SVOJSTVA DRVA

- fizika - kemijska - mehanika - termika - elektrina - akustina - estetska

( graa, gustoa, dimenzije i oblik, poroznost i sadraj vode ) ( sastav, aciditet i alkalited ) (elastinost, vrstoa, tvrdoa ) ( rastezanje, koeficijent vodljivosti topline, specifina toplina, koeficijent difuzije topline ) ( vodljivost ili otpor, faktor energije, dielektrina konstanta ) ( vodljivost, rezonancija, apsorpcija ) ( boja, sjaj, miris, finoa, tekstura )

- fizikokemijska ( sorpcija, stezanje i bubrenje, kretanje vode )

RAST I ANATOMSKA GRAA

Shematski prikaz stabla Prikaz strujanja hranjivih sastojaka

Odnos izmeu visine i godina starosti stabla

Odnos izmeu debljine i godina starosti stabla

Popreni, radijalni i tangencijalni presjek borovine sa naznakom ranog i kasnog drva u godu

Popreni presjek borovine sa karakteristinim nazivima

Ograena jaica

Mikroskopski prikaz rasporeda provodnog i spreminog tkiva etinjaa

KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA

- ugljik - kisik Elementarni sastav suhog drva: - vodik - duik - pepeo 50,0 % 43,45 % 6,0 % 0,2 % 0,3 %

Prosjean kemijski sastav stanice etinjae i listae

FIZIKO-KEMIJSKA SVOJSTVA DRVA

VLANOST DRVA
Odreivanje vlanosti: A) LABORATORIJ

Suenje na temp. 103 +/- 2 oc minimum 5 epruveta

B) VLAGOMJERI - digitalni - analogni Vlanost svjee posjeenog drva:

- etinjae - listae 40 200 % 35 130 %

Vlanost u gotovim konstrukcijama:

6 12 % 9 15 % grijani dobro zraeni prostori zatvoreni negrijani prostori

15 18 % natkriti otvoreni prostori 18 22 % potpuno slobodne konstrukcije

Za stalne klasine konstrukcije - 18 % prije ugradbe Za lijepljenje konstrukcije 9 % - 12 % 3 %

U HRN. U.C.9.200 dani su detaljno postoci vlanosti gradje, koji mora imati gradja u ovisnosti od namjene objekta i uvjeta eksploatacije.

Ravnotea vlage zraka, drveta i temperature

PROMJENA VOLUMENA
Voda u drvu: -slobodna - vezana Higroskopska Kemijski vezana

Kemijski vezana voda ne isparava. Ona se moe osloboditi posebnim postupcima uz visoku temperaturu (180 C) TOKA ZASIENJA VLAKNA vlanost koja odgovara isparenju slobodne vode Za etinjae kod 20C iznosi : 25 32 %

HIGROSKOPNA RAVNOTEA je ravnotea izmeu vodene pare u zraku odreene temperature i koliine vode u stijenki drva HIGROSKOPNO PODRUJE priblino do 30 % vlanosti SKUPLJANJE I BUBRENJE DRVA sposobnost drva da kod promjene vlage u odreenim granicama mijenja volumen Srednje vrijednosti koeficijenta skupljanja odnosno bubrenja za promjenu vlanosti od 1%:

Dijagram vrijednosti koeficijenata skupljanja odnosno bubrenja kod promjene vlanosti

E - etinjae HiB hrast i bukva

t - tangencijalno r - radijalno l - longitudinalno

Prikaz karakteristinih proizvoda pilane prije i poslije suenja

Spoj naglavnice i stupa, te nalijeganje

ZAPREMINSKA (VOLUMNA) MASA

Raunska prostorna masa drva u kg/m3

Apsolutno suho drvo: -jelovina -smrekovina -borovina 400 kg/m3 450 kg/m3 500 kg/m3

VOLUMNA (SPECIFINA) MASA

Apsolutno suho drvo: -celuloza -lignin Volumen pora:
G Vp = 1 S * 100

1,57 kg/m3 1,40 kg/m3

Vp volumen pora Gs masa apsolutno suhog drva - volumna (specifina) masa

ZAPREMINSKA (VOLUMNA) MASA

Raunska prostorna masa drva u kg/m3

Apsolutno suho drvo: -jelovina -smrekovina -borovina 400 kg/m3 450 kg/m3 500 kg/m3

Ovisnost vrstoe drva reducirana na 15% vlanosti u odnosu na postotak vlanosti

Ovisnost vrstoe na tlak okomito na vlakanca u odnosu na postotak vlanosti

Ovisnost vrstoe na savijanje i tlak paralelno s vlakancima u odnosu na postotak vlanosti

Ovisnost vrstoe drva od smjera djelovanja sile u odnosu na smjer vlakanaca

REZULTATI EKSPERIMENTALNIH ISTRAIVANJA MEHANIKIH SVOJSTAVA DRVA

Idealizirani uzorak drva izloen vlanim naprezanjima paralelno s vlakancima, tlanim naprezanjima paralelno s vlakancima i tlanim naprezanjima okomito na smjer vlakanaca

Idealizirani uzorak drva izloen posminim naprezanjima u smjeru vlakanaca (a) i okomito na vlakanca presjecanje

TLANA VRSTOA
Mala epruveta 20 x 20 x 40 mm Velika epruveta 50 x 50 x 100 mm Modul elastinosti 50 x 50 x 200 mm Izgled uzorka i shema optereenja za ispitivanje tlane vrstoe paralelno s vlakancima ( HRN. D.AI.045)

 dijagram ispitivanja uzorka borovine na tlak paralelno i okomito na vlakanca

Izgled uzorka za ispitivanje tlane vrstoe okomito na vlakanca (HRN. D.AI.051) Mala epruveta 20 x 20 x 40 mm Velika epruveta 50 x 50 x 100 mm

Tlak okomito na vlakanca na djelominoj povrini (peatni pritisak)

Tlak pod kutem

vrstoa po EC5:

f, c, d f, c = fc, o, d (fc, o, d fc,90, d ) sin

VLANA VRSTOA

Mala epruveta 20 x 25 x 320 mm Velika epruveta 50 x 46 x 600 mm 50 x 46 x 600 mm

Modul elastinosti

Izgled uzorka za ispitivanje vlane vrstoe paralelno s vlakancima ( HRN. D.AI.045)

 dijagram ispitivanja uzorka borovine na vlak paralelno i okomito na vlakanca

Ovisnost vlane vrstoe od smjera djelovanja sile u odnosu na smjer vlakanaca

VRSTOA NA SAVIJANJE

Stadij raspodjele normalnih naprezanja uzorka optereenog na savijanje

Izgled uzorka i shema optereenja za ispitivanje vrstoe na savijanje

Mala epruveta 20 x 25 x 320 mm Velika epruveta 50 x 50 x 800 mm Modul elastinosti 50 x 50 x 800 mm

Razvoj naprezanja u savijanom drvenom nosau

Moment savijanja u elastinom podruju: Mel = * Wel Wel = 1 * H2 /6 za irinu b=1

meutim prijelazom u PLASTINO podruje:

fo,c tlana vrstoa drveta paralelno s vlaknima fo,t vlana vrstoa drveta paralelno s vlaknima

Prema eksperimentima ispitivanja vrstoa drveta:

Oznai li se s:

tada granini moment savijanja moemo izraziti kao:

A iz ega slijedi uz

Konano:

A izraz

je vrstoa na savijanje!

Kod jednostavnih prorauna uzima se da je taj izraz jednak fm. Ako se rijei numerika dolazi se do izraza: to je priblino 1.8, u standardima je uzeto 1.79

Savojna vrstoa

RAZLIKA izmeu prorauna savijanja po graninim stanjima nosivosti i prorauna po doputenim naprezanjima. Dijagram / s oznaenom nosivou materijala.

savijanje:

naprezanje na rubu:

prema

dimenzioniranju po doputenim naprezanjima, dakle:

Po graninim stanjima, u trenu sloma presjeka, stanje naprezanja je:

iz ega:

Uzimajui faktor sigurnosti F.S. ( cca 2.5 ), dijelimo obje strane izraza sa F.S.

Izraz s lijeve strane se moe predstaviti kao Mdop a izraz s desne strane je u stvari dop Wpl = bh2/4 Uteda je 50% Kod I presjeka uteda je samo 15% Moraju se provesti DVA prorauna: Za stanje nosivosti i Stanje upotrebljivosti

POSMINA VRSTOA
Rolling shear

Vrste posminih vrstoa

Posmina naprezanja kod savijanja

= ( Q*S ) / ( I*b )

Stvarna raspodjela posminih naprezanja u plohi smicanja za simetrian i nesimetrian uzorak

Rezultati ispitivanja posmine vrstoe za nesimetrine uzorke i utjecaj pridrajnih sila Q na posminu vrstou.

Utjecaj pridrajnih sila Q na posminu vrstou za

U sluaju nepridranog uzorka naprezanja silama cijepanja u kritinom presjeku su:

za b = 1

Kako je:

Odakle se vidi da sa poveanjem ekscentriciteta e ili smanjenjem duljine probe L posmino naprezanje tei k nuli.

Posmina vrstoa ( HRN. D.AI.053 ) mala epruveta velika epruveta

Radijalna ravnina

Tangencijalna ravnina

Uzorak za ispitivanje posmine vrstoe ( HRN. D.AI.053 )

Raspored posminih naprezanja TXY. FEA program COSMOS/M

REOLOKI MODEL DRVA

Reoloki model drva; elastini i viskozni elementi povezani su u nizu i paralelno.

TRAJNA VRSTOA

Ovisnost deformacija od vremena za optereeni i rastereeni uzorak.

Ovisnost deformacije o vremenu, za uzorke optereene razliitim intezitetima optereenja.

Dijagram trajne vrstoe

KONSTANTE ELASTINOSTI

Srednja vrijednost modula elastinosti i smika za monolitno drvo u kN/cm2

TRAJNOST DRVA

Trajnost obraenog drva u godinama.

Trajnost drva u ovisnosti o uvjetu eksploatacije.

PROTUPOARNA SIGURNOST

Ovisnost vremena do paljenja drva i temperature .

Ovisnost debljine pougljenog sloja i vremena djelovanja poarnih temperatura.

Vatrootpornost drvenbog i elinog stupa ( CSTB PAriz )

Vatrootpornost lameliranih nosaa prema DIN 4102

Vatrootpornost stupova prema DIN 4102

Vatrootpornost drvenih panela ( DIN 4102 )

GLJIVICE I INSEKTI

Gljivica hrasta .

Anobium punctatum.