Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu knjievnost i bibliotekarstvo Kolegij: Opa povijest knjievnosti: srednji vijek Profesor:

dr. Muhamed Delilovi Student: Ismir Buan

Tematske cjeline ''Boanstvena komedija- Pakao''

Seminarski rad

Sarajevo, 25. Maja 2013 godine.

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................ Biljeka o piscu ....................................................................................................... Slika pakla .............................................................................................................. Biljeke iz prvog pjevanja Tematska cjelina 1. ................................................................................... Ideja 1. Tematske cjeline .........................................................................

3 4 5

6 7

Biljeke iz treeg pjevanja Tematska cjelina 2. .................................................................................. Ideja 2. Tematske cjeline ......................................................................... 8 9

Biljeke iz etvrtog pjevanja Tematska cjelina 3. .................................................................................. 10

Biljeke iz petog pjevanja Tematska cjelina 4. .................................................................................. Ideja 4. Tematske cjeline ......................................................................... 11 12

Jezik i stil boanstvene komedije ......................................................................... Zakljuak ............................................................................................................... Literatura ..............................................................................................................

12 13 14

Uvod
Dante, ne samo da je strastveni pisac, ved i temelj talijanskorg jezika, lagano nas kroz povijest vodi i do prvih opisanih i zadatih sika zagrobnog svijeta u Krdanskom svijetu. Moja potreba pisanja seminarskog rada na ovu temu se upravo javila iz datih slika zagrobnog svijeta, i pregrt tematskih cijelina, koje se proteu du itave ''Boanstvene komedije''. Da bi se djelo lake shvatilo potrebno je najprije da se razdvoji u odreene tematske cijeline, koje u sebi sadre ideju, mjesto i vrijeme radnje, kao i svaka zasebno svoje likove. U nastaku du podijeliti Danteovu ''Boanstvenu komediju'' na ved postojeda pjevanja i prema njima du odrediiti tematske cijeline, sa ved pomenutim: ideja, vrijeme i mjesto radnje, likovi, spjevovi i sl... Tematske cijeline su jako bitne za samo shvatanje ovog dijela, kao i za samo analiziranje djela. Takoer tematske cijeline ne da de nam samo omoguditi idejno, vremensko i bilo koje drugo razdoblje u dijelu, ved de nam omoguditi samo stvaranje slike, suosjedanje sa glavnim likom. Omogudit de nam fiktivnu i perceptivnu viziju ideje i karakterizacije samih likova.

Biljeka o piscu

Dante ALIGHIERI (1265.-1321.) - najvei talijanski nacionalni pjesnik, rodom iz Firence. O njegovu je djetinjstvu i mladosti malo provjerenih podataka, ali se zna da je vrlo rano poeo pokazivati interes za umjetnost, itajui najpoznatije latinske pisce. Predpostavlja se da je prvi put ugledao Beatrice Portinari kada mu je bilo devet godina, a drugi put ju je vidio u svojoj 18oj godini. Ona postaje njegovo ivotno nadahnue, ideal savrenstva i posveuje joj svoj prvi sonet. Beatrice umire 1290.g. , a njezina smrt mijenja pjesnikov ivot-u potpunosti se predaje izuavanju filozofije i pozitivnih znanosti, te objavljuje svoja prva knjievna djela (Novi ivot, Gozba). Njegovo ivotno djelo, Boanstvena komedija , nastaje izmeu 1307. i 1321.g. kada je bio u progonstvu zbog javnog djelovanja protiv pape. Iz progonstva se vie nikada nije vratio u Firencu. Umire od malarije u noi izmeu 13. i 14. Septembra 1321.g. u Raveni, gdje je i sahranjen.

Dante Alighieri

Slika pakla

Dante je sliku pakla organizirao kao lijevak, odnosno sama slika lijevka se javila po samom Luciferu, koji je bio baen na zemlju, okrenut na glavu. Te je zatim najtei krug pakla zapravo i bio osiguran za izdajnike. to je i samim tim predstavljalo da je Lucifer bio izdajnik. Pakao je bio sainjen iz devet krugova, koji su bili smjeteni kao spirala.

Slika pakla. Dante je pakao organizirao sa devet krugova i to su :

1. Limb 2. Razvratnici 3. Prodrljivci 4. krtci i rasipnici 5. Srditi 6. Krivovjernici 7. Nasilnici 9. Oni kojima ne moemo vjerovati, lopovi, varaice. 9. Izdajnici

BILJEKE IZ PRVOG PJEVANJA

Tematska cijelina 1: Danteov dolazak u mranu umu (koja je alegorija svijet grijeha) i suoavanje s tri zvijeri koje predstavljaju tri ljudska poroka (pantera-pouda, lav-oholost i vuica-lakomost) . Prema Danteovu shvaanju prosjeni ljudski vijek trajao je 70 godina., to bi znailo da je spjev zapoeo u 35. godini ivota. Smatrao je da svaki ovjek kree na zagrobno putovanje na polovici svoga ivota, tj. u 35. Godini. Iz prve strofe: Na pola naeg ivotnoga puta u mranoj mi se umi noga stvori jer s ravne staze skrenuvi zaluta. Saznajemo da je Dante na poetku svog zagrobnog putovanja zalutao, te se naao u mranoj umi koja zapravo predstavlja svijet grijeha. Tamo sree razliite zvijeri, a od silnog straha Dante ne zna kuda da poe. Tri zvijeri koje Dante susree na svom putu predstavljaju ljudske poroke pouda (pantera), oholost (lav) i lakomost(vuica). Danteu u pomo dolazi Vergilije, pjesnik koji je rodom iz lombardijskog grada Mantove, roen jo za ivota Julija Cezara, ali ipak smatran pjesnikom Augustova doba, kad je napisao najslavniji ep rimske knjievnosti Eneidu. Iz prvog pjevanja saznajemo da je Dante veliki oboavatelj Vergilija i njegovih remek djela. Strofa koja nam to govori je: Ja poklonik sam remek-djela tvojih, i lijepi stil, to na me panju svinu, samo iz djela tvojega usvojih. Vergilije ga na svu sreu skrene sa krivoga puta, te ga dovodi do vrata svetog Petra. Likovi iz prvog pjevanja: Dante - glavni junak svog spjeva-on je i simbol grenog ovjeka Vergilije - predkranski, poganski, rimski pjesnik, koji Dantea vodi kroz kranske predjele.Vergilije realistiki promatra onaj svijet. On je glas razuma i mudrosti. Tri zvijeri -lav koji predstavlja oholost -pantera koja predstavlja poudu -vuica koja predstavlja lakomost

Al' istom da u uzbrdo,kad eno odnekud panter brz i gibak pao, s krznom to bijee od pjega areno; i nije mi se vie s oka dao, ve me u hodu prijeio sve jae,pa sam se vraat vie puta stao. Taj kao da je na me doi htio od gladi bijesan,podigavi iju, reko bi:i zrak uplaen je bio, i to izgledae sviju pouda sita u svojoj suhoi, i zbog koje ve mnogi suze liju.

Ideja 1. Tematske cjeline :

Kada Dante zaluta u umu, koja zapravo predstavlja svijet grijeha, on se zapravo bori s grijesima s kojima se ovjek sree kroz ivot. Bori se s lavom koji predstavlja oholost, s panterom koja predstavlja poudu i vuicom koja predstavlja lakomost.

BILJEKE IZ TREEG PJEVANJA Tematska cjelina 2 :

Opisivanje patnji ljudi u pretpaklu. Dante i Vergilije uu u pretpakao, te Dante spazi natpis iznad vrata: Kroz nas se ide u grad sviju muka, kroz nas se ide gdje se vjeno plae, kroz nas se ide do propala puka. Pravda nam tvorca vinjega potae; boanska svemo,mudrost to sve znade, i prva ljubav graditi nas zae. to god stvorenja prije nas imade vjeno je, pa smo i mi vjena vijeka; tko,ue nek se kani svake nade. Uavi u predvorje pakla Dante uje vriskove boli dua koje ne pripadaju niti raju niti paklu. To su due ljudi koji su za ivota bili usmjereni samo na sebe, pa ih sada nemilosrdno gone strljeni i ose. Kroz tu tu prostranu ravnicu protjee rijeka Aheront, na ijim obalama nesretne due ekaju da ih sijedi starac Haron preveze na drugu obalu u vjenu tamu, vatru i led. Budui da je Dante bio iv, Haron ga odbija prevesti, no Vergilije stiava Haronov bijes i podsjea ga da Dante putuje po bojoj volji. U to se zatrese zemlja, digne jak vjetar, a zastraujui bljesak srui i onesvijesti Dantea. Moemo zakljuiti da u treem pjevanju Dante govori o predvorju pakla u kojem se nalaze kukavice koje raj odbacuje, a njihovi grijesi nisu toliko teki da odu u pakao. Sad stigosmo do mjesta tekih jada, ko to ti rekoh,gdje se svijet jati, to blagodati uma lien strada. Likovi: Dante,Vergilije, Haron (laar, koji prevozi mrtvace na onaj svijet) A Haron,demon s oima to egu, skuplja ih,mig im dajui, i tue veslom kad tko zaostane u bijegu.

Ideja 2. Tematske cjeline :

ovjek u ivotu ne smije biti kukavica! Dante je sve kukavice smjestio u predpakao. Smatram da u ivotu niti jedan ovjek ne smije biti kukavica. Trebamo se znati suoiti sa svime to nam ivot donosi, ponekad dobro, ponekad loe. Nikada se ne smije bjeati od istine, bojati se onoga to uistinu jesi. Kukavice su osobe koje nemaju dovoljno snage da se suoe s onim to ih mui. Mislim da je svaka osoba bar jedanput u ivotu bila kukavica i bojala se neke banalne stvari ili pojave. Zato moramo biti hrabri i poduzeti neto dok ne bude prekasno, a ne poslije aliti,kada bude kasno za bilo kakve promjene.

BILJEKE IZ ETVRTOG PJEVANJA Tematska cjelina 3 :

Uzaludna enja nekrtenih u limbu (prvom krugu pakla). Dantea je probudio gromovit tutanj i on preplaen shvati da se nalazi na ulazu u prvi krug pakla.Taj prvi krug naziva se limb. Slua uzdahe ljudi koji nisu poinili nikakav grijeh, ali su bili nekrteni, jer su ivjeli prije kranskog vremena, tj.prije Isusa Krista. Stanovnici limba uzalud uzdiu za blaenstvom boje milosti i osjeaju stalnu enju. Ne pitadobri uitelj mi ree tko su ti dusi, pred tobom to stoje? Prije no poe znaj da njih ne pee Nikakav grijeh; al' premalo to je da bi se spasli, i uz djela ista, jer su bez krsta, vrata vjere tvoje . Tu sree Homera, Horacija, Aristotela, Platona i druge znamenite linosti staroga svijeta. To su linosti koje su imale mnogo zasluga. Oni nisu podvrgnuti muenju, ali im se patnja sastoji u tome to ih mui stalna enja bez ikakve nade. Bez druge krivnje s te stradamo mane, patei samo od tog to bez nade a puni enje boravimo dane. Likovi: Dante, Vergilije i niz znamenitih linosti koje borave u limbu (Homer, Aristotel, Brut, Elektra, Ptolomej, Euklid...)

10

BILJEKE IZ PETOG PJEVANJA Tematska cjelina 4 :

Dolazak u drugi krug pakla gdje se nalaze grijeni ljubavnici. Susret Dantea s Minosom, Kleopatrom, Didonom, Parisom, Ahilom... U ovom pjevanju govori se o grijenim ljubavnicima koji se nalaze u drugom krugu pakla.Ljubavnici su poinili grijeh, jer su unitili ivot onih ljudi koji nisu bili krivi. Kanjeni su tako to nikada nemaju mira i cijelo vrijeme im pue oluja. Dante je duboko u paklu i susree krugove koji su sve manji, a muke su sve jae i gore. Likovi koje susreemo u drugom krugu jesu: Minos, Kleopatra, Paris, Didona, Ahil, Tristan, Semiramida... Po Danteovom shvaanju Minos (uveni kralj s otoka Krete) je sudac na ulazu. On je pola neman, pola ovjek. Pred njega dolaze grijene due i ispovjedaju svoje grijehe, te uvi osudu kreu dalje u pakao, za onoliko krugova koliko se njegov rep ovije oko tijela. Tu Minos straan,zubima ree stoji na pragu ondje grijehe ispitiva, sudi i alje,repom pravdu kroji. Minos nerado puta Dantea u drugi krug pakla, gdje se nalaze due preljubnika, a sada njihove due raznosi vihor koji nikad ne prestaje. Tu susree i Tristana i Parisa. Susree i Kleopatru koja je bludom izgubila duu. Razgovara s Franceskom i Paolom koje je ubio Paolov brat zatekavi ih u preljubu. Pakleni vihor,to bez stanke huji, tu nosi due u zamahu punu; mui ih,bije,vrte ih u struji. Likovi:

Dante Minos -po starogrkoj mitologiji sin Zusa i Europe,jedan od sudaca u podzemnom svijetu. Kleopatra -egipatska vladarica,ljubavnica Cezara i Marka Antonija,poinila samoubojstvo pustivi na sebe dvije zmije otrovnice Paris -izazvao trojanski rat otevi Meneleju enu Helenu Didona -utemeljica i kraljica Kartage,zbog neretne ljubavi ona se spalila Ahil -glavni helenski junak Tristan -zaljubljuje se u enu svog ujaka,kralja Marka Semiramida -legendarna asirska kraljica Vergilije -glas razuma,vodi Dantea kroz pakao

Mjesto i vrijeme radnje: Pakao, drugi krug, 1293.godina

11

Ideja 4. tematske cjeline :

Preljub je jedan od teih grijeha zbog kojeg su preljubnici osueni na vjenu patnju! Preljub je danas normalna stvar. Svi varaju sve. Brakovi se raspadaju zbog nevjere jednog ili oba partnera. Mislim da je najtee onom tko je prevaren i nadam se da se na tom mjestu neu nai nikada u ivotu. Zato prije nego neto uinimo trebali bi dobro razmisliti u kojem bi se krugu pakla mogli nai,jer e onda biti kasno za kajanje.

JEZIK I STIL BOANSTVENE KOMEDIJE: Dante je koristio talijanski, firentinski dijalekt u svom djelu. S pravom moemo rei da je Dante otac talijanskog jezika. Djelo je puno latinizama i formalno je savreno komponirano. Pisano je u tercinama (strofama od 3 jedenaesterca). Svaki dio (Pakao, istilite, Raj) ima 33 pjevanja podjednake duine, a zajedno s uvodnim pjevanjem postignuta je savrena brojka 100. Tercina Na pola naeg ivotnoga puta u mranoj mi se umi noga stvori jer s ravne staze skrenuvi zaluta. Isprekidana rima emernija ni samrt mnogo nije; al' da bih kazo to tu dobro naoh, ispriat mi je druge zgode prije. Dijalozi izmeu Dantea i Vergilija Ta ti li si Vergilij, ono vrelo, gdje rjeitosti kljua rijeka prava? Odvratih prignuv zastieno elo. Alegorije Mrana uma predstavlja svijet grijeha prava staza predstavlja put kreposti tri zvijeri koje sree predstavljaju ljudske poroke.

12

Zakljuak:

Kada sam se upoznao sa injenicom da je tako opseno djelo u stihovima tako savreno napisano, uz besprijekornu primjenu jedanaesteraca i tercina, kroz tako velik broj strofa i pjevanja, ne mogu a da, poput bezbroj itatelja prije mene, ne budem zadivljen i u potpunosti shvatim zato je djelo nazvano Boanstvenim. Veliina ovog djela se prvenstveno odnosi na njegovu neprolaznost i svevremenost. Dante je na jedan izuzetan nainuspio otjelotvoriti ideal vjere i morala. Likovi i paklu su nosioci razliitih osjeaja, udnji, duevnih stanja i grijeha, te ne mogu da se ne zapitam koliko sam ja duboko u toj umi grijeha u koju zaluta svatko, svjesno ili nesvjesno. Preispitivanje vlastite savijesti je neto to se ne moe izbjei nakon itanja ovog djela, pri tome ne smijemo zaboraviti da se u predvorju pakla nalaze neodluni i kukavice, koji su se kolebali izmeu dobra i zla i koji su kukaviki bjeali od svake odgovornosti. Pakao je prikaz udnovatog krajolika,fantastinog svijeta i grijenih ljudi. Pakao je alegorijski prikaz ovozemaljskog ivota! Iz pakla nema povratka!

13

Literatura

1. Dante Alighieri, (2009) BOANSTVENA KOMEDIJA PAKAO

2. Dante Alighieri, (2005) The Divine Comedy, The Vision of Paradise, Purgatory and Hell(Complete)

3. Auerbach, Eric, (1961) Dante , Poet of the secular World.

4. The Dante Encyclopedia.(1999) Richard H. Lansing, General Editor.

5. Suvremene kritike ''Boanstvene komedije'' www.knjizevnist.org knjievni portal

14