ISPITNA PITANJA IZ TVORBE

1. Podjela posudenica: tude rijeci, tudice, prilagodenice, usvojenice, oprimjeri

2. prefiksalno-sufiksala tvorba glagola

3. glagoli sa suf -ivati/avati i njihova upotreba

4. funkcionioranje kalkova u hr jeziku-odnos znacenja uzora/modela i znacenja kalka, te

na promjene znacenja do kojih dolazi na domacim morfima,tj. rijecima koje su posluzile
kao kao izraz za novi sadrzaj.
3 su moguca oblika ekstenzije: a) znacenje je modela i kalka isto
b) znacenje je modela sire od kalka
c) znacenje je modela uze od kalka
0 semantika ekstenzija s obzirom na to da se kalk stvara da bi zadovoljio potrebu za
imenovanjem nekog predmeta ili pojma iz kulture ili civilizacije zemlje davaoca,
POJMOVNA VRIJEDNOST KALKA SE PREKLAPA S POJMOVNOM
VRIJEDNISCU MODELA. to je nulta sem ekst.
ali prijevod osim sto slijedi smisao originala, on slijedi i zakonitosti svoga jezika, a to
znaci eda ne prenosi uvijek u potpunosti sve znacenjske komponente originala. tako kalk
zarulja...pojmovno je isto sto i model gluhbirne, ali doslovan prijevod je zareca kruska.
u kalku su sadrzani svi relevantni semovi, a redundantni su elidirani. 0 sem ekst
karakteristicna je za kalkirane termine,tj. kalkove ciji su modeli jednoznacni. s obzirom
na funkciju kalka, a to je precizno imenovanje preuzetog pojma ili predmeta i
zadovoljavanje potrebe jezika primatelja, kalk u nacelu reproducira samo jedno od vise
znacenja koje model objedinjava. npr. auszug 6 znacenja u njem, a samo jedno u hrv
izvadak kada je opceprihvacen moze zapoceti proces prosirivanja.

5. sto zakljucuju saric i mihaljivec u svom clanku?

OVO SU BILA ESEJSKA PITANJA . PET KOMADA
1. Kako doci do hrvatskog naziva iz stranog naziva?

2. vrste semnatickih i leksickih kalkova u hrv jeziku to je leksiki kalk ili prevedenica

karakterizira ju nova formalno-znaenjska tvorba, to je tvorenica nainjena morfemima

domaeg jezika po tvorbenom uzoru stranog se dijeli na a) pravi leksiki kalk ako je
tvorbena struktura netipina i strana za hrv jezik
semantiki kalk ako je pojam preuzet iz nekog jezika,a izraz se uzima u samom jeziku
hrv. , muttersprache materinski jezik, glubirne zareca kruska je doslovno, ali
zarulja, luftschif- zrakoplov, schiff je brod...pretenost sem kalkova nad leksikim jer
oni ne zadiru u unutranjojezine odnose
mocijski parnjaci
lanak m. turk prepriati o kalkovima
objasni razliku izmeu kugla, kugla, kuglar
semantike promjene??
tvorba etnika
objasni tvorbu kao dio leksikologije i kao dio morf
sufiksalna tvorba: tvorbeno znaenje se izraava tvorbenim nastavkom, sufiksom. cesta
cestar cestarina... star starac, suf ac dodaje znacenje covjek i preinacuje pridjevsko
znacenje star, najplodnija tvorba, suf se dijele na imenicke,pridjevne,glag i prilozne.
neplodni er,en,av

1. U oblikovanju rijei nastamba pojavila se i jedna glasovna promjena. Koja?

a) nepostojano a b) ispadanje suglasnika c) jednaenje po zvunosti
d) razjednaenje e) jednaenje po
mjestu tvorbe

2. Imenice muljanje i potplaivanje pripadaju jednoj od znaenjskih

skupina. Kojoj?
a) vritelj radnje b) mislene imenice c) glagolske (radne) imenice ?
d) imenice za nositelja osobine e) zbirne imenice

3. Jedna rije je uljez jer ne pripada istom tvorbenom uzorku kao ostale:
a) slagar b) etinar c) zvonar d) pisar e) pekar

4. U kojoj se znaenjskoj kategoriji ne moe govoriti o mocijskoj tvorbi

a) vritelj radnje b) rodbinski odnosi c) mislene imenice d) zanimanja e) etnici

5. Morfemska, morfoloka i tvorbena analiza, nainjena je tono u

jednom sluaju:
a) /kova/+/nic/+/a/; kovani-ca; kovan+ica
b) /kova/+/nic/+/a/; kovanic-a; kovan+ica
c) /kov/+/a/+/nic/+/a/; kovanic-a; kovan+ica
d) /kova/+/nic/+/a/; kovanic-a; kovan+ica
e) /kov/+/a/+/nic/+/a/; kovanic-a; kova+nica

6. Najbolja nova hrvatska rije u 2006. godini: uspornik tvorena je:

a) prefiksalno-sufiksalnom tvorbom b) analokom tvorbom
c) sufiksalnom tvorbom d) slaganjem e) sloeno-sufiksalnom

7. Samo je jedna rije tvorena standardnim sufiksom:

a) nacionalista b) auditorijum c) vizuelan d) interpretator e) internista

8. Bilo koja rije dobivena tvorbom se zove:

a) izvedenica b) vezana rije c) tvorenica d) osnovna rije e) sloenica

9. Koji sufiks ne sudjeluju u tvorbi uveanica?

a) -e(a)k b) -ina c) -urina d) -etina e) -urda

10. Rije pospanko je:

a) uveanica b) umanjenica c) radna imenica d) odmilica e) netvorbena rije

11. U rijei sunace tvorbena je osnova:

a) su b) sun c) suna d) suna e) sunac

12. Koji se sufiks od navedenih odlikuje najviim stupnjem tvorbene

aktivnosti (plodnosti)
a) -onjav b) -jeti c) -urda d) -i e) -iav

13. Izbaci uljeza

a) kuevlasnica b) dugovrat c) strujomjer d) praznoglav e) munjovod

14. Rije muljator je:

a) prevedenica b) mjeovita tvorenica c) rije nastala preobrazbom
d) posuenica e) netvorbena rije??

15. Samo jedan sufiks ne oznauje i muku i ensku osobu:

a) -ica b) -aa c) -lica d) -lo e) nica ??

16. Rije kreketua nastala je:

a) prefiksacijom b) slaganjem c) srastanjem d) sufiksacijom e)
sloeno-sufiks. tvorbom

17. Daktilografkinja s obzirom na jedinice od kojih je sastavljena jest:

a) sufiksalna sloenica b) izvedenica c) ista sloenica sa skraenom osnovom
d) prefiksalna tvorenica e) prefiksalno-sufiksalna sloenica

18. Otrovnica s obzirom na jedinice od kojih je sastavljena jest:

a) sufiksalna sloenica b) izvedenica c) (ista) sloenica s skraenom osnovom
d) prefiksalna tvorenica e) prefiksalno-sufiksalna sloenica. sufiks ica

19. Koji sufiks prevladava u tvorbi etnika?

a) -ica b) -inja c) -aa d) -ulja e) ka

20. Par starac/starica predstavlja u tvorbi:

a) pravi mocijski par b) leksiki mocijski par c) tvorbenu vezu
d) semantiki mocijski par e) tvorbeni uzorak

21. Sloene skraenice (abrevijature) nastaju na tri naina, meu

kojima je i mjeoviti uzorak. Koja je skraenica nastala na takav
nain:
a) HINA b) HAZU c) Vinteks d) Nama e) SAD

22. Ako izmeu osnovne rijei i tvorenice postoji izrazna i sadrajna

veza; ako obje pripadaju istom morfolokom razredu te imaju isto

tvorbeno sredstvo, tada govorimo o postojanju:

a) tvorbenog tipa b) tvorbenog ava c) tvorbenog niza d) tvorbenog uzorka
e) tvorbene analogije???

23. U rijei tuibaba kojoj osnovi pripada prvi dio sloenice:

a) pridjevnoj b) glagolskoj c) imenikoj d) prilonoj e) zamjeninoj

24. Kupit u gramatiku, bilo u sedmom mjesecu, bilo poetkom

predavanja. Podcrtana rije u prethodnoj je reenici:
a) zamjenica b) glagolski pridjev c) estica d) prilog e) veznik

25. Pojava iz prethodnog zadatka u tvorbi se naziva:

a) pretvorba b) preoblika c) preobrazba d) prilagodba e) prevoenje
26. U sljedeim rijeima samo je jedna imenica za oznaku enskoga
spola motivirala nastanak imenice za oznaku mukoga spola:
a) dojilja b) spremaica c) znaka d) lavica e) maka

27. Najei su spojnici u hrvatskome jeziku: interfiks gram.sadrzaj,nije tvorb sredstvo

a) la, lo, le, li b) a, e, i c) o, e, u, i, d) ski, ki, ki, ki e) om, em

28. Ishodina se rije u tvorbi zove:

a) slobodna rije b) vezana rije c) tvorenica d) osnovna rije
e) korijen

29. Koliko sufikasa sudjeluje u sufiksalnoj tvorbi u hrvatskome jeziku :

a) 7 b) 77 c) 770 d) 7700 e) ovisno o jezinoj politici 771

30. Koji je jedini pravilan sufiks u tvorbi etnika ija osnova ima
hijatsko j na kraju: Koreja, Gvineja, Azija i sl.:
a) an(a)c b) anin c) janin d) (a)c e) -ak

TVORBA:

1. vrste prevedenica
2. funkcioniranje kalkova vidi gore
3. zakljuci u lanku Hrvatske istovrijednice
4. razlike u srpskom i hrv jeziku, (neto pie u zagradi, ne mogu proitati to) +( valjda
kunin lanak)
5. prefiksalno-sufiksalna tvorba
- kovanica- morfemska, morfoloka i tvorbena analiza kova-nica-0, kovanic-a, ?
kuevlasnica, vodomjer, vodovod (ne pie ta s time)
- starac/starica - kakav mocijski par (to je da oboje nastaju od pridjeva star, a ne jedno od
drugog)
muljator - kakva je to tvorenica (mjetovita)
- daktilografkinja - tvorba? - bilo je prepoznati neku glasovnu promjenu
- maka --> maak (maak nastaje od make, a ne maka od maka kao u veini sluajeva) reenica: proitat u knjige, BILO u sedmom mjesecu, BILO poetkom predavanja.
(podcrtani veznici --> napraviti preobrazbu) ne kuim ta se tu mora raditi.. jel ima to negdje
objanjeno kako se radi, Josipa?
to je leksiki kalk ili prevedenica karakterizira ju nova formalno-znaenjska tvorba,
to je tvorenica nainjena morfemima domaeg jezika po tvorbenom uzoru stranog se
dijeli na a) pravi leksiki kalk ako je tvorbena struktura netipina i strana za hrv jezik
i b) formalni leks kalk- ako je tvorb struktura u skladu s hrv jezikom
drugotna sufiksacija (2x isto pitanje^^) kod babia: sekundarna ili pleonastika kada rije
dobiva sufiks s kojim tvorenica ima isto znaenje kao i osnovna rije: nesvijest>nesvjestica,
lasta>lastavica, tren>trenutak mlak>mlaan
usporeivanje barike i babia ( kako opisuju sufikse )
ima puno pitanja u kojima treba odrediti kojim je tvorbenim nainom nastala rije koju da u
zadatku
trebalo je nadopuniti definiciju o prevoenju,
samo je trebalo napisat kalkiranje umjesto prevoenje - nabrojati nekoliko sufiksa za
nositelja osobine s primjerima

- nabrojati glagole koji se uvijek koriste prefiksom (prijedlonim) - to su vam obuvanje,

oblaenje...(sve to se vee uz odijevanje)
vezana leksika osnova se moe nalaziti? i u prvom dijelu i u drugom dijelu - vezana leksika
osnova
autor Tehnikog rjenika V. Dabac, 1969. 1970.
- razlike izmeu spontanog i dogmatskog purizma - koji su purizam zagovarali hrvatski
vukovci: tip purizma kojemu je narodni jezik jedino mjerilo, narodni jez osjeaj i
istoa, bolje je da pokaraju nas gramatici nego ne razumiju puci. bolje rusizam uzeti,
kruti stokavski purizam iskljucivanje kajkavskih i cak elemenata
- s obzirom na tvorbene jedinice koje su standardne rijei u h.j.: uputstvo, loni, odsutstvo
(ne sjeam se svih rijei) - dodir, dolet, (ne sjeam se svih) - pitanje: kojom tvorbom su
nastale sve te rijei (ja sam odg prefiksalno-sufiksalnom jer mislim da svaka ta rijei ima
sufiks0)
od rijei zelen i crvena napraviti rije sufiksalnom, sloeno-sufiksalnom tvorbom i
preobrazbom (npr. zeleniji, svijetlozelena, zelen) - bila je jedna rije,al se opet ne sjeam koja
^^ trebalo je napraviti morfemsku, morfoloku i tvorbenu analizu
kojom tvorbom se mijenja vid glagola sufiksalna od glagola, tvorba svrs od nesvr
perfektivizacija, nesv od svrs - imperfektivizacija
faktori kod utvrivanja kalka kriteriji za utvrivanje kalkova: 1. rije uzor mora biti
morfemski ralanjiva, mora se sastojati od najmanje dvaju leksikih morfema, 2. kalk
se mora podudarati u najmanje jednom morfemu, 3. ( Babi dod) leks kalk mora
odudarati od jezika primaoca ili mora biti prvi u svom tipu, 4. strani tvorbeni uzor mora
biti sauvan u potpunosti i vrstom i redoslijedom tvorb elemenata
kakva vrsta prevedenice je 'materinski jezik' semantiki kalk nainjen prema njem
muttersprache, sociokult uvjeti primanja ispunjeni jer se zna da je termin nastao u
okviru njem lingv. ne postoji formalna podudarnost kako njem sloenici odgovara
sintakt veza
preoblika od cvjear, voar, maslinar - pastirica i prodavaica; jesu li u istoj znaenjskoj
skupini?; izdvoji njihove sufikse - ralanjivost (to nisam rijeila, nemam pojma ni ta treba)
bilo je neto o ekspanzijama, neki primjer i mora odredit kakva je to ekspanzija (ako se
dobro sjeam jer ja te ekspanzije nisam ni pokuala shvatit) poseban oblik semant
kalka, pridruivanje novog sadraja postojeem izrazu npr. polje od njem. feld i engl.
field proiruje svoje znaenje, vidno, minsko, nade, ahovsko, obradivo...

dometak, - naziv za sufiks doetak,ali teko sudjeluje u tvorbi novog nazivlja doetkalna
tvorba??
tvorka, formant moze biti i pref i suf
drugi nazivi za sufiks