Dugacki - Mirko Drazen Grmek

PROF. DR. SC.
MIRKO DRAŽEN GRMEK

Dopisni član Hrvatske akademĳe znanosti i umjetnosti
(Krapina, 9. I. 1924. – Pariz, 6. III. 2000.)
Istaknuti znanstvenik i humanist, lĳečnik, povjesnik, filolog i filozof Mirko Dražen

Grmek rođen je u Krapini 9. sĳečnja 1924. kao sin odvjetnika Milana, istaknutog člana
HSS-a. Djetinjstvo je proveo u rodnom gradu, a osnovnu je školu i gimnazĳu završio
u Zagrebu (maturirao 1942.). Sljedeće se godine upisao na Politehničku akademĳu
u Torinu, koja se ubrzo zbog ratnih zbivanja preselila u Luccu. U Italĳi se pridružio
antifašističkom pokretu, zatim neko vrĳeme boravi u Švicarskoj, a zatim kao časnik
francuskog pokreta otpora sudjeluje u oslobađanju te zemlje, postignuvši čin poručnika
francuske oslobodilačke vojske. U tim lutanjima ratnim vihorom zahvaćenom Europom,
nakratko je okrutnu stvarnost pokušao oplemeniti poezĳom (zbirka lirskih pjesama
Mistika rĳeči, objavljena posmrtno u Zagrebu 2000.).Vrativši se 1945. u Zagreb, upisuje
se na Medicinski fakultet, koji završava 1951. Za vrĳeme studĳa bio je jedan od osnivača
i glavni “motor” studentskog časopisa Medicinar (no nikad glavni urednik, jer je onda i
za to trebala politička podobnost), u kojem je, ali i u časopisu Lĳečnički vjesnik i drugdje,
od 1946. do 1950. objavio čak 24 rada.
Nakon obvezatnog lĳečničkog staža, koji uglavnom provodi u Zadru, prĳepodne
hospitirajući u bolnici, a poslĳepodne radeći u tamošnjoj Naučnoj biblioteci i Državnom
arhivu, taj se izvrsni i marljivi mladi lĳečnik, ne želeći se usko usmjeriti prema bilo
kojoj struci kliničke medicine, kao sljedbenik Andrĳe Štampara zapošljava u Institutu
za medicinska istraživanja, gdje 1952. osniva i do 1960. vodi Odjel za povĳest medicine.
Prema uputama akademika Štampara, sastavlja 1953. skriptu Uvod u medicinu (2. izd.
1957.). Već 1954. habilitira se za docenta povĳesti medicine zagrebačkoga Medicinskog
fakulteta i preuzima kolegĳ Uvod u medicinu, za koji je napisao udžbenik (koji je doživio
tri izdanja: 1961., 1971. i 1996., ovo zadnje u zajednici s A. Budakom i suradnicima). God.
1958. prvi u nas postiže i doktorat iz povĳesti medicine disertacĳom Medicinske škole u
Dalmacĳi u vrĳeme francuske vladavine, 1806.-1813. God. 1960. izabran je za honorarnog
izvanrednog profesora povĳesti medicine, no iz poštovanja prema prof. Lavoslavu
Glesingeru, voditelju Zavoda za povĳest medicine Medicinskog fakulteta, nĳe preuzeo
kolegĳ povĳesti medicine, nego je zadržao samo kolegĳ uvoda u medicinu.
God. 1954. Grmek je bio jedan od osnivača Znanstvenog društva za povĳest
zdravstvene kulture tadašnje Jugoslavĳe, a od početka te godine do proljeća 1958.
bio je glavni urednik našeg najstarĳeg i uglednog časopisa Lĳečnički vjesnik, uredivši
25 dvobroja i uvevši mnogobrojne inovacĳe u uređivanju toga časopisa. Od samog
početka god. 1952., a na prĳedlog akademika Štampara, Grmek sudjeluje u pripremnim
radovima za objavljivanje Medicinske enciklopedĳe Leksikografskog zavoda, toga ponosa
našeg medicinskog izdavaštva. U prvom izdanju (1957.-1965.) bio je pomoćnik glavnog
131
rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 131 26.11.2007 16:13:50

urednika akademika Ante Šercera, a poslĳe Šercerove smrti (1968.) kao glavni urednik
dovršava drugo izdanje (1967.-1970.) i izdaje prvi Dopunski svezak (1974.), objavljujući
niz enciklopedĳskih priloga iz povĳesti medicine i biografije istaknutih lĳečnika.
God. 1960. Grmek uspĳeva Odjel za povĳest medicine Instituta za medicinska
istraživanja (koji je vodio), Muzej za povĳest zdravstva Zbora lĳečnika Hrvatske (koji
je preustrojio), Zavod za povĳest medicine Medicinskog fakulteta (voditelj prof. dr.
Lavoslav Glesinger), Institut za povĳest farmacĳe s muzejskom zbirkom (voditelj prof.
dr. Hrvoje Tartalja) i Spomen-zbirku “Ruđer Bošković” na Lokrumu (voditelj dr. Žarko
Dadić) ujediniti u Institut za povĳest prirodnih, matematičkih i medicinskih znanosti
pri tadašnjem JAZU, kojeg će biti ravnateljem do 1963. Zajedno s akademikom Hrvojem
Ivekovićem uredio je prvi broj edicĳe tog Instituta Rasprave i građa za povĳest nauka
(1963.)
U tom je razdoblju Grmek obrađivao povĳest medicine u Hrvata s posebnim
osvrtom na doprinos naših lĳečnika svjetskoj medicinskoj baštini. Napose je istaknuo
zasluge renesansnog lĳečnika Santorĳa Santorĳa (knjiga Santorio Santorio i njegovi aparati
i instrumenti, Zagreb 1952.), Gjure Baglivĳa (god. 1997. priredio je hrvatski prĳevod
djela De fibra motrice et morbosa s opsežnim životopisom i bibliografijom Baglivĳa), i
Andrĳe Štampara (knjiga U borbi za narodno zdravlje, Zagreb 1966.), proučavajući i druge
istaknute hrvatske lĳečnike kao Federika Grisogona, Ivana Krstitelja Lalanguea, Jakoba
iz Piacenze, Dominka iz Dubrovnika. Istaživao je veze Hrvata sa sveučilištem u Padovi,
zdravstvene prilike u Dalmacĳi za vrĳeme francuske uprave s posebnim osvrtom na
medicinske škole, antičku medicinu u našim krajevima, zdravstvene prilike i medicinu
starih Slavena, dubrovačku karantenu. Proučavajući starĳu medicinsku književnost
sastavio je Hrvatsku medicinsku bibliografiju knjiga od davnine do II. svjetskog rata
(u tri sveska: 1955., 1970. i 1984, ovaj zadnji u suradnji s V. Dugačkim), a objavio je i
bibliografiju doktorskih disertacĳa naših starih lĳečnika te popis prirodoznanstvenih
rukopisa sačuvanih u Hrvatskoj i Slovenĳi. Svoja istraživanja postupno proširuje na
povĳest ostalih bioloških znanosti te produbljuje kako na konceptualnom tako i na
metodološkom planu.
Tĳekom 1961.-62. Collège de France povjerio mu je da u Parizu sredi i komentira
rukopise i bilješke jednog od najvećih svjetskih fiziologa i začetnika eksperimentalne
medicine Claudea Bernarda. Rezultati toga istraživanja sabrani su u nizu članaka i
nekoliko knjiga, a bili su poslĳe (1971.) i tema njegove doktorske disertacĳe iz filozofije
na pariškom sveučilištu. Proučavanjem eksperimentalnog promišljanja i metodologĳe
Bernardova rada Grmek uvodi u povĳest znanosti i epistemologĳu novi smjer: metodu
rekonstrukcĳe stvaralačkog čina, napose analizu psihologĳe i logike znanstvenog
otkrića. God. 1963. nastanjuje se stalno u Parizu (od 1967. imao je dvojno državljanstvo,
no navodeći često da je u kulturnom smislu njegova domovina Zapadna Europa), gdje
u Nacionalnom središtu za znanstvena istraživanja (Centre national de la recherche
scientifique) radi kao znanstveni savjetnik. Istodobno predaje povĳest medicine i
bioloških znanosti u Školi za visoke studĳe na Sorbonni (École pratique des Hautes
Études), ustanovi namĳenjenoj poslĳediplomskoj nastavi. Na toj je Školi od 1973. do
umirovljenja 1989. bio direktor studĳa za povĳest znanosti s položajem sveučilišnog
profesora. God. 1987. Grmek je stekao doktorat “honoris causa” Sveučilišta u Lausanni
iz klasične filologĳe i humanističkih znanosti te 1998. Sveučilišta u Bologni. Bio je
gostujući profesor povĳesti znanosti u Berkeleyu, Sveučilištu Harvard u Bostonu,
Chicagu, Los Angelesu, Ženevi, Lausanni, Pisi i Rimu, a od 1991. i u Zagrebu. Vodio je
132

međunarodni tečaj za povĳest znanosti u Ericeu (Sicilĳa), bio je voditelj Međunarodne
škole za povĳest bioloških znanosti u Ischĳi (pokraj Napulja) te Annecyju (u Savojskim
Alpama). God. 1972-87. bio je profesor filozofije znanosti u Interuniverzitetskom centru
u Dubrovniku.
Prof. Grmek bio je znanstveni ravnatelj Encyclopédie internationale des Sciences et des
Techniques (Paris 1968.-73.), a zajedno s B. Fantinĳem osnivač i glavni urednik časopisa
History and Philosophy of the Life Sciences (od 1979.). Bio je redoviti i počasni član mnogih
znanstvenih društava i akademĳa, među ostalim predsjednik Međunarodne akademĳe
za povĳest znanosti (1981.-86.) te urednik njezina časopisa Archives internationales
d’Histoire des Sciences (1962.-72.), predsjednik Europskog centra za povĳest medicine
u Strasbourgu (1983.-87.), dopredsjednik Međunarodnog društva za povĳest znanosti
(1997.), laureat trĳu francuskih znanstvenih akademĳa (Akademĳe znanosti, 1967;
Francuske akademĳe, 1968; Nacionalne medicinske akademĳe, 1974.), počasni član
Američke akademĳe znanosti. God. 1991. za životno djelo mu je dodĳeljena medalja
Georgea Sartona, najviše priznanje iz povĳesti i filozofije znanosti. Odlikovan je 1996.
najvišim francuskim odličjem viteza Legĳe časti. U domovini je od 1966. dopisni
član JAZU/HAZU, počasni član Akademĳe medicinskih znanosti Hrvatske (1993.) i
Hrvatskoga lĳečničkog zbora (1994). God. 1997. odlikovan je odličjem Danice Hrvatske
s likom Marka Marulića. God.1998. dodĳeljena mu je spomen-plaketa Luje Thallera za
životno djelo, a god. 2000. posmrtno Državna nagrada za popularizacĳu i promidžbu
znanosti za godinu 1999. Veliko je priznanje doživio 1996. kad ga je ugledni časopis
Eureka proglasio “lĳečnikom stoljeća”.
Kao vrstan poznavatelj povĳesti medicine, klasične filologĳe, no i stečevina
moderne medicine, lingvističkom je i kritičkom analizom starih tekstova te uz
pomoć osteoarheologĳe i paleodemografije protumačio nozološku stvarnost antičkog
svĳeta, prikazavši utjecaj bolesti na razvoj civilizacĳe Istočnog Sredozemlja (Bolesti u
osvit zapadne civilizacĳe, Zagreb 1989., izvorno izdanje 1983.). Kao dokumentacĳu za
poznavanje bolesti u prošlosti koristio se i ikonografskim prikazima (Les maladies dans
l’art antique, Paris 1998.). Prateći pojavu i nestanak nekih bolesti god. 1969. osmislio je
i definirao pojam patocenoze, dinamične zajednice bolesti, u kojoj postoji međusobna
ovisnost, jer na učestalost neke bolesti ne djeluju samo endogeni i egzogeni činitelji nego
i učestalost ostalih bolesti u istoj populacĳi u danom trenutku. Taj je pojam postao ključ
za razumĳevanje epidemioloških zbivanja u prošlosti te je ušao u rječnike suvremene
znanosti (primjerice Encylopaedia universalis, Dizionario di storia della salute, Wikipedia).
Uočivši da su neke bolesti nestale i opet se u kasnĳem razdoblju pojavile, razradio je
pojam tzv. emergentnih bolesti. Ustvrdio je da ni sida nĳe nova bolest u punom smislu
te rĳeči, nego emergentna bolest, epidemĳa koja se razbuktala kad su se promĳenili
biološki, ekološki i socĳalni čimbenici. Dok je epidemĳa te bolesti bila još u usponu,
prikazao je početak, širenje i uzrok side (Povĳest side, Zagreb 1991., izvorno izdanje
1989.). Iako pisano s povĳesno-epistemološkog motrišta, knjiga ujedno ima praktično
značenje, pa je privukla veliku pozornost i objavljena u nekoliko izdanja na francuskom,
talĳanskom, engleskom, španjolskom, portugalskom, grčkom, japanskom i hrvatskom
jeziku te nagrađena posebnom francuskom nagradom kao najbolje povĳesno-
medicinsko djelo. Pojam emergencĳe proširio je poslĳe ne samo na druge zarazne nego
i na nezarazne bolesti.
Prateći povĳesni razvoj filozofije i medicine upozorio je na obrat sredinom XVII. st.,
dotad nedovoljno jasno uočen, kad antičku tradicĳu zamjenjuje nov način mišljenja i u
133

biološkim znanostima (knjiga Prva biološka revolucĳa, Zagreb 1996., izvorno izdanje 1990.).
Ta je knjiga rezultat njegova višedesetljetnog rada i 1990. svrstana u Francuskoj među
najbolje knjige godine. Druga biološka revolucĳa u drugoj polovici XIX. st. značila je
početak moderne znanosti, a Grmek je razvio ideju da smo sada na pragu treće biološke
revolucĳe, kojoj je glavni ključ za razumĳevanje naglog napretka molekulske biologĳe,
genetike i virologĳe ideja da uz materĳu i energĳu postoji još jedna komponenta, a ta
je kodirana biološka informacĳa, kojom se ostvaruje komunikacĳa i način regulacĳe u
živim bićima.
Otišavši 1963. iz domovine ne iz ekonomskih ni iz političkih razloga, nego zato
što mu je ondje postalo u kulturnom i znanstvenom pogledu “pretĳesno”, Grmek se
osjećao “europejcem” u punom smislu te rĳeči (odbivši laskavu ponudu da se preseli u
SAD), no pratio je sva zbivanja u Hrvatskoj, objavljivao radove u hrvatskoj znanstvenoj
publicistici, održavao žive veze s hrvatskim intelektualcima u domovini, a nesumnjivo
je bio jedan od vodećih i najuglednĳih intelektualaca hrvatske dĳaspore u svĳetu. Kad
je krajem 1981. na Sorbonni osnovan Centar za poredbena književna istraživanja, u
sklopu kojeg je djelovala organizirana skupina za proučavanje hrvatske kulture, a koja
je pokrenula niz simpozĳa i edicĳu Croatica parisiensia, Grmek se angažirao kao jedan od
organizatora i predavač. Bio je prvi predsjednik Almae Matris Croaticae Alumni u Parizu
(AMCA, udruženja bivših studenata zagrebačkog Sveučilišta), bio je na čelu “savjeta
mudraca” nepolitičkog Predstavničkog vĳeća hrvatskih društava Francuske, te jedan od
pokretača i dopredsjednik Međunarodne hrvatske inicĳative, koja je okupila istaknute
hrvatske intelektualce iz iseljeništva sa svrhom pomaganja Hrvatskoj. Također je
bio aktivan u UNICEF-ovoj akcĳi Wake up World. Za vrĳeme jugočetničke agresĳe na
Hrvatsku napisima u francuskom tisku te istupanjem na radĳu i televizĳi angažirao
se u tumačenju istine o aktualnim prilikama u Hrvatskoj te je uvelike kod Francuza
uspio razbiti pogrješnu predodžbu o pronacističkom karakteru Hrvata, nastaloj na
temelju dugogodišnje uporne i suptilne velikosrpske propagande, a time je pridonio
međunarodnom priznanju Republike Hrvatske. No, odbio je prĳedlog predsjednika
Tuđmana da preuzme dužnost veleposlanika u Francuskoj, želeći ostati slobodan i
nezavisan od dnevne politike.
Smatrajući da rat, nacionalna mržnja i etničko čišćenje pripadaju socĳalnoj patologĳi,
proučavao je korĳene velikosrpskih imperĳalističkih težnji, njihove agresĳe i sustavne
ideologĳe etničkog čišćenja još od početka XIX. st., podastrĳevši dokumentirane
podatke nepoznate europskoj javnosti i suprotne dotad prihvaćenim tezama (knjiga
Etničko čišćenje, Zagreb 1993., izvorno izdanje iste godine, suautori Marc Gjidara i
Neven Šimac). U povĳest politike unio je 1991. nov termin memoricid, tj. sustavno i
promišljeno uništavanje knjižnica, arhiva i kulturno-sakralnih spomenika u svrhu
zatiranja materĳalnih tragova i spomena jednog naroda. Kvalificiran za heuristiku
i egzegezu povĳesnih dokumenata proučio je arhivske podatke o pobuni Hrvata
– muslimana i katolika u Villefranchu na jugu Francuske u rujnu 1943. i dokazao,
suprotno od dotadašnjih lažnih tumačenja UDBE, stvarni cilj te pobune – poslĳeratno
održanje hrvatske države, nekomunističke i oslonjene na Zapad (knjiga Buntovnici iz
Villefranchea, Sarajevo 2005, izvorno izdanje 1998., suautorica Louise L. Lambrichs).
Jedan od Grmekovih pothvata posljednjih godina jest trosveščano sintetičko
kapitalno djelo Povĳest medicinske misli Zapada (1993.-98.), međunarodna edicĳa
francuskih, talĳanskih, engleskih, američkih i njemačkih znanstvenika, kojeg je Grmek
glavni urednik i autor mnogih poglavlja. Grmekova znanstvena oporuka sažeta je u knjizi
134

Život, bolesti i povĳest (Zagreb 2000., izvorno izdanje 1998.). Potkraj života, fizički shrvan
teškom i neizlječivom bolešću, dio svoje bogate knjižnice darovao je Knjižnici HAZU, a
jedan dio IMEC-u (Institut Mémoires de l’Édition Contemporaine) u Parizu. Umro je 6.
ožujka 2000. svjesno ne želeći da njegov život ovisi o medicinskim aparatima.
Djelo Mirka Dražena Grmeka živjet će još dugo, jer je njegovo zanimanje za povĳest
zapravo interes za bit današnjih problema, a njegova istraživanja u duhu škole F.
Braudela, čĳi je bio sljedbenik, a koja je jedan od najoriginalnĳih i najutjecajnĳih
smjerova moderne opće i političke historiografije. A Grmeku strast nikada nĳe bila jača
od argumenata, vjerovanje ispred znanja, specĳalnost iznad univerzalnosti, no duboko
istinske su njegove rĳeči “Znanost je isprazna bez humanosti”.
135

BIBLIOGRAFĲA M. D. GRMEKA
I. KNJIGE
1. Santorio Santorio i njegovi aparati i instrumenti. Zagreb, Jugoslavenska akademĳa,

1952, 84 str. +XIII tab.
2. Uvod u medicinu. Skripta po predavanjima profesora Štampara. Zagreb, Savez studenata
Jugoslavĳe, 1953, 96 str. (strojopis autogr.). - 2. izd., Zagreb, 1957, 99 str. (strojopis
autogr.).
3. Uvod u medicinu. Beograd-Zagreb, Medicinska knjiga, 1961, VIII+172 str .- 2.
prerađeno i prošireno izdanje, Beograd-Zagreb, Medicinska knjiga, 1971, XI+329 str.
(suradnici: Branko Kesić, Zdenko Levntal, Toma Štraser, Seid Huković, Lavoslav
Glesinger, Bosko Popović, Milan Škrbić). - 3. prerađeno i dopunjeno izdanje,
Zagreb, Nakladni zavod Globus, 1996, 248 str. (s Antunom Budakom, suradnici:
Želimir Jakšić, Josipa Kern, Eduard Klain, Matko Marušić, Stipe Orešković, Zvonko
Rumboldt, Ante Škrobonja, Zvonko Šošić, Silvĳe Vuletić).
4. Hrvatska medicinska bibliografija. Dio I: knjige, sv. 1: 1470-1875. Zagreb, Jugoslavenska
akademĳa, 1955, 230 str..+ XXXII tab.. – Dio I: knjige, sv:II: 1876-1918. Zagreb,
Jugoslavenska akademĳa, 1970, 322 str. – Dio I: knjige, sv. III: 1919-1940. Zagreb,
Jugoslavenska akademĳa, 1984, 425 str. (suautor Vladimir Dugački).
5. Medicinske škole u Dalmacĳi u vrĳeme francuske vladavine, 1806-1813. Disertacĳa za
doktorat medi cinskih znanosti. Zagreb, 1958, 147 str. (strojopis autogr.).
6. On ageing and old age. Basic problems and historic aspects of gerontology and geriatrics. La
Haye, Junk, 1958, 106 str. (Monographiae biologicae, V, 2).
7. Les sciences dans les manuscrits slaves orientaux du Moyen Age. Paris, Université de
Paris, 1959, 52 str. (Conférences du Palais de la Découverte, sérle D, nº 66).
8. Le premier manuscrit chirurgical turc rédigé par Charaf ed-Din (1465) et illustré de 140
miniatures. Paris, Dacosta , 1960, 140 str.+XVIII tab. (suautor Pierre Huard).
9. Les reflets de la sphygmologie chinoise dans la médecine occidentale. Paris, Specia, 1962,
120 str. (Nº hors série de Biologie médicale).
10. Dessins scientifiques et techniques de Léonard de Vinci. Paris, Dacosta, 1962, 215 str.
(suaitor Pierre Huard).
11. L’introduction de 1’expérience quantitative dans les sciences biologiques. Paris, Université
de Paris, 1962, 38 str. (Conférences du Palais de la Découverte, série D, nº 83).
12. Les conditions sanitaires et la médecine en Dalmatie sous Napoléon Ier (1806-1813). Paris,
1964, 122 str. (Nº hors série de Biologie médicale).
13. Gerontologiya, utchenie o starosti i dolgoletii. Moskva, Nauka, 1964, 132 str. /rus.
prĳevod ref. 6, preveo M. S. Chludov /.
137

14. Mille ans de chirurgie en Occident: V-XVe siècles. Paris. Dacosta, 1966, 184 str.+XVIII
tab. (suautor Pierre Huard).
15. La chirurgie moderne; ses débuts en Occident: XVI-XVII-XVIIIe siècles. Paris, Dacosta,
1968, 256 str. +XX tab. (suautor Pierre Huard).
16. Catalogue des manuscrits de Claude Bernard. Paris, Collège de France et Masson, 1967,
419 str.
17. Srednjovjekovne rasprave Jakobela Vitturĳa Trogiranina o lĳečenju lovnih ptica i konja.
Zagreb, Veterinarski fakultet, 1969, 145 str.
18. Science, médecine et pharmacie de la Révolution à l’Empire. Paris, Dacosta, 1970, 382
str. (autor Pierre Huard u suradnji s M. D. Grmekom).
19. Raisonnement expérimental et recherches toxicologiques chez Claude Bernard. Lille, 1971,
XII+631 str.; Genève -Paris, Droz, 1973, XI+474 str.
20. Psicologia ed epistemologia delia ricerca scientifica: Claude Bernard, Ie sue ricerche
tossicologiche. Milano, Episteme, 1976, XII+454 str. /tal. prĳevod ref. 19, preveo Carlo
Castellani/.
21. L’Académie Internationale d’Histoire des Sciences. Cinquante ans: 1927-1977. Paris, Vrin,
1977, 119 str. (suautor Pierre Costabel).
22. Laennec: Catalogue des manuscrits scientifiques. Paris, Fondation Singer-Polignac et
Masson, 1982, 316 str (suautori Lydie Boulle, Catherine Lupovici et Janine Samion-
Contet).
23. Les maladies à l’aube de la civilisation occidentale. Recherches sur la réalité pathologique
dans Ie monde grec préhistorique, archaïque et classique. Paris, Payot, 1983, 527str.
Drugo izd., Paris, Payot, 1994, 532 str.
24. Le malattie all’alba delia civiltà occidentale. Ricerche sulla realtà patologica nel mondo greco
preistorico, archaico e classico. Bologna, I l Mulino, 1985, 599 str. /tal. prĳevod ref. 23.,
prevela Rosanna Albertini/.
25. Diseases in the Ancient Greek World. Baltimore-London, Johns Hopkins University
Press, 1988, XlI+458 str. /engl. prĳevod ref. 23., preveli Mireille Muellner i Leopold
Muellner/. – Drugo izd. 1991.
26. Bolesti u osvit zapadne civilizacĳe. Istraživanja patoloske stvarnosti u grckom
prethistorĳskom, arhajskom i klasičnom dobu. Zagreb, Globus, 1989, 415 str. /hrv.
prĳevod ref. 23., preveo Nenad Ivić/.
27. Οι ασθενετες στην αυγε του δυτικου πολιτισμου. Athènes, Hatzinicoli, 1989,
527 str. /grčki prĳevod ref. 23, preveli A.Nicolaidos, H.Tambaki, G. Varemis,
S.Potamianos/.
28. Nuove prospettive per la storia delle malattie antiche. Napoli, Guida, 1988, 62 str.
29. Histoire du sida. Début et origine d ‚une pandémie actuelle. Paris, Payot, (janvier)1989,
392 str. Tirage spécial, Liban, Coédition Payot et FMA, (mai) 1989, 392 str. - Paris,
Club France Loisir, (septembre) 1989, 392 str. – Drugo dorađeno i prošireno izdanje,
Paris, Payot, 1990, 418 str. – Treće dorađeno i prošireno izdanje, Paris, Payot, 1995,
492 str. – Četvrto izdanje 2005.
30. AIDS. Storia di una epidemia attuale. /tal. prĳevod ref. 29, preveo Claudio Milanesi/,
Roma-Bari, Editori Laterza, 1989, 336 str.
31. History of AIDS. Emergence and origin of a modern pandemic. /engl. prĳevod ref. 29,
preveli Russell C. Maulitz i Jacalyn Duffin, New Jersey, Princeton University Press,
1990, XII+279 str. – Drugo izd. New Jersey, Princeton University Press, 1993, XII+279
str.
138

32. Povĳest side. Počeci, širenje i uzroci jedne epidemĳske bolesti naših dana. /hrv. prĳevod
ref. 29, preveo Smiljan Grmek/, Zagreb, Globus, 1991, 284 str. – Drugo prošireno
izdanje /preveli I. Gotthardi Škiljan i S. Grmek/, Zagreb, Globus, 1996, 342 str.
33. La premiière révolution biologique. Réflexions sur la physiologie et la médecine du XVIIe
siècle. Paris, Payot, 1990, 358 str.
34. Claude Bernard et la méthode expérimentale. Paris, Payot, 1991, 193 str.
35. Historia del sida. /španj. prĳevod ref. 29, preveo St. Mastrangelo/, Mexico, Sieglo
veintiuno editores, 1992, 349 str.
36. Ιστορια του Ειτζ. /grč. prĳevod ref. 29, prevela Hélene Tambaki/, Athènes,
Chatzinikoli, 1992, 332 str.
37. Le nettoyage ethnique. Documents historiques sur une idéologie serbe. Paris, Fayard, 1993.
/suautori Marc Gjidara i Neven Šimac/ - Drugo izd. 2002.
38. Etničko čišćenje. Povĳesni dokumenti o jednoj srpskoj ideologĳi. Zagreb, Globus, 1993,
226 str. /hrv. Prĳevod ref. 37, preveo I. Gotthardi Škiljan/.
39. /Povĳest side/. /jap. prĳevod ref. 29/, Tokyo, 1994, 482 str.
40. História da sida. /portug. prĳevod ref. 29, preveo P. Faria/, Lisboa, Relógio d’Agua,
1994, 384 str.
41. Prva biološka revolucĳa. Razmišljanja o fiziologĳi i medicini 17. stoljeća. Zagreb, Globus,
1996, 268 str. /hrv. prĳevod ref. 33, preveli K. Jančin i I. Gotthardi Škiljan/.
42. Il calderone di Medea. La sperimentazione sul vivente nell’Antichità. Roma-Bari, Editori
Laterza, 1996, 148 str.
43. Le chaudron de Médée. L’expérimentation sir le vivant dans l’Antiquité. Paris, Synthélabo,
1997, 170 str./franc. izdanje ref. 40/.
44. Le legs de Claude Bernard. Paris, Fayard, 1997, 439 str.
45. Les révoltés de Villefranche. Mutinerie d‘un bataillon de Waffen-SS à Villefranche-de-
Rouergue, septembre 1943. Paris, Seuil, 1998./suautorica Louise L. Lambrichs/.
46. La vita, le malattie e la storia. Roma, De Renzo, 1998, 61 str.
47. Cuore o cervello, alla ricerca del centro perduto. Verbania-Palanza, Fondazione di cultura
per la cardiologia. V. e. L. Tonolli, 1998, 24 str.
48. Les maladies dans l’art antique. Paris, Fayard, 1998, 518 str. /suautoruca Danielle
Gourevitch/.
49. O ribama i školjkašima dubrovačkog kraja. Korespondencĳa Jakov Sorkočević – Ulisse
Aldrovandi (1580.-1584.). Zagreb, Dom i svĳet, 2000, 193 str. /suautor Josip
Balabanić/.
50. Život, bolesti i povĳest. Teze i razmišljanja. Zagreb, Hrvatska akademĳa znanosti i
umjetnosti, 2000, 127 str. /hrv. izdanje ref. 46, preveo Marino Marin/.
51. Mistika rĳeči, lirski ciklusi. Zagreb, Ceres, 2000, 95 str.
52. 52. Le malattie nell‘arte antica. Firenze, Giunti, 2000, 359 str. /suautorica Danielle
Gourevitch, tal. prĳevod ref. 48/.
53. La vie, les maladies et l’histoire. Paris, Seuil, 2001. /franc. prĳevod ref. 46, priredila
Louise L. Lambrichs/.
54. La guerre comme maladie sociale et autres textes politiques. Paris, Seuil, 2001, 264 str. /
priredila Louise L. Lambrichs, predgovor Alain Finkielkraut/.
55. Medejin kotao. Pokusi na živim bićima u antici. Zagreb, ArTresor, 2004, 195 str. /hrv.
prĳevod ref. 43, prevela Ana Bukjan/.
56. Buntovnici iz Villefranchea: Pobuna jednog bataljona SS trupa septembra 1943. Sarajevo,
Armis Print, 2005, 510 str. /suautorica Louise L. Lambrichs, hrv. prĳevod ref. 45/.
139

II. UREDNIŠTVO KNJIGA
1. Robert Koch: Die Aetiologie der Tuberkulose. Etiologĳa tuberkuloze. Beograd -Zagreb, Medicinska
knjiga, 1951, 173 str. (”Temelji medicine”, sv. 6).
2. Iz hrvatske medicinske proslosti. Spomen-knjiga Zbora lĳeenika Hrvatske. (priredili Stanko
Dujmušić i M. D.Grmek). Zagreb, Zbor lĳecnika Hrvatske, 1954, 314 str.
3. Medicinska enciklopedĳa. Sv. I-X (glavni urednik Ante Šercer, pomoćnik gl. ur. M. D.
Grmek), Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1957-1965 . - Drugo prerađeno
izdanje, Sv. I-III (glavni urednik Ante Šercer; pomoćnik gl. ur. M. D. Grmek),
Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod,1967-1968, sv. IV-VI (glavni urednik M.
D. Grmek), Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, 1968-1970 . - Dopunski
svezak (glavni urednik M. D. Grmek); Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod,
1974.
4. Rasprave i građa za povĳest nauka. Sv. 1. (urednik M. D. Grmek), Zagreb, Jugoslavenska
akademĳa znanosti i umjetnosti, 1963, 393 str.
5. Claude Bernard: Cahier de notes 1850-1860. Édition integrale du “Cahier rouge”. /Priredio
i komentirao M. D. Grmek/. Paris, Gallimard, 1965, 315 str.
6. Claude Bernard: Caiet de notes (1850-1860). Presentat si comentat de M. D. Grmek. Bucarest,
Editura stiinfica, 1969, 312 str. (rumunj. prĳevod ref. 5, prevela Horia Vasilescu)
7. Charles Estienne: La dissection des parties du corps humain. Édition en photoreproduction de
l’ouvrage de 1546. Paris, Cercle du livre précieux, 1965. (S uvodom Pierre Huarda
i M. D. Grmeka).
8. Claude Bernard: Notes, mémoires et leçons sur la glycogenèse animale et le diabète. (Izabrao i priredio
M. D. Grmek). Paris, Cercle du livre précieux, 1965, 271 str.
9. Andrĳa Štampar: U borbi za narodno zdravlje. Izabrani članc. /Priredio i uvod napisao M. D.
Grmek/., Zagreb, Škola narodnog zdravlja, 1966, 245 str.
10. Andrĳa Stampar: Serving the cause of public health. Selected papers. /Priredio M. D. Grmek, prevela
Mira Halar,/ Zagreb, Škola narodnog zdravlja - Geneva, WHO, 1966, 259 str.
11. Notes inedites de Claude Bernard sur les proprietes physiologiques des poisons de fleches (curare,
upas, strychnine et autres). Paris, Specia, 1966, 159 str. (n° hors serie de “Biologie
Medicale”).
12. Encyclopédie internationale des sciences et des techniques, (znannstveni urednici Pierre Auger i
M. D. Grmek). Paris, Presses de la Cité, 1969-1973, Sv. I-X.
13. Scienziati e technologi. Dalle origini al 1875. Milano, Mondadori, 1975-1976, Sv. I-III (uredio
M. D.Grmek/.
14. Claude Bernard: Notes pour le Rapport sur les progres de la physiologie. (priredio I komentirao M.
D.Grmek., predgovor Jean Dausset/. Paris, Impr. Paillart (Abbeville), 1979, 81 str.
(Coll. ”Documents inédits du Collège de France”, 2).
15. Hippocratica. Actes du Colloque hippocratique de Paris (4-9 septembre 1978)./Priredio
M. D. Grmek/,Paris, C.N.R.S., 1980, 486 str.
16. Radovi sa međunarodnog Simpozĳa u povodu 600-te obljetnice dubrovačke karantene (Dubrovnik 28-
30. rujna 1977). Zagreb, Jugoslavenska akademĳa znanosti i umjetnosti, 1980, 177 str.
(Rad JAZU, sv. 384).
17. On scientific discovery. The Erice lectures 1977. (Uredili M D. Grmek, Robert S. Cohen
I Guido Cimino/. Dordrecht, Reidel, 1981, VII+333 str. (Coll “Boston Studies in the
Philosophy of Science”, 34).
18. La scoperta scientifica. Aspetti logici, psicologici e sociali. /Priredili Guido Cimino, M. D. Grmek
i Vittorio Somenzi/. Roma, Armando Armando, 1984, 288 str.
140

19. Storia del pensiero medico occidentale. Vol. 1. (Antichità e Medioevo). Bari-Roma,
Laterza, 1993, 577 str. - Vol. 2. (Dal Rinascimento all’inizio dell’Ottocento). Bari-
Roma, Laterza 1996, 613 str. – Vol. 3. (Dall’età romantica alla medicina moderna).
Bari-Roma, Laterza, 1998, 648 str. /gl.urednik M. D.Grmek uz suradnju Bernardina
Fantinĳa u prva dva sveska/.
20. Histoire de la pensée médicale en Occident. Vol. I-III. Paris, Seuil, 1995-1997-1999. /
franc. prĳevod ref. 19, prevele Maria Laura Bardinet Broso i Louise L. Lambrichs/,
383+379+436 str.
21. Die Geschichte des medizinischen Denkens. Vol. I,. München, Verlag Beck, 1996./njem
prĳevod ref. 19/, 520 str.
22. Western Medical Thought from Antiquity to the Middle Ages. Cambridge (Mass.),
Harvard University Press, 1998, 478 str. /engl. prĳevod I. sveska ref. 19). – Drugo
izd. 2002.
23. Hippocrate: Épidémies V et VII. Paris, Les Belles Lettres, 2000, CXLVIII+349 str.
(Priredili M. D. Grmek i Jacques Jouanna).
24. Arétée de Capadoce: Des causes et des signes des maladies aiguës et chroniques. Genève,
Droz, 2000 (preveo R.T.H. Laennec, priredio i komentirao M. D. Grmek, predgovor
Danielle Gourevitch).
III. ČLANCI
1. Gjuro Armeno Baglivi. Medicinar, 1946-1947, 1:39-42.
2. Santorio Santorio začetnik eksperimentalne medicine. Medicinar, 1946-1947, 1:181-
189.
3. Matthias Flacius Illyricus jun. medicinae doctor et in Rostochiensium academia
professor. Lĳ. Vjesn., 1947, 69:394-395.
4. 0 nekim disertacĳama primorskih i dalmatinskih lĳečnika. Lĳ. Vjesn., 1948, 70:147-
149.
5. Kako je god. 1830. jedan lĳečnik u Istri lĳečio malarĳu intravenoznim injekcĳama
kininova sulfata. Lĳ. Vjesn., 1948, 70:150-151.
6. Hrvatski medicinari u Padovi. Lĳ. Vjesn., 1948, 70:154-156.
7. Zagrepčanin protomedik Dalmacĳe i Mletaka: život i rad dr. Josipa Drčića. Lĳ.
Vjesn., 1948, 70:156-157 (suautor Bartol Zmajić).
8. Biološke i kemĳske metode dokazivanja trudnoće. Medicinar, 1948, 2:396-410.
9. Varaždinski lĳecnik Ivan F. Kern i njegov učitelj Charles Patin. Lĳ. Vjesn.,1948,
70:284.
10. Bilješke o našim lĳečnicima u matičnoj knjizi udovičkog udruženja bečkog
medicinskog fakulteta. Lĳ. Vjesn., 1948, 70:389-390.
11. Tragom najstarĳih epidemĳa na našem teritorĳu. Medicinar, 1948, 3:37-41.
12. Iris IlIyrica. Lĳ. Vjesn., 1949, 71: 63-64.
13. Prva darvinistička knjiga štampana u Hrvatskoj. Medicinar, 1949, 3:185-187.
14. Povĳest zdravstva na Rabu. Medicinar, 1949, 3:291-303.
15. Antikni lĳečnici na našem teritorĳu. Lĳ. Vjesn., 1949,71:166-168.
16. Tehnika reakcĳe na graviditet. Lĳ. Vjesn., 1949, 71:199 (suautor Rikard
Hauptfeld).
17. Lik šibenskog lĳečnika Marka iz XV stoljeća. Lĳ. Vjesn., 1949, 71:352-354.
18. Izum troakara. Med. Podml., 1949, 1:397-400.
141

19. Iz povĳesti alkemĳe u Istri. Medicinar, 1950, 4:136-138.
20. Opojna pića i otrovi antiknih llira. Farm.Glas., 1950, 6:33-38.
21. Pregled povĳesti zdravstvenih prilika u Zadru. Lĳ. Vjesn., 1950, 72: 178-184.
22. Jedan srednjovjekovni proces radi anatomske sekcĳe ukradene lešine. Medicinar,
1950, 4:354-360.
23. Plakat o jednoj patološko-anatomskoj sekcĳi u Trogiru godine 1704. Lĳ. Vjesn..,
1950, 72: 313.
24. Povodom 40-godiSnjice smrti Roberta Kocha. Tuberk., 1950, 358-360.
25. Proslava hiljadugodišnjice rođenja Avicene. Lĳ. Vjesn., 1951, 73:282-283.
26. Inauguralne disertacĳe hrvatskih, srpskih i slovenačkih lĳečnika, 1660-1865. Starine
J. A., 1951, 43:97-258.
27. Jean-Baptiste Lalangue - ein Luxemburger, Begründer der medizinischen Literatur
in kroatischer Sprache. Die Warte 1952, 5, br. 152 ( poseban otisak: Luxembourg, St.
Paulus Druckerei, 1952, 8 str.).
28. Pregled povĳesnog razvitka prirodnih nauka kod Hrvata od VIII do XVIII stoljeća..
Hrv. Kolo, 1952, 5: 208-214.
29. Njega novorođenčadi i dojenčadi u prošlosti. Zašt. Zdr., 1952, 7:18-19.
30. Zdravstvene prilike i medicina u antiknom Zadru. Zad. Rev., 1952, 1: 54-57.
31. Varaždinac Valentin Cibel, jedan od najstarĳih boraca protiv alkoholizma. Zašt.
Zdr., 1952, 7:46-47.
32. Kemĳski sastav antikne pilule iz Nina. Vjesn. Arheol. Dalm., 1952, 54: 127-137.
(suautor Stjepan Čmelik).
33. Influence de l’École de Salerne sur le développement de la médecine en Croatie.
Scalpel, 1953, 106: 33-37. - Objavljeno također u Actes du XIIIe Congrès International
d ‘Histo ire de la Médecine (Nice, 1952), Bruxelles, 1954, 212-216.
34. Bilješke o najstarĳim dubrovačkim ljekarnicima. Farm. Glas., 1953, 9:367-370.
35. Salerno i Hrvatska. Lĳ. Vjesn., 1953, 75:259-265.
36. Fracastorove misIi o načinima širenja zaraznih bolesti . Zdrav. Nov., 1953, 6:195-
196.
37. Život i djela Dinka Dubrovčanina, srednjovjekovnog lĳečnika i medicinskog pisca.
Anal. Hist. lnst. Dubr., 1953, 2:217-233.
38. Marko Anton Plenciz, a predecessor of medical microbiology. Actes du V Ile Congrès
International d ‘Histoire des Sciences (Jerusalem, 1953), Paris, 1954, 659-660.
39. Srednjovjekovne zabilješke o astronomskim pojavama u Hrvatskoj. AIm. Bošk.,
1954, 194-202.
40. Ljekarništvo u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima. Acta Pharm. Yug.,
1954, 4: 196-214.
41. Pismo Valsalve o lĳečenju jednog zagrebačkog kanonika. Lĳ. Vjesn., 1954,76:385.
42. Pismo G. Manardĳa o bolestima hrvatskog plemića Matĳe Frankopana. Lĳ. Vjesn.,
1954, 76:386.
43. Pregled razvoja medicine u Hrvatskoj od pretpovĳesnih vremena do XII stoljeća.
U: Iz hrvatske medicinske prošlosti (Ur. Stanko Dujmušić i M. D. Grmek), Zagreb,
Zbor lĳečnika Hrvatske, 1954, 35-63.
44. Srednjovjekovni ugovori o Iĳečenju s hrvatskog područja. U: Iz hrvatske medicinske
prošlosti (Ur. Stanko Dujmušić i M. D. Grmek), Zagreb, Zbor lĳečnika Hrvatske,
1954, 147-160.
45. Izvori za proučavanje povĳesti medicine kod Hrvata do XIII. stoljeća. Anal. Hist.
lnst. Dubr., 1954, 3: 9-26.
142

46. Srednjovjekovni salernski medicinski rukopis u Arhivu Jugoslavenske akademĳe.
Starine J. A., 1955, 45, 151-171.
47. Voda u starim filozofijama i reIigĳama. Zdrav. Nov., 1955, 6:54-55.
48. Ljekarnici u nekadašnjem javnom i kulturnom životu Hrvatske. Farm. Glas., 1955,
11: 273-278.
49. Jodno lječilište Sisak. Lĳ. Vjesn., 1955, 77:533-540 (suautori Leo Trauner i Stanko
Miholić).
50. Osservazioni sulla vita, opera ed importanza storica di Giorgio Baglivi. Atti del XIV
Congresso lnternazionale di Storia delIa Medicina (Roma-Salerno 1954), Roma, 1956,
vol. I, 423-435.
51. Les aspects historiques des problèmes fondamentaux de la gérontologie. Scalpel,
1957, 106: 33-37. - Objavljeno također u Actas del XV Congresso Internacional de
Historia de la Medicina (Madrid, 1956), Madrid, 1958, vol. II, 245-251.
52. Bolesti Ruđera Boškovića. Alm. Bošk., 1957, 81-90.
53. Osvrt na Memoare Juliusa Wagner-Jauregga. Lĳ. Vjesn., 1957, 79: 299-300.
54. Pasteurovo pismo Strossmayeru. Lĳ. Vjesn., 1957, 79:300.
55. Praunspergerov lĳek protiv zmĳskog ujeda. Lĳ. Vjesn., 1957, 79:300-301.
56. Povĳesno-medicinski podaci u Kronici PavIa Vitezovića. Lĳ. Vjesn., 1957, 79:301-
302.
57. O boravku salernskog lĳećnika Matĳe Scillatusa u Hrvatskoj god. 1279. Lĳ. Vjesn.,
1957, 79:304.
58. Medicinsko-historĳski podaci u pismima majke Ljudevita Gaja. Lĳ. Vjesn., 1957,
79:304-305.
59. Povĳest medicine rada. Arh. Hig. Rada, 1957, 8:128-165.
60. Hrvati i Sveučilište u Padovi. Starine J. A., 1957,62:334-374.
61. 61. Prvĳenac hrvatske medicinske književnosti. U: Zagorski kalendar za godinu 1958,
Zagreb, Društvo Hrvatskih Zagoraca, 1957, 169-182 (Objavljeno i kao samostalna
publikacĳa u okviru Biblioteke Matĳa Gubec, Zagreb, 1957, 16 str.).
62. Pioniri socĳalne medicine. Med. Glas., 1957,11:443-448.
63. Životni put dubrovačkog lĳečnika Gjure Baglivĳa. Lĳ. Vjesn., 1957, 79:599-624.
64. Razmatranja o osnovnim problemima i povĳesnom razvoju gerontologĳe i
gerĳatrĳe. Simposion o gerontologĳi, Zagreb, Jugoslavenska Akademĳa, 1958, 21-
102.
65. Rasprava Arnalda iz Villanove o crnoj magĳi. Starine J.A., 1958, 48:217-230.
66. O zdravstvu starog Šibenika.U: Spomen-knjiga o 75-godišnjici Opće bolnice u Šibeniku,
Šibenik, 1958, 7-27.
67. O meštrĳi pupkoreznoj. U: Zagorski kalendar za godinu 1959, Zagreb, Društvo
Hrvatskih Zagoraca, 1958, 109-127 (Objavljeno i kao samostalna publikacĳa u
okviru Biblioteke Matĳa Gubec, Zagreb, 1958, 20 str.).
68. La lettre sur la magie noire et les autres manuscrits d’Arnaud de Villeneuve dans
les bibliothèques yougoslaves. Arch. Intern. Hist. Sci, 1958,11:21-26.
69. Le centenaire de la mort de Joseph Ressel (1793-1857). Arch. Intern. Hist. Sci.,
1958,11: 42.
70. O slovenskih zdravnikih in naravoslovcih na dunajskem vseučilisču od 14. do 17.
stoletja. Zdrav. Vestn., 1958,27:477-481.
71. Veterinarska ljekaruša Baltazara Adama Krčelića. Vet. Arh., 1958, 38:311-320 (
suautor Leander Brozović).
143

72. Ancient Slavic medicine. J. Hist. Med., 1959, 14:18-40.
73. Quarantaine à Dubrovnik. Symp. Ciba, 1959, 7;30-33 (Objavljeno i na njemačkom,
engleskom, španjolskom i japanskom jeziku).
74. Krčelićevi podaci o bolestima i medicini u Hrvatskoj u XVIII stoljeću. Lĳ. Vjesn.,
1959, 81:213-219.
75. O umobolnima u Dalmacĳi na početku XIX stoljeća. Lĳ. Vjesn., 1959, 81:707-715.
76. Medici e farmacisti firmani dei secoli IV-XVI al servizio di alcune città delIa
Dalmazia. Atti delia III Biennale delia Marca per la storia dell’arte medica, Fermo, 1959,
37-41.
77. Esquisse psychologique sur R. J. Bošković. Actes du Symposium international
Bošković, Beograd, 1959, 123-125.
78. Arnaud de Villeneuve et la médecine du travail.Compte-srendus du XVIe Congrès
International d‘Histoire de la Médecine (Montpellier, 1958), Bruxelles, 1959, vol. I, 126-
128 (Objavljeno također u Scalpel, 1961, 114:203-205.
79. Medicina na području Jugoslavĳe u Srednjem vĳeku. Zbornik radova Jug. društva
za istorĳu medicine, Beograd, 1960, vol. II, 198-206 (Objavljeno također u Medicinar,
1960,11:3-10.
80. Izvještaji trĳu lĳečnika o putovanjima po Bosni u XVIII stoljeću. Anal. Hist. Inst.
Dubr., 1959, 6-7: 97-115.
81. La médecine byzantine et les peuples slaves. Communications du XVIIe Congrès
International d’Histoire de la Médecine, Athènes, 1960, vol. I, 344-348.
82. Morgagni und die Greisenkrankheiten. Sudh. Arch. Gesch. Med., 1960, 44:117-128.
83. Da li je Odierna bio Dubrovčanin? Alm. Bošk., 1960, 219-223.
84. La médecine paleoslave. Cone. Méd., 1960, 82:5433-5442 ( suautor Pierre Huard).
85. Medizin und Pharmazie in der ehemaligen Republik Dubrovnik. Vorträge der
Hauptversammlung der Internationalen Gesellschaft fur Geschichte der Pharmazie
(Dubrovnik, 1959), Stuttgart, 1960, 51-59.
86. Opći pogled na zdravstvene prilike u Dalmacĳi za vrĳeme francuske vladavine,
napose u prvoj godini nove uprave, 1806. Starine J.A., 1960, 50:401-426.
87. Morgagni, utemeljitelj organske patologĳe. Lĳ. Vjesn., 1961, 83: 69-72.
88. L‘évolution historique de la médecine en Yougoslavie. Conc Méd., 1961, 83:2497-
2499. i 2633-2639 (suautor Pierre Huard).
89. Arapska svjedočanstva o zdravstvenim prilikama i medicini starih Slavena. Lĳ.
Vjesn., 1961, 83:271- 279.
90. Medicinsko-kirurška škola u Zadru 1806-1811. Rad J. A., 1961, 323: 5-64.
91. Farmaceutski tečajevi u Zadru za francuske vladavine. Farm. Glasn., 1961, 17:402-
410
92. Sadržaj i podrĳetlo hilandarskog medicinskog rukopisa br. 517. Spomenik S.A.N.,
1961, 110:31-46.
93. Le malattie di Ruggero Boscovich. Physis, 1961, 3:195-204.
94. La création scientifique. Rev. Synth., 1961, 82: 293-295.
95. Ruggero Boscovich ed il suo soggiorno a Fermo. Atti delia IV Biennale delIa Marca
per la stora delI’ arte medica, Fermo, 1961, 27-35.
96. Proučavanje i nastava historĳe medicine u Jugoslavĳi. Lĳ. Vjesn., 1962, 84:5-21. -
Engl. prĳevod: The study and teaching of the History of Medicine in Yugoslavia.
Med. J., 1962, 1-21.
97. Moscatĳeva zapažanja o ‘morlačkoj’ medicini. Zborn. Nar. Živ., 1962, 40:161-168.
144

98. Dva stoljeća Plenčićeve ‚Nove ideje o kontagĳu bolesti. Lĳ. Vjesn., 1962, 84: 373-
380.
99. Histoire des recherches sur les relations entre le génie et la maladie. Rev. Hist. Sci.,
1962, 15:51-68.
100. Kemĳa u staroslavenskim rukopisima. Farm. Glans., 1962, 18:392-395.
101. Zapisnik mletačkog kolegĳa lĳečnika iz god. 1534-1554 sačuvan na Hvaru. Lĳ.
Vjesn., , 1962, 84: 392-395. – Engl. prĳevod: Register of the Venetian Collegium of
physicians 1534-1554, Diocesan archives, Hvar, Yugoslavia. Med. J., 1962, 62-66.
102. L’apport de Dubrovnik aux sciences mathématiques et physiques jusqu’à l’epoque
de Boscovich. Actes du Symposium International Boskovic’ (Dubrovnik, 1961), Beograd
i Zagreb, 1962, 243-254.
103. Medicinski tečajevi u Trogiru i Šibeniku za vrĳeme francuske vladavine. An. Hist.
Inst. Dubr., 1962, 8-9:379-394.
104. Od nipurske pločice do prve štampane medicinske knjige. Saopćenja (Pliva), 1963,
6:129-136.
105. Eugène Doyen (1859-1916) vu par le chirurgien croate D. Schwarz (1868-1917).
Conc. Méd., 1963, 85: 939-948 ( suautor Pierre Huard).
106. Giovanni Manardo e la Croazia. Atti del Convegno internazionale Manardo, Ferrara,
1963, 170-173.
107. Antike und mittelalterliche Medizin in Dalmatien. Med. Monatssp., 1963, 55-57.
108. Le secret médical. I. Aperçu historique; II. Du secret absolu au secret partagé; III.
Situation actuelle dans le cadre européen. Conc. Méd., 1963, 85: 4177-4182, 4283-
4290 i 4371-4380.
109. Contribution de Tesla à la médecine. Arch. Intern. Hist. Sci., 1963, 16: 43-51.
110. Considérations d’un médecin sur les fresques médiévales de Serbie et de Macédoine.
Symp. Ciba, 1963, 11: 84-90. – (objavljeno i na njemačkom, engleskom, španjolskom
i japanskom jeziku).
111. La personnalité de Boscovich. Atti del Symposium internazionale celebrativo del 250
anniversario della nascità di Boscovich (Brera, 1962), Milano, 1963, 69-81.
112. Geographie médicale et histoire des civilisations. Ann. E. S. C., 1963, 18:1071-1097.
113. Die Medizin in den jugoslawischen Ländern im Zeitalter des Rationalismus. Sudh.
Arch. Gesch. Med., 1963, 18:1071-1097.
114. Rukovet starih medicinskih, matematičko-fizičkih, astronomskih, kemĳskih i
prirodoslovnih rukopisa sačuvanih u Hrvatskoj i Slovenĳi. Raspr. Gr. Pov. Nauka,
1963, 1:259-342.
115. O motivacĳi izbora lĳečničkog zvanja. Lĳ. Vjesn., 1963, 85:1225-1236. – Engl.
prĳevod: On the motivation for the choice of the medical profession. Med. j., 1964,
1-12.
116. Kozmografija u starocrkvenoslavenskoj književnosti. AIm. Bosk. 1963, 205-217.
117. De l’animisme primitif à la psychanalyse. Rev. Synth., 1963, 84: 556-560.
118. Quelques notes intimes de Claude Bernard. Arch. Intern. Hist. Sci., 1963, 16 (br.
65):339-352.
119. Réflexions inédites de Claude Bernard sur la médecine pratique. Méd. France, 1964,
br. 150, 6-11.
120. Le pieux mensonge du médecin et le droit du malade à la vérité. I.Aperçu historique.
II.La controverse actuelle entre les médecins et juristes. Conc. Méd., 1964, 86:3855-
3858 i 4021-4030.
145

121. La conception de la maladie et de la santé chez Claude Bernard. Mélanges Alexandre
Koyré, Vol. Il: L’Aventure de la Science, Paris, Hermann, 1964, 208-227.
122. Prolégomeènes à une histoire générale des sciences. Ann. E. S. C., 1965, 20:138-
146.
123. Le rôle de la quantification dans les sciences. Ann. E. S. C., 1965, 20:357-359.
124. Les expériences de Claude Bernard sur l‘anesthésie des plantes. Comptes-rendus
du 89e Congrès National des Sociétés Savantes (Lyon, 1964), Histoire des Sciences, Paris,
Gauthier-Villars, 1965, 67-80.
125. Les crabes chez Ulysse Aldrovandi: un aperçu critique sur la carcinologie du XVle
siècle. Vie et Milieu, 1965, 19, Suppl.: 45-64 (suautorica Danièle Guinot).
126. La pharmacie en Dalmatie sous Napoléon ler. Rev. Hist. Pharm., 1965, 53, br. 184,
240-245 i br. 185, 67-80.
127. Les crustaces dans la matière médicale européenne au XVle siècle. Rev. Hist. Sci.,
1965, 18: 55-71 (suautoroca Danièle Guinot).
128. Opinion de Claude Bernard sur Virchow et la pathologie cellulaire. Castalia, 1965,
21:20-28.
129. Les lois de Mendel ont cent ans. Sciences, 1965, 6 (br. 40): 6-7.
130. À propos d’une thèse sur le vieillissement soutenue à Montpellier par Augustin-
Ézéar Pélacy, ami de Clot-Bey. Monsp. Hipp., 1965, br. 30, 21-24 (suautor Jean
Théodoridès).
131. Aperçu biographique sur Regen, pionnier de la bioacoustique des insectes. Arch.
Intern. Hist. Sci., 1965, 18:191-206.
132. L’oeuvre cardiologique de Léon Rostan. Rev. Hist. Sci., 1966, 19:29-52 (suautor
Alain Rousseau).
133. Le secret médical, du serment d’Hippocrate au code pénal de Napoléon. Comptes-
rendus du XIXe Congrès International d ‘Histoire de la Médecine (Bâle, 1964), Bâle-New
York, Karger, 1966, 604-611.
134. Remarques sur l’utilisation des animaux dans la matière médicale au XVIe siècle.
Anal. Med.-Hist., 1966, 1: 604-611 ( suautor Jean Théodoridès).
135. La géographie des maladies du sang. Ann. E. S. C., 1966, 21: 895-897.
136. Nouvelles maladies au XVIIe siècle. Ann. E. S. C., 1966, 21:898-899.
137. Causes de l‘extinction des Indiens en Guinée française. Ann. E. S. C., 1966, 21:899-
900.
138. Les sciences chez les Slaves au Moyen-Age. .U: René Taton (ur.), Histoire générale des
sciences, Tome I: La science antique et médiévale, 2. izd., Paris, Presses Universitaires
de France, 1966, 557- 567.
139. Prilog poznavanju sudske medicine u Zagrebu prĳe sto godina. Lĳ. Vjesn., 1966,
88:831-834.
140. Examen critique de la genèse d’une grande découverte: la ‘piqûre diabétique’ de
Claude Bernard. Clio Med., 1966, 1:341-350.
141. Zdravstvene prilike i medicina slavenskih naroda u najranĳe doba njihove povĳesti.
Raspr.Gr. Pov.Nauka, 1966, 2:5-63.
142. À la recherche d‘une philosophie de la médecine psychosomatique. Rev. Synth., 87,
1966, 241-246.
143. Le mythe et la realité des rêves. Rev. Synth., 1966, 87:278-281.
144. Évolution des conceptions de Claude Bernard sur le milieu intérieur. U: Philosophie
et méthodologie scientifique de Claude Bernard, Paris, Fondation Singer-Polignac,
Masson et Cie, 1967, 117-150.
146

145. Enigme des relations entre Galilée et Santorio. Atti del Simposio su Galileo nella storia
e nella filosofia delia scienza (Firenze, 1964), Firenze, 1967, 155-162.
146. Réflexions sur des interprétations mécanistes de la vie dans la physiologie du
XVIIe siècle. Episteme, 1967, 1: 17-30.
147. Le centenaire des lois de Mendel. Ann. E. S. C., 1967, 22:291-297.
148. Les modifications historiques de quelques notions biologiques fondamentales.
Rev. Synth., 1967, 88:85-93.
149. La dimension sociale du bien-être. Rev. Synth., 1967, 88: 291-297.
150. Influsso di Avicenna sulla medicina occidentale del Medio Evo. Influence on
Western medicine on the Middle Ages. Salerno, 1967, 1:6-21.
151. La personnalité de Galilée et l’influence de son oeuvre sur les sciences de la vie;
un aperçu médico-psychologique. U: Galilee, aspects de sa vie et de son oeuvre, Paris,
Centre de Syntheèse, Presses Universitaires de France, 1968, 48-73.
152. La glycogenèse et le diabète dans l’oeuvre de Claude Bernard (jusqu’à la découverte
du glycogène). U: Commentaires sur dix grands livres de la médecine française, Paris,
Au Cercle du livre précieux, 1968, 187-234.
153. First steps in Claude Bernard’s discovery of the glycogenic function of the liver.
J. Hist. Bio., 1968, 1:141-154. - Njemački prĳevod: Die ersten Schritte bei Claude
Bernards Entdeckung der Glykogenese-Funktion in der Leber. U: Dietrich von
Engelhardt (ur.), Diabetes in Medizin- und Kulturgeschichte (Grundzäge, Texte,
Bibliographie), Berlin, Springer, 1989, 336-352.
154. Leibniz et la médecine pratique. U: Leibniz, aspects de l’homme et de l’oeuvre, Paris,
Centre de Synthèse, AubierMontaigne, 1968, 145-177.
155. Les origines d’une maladie d’autrefois: le scorbut des marins. Bull. Inst. Océan.
Monaco, 1968, poseban br. 2, 505-523.
156. La période parisienne dans la vie de Guido Guidi, anatomiste de Florence et
professeur au Collège de France. Atti delia VI Biennale della Marca per la storia dell’arte
medica (Fermo, 1965), Fermo, Studio Firmano, 1968, 191-200..
157. Les ideés de Descartes sur Ie prolongement de la vie et le mécanisme du
vieillissement. Rev. Hist. Sci., 1968, 21:285-302.
158. Les expériences de Claude Bernard sur lui-même. Actes du XIe Congrès International
d ‘Histoire des Sciences (Varsovie-Cracovie, 1965), Wroclaw, Ossolineum, 1968, sv. 5,
293-300.
159. Observations sur l’action anticoagulante de l’hépatopancréas des Crustacés: une
etape méconnue dans l’histoire des anticoagulants. Actes du XIe Congrès International
d ‘Histoire des Sciences (Varsovie- Cracovie, 1965), Wroc1aw, Ossolineum, 1968, sv. 5,
227-232 (avec Danièle Guinot).
160. O stručnoj naobrazbi lĳečnika u Hrvatskoj do početka XVIII stoljeća. Lĳ. Vjesn.,
1968, 90:1221-1238.
161. Prinosi za poznavanje života i rada zadarskog renesansnog lĳečnika, kozmografa
i astrologa Federika Grisogona. Rad. Inst. J. A. Zad., 1968, 15: 61-90.
162. L’origine et les vicissitudes du secret médical. Cahiers Laennec, 1969, 29 (br. 3):
5-31.
163. Preliminaires d’une étude historique des maladies. Ann. E. S. C., 1969, 24:1437-
1483.
164. Histoire de la femme. Rev. Synth., 1969, 90:61-64.
165. Les rapports entre le médecin et le malade. Rev. Synth., 1969, 9: 95-97.
147

166. Getaldich, Prodanelli et le télescope catoptrique de Dubrovnik. Actes du Symposium
International Marin Getaldić, Zagreb, 1969, 175-184.
167. L‘art de guérir (au XVle sièc1e). U: René Taton (ur.), Histoire générale des sciences, Sv.
II: La science moderne, 2. izd., Paris, Presses Universitaires de France, 1969, 155-167
(suautor Paul Delaunay).
168. L‘étude du corps humain (au XVle sièc1e). U: René Taton (ur.), Histoire généra Ie
des sciences, Sv. II: La science moderne, 2. izd., Paris, Presses Universitaires de France,
1969, 175-184.
169. Les thèmes médicaux dans l’iconographie des anciens manuscrits mexicains. U:
Charles Coury, La médecine de I ‘Amerique précolombienne, Paris, Dacosta, 1969,
233-252. - Talĳanski prĳevod: Argomenti medici nell’iconografia degli antichi
manoscritti messicani. U: Charles Coury, La medicina dell’America precolombiana,
Paris, Ciba-Geigy, 1987, 271-287.
170. Nekoliko svjedočanstava o Marinu Getaldiću i odjecima njegova rada. Raspr. Gr.
Pov. Nauka, 1969, 3:113-120.
171. The history of medical education in Russia. U: Charles O’Malley (red.), The history
of medical education, Los Angeles, University of California Press, 1970, 303-327.
172. Objectivité et progreès en histoire des sciences. Ann. E. S. C., 1970, 25: 616-619.
173. Yatromeganitcheskaya shkola XVII veka. U: Iz istorii biologii, Moskva, 1970, sv. 2,
60-70 .
174. Pour ou contre Paracelse. Rev. Synth., 1970, 41:122-124.
175. Životne zgode i astrološko-medicinske ideje Zadranina Federika Grisogona. Lĳ.
Vjesn., 1970, 92:679-- Engleski prĳevod: The life and astrological-medical ideas of
Federik Grisogono of Zadar. Med.J.,1970, 92:34-42.
176. Les bases historiques de l’enseignement médical en Russie. Episteme, 1972, 4:131-
145 i 334-356.
177. La notion de fibre vivante chez les médecins de L’École iatrophysique. Clio Med.,
1970, 5:297-318.
178. Pour une nouvelle approche dans l’étude historique des maladies; la dynamique
de la pathocénose. Atti del XXI Congresso Internazionale di Storia delia Medicina
(Siena, 1968), Roma, 1970, sv. I, 681-688.
179. Doprinos jugoslavenskih naroda medicinskim naukama u svĳetu. Zbornik radova
Prvog kongresa za istorĳu zdravstvene kulture lugoslavĳe, Sarajevo, 1970, 9-37. -
Objavljano također u: Acta Hist. Med. Pharm. Vet., 1970, 10:14-50.
180. Descartes gérontologiste. Actes du XIIe Congrès International d ‘Histoire des Sciences
(Paris, 1968), sv. IIIb: Science et philosophie, Paris, 1971, 25-30.
181. Claude Bernard, traducteur et critique du Traité de Carl Ludwig. U: Vladislav
Kruta (ur.), Jan Evangelista Purkynje, Centenary Symposium, Brno, 1971, 57-63.
182. Claude Bernard und die Zeichenkunst. Waage, 1971, 10 (br. 4):161-163 (suautor
Pierre Huard).
183. Biologie, science de I’ordre. Rev. Synth., 1971, 42:431-435.
184. A survey of the mechanical interpretations of life from the Greek atomists to the
followers of Descartes. U: Allen D. Breck i Wolfgang Yourgrau (ur.), Biology, history
and natural history, New York, 1972, 181-195.
185. Likovi naših lĳečnika u starĳoj portretnoj umjetnosti. Pro Med., 1972, 4:62-76.
186. La médecine des Romains, I-II. Méd. France, 1972, br. 234:15-22. i 1973, br. 238:9-22
(suautor Pierre Huard).
148

187. U povodu petstote obljetnice rođenja zadarskog učenjaka Federika Grisogona.
Zad. Rev.,1972, 21:283 -305.
188. Prva medicinska škola u Trogiru. Radovi međunarodnog simpozĳa prigodom 700-te
obljetnice ljekarne u Trogiru (Trogir,1971), Zagreb, 1973,125-128.
189. Vidius et les illustrations anatomiques et chirurgicales de la Renaissance. Sciences
de la Renaissance (Comptes-rendus du VIlle Congrès International de Tours, 1965), Paris,
Vrin, 1973, 175-186.
190. Du vieux et du nouveau sur la sexualité. Rev. Synth., 1973, 153: 313-321.
191. Lĳečnički portreti renesansnog majstora Martina Kolunića Rote. Saopć., 1973,
16:147-157.
192. Les éleves étrangers de Laennec. Rev. Hist. Sci., 1973, 26:315-337 (suautor Pierre
Huard).
193. Die Wirbelsäule im Zeitgeschehen. Med. Welt, 1974, 25:70-76. - Objavljeno također
u: Man. Med., 1979,17:69-74.
194. Povĳesno-biološka razmatranja o kralješnici kao osovini čovjeka. U: Zbornik o
ankilozantnom spondilitisu, Zagreb, 1974, 5-13.
195. Changements historiques du concept de mort. Actes du XIIIe Congrès International
d‘Histoire des Sciences (Moscou, 1971), Section IX, Moskva, 1974/ 11-21.
196. Les mythologies et les réalités de la médecine moderne. Rev. Synth., 1974, 155: 283-
293.
197. Dresdenski rukopis srednjovjekovne rasprave Jakobela Vitturĳa Trogiranina o
lĳečenju lovnih ptica.Vet. Arh., 1974, 44: 275-293.
198. La réalité nosologique au temps d’Hippocrate. La Collection Hippocratique et son rôle
dans l’histoire de la médecine (Colloque hippocratique de Strasbourg, 1972), Leyde, Brill,
1975, 237-255.
199. Metodi nuovi nella studio delle malattie antiche. Annuar. Sci. Tecn., 1975, 75:71-84.
200. Životna staza zadarskog učenjaka Federika Grisogona. U: Zbornik radova o Federiku
Grisogonu, Zadar, 1975, 71-84.
201. L’hyperostose poreuse du crâne, les anémies héreditaires et le paludisme en Grèce.
Ann. E. S. C., 1975, 1152-1185.
202. La paléopathologie des tumeurs osseuses malignes. Proposition d’une classification
à l’usage de l’ostéo- archéologie, revue des exemples publiés et présentation de
deux cas inédits. Hist. Sci. Med, 1976, 9:21-50.
203. Laennec et la pédagogie médicale. Ouest Méd., 1976, 29: 21-50 (suautor Pierre
Huard).
204. Coup d‘oEil sur les élèves étrangers de Laennec. Actes du 97e Congrès National des
Sociétés Savantes (Nantes, 1972), Section des Sciences, Paris, C.T.H.S., 1976, sv. I, 21-
35 (suautor Pierre Huard).
205. Le rôle du hasard dans la genèse des découvertes scientifiques. Med. nei Sec., 1976,
13:277-305.
206. Le credo philosophique de Claude Bernard et son discours de réception l‘Académie
française. Scientia, 1976, 111:85-112. – Talĳanski prĳevod:: ibid., p. 113-134; engleski
prĳevod: ibid., p. 135-155. – Skraćena verzĳa: Raison Prés., 1977, br. 44:55-75.
207. O astronomu Ginu Gazulu i dubrovačkom traktatu o astrolabu. Anal. Hist. lnst.
Dubr., 1976,13-14:53-94 (suautor Žarko Dadić).
208. L’émergence de la médecine scientifique en France sous le règne de Louis XIV.
Med.-hist. J., 1976, 11: 271-298.
149

209. Zdravstvene prilike i medicina u Šibeniku do početka XX stoljeća. U: Spomen-
zbornik o 900 obljetnici Šibenika, Šibenik, 1976, 521-539.
210. Die Krankheit des attischen Strategen Nikias und die Nierenleiden im Corpus
Hippocraticum. Arch. Intern. Hist. Sci., 1977, 27:3-32 (suautorica Renate Wittern).
211. Istarski renesansni lĳečnik Ivan Bratti i njegova rasprava o ljekovitosti zlata. Lĳ.
Vjesn., 1977, 99: 197-206 (suautorica Ilinka Senčar-Čupović).
212. Continuità biologica e arresto delIa vita. Ann. Sci. Tecn., 1977, 77: 339-352.
213. Dialogue d’un médecin et d’un philologue sur quelques passages des Épidémies
Vll. U: R. Joly (ur.), Corpus Hippocraticum (Colloque hippocratique de Mons, 1977),
Mons, 1977, 275-290 (suautor Fernand Robert).
214. Le cas de Philiscos: fièvre bilieuse hémoglobinurique dans la Grèce classique et
la manière hippocratique de conceptualiser les maladies. Actual. Hématol, 1978,
12:293-315.
215. Fotografski portreti i biografske značajke lĳečnika u Hrvatskoj prĳe sto godina.
Saopć., 1976, 19:195-207 (objavljeno 1978).
216. Fiziološke koncepcĳe hrvatskih autora od prosvjetiteljstva do romantike:
senzualizam Mihajla Šoretića i spekulativna biologĳa Matĳe Petrovića. Zbornik
radova Prvog simpozĳa za povĳest znanosti, Zagreb, 1978, 13-29.
217. Les ruses de guerre biologiques dans l’Antiquité. Rev. Et. Gr., 1979, 92:140-163.
218. Contribution à la biographie de Vidius (Guido Guidi), premier lecteur royal de
médecine; ses origines et sa vie avant la période parisienne. Rev. Hist. Sci., 1978,
31:289-299.
219. Renesansni lĳečnik Donato Muzi i njegov lĳečnički rad u Dubrovniku. Anal. Hist.
Inst. Dubr., 1979, 17:49-71.
220. Définition du domaine propre de l’histoire des sciences et considérations sur ses
rapports avec la philosophie des sciences. Hist. Phil. Life Sci., 1979, 1:3-12. - Češki
prĳevod: Dej. Ved. Techn., 1980, 13:237-243. - Srpski prĳevod: Dĳalektika, 1983, 18:47-
56.
221. La déscription hippocratique de la toux épidemique de Perinthe. U: M. D. Grmek
(ur.), Hippocratica (Colloque hippocratique de Paris, 1978), Paris, C.N.R.S., 1980, 199-
221.
222. lmportanza degli archivi ospedalieri alIa luce dei nuovi orientamenti della
storiografia. U: Mario Galzigna i Hryan Terzian, L‘Archivio della follia, Venezia,
Marsilio, 1980, 13-15.
223. Le concept d‘infection dans l‘Antiquité et au Moyen Age, les anciennes mesures
sociales contre les maladies contagieuses et la fondation de la première quarantaine
à Dubrovnik. Rad J. A., 1980, 384:9-55.
224. La légende et la réalité de la nocivité des fèves. Hist. Phil. Life Sci., 1980, 2:61-121.
225. A plea for freeing the history of scientific discovery from myth. U: M. D. Grmek,
Robert S. Cohen i Guido Cimino (ur.), On scientific discovery. The Erice lectures 1977,
Dordrecht, Reidel, 1981, 9-42. – Talĳanski prĳevod: Per una demitizzazione delIa
presentazione storica delle scoperte scientifiche. U: Guido Cimino, M D. Grmek i
Vittorio Somenzi (ur.), La scoperta scientifica, Roma, 1984, 7-48.
226. L’invention de l’auscultation médiate. Retouches à un cliché historique, Rev. Pal.
Découv., 1981, poseban br. 22, 107-116.
227. Medicinski i socĳalni faktori početka zdravstvenog turizma u XIX stoljeću na
sjevernom Jadranu, napose na Losinju. U: Zbornik radova o prirodoslovcu Haračiću,
Zagreb, Hrvatsko prirodoslovno društvo, 1981, 223-237.
150

228. La moxibustion en Mediterranée et en Extrême-Orient. Clio Med., 1981, 16:113-
122.
229. Historical reflections on psychiatric clinical entities. U: Joseph Agassi (ur.),
Psychiatric diagnosis, Philadelphia, Balaban, 1981, 89-92.
230. Épidemiologie de la peste et histoire démographique et sociale. U: L’Histoire des
sciences et de techniques doit-elle interesser les historiens ? (Colloque, Paris, 1981), Paris,
1982, 169-178.
231. La paléopathologie et l’histoire naturelle des mycobactéries. Actes du 3e Congèes
Européen de la Palaeopathological Association (Caen, 1980), Caen, 1982, 59-64.
232. Le rôle du hasard dans la naissance du modèle de I’opéron. Rev. Hist. Sci., 1982,
35:193-215 (suautor Bernardino Fantini).
233. Intoxication par les champignons dans l’ Antiquité grecque et latine. Litt. Méd. Soc.,
1982, 4:17-52.
234. La théorie et la pratique de l’expérimentation biologique au temps de Spallanzani.
U: Giuseppe Montalenti i Paolo Rossi (ur.), Lazzaro Spallanzani e la biologia del
Settecento, Firenze, Olschki, 1982, 321-352.
235. Le médecin au service de l’hôpital médiéval en Europe occidentale. Hist. Phil. Life
Sci., 1982, 4: 25-64.
236. Essai médico-psychologique sur la personnalité de Boskovich. Ann. Inst. Franç.
Zagreb, 3. ser., 1977- 1982, br. 3, 219-237 (objavljeno1983).
237. La vita, la morte, la malattia nel mondo di Omero. Inters., 1983, 3:243-264.
238. Ancienneté de la chirurgie hippocratique. U: François Lasserre i Philippe Mudry
(ur.), Formes de pensée dans la Collection hippocratique (Colloque hippocratique de
Lausanne, 1981), Genève, Droz, 1983,285-296.
239. Planung und Zufall in der Forschung - eine historische Betrachtung. Jahrbuch
des Institutes für Geschichte der Medizin der Robert Bosch Stiftung, sv. I, Stuttgart,
Hippokrates Verlag, 1984, 9-27.
240. Infezione e tabù; l‘evoluzione di un concetto. Prometeo, 1984, 2: 24-33.
241. Vestigia delIa chirurgia greca: il codice di Niceta e suoi discendenti. Kos, 1984, 1:52-
60.
242. Les vicissitudes des notions d‘infection, de contagion et de germe dans la medecine
antique. Mem. Centre J. Palerne, 1984, 5:53-70.
243. Un débat scientifique exemplaire: Mariotte, Pecquet et Perrault à la recherche du
siège de la perception visuelle. Hist. Phil. Life Sci., 1985, 7:217-255.
244. Le néohippocratisme montpelliérain au xvne siècle: l’enigme Barbeyrac. Actes du
110e Congrès National des Sociétés Savantes (Montpellier, 1985), Histoire des Sciences,
Paris, C.T.H.S., 1985, 103-111.
245. Horoskop Stjepana Gradića. U: Zbornik radova o Gradiću, Zagreb, Hrvatsko
prirodoslovno društvo,1985, 85-94.
246. Medicinski i prirodoslovni podaci u kronologĳi hrvatskomađarskog kolegĳa u
Bologni, 1553- 1782. Rad J.A., 1985, 415:37-108 (suautor Josip Balabanić).
247. L’homme biologique en Méditerranée. U: Une leçon d’histoire de Fernand Braudel,
Paris, Arthaud- Flammarion, 1986, 13-18.
248. Les expériences pharmacologiques dans l’Antiquité. Arch. Intern. Hist. Sci., 1985,
35:3-27 (suautorica Danielle Gourevitch).
249. Arhivski podaci o promocĳi zadarskog učenjaka Federika Grisogona. Pril. Istr.
Hrv. Fil. Bašt., 1985, 11 (br. 21-22):97-100.
151

250. 250. Medice cura te ipsum; les maladies de Galien. Ét. Lettr., 1986, 45-64 (suautorica
Danielle Gourevitch).
251. Mariotte et la physiologie de la vision. U: Mariotte, savant et philosophe; analyse d’une
renommée, Paris, Vrin, 1986, 155-184.
252. Il medico dell’antichità greco-romana di fronte alla morte. Fondamenti (Brescia),
1986, br. 5, 67-82.
253. Les débuts du livre scientifique en langue croate. U: Les Croates et la civilisation du
livre, Paris, Presses de la Sorbonne, 1986, 91-99.
254. Morgagni e la scuola anatomo-clinica di Parigi. U: Vincenzo Cappelletti i Federico
Di Trocchio (ur.), De sedibus et causis: Morgagni nel centenario, Roma, Istituto delIa
Enciclopedia Italiana, 1986, 173-184.
255. Les circonstances de la mort de Pline: commentaire medical d’une lettre destinée
aux historiens. U: Jackie Pigeaud i José Oroz (ur.), Pline I’ Ancien, temoin de son
temps (Conventus Pliniani Internationalis, Nantes, 1985), Salamanca - Nantes, Imp.
Kadmos, 1987, 25-43.
256. Konzultacĳa mletačkog lĳečnika Masse o bolestima Jeronima Nimire, osvrt na
matematičara Antu Nimiru i podaci o rapskim lĳečnicima u XVI. stoljeću. Rapski
zbornik, Zagreb, JAZU, 1987, 353-357.
257. Deformities of the spine and rheumatic diseases in Greco-Roman art. U: Thierry
Appelboom (ur.), Art, history and antiquity of rheumatic diseases, Bruxelles, Elsevier,
1987, 17-22 i 116-117. – Francuski prĳevod: Déformations de la colonne vertébrale
et affections rhumatismales dans l’art gréco- romain. U: Thierry Appelboom (ur.),
Les affections rhumatismales dans 1 ‘Art et dans l’Histoire, Bruxelles, Malherbe, 1988,
16-22 i 121.
258. Hippocrate et le renouveau de la médecine en France au XVIIe siècle. Hippocrate et
son héritage (Actes du Colloque franco-hellénique d ‘histoire de la médecine, Lyon, 1985),
Lyon, Fondation Mérieux, 1987, 101-105.
259. Problème des maladies nouvelles. U: Sida: Épidémies et sociétés, Lyon, Fondation
Mérieux, 1987, 97-107.- Skraćena verzĳa:: Le sida est-il une maladie nouvelle?
Méd.. Malad. Infect., 1988, poseban broj, 577-582. - Njemački prĳevod: Aids und
das Problem der neuen Krankheiten. U: Ernst Burkel (ur.), Der Aids-Komplex; die
Dimensionen einer Bedrohung, Frankfurt a. M., Ullstein, 1988, 38-51.
260. L‘obesité et ses représentations figurées dans l‘Antiquité. Archéologie et médecine
(Actes du Colioque d‘Antibes, 1986), Juan-les-Pins, 1987, 355-367 (suautorica Danielle
Gourevitch).
261. Maladies (en France de 1879 à 1815). U: J. Tulard (ur.), Dictionnaire Napoléon, Paris,
Fayard, 1987, 1117-1120.
262. Les affections de la colonne vertébraIe dans l’iconographie médicale et les arts
antiques. Hist. Archéol., Dossiers, 1988, br. 123: 52-61.
263. Les indicia mortis dans la médecine gréco-romaine. U: François Hinard (ur.), La
mort, les morts et l’au-delà dans Ie monde romain, Caen, Université de Caen, 1987, 129-
144.
264. Médecine et épistémologie: transformation du savoir sur la santé et la maladie.
Hist. Phil. Life Sci.,10, 1988, supl., 3-6.
265. La sperimentazione biologica quantitativa nell’antichità. Biologica,1988, 1 (”La vita,
Ie forme, i numeri”), 11-33.
266. L’École médicale de Quintus et de Numisianus. Mém. Centre J. Palerne, 1988, 8:43-
60 (suautorica Danielle Gourevitch).
152

267. Le definizioni di vita e di morte nella biologia e nella medicina contemporanea.
U: Antonio Di Meo i Claudia Mancina (ur.), Bioetica, Roma-Bari, Laterza, 1989,
163-200 (suautor Bernardino Fantini). - Pretisak: Problemi scientifici, etici e normativi
dell’accertamento di morte, Roma, Istituto Gramsci, 1990, 23-38.
268. Le “chemin de Damas” de Carl Vogt et le succès du liquide brown-séquardien à
Genève. Rev. Méd. Suisse Rom., 1989, 109:1013-1021.
269. La discussione della tesi di Gaspard-Laurent Bayle, atto di fondazione delIa scuola
ana tomo-clinica parigina. Biologica,1989, 2 (“Storia e problemi di clinica”), 129-
138.
270. Portrait psychologique de Giovan Battista Della Porta.U: Giovan Battista Della Porta
nell’Europa del suo tempo, Napoli, Guida, 1990, 17-30.
271. Životna staza Federika Grisogona Bartolačića i opis Grisogonovih djela. Raspr. Gr.
Pov. Nauka, 1990, 6: 1-11.
272. Stare medicinske knjige u Gradskom muzeju u Senju. U: Senjski Zbornik, 1990,
17:243-248.
273. Ideas on heredity in Greek and Roman antiquity. Physis, 1991, 28:11-34. - Finski
prĳevod: Antiikki ja perinnîllisyys. Hippokrates, 1988, 5:42-57.
274. Les institutions sanitaires du Grand Empire et l‘expérience médico-sociale de
l‘administration française en Dalmatie. Hist. Sci. Med., 1990, 24:201-211.
275. La vie mouvementée de Jacques de Plaisance, médecin du roi, lecteur universitaire
et évêque de Zagreb. Croat. Christ. Period., 1990,14 (br.26):31-50.
276. La dénomination latine des maladies considérées comme nouvelles par les auteurs
antiques. U: Guy Sabbah (ur.), Le latin médical (Mémoires du centre Jean Palerne, X),
Saint-Étienne, 1991, 195-214.
277. La réception du De sedibus de Morgagni en France au XVIIIe siècle. Dix-huitième
siecle, 1991, 23: 59-73.
278. Claude Bernard entre le matérialisme et le vitalisme: la nécessité et la liberté dans
les phénomènes de la vie. U: Jacques Michel (ur.), La nécessité de Claude Bernard,
Paris, Klincksieck, 1991, 117-139.
279. Louis Pasteur, Claude Bernard et la méthode expérimentale. U: Michel Morange
(ur.), L’Institut Pasteur, Paris, La Découverte, 1991, 21-44.
280. La certezza delIa fine. Sfera, 1991, 24:81-83.
282. L’ apport des correspondants genevois de Spallanzani à la méthodologie
expérimentale. Gesnerus, 1991, 49: 287-306.
283. The four humours. Encyclopaedia Moderna. 1991, 12: 14-17.
284. Jean Sénebier et l’art de faire des expériences. Cahiers de la Faculté de Médecine
(Genève), 1991, 20:13-27.
282. Un historien face à la litterature du sida. Équinoxe, 1991, 5:33-40.
283. Les conditions historiques de la découverte de Harvey. Pogovor knjizi: William
Harvey, De motu cordis (La circulation du sang), Paris, Bourgois, 1991, 285-307.
284. Le concept d’infection dans l’ Antiquité et au Moyen Âge, les anciennes mesures
sociales contre les maladies contagieuses et la fondation de la première quarantaine
à Dubrovnik. (1377). The Bridge (Most), 1991,4:57-123 (pretisak ref. 223).
285. La vita e l’opera di Giorgio Baglivi, medico raguseo e leccese (1668-1707).U: Guido
Cimino, Ubaldo Sanzo & Gabriella Sava (ur.), II nucleo filosofico della scienz., Galatina
(Leece), Congedo Editore, 1991, 93-111.
286. Dubrovčanin Gjuro Baglivi i lĳečenje rana u Hrvatskoj. Dubrovnik, 1992, 3:125-
129.
153

287. La misura in biologia. Sfera, 1992, 29:48-55.
288. Les maladies et la mort de Plotin. U: Jean Pépin i dr.. (ur.), Porphyre, La vie de Plotin,
sv. II, Paris, Vrin, 1992, p. 335-353.
289. Medicina i ljekarništvo u negdašnjoj Dubrovačkoj Republici. Dubrovnik, 1992,
3:325-331.
290. Le diagnostic rétrospectif des cas décrits dans le livre V des Épidémies
hippocratiques. U: J. A. López Férez (ur.), Tratados hippocráticos (Colloque de Madrid,
1990), Madrid, 1992, 187-200.
291. Rasprava sv. Ivana Kapistrana o zaštiti od pošasti i dužnostima lĳečnika. Acta Fac.
Med. Flum., 1992, 17:109-117.
292. Qu’avons-nous appris des grandes épidémies du passé? U: Gabril Bez i Claude
Jasmin (ur.), Cancer, sida et société, Paris, ESF, 1993, 57-63.
293. What have we learned from the great epidemics of the past? U: Gabriel Bez i
Claude Jasmin (ur.), Cancer, AIDS and society, Paris, ESF, 1993, 33-37.
294. Introduzione. U: M. D. Grmek (ur.), Storia del pensiero medico occidentale, vol. 1.
Antichità e Medioevo, Bari-Roma, Laterza, 1993, V-XXXII.
295. Introduction. U: M. D. Grmek (ur.), Histoire de la pensée médicale en Occident, vol. 1.
Antiquité et Moyen Âge, Paris, Le Seuil, 1995, 7-24.
296. II concetto di malattia. U: M. D. Grmek (ur.), Storia del pensiero medico occidentale,
vol. 1. Antichità e Medioevo, Bari-Roma, Laterza, 1993, 323-347.
297. Le concept de maladie. U: M. D. Grmek (ur.), Histoire de la pensée médicale en
Occident, vol. 1. Antiquité et Moyen Âge, Paris, Le Seuil, 1995, 211-226.
298. Il codice di Niceta: unica testimonianza iconografica sulla tecnica chirurgica
dell’ Antichità. U: Le origini delia chirurgia italiana, Catalogo delia mostra, Complesso
monumentale di S. Michele, Roma, Ministero per i beni culturali, 1993, 81-87.
299. L’explication des phénomènes vitaux dans l’oeuvre de Boscovich. U: P. Bursill-
Hall (ur.), R. J. Boscovich. Vita e attività scientifica. His life and scientific work. Atti del
Convegno (Roma, 1988), Roma, Istituto della Enciclopedi a Italiana, 1993, 321-336.
300. Le concept de maladie émergente. Hist. Phil. Life Sci., 1993, 15: 281296.
301. La pratique médicate d’Hippocrate. U: D. Gourevitch (ur.), Hippocrate.Oeuvres
choisies, Paris, Livre de poche, Librairie générate française, 1994, 40-59.
302. Dark sides of the virological causal explanation of AIDS, Cro. Med. J., 1994, 35:12-
18.
303. Aux sources de la doctrine médicale de Galien: l’enseignement de Marinus,
Quintus et Numisianus. U: Aufstieg und Niedergang der römischen Welt (ANRW),
vol. 37.2, Berlin, Walter de Gruyter, 1993, 1491-1528 ( suautorica D. Gourevitch).
304. La lèpre a-t-elle été représentée dans l’iconographie antique? U: A. Krug (ur.), From
Epidaurus to Salerno (Symposium held at Ravello 1990), 1992 [1994], 147-156 (PACT,
vol. 34).
305. Naissance et propagation d’un virus médiatique. Rev. admin., 1994, 47 (281): 488-
492.
306. Le antinomie del pensiero medico. L’Arco di Giano, 1994, 6:33- 40.
307. Comment définir et mesurer la morbidité. U: G. Cimino i C. Maccagni (ur.), La
storia della medicina e della scienza tra archivio e laboratorio. Saggi in memoria di Luigi
Belloni, Firenze, Olschki, 1994, 165-180.
308. La malaria dans la Méditerranée orientale préhistorique et antique. Parassitologia,
1994, 36:1-6.
154

309. Dva filozofa, Gottschalk i Hasdai ibn Šaprut, o Hrvatima u vrĳeme narodnih
vladara. Pril. Istraž. Hrv. Filoz . Bašt., 1994, 20 (br. 39-40): 435-448.
310. Some unorthodox views and a selection hypothesis on the origin of AIDS viruses,
J. Hist. Med., 1994, 50: 253-273.
311. Quelques mythes méthodologiques en histoire des sciences. U: C. Blanckaert, J.-L.
Fischer i R. Rey (ur.), Essais en hommage a Jacques Roger, Paris, Klincksieck, 1995, 21-
27.
312. Manuels occidentaux d’ histoire générale de la médecine publiés de 1700 à 1900
(Établir une bibliographie raisonnée). U: D. Gourevitch (ur.), Histoire de la médecine.
Leçons méthodologiques, Paris, Ellipses, 1995, 15-22.
313. Les cas de tétanos dans le livre V des Épidémies hippocratiques (Un diagnostic
rétrospectif sur des cas hippocratiques concrets). U: D. Gourevitch (ur.), Histoire de
la médecine. Leçons méthodologiques, Paris, Ellipses, 1995, 64-69.
314. Déclin et émergence des maladies. História, Ciências, Saúde- Manguinhos, 1995, 2
(br. 2): 9-50.
315. Les médecins communaux de Raguse (Dubrovnik) au Moyen Âge. Gesnerus, 1995,
52:7-19.
316. O enigma do aparecimento da Aids. Estud. Avançad., 1995, 9: 229-238.
317. L’érudition c1assique d’un grand médecin: le cas Laennec. U: D. Gourevitch (ur.),
Médecins érudits de Coray à Sigerist, Paris, De Boccard, 1995, 46-57.
318. Dubrovnik, l’ Athènes slave. Alliage, 1995, 24-25: 107-112.
319. Zagrebački etruščanski obrednik i staroegipatski medicinski papirus. Lĳ. Vjes.,
1995, 117:194-196.
320. Antun Anđeo Frari, znameniti socĳalno-zdravstveni pisac, epidemiolog i
povjesničar medicine. U: Zaslužni splitski lĳečnici u prošlosti do 1945. godine, Split,
Hrvatski lĳečnički zbor (Podružnica Split), 1995, 53-64.
321. Concettualizzazione e realtà della morbilità nel XX secolo, Nuova Civiltà delle
Macchine, 1995, 13 (3-4): 7-15.
322. Les représentations figurées de la consomption et du corps émacié dans l’ Antiquité.
Med. Sec., 1995, 7:249-272.
323. Doprinos hrvatskih lĳečnika medicinskim znanostima u svĳetu, od srednjeg vĳeka
do 1918. godine. Med. Vjesn., 1995, 27: 33-41.
324. Un recirrido por la epistemologia médica. De Celso a la historiografia moderna.
Interface 54, 1996, 2-6.
325. La méthodologie de Boscovich. Rev. Hist. Sci., 1996, 49:379-400.
326. La macchina del corpo. U: M. D. Grmek (ur.), Storia del pensiero medico occidentale,
vol. 2. Dal Rinascimento all’inizio dell’Ottocento, Bari-Roma, Laterza, 1996, 5-50
(suautor R. Bernabeo).
327. La machine du corps. U: M. D. Grmek (ur.), Histoire de la pensée médicale en
Occident, vol. 2. De la Renaissance aux Lumières, Paris, Le Seuil, 1997, 7-36 (suautor
R. Bernabeo).
328. Il concetto di malattia. U: M. D. Grmek (ur.), Storia del pensiero medico occidentale,
vol. 2, Dal Rinascimento all’inizio dell’Ottocento, Bari-Roma, Laterza, 1996, 259-290.
Occident, vol. 2. De la Renaissance aux Lumières, Paris, Le Seuil, 1997, 157-176.
330. La mano, strumento della conoscenza e della terapia. U: M. D. Grmek (ur.), Storia
del pensiero medico occidentale, vol. 2. Dal Rinascimento all’inizio dell’Ottocento, Bari-
Roma, Laterza, 1996, 381-424.
155

331. La main, instrument de la connaissance et de la thérapie. U: M. D. Grmek (ur.),
Histoire de la pensée médicale en Occident, vol. 2. De la Renaissance aux Lumières, Paris,
Le Seuil, 1997, 225-252.
332. A plea for freeing the history of scientific discoveries from myth. U: Zdravko
Radman (ur.), Horizons of humanity, Essays in honour of Ivan Supek, Frankfurt a. M.,
Peter Lang, 1997, 9-40.
333. Les débuts de la quarantaine maritime. U: Christian Buchet (ur.), L’Homme, la santé
et la mer, Paris, Honoré Champion, 1997, 39-59.
334. Život, djela i povĳesno značenje Gjure Baglivĳa.U: G. Baglivi, De fibra motrice et
morbosa,O zdravom I bolesnom motoričkom vlaknu, Zagreb, Prometej – Medicinski
fakultet , 1997, 358-425.
335. Albulae oculorum: cataracte ou taies de la cornée? U: Carl Deroux (ur.), Maladie et
maladies dans les textes latins antiques et médiévaux, Bruxelles, Collection Latomus,
1998, 422-433.
336. Les conséquences de la peste de Justinien dans l’Illyricum, Acta XIII Congressus
lnternationalis Archaeologiae Christianae, Città del Vaticano - Split, 1998, sv. II, 787-
794.
337. Archeology of a disease: AIDS before AIDS. Period. Biol., 1998, 100 (br. 4): 411-423.
338. Il concetto di malattia. U: M. D. Grmek (ur.), Storia del pensiero medico occidentale.
vol. 3. Dall’età romantica alia medicina moderna, Roma-Bari, Laterza, 1998, 221-254.
Occident, vol. 3. Du romantisme à la science moderne, Paris, Le Seuil, 1999, 147-167.
340. Le malattie dominanti. U: M. D. Grmek (ur.), Storia del pensiero medico occidentale,
vol. 3. Dall’età romantica alia medicina moderna, Roma-Bari, Laterza, 1998, 417-440
(suautor J.-Ch. Sournia).
341. Les maladies dominantes. U: M. D. Grmek (ur.), Histoire de la pensée médicale en
Occident, vol. 3. Du romantisme à la scienc moderne, Paris, Le Seuil, 1999, 271-294
(suautor J.-Ch. Soirnia).
342. La rivoluzine biomedica del XX secolo. U: M. D. Grmek (ur.), Storia del pensiero
medico occidentale, vol. 3. Dall’età romantica alla medicina moderna, Roma-Bari,
Laterza, 1998, 493-520.
343. La révolution biomédicale du XXe siècle. U: M. D. Grmek (ur.), Histoire de la pensée
médicaIe en Occident. vol. 3. Du romantisme à la science modeme, Paris, Le Seuil, 1999,
319-336.
344. Claude Bernard et les Daremberg. Hist. Sci. Méd., 1999, 33:217- 222.
345. Autour d’ Alexandre Ie Grand: maladies des yeux dans l’art antique. Réalités
ophtalmologiques, 1999, 68, 8-12 (suautorica D. Gourevitch).
346. La troisième révolution scientifique. Rev. Méd. Suisse Rom., 1999, 119:955-959.
347. Treća znanstvena revolucĳa. Eur. Glasn., 2000, 5 (br. 5):65-71.
348. Medicina u Hrvata. U: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost. Sv. 2. Srednji
vĳek i renesansa (XIII.-XVI. stoljeće), Zagreb, HAZU i Školska knjiga, 2000, 801-821.
349. Les maladies dans l‘art antique. Questions de méthode. U: Conférences d’histoire
de la médecine: cycle 1999-2000. Lyon, Fondation Marcel Mérieux, 2001, 169-178
(suautorica D. Gourevitch).
350. Le diagnostic rétrospectif de quelques cas cliniques des Épidémies V et VII. Rev.
Philos. Anc. 2001, 9:89-104.
355. Bolesti Ruđera Josipa Boškovića. Ruđer, 2001, br. 7-8: 3-8 (pretisak ref. 52)
156

356. Psihološka skica Ruđera Josipa Boškovića. Ruđer, 2001, br. 7-8: 9-10 (prĳevod ref.
77, prevela Maja Špoljarić).
357. Les yeux malades dans l’art antique. U: L’oeil dans l’Antiquité. Approche
pluridisciplinaire. Table ronde de Lons-le-Saunier, Jura, 11-12 février 1994. Lons-le-
Saunier, 2002, 95-108 (suautorica D. Gourevitch).
IV. SURADNJA U ENCIKLOPEDĲAMA I LEKSIKONIMA

Popularni medicinski leksikon. Zagreb, Novinarsko izdavačko poduzeće, 1954.
1 natuknica
Enciklopedĳa Jugoslavĳe. Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, sv. I-VIII, 1955-1971.
71 natuknica
Enciklopedĳa Jugoslavĳe. 2. izd.., Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, sv. I-VI, 1980-
1988
43 natuknice
Medicinska enciklopedĳa. Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, sv. I-X, 1957-1965.
224 natuknice
Medicinska enciklopedĳa. 2. izd., Zagreb, Jugoslavenski leksikografski zavod, sv. I-VI,
1967-1970.
213 natuknica
Encyclopédie de la Pleiade: Biologie. Paris, Gallimard, 1965.
1 natuknica
Encyclopaedia Universalis. Paris, Club de la Presse, 1968.
1 natuknica
Encylopaedia Universalis. 2. izd., Paris, Club de la Presse, 1984.
1 natuknica
Encyclopédie internationale des sciences et des techniques. Paris, Presses de la Cité, sv. I-X, 1969-
1973
84 natuknice
Dictionary of Scientific Biography. New York, Scribner’s Sons, sv. I-XV, 1970-1978.
17 natuknica
Scienzati e tecnologici contemporanei. Milano, Mondadori, sv. I-II, 1974.
2 natuknice
Scienziati e tecnologici dalle origini al 1875. Milano, Mondadori, sv. I-III, 1975-1976.
14 natuknica
Scienza e tecnica dalle origini al Novecento .Milano, Mondadori, 1977.
1 natuknica
Dizionario biografico degli Italiani.Roma,Istituto della Enciclopedia Italiana,sv.29,1983;sv.40,
1991;sv.41,1992.
3 natuknice
Enciclopedia del Novecento. Roma, Istituto delIa Enciclopedia Italiana, sv. VIII
(Supplement),1989.
1 natuknica
Hrvatski biografski leksikon Zagreb,Leksikografski zavod „Miroslav Krleža”, sv.II,1989:sv.
III,1993;sv.IV,1998.
18 natuknica
157

Enciclopedia delle Scienze sociali. Roma, Istituto della Enciclopedia Italiana, sv. V, 1996.
1 natuknica
Dictionnaire des littératures de langue française, XIXe siècle. Paris, Albin Michel, 1998.
1 natuknica
V. KRAĆI PRILOZI, NEKROLOZI, VARIA

1. Izvještaj o Muzeju Zbora lĳečnika Hrvatske za povĳest zdravstva. Lĳ. Vjesn., 1947,
69:395-396.
2. Les manuscrits médicaux du Moyen Âge à Zagreb (Résumé de la communication),
Program of the Sixth International Congress for the History of Science and Twelfth Congress
of the Société Internationale d ‘ Histoirede la Médecine, Amsterdam, 1950, 44.
3. Izvještaj o proučavanju građe za povĳest medicine u Zadru u 1952. godini.. Ljetopis
J. A., 1954, 59:145-147.
4. Izvještaj glavnog urednika Lĳečničkog vjesnika. Lĳ. Vjesn., 1954, 76:602-604; 1955,
77:563-567; 1956, 78: 282-283; 1957, 79:186-187; 1958, 80:75-376.
5. Prvi sastanak historičara medicine, farmacĳe i veterine FNRJ. Lĳ. Vjesn., 1954,
76:708-714.
6. Stjepan Poljak (1889-1955). Lĳ. Vjesn., 1955, 77:235-236.
7. Nikola Jagić (1875-1956). Lĳ. Vjesn., 1957, 79:85-87.
8. Henry E. Sigerist (1891-1957). Lĳ. Vjesn., 1957, 79:438-440.
9. O životu i djelima Andrĳe Štampara. Zdrav. Nov., 1958, 11:92-105.
10. Zdravstvenozgodovinske objave docenta Ivana Pintarja. Zdrav. Vestn., 1958, 27:435-
436.
11. Paul Diepgen (1878-1966). Rev. Hist. Sci., 1966, 19:271-273.
12. Le centenaire de l’Académie Yougoslave des Sciences et des Arts. Rev. Hist. Sci.,
1966, 19:388-389.
13. Nekoliko rĳeči pro domo sua u povodu Katićeva članka o srpskim srednjovjekovnim
bolnicama. Acta Hist. Med. Pharm. Vet., 1967, 7159-163.
14. La médecine aztèque. Paris, Latéma – R. Dacosta, 1967, omot + XII tab.
15. La médecine japonaise. Paris, Latéma – R. Dacosta, 1967, omot + XII tab. /suautor
Pierre Huard/.
16. Collection de planches anatomiques du XVIIe siècle peintes sur soie. Paris, Alain Brieux i
Lucien Scheller, 1968, 6 str.+ V tab. (suautor Pierre Huard).
17. Discussion on medicine and culture. U: F.N.L. Poynter (ur.), Medicine and culture,
London, Wellcome Institute, 1969, 48-50, 52-53, 54, 65, 119-120, 293 i 307.
18. Predgovor. U: Zorka Zane i Anamarĳa Laboš, Bibliografija medicinske periodike
Jugoslavĳe za 1967. Zagreb,Naučno istraživački odjel Opće bolnice “Dr Josip Kajfeš”,
1969,3-5.
19. (Intervention dans la discussion à propos de la célébration de Cuvier). Rev. Hist.
Sci., 1970, 23:30, 31, 33, 47-48, 85, 87, 91-92.
20. Commentaire à propos du Rapport sur les fautes et les obscurités dans les traductions
médicales du Moyen Âge. Actes du XIIe Congrès international d’histoire des sciences,
Tome IB: Discours et conférences, Paris, Blanchard, 1971, 123-132.
21. La médecine grecque classique. Paris, Latéma – R. Dacosta, 1974, omot + XV tab.
158

22. Rapports sur les conférences d’Histoire de la biologie. Annuaire de [‘École pratique
des hautes etudes, IVe section, pour 1972/73, Paris, 1973, 645-649; pour 1973/74, Paris,
1974, 719-724.
23. Rapports sur les conférences d’Histoire de la médecine et des sciences biologiques,
Annuaire de l’École pratique des hautes études, IVe section, pour l[‘année1974/75, Paris,
1975, 791-802; pour l’année 1975/76, Paris, 1976, 811-824; pour l’année 1976/77,
Paris,1977, 863-871; pour l’année 1977/78, Paris, 1978, 917-935; pour l’année 1978/79,
Paris, 1982, 799-811.
24. J. M. Žagar i nozografija, predgovor knjizi: D. Mušič i J. Batis, Življenje in delo J.
M.Žagarja, Ljubljana, 1975, 11-14.
25. La médecine en Gaule. Paris, Latéma – R. Dacosta, 1976, omot + XV tab. /suautorica D.
Gourevitch/.
26. La médecine étrusque. Paris, Latéma – R. Dacosta, 1976, omot + XVI tab. /suautorica
D. Gourevitch/.
27. Rapports sur les conférences d’Histoire de la médecine et des sciences biologiques.
Livret de [‘École pratique des hautes etudes, IVe section (Sorbonne), 1 (1978-1981), 1982,
177-178; 2 (1981-1983), 1985, 180-181, 3 (1983-1985), 1987, 130-131.
28. Pierre Huard (1901-1983). Arch. Intern. Hist. Sci., 1984, 34:220-225.
29. Prefazione. U: M. Di Giandomenico, Claude Bernard, scienza, filosofia e letteratura,
Verona, Bertani, 1982, 17-23.
30. Histoire des sciences et psychogenèse (Contribution à la discussion). Cahiers de la
Fondation Archives Jean Piaget, 1983, br. 4: 26-29, 87-91, 314-317, 409-413.
31. Note sur les recettes iatrochimiques de G. Thibaut. U: M. Mersenne, Correspondance,
sv. XV, Paris, CNRS, 1983, 92-93.
32. Préface. U: Danielle Gourevitch, Le mal d’être femme; la femme et la médecine dans la
Rome antique, Paris, Les Belles lettres, 1984, 13-17.
33. ιολογικος υπερκαθορισμος και οι παρεμενεις του. Αντι, 1984, 11(br.254): 54-55.
34. Postface. U: P. Moraux, Galien de Pergame. Souvenirs d‘un médecin, Paris, Les Belles
Lettres, 1985, 179-180.
35. Hommage à Pierre Huard. Actes du Colloque sur l’histoire de l’École médicale de
Montpellier (Montpellier, 1985), Paris, C.T.H.S, 1985, 9-10.
36. Discours du Président (Assemblée générale de l’Académie internationale d’histoire
des sciences,Berkeley, 1985). Arch. Intern. Hist. Sci., 1985, 35:422-425.
37. Intervention à la Table ronde: Histoire entre Folklore et Anthropologie. Actes du IIe
Colloque international d ‘Histoire, Athènes, 1986, sv. III, 343-349.
38. Préface. U: G. Sabbah, P.-P. Corsetti i K.-D. Fischer (ur.), Bibliographie des textes
médicaux latins: Antiquité et haut moyen âge, Saint-Étienne, Centre Jean Palerne, 1987,
11-12.
39. Discussion lors de la Table ronde sur le SIDA 2001. Compte-rendu de la réunion
organisêe aux Pensières à Veyrier-du-Lac, 22-23 avril 1989, Lyon, Fondation Mérieux,
1989, 268-270, 272, 274-275.
40. La gérontologie, hier et aujourd’hui. U: Deux cents ans d‘histoire en gérontologie
(Colloque tenu à Paris, Ie 19 avril 1989), Paris, Société de Gérontologie dc l’Ile-de-
France, 1990, 7-10.
41. Un siècle d’études hippocratiques. Bibliographie critique. U: Hippocrate. Oeuvres
complètes, sv. IV, Paris, A.M.A.C.A., 1990, 431-442.
42. Les conditions historiqucs de la découverte de Harvey. Postface. U: William Harvey,
De motu cordis (La circulation du sang), Paris, Bourgois, 1991, 285-307.
159

43. Elogio della storia della medicina (Intervista a cura di Gilberto Corbellini). Tempo
Medico, 1991, 33 br. 17):8-9.
44. Sida et relations intemationales (Entretien avec P. Giniewski). Politique Internationale,
1991, 50:351-364.
45. Le sida, une maladie ancienne (Propos recueillis par Olivier Dargouge et Gabriel
Gachelin). La Recherche,1991, 234: 985-989.
46. Sida; histoire d‘une épidemie (Entretien avec D. Bermond). L’Histoire, 1991, 150:50-
55.
47. Physiologie et médecine des Lumières. Dix-huitième siecle, 1991, 23:5-8 (suautor R.
Rey).
48. Introduction. U: M. Morange (ur.), L‘lnstitut Pasteur. Contribution à son histoire, Paris,
La Decouverte, 1991, 19-20.
49. Bagliviana. Catalogo delle pubblicazioni di Giorgio Baglivi e saggio di bibliografia
sulla sua vita, opera ed importanza storica. U: Guido Cimino, Ubaldo Sanzo i
Gabriella Sava (ur.), II nucleo filosofico della scienza, Galatina (Leece), Congedo
Editore, 1991, 112-139.
50. Les trois vraies causes de l’épidémie du sida en Afrique (Propos recueillis par Valéry
Laramée et Catherine Dunezat), Jeune Afrique, 1992, 32 (br.1634-1635):93-95.
51. Collectivité et individus, des intérêts divergents: I’ exemple du sida. U: E. Malet
(ur.), Santé publique et liberté individuelles, Paris, Passages, 1993, 195-199.
52. Préface. U: Louise L. Lambrichs, La verité médicale. Claude Bernard, Louis Pasteur,
Sigmund Freud: légendes et réalités de notre médecine, Paris, Laffont, 1993, 9-13 (2. izd.,
Paris, Pluriel, 1994).
53. À la recherche des maladies disparues (Propos recueillis par D. Bermond). L‘Histoire,
1993, 166:80-83.
54. Les enseignements de l‘ épidémie du sida. (Éditorial du numéro consacré au sida),
Éthique, 1993-1994, 10:7-9.
55. Bibliographie chronologique des études originales sur la malaria dans la
Méditerranée orientale préhistorique et antique (depuis la découverte des agents
pathogènes et des vecteurs). Lettre d‘information du Centre Jean Palerne (Saint-Étienne),
1994, 24:1-7.
56. Pathologie, aspects génetiques. Rev. Hist. Sci., 1994, 47: 3-5.
57. Enigmatic statue. Nature, 1994, 372:228 (suautorica D. Gourevitch).
58. Remarques sur l‘origine de la syphilis. U: O. Dutour, G. Palfi, J. Berato i I-P. Brun
(ur.), L’origine de la syphilis en Europe; avant ou après 1493?, Toulon, Errance, 1994, 98:
145-146, 282-284, 292-294, 297-302.
59. À propos de la célébration de Charcot. Hist. Sci. Méd., 1994, 28: 285-287.
60. Alerte aux nouveaux virus (Interview avec Sophie Coignard et Hervé Ponchelet). Le
Point, 1995, 1179:86-90.
61. Entretien avec Mirko Grmek (réalisé par Jacques Félician, Pierre Ginesy et
collaborateurs). Césure (Revue de Convention psychanalytique), 1995, 9:227-260.
62. L’attualità dei maestri (Intervista a cura di Sandro Spinsanti). L’Arco di Giano, 1995,
9:131-140.
63. Préface. U: Pierre Thillaud, Paléopathologie humaine, Paris, Kronos, 1996, 11-12.
64. Sull’arte del guarire (Colloquio con Rossella Castelnuovo). Sapere, 1996, 62 (4): 23-
26.
65. Interview avec Mirko D. Grmek (réalisé par Bernard Granger). Synapsis, 1996,
126:10-15.
160

66. Deux historiens jugent Gubler (Interview de Pierre Morel avec Laure Adler et Mirko
Grmek). Le Généraliste, 1996,1661:25-26.
67. Mirko Grmek, médecin du sièc1e (Propos recueillis par I. Bérelowitch). Eureka, 1996,
5:30-34.
68. Spicilège d‘études paléopathologiques concernant la partie européenne du
territoire de I‘Empire Romain, de l‘ Âge du bronze au Ve siècle après J.-C: 1984-1995.
Université Jean Monnet-Saint-Étienne, Lettre d‘information, 1996, 27: 2-26 (suautorica
D. Gourevitch).
69. L‘ex- Yougoslavie: la guerre comme maladie sociale (Entretien avec M. Galić). Le
Messager Européen, 1996, 9:96-108.
70. Le passé n‘existe pas (entretien réalisé par J-L. Terradilos). L’Actualité Poitou-
Charente, 1997, (prosinac, izvanredan broj):30-33.
Uz to preko 450 prikaza knjiga u hrvatskim i inozemnim časopisima.
161

RAZGOVORI S M. D. GRMEKOM U HRVATSKOME TISKU
Prošlost ne postoji. Razgovor s Mirkom Galićem. Start, 1990; br. 564:10-16.

AIDS na dlanu /Sida – deset godina nade. Razgovor s Mirkom Galićem. Danas 1991, 26.
veljače i 5. ožujka.
Sida nĳe samo bolest. Razgovor s Lukom Tripkovićem. Več. list, 1991, 25. svibnja
(objavljeno i u L. Tripković: Vremenske zone. Razgovori, susreti. Zagreb, JASPRA, 1995,
16-21).
Epidemĳa AIDS-a tek dolazi. Razgovor s Mirkom Galićem. Nova epoha, 1992, studeni.
Pariški razgovori. Tuđman otežava obranu Bespuća. Razgovor s Mirkom Galićem.
Nedjelj. Dalmacĳa, 1993, 2. lipnja.
Pismo šestorice protiv predsjednika Tuđmana ja ne bih potpisao! Razgovor s Brankom
Matanom. Globus, 1993, 31. prosinca.
Ekskluzivni razgovor o europskoj političkoj situacĳi. Razgovor M. D. Grmeka i N. Šimca
s Ingrid Žic. Novi list, 1994, 6-7-8. sĳečnja.
Knjiga koja bi osobito koristila Srbima. Grmek i Šimac o etničkom čišćenju. Razgovor s
Mirjanom Dugandžĳom. Vjesnik, 1994, 9. sĳečnja.
Kuga 20. stoljeća je među nama. Razgovor s Đurđicom Ivanišević. Slob. Dalmacĳa. 1994,
14. sĳečnja.
Razgovor s Mirkom Galićem. U: M. Galić: Zrcalo nad Hrvatskom. Pariški razgovori 1992-
1993. Split 1994, 271-282.
Sida nĳe nova bolest. Razgovor s Mladenom Hanzlovskym. Vjesnik, 1994, 2. listopada.
AIDS je peti jahač apokalipse. Razgovor s Darkom Vukorepom. Nedjelj. Dalmacĳa, 1994,
7. listopada.
Hrvati su skloni neslozi i to ih je u prošlosti skupo stajalo. Razgovor s Mirkom Galićem
Vjesnik, 1995, 19. studenoga.
Sida je kronična bolest. Razgovor s Dianom Glavinom. Več. list, 1996, 26. travnja.
Čovjekovo najjače oružje je istina. Razgovor s Blankom Jergović. Vjesnik, 1997, 23.
studenoga.
Prvi smo put tragičnu pobunu hrvatskih vojnika u Villefrancheu 1943. proučili i po
službenom arhivu SS-a u Berlinu! Razgovor M. D. Grmeka i Louise L. Lambrichs s Ines
Sabalić. Globus, 1998, br. 379 (13. ožujka).
163

Na pragu velikog preokreta. Tri znanstvene revolucĳe drugog milenĳa. Jut. list, 1999,
27. studenoga..
Treća znanstvena revolucĳa. Europ. glasn., 2000, 5 (br. 5):65-71.
Da je Tuđman umro pet godina ranĳe, bio bi uzorna povĳesna ličnost. Razgovor s
Mirkom Galićem. Globus, 2000, br. 483 (10. ožujka).
164

PRILOZI HRVATSKIH AUTORA O M. D. GRMEKU
Bajza Ž.: Lĳečnik stoljeća iz Krapine. Gazophylacium, 2000; 5:112-114.

Bekavac Basić I.: In memoriam Mirko Dražen Grmek. Hrvatsko Zagorje, 2000; 6:145-148.
Belicza B.: Grmek, Mirko Dražen. Enciklopedĳa Jugoslavĳe, 2. izd., sv. IV. Zagreb,
Leksikografski zavod, 1986, 603.
Belicza B.: Znanstvenim stazama profesora Grmeka. Vjesnik, 2000, 11. ožujka.
Belicza B. i Zupanič-Slavec Z.: Zgodovinarji medicine profesorju Mirku Draženu
Grmeku v slovo. Zdravn. vestn., 2000; 69:461-462.
Belicza B.: Mirko Dražen Grmek. Ljetopis HAZU za god. 2000, 2001; 104:724-726.
Buklĳaš T.: Dalmacĳa u djelu Mirka Dražena Grmeka. Građa i pril. pov. Dalm., 2000;
16:381-391.
Buklĳaš T.: Dubrovnik u djelu Mirka Dražena Grmeka (1924-2000). An. Zav. pov. znan.
HAZU Dubrovnik, 2000; 38:373-377.
Bešker I.: Grmekova pasivna eutanazĳa. Več. list, 2000; 44 (br. 13089):20.
Dugački V.: Trostruko priznanje našem znanstveniku. Lĳ. nov., 1992; 21 (br. 107-
110):23.
Dugački V.: Grmek, Mirko Dražen. Hrvatski leksikon, sv. I. Zagreb, Naklada Leksikon,
1996, 417.
Dugački V.: Prof. Mirko Dražen Grmek – počasni doktor najstarĳega europskog
sveučilišta. Lĳ. nov., 1998; 26 (br. 142):50.
Dugački V.: Znanstvenik svjetskog ugleda. Jut. list, 2000; 3 (br. 681):35.
Dugački V.: In memoriam Prof. dr. sc. Mirko Dražen Grmek. Lĳ.vjesn. 2000; 122: 43-45.
Dugački V.: Professor Mirko Dražen Grmek, MD, PhD – a scientist of worldwide
reputation. Acta med. cro., 2000; 54:93.
Dugački V.: In memoriam – Mirko Dražen Grmek – najistaknutĳi hrvatski medicinski
enciklopedist (1924.-2000.). Rad. Leksikograf. zav. Miroslav Krleža, 2000; 9:225-232.
Dugački V.: In memoriam professor Mirko Dražen Grmek, M. D., Ph..D. (1924-2000).
Arh. hig. rada toksikol., 2000; 51:63-64.
Dugački V.: Professor Mirko Dražen Grmek, M. D., Ph.D., - a scientist of worldwide
reputation. Acta pharm., 2000; 50:167-169.
Dugački V.: Prof. dr. sc. Mirko Dražen Grmek. Medicus, 2000, 9:137.
167

Dugački V.: In memoriam Prof. dr. sc. Mirko Dražen Grmek. mef.hr, 2001; 20 (br. 1): 41-
42.
Dugački V.: Grmek, Mirko Dražen. Hrvatski biografski leksikon, sv. V. Zagreb, Leksikografski
zavod, 2002, 229-232.
Dugački V.: Grmek, Mirko Dražen. Hrvatska enciklopedĳa, sv. IV. Zagreb, Leskikografski
zavod, 2002, 371-372.
Dugački V.: Grmek, Mirko Dražen. Hrvati predavači na inozemnim (sve)učilištima. Zagreb,
Nacionalna i sveučilišna knjižnica, 2003, 121-122.
Dugački V.: Grmek, Mrko Dražen. Opća i nacionalna enciklopedĳa u 20 knjiga, sv. VIII.
Zagreb, Pro Leksis, 2005, 37-38.
Fatović-Ferenčić S. i Buklĳaš T.: Mirko Dražen Grmek: The Genesis of Scientific Fact and
Archaeology of Disease. Coll. antropol., 2000; 24:1-10.
Fatović-Ferenčić S.: In memoriam Mirko Dražen Grmek (1924-2000). Coll. antropol.,
2000; 24:257-259.
Fatović-Ferenčić S.: In memoriam Mirko Dražen Grmek (1924-2000). Communications
aux membres de l’Académie /Internationale de la Pharmacie/,. 2000 (br.37):136-137.
Fatović-Ferenčić S.: Lĳečnički vjesnik u povĳesti medicine i povĳest medicine u
Lĳečničkom vjesniku: U povodu 125. obljetnice izlaženja Lĳečničkog vjesnika. Lĳ.vjesn.
2002;124:165-169.
Galić M.: Priznanja Mirku Grmeku. Več. list, 1997, 13. kolovoza.
Grlić G.: Mirko Dražen Grmek, znanstvenik svjetskog glasa. Glasn. Med. fak. Zagreb,
1992; 17 (br. 27):54.
Grmek M. D.: Proučavanje i nastava historĳe medicine u Jugoslavĳi. Lĳ. vjesn., 1962;
84:5-21.(engl. prĳevod u Med. J., 1962, 1-21).
Grmek M. D.: Naši povjesničari medicine o svojoj povĳesti. Lĳ. vjesn., 1979; 101: 580-
581.
Grmek M. D.: La vita, le malattie e la storia. Roma, Di Renzo,1998. (hrv. izd. Život, bolesti,
povĳest. Zagreb, HAZU, 2000; franc. izd. La vie, les maladies et l’histoire. Paris, Le Seuil,
2001).
Jamnicki Dojmi M.: In memoriam Prof. dr. sc. Mirko Dražen Grmek. Med. Jadert., 2000;
30:129-136.
Jamnicki Dojmi M.: In memoriam Prof. dr. sc. Mirko Dražen Grmek. Elĳa, 2000: 3 (br.
5):73-83.
Jardas B.: Prof. dr. Mirko Dražen Grmek. In memoriam. Farm. glasn., 2000; 56:101 -102.
Maroević T.: Episteme i epidemĳe. Slob. Dalm., 2000; 57 (br. 17653):18.
Piasek M.: I tvar naša umire stalno i u nove prelazi struje (M. Grmek, “Mistika Rĳeči,
2000). Arh. hig. rada toksikol., 2000, 51:64-65.
Rudež T.:Znanstvena oporuka zapisana u Magazinu. Jut. list, 2000; 3 (br. 681):35.
168

Schiffler Lj.: In memoriam Mirko Dražen Grmek (1924-2000). Pril. istraž. hrv. filoz. bašt.,
2001; 27:5-13.
Šimac N.: Borac za hrvatske probitke. Slob. Dalm., 2000; 57 (br. 17653):18.
Šimac N.: Borac za hrvatske probitke. In memoriam dr.Mirko Dražen Grmek. Matica,
2000, 50 (br. 3-4):24.
Šišmanović D.: Pjesnik u liku znanstvenika. Vĳenac, 2000; 8 (br. 165):6.
Škrobonja A.: In memoriam Prof. dr. Mirko Dražen Grmek (1924-2000). Medicina, 2000;
36:43.
Vučak I.: Velikani hrvatske medicine. Mirko Dražen Grmek. Lĳ. nov., 2000, 28 (br.152):37-
39.
Vučak I.: In memoriam Mirko Dražen Grmek (1924-2000). Cro. Med. J., 2000; 41: 213-
217
Vučak I.: Prof. dr. Mirko Dražen Grmek i Zadar. Zadarska smotra, 2002; 51 (br. 1-3): 413-
434.
xx: Mirko Dražen Grmek. Ljetopis JAZU za god. 1966. 1969; 73:196-205.
xx: Grmek, Mirko Dražen. Zbornik lĳečnika Hrvatske 1874-1974. Zagreb, Zbor lĳečnika
Hrvatske, 1974, 399-400.
xx: Mirko Dražen Grmek. Povĳest side. Zagreb, Globus, 1991, stražnji omot.
xx: Grmek, Mirko Dražen. Tko je tko u Hrvatskoj. Who is Who in Croatia. Zagreb,Golden
marketing,1993, 236-237.
xx: Grmek, Mirko Dražen. Tko je tko u hrvatskoj medicini. Who is Who in Croatian Medicine.
Zagreb, Golden marketing, 1994, 190-191.
xx: Grmek, Mirko Dražen. Hrvatski opći leksikon. Zagreb, Leksikografski zavod,1996,
331-332.
xx: Grmek, Mirko Dražen. Hrvatski enciklopedĳski rječnik. Zagreb, Novi Liber, 2002, 407.
xx: Grmek, Mirko Dražen. Hrvatski obiteljski leksikon. Zagreb, Leksikografski zavod,
2005, sv. IV, 60.
169

SKRAĆENICE ČASOPISA
Acta Fac. Med. Flum. – Acta Facultatis medicae Fluminensis (Rĳeka)
Acta Hist. Med. Pharm. Vet. - Acta historica medicinae pharmaciae veterinae (Beograd)
Acta Pharm. Yug. - Acta pharmaceutica Yugoslavica (Beograd)
Actual. Hematol. - Actualités hématologiques (Paris)
AIm. Bošk. - Almanah Bošković (Zagreb)
Anal. Hist. Inst. Dubr. - Anali Historĳskog instituta u Dubrovniku (Dubrovnik)
Anal. Med.-Hist. - Analecta medico-historica (Oxford)
Ann. E. S. C. - Annales Economie-Sociétés -Civilisations (Paris)
Ann. Inst. Franç. Zagreb - Annales de l‘Institut Français de Zagreb
Annu. Sci. Tcen. - Annuario Scienza e Tecnica (Milano)
Αντι - Anti (Athena)
Arch. Intern. Hist. Sci.- Archives internationales d‘histoire des sciences (Paris)
Arh. Hig. Rada - Arhiv za higĳenu rada (Zagreb)
Biologica - Biologica (Ancona)
Brit. J. Hist. Sci.- British Journal of the History of Sciences (London)
Bull. Hist. Med.- Bulletin of the History of Medicine (Baltimore)
Bull. Inst. Océan. Monaco - Bulletion de l’Institut océanographique de Monaco
Cah. Laen. - Cahiers Laennec (Paris)
Castalia - Castalia (Milano)
Clio Med. - Clio medica (Amsterdam)
Conc. Méd. - Le Concours médical (Paris)
Cro. Christ. Period. – Croatica christiana periodica (Zagreb)
Cro. Med. J. – Croatian Medical Journal (Zagreb)
Dĳalektika - Dĳalektika (Beograd)
Dix-huitième-siècle - Dix-huitième siècle (Paris)
Episteme- Episteme (Milano)
Erasmus – Erasmus
Estud. Avançad. – Estudios avançados (Sao Paolo)
Ét. Lettr. - Études de Lettres (Lausanne)
Europ. Glasn. – Europski glasnik (Zagreb)
Farm. Glas.- Farmaceutski glasnik (Zagreb)
Fondamenti - Fondamenti (Brescia)
Hippokrates - Hippokrates (Helsinki)
Hist. Archéol., Dossiers - Histoire et Archéologie, Dossiers (Dĳon)
Hist. Phil. Life Sci. - History and philosophy of the life sciences (Napoli)
Hist. Sci. Méd.- Histoire des sciences médicales (Paris)
Hrv. Kolo- Hrvatsko kolo (Zagreb)
170

Inters. - Intersezioni (Bologna)
Isis - Isis (Cambridge, Mass. - Philadelphia)
J. Hist. Bioi. - Journal of the history of biology (Cambridge, Mass.)
J. Hist. Med. - Journal of the history of medicine (New York)
Kos - Kos (Firenze)
Lĳ. Vjesn.- Lĳečnički vjesnik (Zagreb)
Litt. Méd. Soc. - Littérature, Médecine, Société (Nantes)
Man. Med. - Manuelle Medizin (Heidelberg)
Méd. France - Médecine de France (Paris)
Med. Glas.- Medicinski glasnik (Beograd)
Med. J. - Medical journal (Zagreb)
Méd. Malad. Infect. - Médecine et maladies infectieuses (Paris)
Med. Monatssp. - Medizinischer Monatsspiegel (Darmstadt)
Med. nei Sec. - Medicina nei secoli (Roma)
Med. Podml. - Medicinski podmladak (Beograd)
Med. Welt. - Die medizinische Welt (Stuttgart)
Med.-hist. J. - Medizinhistorisches Journal (Hildesheim)
Medicinar - Medicinar (Zagreb)
Mém. Centre ]. Palerne- Mémoires du Centre Jean Pal erne (Saint-Etienne)
Monsp. Hipp. - Monspelliensis Hippocrates (Montpellier)
Ouest Med. - Ouest medical
Period. Biol. – Periodicum biologorum (Zagreb)
Physis - Physis (Firenze)
Pri!. Istr. Hrv. Fil. Bašt.- Prilozi za istrazivanje hrvatske filozofske baštine (Zagreb)
Pro Med. - Pro medico (Ljubljana)
Prometeo - Prometeo (Roma)
Rad J. A. - Rad Jugoslavenske akademĳe (Zagreb)
Rad. Inst. J. A. Zad. - Radovi Instituta Jugoslavenske akademĳe u Zadru (Zadar)
Raison Prés.- Raison présente (Paris)
Raspr. Gr. Pov. Nauka - Rasprave i građa za povĳest nauka (Zagreb)
Rev. admin. – La revue administrative
Rev. Ét. Gr. - Revue des études grecques (Paris)
Rev. Hist. Pharm. - Revue d’histoire de la pharmacie (Paris)
Rev. Hist. Sci. - Revue d’histoire des sciences (Paris)
Rev. Méd. Suisse Rom. - Revue médicale de la Suisse romande (Genève)
Rev. Pal. Découv.- Revue du Palais de la Découverte (Paris)
Rev. Philos. Anc. – Revue de la philosophie ancienne
Rev. Synth.- Revue de synthèse (Paris)
171

Salerno - Salerno (Salerno)
Saop. - Saopćenja Pliva (Zagreb)
Scalpel - Le Scalpel (BruxeIles)
Sciences - Sciences (Paris)
Scientia - Scientia (Milano)
Spomenik S.A.N. - Spomenik Srpske akademĳe nauka (Beograd)
Starine J.A. - Starine Jugoslavenske akademĳe (Zagreb)
Sudh. Arch. Gesch. Med. - Sudhoffs Archiv fiir Geschichte der Medizin (Wiesbaden)
Symp. Ciba - Symposium Ciba (Basel)
Tuberk. - Tuberkuloza (Beograd)
Vet. Arh. - Veterinarski arhiv (Zagreb)
Vie et Milieu - Vie et milieu (Paris)
Vjesn. Arheol. Dalm. - Vjesnik za arheologĳu dalmatinsku (Split)
Waage - Die Waage (Ingelsheim)
Zad. Rev .- Zadarska revĳa (Zadar)
Zašt. Zdr .- Zaštita zdravlja (Zagreb)
Zborn. Nar. Živ. - Zbornik za narodni život i običaje (Zagreb)
Zdrav. Nov. - Zdravstvene novine (Zagreb)
Zdrav. Vestn. - Zdravniški vestnik (Ljubljana)
172

DODATAK

BIOGRAFĲE AUTORA KOJI SU SUDJELOVALI U OVOM
BROJU RASPRAVA
Vjekoslav Bakašun
Rođen je u Kostreni 28. studenog 1929. godine. Na Medicinskom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1956. godine.
Specĳalizacĳu iz epidemiologĳe počeo je 1961. godine. U sklopu
specĳalizacĳe pohađao je poslĳediplomski studĳ iz javnog
zdravstva u Školi narodnog zdravlja ”A. Štampar” u Zagrebu.
Nakon položenog specĳalističkog ispita, od 1965. godine radi u
Zavodu za zaštitu zdravlja Rĳeka: isprva na Odjelu za suzbĳanje
masovnih i kroničnih bolesti (voditelj odjela 1965.-1973.), a zatim
na Epidemiološkom odjelu (voditelj odjela od 1973.-1985.). U istoj ustanovi bio je
ravnateljem od 1985. do1996. i savjetnikom ravnatelja od 1996. do 2001.
Magistrirao je 1980. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu s temom “Problem šigeloza
i praćenje izlučivanja šigela na turističkom području”. Na Medicinskom fakultetu
Rĳeka je 1982. godine obranio doktorat naslova “Epidemiološke karakteristike i značaj
epidemĳa dĳarealnog sindroma na turističkom i pomorskom području subregĳe Rĳeka
1961-1980. godine”.
Pravo na primarĳat stekao je 1983. godine, a na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u
Rĳeci postao je docentom (1983.-1995.).
Autor je Monografije o sto godina djelovanja preventivno medicinskih ustanova u
Rĳeci (1900.-2000.). Napisao je, sam ili u suautorstvu, dvadesetak radova objavljenih
u časopisima, zatim nekoliko poglavlja u knjigama te veći broj kongresnih priopćenja
tiskanih u zbornicima.
Sudjelovao je na oko 50 kongresa i simpozĳa u zemlji i inozemstvu, od čega je na više od
polovice skupova njegovo sudjelovanje bilo aktivno s priopćenjem.
Član je Akademĳe medicinskih znanosti Hrvatske od 1985. godine i član Akademĳina
Kolegĳa javnog zdravstva te član American Public Health Assotiation od 1984.
Član je i dužnosnik Hrvatskoga lĳečničkog zbora, njegove rĳečke podružnice te dva
Zborska stručna društva.
Dobitnik je mnogih priznanja HLZ-a.
Cĳelog života je aktivni društveni i sportski radnik u Kostreni, a zadnjih godina posebno
u Katedri Čakavskoga sabora Kostrena. Odlaskom u mirovinu započeo je istraživanja
iz povĳesti zdravstva u Rĳeci i povĳesti Kostrene. O tim temama objavio je nekoliko
radova i priprema objavljivanje dvĳu knjiga.
Vladimir Dugački
Rođen je 26. II. 1939. u Zagrebu, gdje je 1957. završio Klasičnu
gimnazĳu, a 1964. studĳ medicine. Od 1966. do 1969. bio je asistent
Instituta za povĳest prirodnih, matematičkih i medicinskih
znanosti tadašnjeg JAZU-a, zatim lĳečnik Stanice za hitnu
medicinsku pomoć, a god. 1972.-2004. lĳečnik specĳalist Klinike
za očne bolesti KBC u Zagrebu. Bavi se povĳešću oftalmologĳe,
biografijama istaknutih hrvatskih lĳečnika, povĳešću medicinske
177

publicistike, napose leksikografije i terminologĳe. Bio je predsjednik Hrvatskoga
društva za medicinsko nazivlje HLZ-a (1992.-2006.), bio je dugogodišnji tajnik, a od
1999. predsjednik Hrvatskoga društva za povĳest medicine HLZ-a. Član je Société
Internationale d’Histoire de la Médecine te Julius Hirschberg Gesellschaft für Geschichte
der Augenheilkunde. Pohađao je Ljetnu školu iz povĳesti bioloških znanosti u Ischĳi.
Zajedno s M. D. Grmekom objavio je III. svezak Hrvatske medicinske bibliografije (1919.-
1940). Suradnik je Leksikografskog zavoda “Miroslav Krleža” i poduzeća “Pro Leksis”
na više enciklopedĳskih izdanja. Nagrađen je odličjem “Ladislav Rakovac” HLZ-a.
Theodor Dürrigl
Rođen je 10. listopada 1926. godine u Zagrebu. Studĳ medicine
na zagrebačkom Medicinskom fakultetu završio je 1953. godine.
Iako je specĳalizirao fizikalnu medicinu, od prvog dana bavio se
je reumatologĳom. Od 1960. godine upravitelj je Reumatološkog
odjela Centralne reuma stanice u Zagrebu. Doktorirao je 1964.
Od godine 1966. predstojnik je kliničkog zavoda KBC-a Rebro za
fizikalnu medicinu i rehabilitacĳu kojemu mĳenja naziv u Zavod za
reumatske bolesti i rehabilitacĳu. Od 1972. do 1974. bio je prodekan
Medicinskog fakulteta. Od 1964. godine sudjeluje u nastavi na Medicinskom fakultetu
u Zagrebu. Za redovitog profesora izabran je 1975. godine. Utemeljio je poslĳedipomski
studĳ iz reumatologĳe na Medicinskom fakultetu u Zagrebu (1978.).
U Leksikografskom zavodu “Miroslav Krleža” obavlja uredničke poslove na
medicinskim izdanjima te u Hrvatskoj općoj enciklopedĳi (struka medicina). Glavni je
urednik časopisa “Reumatizam” od 1964. do 1991. te član uredništva više hrvatskih i
inozemnih medicinskih časopisa.
Član je suradnik Hrvatske akademĳe znanosti i umjetnosti (1986) i redoviti član
Akademĳe medicinskih znanosti Hrvatske (1961).
Osnivač je Hrvatskog reumatološkog društva Hrvatskog lĳečničkog zbora. Počasni
je član HLZ-a te hrvatskog i mnogih inozemnih reumatoloških društava. Primio je
mnogobrojna odlikovanja i priznanja.
Živko Gnjidić
Rođen je 9. veljače 1949. pokraj Sombora. Na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1973. godine, a doktorirao 1994.
Specĳalizirao je opću kirurgĳu i neurokirurgĳu te je kao specĳalist
neurokirurg od 1984. godine zaposlen u Kliničkoj bolnici “Sestre
milosrdnice” u Zagrebu. Danas obnaša dužnost voditelja Odsjeka
za neuroendokrinologĳu Neurokirurške klinike KB “Sestara
milosrdnica”. Godine 2005. izabran je u znanstveno zvanje višeg
znanstvenog suradnika.
Usavršavao se je na klinikama za neurokirurgĳu Sveučilišne bolnice Grosshadern
Sveučilišta Ludwig-Maximillian u Münchenu 1979., Kantonalne bolnice u Zürichu
1982., Sveučilišne bolnice Eppendorf u Hamburgu (periodički u razdoblju od 1979.
do1985.), te Sveučilišne bolnice u Hannoveru 1990.
Suradnik je na šest znanstvenih projekata. Kao predavač sudjeluje u dodiplomskoj i
poslĳediplomskoj nastavi na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
178

Suosnivač je multidisciplinarnog Centra za neuroendokrinologĳu i bolesti hipofize u
KB “Sestre milosrdnice” u Zagrebu.
Kao član “Medicinsko tehničke” grupe u tvornici medicinskih instrumenata “Instru-
mentarĳa” konstruirao je aspirator i irigator koji se od 1989. godine prozvodi pod
njegovim imenom.
Sudjelovao je u organizacĳi više znanstvenih skupova. Član je nekoliko stručnih i
znanstvenih društava u Hrvatskoj i inozemstvu (Svjetsko neurokirurško udruženje -
WANS, Međunarodno udruženje za kirurgĳu hipofize - ISPS).
Nagrađen je diplomom Glavnog odbora Hrvatskog lĳečničkog zbora 2004. godine.
Miroslav Hromadko
Rođen je 21. rujna 1925. u Mostaru. Diplomirao je na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu godine 1952.
Specĳalizacĳu iz opće kirurgĳe završio je 1959. U Hrvatskoj
je uveo kontroliranu hipotermĳu kod operacĳa na otvorenom
srcu. Tĳekom specĳalizacĳe iz kirurgĳe bavio se problemima
anesteziologĳe koja je u to vrĳeme u Hrvatskoj bila na svom
početku. Specĳalistički ispit iz anesteziologĳe i reanimacĳe položio
je 1962. godine u Zagrebu. Organizirao je anesteziološku službu u
Kliničkoj bolnici “Dr. O. Novosel”.
Specĳalistički ispit iz urologĳe položio je 1968. te je na Kirurškom odjelu Kliničke bolnice
“Dr. O. Novosel” organizirao urološki odsjek. Početkom 1971. godine imenovan je za
šefa Urološkog odsjeka Kirurškog odjela Kliničke bolnice “Dr. O. Novosel” - poslĳe
Urološkog odjela Kirurške klinike Medicinskog fakulteta u Zagrebu. U okviru tog
odjela formirao je Stanicu za hemodĳalizu koja je počela radom 1971. godine te je od
tada prvi put u Zagrebu počelo plansko lĳečenje hemodĳalizom bolesnika s kroničnom
renalnom insuficĳencĳom. Proširio je registar endoskopskih operativnih zahvata, a
krajem 1984. godine uveo je i novu terapĳsku metodu lĳečenja nefrolitĳaze perkutanom
litotripsĳom.
Godine 1972. dodĳeljen mu je naslov primarĳusa. Dvĳe godine poslĳe obranio
je doktorsku disertacĳu pod naslovom “Plastika mokraćnog mjehura slobodnim
transplantatom korĳuma”. Imenovan je za zamjenika predstojnika kirurške klinike
Kliničke bolnice “Dr. O. Novosel” u Zagrebu godine 1984., a od 1989. do 1992. obnašao
je i dužnost predstojnika klinike.
Od Svjetske zdrastvene organizacĳe dobio je jednogodišnju stipendĳu iz anesteziologĳe
na Univerzitetu u Kopenhagenu na kojemu je stekao i diplomu iz anesteziologĳe
1960. godine. Boravio je na kirurškim klinikama medicinskih fakulteta u Göteborgu
i Stockholmu. Radio je na kirurškom odjelu regionalnih bolnica u Vänersborgu i
Karlshamu.
Publicirao je 74 rada iz područja kirurgĳe, urologĳe i anesteziologĳe. Suautor je u knjiga-
ma “Odabrana poglavlja iz urologĳe za lĳečnike opće medicine”, “Rekonstrukcĳska
urološka kirurgĳa (naslov njemačkog izdanja - “Rekonstruktive urologische Chirurgie”),
zatim “Urološka onkologĳa” i “Medicina–Sport”.
Redovan profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu postao je 1985., a 1989. godine
izabran je na kiruršku katedru toga Fakulteta.
Organizirao je anesteziološke sastanke u Klubu sveučilišnih radnika pod naslovom
“Morbidity and Mortality Meeting“ tĳekom razdoblja od 1961. do 1963. godine.
179

S mnogobrojnim referatima sudjelovao je na znanstveno-stručnim kongresima i
predsjedao sjednicama na više internacionalnih simpozĳa (Opatĳa, Dubrovnik,
Badgastein, Göteborg, Linz, Atena).
Redoviti je član Hrvatske akademĳe medicinskih znanosti (od 1982), redoviti član
Societe Internationale d’Urologie (od 1985.) i European Assocciation of Urology. Bio
je osnivač i dužnosnik anesteziološke sekcĳe Hrvatskog lĳečničkog zbora. Član je i
dužnosnik nekoliko stručnih društava HLZ-a, bio je član redakcĳskog odbora, a sada je
član savjeta Lĳečničkog vjesnika HLZ-a.
Primio je više priznanja HLZ-a, zatim “Blagodarnicu” za razvoj urološke službe u
Makedonĳi (1980.) te priznanje kirurške sekcĳe slovenskog Saveza zdravstvenih
društava (1991.).
Goran Ivanišević
Rodio se je 9. lipnja 1948. u Zagrebu. Dodiplomski studĳ medicine
te poslĳediplomski studĳ iz reumatologĳe na Medicinskomu
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je 1973., odnosno 1987.
godine. Godine 1992. magistrirao je s radom “Procjena raširenosti
upalnih reumatskih bolesti u Hrvatskoj”.
Od 1975. do 1984. radio je u Bolnici u Varaždinskim Toplicama,
a od 1984. zaposlen je u Kliničkom bolničkom centru u Zagrebu
gdje je stekao naziv primarĳusa. Pročelnik je Polikliničkoga odjela
Klinike za reumatske bolesti i rehabilitacĳu Kliničkoga bolničkog centra u Zagrebu i
Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Surađuje na znanstvenim projektima i suautor je projekta razvitka zdravstvenoga
turizma u Malomu i Velomu Lošinju 1998. godine.
Kao autor ili suautor objavio je knjige „Ankilozantni spondilitis” i „Reumatoidni
artritis” (1994.), „Velo selo. Crtice iz prošlosti. Veli Lošinj”, „Zdravstveni turizam”
(1997.), „Dječja bolnica (sanatorĳ) i prirodni ljekoviti činitelji u Velomu Lošinju” (1999.),
„Reumatologĳa u Hrvatskoj” (2005.), Pojmovnik balneoklimatologĳe i prirodnih
ljekovitih činitelja u Hrvatskoj (2001.), Zdravstveni turizam i Akademĳa medicinskih
znanosti Hrvatske (2003.) i Pojmovnik hrvatskog balneološkog nazivlja (2006.).
Suradnik je Leksikografskoga zavoda “Miroslav Krleža” na izdanjima Hrvatski opći
leksikon (astronomĳa), Hrvatska enciklopedĳa (medicina) i Enciklopedĳski rječnik
humanog i veterinarskog medicinskog nazivlja.
U knjigama ili zbornicima objavio je ili uredio četrdesetak priloga.
Od 1985. predaje na Medicinskomu fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Godine 1995. primljen je u Odbor za zdravstveni turizam Akademĳe medicinskih
znanosti Hrvatske (AMZH), 1996. imenovan koordinatorom na projektu revitalizacĳe
Lječilišta Veli Lošinj, a godine 1999. v.d.-om predsjednika Odbora za zdravstveni
turizam i prirodne ljekovite činitelje AMZH-a.
Organizirao je desetak stručno-znanstvenih simpozĳa o prirodnim ljekovitim činiteljima,
zdravstvenom i lječilišnom turizmu te uredio prateće zbornike radova u razdoblju od
2000. do 2006..
Član je European League Against Rheumatism (EULAR-a), predsjednik Komiteta za
balneoklimatologĳu International League of Humanists od godine 2003. te počasni član
Akademĳe medicinskih znanosti Hrvatske od 2004. godine. U Hrvatskomu lĳečničkom
180

zboru predsjednik je Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologĳu i član i dužnosnik
više stručnih društava Zbora.
International League of Humanists proglasila ga je Lĳečnikom godine za 2001., a
2005. uvršten je u knjigu Caring Physicians of the World koja je bila projekt Svjetskog
udruženja lĳečnika. Također je dobitnik nekoliko priznanja Hrvatskoga lĳečničkoga
zbora.
U slobodno vrĳeme bavi se astronomĳom, crkvenim pjevanjem, bibliofilĳom i
kartofilĳom, proučava Veli Lošinj i bizantsko-slavensku ikonografiju.
Mirko Jamnicki Dojmi

Rođen je u Mostaru 1945. godine. Medicinu je diplomirao 1970. na
Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Poslĳediplomski
studĳ iz školske medicine završio je 1976. na Školi narodnog
zdravlja „Andrĳa Štampar“ u Zagrebu. Specĳalizirao je
zdravstvenu ekologĳu 1977. godine na Medicinskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1991. predaje na Medicinskoj školi Ante Kuzmanića u Zadru i
na Stručnom odjelu za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske
djece Sveučilišta u Zadru.
Objavio je dvadesetak stručnih radova s područja zdravstvene ekologĳe i povĳesti
medicine. Bio je glavni urednik monografije o Primaljskoj školi u Zadru (1996). Od 1998.
godine pokretač je i glavni urednik ELĲE, glasila Medicinske škole Ante Kuzmanića u
Zadru.
Publicira novinske članke iz ekološke problematike, kratke priče te recenzĳe stručnih
knjiga i knjiga s područja kulture.
Priprema izbor svojih eseja i recenzĳa iz medicine i književnosti koji će početkom 2007.
godine izaći iz tiska.
Hobi mu je književnost i pisanje kratkih priča. Uredio je i pogovorom popratio zbirku
kratkih priča zadarskih srednjoškolskih učenika te dvĳe zbirke pjesama srednjoškolskih
pjesnika.
Anica Jušić
Rođena je 1926. u Zagrebu. U Zagrebu je diplomirala na
Medicinskom fakultetu 1952. godine te apsolvirala psihologĳsku
grupu Filozofskog fakulteta 1954. Godine 1960. završila je
specĳalizacĳu iz neuropsihĳatrĳe.
Osnovala je EMG laboratorĳ te imenovana njegovom
upraviteljicom 1974. godine. Nekoliko godina kasnĳe integrirala
ga je u novu proširenu jedinicu, danas Zavod za neuromuskularne
bolesti Kliničkog bolničkog centra Rebro, Zagreb. Ovaj je Zavod
vodila do umirovljenja 1991.
Bila je nekoliko puta nositeljicom Max Planckovih i A. von Humboldtovih stipendĳa sa
studĳskim boravcima u Kölnu i Münchenu.
Autor je (ili urednik) trĳu knjiga te više od 300 publikacĳa različitog tipa u stranim
časopisima i u svjetskim udženicima struke. Organizirala je četiri simpozĳa o
181

neuromuskularnim bolestima s međunarodnim sudjelovanjem te mnoge tečajeve o
neuromuskularnim bolestima i elektromioneurografiji.
Od 1979. je redoviti profesor neurologĳe Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Godine 1994. organizirala je Prvi hrvatski simpozĳ “Hospicĳ i palĳativna skrb” u
Zagrebu te osnovala Hrvatsko društvo za hospicĳ/palĳativnu skrb kao dio Zbora
lĳečnika Hrvatske. Izabrana je za prvog predsjednika društva i tu dužnost obnaša do
danas. Time je pokrenula organizirani hospicĳski pokret u Hrvatskoj i počela sustavno
raditi na ostvarenju nove medicinske specĳalizacĳe - palĳativne medicine. Godine
1997. pokrenula je osnutak Udruge prĳatelja nade, a 1999. i Hrvatske udruge prĳatelja
hospicĳa. Uz sudjelovanje vrhunskih svjetskih stručnjaka moderne palĳativne skrbi (u
prvom redu iz Engleske i SAD-a), u Zagrebu i u desetak drugih hrvatskih gradova
organizirala je za pojedine profile zdravstvenih radnika simpozĳe, konferencĳe,
tečajeve i pojedinačna predavanja (više od 50) o hospicĳskim problemima. Godine 2006.
godine organizirala je i kongres za djelatnike različitih profila u svrhu upoznavanja s
problemima palĳativne skrbi. Zauzima se za uvođenje palĳativne skrbi u dodiplomsku
nastavu.
Napisala je više od 50 članaka, zatim poglavlja u stručnim knjigama te radila na
uređivanju mnogih knjiga i udžbenika. Pokrenula je BILTEN za palĳativnu medicinu/
skrb kao službeno glasilo Hrvatskog društva za hospicĳ/palĳativnu skrb HLZ-a te u pet
godina uredila deset brojeva Biltena i jedan suplement. Nakon što je časopis zamĳenjen
internetskom stranicom, urednica je te stranice (www. hospicĳ-hrvatska.hr).
Od 2000. godine vodi prve interdisciplinarne timove kućnih posjeta palĳativne skrbi i
to joj je, uz promidžbu ideja palĳativne medicine te osnivanje prve državne Ustanove
za palĳativnu skrb u Hrvatskoj na temeljima dobrovoljačkog Regionalnog hospicĳskog
centra, osnovna aktualna preokupacĳa. Godine 2002. preuzela je predsjedništvo i
organizacĳu Povjerenstva za palĳativnu skrb Ministarstva zdravstva RH. Važnim
rezultatom smatra uključenje palĳativne skrbi prvi put u Zakon o zdravstvenoj
zaštiti (2003). Vodila je i vodi brojne projekte financirane iz Hrvatske (primjerice, od
Ministarstva znanosti RH) ili iz inozemstva (SAD). Posebno je razvila vezu s Hospicĳem
sv. Kristofora u Londonu i suradnju sa Sveučilištem u Kentu.
Godine 1993. izabrana je za tajnicu Senata Akademĳe medicinskih znanosti Hrvatske.
Nositeljica je brojnih priznanja i nagrada za svoj rad (Hrvatski lĳečnički zbor, Akademĳa
medicinskih znanosti Hrvatske).
Marica Miletić Medved

Rođena je 1956. godine u Slavonskom Brodu. Diplomirala je
na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1980. godine.
Specĳalistički ispit iz epidemiologĳe položila je 1987. godine,
a magistrirala na poslĳediplomskom studĳu iz epidemiologĳe
i javnog zdravstva 1993.. Od 1988. godine registrirana je kao
istraživač za znanstveno područje medicine.
Desetak godina vodila je Dispanzer za praćenje endemske
nefropatĳe u endemskom selu Kaniži, provodeći perlustracĳu
ugroženog stanovništva radi otkrivanja epidemioloških obilježja te kronične bubrežne
bolesti nepoznate etiologĳe. Doktorsku disertacĳu obranila je na Medicinskom fakultetu
u Zagrebu 2006. godine kada je stekla i naslov primarĳusa. Sada je ravnateljica Zavoda
182

za javno zdravstvo Brodsko-posavske županĳe i voditeljica Službe za epidemiologĳu.
Sudjeluje u domaćim i međunarodnim projektima Epidemioloških istraživanja
endemske nefropatĳe. Od 2002. godine uključena je u multidisciplinarna istraživanja
hemoragĳske vrućice s bubrežnim sindromom i drugih zoonoza u znanstveno-
istraživačkim projektima Ministarstva znanosti.
Objavila je nekoliko radova citiranih u bazama podataka Current Contents i Medline.
Izlagala je na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima s kojih joj
je objavljeno nekoliko desetaka priopćenja.
Aktivna je članica nekoliko društava Hrvatskog lĳečničkog zbora
Željko Poljak
Rođen je 9. rujna 1926. u Zagrebu. Otac je dvoje djece.
Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1952.
Doktorsku disertacĳu s područja alergologĳe i kliničke imunologĳe
u otorinolaringologĳi obranio je 1969. godine.
Kao autor ili koautor objavio je tridesetak knjiga bilo iz medicine,
bilo o planinarstvu kojim se cĳelog života bavio: Velebit (1969),
Otorinolaringologĳa (1987), Hrvatska planinarska književnost
(1994), Otorinolaringologĳa u Hrvatskoj (2001.), Hrvatske planine
(2001), Hrvatski književnik Ivo Andrić (2002.), Tri rinologa (2003.), Zlatna knjiga
hrvatskog planinarstva (2004.), Život na planinarski način (2005.). Napisao je i oko 120
medicinskih i više od tisuću publicističkih članaka te uredio dvadesetak zbornika i šest
izdanja ORL udžbenika za studente. Urednik je Lĳečničkih novina od 1990. do danas.
Godine 1980. na Medicinskom fakultetu u Zagrebu izabran je za redovitog profesora
otorinolaringologĳe.
Aktivno je sudjelovao na svjetskim kongresima iz otorinolaringologĳe i alergologĳe.
Osnovao je Hrvatsko društvo za medicinsko nazivlje (1992.) i Literarni klub Hrvatskog
lĳečničkog zbora (2002.). Bio je dužnosnik Hrvatskog lĳečničkog zbora i nekoliko
njegovih sekcĳa te Lige za borbu protiv pušenja Hrvatske.
Član je Akademĳe medicinskih znanosti Hrvatske (1981.) i Društva hrvatskih književnika
(1996.). Začasni je član Hrvatskog planinarskog saveza (1987.) i HLZ-a (1997.).
Dobio je Orden zasluga za narod sa srebrnim zrakama (1975.), Trofej za fizičku
kulturu Hrvatske (1978.), Trofej Međunarodnog olimpĳskog odbora “Sport and the
environment” (1993.) te Orden Danice Hrvatske s likom Franje Bučara (1999.).
Branimir Richter
Rođen je 10. sĳečnja 1920. godine u Zagrebu. Studĳ medicine u
Zagrebu završio je 1943. Od 1947. do 1949. radio je u Antimalaričnom
odredu JNA, a zatim je u Komitetu za zaštitu narodnog zdravlja
Vlade FNRJ vodio saveznu antimalaričnu akcĳu. Godine 1950.
nakon decentralizacĳe te akcĳe prešao je na Parazitološki odjel
Centralnog higĳenskog zavoda NRH-a u Zagrebu gdje je preuzeo
vodstvo antimalarične akcĳe u Hrvatskoj. Ta je akcĳa 1954. godine
završila eradikacĳom malarĳe – godinu dana ranĳe nego što je
Svjetska zdravstvena organizacĳa pokrenula svjetski program eradikacĳe endemične
malarĳe.
183

Specĳalizirao je medicinsku parazitologĳu 1952. u Zagrebu. Tĳekom 1952. polazio je
malariološki tečaj Svjetske zdravstvene organizacĳe u Portugalu, a početkom 1954. tečaj
na Švicarskom tropskom institutu u Bazelu gdje je diplomirao tropsku medicinu.
Godine 1955. izabran je u skupinu stručnjaka za malarĳu Svjetske zdravstvene
organizacĳe te je kao savjetnik za malarĳu i tropske bolesti radio u mnogim zemljama
Sredozemlja, Bliskog istoka, jugoistočne Azĳe i Zapadnog Pacifika. Radio je na mnogim
projektima o parazitozama u Hrvatskoj i na području tadašnje Jugoslavĳe.
Znanstveno-nastavnu djelatnost obavljao je na Medicinskom fakultetu i na Školi
narodnog zdravlja “Andrĳa Štampar” u Zagrebu. Godine 1965. postao je redovitim
profesorom.
Napisao je prvi udžbenik medicinske parazitologĳe na hrvatskom jeziku koji je do danas
ostvario šest izdanja te više puta surađivao na poglavljima sveučilišnih udžbenika.
Član je Hrvatskog lĳečničkog zbora. Počasni je član Akademĳe medicinskih znanosti
Hrvatske, Akademĳe tehničkih znanosti Hrvatske te Collegium antropologicum. Član je
i Međunarodnog epidemiološkog društva i Njemačkog društva za tropsku medicinu.
Igor Rudan
Doc. dr. Igor Rudan rođen je 1971. godine u Zagrebu. Oženjen je i
otac dvoje djece.
Na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1995.
godine, a iz područja epidemiologĳe magistrirao 1997. i doktorirao
1998. godine na Sveučilištu u Zagrebu. Iz područja genetike
magistrirao je 1999. godine na Europskoj školi za napredne studĳe
na Sveučilištu u Pavĳi, Italĳa, a doktorirao 2005. na Sveučilištu
u Edinburghu, Velika Britanĳa. Zaposlen je na Medicinskim
fakultetima u Zagrebu i Splitu, znanstveni je suradnik Sveučilišta u Edinburghu te
tehnički savjetnik Svjetske zdravstvene organizacĳe u Ženevi, UNICEF-a u New Yorku
i organizacĳe Global Forum for Health Research u Ženevi.
Područje znanstvenog i stručnog interesa prof. dr. Igora Rudana su javno-zdravstvena
istraživanja, s posebnim interesom za epidemiologĳu i socĳalnu medicinu, a užim
interesom za genetičku epidemiologĳu i međunarodno zdravstvo. Na međunarodnim
natječajima dobio je veći broj znanstvenih projekata kao voditelj ili suvoditelj, pri
čemu su ugovaratelji bili The British Council, The Wellcome Trust, National Institutes
of Health USA, Medical Research Council UK, European Commission (fp6 program),
Global Forum for Health Research i The Royal Society UK. Također je i voditelj programa
‘Hrvatska biobanka’, koji uključuje 10 projekata što ih financira Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa Republike Hrvatske.
Objavio je više od 60 radova citiranih u Current Contentsu, u većini kojih je prvi autor
te veći broj ostalih radova, poglavlja u knjigama i 3 stručne knjige. Radovi su mu do
danas citirani više od 500 puta.
184

Mladen Smoljanović
Rođen je 15. studenoga 1953. godine u Splitu. Oženjen je i ima troje
djece.
Medicinu je upisao na Medicinskom fakultetu u Rĳeci, a diplomirao
na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1976. godine. Specĳalizacĳu iz
epidemiologĳe dobivenu na Institutu za pomorsku medicinu Vojno
medicinskog centra Split završio je 1988.. U svojstvu epidemiologa
radio je na Odjelu za epidemiologĳu i tropske bolesti Instituta za
pomorsku medicinu Split do travnja 1991. godine kada prelazi na
Zavod za zaštitu zdravlja Split na mjesto ravnatelja Zavoda do srpnja 2006. godine.
Sada radi kao lĳečnik specĳalist epidemiolog stručni suradnik u Nastavnom zavodu za
javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županĳe.
Stručna usavršavanja imao je u Njemačkoj (1992) – sustav zdravstvene zaštite i
zdravstvenog osiguranja, SAD (1995) – trening na prevencĳi AIDS-a te u Francuskoj
(2005) - studĳski boravak iz zdravstvene ekologĳe.
Obranio je doktorsku disertacĳu o temi “Utjecaj srednjovjekovnih epidemĳa kuge na
učestalost mutacĳe CCR5del32 u izoliranim populacĳama hrvatskih otoka”. Napisao
je više desetaka stručnih i znanstvenih radova, a sa suprugom je i suautor knjige
“Stanovništvo hrvatskih otoka“ koja je objavljena 1999. godine.
Od 1991. godine sudjeluje u nastavi na Medicinskom fakultetu u Splitu i Veleučilištu
Split.
Vodio je protuepidemĳske timove u rješavanju epidemĳa u Hrvatskoj i inozemstvu. U
Domovinskom ratu 1991. godine bio je jedan od osnivača saniteta Zbora narodne garde
i pričuve MUP-a. Do kolovoza 1992. godine obnašao je dužnost načelnika sanitetske
struke za jug Hrvatske u svojstvu djelatnog časnika, pukovnika Hrvatske vojske.
Bio je koordinator projekta “Poboljšanje zdravstvene zaštite na hrvatskim otocima”
od 1996. godine, a sada je predsjednik povjerenstva Ministarstva zdravstva i socĳalne
skrbi Republike Hrvatske za otočnu medicinu. Član je ekspertne skupine Kriznog
stožera Ministarstva zdravstva i socĳalne skrbi za epidemĳske incidente. Ministarstvo
zdravstva i socĳalne skrbi imenovalo ga je predstavnikom u European Centre for
Disease Prevention and Control (ECDC) u Stockholmu 2006. godine.
Sudjelovao je na međunarodnim kongresima i bio organizator mnogih stručnih i
znanstvenih skupova, primjerice u povodu 400.-te obljetnice Splitskog lazareta 1992.
godine.
U dva mandata bio je dopredsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva Hrvatskog
lĳečničkog zbora.
Odlikovan je s više odličja od kojih je najvažnĳe “Red Danice Hrvatske s likom Katarine
Zrinski”.
Ante Škrobonja
Rođen je na Sušaku 1944. godine. Specĳalist je medicine rada.
Naslov njegova magistarskog rada iz 1984. bio je “Socĳalno-
medicinske prilike u Rĳeci tĳekom 14. i 15. stoljeća”. Doktorirao je
1993. s radom “Utjecaj nekih somatskih, genetskih i stečenih faktora
rizika na krvni tlak i hipertenzĳu u radno aktivnoj populacĳi”.
U suautorstvu ili samostalno objavio je nekoliko knjiga: trojezičnu
monografiju “Dr. Catti: Slike iz života jednog rĳečkog lĳečnika -
185

Quadri di vita di un medico fiumano - Bildes aus dem Leben eines Fiumaner Arztes”
(1999), godine 2000. izašla je knjiga “Medicina zavičaja”, tri godine poslĳe “Povĳest
medicine za praktičare”, a 2004. “Sveti od zdravlja – ilustrirani leksikon svetaca
zaštitnika”.
U časopisima i zbornicima objavio je ukupno, sam ili u suautorstvu, 120 naslova.
Napisao je prigodne pogovore u nekoliko knjiga od kojih se posebno ističe knjiga Ivana
Pavla II. “Poruke za slavlje Svjetskog dana bolesnika 1993.-2002”. Kao gostujući urednik
osmislio je nekoliko prigodnih brojeva “Acta Facultatis medicae Fluminensis”. Od 1995.
do 2001. bio je glavni urednik časopisa “Medicina”, a 2003. pokreće međunarodni
časopis ”Acta medico-historica Adriatica - AMHA” u kojemu je glavni urednik i
objavljuje prateće serĳe tematskih suplemenata pod nazivom “Biblioteka AMHA”.
Profesor je na medicinskim fakultetima u Rĳeci i Splitu.
Aktivno je sudjelovao na dvadesetak međunarodnih i pedesetak domaćih
znanstvenih i stručnih skupova.
Član je više hrvatskih i međunarodnih stručnih i znanstvenih udruga te
višegodišnji predsjednik Hrvatskog znanstvenog društva za povĳest zdravstvene
kulture.
Od profesionalnih i društvenih priznanja posebno se ističu: Capire International
Prize for a Creative Future, 4th Edition Eco-Crea International Institute Kos, Grčka
(1996.), Povelja Hrvatskog lĳečničkog zbora (1999.) i Nagrada Grada Rĳeke za 2001.
Ivica Vučak
Rođen je 15. kolovoza 1953. godine u Beogradu. Oženjen je i otac
dvoje djece.
Godine 1977. diplomirao je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu. Poslĳediplomski studĳ iz kiničke imunologĳe i alergo-
logĳe na Medicinskom fakultetu u Zagrebu završio je 1984. obra-
nom magistarskog rada. U istoj institucĳi radio je kao asistent od
1982. do1987. U Bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu Zavoda za
plućne bolesti i tuberkulozu u Zagrebu specĳalizirao je pneumof-
tizeologĳu (1991.).
Tĳekom dvĳe godine (1980.-1982.) bio je stipendist u Odsjeku za imunogenetiku Max-
Planck Instituta za biologĳu u Tubingenu, Njemačka. Godine 1993. kao stipendist
WHO-a završio je tečaj iz mikrobiologĳe tuberkuloze organiziran u Otavi, Kanada.
Od 1988. godine sudjeluje u nastavi na Medicinskom fakultetu u Zagrebu i na
Medicinskom fakultetu u Mostaru.
Tajnik je Društva za promicanje borbe protiv tuberkuloze u Zagrebu od 2002. godine.
Na godišnjim skupovima i sastancima stručnih društava održao je više predavanja, a
po domovima zdravlja u Zagrebu i Mostaru provodio edukacĳu lĳečnika u lĳečenju
tuberkuloze i astme.
Član je i više stručnih društava Hrvatskog lĳečničkog zbora uključujući i Hrvatsko
društvo za povĳest medicine. Napisao je više popularno-stručnih članaka za novine i
za „Lĳečničke novine“ u kojima je i član uredništva.
186

SADRŽAJ
Marko Pećina i Stella Fatović-Ferenčić:

PREDGOVOR ...................................................................................................................... 5
Stella Fatović-Ferenčić:
KLIO U MEDICINSKOJ PRAKSI KAO POTVRDA TEZI MIRKA DRAŽENA
GRMEKA O POVĲESTI KAO ALATU ............................................................................ 7
KLIO U MEDICINSKOJ PRAKSI
Theodor Dürrigl:
TĲEK NAZORA O OPTOKU REUMATOGENIH ČIMBENIKA TĲELOM ............ 13
Branko Richter:
FARAONOV SAN I ERADIKACĲA MALARĲE U TUNISU .................................... 19
Miroslav Hromadko:
KAKO JE RENESANSNI ASTRONOM INSPIRIRAO MOJU DOKTORSKU
RADNJU ............................................................................................................................ 25
Mladen Smoljanović:
POVĲEST KAO ALAT U RJEŠAVANJU EPIDEMIOLOŠKIH PROBLEMA: OD
USMENE PREDAJE DO GENETIKE ............................................................................. 31
Marica Miletić-Medved:
KLIO I EKSPERIMENT U EPIDEMĲI: SUZBĲANJE EPIDEMĲE
HEMORAGĲSKE VRUĆICE S BUBREŽNIM SINDROMOM POMOĆU PASA
TERĲERA ........................................................................................................................... 41
Igor Rudan:
ODABIR POPULACĲE POGODNE ZA ISTRAŽIVANJE GENETSKE
PODLOGE LJUDSKIH BOLESTI: “PROJEKT 1001 DALMATINAC” .................... 47
Ivica Vučak:
TUBERKULOZA U 21. STOLJEĆU (ZVĲER KOJU NĲE MOGUĆE
PRIPITOMITI ALI JU SE MOŽE DRŽATI POD NADZOROM) ............................... 57
Živko Gnjidić:
ULOGA KLIO U OPERACĲSKOM LĲEČENJU TUMORA HIPOFIZE
TRANSSFENOIDALNIM PRISTUPOM ....................................................................... 67

Goran Ivanišević:
DR. ANA JAKŠA (1896. - 1988.) - POTICAJ ZA OBNOVU TALASOTERAPĲE U
VELOMU LOŠINJU ......................................................................................................... 77
Mirko Jamnicki Dojmi:

KLIO U FUNKCĲI CAPITATIO BENEVOLENTIAE .................................................. 87
Ante Škrobonja:
POVĲEST MEDICINE KAO ALAT ZA PRAKTIČARE U NEBRANOM
GROŽĐU ........................................................................................................................... 97
Željko Poljak:
POVĲEST MEDICINE KAO ALAT ZA BIBLIOGRAFSKE I UREĐIVAČKE
PROJEKTE ....................................................................................................................... 107
Vjekoslav Bakašun:
RAPSKE REMINISCENCĲE ......................................................................................... 113
Anica Jušić:
O SMRTI I UMIRANJU ................................................................................................. 123
ŽIVOT I DJELO M. D. GRMEKA – autor: Vladimir Dugački
PROF. DR. SC. M. D. GRMEK - ŽIVOTOPIS ................................................................... 131

BIOBIBLIOGRAFĲA M. D. GRMEK ............................................................................... 137
RAZGOVORI S M. D. GRMEKOM U HRVATSKOME TISKU ................................... 163
PRILOZI HRVATSKIH AUTORA O M. D. GRMEKU .................................................. 167
DODATAK
BIOGRAFĲE AUTORA KOJI SU SUDJELOVALI U OVOM BROJU RASPRAVA ..... 177

Nakladnik: Hrvatska akademĳa znanosti i umjetnosti
Za nakladnika: Akademik Slavko Cvetnić, glavni tajnik
Tehnički urednik: Ranko Muhek
Grafička priprema: Zoran Žitnik
Lektura: Biserka Sinković
Naklada: 500 primjeraka
Tisak: Intergrafika d.o.o., Zagreb

Dugacki - Mirko Drazen Grmek

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dugacki - Mirko Drazen Grmek

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PROF. DR. SC.

MIRKO DRAŽEN GRMEK

Istaknuti znanstvenik i humanist, lĳečnik, povjesnik, filolog i filozof Mirko Dražen

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 131 26.11.2007 16:13:50

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 132 26.11.2007 16:13:50

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 133 26.11.2007 16:13:50

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 134 26.11.2007 16:13:50

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 135 26.11.2007 16:13:50

1. Santorio Santorio i njegovi aparati i instrumenti. Zagreb, Jugoslavenska akademĳa,

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 137 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 138 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 139 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 140 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 141 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 142 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 143 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 144 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 145 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 146 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 147 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 148 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 149 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 150 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 151 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 152 26.11.2007 16:13:51

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 153 26.11.2007 16:13:52

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 154 26.11.2007 16:13:52

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 155 26.11.2007 16:13:52

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 156 26.11.2007 16:13:52

IV. SURADNJA U ENCIKLOPEDĲAMA I LEKSIKONIMA

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 157 26.11.2007 16:13:52

V. KRAĆI PRILOZI, NEKROLOZI, VARIA

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 158 26.11.2007 16:13:52

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 159 26.11.2007 16:13:52

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 160 26.11.2007 16:13:52

Uz to preko 450 prikaza knjiga u hrvatskim i inozemnim časopisima.

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 161 26.11.2007 16:13:52

Prošlost ne postoji. Razgovor s Mirkom Galićem. Start, 1990; br. 564:10-16.

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 163 26.11.2007 16:13:52

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 164 26.11.2007 16:13:52

Bajza Ž.: Lĳečnik stoljeća iz Krapine. Gazophylacium, 2000; 5:112-114.

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 167 26.11.2007 16:13:53

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 168 26.11.2007 16:13:53

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 169 26.11.2007 16:13:53

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 170 26.11.2007 16:13:53

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 171 26.11.2007 16:13:53

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 172 26.11.2007 16:13:53

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 175 26.11.2007 16:13:54

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 177 26.11.2007 16:13:54

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 178 26.11.2007 16:13:54

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 179 26.11.2007 16:13:54

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 180 26.11.2007 16:13:54

Mirko Jamnicki Dojmi

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 181 26.11.2007 16:13:54

Marica Miletić Medved

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 182 26.11.2007 16:13:54

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 183 26.11.2007 16:13:54

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 184 26.11.2007 16:13:54

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 185 26.11.2007 16:13:54

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 186 26.11.2007 16:13:54

Marko Pećina i Stella Fatović-Ferenčić:

KLIO U MEDICINSKOJ PRAKSI

rasprave i gra a za povijest znanosti_22_FINN.indd 189 26.11.2007 16:13:54

Mirko Jamnicki Dojmi: