magistrirao je 2001. iz povijesti s temom Ujedinjavanje teritorija Banovine Hrvatske/Teritorijalno ujedinjenje Savske i Primorske banovine s osam novodobivenih kotara, dok je u srpnju 2006. na istom fakultetu obranio disertaciju. U zvanje asistenta izabran je 2002., a vieg asistenta 2006. Od 2000. radi u Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea kao znanstveni novak na projektu Provjera hrvatskih podataka u leksikografskim izdanjima, a od 2002. kao znanstveni novak na projektu Hrvatska bio-bibliografska batina. Od poetka rada u Leksikografskom zavodu Miroslav Krlea djeluje u redakciji Hrvatske (ope) enciklopedije kao suradnik, a potom kao lan urednitva Hrvatske (ope) enciklopedije. Teite znanstvenog rada usmjerio je na politiku povijest prve pol. 20. st., potom na povijesnu geograju te na istraivanje hrvatske fortikacijske batine s naglaskom na srednjovjekovno i novovjekovno razdoblje (5. - 18. st.). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Marijan Maticka, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Marijan Maticka, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Zdravko Dizdar, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 20. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu je analizirano politiko djelovanje svih relevantnih srpskih stranaka, udruga graana i Srpske pravoslavne crkve u Banovini Hrvatskoj (1939.-1941.) i njihov utjecaj na politika stajalita banovinskih Srba. Tijekom istraivanja pokazalo se: 1. da su uspostavu Banovine Hrvatske Srbi doekali potpuno politiki razjedinjeni; 2. da su srpsku politiku u Banovini Hrvatskoj kreirali Samostalna demokratska stranka (SDS), Jugoslavenska radikalna zajednica (JRZ), udruge Krajina i Srpski kulturni klub (SKK) te Srpska pravoslavna crkva (SPC); 3. da su SDS i JRZ djelovale na federalnoj koncepciji ureenja Kraljevine Jugoslavije, dok su drutvo Krajina i SKK-a djelovali na velikosrpskoj koncepciji; 4. da je SDS uz potporu HSS-a i dijela SPC-a minorizirao utjecaj drugih stranaka meu banovinskim Srbima; 5. da su tu injenicu iskoristili Krajina i SKK koji su uz potporu dijela SPC-a pokrenuli politiku akciju koja je za cilj imala odvajanje velikoga dijela teritorija Banovine Hrvatske te njihovo pripojenje Srbiji; 6. da su te akcije bile voene iz Beograda; 7. da ih je vodila srpska elita; 8. da je HSS od dolaska na vlast 1939. radio na stvaranju paravojnih postrojbi; 9. da su drutva Krajina i SKK na taj proces odgovorili stvaranjem vlastitih oruanih postrojbi ije su jezgre tvorile etnike organizacije s podruja bive Savske i Primorske banovine.
147
Iva Rezi
naslov doktorskog rada Application of ICP-OES: Determination of heavy metals in extracts of textiles applying ultrasonic and microwave techniques Primjena ICP-OES metode za odreivanje tekih metala s tekstila nakon ultrazvune i mikrovalne ekstrakcije Engleski Prirodne znanosti; kemija; analitika kemija Srednju glazbenu kolu (gitara) i XVI. jezinu gimnaziju zavrila je u Zagrebu. Godine 2000. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Od 2002. radi kao znanstvena novakinja na Sveuilitu u Zagrebu, na Tekstilno-tehnolokom fakultetu, gdje je magistrirala 2006., a na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije doktorirala je 2007. Tijekom svog znanstvenog rada usavravala se na mnogobrojnim seminarima u Hrvatskoj i inozemstvu: godine 2003. radila je na bilateralnom projektu Hrvatske i Slovenije, a 2006./2007. na projektu Hrvatske i Austrije. Zahvaljujui stipendiji austrijske vlade, akademsku godinu 2004./2005. provela je u Institutu za analitiku kemiju Sveuilita u Beu. Rezultate znanstvenog rada prikazala je u dvadeset znanstvenih radova, od kojih je devet citirano u CC-u. Godine 2007. dobila je nagradu Priznanje dekana mladom znanstveniku Tekstilno-tehnolokog fakulteta te bila nalistica Laboratorija Slave, a 2008. Hrvatska akademija tehnikih znanosti dodijelila joj je nagradu Vera Johanides. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Ilse Stean, Sveuilite u Beu, Fakultet za kemiju, Institut za analitiku kemiju Doc. dr. sc. Ivana Murkovi-Steinberg, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Doc. dr. sc. Ivana Murkovi-Steinberg, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Ilse Stean, Sveuilite u Beu, Fakultet za kemiju, Institut za analitiku kemiju Prof. dr. sc. Laszlo Sipos, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije 16. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije U radu je provedena detaljna studija primjene induktivno spregnute plazme optiko emisijske spektrometrije nakon uklanjanja metala s tekstilnih materijala mikrovalnom i ultrazvunom ekstrakcijom te njihovog ukupnog odreivanja nakon mikrovalne razgradnje. Ekstrahirane koliine tekih metala s tekstilnih odjevnih materijala odreene su u umjetnoj otopini znoja, a rezultati su usporeeni s vrijednostima koje su propisane raznim meunarodnim standardima. Provedena je validacija analitike metode induktivno spregnute plazme - optiko emisijske spektrometrije. Optimiranje razaranja tekstilnih materijala provedeno je usporedbom suhog spaljivanja, razaranja u otvorenom sustavu te mikrovalnog razaranja. Adsorpcija i desorpcija elemenata praena je na standardnom pamunom i vunenom materijalu. Nakon adsorpcije provedena je ultrazvuna i mikrovalna ekstrakcija s pamuka i vune, metode su optimirane, a rezultati usporeeni s klasinim postupcima ekstrakcije. Pokazano je da su sosticirane metode ekstrakcije uinkovitije, bre te ekoloki i ekonomski povoljnije. Rezultati istraivanja trebali bi pridonijeti poboljanju postojeih te razvoju novih metoda za uklanjanje metala s tekstilnih materijala tijekom njihove proizvodnje. To bi rezultiralo veom uinkovitou i boljom kvalitetom konanog proizvoda. Tako obraeni materijali mogli bi zadovoljiti stroge ekoloke kriterije propisane meunarodnim standardnima te zbog toga postii vee cijene na tritu.
148
sveuilite u zagrebu
Suzana Rimac Brni

naslov doktorskog rada Fizikalno-kemijska svojstva proteina sirutke u funkciji razliitih postupaka obrade Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; inenjerstvo Roena je 1970. u Zagrebu. Od 1997. do 2001. bila je zaposlena kao znanstvena novakinja na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Magistarski rad obranila je u oujku 2001., a disertaciju u listopadu 2006. Dobitnica je Dravne nagrade za znanost za znanstvene novake za godinu 2001. koju dodjeljuje Hrvatski dravni sabor zbog istaknutog znanstvenog rada na polju prehrambene tehnologije. Autorica je velikog broja publiciranih znanstvenih radova (tri rada iz kategorije a1, est radova iz kategorije a2 te sedam a3 radova). Sudjelovala je na deset meunarodnih znanstvenih skupova odranih u inozemstvu te na sedam znanstvenih skupova odranih u zemlji. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Lelas, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Ljubica Tratnik, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Lelas, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Andrija Pozderovi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnoloki fakultet 6. listopada 2006., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Svrha rada bila je ispitati utjecaj tribomehanike mikronizacije i enzimatske hidrolize na zikalno-kemijska i funkcionalna svojstva izolata proteina sirutke. Odreivanjem raspodjele veliine estica proteina sirutke provedeno je na instrumentu Malvern DL - 300 metodom light scatteringa. Veliina estica utjee na funkcionalnost i zikalno-kemijska svojstva proteina sirutke tijekom skladitenja i procesiranja. Upotrebom kromatograje s ionskom izmjenom i derivatizacijom u postkoloni s ninhidrinom utvren je aminokiselinski satav proteina sirutke. Stupanj hidrolize odreen je OPA-metodom. Hidrofobnost ispitivanih otopina izolata proteina sirutke odreena je pomou uoroscentne soli 1-anilin-8-naftalen sulfonata (ANS). Kod svih je uzoraka uslijed obrade dolo do porasta hidrofobnosti. Diferencijalnom pretranom kalorimetrijom odreene su temperature elatinizacije. Odreivanje vrstoe gela pri razliitim pH-vrijednostima provedeno je pomou analizatora teksture. Uoeno je da je struktura gelova pri pH 9 najvra, dok je pri pH 7 najslabija. Svojstvo pjenjenja odreeno je mjerenjem maksimalnog volumena i stabilnosti pjene. Utvreno je da dodatak soli (NaCl, CaCl2) i ugljikohidrata (saharoza, krob) utjee na poveanje volumena pjene, kao i na njenu vrstou. Ispitivanja reolokih svojstava provedeno je na 10-tnim proteinskim suspenzijama upotrebom rotacijskog reometra. Na osnovi izmjerene brzine i napona smicanja izraunati su reoloki parametri (koecijent konzistencije i indeks teenja) primjenom metode linearne regresije, pri emu je upotrijebljen Ostwald de Waleov zakon. Odreivanje probavljivosti in vitro proteina sirutke provedeno je hidrolizom pomou enzima pepsina i tripsina.
149
Marijana Ruevi
naslov doktorskog rada Biochemical and biological characterization of Granzyme K and its biological role in systemic inammation/sepsis Biokemijska i bioloka karakterizacija granzyma K i njegova bioloka uloga u sistemskoj upali/sepsi Engleski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Diplomirala je 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. U rujnu 2007. stekla je akademski stupanj doktora znanosti iz polja biotehnologije na istom fakultetu. Radi strunog usavravanja nekoliko je puta boravila u SAD-u, u Rhode Island Hospital pri Brown University u Providencu, Rhode Island. Objavila je vie znanstvenih radova u asopisima visoke reputacije te sudjelovala na mnogim domaim i meunarodnim skupovima. lanica je Hrvatskog drutva za biotehnologiju. Dobitnica je Rektorove nagrade, nagrade Biotehnike zaklade i prestine nagrade Za ene u znanosti LOreal-a Adria i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO. Od 2001. do 2008. bila je zaposlena na matinom fakultetu kao znanstvena novakinja. Trenutano radi u Istraivakom institutu Pliva Hrvatska d.o.o., u Odjelu za biotehnologiju. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mra, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. uro Josi, Brown University, SAD Prof. dr. sc. Vladimir Mra, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Loren Fast, Brown University, SAD 24. rujna 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Granzim K (GrK) pripada skupini visokosauvanih, monih serinskih proteaza specino pohranjenih u sekretornim granulama citotoksinih T-limfocita i natural killer stanica. Nedavno su inter-alfa inhibitor proteini (IaIp) iz humane plazme identicirani kao glavni zioloki inhibitor GrK, a kako su nai prethodni rezultati utvrdili da znaajno smanjenje koncentracije IaIp u plazmi karakterizira sepsu, svrha ovoga rada bila je istraiti pridonosi li poveana koncentracija slobodnog, neinhibiranog GrK razvoju sustavne upale/sepse. Radi toga je razvijen novi kompetitivni GrK-ELISA sustav kojim je odreena koncentracija GrK u plazmi zdravih osoba i dvije skupine pacijenata sa sepsom: pacijenti hitnog odjela s pretpostavljenom dijagnozom sepse i pacijenti s tekom sepsom ukljueni u kliniki pokus. Molekulski oblik GrK prisutan u tim uzorcima odreen je Western blot metodom. Utvreno je znaajno poveanje koncentracije GrK u plazmi pacijenata hitnog odjela, dok je u plazmi pacijenata ukljuenih u kliniki pokus utvreno znaajno smanjenje koncentracije GrK u usporedbi sa zdravom kontrolnom skupinom. GrK je otkriven u plazmi zdravih osoba kao dio visokomolekulskih kompleksa veliine >250 i >150 kDa. U plazmi pacijenata sa sepsom GrK je otkriven u obliku raznih kompleksa nie molekulske teine. Smanjenje veliine tih kompleksa koreliralo je s pojavom proteina od ~26 kDa koji odgovara veliini slobodnog GrK. Rezultati upuuju na to da bi GrK mogo postati koristan dijagnostiki marker za stupnjevanje sepse koji bi omoguio bolju klasikaciju pacijenata te time pridonio ciljanom i specinom tretmanu, a mogao bi imati i funkcionalnu ulogu u razvoju sepse. Takoer, u radu je zapoeta karakterizacija humanog GrK kako bi se razjasnila bioloka uloga te mone proteaze u sustavnoj upali/sepsi.
150
sveuilite u zagrebu
Ivica Samari
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Vaskularna ora Parka prirode Papuk Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; uzgajanje uma Roen je 1968. u Poegi, gdje ivi i danas. Diplomirao je 1992. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu; diplomski rad bio je naslovljen Pridolazak obine jele (Abies alba Mill.) na Papuku. Godine 1998. na istom je fakultetu zavrio poslijediplomski studij i magistrirao obranom rada Vrtna, parkovna i pejsana ostavtina Poeke kotline. Od 2001. zaposlen je na mjestu ravnatelja Javne ustanove Park prirode Papuk, gdje radi i danas. Autor je i koautor sedam znanstvenih i est strunih radova iz podruja botanike, tocenologije, ekologije uma, zatite prirode i parkovne arhitekture. Koautor je monograje Zatiene, rijetke i ugroene vrste Slavonskog gorja te istoimene izlobe u Muzeju grada Poege. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Jozo Franji, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Joso Vukeli, Sveuilite u Zagrebu umarski fakultet Prof. dr. sc. Jozo Franji, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Andra arni, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Ljubljana 15. srpnja 2005., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet U radu je istraivana vaskularna ora Parka prirode Papuk. Ukupno su zabiljeene 1223 vrste i podvrste koje pripadaju u 497 rodova, 121 porodicu, 6 razreda i 2 odjeljka. Ukupno je zabiljeeno 167 drvenastih vrsta. U radu se opisuju i osobitosti rasprostranjenosti pojedinih biljnih vrsta u Parku prirode Papuk. Ukupno 102 vrste i podvrste ore Parka prirode Papuk nalaze se na popisu Crvene knjige ugroenih biljaka Hrvatske, od toga je 49 vrsta i podvrsta u jednoj od triju kategorija ugroenih vrsta i podvrsta (CR, EN, VU). Najugroenije i najrjee vrste jesu Pulsatilla vulgaris Mill. ssp. grandis - modra sasa, i Taxus baccata L. - obina tisa, a oristiki najvrjednija podruja jesu Turjak - Pli-Maliak - Lapjak, vrh Papuka, Lukovako brdo i Petrov Vrh na Krndiji te Svinjarevac.
151
Ante Seletkovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Usporedba digitalne i vizualne interpretacije satelitske snimke visoke rezolucije Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; ureivanje i zatita uma Roen je 1975. u Zagrebu. Diplomirao je 1999. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu. Od 2000. zaposlen je u umarskom institutu Jastrebarsko kao znanstveni novak. Magistarski rad s naslovom Upotrebljivost viefaznog uzorka u inventarizaciji umskog prostora obranio je 2003. Od rujna 2004. radi na matinom fakultetu, danas u njegovu Zavodu za izmjeru i ureivanje uma. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je u prosincu 2007. U veljai 2008. izabran u zvanje viega asistenta. Kao istraiva-suradnik sudjelovao na vie znanstvenih projekata. lan je Hrvatskog umarskog drutva, Hrvatskog kartografskog drutva i Hrvatskog biometrijskog drutva. Samostalno ili kao suautor objavio je dvadesetak znanstvenih i strunih radova te sudjelovao na nekoliko znanstveno-strunih skupova i seminara u zemlji i inozemstvu. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Renata Pernar, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Anamarija Jazbec, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Renata Pernar, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Dr. sc. Miroslav Benko, umarski institut Jastrebarsko 18. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Osnovni cilj doktorskog rada bio je istraiti, usporediti i pronai najbolji nain interpretacije IKONOS satelitske snimke visoke rezolucije, koji e biti jednostavan i prihvatljiv za operativnu primjenu, a kojim e se dobiti dovoljno pouzdani podaci o sastojinskim veliinama primjenjivi u ureivanju uma. Istraivanjem je obuhvaeno podruje umskog bazena Spava, gdje se prostire najvea cjelovita uma hrasta lunjaka (Quercus robur L.). Rezultati istraivanja provedeni u ovom radu mogu se promatrati kroz dva osnovna aspekta: usporedbu vizualne i digitalne interpretacije satelitske snimke te procjenu sastojinskih strukturnih elemenata na temelju vrijednosti spektralnog odbijanja IKONOS satelitske snimke visoke prostorne rezolucije. Na temelju provedenog istraivanja i dobivenih rezultata mogu se izvesti sljedei zakljuci: - Kao najtonija metoda interpretacije satelitske snimke visoke prostorne rezolucije IKONOS pokazala se vizualna interpretacija. - Najtonijom metodom digitalne interpretacije pokazala se klasikacija pomou prepoznavanja karakteristika (Feature extraction) s modulom prepoznavanja prirodnih oblika (natural features), gdje se neklasicirana podruja pridruuju najslinijoj klasi. - Usporedbom vizualne i digitalne interpretacije (sve metode nadgledane klasikacije) satelitske snimke visoke rezolucije dokazano je da nema statistiki znaajnih razlika unutar provedenih interpretacija na temelju ukupno izdvojenih povrina klasa. - Iz rezultata procjene regresijskih modela utvreno je da se svi promatrani parametri (broj stabala, prsni promjer, visina, temeljnica i drvna masa) jako dobro procjenjuju u modelima sa sva etiri kanala, za drugi, trei i peti dobni razred, dok za esti i sedmi dobni razred nije opravdano procjenjivati sastojinske veliine. - Provedenim istraivanjima upuuje se mogunosti operativne primjene satelitskih snimaka visoke prostorne rezolucije za potrebe umarstva.
152
sveuilite u zagrebu
Ivan Seletkovi
naslov doktorskog rada Utjecaj gnojidbe duikom, fosforom i kalijem na rast i razvoj sadnica hrasta lunjaka (Quercus robur L.) Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; uzgajanje uma Roen je 1973. u Zagrebu. Godine 1992. upisao se Sveuilite u Zagrebu, na umarski fakultet; diplomirao je 1997. s temom o ureivanju bujica i vodogradnje. Od lipnja 1998. zaposlen je kao znanstveni novak u umarskom institutu Jastrebarsko (u odjelu za ekologiju i uzgajanje uma). Magistarski rad Dinamika biogenih elemenata u prirodnim sastojinama i umskim kulturama hrasta lunjaka (Quercus robur L.) obranio je u studenome 2002. na matinom fakultetu, a disertaciju u lipnju 2006. U znanstveno zvanje znanstvenog suradnika izabran je u sijenju 2007. Objavio je dvadeset i dva znanstvena i struna rada iz podruja ekoziologije umskog drvea. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav osi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Nikola Pernar, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Tomislav osi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Doc. dr. sc. Milan Orani, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet 2. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet umski ekosustavi hrasta lunjaka nisu vie tako stabilni kao nekada te se danas nalaze u vrlo sloenim sastojinskim i ekolokim uvjetima. S obzirom na ozbiljnu naruenost prirodne ravnotee hrastovih sastojina, probleme koji se javljaju prilikom njihove obnove, sve ei izostanak redovitog plodonoenja, aktualizira se problematika rasadnike proizvodnje. Zahtjevi za proizvodnjom kvalitetnog sadnog materijala sve su vei, a upravo je ishranjenost jedan od glavnih pokazatelja njegove kvalitete. Pokus je postavljen po metodi randomiziranog bloka s 32 tretiranja i 4 repeticije. U radu su prikazane koncentracije duika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija u liu, rezultati kemijskih analiza tla, rezultati izmjere sadnica i koncentracije fotosintetskih pigmenata. Gnojidba duikom, fosforom i kalijem nije utjecala na njihovu razinu u tlu. Primijenjena gnojiva utjecala su na kemijski sastav lia, u prvom redu na poveanje koncentracija apliciranih hraniva (N, P, K) u liu sadnica hrasta lunjaka. Utvrene su statistiki znaajne razlike u koncentracijama kalija u listu sadnica izmeu kontrole i gnojidbe razliitim dozama kalija. Signikantne razlike u visinama, visinskim prirastima, biomasi debla i biomasi lia izmeu duinih tretiranja upuuju na jaku korelaciju izmeu duine gnojidbe i spomenutih varijabli. Primijenjena gnojidba duikom, fosforom i kalijem nije utjecala na promjer vrata korijena, prirast promjera vrata korijena, masu 100 listova i koncentraciju fotosintetskih pigmenata. Na temelju provedenih istraivanja, za proizvodnju sadnica hrasta lunjaka zadovoljavajue kvalitete preporua se gnojidba sa 100 kg/ha duika i fosfora te 150 kg/ha kalija.
153
Lea Skorin-Kapov
naslov doktorskog rada A Framework for Service-level End-to-End Quality of Service Negotiation and Adaptation Radni okvir za pregovaranje i prilagodbu kvalitete usluge s kraja na kraj na uslunoj razini Engleski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roena je 1979. u Zagrebu. Diplomirala je 2001. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Na istom je fakultetu (na smjeru telekomunikacije i informatika) magistrirala 2004. Od 2001. radi u Istraivakom odjelu tvrtke Ericsson Nikola Tesla d.d. (ETK), jedinice za istraivanje i razvoj, kao voditeljica projekata. Od tada kontinuirano sudjeluje na projektima ostvarenima suradnjom tvrtke Ericsson Nikola Tesla i Fakulteta elektrotehnike i raunarstva koji se bave istraivanjem podruja kvalitete usluge u telekomunikacijskim mreama nove generacije. Godine 2002. izabrana je na u naslovno suradniko zvanje mlaeg asistenta. Autorica je osam radova objavljenih u meunarodnim asopisima i jedanaest radova objavljenih na meunarodnim konferencijama. lanica je strukovnih udrunja IEEE i ACM. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Maja Matijaevi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Maja Matijaevi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Andreas Kassler, Karlstad University, vedska Prof. dr. sc. Robert Manger, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet Doc. dr. sc. Darko Huljeni, Ericsson Nikola Tesla, Zagreb 28. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva U konvergiranoj mrei nove generacije zasnovanoj na protokolu IP (Internet Protocol), koja nudi napredne viemedijske usluge bilo gdje, bilo kada, kljuni izazov predstavljaju mehanizmi pregovaranja i dinamike prilagodbe parametara kvalitete usluge. S obzirom na to da se standardi i rjeenja predloena u literaturi ponajvie bave rjeavanjem zasebnih aspekata danog problema, postoji potreba za openitim pristupom koji e obuhvatiti i povezati razliite poslovne i tehnike aspekte. Predloen je opi radni okvir za pregovaranje i prilagodbu kvalitete usluge s kraja na kraj na uslunoj razini. Radni okvir deniran je neovisno o odreenoj mrei i usluzi te se sastoji od etiri konceptualna modela s naglaskom na sljedeim aspektima: sudionici u procesu pregovaranja kvalitete usluge (poslovni model); specikaciji parametara (model specikacije podataka); odreivanju dogaaja koji dovode do potrebe za ponovnim pregovaranjem i prilagodbom parametara kvalitete usluge (model dogaaja prilagodbe) te procesu usklaivanja i koordiniranja parametara kvalitete usluge (model pregovaranja). Kako bi se primjena radnog okvira omoguila u praksi, predloena je metodologija s opisom kljunih akcija koje je potrebno poduzeti. Smjernice obuhvaaju modeliranje nove funkcionalnosti usklaivanja i optimiranja parametara kvalitete usluge. Predloeni radni okvir i metodologija demonstrirani su na studijskom sluaju u mrei koja se temelji na IP viemedijskom podsustavu to ga specicira organizacija Third Generation Parnership Project (3GPP). Kljune funkcionalnosti potrebne za ilustraciju primjene predloenog rjeenja izvedene su kroz prototip u laboratorijskom okruenju. Za cjelovitost ilustracije napravljena su i mjerenja kojima su ispitane performanse prototipa.
154
sveuilite u zagrebu
Nina Skorin-Kapov
naslov doktorskog rada Heuristic Algorithms for Virtual Topology Design and Routing and Wavelength Assignment in WDM Networks Heuristiki algoritmi za planiranje virtualnih topologija, usmjeravanje i dodjeljivanje valnih duljina u WDM mreama Engleski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roena je 1981. u Zagrebu. Diplomirala je 2003. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva. Kao znanstvena novakinja zaposlila se u Zavodu za telekomunikacije istog fakulteta. Godine 2008. izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. U akademskoj godini 2006./2007. bila je na poslijedoktorskom usavravanju na cole Nationale Suprieure des Tlcommunications u Parizu. Objavila je pet lanaka u priznatim meunarodnim asopisima i est radova u zbornicima konferencija s meunarodnom recenzijom. Istrauje heuristike algoritme za optimizacijske probleme u telekomunikacijama, a ue podruje njezina istraivanja ukljuuje optimizacije u WDM optikim mreama, planiranje mrenih topologija te algoritme za mreno usmjeravanje. lanica je IEEE Communications Society i Hrvatskog drutva za operacijska istraivanja. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Mladen Kos, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Vedran Mornar, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Mladen Kos, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Nicolas Puech, Ecole Nationale Suprieure des Tlcommunications Paris, Francuska Prof. dr. sc. Branko Mikac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Ignac Lovrek, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 4. svibnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva
U radu se istrauje problem planiranja virtualnih topologija u optikim WDM (Wavelength Division Multiplex) mreama temeljenim na valnom usmjeravanju. U takvim mreama gradi se virtualna topologija nad zikom optikom mreom uspostavom sveoptikih kanala ili svjetlosnih putova, izmeu parova vorova. Transport po svjetlosnim putovima odvija se iskljuivo u optikoj domeni. Virtualna topologija takoer se moe sastojati od skupa svjetlosnih stabala koji sveoptiki povezuju skup vorova. Kako bi se uspostavila virtualna topologija, potrebno je odrediti skup zahtjeva za svjetlosnim putovima/ stablima, nai njima odgovarajue putove u zikoj topologiji te im dodijeliti valne duljine. Paketski promet potom se usmjerava kroz uspostavljenu virtualnu topologiju. Istraivanja su fokusirana na problem usmjeravanja i dodjeljivanja valnih duljina svjetlosnim putovima i stablima te na openiti problem planiranja virtualnih topologija u WDM mreama. Ovi problemi su NP-potpuni optimizacijski problemi, te su potrebni heuristiki algoritmi za njihovo rjeavanje. Predloeni su ekasni heuristiki algoritmi za probleme usmjeravanja i dodjeljivanja valnih duljina statikim i rasporeenim zahtjevima za svjetlosnim putovima. Nadalje, razvijen je ekasan heuristiki algoritam za vieodredino usmjeravanje te heuristike za problem statikog vieodredinog usmjeravanja i dodjeljivanja valnih duljina. Istraeno je planiranje virtualnih topologija uzimajui u obzir vie ciljeva te predloen dodatni kriterij pri planiranju virtualnih topologija. Razvijeni su ekasni heuristiki algoritmi za rjeavanje ovog problema. Kako bismo utvrdili kvalitetu rjeenja dobivenih predloenim algoritmima, razvijene su nove analitike donje granice za navedene probleme.
155
Merica Slikovi
naslov doktorskog rada Simulacijski model dinamike populacije srdele (Sardina pilchardus) u Jadranskom moru Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; ribarstvo Roena je 1973. u Splitu. Godine 1996. diplomirala je na Sveuilitu u Splitu, na Pomorskom fakultetu (smjer pomorsko-ribarska tehnologija). Na istom fakultetu od 1998. radi kao znanstvena novakinja. Poslijediplomski studij ribarstva upisala je 1999. na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu. Magistrirala je 2002. obranivi magistarski rad Struktura i dinamika obratanja mrea u kaveznom uzgoju riba. Na istom je fakultetu doktorirala u veljai 2007. Godine 2005. zavrila je specijalistiki internetski teaj Modeliranje ekolokih sustava i upravljanje prirodnim resursima na Politehnikom fakultetu u Katalunji (UPC), panjolska. Samostalno ili u koautorstvu napisala je trideset znanstvenih i strunih radova s kojima je sudjelovala na domaim i meunarodnim skupovima. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Miroslav Tratnik, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ante Muniti, Sveuilite u Splitu, Pomorski fakultet Prof. dr. sc. Ivica Anii, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Miroslav Tratnik, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ante Muniti, Sveuilite u Splitu, Pomorski fakultet 23. veljae 2007., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Primjenom sistemsko-dinamikog modeliranja i dostupnih biolokih podataka napravljen je Schaeferov produkcijski model populacije srdele (Sardina pilchardus) u istonom Jadranu. Izradom modela utvreno je da unutar sustava populacije srdele dolazi do izraaja utjecaj mnogobrojnih uzrono-posljedinih veza (UPV) te dominacija krugova povratnog djelovanja (KPD), koji zapravo uvjetuju dinamiko ponaanje biolokog sustava populacije kao cjeline s obzirom na okruenje i obratno. Sustavom populacije srdele djeluje jedan krug koji uzrokuje eksponencijalan rast i dva kruga koji reguliraju stanje sustava. Negativni krugovi povratnog djelovanja u biti su upravljaki jer se njima moe upravljati sustavom. Na osnovi mentalno-verbalnog i strukturnog modela populacije srdele determiniran je model populacije srdele u SD dijagramu toka u Powersim simbolici i matematiko-raunalni model u DYNAMO programskom paketu. Izvedena su simulacijska dogaanja u skladu s veim brojem scenarija. Dobiveni graki i numeriki rezultati upuuju na pozitivnost postojeih hipoteza, to se vidi u komparativnoj analizi dobivenih rezultata. Prema dostupnim biolokim podacima, primjenjujui razliite intenzitete ulova na promatranu populaciju srdele u istonom Jadranu, uoavaju se razliiti odgovori populacije. Ovisno o eljenom stanju populacije srdele, moe se odabrati odgovarajua razina iskoritavanja. Uoena je mogunost upravljanja stanjem riblje populacije srdele u istonom Jadranu utjecajem na regulator ulova kojim se mijenja stanje populacije. Takoer je vidljivo da populacija srdele ne moe podnijeti udvostruavanje ribolovnog napora. Primjenom sistemskodinamikog modeliranja i izradom odgovarajuih modela stvara se sosticirani alat kojim se moe smiljeno upravljati s ekonomski vanim populacijama.
156
sveuilite u zagrebu
Goran Soleniki
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Istraivanje mehanizma nastanka odlupljivanja u kalupu Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; proizvodno strojarstvo Roen je 1973. u Zapreiu. Godine 1991. upisao se na Sveuilite u Zagrebu, na Fakultet strojarstva i brodogradnje; diplomirao je 1998. (na Katedri za ljevarstvo) obranivi rad Unapreenje tehnologije proizvodnje odljevaka u jednoj ljevaonici centrifugalnog lijeva. Nakon zavrenog studija zaposlio se kao znanstveni novak na istom fakultetu, na Katedri za ljevarstvo. Iste godine ukljuio se u projekt Razvoj optimalizacijskih sustava u strojarskoj proizvodnji (glavni istraiva prof. dr. sc. Ivan Budi). Od tada aktivno sudjeluje u mnogim znanstvenim, nastavnim i strunim djelatnostima. Poslijediplomski studij upisao je u prosincu 1998. Godine 2002. povjereno mu je voenje Laboratorija za ljevarstvo. Kao istraiva na projektu Matrica defektabilnosti u ljevakoj proizvodnji izrauje magistarski rad (mentor prof. dr. sc. Ivan Budi), koji je obranio u travnju 2003. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Ivan Budi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod Prof. dr. sc. Miljenko Math, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Ivan Budi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Strojarski fakultet, Slavonski Brod Doc. dr. sc. Ivanka Boras, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Branimir Matijaevi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Faruk Unki, Sveuilite u Zagrebu, Metalurki fakultet 12. sijenja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Tema rada je ispitivanje mehanizma nastanka odlupljivanja u kalupu. Provedena ispitivanja pokazuju da je granulometrijski sastav pijeska vrlo vaan u procesu zagrijavanja jednokratnog pjeanog kalupa. Pri lijevanju veih odljevaka, uslijed znatnog zagrijavanja, dolazi do pojave temperaturnih naprezanja unutar kalupa. Promjena volumena uzrokuje nastanak tlanih naprezanja u kalupu, to rezultira deformacijom kalupne upljine. Prilikom pojave deformacija neki dijelovi kalupa mogu se odlomiti. Ako se to dogodi, onda je posljedica neispravan odljevak s pogrekom koju nazivamo odlupina. Svojstva kalupa na neki nain predodreena su nainom izrade kalupa, sastavom i morfolokim svojstvima kalupne mjeavine. Nije mogue postii da sva svojstva budu maksimalna, ponajprije zato to su neka meusobno suprotstavljena, te je zato poznavanje mehanizma nastanka odlupljivanja od primarne vanosti. Na smanjenje pojave odlupljivanja moe se utjecati smanjenjem temperaturnog istezanja kremenih zrna. Deformacija kalupa ovisna je o svojstvu ugibivosti, koje ovisi o granulometrijskom sastavu kalupne mjeavine. Poznavanjem zakonitosti izmeu veliina koje deniraju svojstvo ugibivosti kalupne mjeavine, te povezivanje s mehanizmima izmjene topline prilikom ulijevanja, izravno se moe utjecati na pojavu odlupljivanja. Odabirom odreene granulacije pijeska i odreivanjem tehnolokog svojstva ugibivosti kalupa, pijesak razliitih granulometrijskih sastava moemo klasicirati s obzirom na sklonost prema odlupljivanju.
157
Sinia Sreec
naslov doktorskog rada Gorki sastojci hmelja tijekom vegetacije, prerade u pelete, skladitenja i proizvodnje piva Hrvatski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Roen je 1965. Diplomirao je na Sveuilitu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu (mentorica prof. dr. sc. Ruica Henneberg). Magistrirao je 1994. na poslijediplomskom studiju genetika i oplemenjivanje bilja istog fakulteta (mentorica prof. dr. sc. Draena Pape). Habilitirao je 2003. Zaposlen je na Visokom gospodarskom uilitu u Krievcima u zvanju profesora visoke kole. Autor je jednog udbenika, koautor dvanaest izvornih znanstvenih radova i jedne patentne prijave. Studijski boravci u inozemstvu: 2007. Van Hal Larenstein koled u sastavu Sveuilinog i istraivakog centra u Wageningenu; 1996. Institut za hmeljarstvo i pivovarstvo u alcu; 1988. Politehniko Sveuilite u Valenciji, Agronomski fakultet. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mari, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Boidar antek, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mari, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Milan Pospiil, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet 12. rujna 2006., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet U provedenim istraivanjima praena je akumulacija gorkih sastojaka hmelja u hmeljnim iaricama tijekom tehnoloke zrelosti, odreivan je gubitak gorkih sastojaka hmelja (poglavito -kiselina) tijekom berbe, suenja i prerade u hmeljne pelete tip 90 (po trofaznom uobiajenom i originalnom jednofaznom, tj. integriranom postupku), praeni su gubici -kiselina u hmeljnim peletima pri razliitim uvjetima skladitenja, odreeno je iskoritenje gorkih sastojaka hmeljnih peleta proizvedenih po integriranom postupku, uskladitenih pri razliitim uvjetima. Ustanovljeno je da poveanje sume aktivnih temperatura tijekom tehnoloke zriobe hmelja djeluje negativno na akumulaciju -kiselina, dok koliina oborina i broj sunanih sati djeluju pozitivno. Integrirani postupak prerade smanjuje gubitke -kiselina. Najvei gubici -kiselina nastaju pri skladitenju hmeljnih peleta na temperaturama od 20 C uz prisutnost zraka, osrednji na +4 do +7 C uz prisutnost zraka, a najmanji na +4 do +7 C u modiciranoj N2 atmosferi. Duljim kuhanjem sladovine s hmeljem moe se ostvariti vee iskoritenje kiselina, vii stupanj njihove izomerizacije u sladovini i pivu te vea gorina piva pri istim koliinama dodanih kiselina (g hL-1). Senzorske ocjene kvalitete piva ne pokazuju znaajne razlike u ukupnoj kvaliteti piva ohmeljenih s peletima tip 90 razliite starosti istog kultivara.
158
sveuilite u zagrebu
Ivica Strelec
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Kemijske i biokemijske promjene starenja zrna penice Hrvatski Biotehnike znanosti; biotehnologija; molekularna biotehnologija Roen je 1972. u Osijeku. Diplomirao je 1998. na Sveuilitu J. J. Strossmayera u Osijeku, na Prehrambeno-tehnolokom fakultetu. Na istom fakultetu od studenoga 1999. radi kao asistent za kolegij Biokemija. Magistrirao je u listopadu 2004. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prirodoslovno-matematikom fakultetu (smjer kemija-- biokemija). Rezultate istraivanja objavio je, kao autor ili koautor, u osam znanstvenih radova, od kojih su etiri rada objavljena u asopisu indeksiranom u CC i/ili SCI (a1), jedan znanstveni rad u asopisu indeksiranom u sekundarnim publikacijama (a2) te tri znanstvena rada u zbornicima radova s meunarodnih znanstvenih skupova (a3). lan je Hrvatskog drutva za biokemiju i molekularnu biologiju te Hrvatskog drutva kemijskih inenjera i tehnologa. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. aneta Ugari-Hardi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mra, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. aneta Ugari-Hardi, Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Duka uri, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet 15. studenoga 2007., Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku, Prehrambenotehnoloki fakultet Prouavanje kemijskih i biokemijskih promjena koje se dogaaju u zrnu penica Divana, itarka i Srpanjka tijekom 360 dana starenja pri etiri razliita uvjeta temperature i relativne vlanosti zraka ( RH) pokazalo je da starenjem zrna dolazi do peroksidacije lipida, neenzimske glikozilacije proteina, snienja aktivnosti gvajacilne peroksidaze, glutation reduktaze, katalaze, polifenol oksidaze, lipooksigenaze i aminopeptidaza koje preferiraju odcjepljivanje N-terminalnih aminokiselina fenilalanin i arginin, to se odrazilo na snienje klijavosti i energije klijanja zrna, te promjene pokazatelja tehnoloke kakvoe zrna ili produkata njegove meljave: povienje stupnja kiselosti brana, prividno povienje udjela vlanog glutena, promjenu sposobnosti bubrenja glutena, povienje rada deformacije tijesta te povienje broja padanja. Broj uoenih promjena, brzine i intenzitet kojima se te promjene odvijaju u zrnu penica pokazale su se ovisnima o primjenjenim uvjetima starenja kako slijedi: 40 0,6C; 45 2 RH > 25 0,7C; 45 7 RH > 2-25C, 60-74 RH > 4 0,5C; 45 4 RH. Rezultati upuuju na to da postoje barem dva razliita mehanizma starenja zrna penica. Jedan mehanizam odvija se pri niim, a drugi pri viim temperaturama starenja zrna. Aktivnost gvajacilne peroksidaze i broj padanja istiu se kao potencijalni biljezi za procjenu kratkotrajne starosti zrna penica. Analiza zrna penica zaraenih itnim ikom pokazuje da kao potencijalni biljezi zaraze zrna mogu posluiti hektolitarska masa zrna, stupanj kiselosti brana, te aktivnosti karboksipeptidaze II, katalaze i polifenol oksidaze.
159
Maja Strgar Kurei

naslov doktorskog rada Uvoenje CGRT testne karte boja za karakterizaciju digitalnog fotografskog sustava Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Roena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala je 1996. na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu (usmjerenje graki dizajn). Magistrirala je 2001. s temom iz podruja Web dizajna na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu organizacije i informatike u Varadinu. Doktorirala je 2007. na Grakom fakultetu s temom digitalne fotograje. Na istom fakultetu (na katedri za reprodukcijsku fotograju) kao asistentica radi od 1997. Podruje interesa u znanstvenom radu usmjerila je prema analognoj i digitalnoj reprodukciji slikovnih informacija, kao i primjeni Color Management sustava u digitalnoj fotograji. Kao istraivaica sudjelovala je u izradi nekoliko projekata koje je nanciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH. Osim znanstvenog rada, od 1991. aktivno se bavi umjetnikom fotograjom. Izlagala je na devetnaest skupnih (iriranih) i devet samostalnih izlobi fotograja. Za svoje fotograje dobila je vie nagrada i priznanja. lanica je Fotografske sekcije ULUPUH-a. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Agi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Nina Kneaurek, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Vilko iljak, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Babi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Agi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Boidar Kliek, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike 13. veljae 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Glavni problem kojim se ovo istraivanje bavi jest problem vjerne reprodukcije boja umjetnikih slika. Taj problem danas se uglavnom rjeava vizualnim editiranjem digitaliziranih slika u razliitim aplikacijama za obradu slika, to iziskuje mnogo vremena, a ne osigurava nuno i dobar rezultat. Novo rjeenje predlae koritenje precizno karakteriziranog digitalnog fotografskog sustava. Kao metoda za karakterizaciju digitalnog fotografskog sustava koritena je metoda zasnovana na testnoj karti boja. Izvorni znanstveni doprinos ovog rada jest deniranje i izrada namjenske testne karte boja CGRT, za preciznu karakterizaciju digitalnih fotografskih sustava, za snimanje umjetnikih slika koje su naslikane u tehnici gvaa. Upotrebom razvijene CGRT testne karte boja za spomenutu namjenu nastaju manja odstupanja u reprodukciji boja nego koritenjem standardnih testnih karti. Koritenjem metodologije predloene u ovom radu, kao i primjenom razvijene testne karte, mogue je na kvalitetan i ekasan nain napraviti digitalne kopije originala, s minimalnim faktorom odstupanja od originala, uz uvjete koji najmanje tete originalu. Dobivene spoznaje i rezultati istraivanja mogu posluiti za dopunjavanje standarada u grakom inenjerstvu te pridonijeti rjeavanju nekih specinih problema koji se javljaju prilikom karakterizacije digitalnih fotografskih sustava za specijalne namjene, kao to je vrlo zahtjevan proces vjerne reprodukcije boja umjetnikih slika.
160
sveuilite u zagrebu
Marko Subai
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Automatska analiza fotograja za identikacijske dokumente Hrvatski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roen je 1976. u Zagrebu. Godine 1994. upisao je dodiplomski studij na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva; diplomirao je 1999. Iste godine zaposlio se kao znanstveni novak na matinom fakultetu te upisao znanstveni poslijediplomski studij. Magistarski rad obranio je 2003., a nakon toga, u sklopu doktorskog studija, nastavlja istraivanja iz podruja digitalne obrade i analize slike. Na Fakultetu sudjeluje kao istraiva na znanstvenim projektima Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH. Autor je ili koautor vie znanstvenih radova objavljenih na meunarodnim konferencijama u zemlji i inozemstvu te koautor poglavlja knjige i jednog lanka u meunarodnom asopisu. Tijekom poslijediplomskog studija nekoliko je puta boravio na Karl-Franzens Sveuilitu u Grazu, Austrija. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Sven Lonari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Slobodan Ribari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Sven Lonari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Robert Manger, Sveuilite u Zagrebu, Prirodoslovno-matematiki fakultet Prof. dr. sc. Mislav Grgi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Zoran Kalafati, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 20. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva U radu se predlae rjeenje problema automatske analize fotograja lica za identikacijske dokumente. Cilj je analize segmentacija slike na pet regija: kou, kosu, ramena, pozadinu i okvir. Glavna motivacija za odabir problema jest provoenje testova kvalitete za ukljuivanje fotograja u elektronike putovnice. Provedena je analiza odabranoga problema segmentacije te je na temelju generaliziranoga problema predloen koncept postupka segmentacije fotograja ije regije znatno variraju. Predloen je postupak za automatsku segmentaciju fotograja za identikacijske dokumente koji je dobiven prilagodbom predloenoga koncepta konkretnomu problemu. Predloeni postupak segmentacije sastoji se od tri koraka. U prvom koraku segmentacija je nie razine radi ekstrakcije bitnih i odbacivanja nebitnih informacija iz slike. U drugom koraku rije je o oznaavanju rezultata dobivenih prvim korakom pomou a priori znanja iz domene odabranoga problema. Za implementaciju znanja predloena je upotreba ekspertnoga sustava pomou kojeg je formulirano i pohranjeno potrebno znanje. Trei korak jest obrada rezultata oznaavanja ekspertnim sustavom pomou morfolokih operacija, a uvjetovan je kompromisnim rjeenjima u prva dva koraka. Provedena je validacija eksperimentalnih rezultata segmentacije formirane baze testnih slika. Validacija je provedena predloenom metodom koja nastoji uzeti u obzir nepouzdanost rezultata rune segmentacije koritenih u validaciji. Na dva testa kvalitete fotograja provjerena je primjenjivost predloene metode segmentacije.
161
Marijan abi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae eka knjievnost i kultura u hrvatskim knjievnim asopisima 19. stoljea Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; slavistika Roen je 1974. u Slavonskom Brodu, gdje je zavrio i osnovnu i srednju kolu. Diplomirao je komparativnu knjievnost i bohemistiku 1998., a bibliotekarstvo 2003. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu u sijenju 2001. obranio magistarski rad Nacionalni identitet u nekcionalnoj popularnoj prozi, a u prosincu 2007. disertaciju. Radio je kao knjiniar u Slavonskom Brodu. Od prosinca 2007. znanstveni je novak u Podrunici za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. Objavio je dvije knjige i dvadesetak lanaka u hrvatskoj, ekoj i maarskoj periodici. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vinko Brei, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. Dubravka Sesar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Akademik Miroslav icel, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vinko Brei, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 3. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Knjievni su asopisi u 19. stoljeu bili najvanije smotre hrvatske knjievnosti. Za razliku od novina, nije im imperativom bila aurnost ve elaboriranje, stvaranje stavova i transformiranje drutva i vremena, ali su izlazili dovoljno esto da bi mogli biti glavni mediji meuknjievne i meukulturne komunikacije. Analizu priloga ekih tema i autora autor je proveo na dvadeset i jednom asopisu, veinu kojih su Jeieva i icelova povijest knjievnosti odredile kao najvanije za razdoblje od preporoda do 1903. Bilo je trenutaka u kojima je eka knjievnost prevladavala kao prijevodna u kojem od hrvatskih asopisa, no nikada toliko da se govori o presudnom utjecaju na tijekove hrvatske knjievnosti ipak, kontinuiranom prisutnou u od prvih brojeva Danice do posljednjih sveia Vienca i Nade 1903. eka se kultura nametnula kao dominantna meu stranim nacionalnim kulturama na stranicama hrvatske knjievne periodike. U hrvatskim smo knjievnim asopisima pronali velik broj tekstova za eku knjievnost manje (primjerice Jedlika i Nosek) ili vie (primjerice Chocholouek i Rais) vanih, ali za europski kontekst kojem je hrvatska knjievnost teila minornih pisaca. Razlog za to nalazimo, uz povremenu slavenolsku pragmatiku i pojedinane prevoditeljske sklonosti, i u dva paralelizma - poetikom u panonskoj komponenti hrvatske knjievnosti, te u paralelizmu kulturnih, opedrutvenih i politikih okolnosti: ruski su pisci tako prevoeni uglavnom zbog svijesti o veliini Turgenjeva, ehova, Ljermontova, kao i poljski (pored simpatija prema poljskom patriotizmu), dok su u ekih pisaca hrvatski knjievnici nalazili teme i svjetove prispodobive hrvatskim okolnostima. Kulturnopolitiki je paralelizam posebno doao do izraaja nebeletristikim prilozima eke tematike, od duih biografskih lanaka do biljeaka, kojima dominira nastojanje dokazati da mali narod, u slinoj situaciji kao i hrvatski, moe imati dobre pisce te kulturne i prosvjetne ustanove, kao i jezik kojim se mogu stvarati vrijedna knjievna djela.
162
sveuilite u zagrebu
Renata amo
naslov doktorskog rada Analiza strategija itanja uspjenih i manje uspjenih uenika engleskog kao stranog jezika Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; anglistika Na Filolokom fakultetu u Beogradu diplomirala je 1987. engleski jezik i knjievnost (i panjolski jezik kao pomoni predmet). Magistrirala je 2001. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu; magistarski rad bio je naslovljen Razvijanje vjetine itanja u ranom uenju engleskog kao stranog jezika. Na istom se fakultetu godine 1997. zaposlila kao predavaica engleskog jezika Trenutano je zaposlena na Sveuilitu Jurja Dobrile u Puli. Aktivno je sudjelovala u radu nekoliko domaih i meunarodnih znanstvenih i strunih skupova. Autorica je izvornih znanstvenih, preglednih i strunih radova te mnogobrojnih prijevoda znanstvenih, strunih i publicistikih tekstova s engleskog i na engleski jezik. Osnovna su joj podruja znanstvenog zanimanja i istraivanja: teorija i praksa uenja i usvajanja stranih jezika, teorija itanja i strategijsko ponaanje itatelja. Usavravala se u Plymouthu, Velika Britanija, na College of St Mark&St.John. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Mirjana Vilke, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jelena Mihaljevi Djigunovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Mirjana Vilke, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vlasta Vizek Vidovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 13. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U sreditu su rada strategije itanja kao jedno od najvanijih podruja suvremenih teorijsko-istraivakih bavljenja itanjem, dok je u njemu opisano istraivanje provedeno da bi se analizirale strategije unutar skupine uspjenih i manje uspjenih itatelja na uzorku tekstova napisanih na engleskom jeziku te utvrdilo postoji li bitna razlika u njihovoj primjeni. Teorijski dio obuhvaa etiri poglavlja u kojima se najprije istie kognitivni pristup itanju s glavnim polazitima u teoriji obrade podataka i kognitivnoj teoriji uenja te prikaz osnovnih razina itanja: prepoznavanja rijei, sintaktike analize i razumijevanja teksta; zatim se razmatraju mogunosti utjecaja itatelja i teksta na proces itanja na stranom jeziku kao i slinosti, odnosno razlike izmeu itanja na materinskom i stranom jeziku. Strategijska dimenzija itanja naslov je poglavlja u kojemu se strategije itanja promatraju u irem kontekstu uenja i pouavanja stranih jezika, dok se teorijski dio rada zakljuno bavi nekim vanim pitanjima istraivanja itanja. Slijedi poglavlje u kojemu je potanko opisano provedeno istraivanje. Podatci, prikupljani iz viestrukih izvora (standardizirani test engleskog jezika, cloze-testovi i verbalni protokoli), analizirani su kvantitativno i kvalitativno. Dobiveni rezultati nisu potvrdili prvu hipotezu - uenici koji due ue engleski jezik bolji su itatelji od onih koji ga krae ue - a razlozi proizlaze iz (izvan)nastavnih uvjeta uenja. No, druga se hipoteza potvrdila jer su rezultati pokazali da se dobri itatelji koriste s vie razliitih strategija i ine to puno ee od onih manje uspjenih. Isti su rezultati takoer pridonijeli odreenju identiteta itatelja na stranom jeziku kao i razradi nekih metodolokih smjernica za budua istraivanja interaktivnog procesa itanja.
163
Bogoslav efc
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Utjecaj obrade drva limunskom kiselinom na njegova svojstva Hrvatski Biotehnike znanosti; drvna tehnologija; drvni materijali Roen je 1971. u Zagrebu, gdje je zavrio osnovnu i srednju ekonomsku kolu. Godine 1989. upisao se na Sveuilite u Zagrebu, na umarski fakultet; diplomirao je 1997. Godine1998. izabran je kao mlai asistent za predmet Anatomija drva u Zavodu za znanost o drvu. Iste godine na matinom je fakultetu upisao poslijediplomski znanstveni studij (usmjerenje znanost o drvu). U svibnju 2002. obranio je magistarski rad Anatomske znaajke drva nekih klonova topole. Akademski stupanj doktora znanosti stekao je u oujku 2006. Sudjelovao je na nekoliko meunarodnih savjetovanja. Do sada je kao autor ili koautor objavio devet znanstvenih, tri struna i jedan pregledni rad. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Jelena Trajkovi, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Tomislav Sinkovi, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Jelena Trajkovi, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Drago Katovi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet 31. oujka 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Drvo obine jele (Abies alba Mill.) i obine bukve (Fagus sylvatica L.) kemijski je modicirano limunskom kiselinom (Citric acid - CA) uz katalizator natrijev hipofost (SHP), te za usporedbu dimetiloldihidroksietilen ureom (DMDHEU) uz katalizator magnezijev klorid (MgCl2). Uzorci drva impregnirani su s dvije razliite koncentracije kemikalija te izloeni djelovanju temperature (140 C 10 sati) i mikrovalovima (P=750 W 35 minuta). Modiciranom drvu odreena je stabilnost dimenzija, vrstoa na tlak paralelno s vlakancima, vrstoa na tlak okomito na vlakanca i mikrovlana vrstoa paralelno s vlakancima. Efekti stabilnosti dimenzija drva odreeni su na temelju razlike maksimalnog volumnog bubrenja i utezanja kontrolnih i modiciranih uzoraka, a izraeni su parametrom uinkovitosti smanjenja bubrenja (USB). Jelovina modicirana s limunskom kiselinom ima znatno poboljanu stabilnost dimenzija (USB=54 za termiku obradu i 62 za obradu mikrovalovima). Modikacija jelovine s DMDHEU-om pokazala je neto slabije rezultate (USB= 42 za termiku obradu, odnosno 45 za obradu mikrovalovima). Bukovina modicirana s DMDHEU-om, odnosno s limunskom kiselinom, imala je priblino jednake vrijednosti poboljanja stabilnosti dimenzija drva (USB oko 40). Naknadnim potapanjem modiciranog drva jele i bukve znatno je smanjeno poboljanje stabilnosti dimenzija drva. Modikacijom drva jele i bukve s kemikalijama smanjene koncentracije dobiveno je puno manje poveanje stabilnosti modiciranog drva. Poveanje stabilnosti dimenzija drva ovisno je o koncentraciji primijenjene kemikalije. Modikacijom drva jele i bukve s limunskom kiselinom gotovo se ne mijenja vrstoa na tlak paralelno s vlakancima, dok uzorci modicirani s DMDHEU-om imaju statistiki znaajno poveanu vrstou na tlak. Modikacijom jelovine s CA-om, BTCA-om ili s DMDHEU-om mikrovlana vrstoa statistiki je znaajno smanjena u usporedbi s nemodiciranim kontrolnim uzorcima. Najmanji pad mikrovlane vrstoe drva proizvela je modikacija s limunskom kiselinom, a najvei pad proizveo je DMDHEU. Primjenom kemikalija smanjene koncentracije smanjuje se pad mikrovlane vrstoe obraenog drva. FTIR analiza modicirane jelovine i bukovine pokazala je da je dolo do umreavanja limunske kiseline s hidroksilnim skupinama drva. Metodom HPLC analize utvreno je da se limunska kiselina slabije vee s drvom nego BTCA.
164
sveuilite u zagrebu
Mirjana imi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Multipla skleroza i uloga genotipa apolipoproteina E Hrvatski Biotehnike znanosti; biotehnologija; inenjerstvo Roena je 1964. u Jezeranama, opina Otoac. Osnovnu i srednju kolu zavrila je u Zagrebu. Diplomirala je 1988. (smjer biokemijsko inenjerstvo), magistrirala 1998. (studij biokemijsko inenjerstvo), a doktorirala 2007. na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu. Od 1989. do 1993. radila je u KBC-u Zagreb, a od oujka 1993. radi u Imunolokom zavodu u Zagrebu. Sudjelovala je na dva projekta Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH. Objavila je etiri znanstvena rada u CC asopisima i etiri rada u ostalim asopisima. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Dr. sc. Ana Treec, via znanstvena suradnica, Imunoloki zavod, Zagreb Prof. dr. sc. Zlatko Kniewald, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Dr. sc. Ana Treec, via znanstvena suradnica, Imunoloki zavod, Zagreb Prof. dr. sc. Vladimir Mra, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet 15. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Multipla skleroza (MS) upalna je autoimuna demijelinizacijska bolest sredinjega ivanog sustava. Novija istraivanja u genetikoj epidemiologiji upuuju na to da polimorzam gena za apolipoprotein E utjee na razvoj MS i ,vjerojatno, ima kljunu ulogu u terapijskom odgovoru. U ovom radu istraivana je povezanost polimorzma gena za apolipoprotein E i terapijskog uinka intravenskih imunoglobulina (IVIG), interferona i kortikosteroida u terapiji bolesnika s multiplom sklerozom. U studiju je ukljueno 105 bolesnika s MS, a kontrolnu skupinu inilo je 86 zdravih ispitanika. Rezultati istraivanja upuuju na to da nema znaajne razlike u distribuciji uestalosti alela i genotipova apoE meu bolesnicima s multiplom sklerozom i zdravih ispitanika, kao ni u distribuciji uestalosti alela i genotipova apoE kod multiple skleroze meu mukarcima i enama. Postoje statistiki znaajne razlike u distribuciji uestalosti alela i genotipova prema fenotipu bolesti te alela prema terapijskom odgovoru. Alel apoE3 bio je vie zastupljen u grupi s dobrim terapijskim odgovorom, a alel apoE4 vie u grupi s loim terapijskim odgovorom. Alel apoE4 bio je vie zastupljen u grupi bolesnika s povienim vrijednostima triglicerida i kolesterola. Analizirajui uinkovitost lijeenja, uoene su statistiki znaajne razlike meu grupama, a lijeenje steroidima pokazalo se statistiki znaajno loije u odnosu prema interferonu i IVIG. Svi bolesnici lijeeni s IVIG-om imaju dobar odgovor na terapiju bez obzira na genotip apoE, ali je istraivanje potrebno dopuniti veim brojem ispitanika kako bi rezultat bio pouzdaniji.
165
eljko kvorc
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Floristike i vegetacijske znaajke uma Dilja Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; uzgajanje uma Diplomirao je 1997. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu, magistrirao 2003. na Prirodoslovno-matematikom fakultetu (Bioloki odsjek), a doktorirao 2006. na umarskom fakultetu. Od 1999. zaposlen je u Zavodu za umarsku genetiku, dendrologiju i botaniku matinog fakulteta; godine 2007. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta. Voditelj je projekta Istraivanje brezovih uma i njihove sindinamike u Sloveniji i Hrvatskoj. Sudjeluje kao istraiva na znanstvenim projektima MZO-a te na drugim projektima koje nanciraju Hrvatske ume d.o.o, Grad Zagreb, Zagrebaka upanija i dr. Boravio je na usvraavanju na Biolokom institutu ZRC SAZU u Ljubljani i zavrio je meunarodni teaj o odrivom gospodarenju i ouvanju genofonda umskih vrsta u Gmundenu (Austrija). Dosad je u suautorstvu objavio trideset i osam znanstvenih radova. Sudjelovao je u radu trinaest znanstvenih skupova. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Jozo Franji, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Joso Vukeli, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Jozo Franji, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doc. dr. sc. Andra arni, Znanstvenoraziskovalni center SAZU, Ljubljana 11. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Podruje Dilja dio je Slavonskoga gorja koje ima vrlo vano mjesto u oristikoj i vegetacijskoj slici kontinentalnoga dijela Hrvatske. Za potrebe oristikih i vegetacijskih istraivanja obraeno je ukupno 279 lokaliteta u razliitim umskim ekosustavima. Vegetacija je obraivana po standardnoj srednjoeuropskoj metodi. Za objektivniju klasikaciju snimaka koriteni su i literaturni podaci, a analizirana je i reakcija povrinskog sloja tla. Na istraivanom podruju utvreno je 307 biljnih vrsta te je napravljen prvi sustavni popis ore umskih povrina Dilja. Denirane su asocijacije koje dolaze na istraivanome podruju te je istraena njihova ralanjenost i osnovni sinekoloki imbenici. Razliitost vegetacije Dilja s obzirom na ostale dijelove Slavonskoga gorja uzrokovana je najistonijim poloajem koji donosi utjecaj panonske klime i veliki udio termolnih vrsta. Na Dilju se na vrlo malom prostoru izmjenjuju razliiti ekoloki imbenici, pa ume dolaze u nom mozaiku razliitih zajednica izmeu kojih granice najee nisu otre. Od bukovih uma na Dilju dolaze as. Vicio oroboidi-Fagetum i Festuco drymeiaeFagetum, a posebnost su ovoga prostora termolne bukove ume. Meduneve ume zauzimaju najtermolnija stanita i u oristikom su smislu najbogatije sastojine. As. Lathyro-Quercetum petraeae prvi put je zabiljeena za podruje Dilja. As. Festuco drymeiae-Quercetum petraeae dolazi na malim povrinama, a As. Epimedio-Carpinetum betuli dominantna je umska zajednica u brdskom pojasu. Rezultati ovih istraivanja pomoi e racionalnijem i uspjenijem gospodarenju umskim ekosustavima ovoga podruja.
166
sveuilite u zagrebu
Marko piki
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana Konzervatorsko djelovanje splitskog antikvara Francesca Carrare Hrvatski Humanistike znanosti; povijest umjetnosti; povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija Godine 1998. diplomirao je povijest umjetnosti i komparativnu knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao 2003. Od prosinaca 1999. zaposlen je u zvanju znanstvenog novaka na Odsjeku za povijest umjetnosti matinog fakulteta. Godine 2002. boravio je na Scuola normale superiore, Pisa, a 2006., kao stipendist, na Ernst Mach u Beu. Objavio je dvije knjige (Humanisti i starine -Od Petrarke do Bionda i Anatomija povijesnoga spomenika). Sudjelovao je na etiri znanstvena skupa i objavio est izvornih, tri pregledna i petnaestak nekategoriziranih radova. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zlatko Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Igor Fiskovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Zlatko Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Babi, Sveuilite u Splitu, Umjetnika akademija 12. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu su opisani ivot i djelovanje splitskog sveenika i polihistora Francesca Carrare (1812.-1854.). Doktorski je rad podijeljen u pet poglavlja i prati Carrarinu mladost, obrazovanje i znanstveni rad kao jednog od najvanijih istraivaa kulturne batine prve polovine 19. stoljea na naim prostorima. S obzirom na to da je Carrara kolovan u Beu te da je svoj arheolokokonzervatorski rad u Splitu i Saloni temeljio na dodirima s politikim i kulturnim krugovima austrijske prijestolnice, u radu je pruen i pregled kulturnog ambijenta Carrarina vremena. Opisana je povijest istraivanja dalmatinskih spomenika od prosvjetiteljskog doba do poetka 19. stoljea, kao i djelo Carrarinih prethodnika u Muzeju starina u Splitu, a prema arhivskim podacima iz bekih, zagrebakih, zadarskih i splitskih arhiva temeljito je rekonstruirano Carrarino djelovanje od 1840. do njegove smrti u Mlecima 1854. Autor je u radu prikazao Carrarin rad u historiograji, antikvarnim istraivanjima (epigraka, numizmatika), arheologiji (povijesno vana iskapanja u Saloni 1846.-50.), etnograji (objavljivanje periodikih publikacija Dalmacija od 1846. i usmenog pjesnitva dalmatinskoga zalea), kao i sastavljanje povijesti talijanske knjievnosti za potrebe austrijskoga kolstva prema nalogu ministra Lea Thuna. Rad spaja anrove biograje i kulturne povijesti, nudei istodobno cjeloviti pregled Carrarina ivota, djela i intelektualnog naslijea, kao i sliku kulture u kojoj je ivio, u kojoj se formirao i koju je pomogao znanstveno razviti.
curriculum vitae
167
Sonja piranec
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Model organizacije informacija u elektronikoj obrazovnoj okolini Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; knjiniarstvo Roena je 1974. u Dsseldorfu, SR Njemaka. Osnovnu i srednju kolu zavrila je u Zagrebu. Godine 1998. diplomirala je germanistiku i informatologiju na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Nakon diplomiranja zaposlila se u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici, a 2000. upisala je poslijediplomski studij na Odsjeku za informacijske znanosti matinog fakulteta. Od 2004. na tom odsjeku poinje raditi kao znanstvena novakinja - asistentica na projektu Organizacija informacija i znanja u elektronikom obrazovnom okruenju. Magistrirala je 2005. obranivi rad Obrazovanje korisnika u visokokolskim knjinicama: novi pristupi u mrenom okruenju, a 2007. obranila je disertaciju. Sudjelovala je izlaganjem na nekoliko domaih i meunarodnih skupova, objavila nekoliko radova u domaim asopisima te desetak znanstvenih i strunih radova u zbornicima s meunarodnom recenzijom. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mateljan, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jadranka Lasi-Lazi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir imovi, Sveuilite u Zagrebu, Uiteljski fakultet 20. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Kvalitetna infrastruktura digitalnih obrazovnih izvora preduvjet je reformskih nastojanja u visokom kolstvu. Primjereni mehanizmi i instrumenti omoguili bi organizaciju, pretraivanje i pronalaenje toga materijala, a njegovo bi ponovno koritenje pridonijelo uinkovitosti procesa obrazovanja te osiguralo iscrpnije iskoritavanje intelektualnog potencijala akademskih sredina. Zahvaljujui injenici to velik dio web prostora udomljuje obrazovni sadraj, autorica je konstatirala da je danas mogue govoriti o kvantitativno stabilnom elektronikom obrazovnom okruenju. No istodobno upuuje na izrazitu slojevitost i raznolikost obrazovnih izvora kojima je mogue pristupiti u okviru lokalnih i mrenih izvora, poput digitalnih knjinica, repozitorija, obrazovnih portala, sustava za upravljanje uenjem itd. Naznaena heterogenost oteava stvaranje i sredine u kojoj je znanje organizirano i integrirano u smislu konzistentnih skupova znanstvenih ili pedagokih koncepata. Primjereno tome, sredinje pitanje koje se postavlja u radu odnosi se na organizaciju i predstavljanje znanja u digitalnoj obrazovnoj okolini te modele transformacije kvantitativno bogate elektronike obrazovne okoline u kvalitativno visokovrijedni i iskoristivi prostor. Izradom teorijskog modela, u radu je izloen pojmovni, strukturni i djelatni okvir za organizaciju informacija u elektronikom obrazovnom okruenju. Ujedno je ponueno ishodite za praktino i djelatno oblikovanje elektronike obrazovne okoline i pratee infrastukture obrazovnih izvora u Hrvatskoj, koji se u kontekstu namjeravanih obrazovnih reformi, koritenja informacijskokomunikacijskih tehnologija u nastavi te izgradnje infrastrukture za programe uenja na daljinu nameu kao nuni.
168
sveuilite u zagrebu
Andrija poljar
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Utjecaj gnojidbe na zikalno-kemijske znaajke tla Hrvatski Biotehnike znanosti; poljoprivreda; ekologija i zatita okolia Roen je 1963. u Zagrebu, gdje je zavrio osnovnu i srednju tehniku kolu. Godine 1983. upisao se na Sveuilite u Zagrebu, na Agronomski fakultet (Odsjek poljoprivrednih melioracija); diplomirao je 1987. Poslijediplomski studij iz znanstvenog podruja biotehnikih znanosti, polja poljoprivrede (grana pedologija) zavrio je 1999. te obranio magistarski rad FAO klasikacija s bazom podataka za pedoloku kartu Republike Hrvatske sitnog mjerila. U Zavodu za pedologiju matinog fakulteta radio je vie od tri godine kao znanstveni novak, gdje je u veljai 2008. obranio doktorski rad. Zaposlen je na Visokom gospodarskom uilitu u Krievcima kao vii predava za predmet Tloznanstvo i popravak tla. Bavi se pedokartograjom i u posljednje vrijeme ekologijom i zatitom tla. Ima vie od pedeset znanstvenih i strunih radova te troja skripta. Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ivica Kisi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ferdo Bai, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Ivica Kisi, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Mirko Gagro, Visoko gospodarsko uilite u Krievcima Prof. dr. sc. Boris Varga, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Prof. dr. sc. Stjepan Husnjak, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet 12. veljae 2008., Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet Pokus je proveden na pokualitu Visokog gospodarskog uilita u Krievcima, na proizvodnoj povrini od jednog hektara u etiri polja plodoreda s jednim kontrolnim poljem. Istraivan je utjecaj usjeva uzgajanih u plodoredu (kukuruz, zob, djetelinsko travna smjesa i lupina) uz primjenu kombinirane organske i mineralne gnojidbe te kalcikacije na neka zikalna i kemijska svojstva movarno glejnog hipoglejnog tla te utjecaj provedenih mjera gospodarenja na ostvarene prinose. Podaci su statistiki obraeni analizom varijance i Bonferonijevim testom (p=0,05). Izraena su dva raunalna modela. Prema modelu 1. usporeeni su podaci po godinama istraivanja, stadijima uzorkovanja, poljima plodoreda i uzgajanim usjevima bez usporedbe s kontrolom, a model 2. posluio je za usporedbu podataka po poljima plodoreda i godinama istraivanja, ukljuujui i kontrolno polje. Prema modelu 1. utvrena je signikantno manja vrijednost sadraja zioloki aktivne vlage u drugoj godini, a nakon toga slijedi porast vrijednosti ovog parametra, dok je prema modelu 2. signikantno vea vrijednost bila u treoj u odnosu prema drugoj godini. Prema modelu 1. vrijednosti sadraja optimalne vlage u tlu bile su signikantno vee u zadnjoj godini istraivanja u odnosu prema drugoj godini. Takoer je prema ovom modelu utvren signikantno manji sadraj zioloki aktivne vlage pri uzgoju kukuruza u odnosu prema ostalim usjevima, to moe biti jedan od razloga njegove vee otpornosti na suu. Prema modelu 1. utvrena je signikantno vea vrijednost reakcije tla mjerene u vodi u odnosu prema prvoj godini te stupnja zasienosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama u drugoj u odnosu prema prvoj, a prema modelu 2. u treoj u odnosu prema prvoj. Na veini polja gdje se uzgajala lupina i DTS, te nakon sideracije, uglavnom je utvreno poveanje koliine humusa, ali te razlike nisu signikantne. Prema modelu 1. utvren je signikantno vei sadraj ukupnog duika u tlu u posljednje dvije godine u odnosu prema prvoj, a prema modelu 2. u treoj u odnosu prema prvoj. Signikantne razlike za sadraj zioloki aktivnog fosfora i kalija prema oba modela nisu utvrene, osim po stadijima uzorkovanja. Prinos zrna kukuruza bio je ujednaen, bez statistiki opravdanih razlika, dok je prinos zobi podbacio u zadnjoj godini. Prinosi sijena DTS-a i zrna lupine nisu bili ujednaeni. Postignuti, uglavnom povoljni, rezultati u pokusu idu u prilog potrebi provoenja kombinirane gnojidbe s kalcikacijom i uzgoja usjeva u plodoredu.
169
Mario pori
naslov doktorskog rada Ocjena uspjenosti poslovanja organizacijskih cjelina u umarstvu neparametarskim modelom Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; iskoritavanje uma Roen je 1975. u Kutini. Diplomirao je 1999. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskom fakultetu. Na istom je fakultetu od 2000. zaposlen kao asistent. Magistarski rad Uspostava modela potvrivanja izvoditelja umskih radova obranio je 2003., a doktorirao u prosincu 2007. U veljai 2008. izabran je u zvanje viega asistenta. Na tim poslovima radi i danas u Zavodu za umarske tehnike i tehnologije matinog fakulteta. Kao istraiva-suradnik sudjelovao je na vie znanstvenih projekata. lan je tehnikoga urednitva dvaju asopisa iz podruja umarskoga inenjerstva. Samostalno ili kao suautor objavio je dvadesetak znanstvenih i strunih radova te sudjelovao na nekoliko znanstveno-strunih skupova i seminara u zemlji i inozemstvu. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Ivan Martini, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Ksenija egoti, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Ivan Martini, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Dr. sc. Dijana Vuleti, umarski institut, Jastrebarsko 18. prosinca 2007., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet U radu se primjenom analize omeivanja podataka (AOMP) ocjenjuje uspjenost organizacijskih cjelina u hrvatskom umarstvu. AOMP je deterministika, neparametarska metodologija za procjenu relativne ekasnosti usporedivih jedinica s vie inputa i outputa. U istraivanja je ukljueno 48 umarija. Odabrane umarije predstavnici su etiriju glavnih regija u hrvatskom umarstvu: ravniarskih poplavnih uma, brdskih uma sredinjeg dijela, gorskih uma i uma kra/mediterana. Svaka od regija zastupljena je u analizama s dvije uprave uma podrunice, odnosno sa est umarija iz svake uprave uma. Kao inputi u model su ukljueni povrina, drvna zaliha, ukupni trokovi i broj zaposlenika. Outputi su u istraivanjima predstavljeni ukupnim prihodima, etatom, investicijama u infrastrukturu i biolokom obnovom uma. Rezultati relativne ekasnosti odreeni su na temelju izrauna CCR i BCC modela usmjerenih outputima. Prikazani su podaci o frekvencijama relativno ekasnih jedinica u referentnim skupovima neekasnih jedinica. Utvreni su udjeli projiciranih vrijednosti inputa i outputa u empirijskim vrijednostima te su utvreni izvori i iznosi neekasnosti. Prikazan je utjecaj strukturnih karakteristika na relativnu ekasnost umarija. umarije su grupirane prema upravama uma i regijama kojima pripadaju i analizirane su razlike u ekasnosti tako oblikovanih skupina. Utvreni su faktori sloenosti radno-proizvodnoga okruenja te je analiziran njihov odnos s rezultatima relativne ekasnosti, kao i odnos relativne ekasnosti i ekonomskih pokazatelja poslovanja.
170
sveuilite u zagrebu
David porer
naslov doktorskog rada Problem autora: knjievnopovijesne i knjievnoteorijske perspektive nakon strukturalizma Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; teorija i povijest knjievnosti Roen je 1973. u Rijeci. Diplomirao je 1997., a magistrirao 2003. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Zaposlen je kao vii asistent na Odsjeku za komparativnu knjievnost istog fakulteta. Kao stipendist zajednike francuskohrvatske stipendije proveo je jedan semestar na Sveuilitu Charles de GaulleLille 3, a u sklopu programa OSI/FCO Chevening Scholarships proveo je jednu akademsku godinu na Sveuilitu u Oxfordu. Objavio je knjigu Novi historizam: poetika kulture i ideologija drame te uredio zbornik Poetika renesansne kulture: novi historizam. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dean Duda, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Boris Senker, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dean Duda, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Nikola Petkovi, Sveuilite u Rijeci, Filozofski fakultet 7. lipnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu se razmatra autorstvo kao pravna, knjievna i kulturna kategorija, i to kroz tri podruja: odnos autora prema tekstovima s obzirom na vlasnike odnose, s obzirom na sociokulturni status autora i s obzirom na tehnike norme povijesnih razdoblja. Opis ta tri podruja odvija se preko tri pokazatelja: autorskih prava, drutvenog statusa autora s obzirom na nain publiciranja te shvaanja originalnosti. Nakon kritike poststrukturalistikih analiza kategorije autora, iznose se terminoloka objanjenja te saeti prikaz dviju pravnih tradicija (kontinentalne europske i anglo-amerike) s obzirom na autorska prava. Razmatranje se posveuje i pojavi tiska s obzirom na ulogu koju tiskarstvo ima u stvaranju preduvjeta za shvaanje djela kao vlasnitva. Analiza se usmjerava na bavljenje statusom autora potkraj srednjeg vijeka i poetkom renesanse. Osobita se pozornost posveuje engleskoj renesansi i historijatu tiskarskog ceha jer on vrlo dobro posredno omoguuje prikazivanje historijata pravnog statusa autora u to doba. Kao daljnja ilustracija shvaanja autorstva i statusa autora rabi se problem piratskih izdanja i razlike koje se u vezi s tim pitanjem javljaju izmeu pripadnika starije, tzv. kritike ili analitike, bibliograje te novije generacije istraivaa. Rad zakljuuje razmatranje posveeno pitanju drukijeg shvaanja originalnosti u renesansi u odnosu prema suvremenoj kulturi, ali uz istodobnu kritiku pristupa koji inzistiraju na tome kako originalnosti u pravom smislu rijei nema prije 20. stoljea.
171
Barbara tebih
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Germanizmi u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roena je 1974. u Zagrebu, gdje je zavrila osnovnu kolu i jezinu gimnaziju. Godine 1998. diplomirala je kroatistiku i germanistiku na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirala 2004. obranivi rad Glagolski germanizmi u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika. Godine 2000. poela je raditi kao znanstvena novakinja u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje na projektu izrade Rjenika hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika. Njezin je znanstveni interes dodirno jezikoslovlje (osobito njemako hrvatski jezini dodir), (povijesna) leksikologija i leksikograja, povijest kajkavskoga knjievnog jezika, njegova gramatika tradicija i funkcionalnostilistika raslojenost te tvorba rijei (u njemakome, kajkavskome knjievnom i hrvatskome standardnom jeziku). Kao stipendistica austrijskoga Ministarstva znanosti i CEEPUS-a boravila je u Beu i Grazu. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihali, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mira Menac-Mihali, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Velimir Pikorec, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Nada Vajs Vinja, via znanstvena suradnica, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 29. rujna 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu je analizirano 2.500 leksikih posuenica iz bavarskoaustrijskih govora u kajkavskome knjievnom jeziku s obzirom na njihovu fonoloku, morfoloku i semantiku adaptaciju. Utvreno je da u analiziranom korpusu postoji vie slojeva posuenica, od starovisokonjemakoga i srednjevisokonjemakoga do posuenica iz njemakoga standarda i bavarskoaustrijskih govora. Analiza fonoloke adaptacije kajkavskih germanizama pokazala je da su se posuenice, proavi proces transfonemizacije, u potpunosti ukopile u fonoloki sustav jezika primatelja. Utvreni su dijafonski parovi njemakoga i kajkavskoga knjievnog jezika. Tijekom analize morfoloke adaptacije germanizama pokazalo se nunim donekle odstupiti od do sada primjenjivanih modela i uvesti razliku izmeu primarnih (uklapanje replike u morfoloki sustav jezika primatelja) i sekundarnih (tvorbeni procesi motivirani posuenicom) transmorfemizacijskih procesa. U opisu adaptacije na morfolokoj razini uvedeni su termini kontaktoloka transkategorizacija i perceptivna univerbacija. Istraivanje zastupljenosti pojedinih vrsta rijei meu kajkavskim germanizmima pokazalo je da su imenice s 83,4 najzastupljenija vrsta rijei, slijede glagoli s 12,4, pridjevi s 8 i prilozi s 0,5. Mada je zastupljenost interjekcija i partikula neznatna, znaajna je jer svjedoi o intenzitetu istraivanoga jezinog dodira. Pri sekundarnoj transmorfemizaciji produktivna su sva tri tvorbena naina: izvoenje (suksalno, preksalno izvoenje i preksalno-suksalna tvorba), slaganje i preobrazba. Analiza transsemantizacije kajkavskih germanizama potvrdila je zakljuke o zakonitostima znaenjske prilagodbe iznesene u dosadanjim dodirnojezikoslovnim istraivanjima: nulta ekstenzija i suenje znaenja najee su pojave pri transsemantizaciji, pejorizacija je frekventnija od ameliorizacije, a kod posuenica ukopljenih u sustav jezika primatelja esto dolazi do proirenja znaenja (metaforom i metonimijom).
172
sveuilite u zagrebu
Kristina trkalj Despot

naslov doktorskog rada Sintaksa sloene reenice u srednjovjekovnim hrvatskim verzijama legende o vitezu Tundalu Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; kroatistika Roena je 1978. u Jajcu, Bosna i Hercegovina. Osnovnu kolu i Drugu jezinu gimnaziju zavrila je u Splitu. Hrvatski jezik i knjievnost diplomirala je u travnju 2002. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (Katedra za standardni jezik). Doktorirala je u travnju 2007. na poslijediplomskome znanstvenom studiju lingvistike na istome fakultetu. Od 1997. do 2002. bila je stipendistica Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH za osobito darovite studente, a od 2000. do 2001. stipendistica CEEPUS-a (Central European Exchange Program for University Studies) na Odsjeku za slavistiku Filozofskog fakulteta u Ljubljani. Od 2003. radi u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje kao suradnica na projektu Starohrvatski rjenik. Objavljuje znanstvene i strune radove i prikaze te sudjeluje na znanstvenim skupovima. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. emer. Josip Sili, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Dragica Mali, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 27. travnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu se potanko analizira nain na koji su se strukturirale sloene reenice u starohrvatskome jeziku u tri srednjovjekovna hrvatska teksta o vitezu Tundalu, koji su transkribirani prema izvornicima. Ovaj doktorski rad dosad je najpotpuniji i najutemeljeniji opis sloenih reeninih struktura u starohrvatskome jeziku. Istraivanje je utemeljeno na suvremenim sintaktikim teorijama i suvremenome pristupu korpusu, i to u podruju starohrvatske gramatike koje je dosad gotovo potpuno neistraeno. Strukturnom analizom i opisom znaenja i uporabe pojedinih veznika zacrtana je osnova za izradu povijesne sintakse hrvatskoga jezika, a vrlo funkcionalna i u nekim segmentima potpuno nova klasikacija sloenih reenica zasigurno e utjecati i na budue sintaktike opise suvremenoga hrvatskoga jezika.
173
Jadran undrica
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Modeli prostorno ojaanih struktura kompozita Hrvatski Tehnike znanosti; druge temeljne tehnike znanosti; materijali Roen je 1951. u Splitu. Osnovnu i Srednju pomorsku kolu zavrio je u Dubrovniku. Diplomirao je 1974. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Od 1975. zaposlen je u tvornici TUP u Dubrovniku. Magistar tehnikih znanosti iz polja strojarstva postao je 1982. Od tada radi na Vioj pomorskoj koli u Dubrovniku, prvo u dopunskomu radnom odnosu, a od 1987. s 50 radnog vremena. Godine 1990. s Pomorskim fakultetom u Dubrovniku zasniva radni odnos s punim radnim vremenom. U nastavno zvanje predavaa izabran je 1991., a u vieg predavaa 1996. Od 2000. istraiva je i suradnik na vie znanstvenoistraivakih projekata. Godine 2002. obranio je habilitacijski rad i na temelju toga izabran u nastavno zvanje profesora visoke kole. Zaposlen je na Sveuilitu u Dubrovniku, sljedniku Veleuilita u Dubrovniku. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Tomislav Filetin, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Mladen ercer, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Tomislav Filetin, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Doc. dr. sc. Ivica Smojver, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Janez Indof, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vjekoslav Dami, Sveuilite u Dubrovniku 30. sijenja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Anizotropnost kompozitnih materijala nedostatak je koji se rjeava razvojem kompozita s prostornim rasporedom ojaala. U radu su navedeni iz literature prikupljeni podaci o svojstvima matrica i ojaala. Posebno je obraeno pitanje postavljanja kuglica u prostoru kojim se prikazuju kristalne strukture materijala, a spoznaje su primjenjive na analizu ponaanja punila. S obzirom na to da su prostorno ojaani kompoziti nastali na iskustvima steenima razvojem i proizvodnjom kompozita ojaanih u jednom pravcu i ravninski ojaanih kompozita (laminata), u radu su dani teoretski parametri za njihove sheme ojaavanja. Prostorno ojaani kompoziti mogu se prikazati kao kombinacija jednostavnih kompozita. U radu su teoretski obraene sve jednostavne sheme slaganja, prikazani su raunalni modeli i fotograje stvarnih modela jednostavnih prostornih ojaavanja (3D, 4D i 6D) i tablino ilustrirana njihova usporedba. Raunalnim i stvarnim modelima prikazane su sloene uravnoteene prostorne sheme ojaavanja (7D, 9D, 10D i 13D) te nekoliko neuravnoteenih sloenih prostornih shema ojaavanja (5D, 11D i 12D). Uz svaku je ilustrirano i dobivanje povezano s odgovarajuom kristalnom strukturom. Iz bogatih izvora slika kristala raspoloivih na tritu odabrani su karakteristini primjerci i dani su kao poveznica oblika alata za slaganje prostorno ojaanih kompozita i oblika u prirodi pronaenih kristala. Na kraju teoretskog dijela rada dane su veze izmeu svojstava polaznih komponenata te skalarnih (gustoe) i usmjerenih svojstava elementarnih kompozita, kao i oekivani rezultati prorauna vrstoe za jednostavne prostorno ojaane kompozite. Eksperimentalno je na prostorno ojaanim kompozitima u tri i etiri pravca (3D i 4D) ustanovljena ovisnost vrstoe o matrici i ojaalu za raznovrsne pravce djelovanja optereenja.
174
sveuilite u zagrebu
Ivica ute
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Organizacija i djelovanje Gospodarske sloge (1935.-1941.) Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Godine 1998. diplomirao je povijest, a 2002. magistrirao iz znanstvenog polja povijesti na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Od 1998. radi kao znanstveni novak na istom fakultetu, a u travnju 2008. izabran je u znanstvenonastavno zvanje docenta na Odsjeku za povijest. Njegov znanstveni i istraivaki interes usmjeren je u prvom redu prema prouavanju hrvatske nacionalne povijesti u 20. stoljeu te gospodarske i socijalne povijesti u 19. i 20. stoljeu. Sudjelovao je na nizu domaih i meunarodnih skupova i simpozija. Objavio je dvije monograje i dvanaest znanstvenih radova. lan je Organizacijskog odbora Meunarodnog kulturnopovijesnog simpozija Mogersdorf, tajnik Zavoda za hrvatsku povijest, potpredsjednik Centra za ekonomsku i socijalnu povijest te lan urednitva asopisa Ekonomska i ekohistorija. Dobitnik je Godinje nagrade Drutva sveuilinih nastavnika i drugih znanstvenika. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Marijan Maticka, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Marijan Maticka, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 15. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Gospodarska sloga osnovana je 5. srpnja 1935. kao ekonomska organizacija Hrvatske seljake stranke. Nastala je u uvjetima postupnog prevladavanja posljedica velike gospodarske krize, kao i diktature kralja Aleksandra. Nakon prvih akcija koje je poduzela radi pomoi siromanim i pasivnim krajevima Like, Dalmatinske zagore i Hercegovine, zapoela je pokrete irokog opsega. Njihov je cilj bio podizanje ekonomske moi i ivotnog standarda hrvatskog seljatva. Takoer je u cjelokupnom periodu posredovala izmeu siromanih hrvatskih krajeva na jugu i bogatijeg sjevera te poticala zadruno organiziranje hrvatskog seljatva. Istodobno je podignula svoj rezidencijalni Dom u Zagrebu, u sklopu kojeg je djelovao i njezin Zavod za prouavanje seljakog i narodnog gospodarstva, koji se bavio istraivanjem i znanstvenim prouavanjem prilika i potreba hrvatskog sela. GS nastojala je u uvjetima nakon pobjede na opinskim izborima 1936. i 1940. preuzeti kompletan rad u opinama u svoje ruke te realizirati koncept o ustroju seljakih gospodarskih opina, kao osnovicama za buduu seljaku i slobodnu dravu Hrvatsku. Raspadom Jugoslavije 1941. i osnivanjem NDH prestaje i rad GS. Iako su neki njezini oblici djelatnosti i dalje prisutni, u uvjetima zabrane politikog djelovanja HSS-a te uhienjima elnih ljudi organizacije, ne moe se vie govoriti o kontinuiranom radu GS. Jednako tako, nakon rata 1945. u komunistikoj Jugoslaviji ne obnavlja se njezin rad, ve se zadruga GS likvidira. Tek pet desetljea kasnije, u uvjetima slobodne i demokratske Republike Hrvatske te obnovljenog rada HSS-a, ponovno e se obnoviti rad Gospodarske sloge s potpuno drukijim oblicima djelatnosti i utjecajem.
175
Boo Tomas
naslov doktorskog rada Odreivanje i vrednovanje parametara relevantnih za prepoznavanje nelingvistikih atributa govora Hrvatski Tehnike znanosti; elektrotehnika Roen je 1964. u Bugojnu. Diplomirao je u sijenju 1994. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva (tada Elektrotehniki fakultet). Na istom je fakultetu u srpnju 2001. obranio magistarski rad. Zaposlen je u HT-u d.o.o. Mostar u Mostaru, a kao asistent suradnik radi na Fakultetu strojarstva i raunarstva Sveuilita u Mostaru. Objavio je radove na meunarodnim znanstvenim konferencijama i asopisima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Austriji. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Mladen Maleti, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Hrvoje Domitrovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Mladen Maleti, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Ivo Mateljan, Sveuilite u Splitu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Stanko Tonkovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Doc. dr. sc. Sinia Fajt, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva 25. sijenja 2008., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Osnovno svojstvo govornog signala koje ga diskriminira od ostalih akustikih (negovornih) signala jest sadraj informacije koju nosi. Osim lingvistikog znaenja izgovorenog teksta, govorni signal sadri i mnotvo nelingvistikih atributa od kojih sluatelj moe dobiti veliku koliinu informacija koje nisu sadrane u lingvistikoj informaciji. U ljudi je kodiranje i dekodiranje nelingvistikih obiljeja govora najee podsvjesno s izraenim psiholokim predznakom, a u govornu komunikaciju unosi prirodnost, spontanost, informativnost i ljepotu doivljaja govornog ina. Stoga su ta obiljeja iznimno vana pri realizaciji prirodnosti govorne komunikacije ovjek-stroj. Emocije su svakako jedan od najvanijih nelingvistikih govornih atributa. Svako emocionalno stanje govornika na svoj nain oblikuje glasnice i vokalni sustav, to se u akustikoj domeni oituje kroz varijacije parametara govornog signala. Istraivanje u ovom radu planirano je i provedeno kroz opu analizu govorne komunikacije, zatim analizu govornog signala te analizu varijacija akustikih parametara govornog signala pod utjecajem vanjskih faktora koji utjeu na promjenu nelingvistikih govornih atributa. Glavni problem jest odrediti koji parametri u govornom signalu stvaraju odreene iluzije, odnosno odrediti korelacijske veze izmeu nelingvistikih govornih atributa i mjerljivih varijacija parametara govornog signala. Odreivanje i vrednovanje parametara relevantnih za prepoznavanje nelingvistikih govornih atributa najnoviji je element izuavanja u govornim znanstvenim disciplinama i kvalitativni skok u govornim tehnologijama. Evidentno je da smo tek na poetku istraivanja jednog kompleksnog znanstvenog podruja koje e otvoriti mnogo novih segmenata u mnogim znanstvenim disciplinama.
176
sveuilite u zagrebu
Stipe Tomaevi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Hidroelastini model dinamikog odziva kontejnerskih brodova na valovima Hrvatski Tehnike znanosti; brodogradnja; konstrukcija plovnih objekata Roen je 1973. u Metkoviu. Osnovnu i srednju kolu matematikoinformatikog smjera zavrio je u Ploama. Akademske godine 1992./1993. upisao je studij brodogradnje na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje; diplomirao je u svibnju 1998., magistrirao u oujku 2003. i doktorirao u svibnju 2007. Od lipnja 1998. zaposlen je kao znanstveni novak na istom fakultetu (Zavod za brodogradnju i pomorsku tehniku). Autor je i koautor tridesetak znanstvenih i strunih radova: etiri (ekvivalent 3,75) u asopisima zastupljenima u bazi Current Contents (A), deset (9,75) radova u drugim znaajnim bibliografskim bazama (B), dva (2) rada u domaim asopisima (C) te jedanaest (10,5) radova objavljenih u zbornicima domaih i meunarodnih skupova (D). Dva puta usavravao se u inozemstvu: od svibnja 2003. do srpnja 2004. na Instituto Superior Tecnico u Lisabonu te od travnja do listopada 2006. u Istraivakom odjelu Bureau Veritasa u Parizu. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Akademik Ivo Senjanovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Veeslav ori, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Akademik Ivo Senjanovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Dr. sc. ime Malenica, Bureau Veritas, Pariz Prof. dr. sc. Vedran ani, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Andreja Werner, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje 4. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Znatan porast broja sve veih kontejnerskih brodova u slubi irom svijeta skrenuo je pozornost strune javnosti na potrebu za pouzdanim alatom za odreivanje hidroelastinog odziva takvih brodova. U prvom se poglavlju opisuje politiko-ekonomska pozadina koja je do toga dovela, a govori se i o povijesnom razvoju kontejnerskih brodova. Slijedi krai pregled literature iz podruja hidroelastinosti iz kojeg je vidljiv golemi nerazmjer - dok je odziv broda u vertikalnoj ravnini jako dobro obraen, rijetki su radovi koji se bave spregnutim horizontalnim savijanjem i uvijanjem kontejerskih brodova na valovima. Drugo poglavlje donosi teorijske osnove za izradu raunalnog programa DYANA za proraun suhih prirodnih oblika spregnutih horizontalnih i torzijskih vibracija. Za dijelove trupa otvorenog presjeka upotrebljavaju se gredni konani elementi s osam stupnjeva slobode koji obuhvaaju savijanje, smicanje, uvijanje i vitoperenje poprenog presjeka. Jednostavniji elementi sa est stupnjeva slobode namijenjeni su dijelovima broda zatvorenog poprenog presjeka sa zanemarenim vitoperenjem. Hidrodinamiki dio problema rjeava inaica Bureau Veritasovog HYDROSTAR-a. U treem poglavlju opisuje se linearna teorija potencijalnog strujanja, kao i 3D metoda integralnih jednadbi koju taj softver rabi za rjeavanje radijacijsko-difrakcijskog problema rubnih vrijednosti. Izdvaja se uinak brzine napredovanja koji dodatno uslonjava problem te se ukratko opisuje metoda susretne frekvencije na kojoj se temelji HYDROSTAR. Sprezanje 1D strukturnog i 3D hidrodinamikog modela obrauje se u etvrtom poglavlju, zajedno s metodom superponiranja prirodnih oblika vibriranja koja to omoguuje. U petom se poglavlju izlae metodologija hidroelastine analize, s naglaskom na planove i smjernice za praktinu primjenu. Valjanost razvijene metode potvrena je numerikim primjerima u estom poglavlju. Suhi prirodni oblici prizmatinog modela usporeeni su s analitikim rjeenjem diferencijalnih jednadbi spregnutih vibracija, dok je odziv elastine bare na pravilnim valovima provjeren na rezultatima objavljenih modelskih ispitivanja.
177
eljko Tomai
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Istraivanje tehniko-eksploatacijskih znaajki skidera za prorede Hrvatski Biotehnike znanosti; umarstvo; iskoritavanje uma Roen je 1958. Opu gimnaziju zavrio je u Naicama. Diplomirao je u veljai 1982., a magistrirao u travnju 1994. na Sveuilitu u Zagrebu, na umarskome fakultetu. Od 1982. radi u umskom gospodarstvu Krndija Naice, umarija urenovac, od 1992. do 1996. rukovoditelj je RJ Transport i mehanizacija Naice, U Naice. Od 1996. do 1998. radi u direkciji JP Hrvatskih uma p.o. Zagreb kao rukovoditelj Slube razvoja, a od 1998. do 2003. u Slubi za proizvodnju. Danas radi kao rukovoditelj Slube razvoja u direkciji drutva Hrvatske ume d.o.o. Objavio je etrnaest znanstvenih i strunih radova, sudjelovao je na est meunarodnih i nekoliko domaih znanstvenih skupova. Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Dubravko Horvat, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Dubravko Horvat, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Prof. dr. sc. Botjan Koir, Univerza v Ljubljani, Biotehnika fakulteta Doc. dr. sc. Marijan unjar, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet 18. travnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet Doktorski rad prilog je prouavanju tehniko-eksploatacijskih znaajki posebnog umarskog stroja - srednjega skidera, bitnih za ocjenu njegove pogodnosti za rad u odreenim sastojinskim i terenskim uvjetima kakvi su svojstveni za prorede na nagnutim terenima. Prvi dio istraivanja tehniko-eksploatacijskih znaajki proveden je na za tu svrhu posebno izgraenome traktorskom putu rastuih uzdunih nagiba od 2,3 do 35,5. Ovdje se u sklopu vunoga pokusa privlaenjem po nagnutom traktorskom putu, u dva smjera privlaenja uz nagib i niz nagib, mjerilo odreene mehanike veliine i dinamiko optereivanje ispitivanoga srednjeg skidera te utvrivalo vunu znaajku. Istraivanjem je obuhvaeno ukupno 20 vunih pokusa (10 u usponu i 10 u padu vlake), pri emu je koriteno 9 veliina i vrsta tereta. Sama mjerenja obavljena su tenzometrijskom metodom, uz pomo sustava mjernih traka i mjernih pretvornika postavljenih na skider, te antenskoga sustava veze koji je omoguio neprekinut beini prijenos podataka u realnome vremenu do prijenosnoga raunala smjetenog u blizini vlake. Istodobno su pri vunim pokusima biljeeni podaci mjerenja ukupno16 veliina, temeljem kojih su kasnije obradom dobivene bitne spoznaje o vanim tehnikoeksploatacijskim znaajkama srednjeg skidera. Promjene ziko-mehanikih i vodozranih svojstva tla kao posljedica privlaenja utvrivane su mjerenjem prodirnih i sminih otpora te vlage tla, prije i nakon vunih pokusa, na mjestima izvan utjecaja i pod utjecajem vue - u kolotrazima i sredini izmeu kotaa. Drugi je dio istraivanja proveden je radi ocjene tehnike pogodnosti rada ispitivanog srednjeg skidera u razliitim terenskim i sastojinskom uvjetima, u usporedbi s dva vea skidera. Istraivanje tehnike pogodnosti skidera pri radu u razliitim sastojinskim uvjetima potvrdilo je opravdanost morfolokih konstrukcijskih odrednica i ostalih bitnih tehnikih svojstava srednjeg prorjednog skidera kao sredstva namijenjenog radu u posebnim prilikama kakve su svojstvene ranim do srednjim prorjedama na nagnutim terenima.
178
sveuilite u zagrebu
Antoneta Tomljenovi
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Tekstil za zatitu od Suneva zraenja i mogunosti objektivne karakterizacije Hrvatski Tehnike znanosti; tekstilna tehnologija; tekstilna kemija Roena je 1968. Nakon zavrene gimnazije matematikog usmjerenja upisala se na Sveuilite u Zagrebu, na Tekstilno-tehnoloki fakultet; diplomirala je u listopadu 1995. Na istom se fakultetu 1996. zaposlila kao znanstvena novakinja. U studenom 2002. stekla je akademski stupanj magistra znanosti, a u studenome 2006. akademski stupanj doktora tehnikih znanosti. Nakon toga nastavila je raditi u Zavodu za materijale, vlakna i ispitivanje materijala matinog fakulteta kao via asistentica. Radi znanstvenog usavravanja tri je mjeseca boravila na Naravoslovnotehnikoj fakulteti Univerze v Ljubljani i Kemijskom intitutu. Znanstvenoistraivaki rad vezan uz rad na etiri znanstvena projekta rezultirao je publiciranjem etiriju izvornih znanstvenih radova, dva znanstvena SCI pregledna rada, triju prikaza te sudjelovanjem na est meunarodnih znanstvenih i est domaih i strunih skupova. Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Emira Pezelj, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Emira Pezelj, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Ruica unko, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. emer. Ivo Soljai, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Franci Sluga, Univerza v Ljubljani, Naravoslovnotehnika fakulteta, Oddelek za tekstilstvo Prof. dr. sc. Drago Katovi, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet 16. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet U okviru ovog doktorskog rada provedena su istraivanja mogunosti objektivne analize tkanina namijenjenih izradi UV zatitnih sjenila, s posebnim osvrtom na sirove pamune te poliesterske tkanine koje nisu optiki bijeljene, a razliite su i konstrukcijski. Stoga su denirani relevantni makro- i mikrokonstrukcijski parametri, posebice poradi karakterizacije UV zatitne uinkovitosti ispitivanih supstrata. Radi postizanja to boljih zatitnih uinaka, u dijelu istraivanja provedena je laserska, ultrazvuna i mikrovalna obrada ispitivanih uzoraka radi modikacije njihovih karakteristika te utvren njihov nedvojben utjecaj, a nastale strukturne promjene obraenih tkanina tumae se specinostima provedenih obrada. Istraeno je i sinergijsko djelovanje navedenih nekonvencionalno obraenih tekstilnih materijala na UV zatitni uinak dobiven apliciranjem nanoestica anorganskih oksida u okviru multifunkcionalnog oplemenjivanja i sredstava na osnovi organskih apsorbera. Deniran je i utvren UV zatitni uinak te multifunkcionalni uinak ispitivanih materijala, kao i prilagoenost postignutih zatitnih uinaka spram drugih utjecaja vezanih uz specinu namjenu. Provedenim ispitivanjima utvreno je nedvojbeno poveanje UV zatitne uinkovitosti tekstilnih supstrata primjenom sredstava na osnovi organskih apsorbera, kao i apliciranjem estica titanovog dioksida i cinkovog oksida u okviru uorkarbonske apreture, posebice kod dvoslojnih uzoraka. Pritom je utvren i pozitivan uinak apliciranih anorganskih oksida na uljeodbojna i vodoodbojna svojstva kod veine obraenih supstrata, bez izrazitih posljedica na ispitivana vlana svojstva uzoraka. U okviru analize UV zatitne uinkovitosti ispitanih supstrata u radu je dan i poseban osvrt na dosad nedovoljno istraene utjecajne elemente bitne za njihovu karakterizaciju. Stoga e dobivene spoznaje omoguiti deniranje relevantnih parametara za objektivnu karakterizaciju materijala namijenjenih izradi UV zatitnih sjenila, kao i njihovu usporedbu te dati doprinos preciznijoj karakterizaciji, kao i potpunijem osmiljavanju te projektiranju svojstava zatitnih tekstilnih proizvoda koji nisu u izravnom dodiru s koom.
179
Mladen Tomorad
naslov doktorskog rada Model raunalne obrade i prezentacije staroegipatskih predmeta u muzejskim zbirkama u Hrvatskoj Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; muzeologija Roen je 1971. u Zagrebu. Diplomirao je u listopadu 1997., a magistrirao u lipnju 2001. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za povijest). Na istom fakultetu zaposlen je od lipnja 2000. Objavio je knjigu Egipat u Hrvatskoj, koautor je udbenika povijesti za 5. razred osnovne kole i 1. razred gimnazije te itanke za staru povijest. Objavio je mnogobrojne radove iz povijesti, egiptologije i muzeologije (trinaest prikaza, rezencija i izvjetaja, sedam saetaka referata, dvadeset strunih i znanstvenih lanaka te sto i deset strunih lanaka za popularizaciju znanosti). Voditelj je projekta Croato-Aegyptica Electronica te glavni urednik web portala www.croato-aegyptica.hr. U razdoblju od 2003. do 2008. boravio je na strunom usavravanju u Berlinu, New Yorku, Bostonu, Beogradu, Oxfordu i Londonu. Od 2005. studira egiptologiju na Sveuilitu u Manchesteru. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Maroevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mateljan, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Maroevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Ivan Mirnik, muzejski savjetnik, Arheoloki muzej, Zagreb 2. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U hrvatskim muzejskim institucijama i privatnim zbirkama uva se oko 5.000 predmeta staroegipatske provenijencije. Vei dio predmeta i zbirki nikad nije sustavno analiziran i obraen u okviru povijesnih znanosti i muzeoloke struke. U ovom radu pokualo se rijeiti pitanje kako tim predmetima pristupiti, kako ih obraditi i dokumentirati. Nainjen je model obrade i prezentacije muzejske grae staroegipatske provenijencije, unicirana je terminologija i rijeen itav niz problema koje ova vrsta grae namee svakom istraivau i kustosu. Doktorski rad izravno je povezan sa suvremenim svjetskim kretanjima u obradi egipatskih zbirki i raunalno podranim istraivanjima. Osnovni cilj rada bila je uspostava modela analize i obrade staroegipatskih artefakata u hrvatskim muzejskim i privatnim zbirkama na temelju aktualnih spoznaja egiptoloke i povijesne znanosti, te sustavno prikazivanje mogunosti primjene IT-a pri obradi, prezentaciji i osiguravanju pristupa informacijama o zbirkama. Potanko su prikazane sve egipatske zbirke u Hrvatskoj, njihov nastanak, broj i vrsta predmeta, dosadanja istraivanja te uobiajeni modeli klasine prezentacije. Prikazan je sadraj i nain voenja muzejske dokumentacije na temelju inozemnih i domaih iskustava, pravni propisi i smjernice koje uvjetuju moderne oblike voenja dokumentacije povijesne grae te problemi zatite i konzervacije spomenika, znanstvena analiza i obrada staroegipatskih predmeta, njihova kategorizacija, problemi ujednaavanja egiptolokog nazivlja u Hrvatskoj, datacije i kronologije, materijali, jezini problemi, te primjena IT-a u obradi i dokumentaciji grae i nove mogunosti prezentiranja putem raznih digitalnih medija.
180
sveuilite u zagrebu
Stipan Trogrli
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Katolika crkva u Istri i dravna vlast (1945.-1954.) Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Diplomirao je povijest na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, a teoloko-pastoralni smjer na Katolikom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na Podrunom studiju u Rijeci. Godine 2005. na Filozofskom je fakultetu u Zagrebu magistrirao s temom Katolika crkva i istarske nacionalno politike i idejne podjele (1880.-1914.). Bavi se istraivanjem uloge Katolike crkve u Istri u novijoj istarskoj povijesti (19. i 20. stoljee). Iz tog podruja objavio je trideset znanstvenih i strunih radova. Sudjelovao s priopenjima na etiri meunarodna i jedanaest domaih znanstvenih skupova. Autor je dviju knjiga i suautor jednog prirunika. Na Sveuilitu Jurja Dobrile u Puli, na Odjelu za humanistike znanosti, predaje Metodiku nastave povijesti i izborni kolegij Hrvatski i Talijanski katoliki pokret u Istri. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Akademik Petar Stri, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb Prof. dr. sc. Ivo Goldstein, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Marijan Maticka, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 7. svibnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U diplomatsku borbu za sjedinjenje Istre s maticom Hrvatskom u Jugoslaviji, posebno u prvoj fazi te borbe (1945.-1947.), aktivno se ukljuilo i istarsko hrvatsko sveenstvo, pruajui bezrezervnu podrku novoj, narodnoj vlasti u toj borbi. U tom vremenu ta ista vlast se, zbog pruene podrke, dosta benevolentno odnosila prema zahtjevima hrvatskog sveenstva, to e omoguiti realizaciju nekih, za Crkvu u Istri, vanih projekata. Talijanski pak dio crkvenih struktura u Istri iz nacionalnih i ideolokih razloga negirao je legitimitet jugoslavenske vlasti. Krvava krizma u Laniu u kolovozu 1947., za vrijeme koje je ubijen sveenik Miroslav Bulei, bila je jasan znak sektako-staljinistikog pravca u odnosima dravnih struktura u Istri i prema hrvatskom dijelu Katolike crkve. Od tada je na djelu klasini staljinistiki model odnosa prema Crkvi, tj. promatranje Crkve kao stalne opasnosti za dravu i njezine interese, te nastojanje da se onemogui i najmanja prisutnost, u prvom redu crkvene hijerarhije, na drutvenoj sceni. U pokuajima odvajanja sveenika od hijerarhije preko sveenikih stalekih udruenja i stvaranja nacionalne, o Rimu neovisne Crkve, posebno mjesto bilo je namijenjeno istarskom sveenikom drutvu. Iako se najvei dio hrvatskog sveenstva dodatno razoarao nakon opeg zaotravanja odnosa vlasti prema Katolikoj crkvi u Jugoslaviji od 1952., od ega nije bila izuzeta ni Crkva u Istri, ipak u jeku Transke krize (1952.-1954.) ni u jednom trenutku nije dvojilo u svojoj podrci svim nastojanjima da Istra ostane u Jugoslaviji. Kreator odnosa Crkve u Istri prema dravi bio je Boo Milanovi. I onda kad je vlast pokazivala svoje prepoznatljivo, represivno lice prema Crkvi u Istri, istarsko hrvatsko sveenstvo nije ruilo mostove i zatvaralo se pred tom vlau.
181
Nina Tuman Vukovi

naslov doktorskog rada Glagoli govorenja u engleskome i hrvatskome jeziku: sintaktiko-semantika analiza Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; anglistika Godine 1997. diplomirala je engleski jezik i knjievnost te informacijske znanosti, a 1998. upisala poslijediplomski doktorski studij lingvistike na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Od veljae 1998. radi na istom fakultetu (Katedra za engleski jezik Odsjeka za anglistiku). Kao autorica ili koautorica objavila je nekoliko znanstvenih i strunih radova te sudjelovala na vie domaih i meunarodnih znanstvenih skupova. Struno se usavravala 2003. na radionici Lexicography Masterclass u Brightonu (Velika Britanija), a 2007. na Kings Collegeu u Londonu kao stipendistica Britanske Akademije. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Milena ic-Fuchs, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Mario Brdar, Sveuilite u Osijeku, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Milena ic-Fuchs, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 22. studenoga 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Predmet doktorskoga rada jest sintaktiko-semantika analiza glagola govorenja u engleskome i hrvatskome jeziku. U radu se najprije daje pregled dosadanjega bavljenja glagolima govorenja u razliitim lingvistikim pravcima, a teorijski se dio rada bavi znaenjem u kognitivnoj lingvistici, posebice procesom izgradnje znaenjskih struktura, enciklopedijskom semantikom, metaforom i metonimijom, uporabnim jezinim modelom te pristupima leksikome znaenju. Uvodi se pojam kognitivnoga modela govorenja kao pozadinske konceptualne strukture za deniciju glagolskih znaenja, te se razrauje njegov ustroj u svjetlu metaforikih i metonimijskih preslikavanja koji u njemu djeluju. Osim osnovnih glagola, za analizu je odabrano nekoliko karakteristinih skupina glagola koje konceptualiziraju razliite dijelove kognitivnoga modela govorenja (vikanje, aptanje, mucanje, mumljanje, brbljanje, razgovaranje). Metodologija istraivanja zasniva se na izradi prola ponaanja za svaki odabrani glagol na temelju podataka dobivenih iz raunalnih korpusa. Analiza prola ponaanja omoguava prikaz odnosa kognitivnoga modela govorenja i uporabnih obiljeja pripadajuih glagola te istrauje pretpostavku da razliita morfosintaktika i semantika uporabna obiljeja, kao i njihove kombinacije, odraavaju one vidove kognitivnoga modela koji se nalaze u konceptualizacijskome fokusu. Osim odreivanja mjesta pojedinoga glagola u kognitivnome modelu, pokazuje se da je na temelju prola ponaanja mogue dobiti uvid i u znaenjski suodnos odabranih glagola. Primjena odabrane metode na glagolima iz dvaju jezika upuuje na podudarnosti u kognitivnim modelima, ali i sintaktikim ostvarajima glagola govorenja.
182
sveuilite u zagrebu
Sanja Vidaek
naslov doktorskog rada Bioelektrika impedancijska analiza pri utvrivanju promjena kvalitete odmrznutog ribljeg miija Hrvatski Biotehnike znanosti; prehrambena tehnologija; inenjerstvo Roena je 1975. u Zagrebu. Godine 2000. diplomirala je na Sveuilitu u Zagrebu, na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu (u polju prehrambene tehnologije). Od listopada 2000. zaposlena je u Laboratoriju za tehnologiju mesa i ribe Zavoda za prehrambeno-tehnoloko inenjerstvo matinog fakulteta. Objavila je pet radova u referalnim asopisima i zbornicima radova s meunarodnih znanstvenih skupova, sudjelovala na sedam znanstvenih skupova te na dva znanstvena projekta. Usavravala se na seminarima Novel processes and Control Technologies in the Food Industry, Antalya, Turska, Production agricole et securite alimentaire i Speciality and Functional Oils: Consumer Perceptions, Market Trends and Health, Gent, Belgija. Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Tomislav Petrak, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Doc. dr. sc. Viktor atovi, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Tomislav Petrak, Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Prof. dr. sc. Stanko Tonkovi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i raunarstva Prof. dr. sc. Antun Hraste, Sveuilite u Zagrebu, Veterinarski fakultet Prof. dr. sc. Ivica Anii, Sveuilite u Zagrebu, Agronomski fakultet 21. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Prehrambeno-biotehnoloki fakultet Cilj rada bila je primjena izmjera bioelektrike impedancije radi utvrivanja promjene kvalitete ribljeg miija podvrgnutog razliitim uvjetima smrzavanja. Bioelektrika impedancijska analiza obuhvaala je mjerenje rezistencije i reaktancije na dorzalnom miiju riba Dicentrarchus labrax (brancin) i Oncorhynchus mykiss (kalifornijska pastrva) pri 19 odabranih frekvencija u rasponu od 1 Hz-1 MHz. Provedene su i zikalno-kemijske te histoloke i histoenzimatske analize. Rezultati su pokazali da se izmjerama reaktancije iznad 20 kHz moe utvrditi razlika izmeu svjeih i odmrznutih uzoraka. Reaktancija pri visokim frekvencijama (iznad 300 kHz) razlikuje brzo od sporog smrznutog miija obiju vrsta riba. Izmjerama rezistencije pri srednjim i visokim frekvencijama (iznad 10 kHz) te izmjerama reaktancije pri visokim frekvencijama (iznad 300 kHz) moe se utvrditi razlika izmeu jednog i dva ciklusa smrzavanja i odmrzavanja. Rezultati metode glavnih komponenata pokazali su da se rezultati bioelektrikih izmjera mogu ekstrahirati u 3 glavne komponente. Rezultati diskriminacijske analize pokazali su da je mogue pravilno razlikovati 83 uzoraka vrste Dicentrarchus labrax i 75 uzoraka vrste Oncorhynchus mykiss te da je komponenta reaktancije na visokim frekvencijama najvanija varijabla za diskriminaciju uzoraka. Postotak pravilne klasikacije uzoraka mogao bi se poveati s adekvatnom temperaturom tijekom skladitenja u smrznutom stanju. Rezultati su pokazali da je bioelektrika impedancijska analiza potencijalna metoda za utvrivanje razlika u kvaliteti ribljeg miinog tkiva kao posljedice razliitih uvjeta smrzavanja.
183
Anica Vlai-Ani
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Harms i Kafka Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; slavistika Roena je 1955. u Varadinu, gdje je zavrila osnovnu kolu i opu gimnaziju. Struni naziv profesora komparativne knjievnosti i ruskog jezika i knjievnosti stekla je u lipnju 1979., a 1992., obranom magistarskog rada Harms i dadaizam (mentor prof. dr. sc. Aleksandar Flaker), akademski stupanj magistra humanistikih znanosti (polje lologija, grana slavistika) na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Od 1981. zaposlena je u Staroslavenskome institutu u Zagrebu na projektu Rjenik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Od 1993. surauje i na projektu Zagrebaki pojmovnik kulture 20. stoljea. Sudjelovala je na mnogim meunarodnim znanstvenim i strunim skupovima u zemlji i inozemstvu (Engleska, vicarska, Rusija, Slovenija, Makedonija, Srbija). Uz izvorne i strune znanstvene radove u domaim i inozemnim asopisima i zbornicima, 1997. objavila je knjigu Harms i dadaizam (Hrvatsko loloko drutvo). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Aleksandar Flaker, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Josip Uarevi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Aleksandar Flaker, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Branko Heimovi, Zavod za povijest hrvatske knjievnosti, kazalita i glazbe HAZU 8. studenoga 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U komparativno-analitikome pristupu Harmsovoj i Kafkinoj poetici, knjievnoumjetniko stvara-latvo ruskoga sovjetskog pisca, bitno obiljeeno avangardnim naelima ludistike, cisnitne i aracionalne (Druskin) poetike apsurda - kao da nizom poetiko-etikih podudarnosti, u procesu dubokih unutranjih zakonitosti europskih avangardnih kretanja (Flaker) - korespondira s munchovski kriknutim contra absurdum F. Kafke. U njihovim bitkama sa smislovima (Harms) aracionalizirana je, osporavana i dekonstruirana apsurdna potroenost - kako tisuljetnih Tradicija umjetnosti i kulture, tako i civilizacijskih Tradicija (malo)graanske zbilje raovjeena byta. Osobita pozornost posveena je: 1. konstitutivnim naelima koja, oblicima i nainima pojavnosti u umjetnikoj strukturi Harmsovih tekstova, karakteriziraju i Kafkinu poetiku apsurda (aguracija, alogizam, aleatorika, amimetizam, anamorfoza, antiestetizam, apstrakcija, apsurd, asocijativnost, citatnost, crni humor, dehijerarhizacija, dekanonizacija, depersonalizacija, groteska, infantilizam, ikonoklazam, implozija, inkompatibilnost, intertekstualnost, karikaturalnost, kontiguitet, metatekst-nost, negacija, nihilizam, samoosporavanje, semantika nula, sluaj; 2. konstitutivnim razinama Harmsovih amimetikih umjetnikih struktura koje, kao i u sluaju Kafkinih redovito markiraju kao osvijeten, najmanje dvostruk, odnos prema konstrukciji koja postaje istodobna de(kon)strukcija modela i totaliteta (simulirane) mimetike kcionalne zbilje; tako da se, kako Harmsov tako i Kafkin (als ob!) kcionalni svijet, uspostavljajui se umjetnikim postupcima pripovijedanja (kcionaliza-cijom) - sukladno bitnoj intenciji u gotovo svim naelima poetike apsurda - istodobno destruira umjetnikim postupcima raspriavanja ili dekcionalizacije (karaktera, fabule, vremena i prostora, pripovjedaa, narativnih postupaka); 3. saetom prikazu rezultata provedenih komparativnih analiza sluaja Harms i Kafka.
184
sveuilite u zagrebu
Dinko Vujevi
naslov doktorskog rada Uklanjanje organskih tvari iz obojenih otpadnih voda primjenom naprednih oksidacijskih procesa Hrvatski Tehnike znanosti; kemijsko inenjerstvo; analiza i sinteza procesa Roen je 1973. u Rijeci. Diplomirao je u studenome 1998. na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu kemijskog inenjerstva i tehnologije. Od veljae 1999. zaposlen je na istom fakultetu. Potkraj 2000. studijski boravi na University of Wales, Swansea, Velika Britanija. Naredne godine odlazi na studijski boravak na FAMU-FSU, College of Engineering, Tallahassee, SAD, a potkraj 2002. i na Institute of Plasma Physics, Prag, Republika eka. U srpnju 2006. pohaa dvotjedni interaktivni seminar Environmental Impact Assessment Analysis na University College of Dublin, Irska. Magistarski rad obranio je u rujnu 2003., a disertaciju u oujku 2007. Rezultate svog dosadanjeg rada objavio je u esnaest radova, od toga sedam radova citiranih u tercijarnim publikacijama, dva rada u knjizi, est radova u zbornicima radova s meunarodnih znanstvenih skupova te jedan rad u zborniku radova s domaeg znanstvenog skupa, a aktivno je sudjelovao i na sedamnaest meunarodnih i devet domaih znanstvenih skupova. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Natalija Koprivanac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. ura Vasi-Raki, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. Natalija Koprivanac, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Prof. dr. sc. urica Parac-Osterman, Sveuilite u Zagrebu, Tekstilno-tehnoloki fakultet 26. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije Otpadne vode iz industrije proizvodnje i primjene bojila predstavljaju velik ekoloki problem i ne mogu se ispustiti u okoli bez prethodne odgovarajue obrade. Osim tradicionalnih metoda obrade, napredni oksidacijski procesi u novije vrijeme predstavljaju jednu od mogunosti obrade takvih otpadnih voda. U ovom je radu za razgradnju modelnih otpadnih voda azo bojila C.I. Direct Orange 39 (DO39) i sulfanilne kiseline (SK) istraivana primjenjivost procesa Fentonovog tipa s prisutnosti i bez prisutnosti ultraljubiastog (UV) zraenja. Pokusi su provedeni u kotlastom arnom reaktoru uz magnetsko mijeanje, atmosferske uvjete, pH 3 i dvosatno trajanje procesa. Uinkovitost pojedinog procesa te nastajanje i nestajanje razgradnih produkata odreeno je na temelju stupnja razgradnje DO39 i SK u modelnoj otpadnoj vodi. Stupanj obezbojenja i mineralizacije DO39 odnosno uklanjanja i mineralizacije SK odreen je na temelju UV/VIS spektrofotometrijskih mjerenja, odreivanja ukupnog sadraja organskog ugljika (TOC) i visokotlane kapljevinske kromatografske analize (HPLC). Kao najbolji za obezbojenje i razgradnju DO39 u modelnoj otpadnoj vodi pokazao se UV/H2O2 proces uz upotrebu 2,5 mM vodikovog peroksida, pri emu je uklonjeno 94,42 DO39 i mineralizirano 79,32 organske tvari. Za uklanjanje i mineralizaciju SK u modelnoj otpadnoj vodi kao najbolji pokazao se UV/Fe2+/H2O2 proces, pri emu je uklonjeno 95,86 SK i mineralizirano 88,11 ukupnog organskog sadraja. Reakcijski sustav opisan je diferencijalnim jednadbama. Metodom pokuaja i pogreke odreene su odgovarajue konstante obezbojenja i mineralizacije DO39 te uklanjanja i mineralizacije SK. Brzina obezbojenja i razgradnje DO39 odnosno razgradnje i mineralizacije SK u modelnoj otpadnoj vodi slijedi kinetiku reakcije pseudo-prvog reda.
185
Lidija Vujii
naslov doktorskog rada Mijenjanje kulture predkolske ustanove - temelj kvalitetnih promjena u predkolskom odgoju Hrvatski Drutvene znanosti; odgojne znanosti; sustavna pedagogija Diplomirala je pedagogiju 1985. na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu (Odsjek za pedagogiju). Na istom fakultetu magistrirala je 1996., a 2007. stekla akademski stupanj doktora znanosti. Od 1985. do 1994. radila je u predkolskoj organizaciji Djeji vrtii i jaslice Pula kao struna suradnica pedagoginja. Od 1994. do kolovoza 2005. radila je kao via savjetnica za predkolski odgoj u Zavodu za unapreivanje kolstva Ministarstva prosvjete i porta (Odsjek u podrunoj jedinici Rijeka). Od rujna 2005. do danas radi na Sveuilitu u Rijeci, na Uiteljskom fakultetu. Proelnica je Odsjeka za predkolski odgoj. Aktivno je sudjelovala na mnogim strunim, znanstvenim i meunarodnim skupovima. Objavila je vie znanstvenih i strunih radova te dvije knjige u suautorstvu. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Arjana Miljak, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Jasna Krstovi, Sveuilite u Rijeci, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Arjana Miljak, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vlatko Previi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 12. lipnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U uvodnom dijelu rada pozvali smo se na neke suvremene znanstvenike s podruja odgoja i obrazovanja koji dre da je potrebno mijenjati kulturu odgojno-obrazovnih ustanova kako bi se mogle provesti temeljne promjene u odgoju i obrazovanju. Kulturu odgojno-obrazovne ustanove odredili smo kao izraz zajednikih, temeljnih postavki, uvjerenja uitelja, uenika, ravnatelja, karakteristinih za djelovanje odgojno-obrazovne ustanove. Prepoznaje se po meusobnim odnosima ljudi, njihovom zajednikom radu, upravljanju ustanovom, organizacijskom i zikom okruenju te stupnju usmjerenosti na uenje i istraivanje. U metodologijskom dijelu rada prikazan je proces istraivanja i kreiranja istraivake kulture odgojno-obrazovne ustanove. Cilj poduzetog istraivanja bio je osposobljavanje odgajatelja, strunog tima i svih sudionika za samostalno, zajedniko, suradniko istraivanje odgojne prakse, naina organizacije i ustroja ustanove te naina strunog usavravanja, to e pridonositi mijenjanju kulture ustanove kao kontinuirane potrebe za usklaivanjem s promjenama u drutvu, u okruenju u kojem ustanova djeluje, ne zaboravljajui pritom glavni cilj: usklaivanje svih tih osobitosti s prirodom i potrebama djece koje se takoer mijenjaju. Ustanovili smo da sustav ne moemo izravno mijenjati, tj. ne moemo izravno mijenjati kulturu odgojno-obrazovne ustanove, ali to moemo sustavnim osposobljavanjem voditelja, suradnikim uenjem, istraivanjem konkretnih problema, izravno u praksi, umreavanjem suradnje meu ustanovama, kao temelja za mijenjanje kulture odgojno-obrazovne ustanove, profesionalnog razvoja svakog sudionika ukljuenog u istraivanje i stvaranje posebnog poticajnog okruenja, ustroja i organizacije koje smo nazvali kulturom predkolske ustanove.
186
sveuilite u zagrebu
Petar Vukovi
naslov doktorskog rada Prednosti dvorazinske valencijske sintakse u sintaktikome opisu slavenskih jezika (na primjeru ekoga i hrvatskoga jezika) Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; slavistika Godine 1999. diplomirao je kroatistiku i opu lingvistiku na Sveuiltu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu, a 2001. slavistiku (bohemistiku i rusistiku kao A-predmete te polonistiku kao B-predmet). Struno se usavravao na sveuilitima u Pragu, Brnu i Beu. Od 1999. znanstveni je novak, a od 2008. docent na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike matinoga fakulteta u Zagrebu. Objavljuje radove s podruja sintakse i jezine kulture te sudjeluje u nekoliko projekata posveenih prouavanju kulturne i drutvene povijesti Hrvata u ugarskom Podunavlju. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dubravka Sesar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ivo Pranjkovi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Dubravka Sesar, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Branka Tafra, Sveuilite u Zagrebu, Hrvatski studiji 27. veljae 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dvorazinska valencijska sintaksa sintaktika je teorija i metodologija sintaktikoga opisa razvijena u drugoj polovini 20. stoljea u krugu ekih lingvista okupljenih oko Frantieka Danea. Po osnovnim naelima pripada sintaktikim uenjima koja se oznauju nazivom gramatika zavisnosti, a temelji se na klasinim radovima Prake kole, ponajprije Vilma Mathesiusa. Cilj joj je ustanoviti elementarne sintaktike strukture - minimalna, ali i potpuna apstraktna ustrojstva sastavljena od formalnogramatikoga i semantikoga dijela, na osnovi kojih se oblikuju svi realni i potencijalni iskazi na nekome jeziku. U radu se, nakon prikaza povijesnoga razvoja dvorazinske valencijske sintakse i njezine dosadanje primjene u praktinim zadaama sintaktikoga opisa, provodi supostavna analiza hrvatskih i ekih elementarnih sintaktikih struktura te izrauje njihova tipologija. Pristup polazi od semantikih kategorija, to omoguuje njegovu jednoliku primjenu na razliite jezike te dobivanje meusobno sumjerljivih rezultata. Omoguujui ponajprije jednoznano izdvajanje onih elementarnih sintaktikih struktura, meu kojima u hrvatskome i ekome nema jasna podudaranja, takav pristup donosi rezultate primjenjive osobito u glotodidaktici. Njegova utemeljenost na podacima iz ekoga i drugih slavenskih jezika ini ga ujedno pogodnim nadahnuem hrvatskim sintaktiarima u njihovim nastojanjima da se prevlada okrenutost hrvatske sintakse tradicionalnoj gramatici.
187
Goran Zlodi
naslov doktorskog rada Mogunosti uspostavljanja interoperabilnosti meu shemama metapodataka u muzejskom okruenju Hrvatski Drutvene znanosti; informacijske znanosti; muzeologija Godine 1998. diplomirao je informatologiju-muzeologiju te eki jezik i knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Na istom je fakultetu magistrirao 2003. na poslijediplomskom studiju informacijskih znanosti. Od 1998. zaposlen je na Odsjeku za informacijske znanosti matinog fakulteta kao znanstveni novak na projektu prof. dr. sc. Ive Maroevia Ouvanje i komuniciranje kulturne batine u Hrvatskoj, a od 2007. na projektu prof. dr. sc. arke Vuji Istraivanje korisnika batine Kao autor i koautor objavio je dvadesetak znanstvenih, strunih i preglednih radova. Od 2003. sudjeluje u radu tehnikog odbora TO 46, Bibliotekarstvo, dokumentacija i informacije, Hrvatskog zavoda za norme. Od 2007. lan je Ureda za digitalizaciju hrvatske kulturne batine. U okviru projekta Tempus usavravao se na Reinwardt akademiji u Amsterdamu (2003.) i Sveulilitu Karl-Franzens u Grazu (2003.). Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. arka Vuji, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Mirna Willer, Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb Prof. dr. sc. arka Vuji, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Mateljan, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 20. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Potaknut injenicom da u suvremenom umreenom svijetu raste broj korisnika informacija koje nastaju u muzejskom i irem batinskom okruenju, a da je njihovo pretraivanje i pronalaenje oteano zbog heterogenosti struktura i sadraja, autor u radu istrauje i analizira mogunosti uspostavljanja interoperabilnosti meu razliitim postojeim shemama metapodataka na kojima se temelji muzejska i njoj srodna dokumentacija. Prikazani su i vrednovani razliiti pristupi i strategije uspostavljanja interoperabilnosti te je upueno na mogue primjene u muzejskom okruenju. Na tim temeljima autor predlae vierazinski model uspostavljanja interoperabilnosti koji omoguuje virtualno povezivanje informacija u muzejskom i irem batinskom okruenju, uz istodobno ouvanje informacijske raznolikosti i vrijednosti podataka. Ti su postupci usklaeni s mogunostima suvremenih tehnolokih rjeenja, ali i potrebama korisnika, emu je u ovom radu posveeno posebno poglavlje. U zavrnom dijelu rada prikazani su rezultati komparativne analize istraivanja strukture katalokih jedinica u odabranim publiciranim muzejskim katalozima, ime je dan doprinos pronalaenju mogueg zajednikog minimalnog skupa podatkovnih elemenata u iroj batinskoj zajednici te uvaavanju informacijskih posebnosti pojedinih znanstvenih disciplina u muzejskom okruenju. U ovom se radu uspostavljanje interoperabilnosti muzejske dokumentacije promatra i u irem globalnom okruenju, s posebnim naglaskom na mogunost sudjelovanja muzejskih informacija u globalnom semantikom webu kulture.
188
sveuilite u zagrebu
Irena Zovko Dinkovi

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Negacija u engleskom i hrvatskom jeziku Hrvatski Humanistike znanosti; lologija; anglistika Diplomirala je 1996. engleski i francuski jezik i knjievnost na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Iste godine zaposlila se na Odsjeku za anglistiku toga fakulteta. Godine 2001. obranila je kvalikacijski rad Semantikosintaktiki odnosi u reenicama s dvostruko prijelaznim glagolima u engleskom jeziku. Odrala je mnogobrojna izlaganja na znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Usavravala se na Sveuilitu u Illinoisu, SAD. U domaim i stranim lingvistikim publikacijama objavila je znanstvene radove iz podruja funkcionalne sintakse i primijenjene lingvistike. Od 2007. suradnica je na znanstvenom projektu Teorijska kognitivno lingvistika istraivanja hrvatskoga i drugih jezika. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Ivir, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Milan Mihaljevi, Staroslavenski institut, Zagreb Prof. dr. sc. Damir Kalogjera, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Ivir, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Milan Mihaljevi, Staroslavenski institut, Zagreb 13. oujka 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski rad prva je sustavna usporedba negacije u engleskom i hrvatskom jeziku, a ujedno i prvi temeljit opis sintaktikoga ponaanja hrvatske negacije. Negacija je dosad u hrvatskoj jezikoslovnoj literaturi, unato svojoj vanosti, bila gotovo posve zanemarena i neobraena te se u ovome radu kroz usporedbu s engleskim nastoje utvrditi slinosti i razlike u nainu ostvarivanja reenine negacije u ta dva jezika, a time i pridonijeti boljemu razumijevanju negacije u ljudskom jeziku, openito. U radu se ukratko prikazuju pogledi logiara i lozofa na negaciju, od Aristotela i stoika pa sve do Fregea, Russela, Wittgensteina i suvremenih lozofa kao to su Kissin, Searle, Horn i dr. U radu se kritiki razmatraju i vrednuju tumaenja pojava poput naina izraavanja negacije, poloaja i dosega nijene rijei, nijenog slaganja i dr. u najvanijim teorijama koje su se pojavile u proteklih pola stoljea. Na temelju primjera preuzetih veinom iz Britanskoga nacionalnog korpusa i Hrvatskoga nacionalnog korpusa utvruju se slinosti i razlike koje postoje izmeu ta dva jezika. Glavni je doprinos rada kritiki prikaz poimanja negacije u hrvatskoj gramatici te uspostavljanje sustava nijenih rijei u hrvatskome, koji se sastoji od rijeca ne, ni, preksa n-, n- te veznika niti. Rezultati su vani za sve gramatike razine, od pravopisa do semantike. Stoga e ovaj rad biti nezaobilazan svakomu tko se eli baviti negacijom u hrvatskom i engleskom jeziku.
189
Smiljana Zrili
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Integrativni pristup istraivanju apsentizma uenika Hrvatski Drutvene znanosti; odgojne znanosti; sustavna pedagogija Godine 1985. diplomirala je studij predkolskog odgoja, a 1987. studij razredne nastave na Sveuilitu u Zadru. Dokolovanje za uitelje zavrila je 1999. Akademske godine 2000./2001. upisala je poslijediplomski znanstveni studij pedagogije na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Magistarski rad Povezanost odgojnih postupaka roditelja i kolskog neuspjeha obranila je u rujnu 2004. Od 2002. zaposlena je na Sveuilitu u Zadru; od 2005. u zvanju je predavaa za struno podruje drutvenih znanosti, polje odgojnih znanosti, grana sustavna pedagogija. lanica je Hrvatskog pedagogijskog drutva. Odrala je vie predavanja u osnovnim kolama, vrtiu i Gradskoj knjinici, sudjelovala je na nekoliko znanstveno-strunih skupova te na 1. kongresu pedagoga u Zagrebu. Objavila je sedam znanstvenih i pet strunih radova. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vlatko Previi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vladimir Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Vlatko Previi, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Ana Prorokovi, Sveuilite u Zadru 5. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Doktorski rad obrauje nedovoljno istraivan, ali nadasve aktualan i sloen problem izostajanja uenika s nastave. Razliiti, naime, oblici apsentiranja uenika od nastavnih i kolskih obveza promatraju se najee kao zasebne pojave bjeanja iz kole, ali problem je daleko, socijalno-pedagoki, sloeniji. Stoga, pristupnica s interdisciplinarnog aspekta jasno denira pojam i fenomenologiju uenikog apsentiranja s nastave, ime je izbjegnuta jednodimenzionalnost tumaenja inae multifaktorski uvjetovanog fenomena. Njega se vie ne moe razmatrati kao jednostavan otpor spram kole i njenih zahtjeva, nego i kao odgojnu determinantu, ega je pristupnica bila trajno svjesna iskazujui to jasnim eksplikacijama i implikacijama. Utoliko ovaj rad ima i instruktivnu vrijednost, to se ne smije zanemariti s obzirom na injenicu da se uitelji/nastavnici i roditelji sve tee nose s pojavom apsentizma, ukljuujui i njegove viestrane i teko otklonive posljedice. Openito uzevi, rad predstavlja znanstveni prilog istraivanjima apsentizma, a u metodolokom smislu obrazac za srodna istraivanja. Dodatan doprinos odnosi se i na praktine aplikacije dobivenih rezultata, odnosno na bitne smjernice za pedagoku praksu u naim kolama. Istraivanje otvara niz novih teza na ijim je podlogama mogue zasnovati daljnja istraivanja koja su, s obzirom na ocijenjeno stanje u ovom istraivakom polju, itekako potrebna.
190
sveuilite u zagrebu
Dragan eelj
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Istraivanje nosivosti prijenosa s punim parovima Hrvatski Tehnike znanosti; strojarstvo; ope strojarstvo (konstrukcije) Roen je 1965. u Varadinu. Godine 1985. upisao je dodiplomski studij na Sveuilitu u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje; diplomirao je svibnju 1991. (usmjerenje energetika, odjel grijanje i klimatizacija). Na istom fakultetu, na kojem je zaposlen od kraja 1998., zavrio je poslijediplomski studij te u studenome 2002. obranio magistarski rad Istraivanje nosivosti klizno-valjnih parova (mentor prof. dr. sc. Milan Opali). Kao autor ili koautor objavio je pet znanstvenih i osam strunih radova u zemlji i inozemstvu. Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Milan Opali, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Ivo Alrevi, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Milan Opali, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Vinko Ivui, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Petar Rakamari, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje Prof. dr. sc. Joe Flaker, Univerza v Mariboru, Fakulteta za strojnitvo 3. travnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje U radu je istraivan utjecaj tonosti mjerenja povrina oteenja rupienjem bokova zuba punih kola na kvanticiranje zakonitosti promjene tog oblika troenja. Poznavanje prirode procesa troenja predstavlja vaan segment u razumijevanju rada punih prijenosnika, a poznavanje konkretnih vrijednosti temelj je za ocjenu dinamike tih procesa. Pokazano je da mjerne metode koritene u referentnim radovima iz ovog podruja mogu uzrokovati znaajna odstupanja rezultata mjerenja. Prikazani su pojedini utjecaji na tonost mjerenja te predloen analitiki model za odreivanje povrine boka zuba punog kola za sluaj kada je omjer irine uzubine i irine punog kola manji od 1. Ocjena valjanosti modela potvrena je usporedbom s 3D raunalnim modelom punog kola. U eksperimentalnom dijelu rada s prijenosnikom praen je razvoj rupienja kod punih parova za dvije kombinacije materijala do 5x106 promjena optereenja. Vizualna razlika izmeu oteenja rupienjem i ostalih povrina bokova zubi punih kola koritena je kao glavni kriterij za izolaciju i kvanticiranje povrina oteenja. Za tu je svrhu razvijena metodologija uzimanja i obrade digitalne fotograje koja se temelji na koncepciji strojnog vida. Analize rezultata pokazuju da je interakcija izmeu kliznog troenja i rupienja glavni uzrok neravnomjerne promjene udjela povrine oteenja rupienjem s porastom broja promjena optereenja. Na temelju prikupljenih podataka formulirane su zakonitosti promjene povrine oteene rupienjem u zavisnosti od optereenja i broja promjena te su dani podaci o iskoristivosti za male udjele oteenja i razliite brzine klizanja. Iskoristivost prijenosa u zavisnosti od udjela oteenja za vee udjele predstavlja mogui smjer daljnjih istraivanja koja bi trebala upotpuniti sliku o radu punih parova.
191
Ivana iljak
naslov doktorskog rada Projektiranje zatitne grake s promjenjivim bojama digitalnog tiska u vidljivom i nevidljivom dijelu spektra Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Roena je 1978. u Zagrebu. Diplomirala je 2001. na Sveuilitu u Zagrebu, na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta. Od 2001. znanstvena je novakinja i asistentica na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu. Godine 2002. na istom je fakultetu upisala doktorski studij grako inenjerstvo i graki dizajn, a 2005. magistrirala obranivi rad Graka dokumenata sa spot bojama iz ultravioletnog podruja (mentor prof. dr. sc. Darko Agi). Doktorirala je 2007. Ue podruje njezina znanstvenog rada jest teorijsko i izvedbeno unaprjeenje dizajna i tiska sa zatitom od krivotvorenja koritenjem UV i IR boja, mikrolea, holograje. Suradnica je na dva znanstvena projekta. Objavila je trideset i pet znanstvenih i strunih radova (bib.irb.hr), predavala na dvadeset meunarodnih kongresa, odrala est samostalnih izlobi, izlagala na sedamnaest selektiranih izlobi dizajna u zemlji i inozemstvu te osvojila nagrade. Godine 1997. poloila je ispit za pilota zrakoplova u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza RH. lanica je selekcijskih komisija na meunarodnim izlobama dizajna, suosnivaica Hrvatskog dizajnerskog centra, redovita lanica Hrvatskog dizajnerskog drutva i Art Directors Cluba, New York. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Agi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vanina, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Agi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Antun Koren, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Doc. dr. sc. Klaudio Pap, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Mladen Lovreek, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Doc. dr. sc. Zvonimir Sabati, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 10. srpnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet U radu su dane metode i postupci dokazivanja originalnosti sigurnosnog, zatienog tiskanog dokumenta analiziranjem u irem rasponu valnih duljina od ultravioletnih do infracrvenih. Dokazano je postojanje povezanosti izmeu otisaka dobivenih CMYK sustavom, spot sustavom i primjenom UV i IR boja u digitalnim tiskarskim tehnikama. Provedeni su eksperimenti s bojama izvan vidljivog dijela spektra kako bi se poboljali sadanji postupci projektiranja zatitne grake s promjenjivim bojama digitalnog tiska. Predloena je metoda analiziranja vieslojnosti parametara koji opisuju boju u tisku; zikalna svojstva bojila, odziv u razliitim valnim duljinama svjetlosti te nain nanoenja bojila. To je osnova za dokazivanje vjerodostojnosti procesa izrade vrijednosnica. Znanstveni doprinos ovog rada sastoji se od deniranja novih spot boja za digitalni tisak koje se odazivaju u IR i UV podruju. Mjerenja su provedena u sustavima CMYK, Lab, RGB i HSB radi unaprjeenja opih i specinih znanja o tiskarskom zatitnom sustavu. U radu su obraeni i rubni tiskarski postupci kao to su holograja i lentikularne tehnike u kombinaciji s UV i IR bojama. Dokazivanje autentinosti grake provodi se na skenerima koji imaju UV i IR izvore svjetla s mogunou mijenjanja valne duljine svjetla te promjene vrijednosti tona boje. U radu su predloene metode postavljanja i odreivanja parametara za takvo kompleksno digitaliziranje tiskovina. Vrijednosti tona boje, saturacije i svjetline vode se u bazi podataka o graci za one elemente slike koji su postavljeni kao referentni u automatiziranom otkrivanju odstupanja od oekivanih vrijednosti.
192
sveuilite u zagrebu
Jana iljak Vuji

naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Modeliranje rasterskih elemenata u stohastikoj viebojnoj reprodukciji Hrvatski Tehnike znanosti; graka tehnologija; procesi grake reprodukcije Roena je 1972. u Zagrebu. Diplomirala je 1996. na Sveuilitu u Zagrebu, na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta. Magistrirala je 2005. na Sveuilitu u Zagrebu, na Grakom fakultetu; obranila je magistarski rad naslovljen Novi viebojni rasterski elementi u dizajnu individualizacije vrijednosnih papira. Doktorirala je na istom fakultetu. Voditeljica je studija informatike na Tehnikom veleuilitu u Zagrebu. U zvanje vieg predavaa izabrana je 2006. Uvela je pet kolegija na dodiplomskoj nastavi iz podruja dizajna, kojih je i nositeljica. Mentorica je 115 diplomskih radova. Sudjeluje u radu dvaju znanstvenih i dvaju tehnolokih projekata Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta RH. Objavila je jedanaest znanstvenih radova na meunarodnim skupovima. Sudjelovala na devet znanstveno-strunih skupova. Redovita je lanica Hrvatskog dizajerskog drutva od 1996. te lanica domaih i meunarodnih selekcijskih komisija iz podruja dizajna. Godine 1997. poloila je ispit za pilota zrakoplova u Ministarstvu pomorstva, prometa i veza RH; danas ima aktivnu dozvolu. Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vanina, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Darko Agi, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vanina, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Doc. dr. sc. Klaudio Pap, Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet Prof. dr. sc. Vesna Duak, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike Prof. dr. sc. Damir Boras, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet 20. travnja 2007., Sveuilite u Zagrebu, Graki fakultet U radu su sustavno dani novi rasterski elementi, eksperimenti s njima te istraeni njihovi rubni uvjeti u izvedbi reprodukcije grake. Uvedene su metode izraunavanja opsega razvedenih rasterskih elementa te metoda raunarskog odreivanja pokrivenosti otiska. Rastriranje se koncentrira na primjenu stohastikih metoda u viebojnoj reprodukciji sa sluajnom varijablom odreivanja kuta, linijature i rasterskog oblika. Dokazano je da je mogue ponavljati, kontrolirati i upravljati s pseudosluajnim nizom kako bi se unutar iste grake provelo paralelno generiranje brojeva s istodobnom upotrebom vie generatora. Svakoj od vitalnih varijabli viebojnog rastriranja mogue je dodijeliti vlastiti algoritam stvaranja sluajnih vrijednosti, i to unutar iste slike koja se rastrira. Postavlja se teza da je mogue provesti rastriranje slikovnih elemenata tako da je svaki slikovni element individualno rijeen. Uvodi se prostor mutantnih RE. To su RE koji mijenjaju oblik ovisno o zadanoj pokrivenosti. Uvedena je deformacija RE koja se moe opisati preko algoritma u kojem se rabi generator sluajnih brojeva. Istraivanja su dala amplitudno stohastiko rastriranje. Stohastiki principi uvedeni su u svim varijablama koje odreuju tiskarsku reprodukciju s rastriranjem. Sluajna varijabla uvedena je i u samu deniciju rasterskog elementa.
193
Dinko upan
naslov doktorskog rada jezik podruje, polje, grana curriculum vitae Obrazovanje ena u Banskoj Hrvatskoj (1868.-1918.) Hrvatski Humanistike znanosti; povijest; nacionalna povijest Roen je 1970. u Osijeku. Godine 1997. diplomirao je lozoju i povijest na Sveuilitu u Zagrebu, na Filozofskom fakultetu. Od 1998. zaposlen je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu. Godine 2002. na Odsjeku za povijest matinog fakulteta obranio je magistarski rad Puko kolstvo u vrijeme banovanja Ivana Maurania. Objavio je osam radova u strunim asopisima i zbornicima. Bio je organizacijski tajnik meudravnog znanstvenog skupa Hrvatsko-maarski odnosi 1102-1918 koji je odran 2002. u Zagrebu, a na kojem je sudjelovalo 35 povjesniara iz Maarske i Hrvatske. lan je urednitva asopisa Scrinia Slavonica. Glavno je podruje njegova istraivakog rada povijest kolstva od kraja 18. do poetka 20. stoljea. Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Petar Koruni, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Boena Vranje-oljan, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Prof. dr. sc. Petar Koruni, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet Dr. sc. Stjepan Matkovi, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 20. srpnja 2006., Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet U radu je istraena problematika obrazovanja ena u Banskoj Hrvatskoj od 1868. do 1918. Pomou teorije moi Michela Foucaulta istraivanje je bilo usmjereno na problem izgradnje spolnih identiteta unutar tadanjeg hrvatskog kolskog sustava. Tadanja spolna politika kolstva svoju je primarnu strategiju zasnivala na konstrukciji poeljnih spolnih identiteta. Pedagozi, psiholozi i lijenici u svojim su mnogobrojnim raspravama odreivali to je to enskost i mukost i u skladu s tim odreivali razliito obrazovanje za ene i mukarce. S motrita tadanjih pedagoga, pravnika i psihologa, odgojno-obrazovni sustav ispunio je svoju svrhu ako je od uenica stvorio dobre majke, supruge i kuanice. kolski sustav 19. stoljea ve je svojim ustrojstvom stvarao naizgled prirodne kategorije enskosti i mukosti, to je bilo vidljivo u nastavnim programima, kolskim naredbama, kolskim prirunicima, disciplinarnim propisima te u samom ustrojstvu kola, osobito kada je rije o viim djevojakim i enskim strunim kolama. Spolna politika kolstva putem je svog reima istine odreivala to trebaju znati mukarci, a to trebaju znati ene i tko su oni zapravo. Kroz analizu nastavnih programa i ustrojstva tadanjeg kolstva objanjeno je kako su znanje i mo meusobno povezani i kako je kolski sustav uz pomo svog reima istine utjecao na kulturalnu konstrukciju spolnih identiteta. Istraivanjem je dokazano da spol nije samo bioloka kategorija ve prije svega kulturna i povijesna kategorija ovisna o postojeim odnosima moi u drutvu i diskursima koji je proizvode i reproduciraju.
194
sveuilite u zagrebu
Rektor, prorektori i dekani
ak. god. 2007./08.
Rektor i prorektori
ak. god. 2007./08.
Aleksa Bjeli rektor
Bojan Baleti prorektor
Melita Kovaevi prorektorica
Ivan imonovi prorektor
Tonko urko prorektor
Ljiljana Pinter prorektorica
Dekani
ak. god. 2007./08.
Davor Romi Agronomski fakultet
Branko Ivanda Akademija dramske umjetnosti
Slavomir Drinkovi Akademija likovnih umjetnosti
Lenko Pletina Arhitektonski fakultet
Draenka Blai Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Darko Tipuri Ekonomski fakultet
Vedran Mornar Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Antun Glasnovi Tihomir Hunjak Fakultet kemijskog Fakultet organizacije inenjerstva i tehnologije i informatike
Smiljana Leinert-Novosel Fakultet politikih znanosti
Zvonko Kavran Fakultet prometnih znanosti
Izvor Grubii Fakultet strojarstva i brodogradnje
Nikola Kujundi Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Miljenko Jurkovi Filozofski fakultet
Stanislav Frange Geodetski fakultet
Mladen Kranjec Geotehniki fakultet
Mladen Radujkovi Graevinski fakultet
Diana Mili Grafiki fakultet
Marko Pranji Hrvatski studiji (sveuilini centar)
Josip Baloban Katoliki bogoslovni fakultet
Dinko Vuleta Kinezioloki fakultet
Nada ike Medicinski fakultet
Prosper Matkovi Metalurki fakultet
Mladen Janjanin Muzika akademija
Josip Kregar Pravni fakultet
Damir Jeek Prehrambeno-biotehnoloki fakultet
Ivan Habdija Prirodoslovno-matematiki fakultet
Goran Durn Rudarsko-geoloko-naftni fakultet
Dragutin Komar Stomatoloki fakultet
Jozo Franji umarski fakultet
Darko Ujevi Tekstilno-tehnoloki fakultet
Vladimir imovi Uiteljski fakultet
Velimir Sui Veterinarski fakultet
Kazalo
prirodne znanosti Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije
Aperger, Danijela 3 Bukvi Krajai, Mirjana 27 Hozi Zimmermann, Amela 72 Jarak, Ivana 78 Lapi, Jasmina 95 Mutavdi, Dragana 117 Ninevic Grassino, Antonela 122 Pili, Zora 136 Rezi, Iva 148 Ivankovi, Vedran 75 Banek, Marko 8 Cakaj, Shkelzen 30 Dananovi, Izet 45 Ferkovi, Luka 49 Filko, Pavle 51 Havelka, Juraj 68 Komen, Vitomir 86 Konar, Miroslav 87 Krajnovi, Sinia 90 MartiniIpi, Sanda 107 SkorinKapov, Lea 154 SkorinKapov, Nina 155 Subai, Marko 161 Tomas, Boo 176 Fuduri Jelaa, Mirjana 54 Kameni, Nevenka 82 Kui, Hrvoje 91 Laji, Nushe 93 Macan, Jelena 99 Margeta, Karmen 103 Matusinovi, Zvonimir 110 Otmai urkovi, Helena 126 Vujevi, Dinko 185 Buklja Skoibui, Mihaela 26 Domitrovi, Anita 38 Novak, Doris 123 Paagi krinjar, Jasmina 127 Andri, Jerolim 1 Baksa, Sarajko 5 Belamari, Branko 12 Bezjak, Mladen 14 Brezak, Danko 23 Drvar, Nenad 39 Garai, Ivica 57 Gospi, Ivan 61 Jakovljevi, Suzana 77 Jureti, Hrvoje 80 Jurjevi, Zdenko 81 Magli, Leon 100 Pavkovi, Danijel 128 Soleneki, Goran 157 undrica, Jadran 174 Tomaevi, Stipe 177 eelj, Dragan 191
tehnike znanosti Arhitektonski fakultet Fakultet elektrotehnike i raunarstva
Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije
Fakultet prometnih znanosti
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Geodetski fakultet
Cetl, Vlado 31 Duplani Leder, Tea 42 Kljaji, Ivka 84 Matijevi, Hrvoje 108 Racetin, Ivana 143 Arbanas, eljko 2 Grandi, Davor 63 Mari, Tamara 104 Bani, Dubravko 10 Bolana Mirkovi, Ivana 18 Laji, Branka 94 Mahovi Poljaek, Sanja 101 Majnari, Igor 102 Mikota, Miroslav 112 Milkovi, Marin 113 Modri, Damir 115 Strgar Kurei, Maja 160 iljak, Ivana 192 iljak Vuji, Jana 193 Firt Rogale, Snjeana 52 Glogar, Martinia Ira 60 Hunjet, Anica 73 Hursa, Anica 74 Petrak, Slavenka 132 Potoi Matkovi, Vesna Marija 140 Tomljenovi, Antoneta 179 ermi, Edyta 46 Fabijanac, Damir 48 Gotlin uljak, Tanja 62 Grubii, Dinka 66 Jelovan, Sinia 79 Karolyi, Danijel 83 Mei, Aleksandar 111 Piria, Marina 137 Prgomet, eljko 142 Slikovi, Merica 156 poljar, Andrija 169 Brni, Mladen 25 ai, Frane 33 ai, Ljiljana 34 Durakovi, Lejla 44 ugum, Jelena 47 Frece, Jadranka 53 Ivui, Franjo 76 Markovi, Ksenija 106 Neeral, Sandra 119 Neak, Jadranko 121 Pedisi, Sandra 129 Petravi Tominac, Vlatka 133 Pleadin, Jelka 138 Radoji Redovnikovi, Ivana 144 Rimac Brni, Suzana 149 Ruevi, Marijana 150 Sreec, Sinia 158 Strelec, Ivica 159
Graevinski fakultet
Grafiki fakultet
Tekstilno-tehnoloki fakultet
biotehnike znanosti Agronomski fakultet
Prehrambenobiotehnoloki fakultet
imi, Mirjana 165 Vidaek, Sanja 183 umarski fakultet Baki, Darko 6 Bari, Damir 11 Bogdan, Saa 17 Greger, Kreimir 64 Kljak, Jaroslav 85 Matoevi, Dinka 109 Novak Agbaba, Sanja 124 Pila, Ivan 135 Potoi, Nenad 139 Samari, Ivica 151 Seletkovi, Ante 152 Seletkovi, Ivan 153 efc, Bogoslav 164 kvorc, eljko 166 pori, Mario 170 Tomai, eljko 178 Banek Zorica, Mihaela 9 Brautovi, Mato 22 Bunja, ani 29 Gazivoda, Nina 58 Hebeli, ivana 69 Kovaevi, Dinka 89 Lazi, Nikolaj 96 Lovrinevi, Jasmina 98 Mlinarevi, Vesnica 114 Mrakovi, Ivan 116 Perakovi, Kreimir 130 PetroviSoo, Biserka 134 piranec, Sonja 168 Tomorad, Mladen 180 Vujii, Lidija 186 Zlodi, Goran 188 Zrili, Smiljana 190 Bagari, Vesna 4 BaliNii, Nedjeljka 7 Bertoa, Mislava 13 Birin, Ante 15 Blagoni, Robert 16 Bokovi, Ivan 19 Botica, Dubravka 20 Boi, Rafaela 21 Brki, Mirna 24 Buljan, Gabrijela 28 CrnojeviCari, Dubravka 32 upkovi, Gordana 35 Damjanovi, Dragan 36 Dobrovak, Ljiljana 37 Duji, Lidija 40 Dulibi, Ljerka 41 Durakovi, Lada 43 Filipanigni, Blaenka 50
drutvene znanosti Filozofski fakultet
humanistike znanosti Filozofski fakultet
Fulgosi, Sanja 55 Gali Kakkonen, Gordana 56 Gligora, Dragan 59 Grgi, Iva 65 Habijanec, Sinia 67 Herman Kauri, Vijoleta 70 Holjevac, eljko 71 Kova, Leonida 88 Kuzmi, Boris 92 Lovri, Dalibor 97 Markovi, Ivan 105 Nazor, Ante 118 NemethJaji, Jadranka 120 Oklopi, Biljana 125 Peorda Vardi, Zrinka 131 Prelog, Petar 141 Rafolt, Leo 145 Ravani, Gordan 146 Regan, Kreimir 147 abi, Marijan 162 amo, Renata 163 piki, Marko 167 porer, David 171 tebih, Barbara 172 trkalj Despot, Kristina 173 ute, Ivica 175 Trogrli, Stipan 181 Tuman Vukovi, Nina 182 VlaiAni, Anica 184 Vukovi, Petar 187 Zovko Dinkovi, Irena 189 upan, Dinko 194

02 DRSC

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

02 DRSC

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

02

knjiga doktora znanosti

U Zagrebu 2. rujna 2008.

knjiga doktora znanosti

Doktorske promocije na Sveuilitu u Zagrebu 1877.2008.

knjiga doktora znanosti

Prve promocije doktorah na hrvatskom sveuilitu.*

Prva upisna knjiga, prva stranica

knjiga doktora znanosti

Medalja doktora znanosti Sveuilita u Zagrebu

Promovirani doktori Sveuilita u Zagrebu 28. rujna 2008.

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i)

povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

knjiga doktora znanosti

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i) povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

sveuilite i sastavnica mentor(i)

povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

knjiga doktora znanosti

sveuilite i sastavnica mentor(i)

povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i)

povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

knjiga doktora znanosti

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i) povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i) povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

knjiga doktora znanosti

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i)

povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

Mihaela Banek Zorica

sveuilite i sastavnica mentor(i) povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

knjiga doktora znanosti

sveuilite i sastavnica mentor(i) povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i) povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

knjiga doktora znanosti

sveuilite i sastavnica mentor(i)

povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i) povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada

knjiga doktora znanosti

jezik podruje, polje, grana curriculum vitae

sveuilite i sastavnica mentor(i)

povjerenstvo za obranu doktorskog rada

datum i mjesto obrane saetak doktorskog rada