Sufiksalna tvorba

Tvorba riječi u hrvatskom

jeziku
Dr. sc. Ana Mikić Čolić
Tvorbeni načini u hrvatskom jeziku

tvorbeni načini u hrvatskom jeziku

dijele se u dvije skupine:

izvođenje

slaganje
Tvorbeni načini u hrvatskom jeziku

IZVOĐENJE – takav način tvorbe u kojemu

nova riječ nastaje od osnove jedne riječi, tj.
od jedne osnove; najčešće nova riječ
nastaje tako da se iza osnove dodaje
tvorbeni formant
Rezultat izvođenja je IZVEDENICA,
IZVEDENA RIJEČ ILI DERIVAT
a) sufiksalna tvorba
b) prefiksalna tvorba
c) prefiksalno-sufiksalna tvorba
Tvorbeni načini u hrvatskom jeziku

SLAGANJE – takav način tvorbe u

kojemu nova riječ nastaje od osnova
dviju ili više riječi, tj. od dviju ili više
osnova
Tvorenica nastala slaganjem naziva
se SLOŽENA RIJEČ, SLOŽENICA ILI
KOMPOZIT
Slaganje

razlikujemo nekoliko vrsta slaganja:

a) složeno-nesufiksalna tvorba ili čisto

slaganje
b) složeno-sufiksalna tvorba
c) srastanje
d) polusloženice
Sufiksalna tvorba

tvorbeni način u kojem se tvorbeno

značenje izražava tvorbenim
nastavkom ili sufiksom

u hrvatskom jeziku to je najplodniji

tvorbeni način jer najviše novih riječi
nastaje upravo sufiksalnom tvorbom
Neologizmi prema tvorbenim
načinima
Neologizmi prema tvorbenim
načinima
Neologizmi nastali izvođenjem
Sufiksalna tvorba

s obzirom na to dodaju li se imenici,

glagolu ili pridjevu, sufiksi se dijele na:
imeničke,
glagolske i
pridjevne
Sufiksalna tvorba

s obzirom na stupanj tvorbene

aktivnost mogu se podijeliti na:
vrlo plodne (-ac, -ač, -čić, -ica...),
slabo plodne (-an, -ešina, -ečak, -ičak,
-etak, -urda...) i
neplodne sufikse (-en iz prsten, -er iz
pleter, -av iz rukav, -išav iz golišav,
-onjav iz suhonjav)
Sufiksalna tvorba

tvorbeni se nastavak (sufiks) razlikuje

od obličnog nastavka po tome što
oblični nastavak mijenja oblik iste
riječi (cest-a, cest-e), a tvorbenim se
nastavkom od jedne riječi dobivaju
nove: cest-ar, cest-ica, cest-arina...
Sufiksalna tvorba
osnovna obilježja sufiksa jesu:
1. u sastavu riječi ima stalno mjesto:
završetak riječi,
2. nikada ne dolazi kao osnova,
3. nikada ne dolazi u samostalnoj upotrebi i
prema tome ima značenje samo u vezi s
osnovom (?) i
4. ne može tvoriti semantičku jezgru riječi,
već samo morfološki preinačuje osnovu
(?).
Drugotna sufiksacija
kad riječ dobiva sufiks s kojim
tvorenica ima isto značenje kao i
osnovna riječ, tada se takva pojava
naziva drugotna (sekundarna ili
pleonastička) sufiksacija
tren > trenut > trenutak
bus > busen
nesvijest > nesvjestica
mlak > mlačan
Drugotna sufiksacija

ako osnovna riječ sa sufiksom dobiva

osjećajno značenje ili već ima
osjećajno značenje, ali ga sufiks
pojačava, tada nije posrijedi drugotna
sufiksacija, nego normalna sufiksalna
tvorba
ženskar > ženskaroš
mrak > mrakuša/ mrakača
Sufiksalna tvorba

sufiksalna se tvorba može prikazati

dvojako:
1. abecednim redom sufikasa i
2. prema tvorbenom značenju
tvorenice.
Sufiksalna tvorba

prikazivanjem sufikasa (i prefikasa)

prema tvorbenom značenju tvorenice
dobivaju se nizovi tvorbenih uzoraka
međusobno povezanih istim
tvorbenim značenjem, značenjske
skupine ili značenjske kategorije
Sufiksalna tvorba

u prikazivanju sufiksalne tvorbe

abecednim redom sufikasa vidljiva je
tvorbena višeznačnost
(polisemičnost) riječi s pojedinim
sufiksima
tako tvorenice sa sufiksom -(a)c,
ovisno o osnovi na koju je vezan,
mogu značiti:
Sufiksalna tvorba
1. čovjeka koji vrši određenu radnju: kosac,
pisac;
2. čovjeka koji ima određenu osobinu:
lakomac, starac;
3. stanovnika grada, pokrajine: Županjac,
Slavonac;
4. životinju s nekom osobinom: bijelac
(konj), zubatac (riba);
5. biljku: kakaovac, kaučukovac;
6. predmet: poklopac, mamac;
7. umanjenicu: bratac, krušac.
Sufiksalna tvorba
značenjska skupina imenica za muške
osobe dijeli se u nekoliko značenjskih
podskupina:
1. imenice koje znače vršitelja radnje,
2. imenice koje znače nositelja osobine,
3. imenice koje znače člana, pripadnika
neke organizacije ili ustanove,
sljedbenika, pristašu nekog pravca, ideje
ili nečijih pogleda, shvaćanja,
4. ostale imenice koje znače mušku osobu.
Sufiksalna tvorba

imenica za žensku osobu motivirana

tvorenicom za mušku osobu ima isto
tvorbeno značenje kao i osnovna
imenica:
1. vršiteljica radnje: krojač-krojačica
2. nositeljica osobine: čudak-čudakinja
3. pristašica, sljedbenica, pripadnica
čega: idealist-idealistica.
Zastupljenost pojedinih sufiksa u tvorbi
imeničkih neologizama
Sufiksalna tvorba imenica

sufiks -ač: apač, bikač, helkač,

mobač, slatkač...
sufiks -aš: foteljaš, titulaš,
kontejneraš...

(1) „Stiglo iznenađenje za bonaše!”

Sufiksalna tvorba imenica

sufiksi stranoga podijetla: -acija, -er, -

izam

betonizacija, konobarizacija, džober,

konzumerizam
Sufiksalna tvorba imenica
najplodniji su oni sufiksi kojima se izvode
riječi u žargonu
za žargon su karakteristični ovi tvorbeni
postupci:
- skraćivanje višečlanih izraza, odnosno
univerbizacija,
- skraćivanje višesložnih riječi odbacivanjem
zadnjeg dijela riječi te
- širenje, odnosno dodavanje sufiksa kako bi
se pojačala ekspresivnost riječi.
Univerbizacijska sredstva

SUFIKS -ar SUFIKSI -jak/-njak

plastični kirurg > plastičar stambeni kredit > stambenjak

zagrobni život > zagrobnjak
„masni prišt” > masnjak
Sufiksalna tvorba imenica

SKRAĆIVANJE RIJEČI ŠIRENJE RIJEČI

sufiks -ić: sufiks -uša:

ginić, psihić, penzić mrakuša, primitivkuša

Sufiksalna tvorba glagola
među glagolskim neologizmima izdvajaju se dvije
skupine:

1. oni koji su nastali od imenica, bilo

domaćih/udomaćenih bilo stranih: cipelariti,
crkvariti, honorarčiti, postotkariti, kaucirati, dramiti,
hadezeizirati, bankariti, lažirati, ćuzirati, muktašiti,
dinersirati te
2. oni koji su nastali prilagodbom stranih glagola:
asemblirati, sevjirati, plotirati, mapirati, daunlodati…
Zastupljenost sufiksa u tvorbi glagolskih
neologizama
Morfološka obilježja glagolskih
neologizama
svršeni glagoli: kaucirati, fulati, logirati
se, overdozirati, restartirati...
nesvršeni glagoli: cipelariti, crkvariti,
honorarčiti, postotkariti, dramiti,
bankariti, lažirati, ćuzirati, muktašiti,
eskortirati, solirati...
dvovidni glagoli: skenirati, asemblirati,
bekapirati, butati, čekirati, dajdžestirati,
fajlati, loudirati, mapirati, plotirati...
Morfološka obilježja glagolskih
neologizama
JEDAN NESVRŠENI GLAGOL -
VIDSKI PARNJACI VIŠE SVRŠENIH

cipelariti – iscipelariti guglati – uguglati – izguglati

logirati – ulogirati lajkati – polajkati – odlajkati
printati – isprintati
Sintaktička obilježja glagolskih
neologizama
glagolski neologizmi zahtijevaju
gotovo isključivo akuzativne dopune:
cipelariti koga, lažirati što, printati što,
skenirati što, asemblirati što, fajlati
što, sejvirati što, lajkati što, limitirati
što...
promjena rekcije: koristiti (se),
(is)komunicirati, kontaktirati
Sufiksalna tvorba pridjeva

ograničen broj primjera

hipostatizacijski potencijal

strane osnove: trendovski, bleferski...