Edvard Munk Krik

etao sam s prijateljima, sunce je zalazilo, nebo se pretvaralo u krvavo crvenu boju. Odjednom sam se osjetio iscrpljenim, zaustavio sam se i oslonio na ogradu: vidio sam krv i plamene jezike iznad plavo-crnog fjorda i grada. Moji su prijatelji nastavili hodati, a ja sam ostao, drhtei od nemira, i osjeao sam beskrajan krik kako prolazi prirodom. Ovim rijeima je Edvard Munk opisao nastanak slike Krik.

Mesto gde je nastala slika dobro je poznavao. Istoni deo Osla, pogled s brda Ekerberg. U neposrednoj je blizini bila bolnica za mentalno obolele, gde je bila smetena njegova sestra Laura koju je svakodnevno poseivao.

Umetnikova druga sestra i majka umrle su od tuberkuloze, a otac mu je bio religiozni fanatik. Bio je to trenutak u ivotu norvekog umjetnika u kojem je uo snaan krik. Lica njegovih prijatelja, opisao je naknadno, postajala su bledouta, a on je sam dobio snaan oseaj da je na prekretnici, da ne moe vie, proganjao ga je i sustizao teror ludila.

Postoje etiri verzije Krika (izvorno je naziv bio Krik prirode), nastale izmeu 1893. i 1910. Rado je ponavljao ovaj motiv, razlike meu verzijama nisu velike. Dva su ulja, dva pastela. Dvije su u Norvekom nacionalnom muzeju, jedna u Muzeju Munk u Oslu. Samo jedna verzija je u privatnoj kolekciji i ona, najavio je Sothebys, ide na aukciju drugog maja.

Aukcijska kua predvia skromnih 80 miliona dolara za ovo delo, iako je lako zamisliti i veu cenu: prava remek-dela na tritu, naime, sve se ree pojavljuju. Re je o pastelu, dimenzija 79 puta 59 centimetara, datiranom u 1895, sauvanom u njegovom originalnom okviru, kakvom ga je postavio sam umetnik i jedinom na kojemu su zapisane umetnikove misli o nastanku slike. Ova se verzija, za koju iz Sothebysa tvrde da je najvibrantnija, razlikuje od ostalih i po jednom vanom kompozicijskom detalju: dok su na druge tri slike dva lika na mostu okrenuta od nas, u ovoj se verziji jedna od figura naginje nad ogradu. Iako se ve ranije znalo kako slika izgleda, ovo je prvi put da e biti prikazana javno, u Njujorku i Londonu, povodom aukcije. Rad je trenutno u posedu biznismena Pitera Olsena, iji je otac Tomas bio blizak prijatelj Munku i njegov pokrovitelj. Krik je bio vlasnitvo porodice punih 70 godina: ivio sam s ovom slikom cijeli svoj ivot i njena snaga i energija samo su se poveavale vremenom. Sada osjeam da je stigao trenutak da je ponudim ostatku svijeta kako bi i drugi mogli uivati u ovom velianstvenom djelu, rekao je Piter, koji se zbog ove slike parniio sa svojim bratom, kako bi dokazao da je majka ba njemu ostavila Krik.

I pobedio je: Ono to zaradim od prodaje uloiu u otvaranje novog muzeja, umetniki centar i hotel na farmi Ramme Gaard u Norvekoj. Otvaranje centra planira se sledee godine, na umetnikov 150. godinjicu roenja. Osim ateljea, obnovie se i kua u kojoj je ivio. U Hvitsen se slikar povukao kako bi se u osami borio sa svojim demonima. Sused mu je bio Tomas Olsen, pa su se tako i sprijateljili.

Krik je simbol nemira modernog ovjeka, trenutka u kojem se njegova dua raspada, pa su ga esto dovodili u vezu s Nieovom objavom smrti Boga i openhaureovom filozofijom.

Kasnije su se pojavile brojne interpretacije Krika, od toga da su se krikovi uli iz oblinje mentalne institucije, ali i klanice koja je bila u susedstvu, do toga da se do Osla videla erupcija vulkana u Indoneziji, to je inspirisalo crvenu pozadinu.

Krik je esto bio i meta lopova. Jedna od verzija prvi je put ukradena 1994, ali je vraena iste godine. Deset godina poslije toga ukradene su druge dvije verzije, ali i one su vraene. Ovu koja je na prodaji, kako piu svetski mediji, teko da e kupiti muzej, jer nijedan muzej nema toliko novca, osim ako ga nije osnovala kraljevska porodica. Aludiraju, naravno, na dravu Katar, koja je za Sezanove Kartae nedavno dala ak 250 miliona dolara. Jelena Pavievi Tatar