Univerzitet u Bihau Pedagoki fakultet Odsjek za bosanski jezik i knjievnost

Semantika analiza glagola vidjeti

Seminarski rad

Mentor: Dr. sc. Remzija Hadiefendi-Pari

Studentice: Azra Oki Nermina Mustedanagi

Biha, juni, 2013

1. UVOD Tema naega seminarskog rada je Semantika analiza glagola vidjeti. Obradit emo osobine ove rijei u dijahronijskoj i sinhronijskoj perspektivi. Ovim radom pokazat emo na koji nain je glagol vidjeti opisan u razliitim rjenicima standardnoga jezika te ukazati na odreene slinosti i razlike u opisima razliitih autora. U skladu s time izvrit emo analizu ovoga glagola sa aspekta polisemije, antonimije, sinonimije i frazeologije.

2. DIJAHRONIJSKA PERSPEKTIVA GLAGOLA VIDJETI

Dijahronijski

pristup

jeziku

podrazumijeva

njegovo

sagledanje

kroz

vrijeme.

Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika autora Petra Skoka opiran je rjenik visoke znanstvene vrijednosti i predstavlja temelj hrvatske (i srpske) etimologije. Skok je prikupio obilje grae (etimoloke, dijalektoloke,onomastike, tvorbene), koliko iz hrvatskih (i srpskih) govora, toliko i iz okolnih jezika (posebno balkanskih). Meu desetak hiljada natuknica, izmeu ostalog obraen je i glagol vidjeti. U njemu za glagol vidjeti nalazimo sljedeu natuknicu: vidjeti (se), vdm, vidu (Crna Gora) = (ekavski) vdt pored videu(Kosmet) = Ikavski vlditi, pf. i impf. (Vuk) (iz-, izu-, na-, ne-, nena-, ohne-, pre-, pri-, pro-, raz-, s-, -, za-) prema impf, vdati (se), vdam (Vuk) (iz-, pre-, pri-, s-, u-, za-), u kojem je prema stcslav. vidti, vidc (bug.vidam) suglasnik prezenta dj prenesen i u infinitiv, iterativ na -ava-, -iva- izviivati /-davati (raz-), ie., baltoslav. i praslav., videre (s kojim je glagolom u prasrodstvu); obidii, -im prema obidvat, ujem (Crna Gora),obidavati, obidvm (Vuk, Boka) ogledati, obiljeiti, svidjeti se sviditi se (Hrvatska, Vodice) prema sviati se dopadati se, dopasti se, obidnut, -em (Kosmet) (b < bv) okusiti, probati. U tijesnoj je vezi s praslav. korijenom vd-. Ostatak te veze je vdnuti vidjeti (Resava, Lijeve) i konjugacija izvidjeti, izuvjedm = izuvijem = izwvidim istraiti, prema impf, izuvdati, izuvdm (Pavlinovi)= izuvijedati, izuvijedam (16. v.), na telj izuvjditelj <stcslav. izvdti. Tu je prvi >i zbog disimilacije sa drugim , upor. prije < prde. Imperativ viaj (Bosna, Banja Luka) = vidi. Pridjevi na -ljiv vidljiv (ne-}, zavidljiv, nenavidljiv, na -iv vidiv (ne-, ra-), s apstraktima na osi vidljivost (ne-) = vidivost (ne-}, na - > -an vidan (ne-), zavidan (Piva-Drobnjak), navidan onaj koji mrzi, s apstraktumom zavid(n)ost (ne-}, nenavidan (Kosmet, Vodice), poimenien nenavtdnik (Vodice) avo, apstraktum na -ija nenavndija (Vodice), na -ov vidovu trava vidova < Svetovidova ili Vidova, na -ovit vidovit (v. vjedovit}, na ovan nvidovan (Vuk) nenadan, part. perf. pas. kao pridjev Vien naoit, nevien. Postverbal vd m, izvd, nevd m, uvid (Vuk), obid m ogled, bida f mjesto gdje se prova ili obiduje imali ribe, privid m, f, navid(a} 1 gledanje, ljubav, 2 mrnja. Na -ik vidik, gen. ika (Vuk). Na -lo vidjelo n lumen; na-ica vidje- Lica svijea, odatle rasvidelit se(Kosmet). Kod Rumunja u prilogu in vedeal javno (unakrteno s lat. vedea < videre). Isto unakrtenje i u rijei iz crkvenog jezika vedenie vizija, upor. privienje. S mad. sufiksom-

ov< - do vidova (Hrvatska, gradovi) dovidenja. Na -ok na vidSku (Kosmet) pred oima. Na -lac vdjelac, gen. -ioca.Poimenieno 2. 1. sing, nevid, gen. isa (Vuk, Srijem, Baka, Banat), samo u uzreici od nevidia. Na -telj razviditelj. Prilog od stcslav., part. prez. pas. nevidom().Taj posudie Rumunjia (v)idoma= idoma. Apstraktina -n: nvist, gen. -i (Vodice), zvist f, s pridjevom zvistan (Stuli), poimenien -ik zavisnih, upor. zvidost, navist, nenvist f isto to zavist. Radne imenice navidjelac, gen. -dioca. Neologizam vidokrug, vidogle (selo Kumodrae, 1914) projektor, reflektor. Antroponimi Vidosav(a), Vidna, Vidoje, Vidojko, Vtdojka. Samoglasnik i je nastao iz dvoglasa ei u ie. korijenu *uei-. Baltike su usporednice stprus. widdai ich sah, lit. veizdti, vizdiu pogledati, ivysti, -vdau opaziti, veidas (=vidi>), pavydti, pavydiu zavidjeti. Od ostalih ie. upor. gr. (f)t8eiv opaziti, (=vidb), < *, got. Weitan vidjeti, lat. Videre (internacionalno evidentan, evidencija, revizija, revizor, vizija, vizionar, ideja, ideologija, idealan, itd.). V. prijevoj vd-, Rumunji posudie zavistie f <zavistb, odatle na -UJQ > -ui a zavistui beneiden.

3. SINHRONIJSKA PERSPEKTIVA GLAGOLA VIDJETI

Sinhronijski pristup jeziku podrazumijeva sagledanje jezika u datom trenutku. U Rjeniku bosanskog jezika autora Ibrahima edia koji je izdao Institut za jezik u Sarajevu (Sarajevo 2007.) glagol vidjeti obraen je na slijedei nain:

vidjeti gl. svr. i nesvr.., prez. vidim/vidim imati sposobnost vida. Zapaziti, zapaati oima. U Rjeniku bosanskog jezika autora Senahida Halilovia, Ismaila Palia i Amele ehovi, u izdanju Filozofskog fakluteta u Sarajevu, (Sarajevo, 2010.) glagol vidjeti obraen je na sliejdei nain: vidjeti dvov. Iprez. vidim, aor. vidjeh, imp. vidi, prid. rad. vidio, vidjela, ., pridjev trp. vien, pril. sad. videi, pril. pr. vidjevi, gl. im. vienje I 1. imati sposobnost vida: ne vidi od roenja 2. (koga, ta) registrirati okom, uoiti/uoavati, opaziti/opaati: - majku, - put 3. (koga) biti u ijem drutvu, sresti/sretati koga, naii/nailaziti na koga: kad ga vidim, pozdravit u ga 4. (ta) predvidjeti/predviati, predskazati/predskazivati: vidim ti veliku sreu u ljubavi 5. (ta) doi/dolaziti do spoznaje, zakljuka; uvidjeti/uviati, shvatiti/shvatati, spoznati/spoznavati, zakljuiti/zakljuivati: sad vidim da grijeim, nadam se da e ~ svoju greku 6. razg. a. razmisliti/razmiljati, promisliti/promiljati: vidjet emo kako emo se izvui b. (ta) U po/za baviti se ime to treba uraditi, rijeiti i sl., (uz)nastojati, (po)truditi se oko ega: vidjet emo malo to 7. (ta) iskusiti/kuati, podnijeti/podnositi, preivjeti/preivljavati, (pre)trpjeti: video je on mnogo muke ~ se 1. vidjeti jedan drugoga 2. nai/nalaziti se s kim, susresti/susretati se s kim ima se ta ~ 1. vrijedi pogledati, vrijedno je gledanja 2. Iron. ne vrijedi ni pogledati: ko je to vidio! U dijalokoj situaciji, rijei kojima se iskazuje nevjerica, kad se ta nikako ne prihvata: nema se ta ~ nije vrijedno gledanja; ne mogu ga oima ~ mrzak, odvratan mi je; ne vidi se ni prst pred okom/nosom ne vidi se nita; ne ~ dalje od nosa biti vrlo ogranien, skorman u promiljanju, predvianju itd.: ne ~ vise bijela dana ne ivjeti dalje, izgubiti ivot; sad ga vidi, sad ga ne vidi neuhvatljiv je, vrlo je nemiran, nestalan; to svijet jo nije vidio! Takvo to jo nije bilo, nije se desilo; tu na tome da se vidimo tu na tome da se okuamo; vidi rije za skretanje

panje sagovornika na ono to se eli kazati ~ kad oni dou, nemoj im kazati da sam ja tu; ~ dno ai popiti pie dokraja; ~ jasno kao na dlanu potpuno jasno vidjeti, shvatiti; ~ sve zvijezde vidjeti svjetlace pred oima pretrpjevi jak udarac u glavu; ~ svijeta mnogo (pro)putovati; ~ svoga boga biti kanjen, dobiti kaznu (u prijetnji); ~ svojim/roenim/vlastitim oima I sam vidjeti, vidjeti bez ikakve sumnje, zacijelo vidjeti; vidi, molim te! Rijei kojima se iskazuje vr lo neugodno iznenaenje im; ~ on hoe da ja radim za njega! Vidi ti njega! Rijei blagog iznenaenja, zateenosti, uenje, divljenje itd.: gle, pogledaj, molim te: vidi, vidi rijei kojim se 1. Skree panja sagovornika na neto to bi smio propustiti 2. Iskazuje uenje zbog ega neoekivanoga ; ivi bili pa vidjeli vidjet emo se svakako (o emu za ta se pretpostavlja da e se sigurno dogoditi)

4. Semantika struktura glagola vidjeti 4.1. Polisemija

Semantika struktura glagola vidjeti sastoji se od dviju temeljnih znaenja. Jedno se odnosi na 'sposobnost vida', a drugo, na metaforiko, na 'sposobnost razumijevanja', tj. na neku mentalnu aktivnost. Polisemna struktura glagola vidjeti nije se proirila do razliitih znaenjskih nijansi ili znaenja kojima je ponekad teko pronai motivacijske sveze s ostatkom semnatike strukture. Znaenje susresti se glagola vidjeti, kao u reenici Vidjet u se s njima za pet dana, metonimijski je utemeljeno metaforiko znaenje koje se zasniva na injenici da koncept 'vid' moe sluiti kao izvorna domena za razumijevanje mnogih drugih ovjekovih aktivnosti u kojima je 'vid' kljuna perceptivna i spoznajna sposobnost za njihovu realizaciju. Tako je motivirano i znaenje posjetiti glagola vidjeti, kao u reenici Juer sam otiao vidjeti svoju staru i bolesnu baku ili U Parizu se obavezno mora vidjeti Louvre. Glagoli koje kategoriziramo kao stabilno ustrojene polisemne lekseme konceptualiziraju neku drugu ovjekovu sposobnost, najee kognitivnu, koja se razumijeva u odnosu na odreenu perceptivnu sposobnost. To je razlogom to nove znaenjske nijanse i znaenja ne oblikuju koncepte koje motivacijski teko povezujemo s ostatkom semantike strukture, zbog ega i govorimo o urednim strukturama.

4.2. Sinonimija Sinonimija predstavlja znaenjski odnos meu rijeima koje imaju razliit izraz, a isti sadraj. Ova pojava je najzastupljenija kod imenica, ali je prisutna i kod mnogih glagola. Najfrekventniji sinonim za glagol vidjeti je glagol gledati. Ovaj sinonimski par spada u bliskoznanice, te stilski neobiljeenu i opejeziku kategorizaciju sinonima. 4.3. Antonimija Antonimija prestavlja semantiki odnos meu rijeima koje imaju razliito znaenje. Antonimi iskljuivo dolaze u paru, jer je njihov odnos binaran.

Antonim za glagol vidjeti je miriti. U Rjeniku bosanskog jezika autora Senahida Halilovia, Ismaila Palia I Amele ehovi, u izdanju Filozofskog fakluteta u Sarajevu, (Sarajevo, 2010.) glagol miriti je objanjen na slijedei nain: drati oi zatvorene, ne gledati. Npr.: Bolje je ponekad miriti, nego svata vidjeti. Ovaj antonimijski par je s obzirom na nastanak sekundarni, odnosno izvedeni. S obzirom na rasprostanjenost je opejeziki, a po znaenju je nestepenoviti.

4.4. Frazeologija Frazemi su spojevi od najmanje dvije rijei koje su izgubile svoja primarna znaenja i povezale se u jednu novu znaenjsku cjelinu konotirajui nova znaenja. U Frazeolokom rjeniku hrvatskoga ili srpskog jezika kojeg je izdala kolska knjiga, Zagreb, 1982. godine, pronali smo slijedee frazeme za obraivani glagol: Na jedno oko orav, a na drugo ne vidi. OKO Ne vidjeti bijela dana. DAN Ne vidjeti dalje od nosa. NOS Ne vidjeti umu od drvea. UMA Vidjeti kako stvari stoje. STVAR Vidjeti kakva blaga. BLAGO Vidjeti kao na dlanu. DLAN Vidjeti koliko je sati. SAT Vidjeti mnogo svijeta. SVIJET Vidjeti trista svijea. SVIJEA Vidjeti u pravom svjetlu. SVJETLO

Vidjeti svoga boga. BOG Vidjeti svoje dobro jutro. JUTRO Vidjeti svojim roenim oima. OKO S obzirom na osobenost semantie strukture, navedeni frazemi su komponentni, a s obzirom na leksiki sastav somatizmi. U prvom primjeru imamo prijedlono-padenu konstrukciju, a svi ostali su reenice sa nezavrenom strukturom.

Literatura: 1. edi, Ibrahim, Rjenik bosanskog jezika, Institut za jezik, Sarajevo, 2007. 2. Halilovi, Senahid, Pali, Ismail, ehovi, Amela, Rjenik bosanskoga jezika, Sarajevo, 2010. 3. Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Rjenik hravaskoga jezika, kolska knjiga Zagreb, 2000. 4. Matei, Josip, Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika, kolska knjiga Zagreb, 1982. 5. Skok, Petar, Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Jugoslavenska

akademija znanosi i umjetnosti, Zagreb 1971.