HONORE DE BALZAC /ONORE DE BALZAK/

Balzac je bio francuski romanopisac, pripovjeda i dramatiar

roen je 1799. u Toursu, odgojen je u provinciji gdje je pokuao izgraditi knjievnu karijeru
umro je 1850. godine u Parizu zbog iscrpljenosti jer zbog dugova ni na trenutak nije mogao
predahnuti
uz Stendhala, tvorac je realistinoga romana i zaetnik kritikoga realizma (realisti ne ele nametati
svoj stavove drutvu, nego iznose istinu i prikazuju drutvo onakvo kakvo doista jest)
napisao je 90-ak romana, vie od 40 drama te niz pripovijesti i novela, a u njima je oivio oko 2000
razliitih likova uputao se u sve vrste poslovnih pothvata
u golemu opusu teko je nabrojati najbolja djela, ali se ipak najboljima smatraju:
1. Otac Goriot
2. Izgubljene iluzije
3. Sjaj i bijeda kurtizana
4. Eugenie Grandet
5. Golicave prie
6. Roak Pons
7. Seljaci
realisti slijede Aristotelovu koncepciju umjetnosti kao oponaanja prirode
realisti ele stvarnost prikazati bez uljepavanja, istinito Balzac stvara umjetniku istinu: Ono to
je istinito esto ne bi bilo vjerojatno, jednako kao to ono to je istinito u knjievnosti, ne bi moglo
biti istinito u prirodi.
godine 1842. objedinjuje sva djela koja je napisao od 1829. u jedinstven ciklus romana LJUDSKA
KOMEDIJA u tom je ciklusu htio dati zaokruenu sliku suvremenoga francuskoga drutva i iznijeti
vlastite poglede na svijet
o ini 80-ak romana; djelo odgovara Danteovoj Boanstvenoj komediji
o ta je 'boanstvena' komedija postala 'ljudska', a to je posljedica svega to se zbilo u svjetskoj
knjievnosti od srednjega vijeka do dananjih dana
o stvarnost ljudskoga ivota Dante je naao u onostranosti i opisivao u konanoj sudbini
pojedinaca, dok je Balzac pokuao obuhvatiti ovostranost ivotnih pria
o ciklus se dijeli na:
1. Studije iz drutvenoga ivota
podijeljena na 6 prizora iz privatnoga, provincijskoga, parikoga, politikoga,
vojnoga i seoskoga ivota
Otac Goriot pripada ciklusu privatnoga ivota
2. Filozofske studije
dovrena su samo 22 romana
3. Analitike studije
od 5 planiranih romana dovren je samo jedan roman
o ciklus romana romanu u nastavcima
ciklus romana romani povezani jednom temom (npr. francusko drutvo 19.
stoljea), likovi se mogu ponavljati, ali se fabule ne nastavljaju
roman u nastavcima jedan roman u nekoliko nastavaka
o obiljeja Balzacova realistike metode:
promatranje, prouavanje i analiziranje grae
naelo istinitosti
naelo tipinosti
kronoloki organizirana fabula
uzrono-posljedina fabula s dugakom ekspozicijom i brzim raspletom
uporaba jezika sredine u funkciji karakterizacije lika
detaljno opisivanje prostora i likova
objektivni sveznajui pripovjeda
kriticizam

DANTE
- komedijom se u srednjem
vijeku nazivalo djelo koje
zapoinje tuno, a zavrava
sretno

- Dante trai smisao u

onostranosti

- oblikuje svijet u statinoj viziji

pojedinca koji su smjeteni u
Paklu, istilitu i Raju
- zaokruen i zatvoren svijet

ISTO

- oba djela tee cjelovitom

zahvatu u kojem niz ljudskih
sudbina biva obuhvaeno u
naelno jedinstvenom ivotu
ovjeanstva

BALZAC
- traginost svoga ivota ljudi
mogu nadvladati jedino
ironijom pa je komedija najbolji
naziv za taj splet nastojanja,
pobjeda i poraza, uspjeha,
padova, sree i nesree
- stvarnost ljudskoga ivota
Balzac obuhvaa u ovostranosti
ivotnih pria koje se
nastavljaju i isprepleu
unedogled
- opisuje kretanje zbiljskih
pojedinanih ivota koji se
uzajamno uvjetuju u
dinaminim krugovima ivota i
smrti
- otvoreni svijet

OTAC GORIOT IA GORIOT

roman francuskoga knjievnika Honorea de Balzaca nastao 1834., a objavljen 1835.
roman se moe smatrati pravim poetkom velikoga ciklusa kojemu e pisac poslije dati skupni
naslov Ljudska komedija (La Comedie humaine)
roman je napisao u 40 dana i djelo je izvorite cjelokupne Ljudske komedije
prikazao je razvoj kapitalistikih drutvenih odnosa i propadanje tradicionalnih moralnih vrjednota
novac je odigrao glavnu ulogu u njegovu ivotu javlja se kao osnovna pokretaka snaga u svim
njegovim djelima slava i novac su glavni
u svojim je djelima opisivao krtce, sitne lihvare, bogate novare
po osnovnoj koncepciji svojih djela pripada renesansi jer ima zapletene i esto nevjerojatne
intrige te jednostavno ocrtane karaktere
no, po izvanrednom daru zapaanja i tonosti opisa svrstavaju ga meu predstavnike realizma
uzor mu je bio Napoleon, pa je rekao: to je Napoleon zapoeo maem, ja u zavriti perom!

posveeno Geoffroyu Saint-Hilaireu /ofroa-Sent-Ileru/ - u znak divljenja

sastoji se od 4 poglavlja: Pansion, Ulazak u otmjeni svijet, Laismrt i iina smrt
Kakav je otac/ia Goriot?
- estit ovjek, ivi u pansionu, dobiva 600 franaka rente, ostavio je sve kako bi
pomogao svojim kerima koje imaju 50 000 franaka rente umire kao pas
- monoman ovjek kojim potpuno vlada samo jedna strast; statian lik
Drutvo u kojem je ivio Goriot?
- Pariz, 1819. 1820.
- naglaene su klasne razlike (bogati siromani)
- svijet u kojem su temeljne vrijednosti i ideali novac i mo
- kriza obitelji nemar keri
- svijet kriminala
- nastaju tradicionalne moralne vrijednosti
- osim u novcu, uspjeh ovisi i o vezama u visokom drutvu

roman ima tri fabularna tijeka:

o 1. fabula: lik oca Goriota nesretna sudbina bivega tvorniara tjestenine Jean-Joachima
Goriota, koji je sve dao svojim kerima i bogato ih udao, a one se poinju njega stidjeti ne
dolazei mu ni na pogreb
otac Goriot Vjeni otac prua djeci bezuvjetnu ljubav
2

o 2. fabula: dolazi u Pariz Eugenie de Rastignac s idejom da uspijem u visokom drutvu

upoznaje bijedu kue Voker
ga Beauseant /Bozean/ mu govori da je francusko drutvo skup varalica i
prevaranata, a najvea bijeda su slava i novac
mora biti hladan kako bi uspio, te mora biti s mnogim enama
najee prisutan lik u ciklusu Ljudske komedije
o 3. fabula: vezana je uz lik tajanstvenoga Vautrina /Votrena/ (Jacques Collin) Bjeismrt ili
Laismrt, koji mladoga Rastignaca upoznaje s okrutnim i dvolinim drutvom te mu pomae
cijelo je djelo oblikovano na principu kontrasta:
o bijeda rasko: pansion Vauquer salon ge Beauseant
o istina la: dvolinost u visokom drutvu; istinu nastoje prekriti i stanari pansiona
o uspon pad u drutvu: kako se Rastignac eli uzdignuti u visoko drutvo; Goriotov pad
o moral nemoral: Vautrinova etika
o problem oinske ljubavi oca Goriota i g. de Teileffera
Novac je ivot. Novac ini sve. otac Goriot
roman zavrava rijeima mladoga Rastignaca: A sada je na nama dvoma red! smatra da je
francusko drutvo pokvareno i da on sam mora biti kreator svoje sudbine