2

SADRAJ:
1. TUNELI 1.1. POVJEST PODZEMNE GRDNJE TUNELA 1.2. KLASIFIKACIJA TUNELA 1.3. ISTRANI RADOVI ZA TUNELE 1.4. ODVODNJA I HIDROIZOLACIJA TUNELA 1.5. VENTILACIJA TUNELA 1.6. RASVJETA TUNELA 1.7. OPASNOST OD POARA 1.8. PRISTUPNE ZONE I PORTALI 1.9. GRAENJE TUNELA U TEKIM GEOTEHNIKIM UVJETIMA 1.10. POSEBNE METODE GRAENJA 1.11. PRINCIPI I TEHNIKE ISKOPA 1.12. KONTROLNI CENTAR 1.13. KAKO SE SIGURNO PONAATI U TUNELU 2. PROJEKTIRANJE CESTA 2.1. GENERALNI PROJEKT 2.2. IDEJNI PROJEKT 2.3. GLAVNI PROJEKT 2.4. VREDNOVANJE PROJEKTNIH RIJEENJA 2.5. DOKAZ IZVODLJIVOSTI 3. CESTOVNA VORITA 3.1. CESTOVNA VORITA U JEDNOJ RAZINI 3.2. CESTOVNA VORITA U DVIJE ILI VIE RAZINA 4. AUTOCESTA 4.1. AUTOCESTE U REPUBLICI HRVATSKOJ 4.2. NAPLATA CESTARINA 4.3. BRZA CESTA I CESTA NAMJENJENA ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA 4.4. OSTALE CESTE 5. PARKIRALITA 5.1. ODREIVANJE BROJA MJESTA ZA PARKIRANJE 5.2. PODJELA PARKIRALITA 5.3. NAINI PARKIRANJA I DIMENZIJE 5.4. ZNAK PRISTUPANOSTI 5.5. PARKIRANJE IZVAN ULICA 5.6. ULINO PARKIRANJE 5.7. OPREMA PARKIRALITA I GARAA 5.8. PARKIRALITA Z AVOZILA KOJA PREVOZE OPASNE TVARI 5.9. PARKIRALITA ZA TERETNA VOZILA 5.10. PARK AND RIDE 5.11. CAR SHERING 6. GARAE 6.1. PODJELA GARAA 6.2. NAINI PARKIRANJA 6.3. NAPLATA PARKIRANJA 6.4. M PARKING / GARAGE 7. OBJEKTI UZ CESTU 7.1. BENZINSKE CRPKE 7.2. AUTOBUSNE POSTAJE I KOLODVORI 3

7.3. 7.4. 7.5. 7.6. 7.7. 7.8.

AUTOBUSNA STAJALITA TERETNI KOLODVORI PRATEI USLUNI OBJEKTI UZ AUTOCESTE ODMORITA I MOTELI ODMORITA ZA TERETNA MOTORNA VOZILA SERVISNE RADIONICE

8. NADZORNR KAMERE 8.1. NADZORNE KAMERE U RH 8.2. SISTEM TUTOR 8.3. MOBILNE JEDINICE PROMETNE POLICIJE 9. EUROTEST EUROTAP EURONCAP EURORAP 10. LITERATURA Za internu upotrebu STP - Split Pripremio: Miroslav Budi prof. 2012.

INFRA ispod, podzemno STRUKTURA izgradnja

Graevine koje mogu biti sastavni dijelovi javne ceste su: 1.cestovne graevine: trasa javne ceste, vijadukti, mostovi, nadvonjaci, podvonjaci, tuneli, galerije i vorita 2. graevine za odvodnju i proiavanje vode 3. cestarski prolazi 4. pratei usluni objekti: odmorita, benzinske postaje, servisi, restorani, moteli, skladita i drugo 5. graevine i ureaje za nadzor i sigurno voenje prometa (centar za daljinsko voenje prometa, telekomunikacije) 6. graevine i oprema za zatitu ceste, prometa i okolia: (snjegobrani, vjetrobrani, zatita od osolina i nanosa i drugih tetnih utjecaja na okoli, sigurnosna ograda) 7. graevine za opskrbu energentima i vodoopskrbu 8. graevine za zatitu od buke Sastavni dio javne ceste su i dijelovi vodova i instalacija i dio krajobraznog ureenja na kojima je potrebno izvriti odreene radove za potrebe javne ceste.

1. TUNELI

Podzemne graevine Tuneli i podzemne graevine razlikuju se po dimenzijama i namjeni. Uobiajeno je da se pod tunelima podrazumijevaju linijski objekti kod kojih je jedna dimenzija u odnosu na druge dvije znaajno vea a slue za transport i pristup. Pod podzemnim prostorima se podrazumijevaju objekti kod kojih duljina nije toliko naglaena u odnosu na irinu i visinu. Kada se govori o podzemnim prostorima u gradovima obino se misli na dvije vrste graevina: - Prostori za skladitenje roba: parkinzi, sportski, kulturni i religiozni objekti, stanice metroa - Podzemna infrasrtuktura: podzemna eljeznica, vodoopskrba, kanalizacija, kablovi i druge graevine Sve intenzivniju podzemnu gradnju najvie potiu sljedei imbenici: - Nedostatak prostora u gradovima - prometnice, parkinzi, kulturni i sportski sadraji - Stabilna temperatura u podzemlju skladita - Ekoloki i sigurnosni aspekti nuklearni otpad, plin, nafta, ugljen, sol Podsjetimo se: Upotreba svijetla Pretjecanje - Parkiranje i zaustavljanje - Polukruno okretanje - Vonja unazad - Smjerokazne oznake - Postupanje u sluaju prometne nesree ili poara - Horizontalna i vertikalna signalizacija - Brzina vonje u tunelu 5

Broj tunelskih cijevi ovisi o: - oekivanom prometnom optereenju, pri emu je potrebno uzeti u obzir i udio tekih teretnih vozila - stupnju sigurnosti prometa - uzdunom nagibu - duljini tunelskih cijevi Za tunele, kod kojih e oekivano prometno optereenje biti vee od 10.000 vozila po prometnoj traci na dan u prognostikom razdoblju od 15 godina, mora se planirati izgradnja dvije tunelske cijevi s jednosmjernim prometom. U pravilu, broj prometnih traka, osim prometne trake za zaustavljanje vozila u nudi (u daljnjem tekstu: zaustavna traka), mora u tunelu i izvan tunela biti isti. Svaka izmjena broja traka mora se provesti na dovoljnoj udaljenosti ispred portala tunela, koja mora biti najmanje jednaka udaljenosti koju vozilo koje se kree najveom dozvoljenom brzinom prijee za 10 sekundi. Ukoliko zemljopisni uvjeti ne omoguavaju izvedbu takve udaljenosti, moraju se poduzeti dodatne i/ili pojaane mjere radi poveanja sigurnosti. Ulazni prostor tunela mora biti oblikovan na nain da onemogui nalet vozila na portalnu graevinu. irina prometnih traka u tunelu mora biti istovjetna irini prometnih traka na dijelu ceste ispred i iza tunela. Najmanja dozvoljena irina rubnog traka u tunelu je 0,25 m. Rubne trake ne uraunavaju se u irinu prometnih traka. U tunelima koji e se graditi nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika nije dozvoljen uzduni nagib vei od 5%, osim ako zbog zemljopisnih uvjeta nije mogue drugo rjeenje. U tunelima s uzdunim nagibom veim od 3% moraju se poduzeti dodatne i/ili pojaane mjere da bi se poveala sigurnost, temeljene na analizi rizika. Najvea doputena brzina vonje u tunelu je: 100 km/h, u tunelu s jednosmjernim prometom, 80 km/h, u tunelu s dvosmjernim prometom.

1.1.

POVIJEST PODZEMNE GRADNJE TUNELA

Ljudi od prapovijesti ulaze u podzemlje, a vrlo rano poinju s kopanjem podzemnih prostorija za potrebe stanovanja, rudarenja, navodnjavanja i slino. Od prvih poetaka pa do danas ljudi sve dublje ulaze u podzemlje. Inovacije u zadnjih sto godina kao to su dinamit i eksplozivi (1867), elektrini detonatori (1867), strojevi za iskop tunela (1881), mlazni beton (1942) i hidrauliko buenje (1971) dali su snanu potporu enormnom razvoju tehnika gradnji podzemnih objekata. Sa razvojem raunalnih tehnika ubrzan je proces izgradnje i smanjen je rizik tijekom graenja. U prolosti su tuneli graeni iskljuivo radi savladavanja barijera. Danas za gradnju tunela postoje dva nova argumenta: nedostatak prostora i ouvanje okolia. Kada se govori o tunelima dva kriterija su znaajna: duljina i veliina poprenog presjeka. POVJEST PODZEMNE GRADNJE RUDNICI - 13 000 g. p.K. prvo podzemno rudarenje u kamenom dobu - 3 500 g. p.K. tunelogradnja tijekom bronanog doba u rudnicima ugljena CESTOVNI TUNELI - 36 p.K. Napulj Puzzolia (Italia) duina 1000 m - 1964 - Mont Blanc Chamonix (Francuska) Courmayeurom (Italija) duina 12 650 m - 1980 - St. Gotthard (vicarska) duina 16 322 m, trei najdulji tunel na svijetu 6

1999 - Laeredal (Norveka) najdulji tunel na svijetu duine 24 500 m 2007 - Zhongnanshan (Kina) duina 18 020 m - ima dvije cijevi i najdulji je cestovni tunel s dvije cijevi u svijetu 1997 - Guoliang (Kina) 1200x4x5 m, grupa seljaka izoliranih od civilizacije runo je primitivnim alatima za 5 godina isklesala tunel Hrvatska: Mala Kapela 5780 m, Sv Rok 5686 m, Uka 5062 m, Pitve 1600 m,Marijan 870 m

HIDROTEHNIKI TUNELI - 1 200 p.K. U mjestu Arbela u sadanjem Iraku kralj Mykene sagradio je galeriju za pitku vodu duine 19 000 m - 1945 - Aquadukt Delware New York USA duljine 137 000 m najdui kontinuirani tunel na svijetu - Paijanne Aquadukt - Finska 120 000 m - Hrvatska: postoje dva tunela iz rimskog doba: Pag i Split (Dioklecijanov vodovod) - Stupe - Eko Katela, 2 512 m duljine a popreni presjek od 16,8 18.0 m2 ELJEZNIKI TUNELI - 1833 prvi eljezniki tunel s konjskom vuom 1500 m Francuska - 1988 Seikan, povezuje otoke Honshu Hokaido (Japan) najdulji eljezniki tunel na svijetu 53 850 m - 1994 Eurotunnel, La Manche 49 340 m od kojih je 39 000 m pod morem - 1997 poela gradnja St. Gotthard tunel probijen 2010, trebao bi biti gotov 2017 duljina 57000 m biti e najdui na svijetu povezujui izmeu Zricha i Milana - Hrvatska: 1920 Sinac kod Vrhovina najdulji 2 237 m PJEAKI TUNEL - 1993 - Sarajevo tunel 720x1x1.5 m povezivao je aerodrom sa gradom. Za vrijeme opsade kroz tunel je prolo oko 1 milijun ljudi. TUNEL MOST U svijetu ima samo osam kombinacija mosta i tunela, a jo dva se rade. - 1964 (1999 II dio) - Chesapeake Bay Bridge&Tunel SAD Virginjja najdui na svijetu s ukupnom duinom od 28.4 km. Kompleks se sastoji od: most-umjetni otok tunel-mostumjetni otok tunel-most sa 4 prometne trake na mostovima i 2 u tunelima - 2009 - Yangtze River Bridge&Tunel Kina 25.5 km. - 2000 Oresund - Malmo-Kopenhagen 16.4 km - most 8 km - umjetni otok 4 km tunel 4 km od ega se 3.5 km nalazi ispod mora. Ima 4 prometne trake i 2 kolosijeka. - 1997 - Tokyo Bay Aqua Kawasaki Kisarazu 14 km. - 2016 - Hong Kong-Zhuhai-Macao 29.6 km. TUNEL MJEOVITE NAMJENE 2007 SMART tunel Kuala Lumpur Malezija 9.7 km ukupno za oborinske vode, od toga 4 km autoceste. Postoje dvije komponente ovog tunela, rijeiti oborinske vode koje izazivaju poplave i prometne guve u gradu. Tunel radi na tri naina ovisno o koliini vode koja treba proi kroz tunelsku cijev. Autocesta se otvara za promet nakon ienja tunela u roku od 48 sati od zatvaranja (1-2 puta godinje u sezoni monsunskih kia). To je najdui vienamjenski tunel na svijetu.

1.2.
-

KLASIFIKACIJA TUNELA
Tunel je podzemni prolaz prokopan kroz brdo, ispod rijeke ili mora, slui za provoenje prometnica, vodovoda, kanalizacije i sl. Tunelom se svladava prirodna zapreka i skrauje duljina puta. Tuneli su podzemni objekti za savladavanje terenskih prepreka, a i za osiguranje tehnikih elemenata ceste na kojoj se projektiraju i grade. 7

Podzemni prolaz koji je napravio ovjek bez odstranjivanja gornjih leeih naslaga tla i stijena takoer smatramo tunelom. Tunel je openito vodoravan za razliku od okna koje je openito vertikalno. Otvori manjeg poprenog presjeka od 12 m2 nazivaju se potkopima, a vei tunelima. Gradnja usjeka veih od 14m nije ekonomina te je bolje graditi tunel.

OBZIROM NA NAMJENU TUNELE DIJELIMO: Prometni tuneli - Cestovni - Pjeaki - eljezniki - Tuneli mjeovite namjene Hidrotehniki tuneli - Vodovodni - Melioracijski - Kanalizacijski - Tuneli u sklopu hidrocentrala Komunalni tuneli - Smjetaj elektrinih i telefonskih vodova, plinovoda, toplovoda i dr. Podzemne graevine - Skladita radioaktivnog otpada - Sklonita, skladita, garae, sportski kulturni sadraji - Elektrine strojarnice - Skladita plina i tekuina PREMA DULJINI TUNELE DIJELIMO: sasvim kratke do 50 m - rade se runo i nije potrebna umjetna ventilacija kratke 50 - 500 m - rade se runo i strojevima te zahtijevaju umjetnu ventilaciju srednje kratke 500 2200 m - rade se iskljuivo strojevima i ventilacija je potpuna dugake 2200 4000 m vrlo dugake preko 4000 m

PREMA VISINSKOM POLOAJU TUNELE DIJELIMO: niskoleee spajaju dvije doline priblino iste nadmorske visine visokoleee kratke uspon s obje strane i prelom tunela na sredini puta planinske koji idu usporedo s padinom brda

IZBOR MOST ILI TUNEL: Navigacijska razmatranja mogu ograniiti upotrebu visokih mostova ili most moe presijecati dostavu kanalima, onda se zahtjeva gradnja tunela. Mostovi zahtijevaju vei trag na svakoj obali od tunela. Naselja sa skupim nekretninama idu u prilog gradnji tunela. Izbjegavanje potekoa morske mijene, estetski razlozi, nosivost mosta i odravanje idu u prilog gradnje tunela. Kod vodenih prijelaza tunel je skuplji za izgradnju. Opasnosti koje ne idu u prilog gradnji tunela su prometne nesree i poar.

Dioklecijanov aquadukt

Eko Katela Stupe

Pitve, Hvar

Sv. Rok

Zhongnanshan

Laeredal

Chesapeake Bay

Hong Kong-Zhuhai-Macao

Oresund kanal

La Manche

Seikan

SMART tunel

Sarajevo tunel

CERN tunel (Fra/vi) 27 km

Budunost ? Beringov prolaz 85 km

Guoliang tunel

1.3.

ISTRANI RADOVI ZA TUNELE

PLANIRANJE GEOTEHNIKIH ISTRAIVANJA Uspjeno projektiranje i graenje zahtjeva dobru prognozu svojstva tla i stijena, podzemne vode i naprezanja. Cilj geotehnikih istraivanja je opis svih svojstava tla relevantnih za projekt tunela. Vrsta i razmjer istraivanja trebaju odgovarati veliini i svrsi tunela, uvjeta u tlu ukljuujui mogua zagaenja kao i efekte utjecaja izrade i eksploatacije tunela na okoli. 10

Za potrebe projektiranja tunela potrebno je osigurati: - Geoloke profile identifikacija osnovnih tipova stijena i njihove karakteristike - Detaljan opis stjenske mase i njena mehanika svojstva - Rizici gradnje pojava plina, vode ISTRAIVANJA TIJEKOM GRAENJA Temeljni pristup tunelogradnje je prikupljanje potrebnih informacija korak po korak, poinjui od prvih istraivanja pa sve do detaljnih istraivanja ( glavna istraivanja ) u fazi izvoenja kroz istraivanja i mjerenja u tunelu za vrijeme i nakon izvoenja. Poetna istraivanja obuhvaaju: - Geoloku kartu, topografsku kartu, hidroloka istraivanja, avio i satelitske snimke - Analizu iskustava steenih graenjem susjednih graevina Glavna istraivanja - Unutar povrine projekta je povrina na kojoj se osjeti utjecaj projekta ( smanjenje nivoa podzemne vode moe rezultirati slijeganjem okolnih graevina ). Glavna istraivanja trebaju osigurati informacije potrebne za projektiranje i dimenzioniranje, izradu ponudbene dokumentacije, proraune i izvoenje kao i procjenu opasnosti za okolne objekte. Istraivanja tijekom graenja rezultat su prethodnih istraivanja pomou terenskih i laboratorijskih ispitivanja. Obuhvaaju mjerenje vibracija tla i objekata, promatranje nivoa podzemnih voda, geotehnika istraivanja Pri planiranju geotehnikih istraivanja potrebna je bliska suradnja investitora, projektanta i geotehniara. UTJECAJ NA OKOLI Ovisno o uvjetima u tlu i lokalnim uvjetima esto su neophodne sljedee informacije: - Iskopani materijal - Mogunost ponovnog koritenja - Uvjeti odlaganja - Ponaanje u uvjetima promijenjenog okolia - Metoda graenja - Deformacije tla zbog izgradnje tunela - Slijeganje zbog sniavanja nivoa podzemne vode - Utjecaj na zatiena vodna podruja - Efekt vibracija na postojee graevine - Kemijske promjene ili kontaminacija tla TEHNIKE ISTRAIVANJA ISTRANA BUENJA I ISKOPI ( povrinski i podzemni iskopi , slike 1 i 2 )

Slika 1 11

Slika 2

Imamo direktan uvid u stijensku masu. Ako se iskop vri miniranjem, stijenska masa do neke dubine moe biti oteena. GEOFIZIKA ISPITIVANJA Predstavljaju mjerenja fizikalnih veliina ( otpornost, brzina prostiranja zvuka, gustoa...) radi upoznavanja stijenske mase i tla. Prednost geofizikih ispitivanja su relativno jeftini instrumenti, a istraivanja su puno bra i jeftinija od istranog buenja. Downhole metoda koristi se kao izvor vala udarca ekia po ploi uz ue ili neposrednoj blizini ua buotine. Valovi se ire kroz podzemlje do geofona koji su smjeteni u buotini. Crosshole ispitivanja - omoguuj direktno mjerenje intervalnih brzina elastinih valova izmeu dvije buotine po dubini. Na taj nain dobivaju se posredno preko brzina najtoniji podaci.

Downhole

Crosshole

1.4.

ODVODNJA I HIDROIZOLACIJA TUNELA

Voda je u tunelu gotovo redovita pojava. Tunel se odvodnjava: - tijekom gradnje (Slika 1,2.) - tijekom eksploatacije 1.4.1. ODVODNJA VODE Vodu treba kontrolirano odvesti iz iskopa jer: - moe potopiti tunel - oteava radnicima posao - moe otetiti strojeve i instalacije - utjee na slabljenje mehanikih svojstava stijenske mase

Slika 1,2. 12

Voda se iz tunela odvodi na dva naina: - gravitacijskim tlaenjem do portala tunela - cjevovodima uz pomo pumpi

1.4.2. HIDROIZOLACIJA TUNELA Hidroizolacija tunela se izvodi radi: - Zatite obloge od tetnih uinaka podzemne vode - Zatite kolnika i instalacija u tunelu - Sigurnosti prometa Hidroizolacija se kod klasine gradnje redovito postavlja izmeu primarne ( armirani mlazni beton, elini lukovi i sl.) i sekundarne obloge ( betonska obloga ) slika 1. Izolaciju ini vodonepropusna PVC folija koja se vari na licu mjesta (slika 2,3). Svaki var se mora provjeriti. Izmeu mlaznog betona i PVC folije ugrauje se geotekstil koji slui kao drenani sloj a ujedno titi PVC foliju od oteenja.

slika 1 13

slika 2

slika 3

Sustav odvodnje kolnika mora osigurati odvodnju dotoka incidentne tekuine od 200 l/s na 200 metara duljine kolnika te onemoguiti irenje poara, toksinih i drugih plinova te dima kroz odvodne cijevi unutar tunelske cijevi i izmeu dviju tunelskih cijevi. Razlivene incidentne tekuine moraju se sakupljati u posebno izgraenim separatorima kapaciteta najmanje 15 kubika, gdje se odvajaju od oborinskih voda.

1.5.

VENTILACIJA TUNELA

Tunel, jame okna i potkopi moraju se cijelo vrijeme iskopa provjetravati kako bi se stvorili uvjeti za siguran rad bez potencijalno eksplozivnih ili tetnih plinova, praine i nedostatka kisika, te se moraju poduzeti odgovarajue mjere kako bi se stvorili uvjeti za sigurno i djelotvorno izvoenje radova. U podzemnim i zatvorenim prostorima zrak koji se udie ne smije imati manje od 19 % kisika po volumenu. Sastav zraka je 21 % kisika (O),78 % duika (N), 0.05 ugljinog dioksida (CO2), a ostalo su plemeniti plinovi. Zabranjeno je puenje (rudari vau ili mru duhan). Prilikom projektiranja, izgradnje i koritenja tunela potrebno je uzeti u obzir: - Kontrolu zagaivaa koje emitiraju cestovna vozila kod normalnog i vrnog prometnog toka - Kontrolu zagaivaa koje emitiraju cestovna vozila kad je promet zaustavljen zbog incidenta ili nesree - Kontrolu temperature i dima u sluaju poara, a kod dvocijevnih tunela mogunost spreavanja prodora dima iz ugroene u drugu evakuacijsku cijev - Zatita okolia na izlazu iz tunela - Razrjeivanje zagaivaa unutar tunela Tunel se provjetrava : - tijekom gradnje - tijekom eksploatacije. Izvori zagaenja tunela: - Miniranje - Motori s unutranjim sagorijevanjem - Buenje i rezanje stijene - Bravarski radovi ( varenje, bruenje ) - Podzemni plinovi - Disanje ljudi

14

PROVJETRAVANJE TUNELA TIJEKOM GRAENJA Ventilatori kojima se upuhava svjei zrak u tunel moraju biti postavljeni izvan zone irenja neistog zraka. Slika 1

slika 1

slika 2

PROVJETRAVANJE TUNELA TIJEKOM EKSPLOATACIJE Koliina svjeeg zraka koja se mora dovesti u tunel mora razrijediti ispune plinove da bi se koncentracija otrovnog CO dovela na dozvoljenu granicu. Slika 2 tetni plinovi iz tunela odstranjuju se: - Prirodnim provjetravanjem. - Umjetnim provjetravanjem Prirodno provjetravanje Na prirodno provjetravanje utjeu : - Meteoroloki uvjeti ( temperatura zraka na portalima, razlika tlaka na portalima, vjetar ) - Nadmorska visina - Konfiguracija tunela - Intenzitet prometa Na provjetravanje ima utjecaj i tzv. efekt klipa (piston effect) kod jednosmjernog prometa (slika 3), a kod dvosmjernog prometa pozitivan uinak ima efekt Okno (slika 4).

slika 3

slika 4

15

Umjetno provjetravanje Uzduno provjetravanje - je sustav kod kojega se zrak utiskuje ili isisava iz tunela na ogranienom broju toaka te tako nastaje uzduni protok zraka kroz tunel. Polu popreno provjetravanje - svjei zrak se dovodi u tunel posebnim kanalima a zagaeni zrak odvodi se kroz tunelsku cijev. Popreno provjetravanje svjei zrak se dovodi u tunel posebnim kanalima a zagaeni zrak se isisava i posebnim kanalima odvodi iz tunela.

1.6.

RASVJETA TUNELA

Tunel treba biti osvijetljen: tijekom graenja i tijekom eksploatacije TIJEKOM GRAENJA TUNELA Rasvjetu ine fiksna rasvjetna tijela na razmacima koji osiguravaju dovoljno svijetlosti kao i pokretna rasvjetna tijela za osvjetljavanje ela iskopa. Slika 1 TIJEKOM EKSPLOATACIJE Rasvjeta se mora izvesti na nain da osigurava primjerenu vidljivost danju i nou u zoni ulaza i izlaza (prilagodnih zona), kao i u unutranjosti tunela. Slika 2 U sluaju kvara rasvjete, kada je ukljuena rasvjeta u nudi, brzina vonje pri ulasku u tunel ograniava se na 60 km/h i manje, pomou promjenjivih prometnih znakova koji se postavljaju neposredno prije ulaska u tunel. Rasvjeta za izlaz (evakuaciju osoba iz tunela) postavlja se na visini od najvie 1,5 m i mora osigurati dovoljnu vidljivost u vremenu od 120 minuta. Tuneli u pravcu duljine preko 200 moraju se redovito umjetno osvjetljavati. Za dva uobiajena standardna profila tunela preporuuju se sljedee vrste rasporeda izvora svijetlosti: a. Centralni b. Polu centralni c. Centralni dvostrani d. Boni jednostrani e. Bono dvostrani f. Kombinirani

Pri centralnom rasporedu, izvori svijetlosti postavljeni su na strop, a pri bonom na zid tunela. Iskoristivost rasvjete pri centralnom rasporedu priblino je 50 % vea od one pri bonom rasporedu. Adaptacija oka pri prijelazu iz svjetla u tamu traje 30 300 s, a iz tame u svjetlo 5 30 s. Tunel se ne rasvjetljuje jednoliko. Na ulazu u tunel treba poveati rasvjetu, a na izlazu smanjiti. Nije isto osvjetljenje tunela ako se radi o jednosmjernom ili dvosmjernom prometu. 16

Rasvjeta u tunelu postavljena je prema sljedeim zonama: Prilazna zona tunelu duljine 50 200 m Ulazna zona u tunel najvea jakost rasvjete Prolazna zona - jakost rasvjete se smanjuje Srednja zona - najmanja jakost rasvjete Izlazna zona - jakost rasvjete se poveava

Prema nainu rasvjete tuneli se mogu podijeliti u tri skupine: Kratki do 100 m, u kojima nije potrebna rasvjeta Srednji 100 400 m, u kojima nema srednje zone ili prolazne i prolazne zone Dugi dulji od 400 m

Zahtjevi kvalitete rasvjete tunela pri vonji danju stroi su od onih za vonju nou, pa se klasifikacija rasvjete odnosi na rasvjetu tunela pri vonji danju. Odreena klasa rasvjete tunela ovisi o brzine kretanja vozila i gustoi i vrsti prometa. Velika koncentracija ispunih plinova i praine znatno pogorava uvjete vidljivosti u tunelu.

slika 1

slika 2

1.7.

OPASNOST OD POARA

Poar u tunelima mogu je tijekom graenja i tijekom eksploatacije. Opasniji su poari tijekom eksploatacije jer se tada u tunelu redovito nalazi vei broj vozila i ljudi koji nisu pripremljeni na ovu situaciju. 1.7.1.OPASNOST TIJEKOM GRAENJA - Slika1 Tijekom gradnje tunela vatru moe prouzroiti: - Varenje - Zapaljenje plastinih folija - Greke na elektroinstalacijama - Zapaljenje gume transportera 1.7.2. OPASNOST TIJEKOM EKSPLOATACIJE TUNELA slika 2 Vatru u cestovnim i eljeznikim tunelima mogu prouzroiti: - Sudar ili samozapaljenje vozila - Greke na elektroinstalacijama - Sabotaa ili vandalizam

17

Brzine kretanja zraka i klipni efekt u tunelima su pogodni za kvalitetu zraka i smanjenje trokova ventilacije. U sluaju poara dim se iri zbog dobre prirodne i umjetne ventilacije u 97 % vremenskih uvjeta, bre nego to je bilo koji od putnika sposoban trat. Brzina prirodne i umjetne ventilacije (m/s) 2.5 5 10 Potrebna brzina pjeaka za bijeg (km/h) 9 18 36

Dokazano je, da vrijeme nakon 6 10 minuta kritino i u sluaju, da se zapali vie vozila ili teretnjak sa stvarima koje se ne tretiraju opasnim ( drvo, brano, kruh, maslo) Temperatura i koliina dima moe ve nakon 7. minute tako narast, da je svaka intervencija sa smjera bilo kojeg portala uzaludna to se pokazalo u sluaju poara na tunelima Mt. Blanc, St. Gothard, Taueren Konstrukcija tunela (obloga) mora imati otpornost na poar u trajanju najmanje 60 minuta, ovisno o duljini puta za evakuaciju i udaljenosti vatrogasne postrojbe.

slika1

slika 2

1.8.

PRISTUPNE ZONE I PORTALI

1.8.1.ZONA PRISTUPA TUNELU Zona pristupa tunelu podrazumijeva ukupno podruje koje je zahvaeno iskopom. To ukljuuje zasijecanja i usijecanja u tlo i/ili stijensku masu, vegetaciju, ulaz u tunel, portale, zidove i dr. Zona pristupa treba biti locirana i projektirana na nain da pridonese pozitivnim iskustvima vozaa. Tunel treba biti lociran tako da pristupna zona minimalno zadire u krajolik. Slike 1 i 2. 1.8.2. PORTALI TUNELA Portal je povrinski ulaz u tunel. Praktina funkcija tunelskog portala je zatita prometnice od odrona i klizanja kao i leda, snijega i vode. Tunel moe biti izgraen i bez betonskih portala kada je lice stijene suho i stabilno a povrinska voda nije problem. Estetska funkcija tunelskog portala je da osigura prijelaz sa otvorenog krajobraza u tunel. Projekt tunela mora biti usklaen kako s generalnim svojstvima krajobraza tako i s poprenim presjekom tunela. Projekt portala mora kombinirati estetiku i sigurnost prometa. Slike 1,2,3 i 4. Posebnu panju treba obratiti na probleme koji mogu nastati glede nestabilnih portalnih kosina, koje moemo rijeiti sidrenjem. Slike 5 i 6. 18

slika 2

slika

slika 3 Mt. Blanc Italija

slika 4 Mt. Blanc Francuska

slika 5

slika 6

1.9.

GRAENJE TUNELA U TEKIM GEOTEHNIKIM UVJETIMA

Pod klasinim metodama iskopa podrazumjeva se iskop miniranjem, bagerima i sl. Alternativa klasinim metodama je iskop strojevima. 1.9.1. TEHNIKA POBOLJANJA UVJETA GRAENJA - DRENIRANJE U veini sluajeva voda ne predstavlja ozbiljan problem pri gradnji tunela. Kada istraivanja pokau da stijenska masa sadri vee koliine vode koje mogu ugroziti stabilnost iskopa, pristupa se njenom dreniranju prije iskopa. 19

Kod pliih tunela, dreniranje se moe vriti s povrine izvedbom drenanih bunara. Kod dubokih tunela, dreniranje se izvodi buenjem drenanih buotina u elu tunela ili iskopom drenanog tunela. - INJEKTIRANJE Podrazumijeva se tehniki postupak kojim se posebne injekcijske smjese posredstvom buotina ubrizgavaju u vrste stijene ili nevezana tla. Ubrizgana masa se stvrdne , to poboljava njihova mehanika svojstva i smanjuje vodopropusnost. Dugo vremena cement je bio jedino sredstvo za injektiranje. Danas se koriste smjese: - gusta suspenzija cementa, gline, betonita i pijeska kao i cementni pijesak i plastifikatori - ZAMRZAVANJE Koristi se kod izgradnje tunela u vrlo tekim prilikama, gdje je materijal pokretljiv, itak, ispod nivoa podzemne vode itd. Postupak sa zamrzavanjem tla provodi se tako da se kroz sloj tla kroz koji treba iskopati tunel dovodei u njega kroz cijevi hladni zrak ili hladnu tekuinu. Zamrzava se ue podruje oko mjesta rada i tako do zavretka objekta. Smrzavanje se koristi u gradovima gdje nije doputeno sniavanje nivoa podzemne vode. Metoda je izumljena 1883 godine. 1.9.2. PLITKI TUNELI U SLABOJ STIJENSKOJ MASI - VIEFAZNI ISKOP Zadani profil tunela kopa se u vie faza na nain da se elo iskopa podjeli na vie dijelova i svaki se dio kopa s pomakom u odnosu na ve iskopane dijelove. Bitno je osigurati da su sva iskopana ela stabilna prije iskopa sljedeeg. Ovo je vrlo pouzdana metoda. Tunel Sv. Rok je iskopan ovom metodom u tri faze.

1.9.3. ISKOP POD ZATITOM PREDHODNO UGRAENOG KIOBRANA (FOREPOLE UMBRELLA) Ugrauje se u neiskopani dio tunela te se tako oblikuje zatitna kupola prije iskopa tunela. Ovisno o geotehnikim uvjetima i stupnju rizika u odnosu na doputeno slijeganje povrine terena primjenjujemo razliite tehnike formiranja kiobrana. CIJEVNI KIOBRAN ( SPILING METODA ) Cijevni kiobran se ugrauje u neiskopani dio tunela te se tako oblikuje zatitna kupola prije iskopa tunela. Ugrauju se cijevi duljine 12 m, promjera 114 mm, na razmaku 300 600 mm. svakih 8 m tako da se ostvari preklop od 4 m. Nakon ugradnje cijevi se injektiraju cementnim mortom. Tijekom iskopa ispod cijevi se ugrauju razni elementi primarne podgrade ( elini lukovi, mlazni beton, sidra i sl, ) 20

PROBIJANJE CIJEVI VELIKOG PROMJERA ILI ISKOP NIZA MIKRO TUNELA U posebno tekim geotehnikim uvjetima u kojima se treba iskopati veliki tunel uz minimalna slijeganja povrine. Stabilnost tunela osigurava se izradom kiobrana od veeg broja cijevi velikog promjera 1200 mm ili vie mikrotunela po konturi tunela.

SIDRENJE ELA TUNELA Ova se tehnika se moe koristiti samo ako je elo stabilno tijekom armiranja. esto se ova tehnika koristi kao dodatna mjera uz tehnike viefaznog iskopa i cijevnog kiobrana. Za armiranje ela koriste se sidra od elika ili fiberglasa (lagana i vrsta).

1.10. POSEBNE METODE GRAENJA

Pri gradnji podzemne prostorije u otvorenoj graevnoj jami, tlo najee djeluje samo kao optereenje, kao i kod svake nadzemne graevine. 21

1.10.1. LANI TUNELI (cut and cover tunnells - engl. Iskopaj i pokrij) , (faux tunel fra. Lani tunel) Ova se metoda koristi kada tunel prolazi plitko ispod povrine terena. Iskop plitkih tunela klasinim nainom povezan je sa nizom problema stabiliziranja ela iskopa. Zbog toga je esto ekonominije i bre izvriti iskop, izgraditi tunelsku cijev na otvorenoj graevnoj jami i nakon toga teren vratiti u prvobitno stanje. Tunel se radi u fazama: 1. Uklanjanje objekata na povrini 2. Iskop rova 3. Izgradnja podloge tunelske cijevi 4. Izgradnja tunelske cijevi 5. Zatrpavanje tunela

1.10.2. URONJENI TUNELI Kada se eli savladati vodena prepreka jedno od moguih rjeenja je uronjeni tunel i plutajui tunel. Uronjeni tuneli rade se ve vie od 100 godina. Izgraeno ih je vie od 150, od toga 100 kao cestovni i eljezniki tuneli (Oresund, Malmo - Kopenhagen). Prednosti: Mogu imati proizvoljni popreni presjek to je bitno kada se kombinira eljezniki i cestovni U odnosu na bueni tunel imaju krau duljinu i manji nagib to je bitno kod eljeznikog Vrijeme graenja je krae u odnosu na bueni Rad je sigurniji Mogu se polagati na tla izuzetno loih svojstava Bolje podnose potrese i seizmike efekte Dok se posljednji elementi potapaju, u prvima se postavljaju instalacije i obavljaju zavrni radovi 22

Faze graenja: Proizvodnja prefabriciranih elemenata Iskop na mjestu polaganja tunela Transport prefabriciranih elemenata Polaganje prefabriciranih elemenata Spajanje prefabriciranih elemenata Zatrpavanje tunela

1.9.3. ISKOP POD ZATITOM DIJAFRAGME Ovaj nain se vrlo esto koristi u gradovima tijekom iskopa podzemne eljeznice i drugih objekata. Prednost ovog naina graenja je to uz dobru organizaciju graenja, poremeaj prometa na povrini moe biti minimalan. Faze gradnje: 1. Priprema povrine 2. Iskop rova 3. Izgradnja dijafragmi ( zidova budueg tunela ) 4. Betoniranje stropne ploe 5. Zatrpavanje tunela i rekultivacija povrine 6. Iskop tunela 7. Betoniranje radne ploe

23

1.11. PRINCIPI I TEHNIKE ISKOPA

Tehnike koje se primjenjuju za razaranje stijena radi oblikovanja podzemnih prostora, bitno se razlikuju od tehnika za razaranje stijena sa svrhom dobivanja mineralnih sirovina ili lomljenog kamena u kamenolomu. 1. Miniranje pre-spliting i post-spliting (smooth wall blasting) Miniranje stijenske mase obavlja se za potrebe radi eksploatacije ili kreiranja podzemnih ili povrinskih prostora. Prespliting se koristi kada miniranje izvodimo blizu povrine terena. Osnovna karakteristika ove metode je da u prvoj fazi miniranja stvori pukotina po konturi projektirane plohe iskopa a nakon toga se sa vremenskim pomakom koji se mjeri u milisekundama minira ostali dio stijenske mase. Na ovaj se nain stijenska masa koja ostaje iza plohe iskopa i izolira od negativnog utjecaja masovnog miniranja. Postspliting ili meko miniranje razvijeno je u vedskoj 1950-tih i 60-tih. Tehnika glatkog miniranja kao i pre-split temelji se na dvostrukom miniranju samo je redoslijed inverzan. Treba naglasiti da se vremenski pomak ove dvije faze miniranja mjeri u milisekundama. 2. Strojni iskop tunnel boring machine (slika 2 i 6) To su svi strojevi koji se koriste za iskop tunela bez obzira radi li se o strojevima za iskop u punom profilu - full face machine ili strojevima s pokretnom glavom road header, glodai. Ovisno o materijalu u kojem se tunel kopa mogu se podijeliti u dvije skupine. Strojevi za iskop stijena - rock machine i strojevi za iskop u tlu soft ground machine. Mikrotuneli koriste se za polaganje vodovodnih i kanalizacijskih cijevi malog promjera od 0.2 do 3 m. Prvi stroj za iskop malih tunela koriten je u Japanu, a prvi stroj na daljinsko upravljanje napravljen je 1979 godine. Najmanje proizveden stroj ima promjer 150 mm. 3. Iskop rezanjem stijena - chain saw machine (slika 5) Primjenjuje se kod mekanih i srednje tvrdih stijena. Lananom pilom ree se stijena. Prednosti ove metode su jer nema buke i vibracija. 4. Iskop hidraulikim ekiima i hidraulikim lopatama (slika 1) Iskop hidraulikim lopatama uglavnom podrazumijeva runi iskop glinovitih stijena niske vrstoe. Iskopa hidraulikim ekiima u zadnje vrijeme doivljava enormni razvoj. Sve tei ekii postavljaju se na bagere i time se postie vea uinkovitost. Ova metoda je dobra u uvjetima u kojima se izbjegava miniranje. 5. Iskop bagerima Bageri se tradicionalno koriste za iskop mekih stijena i tvrdih tala. Mogu se kombinirati sa hidraulikim ekiem Sv. Rok 6. Hidrauliko rezanje stijena splitting (slika 4) Ova se tehnologija koristi u uvjetima kada vibracije tijekom iskopa moraju biti svedene na minimum zbog opasnosti od oteenja okolnih objekata ili opasnosti od odrona. Izradom zareza rade se blokovi koji se kontinuirano bue na nain da jedna rupa preklapa drugu. U svakom od blokova izbui se veliki broj buotina u koje se stavljaju gumene sonde. Visokotlanim pumpama sonde se napune vodom pod tlakom to razara stijenu. Kako raspucale stijene nisu zgodne za utovar one se usitnjavaju hidraulikim ekiima. 7. Koritenje ekspanzivnih materijala za razaranje stijena (slika 3) Jo su se davno u kamenolomima koristili drveni klinovi koji bi se u suhom stanju stavljali u buotine. Nakon zalijevanja buotina vodom drvo bi nabreklo i lomilo stijenu. Slino se radi i danas samo se umjesto drvenih klinova koriste bubrivi materijali. Pripremljena se mjeavina u tekuem ili plastinom stanju ulijeva ili umee u buotinu.

24

Kalcijev oksid hidratacijom (sa vodom) prelazi u kalcijev hidroksid pri emu mu se poveava volumen. Koristi se u uvjetima gdje nije poeljno miniranje a upotreba strojeva je skupa kod malih duina tunela. Prednosti ovog naina razaranja su: minimalni rizik, jednostavno se izvodi, ne proizvodi buku, vibracije, prainu i stijene ne lete.

slika 1

slika 2

slika 3

slika 4

slika 5

slika 6

1.12. KONTROLNI CENTAR

U tunelima duljine vee od 3000 m s prometnim optereenjem veim od 2000 vozila po prometnoj traci na dan mora se izvesti kontrolni centar i rezervni kontrolni centar. Kontrolni centar (slika 1 i 2) mora preuzeti nadzor i upravljanje tunelom kada: - prometni parametri dosegnu kritine vrijednosti (u tunelu ili u zoni ispred tunela), - uvjeti u okoliu ugroavaju sigurnost prometa (slaba vidljivost, visoka koncentracija CO i dr.), 25

u sluaju pojave izvanrednih nepredvidivih ili predvidivih dogaaja (radovi na cesti, prometna nesrea, poar, dvosmjerni promet i dr.).

Jedan kontrolni centar moe obavljati nadzor nad vie tunela. U tunelima koji imaju kontrolni centar moraju se postaviti video sustavi praenja i sustav za automatsko otkrivanje prometnih nesrea. Video sustavi moraju omoguiti detekciju zaustavljenog vozila i pojavu dima, a u jednosmjernim tunelima i detekciju vonje u suprotnom smjeru. Sustav video nadzora mora omoguiti kontrolnom centru neprekidno praenje stanja u ulazno/izlaznoj zoni tunela kao i u cijelom tunelu. U podruju vrata za poprene prolaze moraju se postaviti rotacijske kamere s mogunou zumiranja. Prilikom izvanrednih dogaaja, slika na ekranu kontrolnog centra mora se automatski prebaciti na kameru koja je postavljena u blizini izvanrednog dogaaja. Za izvanredne dogaaje mora postojati alarmni monitor na kojem se automatski pokazuju slike s kamera na mjestu dogaaja te slike s kamera ispred i iza dogaaja. U tunelima koji imaju kontrolni centar mora postojati mogunost prekida radio emitiranja kanala namijenjenih korisnicima tunela, radi prijenosa hitne poruke. Kontrolni centar mora imati potpuni nadzor nad odvijanjem prometa u tunelu u svakom trenutku. U tunelima koji nemaju kontrolni centar, a kod kojih je rad mehanike ventilacije za kontrolu dima razliit od automatskog rada ventilacije za kontrolu zagaivaa, moraju se postaviti automatski sustavi za otkrivanje poara. Osnovne aktivnosti kontrolnog centra su: - sakupljanje prometnih podataka i podataka o okolini koji se odnose na izvanredne dogaaje na privozima i unutar tunela, - kontrola trenutnog stanja prometa koritenjem ugraenih komunikacijskih sustava s korisnicima (prometna signalizacija, video sustav, SOS, radio sustav) i upravljanje tunelom za vrijeme izvanrednih dogaaja, - upravljanje ventilacijom, - upravljanje rasvjetom, - nadzor elektrinog napajanja, - upravljanje prometom i informiranje korisnika i drugih javnih slubi (policija, hitna pomo, vatrogasci, HAK i dr.) o nastanku izvanrednih dogaaja na privozima tunelu i/ili unutar tunela.

slika 1 Mala Kapela

slika 2 Zhongnanshan Tunel

EuroTAP (European Tunnel Assessment Programme )

Sustav ocjena EuroTAP-a podrazumijeva ocjene "jako loe" (1) i "loe" (2) kao negativne te "prihvatljivo" (3), "dobro" (4) i "vrlo dobro" (5) kao pozitivne. 2004. testirani su Uka i Tuhobi, 2005. Javorova Kosa i Plasina, 2006. Mala Kapela i Gri 2007. god. testirano je 51 tunel od kojih je jedan tunel testiran na autocesti A1: Brinje, koji je ocijenjen najboljim u Europi. 2008. god. testiran je 31 tunel od kojih je tunel Veliki Gloac dobio najviu ocjenu vrlo dobar. 26

2009. tunel Tuhobi, u ponovljenom testu s dvije cijevi otvorene i nakon usvojenih smjernica EuroTAP strunjaka osvaja drugo mjesto u Europi i najviu ocjenu vrlo dobar 2010. tunel Sveti Rok ima takoer najviu ocjenu "vrlo dobar" to potvruje da visoke ocjene hrvatskih tunela nisu "sluajnost". Visokoj ocjeni tunela doprinijelo je osposobljeno i trenirano tunelsko osoblje, koje deura 24 sata, ventilacija koja je dovoljno snana da se nosi s poarom, potpuni video nadzor iz kontrolnog centra, automatsko otkrivanje poara koje prekida promet, meusobne veze izmeu cijevi svakih 300 metara, prometni radio kroz tunel i viejezine poruke, ugibalita na svakih 816 metara, automatski protupoarni alarmni sustav, uvjebanost osoblja za hitne intervencije, osvjeeni i potpuni plan mjera za spaavanje, mogunost prelaska na drugi smjer vozila hitnih slubi na portalima itd. Istaknuta su pak samo dva nedostatka tunela - ventilacijski odjeljak za uzdune ventilacije prolazi cijelom duinom tunela, te je stoga predugaak, a maksimalno vrijeme koritenja respiracijske opreme za vatrogasce je prekratko. Testiranje je pokazalo alarmantan podatak da 40 posto europskih testiranih tunela (od ukupno 26) nije ostvarilo visoke rezultate, petina ih nema dovoljno osvjetljenje i opremu za informiranje, a esti su nedostaci i manjak hidranata, tamni zidovi, loe oznaene rute evakuacije i drugo. Hrvatska ima ukupno 45 kilometara cestovnih tunela, od ega su 22 dua od jednog kilometra.

1.13. KAKO SE SIGURNO PONAATI U TUNELU

U normalnim uvjetima prije tunela - Prije ulaska provjerite napunjenost spremnika za gorivo - Ukljuite i namjestite radio na stanicu s prometnim obavijestima - Upalite kratka svjetla - Skinite sunane naoale - Obratite pozornost na semafore i drugu prometnu signalizaciju U normalnim uvjetima u tunelu - Odravajte velik sigurnosni razmak od vozila ispred Vas - Nemojte prekoraiti najveu dozvoljenu brzinu - Upamtite sigurnosne ureaje, te mjesta kao to su: izlazi za sluaj opasnosti i telefoni za poziv u sluaju opasnosti (SOS) - U tunelu sa dvosmjernim prometom vozite krajnje desnom stranom kolnika i nikada ne prelazite sredinju liniju - Nikada ne vozite unatrag i ne okreite se polukruno - Zaustavljajte se samo u sluaju krajnje potrebe - Ventilacija u vozilu treba koristi zrak iz vozila a ne iz tunela Kvar na automobilu - Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera - Zaustavite vozilo na ugibalitu za vozila u kvaru ili na krajnjoj desnoj strani kolnika - Iskljuite motor - Napustite vozilo, pri tome pazite na promet i nosite reflektirajui prsluk, ako isti posjedujete - Obavijestite nadlenu spasilaku slubu. Ako je mogue, u tu svrhu koristite telefon za poziv u sluaju opasnosti, a ne mobitel - Vratite se u vozilo i ekajte pomo Zastoj Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera Zadrite najmanje 5 metara razmaka od vozila ispred vas Iskljuite motor Ostanite u vozilu Sluajte prometne obavijesti 27

Prometna nesrea - Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera - Ostavite vozilo to blie desnom rubu kolnika - Iskljuite motor - Napustite vozilo, pri tome pazite na promet i nosite reflektirajui prsluk, ako isti posjedujete - Obavijestite nadlenu spasilaku slubu. Ako je mogue,u tu svrhu koristite telefon za poziv u sluaju opasnosti, a ne mobitel - Pomozite ozlijeenim osobama Vatra u vlastitom vozilu - Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera - Ako je mogue, izvezite vozilo iz tunela. Pritom se nikako ne vozite unatrag i ne okreite se polukruno - Ukoliko to nije mogue, zaustavite vozilo na ugibalitu za vozila u kvaru, na zaustavnoj traci ili na krajnjoj desnoj strani kolnika - Iskljuite motor i ostavite klju za paljenje u bravi - Obavijestite nadlenu spasilaku slubu. Ako je mogue, u tu svrhu koristite telefon za poziv u sluaju opasnosti, a ne mobitel - Gasite vatru samo u poetnoj fazi. Ako se vatra ne moe ugasiti, odmah napustite tunel kroz izlaze u sluaju opasnosti - Pruite pomo ozlijeenim osobama Vatra u tuem vozilu - Ukljuite sva etiri pokazivaa smjera - Udaljite se im dalje od vozila u plamenu - Zaustavite vozilo na ugibalitu za vozila u kvaru, ili na krajnjoj desnoj strani kolnika - Nikada ne vozite unatrag i ne okreite se polukruno - Iskljuite motor i ostavite klju za paljenje u bravi - Obavijestite nadlenu spasilaku slubu. Ako je mogue, u tu svrhu koristite telefon za poziv u sluaju opasnosti, a ne mobitel - Gasite vatru samo u poetnoj fazi. Ako se vatra ne moe ugasiti, odmah napustite tunel kroz izlaze u sluaju opasnosti - Pruite pomo ozlijeenim osobama

Platforma postavljena kod ugibalita neposredno prije ulaska u tunel omoguuje vozaima tekih vozila da se popnu na vrh vozila i oiste ostatke snijega i leda. U svim sluajevima slijedite upute osoblja tunela te informacije istaknute na obavjesnim tablama! 28

2. PROJEKTIRANJE CESTA

Proicere lat. znai pruiti ili baciti pred nekoga PLANIRANJE PROJEKTIRANJE IZGRADNJA Cilj prometnog planiranja je maksimalno iskoritenje postojeih prometnica te planski razvoj novih koje treba prilagoditi buduim potrebama prometa kako bi se osiguralo nesmetano kretanje ljudi i dobara. Prometno planiranje obuhvaa: - Prometnu dijagnozu - ispitivanje postojeeg stanja prometa - Prometnu prognozu razvoj budueg stanja prometa - Prometnu terapiju rjeenje na temelju prometno tehnikog prorauna

PROJEKTIRANJE
Od pojave zamisli o potrebi za graenjem neke ceste pa do njene izgradnje potrebno je izraditi brojne studije prometnog, ekonomskog i drutvenog znaaja kako bi cesta odgovarala svrsi i namjeni. Rang ceste i njeno znaenje utvrdit e se na temelju dnevne gustoe prometa, prometnog optereenja i svojstava terena na kojemu e se graditi. Pri projektiranju gradnje novih i rekonstrukciji postojeih javnih cesta treba teiti primjeni povoljnijih elemenata od onih koji su predvieni propisima, ako to zahtjeva sigurnost prometa. Najnepovoljniji elementi predvieni propisima mogu se primijeniti samo u iznimnim sluajevima, ako se time izbjegavaju ekonomski neopravdane investicije, to se mora detaljno obrazloiti u tehnikoj dokumentaciji. Redoslijed projektiranja: - Generalni projekt - Idejni projekt - Glavni projekt

2.1. GENERALNI PROJEKT

Utvruje se opravdanost graenja neke ceste, glavni pravac pruanja radi ostvarivanja optimalnih prometno-ekonomskih uvjeta odvijanja prometa, duljine trase, visinske razlike, nagibi nivelete te konstruktivni elementi ceste. Generalni projekt sastoji se od: - Tehnikog izvjea - Prometno ekonomske studije - Projekt generalne trase U TEHNIKOM IZVJETAJU dati su rezultati ispitivanja svih varijanti i prijedloga za prihvaanje odreene varijante. Dat je opis pruanja generalne trase i predraunska vrijednost radova. PROMETNO-EKONOMSKOM STUDIJOM odreuju se zahtjevi koje promet u planskom periodu postavlja i vrednuju se predloene varijante s aspekta zadovoljenja prometnih potreba. Prometno ekonomska studija obuhvaa: Odreivanje svih imbenika koji su mjerodavni sa stajalita zadovoljenja prometnih potreba: protok vozila po dionicama i voritima izraen kao prosjean dnevni promet, karakter vremenske

29

neravnomjernosti izraen mjesenim i satnom neravnomjernou u godini, srednja brzina prometnog toka Vrednovanje varijante s ekonomskog stajalita i drutvena opravdanost izgradnje ceste Utvrivanje rokova gradnje ceste Odreivanje vrsta kolnika PROJEKT GENERALNE TRASE izvodi se u tri faze: Na geografskim i topografskim kartama utvruju se koridori u kojima se moe projektirati cesta. U okviru prihvaenih koridora projektira se trasa na topografskoj karti u mjerilu 1:50000 Projektira se trasa prihvaene varijante u mjerilu 1:25000 Projekt generalne trase sadri geoloki prikaz terena, trokove gradnje i odravanja te kategorizaciju terena. U njemu se utvruje prethodna raunska brzina i orijentacijski popreni profili. Zbog svog analitiko-istraivakog pristupa i strukture, generalna projektna dokumentacija esto se naziva i prometno-tehnikom studijom. Cilj i doseg generalne projektne dokumentacije trebao bi biti u izboru realno vrednijih varijanta, odnosno u odbacivanju nerealnih rjeenja.

2.2. IDEJNI PROJEKT

Idejnim projektom odreuje se maksimalno prilagoavanje optimalne trase terenu i obavlja predraunska vrijednost radova prema projektiranoj trasi za odreenu konfiguraciju terena. Idejni projekt sadri ove sastavne dijelove: Graevinski idejni projekt u mjerilu 1:5000 do 1:1000. Tim projektom se utvruje mikrolokacija trase, raunska brzina, koliina radova na temelju karakteristinih profila koji su crtani u mjerilu 1:200. Isto tako odreuju se svi manji objekti, dok se za vee objekte izvode planovi s idejnim rjeenjem. Prometno dimenzioniranje kapacitet ceste, potreba za dodatnim trakama Geolokogeomehaniki elaborat dobiven na osnovi geolokih i geomehanikih ispitivanja Idejni projekt prometnih vorova Projekt prometne opreme ceste vertikalna i horizontalna signalizacija, rasvjeta Elaborat prateih objekata autobusna stajalita, beninske postaje, motel, odmaralita Projekt ureenja okolia zatita ceste od erozije, snjenih nanosa, vjetra, uvjeti graenja svih objekata u blioj okolici ceste Studija ekonomske opravdanosti ceste na osnovi trokova gradnje i odravanja utvruje se ekonomska i drutvena opravdanost

Idejni projekt prikazuje cjelokupnu sliku budue ceste. U njemu se vidi kako su savladane terenske prilike, konstruktivni elementi ceste, koliki su zemljani i drugi radovi, mostovi i drugi objekti, te trokovi gradnje.

2.3. GLAVNI (IZVOAKI) PROJEKT

Nakon to je odobren idejni projekt, pristupa se izradi glavnog projekta. Omoguuje izradu detalja, optimalno utvrene trase idejnim projektom i njeno prenoenje na teren.

30

Glavni projekt sastoji se od: Glavnog graevinskog projekta ceste u mjerilu 1:2000 do 1:1000, a pojedini detalji u mjerilu 1:50 do 1:10 Elaborata geolokog istraivanja terena Elaborata geomehanikog istraivanja terena Glavnog graevinskog projekta prometnih vorova Projekta velikih objekata Projekta prometne opreme

Sve izmjene u toku gradnje ceste u odnosu prema glavnom projektu moraju biti registrirane i u elaboratu izraene u ARHIVSKOM PROJEKTU. U tom projektu prikazana je cesta onako kako je izvedena, u istom mjerilu kao i u glavnom projektu. Arhivski projekt slui za konani obraun svih radova i podloga je za plansku eksploataciju i odravanje odreenog cestovnog pravca.

Stupnjevi projektiranja i koraci optimizacije

31

2.4. VREDNOVANJE PROJEKTNIH RIJEENJA

Vrednovanje ili valorizacija je postupak dokumentiranog ocjenjivanja razliitih varijantnih rjeenja radi strune procjene i meusobne usporedbe te radi izbora optimalnog rjeenja. Za objektivne prosudbe neophodna je pouzdana studijsko-projektna dokumentacija te jasno definirani drutveni ciljevi i mjerila (kriteriji) za ocjenjivanje. To se treba temeljiti na injenici da je cesta sredstvo za ostvarenje najirih drutveno-ekonomskih interesa i njenu vrijednost ne smije iskazivati iskljuivo tehnikim mjerilima. Kod metoda vrednovanja svi postupci se mogu podijeliti na ekonomske metode i metode ocjene. Metoda ekonomskog vrednovanja planova i projekata u proraun se uzimaju podatci o investiciji , trokovne komponente, prihodi i sl. budui da su to veliine koje se odnose na naredno vrijeme, unosi se odreeni stupanj neizvjesnosti i rizika jer e se drutveni interesi i novane zakonitosti nai za 10-15 godina u drukijem odnosu. U ekonomskom vrednovanju varijantnih rjeenja ceste najee se primjenjuje tzv. metoda trokovi-dobit (Cost-Benefit) i metoda inerne stope povrata (Internal Rate of Return).

2.5. DOKAZ IZVODLJIVOSTI

Studije izvodljivosti predstavljaju metode i dokumentaciju za utvrivanje prioriteta graenja cesta koje financira Meunarodna banka (IBRD). Dvije su faze: - Prethodna studija izvodljivosti (Prefeasibility Study) - Studija izvodljivosti Na osnovi prethodne studije utvruje se optimalni koridor prometnice, a studija izvodljivosti se izrauje na osnovi analiza izbora iz prethodne studije i na osnovi bitnih parametara iz idejnog graevinsko-tehnikog projekta. Postupak izrade studije sastoji se od est podruja aktivnosti: - Ekonomika razvoja - Opis postojeeg prometnog sustava - Analiza prometnog sustava - Graevinsko-tehniki dio - Ekonomika prometa - Vrednovanje investicijskog projekta

32

3. CESTOVNA VORITA

Cestovna vorita su mjesta na kojima su dvije ili vie cesta (ulica) meusobno povezane. Na njima se kria, ispreplie, spaja ili razdvaja vie prometnih tokova. U cestovnoj mrei vorita su glavne toke koje omoguuju funkcioniranje itavoga prometnog sustava. Pri izboru mjesta i naina rjeavanja vorita potrebno je svaki sluaj podrobno prouiti, jer je nepravilno konstruirano vorite, osobito pri optereenijim cestama, opasnost za sigurnost prometa. U osnovne kriterije koji se uzimaju u obzir pri izgradnji prometnog vorita pripadaju: - sigurnost vonje, - kapacitet, - ekonominost, - estetski izgled i - uklapanje u ukupnu cestovnu mreu. -Od tih kriterija najvanija je sigurnost vonje. Sigurnost vonje moe se poveati pravilnim izborom oblikovanja krianja i standarda gradnje u ovisnosti o prometnom optereenju, rangu ceste, raunskoj brzini, kapacitetu, ekonominosti i sigurnosti vonje. -Kapacitet se odreuje prema broju vozila to u stanovitom vremenskom intervalu prolaze prometnim voritem. -Ekonominost prometnog vorita odreuje se trokovima gradnje, potrebnim prostorom, vrijednou zemljita, duljinom odsjeka vonje, utrokom goriva, vremenom putovanja, trokovima odravanja... -Pri projektiranju valja voditi rauna o estetskom izgledu prometnog vorita. Pri voenju trase treba uzeti u obzir topografske i graevinske okolnosti, oblik krajolika i uklapanje trase u okolicu. -Prometno vorite mora se uklopiti u ukupnu prometnu mreu s time da se zadre osnovne znaajke prometnica. Da bi prometno vorite imalo odreenu sigurnost pri protjecanju prometnih tokova, pri projektiranju treba uzeti u obzir etiri osnovna naela: - vidljivost, - preglednost, - prilagodljivost i - protonost. - Kad se pribliuje nekom voritu, svaki ga voza mora pravodobno uoiti i prema njemu prilagoditi nain i brzinu vonje. Uoavanje vorita postie se osiguravanjem dobre vidljivosti pomou odgovarajue signalizacije i rasvjete. - vorite mora biti pregledno da bi voza mogao pravodobno procijeniti prometnu situaciju vorita. Preglednost vorita postie se pravokutnim ulijevanjem prometnih tokova, izbjegavanjem smetnji koje spreavaju vidljivost, dobrom rasvjetom i sl.

33

- Treba biti rijeeno to jednostavnije, tj. bez sloenih i dugih voenja prometnih tokova. To se postie izbjegavanjem vijugavih vonji, preglednou, ispravnim i pregledno obiljeenim prometnim trakovima, dobrom rasvjetom i sl. - Protonost vorita postie se prilagoivanjem vorita uvjetima vonje. Na voritu ne smije biti vie izmjena smjera nego to to zahtijeva njegov oblik. Smjer vonje mora se nastaviti, po mogunosti, iza vorita. vorite mora biti dobro obiljeeno radi boljeg optikog voenja prometnih tokova.

3.1. U JEDNOJ RAZINI (nivou)

vorita u jednoj razini najraireniji su nain povezivanja cesta ili ulica. Takva vorita mogu zadovoljiti ako prometno optereenje nije vee od 800 voz/h u oba smjera ( lokalna i regionalna sredita ). Povoljna mjesta za cestovna vorita su dijelovi ceste u pravcu s malim uzdunim nagibom do 3%. Pri ureivanju vorita treba uzeti u obzir ove faktore: Kut krianja tokova prometa Veliinu trokuta preglednosti Veliinu i brzinu prometnih tokova Nain reguliranja prometa kod prilaza voritu Stanje gornjeg ustroja ceste

Najpovoljnije rjeenje da se prometni tokovi sijeku pod kutom od 90 (75 105) jer je na taj nain vrijeme zauzetosti krianja najmanje, a i najlake se moe ocijeniti brzina suprotnih tokova vozila. Ako su ceste razliitog znaenja, onda se kao osnova pri rjeavanju vorita uzima cesta veeg znaenja. Sve zapreke koje spreavaju vidljivost potrebno je ukloniti te na taj nain stvoriti potrebno polje vidljivosti, odnosno trokut preglednosti. Postupci s vozilom u raskriju: Na voritima cesta i ulica zbivaju se brojne radnje koje uzrokuju sukobe prometnih tokova. U te radnje pripadaju: 1. Odvajanje izvodi se kada vozilo skree iz prometnog toka kojim se kretalo u lijevu ili desnu stranu drugog prometnog toka 2. Spajanje izvodi se kada vozilo s desne ili lijeve strane ulazi u drugi prometni tok 3. Preplitanje izvodi se pri kretanju na smaknutom krianju ili na raskriju s krunim tokom prometa 4. Krianje izvodi se kada vozilo presijeca smjer kretanja vozila koji dolazi iz suprotnog smjera Mjesta gdje moe doi do sudara nazivamo tokama sudara a njihov broj u zoni raskrija ovisi o moguim smjerovima pojedinih vozila.

34

Karakteristini tipovi krianja u istoj razini su: T krianje Y krianje Pravokutno krianje Raskrije s krunim tokom prometa Smaknuto krianje

T RASKRIJE je u sutini spajanje jedne ulice s drugom. Glavna mu je karakteristika veliki broj skretanja jer vozila iz ulice koja se spaja mogu samo skretati ulijevo ili udesno. Kod takvih krianja treba nastojati: - Osigurati dobru vidljivost - Ulijevanje rijeiti pod kutom od 90 - Na mjesta ulijevanja postaviti zatitnu ogradu kako bi se dobio optiki zavretak - Regulirati tokove prometa s pomou svjetlosnih signala i oznaka koje se postavljaju 100 m prije ulijevanja - Na prometnicama vieg reda gdje su brzine vee T krianje izvodi se tako da su prometni tokovi odvojeno s pomou otoka. KRUNI TOK Raskrije s krunim tokom prometa najbolje je rjeenje jer na njemu ne postoje toke sudara pri krianju prometnih tokova. Postie se neprekidnost prometnog toka s najmanjim zbirom svih ekanja. U RH 2010 godine nije bio niti jedan sluaj prometne nesree sa smrtnim posljedicama. 35

Ima samo 4 konfliktne toke preplitanja za razliku od pravokutnog krianja koje ima 32 konfliktne toke. PRAVOKUTNA RASKRIJA Znatno su povoljnija od T raskrija. Na prometnicama nieg reda, gdje su brzine manje, moe se izvesti pravokutno raskrije na kojem se promet usmjeruje posebnim trakovima. Na cestama vieg reda promet se usmjeruje s pomou otoka i posebnih trakova. Ako na tom istom raskriju regulira promet tako da imamo jednu dvosmjernu i jednu jednosmjernu prometnicu imamo 15 toaka konflikta: - 7 krianja, - 4 izlijevanja - 4 ulijevanja, (slika 1) Ako su obe prometnice jednosmjerne imamo 8 toaka konflikta: - 4 krianja, - 2 ulijevanja - 2 izlijevanja, (slika 2) Na raskriju dviju prometnica s dvosmjernim prometom imamo 32 toke konflikta: - 16 toaka krianja, - 8 toaka izlijevanja, - 8 toaka ulijevanja, (slika 3)

slika 1

slika 2

slika 3 Traka za usporavanja i ubrzanja najbolja je pod kutom od 10 15 stupnjeva, ubrzanja min 75% brzine (min razlika u brzini). 36

Semafori, lijeva skretanja 200 voz/h, dopunska zelena strelica Jednosmjerni promet

3.2. CESTOVNA VORITA U DVIJE ILI VIE RAZINA

vorita u dvije ili vie razina primjenjuju se kao cesta s veim intenzitetom prometa. S obzirom na prometno optereenje vorite u vie razina potrebno je izgraditi ako je optereenje glavnog i sporednog pravca vee od 12 000 voz/dan. Osnovni elementi koji karakteriziraju jedno vorite u vie razina su: prikljune rampe, trakovi za usporavanje, trakovi za ubrzavanje i trakovi za preplitanje. Izgradnjom vorita u vie razina poveava se propusna mo vie od dvostruko. Isto tako poveava se sigurnost prometa, jer se prema provedenim ispitivanjima 20-30% svih prometnih nesrea dogaa na raskrijima u jednom nivou. Najmanja visinska razlika kod vorita u vie razina treba biti 5.5 m u emu je i debljina konstrukcije. Za savladavanje te visinske razlike potrebna je duljina prikljunih rampi od 180 200 m, a kod vorita u tri razine 300 m. irina prikljunih trakova na podruju prikljune rampe mora biti neto vea od drugih prometnih trakova. Karakteristini tipovi krianja u vie razina su u obliku: -

Trube, krianje autoceste i ceste nieg reda Romb, najjednostavnije i najekonominije Trube, krianje autoceste i ceste nieg reda Djeteline, krianje dviju autocesta u dvije razine, (slika 1) Malteki kri, najsloenije - primjenjuje se kod cesta najveeg ranga

slika 1

vorite Luko Zagreb

37

4. AUTOCESTA
cesta je svaka javna cesta, ulice u naselju i nerazvrstane ceste na kojima se obavlja promet javna cesta je povrina od opeg znaenja za promet kojom se svatko moe slobodno koristiti uz uvjete odreene Zakonom o sigurnosti prometa na cestama koju je nadleno tijelo proglasilo javnom cestom autocesta je javna cesta posebno izgraena i namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila, koja ima dvije fiziki odvojene kolnike trake (zeleni pojas, zatitnu ogradu i sl.) za promet iz suprotnih smjerova sa po najmanje dvije prometne trake irine najmanje 3,5 m, a s obzirom na konfiguraciju terena i po jednu traku za zaustavljanje vozila u nudi irine najmanje 2,5 m, bez raskrija s poprenim cestama i eljeznikim ili tramvajskim prugama u istoj razini, u iji se promet moe ukljuiti, odnosno iskljuiti samo odreenim i posebno izgraenim prikljunim prometnim trakama za ubrzavanje ili usporavanje, odnosno prikljunim rampama, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 80 km/h i koja je kao autocesta oznaena propisanim prometnim znakom. Ogranienja na autocesti - polukruno okretanje, vonja unazad, ulazak sa vozilom koje vue neispravno vozilo, najvie jedno vuno vozilo za putnike ili teret, min brzina 60 km/h, max brzina 130 km/h. Hrvatske autoceste su danas jedne od najboljih u Europi. Poele su se graditi 70 ih godina XX stoljea, a prva dionica je Zagreb Karlovac. Bila je planirana dionica ZG-ST nazivana cestom kralja Tomislava ali nikad nije napravljena. Cesta je proglaena nacionalistikom u vrijeme Hrvatskog proljea. Intenzivnija gradnja poinje od 1995 godine, a dionica ZG-ST otvorena je u lipnju 2005. Hrvatska ima oko 1250 km autocesta (2011)

ROUTE 66 najpoznatija autocesta (highway) u SAD duine 4000 km. Jedna od izvornih amerikih autocesta spajala je Chicago i Los Angeles. Route 66 je izgraena na 1926. i ubrzo je postala jedna od najpoznatijih prometnica u SAD-u. 1985. godine je slubeno uklonjena iz sustava autocesta i zamijenjena novim sustavom autocesta, ali je njena popularnost ostala do danas.

38

Europska mrea E putova

Meunarodni sistem E-cesta je mrea cesta u Europi. Numeriranje E-cesta vri se po pravcima sjever-jug neparnim brojevima a zapad-istok parnim brojevima. Prometnice A Clase imaju jednoznamenkaste i dvoznamenkaste brojeve, a B Clasa troznamenkaste brojeve. Pravac sjever-jug referentne ceste zavravaju su sa brojevima 5, E5, E15, E25 E95, a pravac zapad-istok referentnih cesta zavravaju na 0, E10, E20 E90. Europski put E 45 ide izmeu vedske i Italije , preko Danske , Njemake i Austrije . S duinom od oko 4920 kilometara je najdui pravac sjever-jug. Europski put E 40 je najdui Europski put zapad-istok s vie od 8.000 kilometara povezuju Calais u Francuskoj preko Belgije, Njemake, Poljske, Ukrajine, Rusije, Kazahstana, Uzbekistana, Turkmenistana i Kirgistan, s Ridder u Kazahstan u blizini granice do Kine . Europski put E 65 (sjever-jug) : Malmo vedska - Chania Grka. Cesta je duga oko 4.400 km a kroz Hrvatsku prolazi: A4-Gorian - Novi Marof - Zagreb obilaznica (A3) - A1 Zagreb Split Ploe - D8 Ston Dubrovnik - Debeli Brijeg CG

4.1.AUTOCESTE U REPUBLICI HRVATSKOJ

A1 DALMATINA ZAGREB / LUKO BOSILJEVO SPLIT DUBROVNIK GP (CG)* -550 km A2 - ZAGORSKA GP MACELJ (SLO) KRAPINA ZAGREB / JANKOMIR 61 km A3 POSAVSKA GP BREGANA(SLO) ZAGREB SLAVONSKI BROD LIPOVAC GP BAJAKOVO(SRB) - 306 km A4 VARADINSKA GORIAN (HUN) VARADIN ZAGREB / IVANJA REKA - 97 km A5 SLAVONIKA GP BELI MANASTIR (HUN) OSIJEK VELIKA KOPANICA STARA GRADIKA (BIH) 88.1 km A6 PRIMORSKO - GORANSKA BOSILJEVO DELNICE RIJEKA / OREHOVICA 146 km A7 KVARNERSKA GP RUPA RIJEKA - UTA LOKVA - 104 km A8 ISTARSKI IPSILON KANFANAR - RIJEKA OPATIJA 64 km A9 ISTARSKI ISILON GP KATEL (SLO) UMAG KANFANAR PULA 77 km A10* MALI PROLOG (BIH) PLOE 4.6 km A11* ZAGREB VELIKA GORICA SISAK - 42 km A12* SV. HELENA (A4) VRBOVEC KRIEVCI KOPRIVNICA GP GOLA (HUN) - 86 km A13* VRBOVEC (A12) BJELOVAR VIROVITICA GP TEREZINO POLJE (HUN) - 86.5 km
*Autoceste u izgradnji, kada budu izgraene preostale autoceste ukupna duljina e biti priblino 1633 km

39

2012.

4.2. NAPLATA CESTARINE

Na autocestama u Republici Hrvatskoj primjenjuju se dva sustava naplate cestarine: otvoreni i zatvoreni sustav naplate. Na cestovnim objektima (most, tunel) te na kraim dionicama autoceste primjenjuje se otvoreni sustav naplate. Pri takvom sustavu naplatna postaja je istodobno ulazna i izlazna pa se naplata obavlja odmah, prema naplatnoj skupini vozila.

40

Na autocestama s vie ulaza i izlaza primjenjuje se zatvoreni sustav naplate. U zatvorenom sustavu naplate cestarine korisnik na ulazu dobiva naplatnu karticu, na temelju koje se na izlazu naplauje cestarina. Autoceste se kod nas plaaju po prijeenom kilometru to se smatra najpravednijim za korisnika. U Hrvatskoj trenutno imamo etiri koncesionara koji vode brigu o 1250 km autoceste. Zemlje s naplatnim kuicama: Hrvatska, Portugal, Francuska, Italija, Grka, Poljska, panjolska, Srbija, Turska, Norveka, Irska, Engleska, Belgija, vedska, Danska, Nizozemska.

Prometni znakovi obavijesti: obavijest o naplati cestarine, obavezno uzimanje naplatne karte, naplata cestarine, enc, smart card Pravne i fizike osobe, korisnici autocesta i objekata s naplatom u Hrvatskoj osim kunama (i eurima) mogu cestarinu plaati unaprijed, kupovinom: 1. 2. 3. 4. 5. Pretplatnika karta (mjesene ili godinje) Karnet (fizike osobe za I i II skupinu vozila) Smart kartice Sezonske Smart kartice ENC-a (ureaj za bez kontaktnu naplatu cestarine)

Pretplatnike karte - mogu biti mjesene ili godinje, a ostvaruju utedu putem mogunosti neogranienog broja vonji tijekom mjeseca ili godine. Vezane su za odreeno vozilo i dionicu autoceste, odnosno objekt s naplatom. Karnet - cestarina plaa unaprijed za po 25 prolazaka, uz popust od 25%. Mogu ih kupiti samo fizike osobe i to za vozila I i II skupine, a vezani su za odreenu dionicu, odnosno objekt s naplatom. Karneti se moraju iskoristiti u roku od 12 mjeseci od datuma prodaje/kupnje. Na pretplatnikim kartama i karnetima otisnut je naziv dionice autoceste, odnosno objekta s naplatom, koji je obavljena preplata, skupina vozila i datum prodaje/kupnje. Smart kartica - ostvaruje se popust od 10%. Smart kartica nema vremenskog ogranienja koritenja i nije vezana za odreeno vozilo i dionicu. Sezonskom smart karticom ostvaruje se popust ali samo u razdoblju od 01.11. (zimski period) tekue godine do 31.03. sljedee godine. Vezana je za odreenu skupinu vozila. OSLOBOENJE PLAANJE CESTARINE Vozila u vlasnitvu osobe s invaliditetom - za jedan osobni automobil u svom vlasnitvu. Pravo na besplatnu cestarinu moe se ostvariti samo ako je osobni automobil oznaen naljepnicom i ako se u osobnom automobilu nalazi osoba kojoj je izdana potvrda. Vozila s pravom prednosti prolaska Vozila humanitarnih organizacija Slubena vozila (HAC-a)

41

Kategorizacija vozila za plaanje cestarine

IA - Motorna vozila sa karakteristikama motocikla, motornog tricikla i etverocikla I - Motorna vozila s dvije osovine, visine do 1,30 m mjereno kod prve osovine osim motornih vozila iz II b) II - a) Motorna vozila s tri ili vie osovina, visine do 1,30 m mjereno kod prve osovine, b) Motorna vozila s dvije osovine visine vee od 1,90 m, a najvea doputena masa ne prelazi 3500 kg III - Motorna vozila s dvije ili tri osovine, visine vee od 1,30 m mjereno kod prve osovine najvee doputene mase preko 3500 kg i Motorna vozila iz II b) s prikolicom IV - Motorna vozila s etiri ili vie osovina, visine vee od 1,30 m mjereno kod prve osovine najvee doputene mase preko 3500 kg

Izlaz Luko (gotovina, cash)

Izlaz Demerje (ne gotovinom, ENC, credit card...)

Na naplatnoj postaji Demerje se osim elektronikih ureaja za naplatu (ENC), koriste i sve vrste kartica, od bankovnih, debitnih, Smart i INA kartica. Korisnicima na usluzi stoji deset naplatnih 42

staza od ega dvije predviene za brzu traku odnosno elektroniku naplatu cestarine uz brzinu kretanja vozila od 40 kilometara na sat. Staza stani i kreni ENC, kao i bankovne, debitne, charge, Smart i Ina kartice koriste se na preostalih osam staza. Demerje poveava protonost vozila u odnosu na Luko za gotovo pet puta. Na sat e tako moi prolaziti vie od 11.000 vozila. Postaja Demerje udaljena je oko tri kilometra od postaje Luko u smjeru Karlovca. Vozila osloboena naplate cestarine i dalje koristiti naplatnu postaju Luko. ENC - Elektronska naplata cestarine stop and go ENC je metoda beskontaktne naplate bez posredovanja blagajnika, a proces naplate cestarine odvija se pomou ENC-ureaja smjetenog na vjetrobranskom staklu vozila i antene na naplatnoj stazi. ENC-ureaj mogu koristiti korisnici svih skupina vozila (IA, I, II, III i IV skupine). Veina vjetrobranskih stakala s UV toplinskom zatitom imaju ne-metalan prozor koji se nalazi iza retrovizora, a ponekad i na dnu vjetrobranskog stakla. ENC ureaj se instalira iskljuivo u prostoru gdje vjetrobransko staklo nema UV zatitu. Korisnik kupnjom ureaja postaje njegov vlasnik. ENC ureaj moe se koristiti bez vremenskog ogranienja. Jedan ureaj moe koristiti vie vozila odgovarajue kategorije. Korisnik je duan koristiti ureaj samo za onu kategoriju vozila koja je navedena u raunu. Ako se ENC ne moe oitati odnosno vanjska antena ne prepoznaje ureaj korisnik ga predaje blagajniku i tada se podatci sa ENC-a (identifikacijski broj) unose runo. Nadoplata i provjera stanja na raunu moe se izvriti SMS bonom slanjem poruke, kreditnim karticama ili preko rauna. Naplata cestarine putem ENC ureaja Kada se vozilo minimalnom brzinom pribliava rampi na ulazu ENC antena na nadstrenici prima signal ENC ureaja iz vozila te na isti zapisuje ulaznu postaju. ENC ureaj u vozilu reagira zvunim signalom, rampa je dignuta i korisnik moe na propisan nain ui na autocestu. Prilikom izlaza s autoceste vozilo se pribliava izlaznoj hibridnoj traci koja je opremljena ENC sustavom antena na nadstrenici. Sustav detektira prisutni ENC ureaj i ita pohranjene podatke. Ako je komunikacija uspjena na display-u se prikazuje kategorija vozila, iznos cestarine, sredstvo plaanja te preostalo stanje na raunu. Ureaj u vozilu reagira zvunim signalom, rampa se die i vozilo naputa izlazni trak.

SMART KARTICA

Smart kartica je pretplatna kartica koja svim korisnicima omoguuje jednostavnije i bre plaanje cestarine, nudi pretplatu u razliitim iznosima (od 100,00 kn navie) prema eljama i potrebama 43

korisnika. Nema vremenskih ogranienja u njenom koritenju, a iznos pretplate na Smart kartici moe se prema elji korisnika viekratno nadopunjavati na eljeni iznos. Smart karticom se plaa cestarina na naplatnoj postaji na izlazu sa autoceste, uruenjem blagajniku. Nabava Smart kartice (medija) plaa se prilikom prve kupnje, te se u raunu iskazuje kao posebna stavka odvojena od iznosa pretplate. Kartica se moe preuzeti nakon uplate eljenog iznosa i punjenja a moe se platiti gotovinom, opom uplatnicom, ili preko iro rauna. Moe je koristiti svaki donositelj bez obzira na vrstu vozila. SMART ILI ENC - Iako su slini, jer rade na principu elektronike, Smart i ENC su razliiti. Razlika je to Smart nije vezan za kategoriju vozila kao ENC. Dakle, moete imati jednu Smart karticu i koristiti je za vie vozila, iz raznih kategorija. S druge strane, ENC je namijenjen za odreenu kategoriju vozila, ali nije vezan za odreeno vozilo. No, ENC je i najpraktiniji jer kod njega nema zaustavljanja na naplatnoj postaji. VINJETE Zemlje s vinjetama: Slovenija, vicarska, Austrija, Maarska, eka, Bugarska, Slovaka i Rumunjska. Vinjeta je naljepnica koja slui kao dokaz plaanja vremenski ogranienog prava na upotrebu odreenih vrsta cesta. Plaanje vinjetom alternativa je naplati u naplatnim kuicama. Kada je kupimo moemo je koristiti neogranien broj km u odreenom vremenskom razdoblju. Vinjete ovisno o zemlji mogu biti: dnevne, tjedne, dvotjedne, mjesene, viemjesene i godinje. Kupljenu naljepnicu korisnik je duan zalijepiti na vjetrobransko staklo svog vozila. Mogu se kupiti na ulazu u zemlju, benzinskim crpkama, potanskim uredima i autoklubovima. Na primjeru uvoenja vinjeta za osobna vozila u Sloveniji, koja je za kamione ipak zadrala izravnu naplatu cestarine prema prijeenim kilometrima, moemo smo se uvjeriti u kojoj mjeri vremenski ograniene vinjete mogu biti nepovoljne za odreenu skupinu korisnika (povremene korisnike), a za drugu skupinu (este korisnike i stalne korisnike) mogu biti vrlo isplative i povoljne. Time svi korisnici nemaju istu mogunost dobiti istu uslugu za svoj novac.

Zemlje bez naplate cestarine: Rusija, Estonija, Latvija, Litva, Njemaka, Finska, Luxemburg i Belgija. Njemaka, koja nije imala izravnu naplatu cestarine, uvela je za kamione iznad 3,5 t naplatu prema prijeenim kilometrima dok za ostale kategorije jo nije uvela cestarinu. Poljska primjenjuje vinjete za kamione, a za osobne automobile cestarinu obraunava prema prijeenim kilometrima.

Karnet

44

4.3. CESTA NAMJENJENA ISKLJUIVO ZA PROMET MOTORNIH VOZILA

BRZA CESTA

brza cesta je javna cesta namijenjena za promet iskljuivo motornih vozila, s jednom ili dvije razdvojene kolnike trake, koja ima sva raskrija u dvije ili vie razina s poprenim cestama i drugim prometnicama (eljeznikim ili tramvajskim prugama), u pravilu nema zaustavnih traka i koja je kao takva oznaena propisanim prometnim znakom cesta namijenjena iskljuivo za promet motornih vozila je javna cesta s najmanje dvije prometne trake irine od po najmanje 3,25 m, kojom je omoguen siguran prometni tok vozila brzinom od najmanje 60 km/h, po kojoj se smiju kretati samo motorna vozila koja mogu razvijati brzinu veu od 60 km/h i koja je kao takva oznaena propisanim prometnim znakom Razlika izmeu navedenih cesta i autoceste je samo u najveoj doputenoj brzini (110 km/h) i boji oznaka i znakova. Odredbe zakona koje vrijede za autocestu, vrijede i za brzu cestu i cestu namijenjenu iskljuivo za promet motornih vozila.

4.4. OSTALE CESTE

Javne ceste u smislu Zakona o javnim cestama jesu ceste koje se ovisno o njihovom drutvenom, prometnom i gospodarskom znaenju razvrstavaju u jednu od sljedee etiri skupine: 1) autoceste, 2) dravne ceste, 3) upanijske ceste, 4) lokalne ceste.

cesta

upanijska cesta

dravna

dravna cesta je javna cesta koja povezuje cjelokupni teritorij Republike Hrvatske i povezuje ga s mreom glavnih europskih cesta. Duge su 6750 km, a oznaene su brojevima od D1-D534. Najpoznatije dravne ceste su: D1 i D8 D1 GP Macelj-ZagrebGraac-KninSplit 420 km D8 - tzv. Jadranska magistrala, GP Pasjak-Rijeka-Zadar-ibenik-Split-Dubrovnik-GP CG 643 km D 60 - Brnaze-Cista Provo-Imotski-Vinjani 66 km D126 -Trogir-Arbanija-Slatine 8.3 km upanijska cesta je javna cesta koja povezuje podruje jedne ili vie upanija lokalna cesta je javna cesta koja spada u mreu upanijskih cesta i povezuje podruje grada i/ili opine nerazvrstana cesta je povrina koja se koristi za promet po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna 45

veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putovi, putovi na nasipima za obranu od poplava, pristupne ceste i prostori parkiralita, benzinskih crpki i sl.) zemljana cesta je cesta bez izgraenog kolnika ili suvremenoga kolnikog zastora (asfalt, beton ili kocka), pa i kad na prikljuku javnoj cesti ima izgraen kolnik Javnu cestu ine: cestovna graevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnika konstrukcija, most, vijadukt, podvonjak, nadvonjak, propust, tunel, galerija, potporni i obloni zid, nasip, pothodnik i nathodnik), graevine za odvodnju ceste i proiavanje vode, zemljini pojas s obiju strana ceste potreban za nesmetano odravanje ceste irine prema projektu ceste, a najmanje jedan metar raunajui od crte koja spaja krajnje toke poprenog presjeka ceste, zrani prostor iznad kolnika u visini 7 m, objekti za odravanje cesta, upravljanje i nadzor prometa, naplatu cestarine, benzinske postaje, servisi, parkiralita, odmorita itd. stabilni mjerni objekti i ureaji za nadzor vozila, prikljuci na javnu cestu izgraeni na cestovnom zemljitu, prometni znakovi, svjetlosni ureaji, telekomunikacijski stabilni ureaji, instalacije i rasvjeta u funkciji prometa, cestovne znake, detektori-brojai prometa, instalacije, ureaji i oprema u tunelima, oprema parkiralita, odmorita i slino snjegobrani, vjetrobrani, zatita od osulina i nanosa, zatitne i sigurnosne ograde, zatita od buke i drugih tetnih utjecaja na okoli i sl. Javna cesta upisuje se u zemljine knjige kao ope dobro u skladu s propisima koji ureuju zemljinoknjine upise.

46

5. PARKIRALITA
Parkiranje vozila podrazumijeva se prekid kretanja vozila duljem od 3 minute. Parkiralite je posebno izgraen ili odreen prostor koji je prometnim znakom i oznakama na kolniku oznaen i namijenjen za parkiranje vozila. U gradu je obzirom na veliko poveanje broja motornih vozila potrebno javne povrine osloboditi za tekui promet kako ne bi bile optereene prometom u mirovanju. U veim gradovima postoji problem prometa u kretanju pa se ulini prostor nastoji to vie osloboditi od mirujueg prometa. Pri tome se nastoji osigurati da vozila koja se kratko zadravaju (kratkotrajno parkiranje) i imaju prednost pri parkiranju. Zato se pojavljuju zone za parkiranja I, II, IIIi ograniava se vrijeme trajanja parkiranja u pojedinoj zoni. U poetku radnog dana poinju se koncentrirati vozila u sredinjem dijelu grada s velikim ulaznim i malim izlaznim kretanjima. Koncentracija je od 11 do 14 sati. U veernjim satima opet se pojavljuje tendencija skupljanja radi odlaska u trgovine, rekreacije i sl. Izlaz iz parkiralita ne smije biti neposredno vezan uz glavne prometnice i mora biti 50 m udaljen od raskrija. Pod mirujuim (stacioniranim) prometom podrazumijeva se : Zaustavljanje za ulaz i izlaz iz vozila ili za utovar/istovar, tj. Zaustavljanje krae vrijeme Parkiranje krae ili due vrijeme uz rub kolnika ili na parkiralita unutar ulinog prostora ili izvan njega Postavljanje povrina koje nisu javne, kao i u vlastitim garaama, skupnim garaama ili na posebnim mjestima

Uzroci parkiranja zbog odlaska na posao, obavljanja raznih poslova, kupovine, turistikih putovanja

dinamiki znak s oznakom popunjenosti parkiralita

5.1.

ODREIVANJE BROJA MJESTA ZA PARKIRANJE

A - Prema stupnju motorizacije. Po toj metodi broj mjesta za parkiranje u sreditu grada dobije se tako da se na 5 8 registriranih osobnih automobila osigura jedno mjesto za parkiranje. P = E/KD P potreban broj parkiralita i garanih mjesta u sreditu grada E broj stanovnika D stupanj motorizacije K koeficijent koji ovisi o mjesnim prilikama i u rasponu je od 5 8 B Prema broju stanovnika. Na svakih 100 stanovnika u sredinjem podruju grada osigurava se jedno do dva mjesta za parkiranje ili garairanje 47

C Prema broju motornih vozila koja ulaze tijekom dana u sredite grada. Za 7 9 % vozila koja ulaze u sredite grada osigurava se parkiralino garani prostor. D Prema povrini sredinjeg dijela grada. Broj mjesta za parkiranje i garairanje odreuje se tako da se na jedan hektar povrine grada osigura 60 100 mjesta. P = St S povrina sredinjeg dijela grada u hektarima t broj parkiralinih mjesta (60-100) E prema namjeni graevine. Povrine za parkiranje naroito je vano osigurati na mjestima kao to su trgovaki centri, stadioni, kazalita, rijena i morska pristanita itd. gdje se povremeno skuplja veliki broj vozila. Broj mjesta na 100 m2 bruto izgraene povrine VRSTA GRAEVINE Stambene zgrade Industrija i skladita Gradsko sredite Regionalno trgovako sredite Poslovne zgrade Fakulteti i vie kole NORMALNI UVJETI 11 6 40 10 15 15 LOKALNI UVJETI 8-14 4-8 30-50 80-120 10-20 10-20

5.2.

PODJELA PARKIRALITA

Parkiralita se dijele prema: Namjeni - javna, za vlastite potrebe, posebne potrebe Lokaciji uz trgovake centre, prometnice, stambene prostore Nain parkiranja uzduno, okomito, koso, riblja kost.. Vlasnitvu gradska, privatna, trgovinska, ostala Nainu naplate runo, automatski, poluautomatski

5.3.

NAINI PARKIRANJA I DIMENZIJE

Parkiralino mjesto za osobna vozila prema HRN (Hrvatski zavod za norme) Osobni automobil Uzduno Okomito Koso 30 Koso 45 Koso 60 Duina (m) 5.5 4.8 4.3 5.0 5.3 48 irina (m) 2.0 2.3 2.2 2.3 2.3

Hrvatska je nakon raspada bive drave preuzela JUS standarde koji se danas nazivaju HRN norme. Izmeu ostalog preuzeli smo i normizaciju dimenzija parkiralinih mjesta iz 1980. koja se do danas nije mijenjala. Pri uzdunom postavljanju vozilo pri dolasku i odlasku zauzima malen prostor, ali parkirano vozilo zauzima dosta prostora. - Koso postavljanje vozila moe biti pod kutom od 30, 45 i 60 stupnjeva u odnosu prema pravcu ulice i smjeru kretanja vozila. Ono je pogodnije od okomitog postavljanja jer se manje ometa tekui promet nego kad su vozila postavljena okomito. Prema ulasku putnika u osobna vozila i izlasku iz njih ispitivanjima je utvreno da je najpogodniji nain postavljanja pod kutom od 37 stupnjeva. Pri takvom postavljanju vrata vozila mogu se otvoriti bez smetnji. - Okomito postavljanje ima najvei broj parkiranih vozila u duini. Nedostatak tog naina postavljanja vozila je to se pri dolasku i odlasku vozila ometa tekui promet. 1 vozilo zauzima povrinu (m2) Uzduno 14.0 Okomito 13.0 Koso 45 18.0 Koso 60 16.0 Na duljini od 100 m broj vozila 14 43 31 38

5.4. ZNAK PRISTUPANOSTI

Pravo na znak pristupanosti ima osoba sa 80 ili vie posto tjelesnog oteenja, odnosno osobe koje imaju oteenja donjih ekstremiteta 60 ili vie posto. Pravo na znak pristupanosti ima i vozilo udruge osoba s invaliditetom. Vozila osoba s invaliditetom, kao i vozila udruge s invaliditetom mogu biti obiljeena meunarodnim znakom invalida. Znak pristupanosti vai samo kada vozilom upravlja osoba s invaliditetom ili se ta osoba nalazi u vozilu. Pravo koje proizlazi iz znaka pristupanosti ne moe koristiti osoba koja nije osoba s invaliditetom. Parking znak pristupanosti 1 parkirno mjesto 2 parkirna mjesta zajedno

Duina m 5 5

irina m 3.7 5.9

Parking mora biti smjeten najbliem pristupanom ulazu u graevinu. Postotak parkiralinih mjesta mora biti 5 % od ukupnog broja ili najmanje jedno.

jedno parkirno mjesto 49

dva pakirna mjesta

Znak pristupanosti stavlja se ili privremeno lijepi u donji lijevi kut prednjeg vjetrobranskog stakla vozila.

Nova iskaznica stupa na snagu danom prijama Republike Hrvatske u Europsku uniju.

5.5. PARKIRANJE IZVAN ULICA

Parkiralita ne treba smjetati u blizini glavnih cestovnih prometnica. Pri gradnji parkiralita vano je dobro rijeiti nain ulaska i izlaska vozila. Na parkiralitima je povoljno postavljanje vozila koso ili pod pravim kutom, jer se time postie najracionalnije iskoritenje prostora. Prolazna parkiralita su ona na koja vozilo s jedne strane dolazi na mjesto za parkiranje, a s druge strane, bez promjene smjera izlazi. Takva se parkiralita se obino koriste za parkiranje tekih teretnih vozila s prikolicom, zglobnih autobusa i sl. Parkiralita moraju imati jasno ograniene i oznaene pristupne putove i trakove za parkiranje. Izlazi sa parkiralita ne smiju biti neposredno vezani na glavne prometne ulice, a trebaju biti najmanje udaljeni 50 metara od raskrija. Na parkiralitima veim od 800 m2 potrebno je blizu 20 % povrine osigurati prostor za parkiranje vozila duih od 6 metara.

prolazno parkiralite

50

5.6. ULINO PARKIRANJE

U manjim gradovima, do 25 000 stanovnika, nema velikih problema, pa ulino parkiranje moe zadovoljiti do 90 % potrebnih mjesta. U velikim gradovima taj postotak iznosi oko 15 %. Ulice se obzirom na parkiranje dijele u tri skupine: - S zabranom parkiranja - S kratkotrajnim parkiranjem - S dugotrajnim parkiranjem Trajanje parkiranja regulira se posebnim satovima. Dosadanje analize su pokazale da 80 % parkiranja traje manje od jednog sata, odnosno da prosjeno vrijeme parkiranja iznosi oko 30 minuta. Parkirati se moe: - uz desni rub kolnika - uz lijevi i desni rub kolnika - u sredini kolnika - na nogostupu (iznimka) 5.6.1. NAPLATA ULINOG PARKIRANJA Parkiralina karta Povlatena parkiralina karta (stanari) Parking automati (sms , kovanice, kartica)

m-parking - Na broj oznaen na parkirnom automatu ( za Split 8211-I zona, 8212-II zona, 8213-III zona i 8214-IV zona) aljemo SMS poruku sa brojem registarske ploice naeg vozila bez razmaka (npr. st123ab). - Nakon nekoliko sekundi dobivamo SMS potvrdu isporuke sa vremenom plaenog parkinga koji nam slui kao potvrda plaanja - Prije isteka vremena parkiranja 5 do10 minuta dobivamo SMS poruku sa obavijesti o preostalom vremenu parkiranja. - Koritenje ove usluge umanjuje se na raun na mobitelu za cijenu parkiranja i cijenu SMS poruke. - Potvrdu plaanja SMS porukom uvati do kraja isteka parkiranja - SMS porukom moemo platiti parkiranje samo jedan sat odjednom. Svaki kontrolor na ulici opremljen je WAP/GPRS mobilnim telefonom za kontrolu plaanja. Ukoliko vozilo nema istaknutu parkirnu kartu kontrolor upuuje upit u bazu podataka tako da alje registracijsku oznaku vozila kako bi provjerio da li je parkiranje plaeno mobitelom.

51

5.7. OPREMA PARKIRALITA I GARAA

Znakovi, oznake na kolniku (bijele, ute i plave), prometna signalizacija, automati za parking, parkiraline barijere, automatske parkirne rampe, usmjerivai, prometno sigurnosna, metalni stupii parking za bicikle, parkiraline barijere,usmjerivai, iljci, parkirne rampe, automatski sustavi za kontrolu i naplatu parkiralita, rampa sa cestovnim lancima, uvar parkirnog mjesta, betonske kugle, podizne rampe stupii, automatska kasa za naplatu parkiranja..

5.8. PARKIRALITA ZA VOZILA KOJA PREVOZE OPASNE TVARI

Voza smije prevoziti opasne tvari ako: je navrio 21 godinu ivota i ima najmanje jednu godinu dana radnog iskustva na poslovima vozaa teretnog vozila ija najvea doputena masa prelazi 3500 kg i posjeduje valjanu ispravu o strunoj osposobljenosti za prijevoz opasnih tvari. Vozila kojima se prevoze opasne tvari, smiju se kretati samo odreenim javnim cestama i smiju se parkirati na sljedeim parkiralitima: Broj ceste A1 A2 A3 A4 A5 A8 A9 D1 D53 D55 Parkiralita Brloka Dubrava sjever i jug; Jadova sjever i jug; Nadin sjever i jug; Pristeg sjever i jug; Radoi sjever i jug PUO Sv. Kri Zaretje istok; PUO Lepa Bukva zapad Kri sjever i jug; Dragali sjever i jug; Babina Greda sjever i jug Varadin sjever i jug Ivandvor PUO Kvarner (vor Kanfanar Matulji) PUO Bava (Umag vor Pula) U mjestu Karlovac (Ilovac b.b., Robni terminali); u mjestu Grabovac kod benzinske postaje Na 26 km, izmeu lovake kue Prkos i mjesta Klokoevci Parkiralite Motela Kunjevci; parkiralite Motela Jeleni; parkiralite na benzinskoj postaji NCU 52

Na mjestu za parkiranje smije se istovremeno nalaziti onoliko vozila s opasnim tvarima koliko ima odvojenih parkiralinih mjesta za ta vozila i koja su ureena od strane vlasnika ili koncesionara prostora na kojemu se nalaze parkiralina mjesta. Moraju biti na odgovarajui nain odvojena od ostalih parkiralinih mjesta i to prema klasi opasnih tvari u skladu s Europskim sporazumom o meunarodnom cestovnom prijevozu opasnog tereta (ADR). Prijevoz opasnih tvari u cestovnom prometu odreuje se u RH posebnim Zakonom o prijevozu opasnih tvari, ali za meunarodni i domai promet Zakonom se predvia i koritenje meunarodne konvencije i to europski sporazum o cestovnom prijevozu robe u meunarodnom prometu (ADR)

5.9. PARKIRALITA ZA TERETNA VOZILA

Moraju udovoljavati sljedeim uvjetima: Dimenzije parkiralinih mjesta i kolnika na parkiralitima moraju odgovarati vrsti i veliini vozila, te moraju omoguavati koritenje parkiralita s najmanjim prometnim udjelom. Na parkiralitu parkiralina mjesta moraju biti obiljeena propisanim oznakama. Parkiralite mora biti izvedeno od materijala nepropusnih za vodu i naftne derivate. Sve navedeno na odgovarajui se nain primjenjuju i na parkiralita na teretnim kolodvorima.

Tranzitni promet teretnih automobila sa ili bez prikolice ija ukupna masa prelazi 7,5 tona, koja su sama ili s prikljunim vozilom dulja od 14 metara, mora se odvijati iskljuivo po odreenim koridorima cestovne mree u Republici Hrvatskoj.

5.10. PARK AND RIDE - parkiraj i koristi javni prijevoz

Park & Ride sustav podrazumijeva uspostavljanje terminala koji omoguavaju korisnicima da se do tih terminala dovezu osobnim vozilom te da se dalje voze javnim prijevozom. Prvo se koristi osobno vozilo za vonju od kue do terminala javnog prijevoza koji se nalaze na obodu grada. Tamo se parkira i prelazi na sredstvo javnog prijevoza kojim se putuje do eljenog cilja u gradskoj destinaciji ili do sljedeeg oblika javnog prijevoza. Glavi cilj ovog sustava je smanjenje prometnih guvi, oneienja zraka i veeg broja parkirnih mjesta u samom gradu.

5.11. CAR SHERING Alternativno koritenje tueg vozila

Korisnici odnosno redovni pretplatnici Car Sharing-a imaju mogunost posuivanja vozila prema vlastitim potrebama uz prethodnu provjeru da li je vozilo slobodno, odnosno mogu rezervirati unaprijed njegovo koritenje. 53

Vozila se koriste u pravilu kratkotrajno, od nekoliko sati do nekoliko dana, na irem gradskom i prigradskom podruju. Nakon koritenja vozilo se vraa na parkiralinu lokaciju gdje za Car Shering postoje rezervirana mjesta. Korisnik osim mjesenog pauala plaa troak koritenja prema stvarnoj potronji, odnosno prema prijeenim kilometrima i stvarnom vremenu koritenja. Prednosti: - Fleksibilni oblik javnog prijevoza za individualni pristup - Mogunost koritenja vozila 24 sata - Mogunost rezervacije razliitih vrsta i tipova vozila - Rezervacija parkirnih mjesta - Vozila su strateki rasporeena i postavljena na javnim pristupanim mjestima u samoj blizini korisnika kako bi svaki lan imao optimalan pristup vozilu - Tvrtka vodi brigu o nabavi, raspodjeli i odravanju vozila, kako bi vozila uvijek bila uredna i spremna za koritenje - Goriva za vozilo plaa se karticom tvrtke koja se nalazi u vozilu Korisni uinci Car sheringa: - Smanjenje vozila i guvi na prometnicama - Bolja protonost prometa kroz gradska sredita - Manja potranja za parkirnim mjestima - Osobna se vozila prosjeno koriste sat vremena dnevno, ostalo vrijeme stoje parkirana Proces koritenja usluge Car Sharing: 1. rezervacija (web aplikacija, smart phone aplikacija, sluba za korisnike) 2. vonja 3. vraanje (isto i uredno) i zakljuavanje vozila 4. plaanje (mjeseni izvjetaj i raun) Pravila koji se treba pridravati : - Klju vozila uvijek se ostavlja u vozilu - otkljuavamo mobitelom ili pametnom karticom - Nema prijevoza kunih ljubimaca - Nije dozvoljena hrana, pie i puenje u vozilu - Vozilo uvijek vraati sa vie od rezervoara - Vozilo vratiti tono u vrijeme do kad smo rezervirali penali U usporedbi Car Sharing-a i Rent-a-Car-a, prvi je isplativiji na kraim relacijama i vremenu, dok se drugi bolje isplati koritenjem na dulje razdoblje. Cijene Car Sharing usluge moraju biti skuplje od cijena javnog prijevoza i jeftinije od Taxi vozila i Rent a Car-a na kratkim relacijama.

FLEKSIBIL NOST POTREBA

DULJINA PUTOVANJA

54

6. GARAE

Garaa je trajan ili privremen objekt u kojem se na organiziran nain parkiraju vozila sa definiranim ulazom i izlazom s unutarnjim prometnim povrinama i organizacijom prometa izmeu osmiljeno postavljenih mjesta za parkiranje, te s rampama za pristup katovima i s opremom za parkiranje. Slue za smjetaj i parkiranje vozila na dulje vrijeme

6.1.

PODJELA GARAA

PREMA VELIINI - Male garae do 100 m2 - Srednje garae veliine od 100 do 500 m2 - Velike garae s vie od 500 m2 postavne povrine Male povrine nisu prikladne za visoke garae, jer prilazna rampa oduzima razmjerno puno prostora. PREMA NAINU PREMJETANJA VOZILA - Nemehanizirane - Polu mehanizirane - Mehanizirane U nemehaniziranim garaama horizontalno i vertikalno kretanje vozila obavlja se snagom vlastitog motora, a prijelaz izmeu katova rijeen je pomou rampi. U polu mehaniziranim garaama vertikalno kretanje je mehanizirano pomou dizala, a u mehaniziranim garaama mehanizirano je vertikalno i horizontalno kretanje vozila. U veim garaama potrebno je predvidjeti najmanje dva dizala i vei prostor ispred dizala za vozila koja ekaju. PREMA TIPU - U razini - Podzemne - Nadzemne Podzemne garae Kotaju puno vie od nadzemnih jer im je gradnja sloenija i izvedba skuplja. Potrebno je osigurati dovoljne koliine svjetlosti za neometanu vonju te dovoljne koliine svjeeg zraka (ventilacija) to predstavlja dodatni izvor troka. Jedna od prednosti je da se gornja povrina moe dovesti u prvobitno stanje, a za sluaj potrebe moe posluiti kao sklonite. Grade se na mjestima na kojima nema dovoljno slobodnog zemljita, odnosno u centru grada ispod ulica i trgova. Najvea podzemna garaa u Splitu i Hrvatskoj je u ulici R. Bokovia sa 24 000 m2 ukupne povrine i 1008 55

parkirnih mjesta izgraena prije 30 godina (za stanare). Najvea javna garaa u RH je RijekaZagrad sa 857 parking mjesta. U sklopu Spaladium arene po projektu trebala je biti napravljena podzemna garaa sa 1500 parkirnih mjesta. U novije vrijeme podzemne garae grade se i do 10 etaa u dubinu.

Split, R.Bokovia 1008 parkirnih mjesta

Ilijina glavica, Dubrovnik 711 parkirnih mjesta

2008. Nadzeme garae Grade se u pravilu izvan centra grada, odnosno tamo gdje ima slobodnog zemljita. Prednosti su to ne treba puno investirati u provjetravanje etaa. Osvjetljavanje po danu je minimalno zbog danjeg svjetla. Nedostatak je to se estetski teko uklapaju u okolinu, te se zemljite ne moe vratiti u prvobitno stanje. PREMA VEZI IZMEU KATOVA Pomou rampi Pomou dizala 56

Garae s rampama Prednost parkiralinih objekata s rampama je to unutarnji promet nije ovisan o mehanikim ureajima i vozila nesmetano ulaze i izlaze. Vozilo se uspinje vlastitim pogonom. Mogu biti izvedene u pravcu ili zavoju. Ako je rampa u zavoju moe biti izvedena pod kutom od 180 ili 360 stupnjeva. Kod 360 stupnjeva ostaje vie neiskoritenog prostora ali je kretanje bre. Rampe u pravcu imaju nedostatak jer vozilo mora savladati otri kut na svakom kraju rampe. Rampe mogu biti jednosmjerne ili dvosmjerne. Krune rampe se moe smjestiti u odvojenu zgradu to daje vie prostora za parkirna mjesta i to je najvea prednost ovog sistema veze. Nagibi rampi : Vanjske rampe, uspon < 10 % Unutarnje rampe, uspon < 15 % Rampe na kojima se parkira 3 5 % Rampe u malim garaama < 20 % Garae s dizalima One dolaze do izraaja tamo gdje je zemljite skupo i gdje ga nema dovoljno a potreba za parkiranjem je velika (centar). Prednost dizala nad rampama je manja zauzetost prostora, ne dolazi do sudara koji se moe dogoditi na rampama, naroito dvosmjernima. Voza parkira vozilo na dizalo, dobiva potvrdu o mjestu na kojem e se vozilo moi parkirati i voza moe ii. Tada dizalo smjeta vozilo na predvieno mjesto. Nedostatak je to voza mora ekati da dizalo ode po vozilo.

6.2.

NAINI PARKIRANJA

SAMOPARKIRANJE Vri ga sam voza. Primjenjuje se u malim gradovima. Prednost tog naina parkiranja je ta to se ne treba plaati vozno osoblje pa su trokovi manji i do 20%. Samoparkiranje moe biti besplatno i uz naplatu. POLU SAMOPARKIRANJE - Postoje dva tipa Kod prvoga tipa voza vozi do odreenog kata a tamo auto preuzima vozno osoblje. Prednost tog tipa je to voza ne mora parkirati vozilo, tedi na vremenu. Prostori na ulazu u garau su manji. Drugi tip ine mjeseni korisnici koji imaju ve imaju odreena mjesta, dok vozila povremenih korisnika garae parkira osoblje garae. Prednosti tog tipa su nii trokovi za mjesene pretplatnike, rad u garai je bri, treba manje zaposlenog osoblja. 57

UZ POMO OSOBLJA Brigu oko vozila preuzimaju namjetenici garae. esto je u primjeni. Nedostaci: skuplja je usluga, potreban je vei prostor za prikupljanje vozila u garau, vrijeme ekanja na isporuku vozila je dugo. Prednosti: vei stupanj sigurnosti vonje po rampama, treba manje prostora za parkiranje i vea sigurnost za vozae glede oteenja i krae . MEHANIKO PARKIRANJE Parkiranje putem dizala automatski. Voza parkira vozilo ispred ili na dizalo, uzme parkirnu kartu i odlazi. Kada voza eli napustiti garau pozove dizalo sa vozilom putem parkirne karte.

6.3.

NAPLATA PARKIRANJA

PLAANJE MOBITELOM, mgarage Ulaskom u garau korisnik iz automata uzima parking kartu sa jedinstvenim serijskim brojem Prije izlaska iz garae voza alje SMS poruku sa serijskim brojem karte na odreeni broj, te u roku od dvije minute prima potvrdu SMS poruku sa svim podatcima na svoj mobilni telefon kao potvrdu plaanja M-garage centar alje korisniku povratnu SMS poruku kojom se potvruje plaanje, a korisnik ima 15 minuta za izlazak iz garae, a rauna se od vremena primitka SMS-a Prilikom izlaska iz garae korisnik treba umetnuti parkirnu kartu u izlazni automat Ukoliko korisnik ne izae iz garae za 15 minuta, sustav alje SMS poruku kojom obavjetava korisnika o isteku vremena za izlazak Nadoplata parkiranja slanjem serijskog broja kartice kojom je plaanje izvreno nije dozvoljeno

Godine 2011. Zagrebparking prvi u svijetu uveo je mogunost plaanja mobilnim ureajem (mparking) to je uvelike prihvaeno u cijeloj Hrvatskoj, a nakon toga i u mnogim Europskim zemljama. PLAANJE PARKIRNIM AUTOMATOM Ulaskom u garau korisnik iz automata uzima parking kartu Prije izlaska iz garae voza odlazi do parkirnog automata i stavlja parkirnu kartu u automat Automat pokazuje vrijeme provedeno u garai i iznos za platiti Korisnik ubacuje novac (kovanice ili papirnate), automat vraa ostatak i potvrenu parkirnu kartu. U odreenom vremenu voza mora napustiti garau. Prilikom izlaska iz garae korisnik treba umetnuti parkirnu kartu u izlazni automat Plaanje parkinga bez zaposlenog osoblja 58

garaa Rebro Zg 643 parkirna mjesta

6.4.

m PARKING / GARAGE

Prednosti plaanja mobitelom za vozae: - Dodatna mogunost plaanja za vozaa - Jedinstveni sustav plaanja za cijelu Hrvatsku - Koritenje usluge bez posebne najave i registracije - Jednostavnije i bre plaanje parkinga, bez ip kartica, kovanica ili parkirnih karata - Voza ne treba biti u blizini vozila da bi platio ili produio parkiranje - daljinsko plaanje - Podsjetnik o isteku plaanja parkiranja - Dostupnost m-parking i m-garage usluge 24 sata / 7 dana - Sigurnije parkiranje jer ne dajemo do znanja o vremenu odsutnosti od vozila Nedostatci plaanja mobitelom za vozae: Vozai osim cijene parkiranja plaaju i cijenu SMS poruke (primljene poruke se ne naplauju). Cijena slanja SMS-a je ugovorena cijena korisnika i mobilnog operatera Jednim SMS-om mogue je platiti samo jedan sat ( npr. kovanicama moemo platiti 1.5 sat). Za produenje parkiranja voza mora slati novu poruku svaki sljedei sat

Prednosti za koncesionare: Uvoenjem plaanja mobitelom vozai plaaju ee i urednije parkiranje Smanjenje operativnih trokova nema brojenja kovanica i njihova zamjena, smanjuje se manipulacija (strane kovanice istog oblika i teine, a manje vrijednosti) Jednostavnost uvoenja sustava Smanjeni trokovi odravanja

59

7. OBJEKTI UZ CESTU

Da se omogui funkcionalno, sigurno i udobno kretanje vozila, cesta mora sadravati razne pratee prometne povrine i graevine to ih zahtjeva suvremeni cestovni promet: Postaje za opskrbljivanje pogonskim gorivom Odmorita Autobusna stajalita Autobusne postaje Putniki i teretni kolodvori Moteli Trgovine Sadraji za rekreaciju Servisne stanice itd.

7.1.

BENZINSKE CRPKE

Postaje s crpkama za pogonsko gorivo izgrauju se radi opskrbe motornih vozila pogonskim sredstvima. Izvode se bono u odnosu prema glavnim prometnim tokovima. Pri izboru mjesta za ove postaje treba u prvom redu voditi rauna o pokretnom prometu. Povoljan poloaj za njih je na ulazu u naseljena mjesta i izlazu iz njih. Grade se na razmacima do 50 km. Radi sigurnosti vonje na cestama kojima prometuje vie od 2000 voz/dan treba ih graditi sa obje strane ceste. Prilaze postajama za gorivo valja urediti tako da vozila ne ulaze veom brzinom od 40 km/h. Odvajanje od ceste treba izvesti pod kutom od 30, a na gradskim ulicama s pjeakom stazom pod kutom od 40 stupnjeva. Postaje moraju biti odvojene od kolnika razdjelnim trakom irine najmanje 2 metra. Za projektiranje i gradnju postaja za gorivo postoje posebni propisi. Osobita se pozornost posveuje spremnicima goriva koji moraju biti ukopani u zemlju na udaljenosti 20-30 m od zgrade. Postaje za gorivo moraju biti najmanje 100 metara udaljene od zgrada koje treba naroito zatititi kao bolnice, djeje ustanove i sl. U sklopu veih postaja za gorivo mogu biti servisne radionice. Prostor postaje obuhvaa: 1. podruje djelovanja pipca za istakanje odnosno ventila za istakanje, 2. okna spremnika, 3. dine sustave, 4. spremnike za skladitenje goriva, 60

5. podruje djelovanja ureaja za punjenje zranica i ureaja i/ili spremnika za izmjenu ulja u prijevoznim sredstvima i drugih uslunih ureaja, 6. prometne povrine za dolazak i odlazak vozila koja se opskrbljuju gorivom, ukljuujui i prostore za zadravanje, 7. prometne povrine i stajalita za autocisterne koje opskrbljuju postaju gorivom, 8. graevinu s prostorijom za smjetaj djelatnika i pomonim prostorijama (garderoba, sanitarni vor i sl.) te prostorom za prodaju i skladitenje komadne robe, zapaljivih tekuina i plinova te drugih tvari u originalnim pakovanjima, 9. nadstrenice, 10. prometnu i reklamnu signalizaciju i 11. rasvjetu postaje. U sklopu postaje mogu se izgraditi graevine ili dijelovi graevine za sljedee namjene: praonice vozila, mini servisi vozila, prodavaonice, ugostiteljski objekti, agencije za turizam i rent-a-car, mjenjanice, prostor za odmor, higijenu i sl., prostor za skladitenje i prodaju boca s UNP-om prostor za skladitenje i prodaju umjetnih gnojiva.

Tekue gorivo na postaji moe se skladititi: u podzemnim spremnicima, poluukopanim spremnicima iji temelji mogu biti ispod ili iznad razine zemlje i nadzemnim spremnicima. Ukupna koliina uskladitenog goriva ne smije iznositi vie od 2.000 litara, a u malim ureajima za istakanje vie od 200 litara. Na zemljitu poljoprivrednih gospodarstava, osamljenih radilita i sl. ali samo za vlastite potrebe ukupna koliina goriva ne smije iznositi vie od 60.000 litara. Na svakoj postaji trebaju biti smjetena najmanje dva vatrogasna aparata po 6 kg sredstva za gaenje za klasu poara. Na postajama je zabranjeno: 1. opskrba gorivom prijevoznih sredstava kojima je motor u pogonu i kojima je ukljueno vanjsko grijanje; 2. toenje goriva u neprikladne posude; 3. opskrba vozila gorivom, toenje goriva u posude, kao i pristup nezaposlenim osobama i drugim vozilima, za vrijeme istakanja goriva iz autocisterne u spremnike. Za vrijeme pretakanja goriva iz autocisterne u spremnike, pristup na postaju ograniava se postavljanjem prijenosnih prometnih znakova i uoljivih i itljivih natpisa o zabrani pristupa neovlatenim osobama i vozilima. BENZINSKE CRPKE ZA OSOBNA I TERETNA MOTORNA VOZILA Gorivo za teretna motorna vozila moemo lijevati na benzinskim postajama za sva vozila i na benzinskim postajama iskljuivo namijenjena za teretna vozila. Pojedine benzinske postaje imaju odvojenu jednu pumpu iskljuivo za teretna vozila. One se razlikuju u promjeru pipca pitolja za ulijevanje goriva. Za teretna vozila pipac je veeg promjera i nije ga mogue koristiti za osobna vozila. Pumpe su posebno oznaene naljepnicama koje ukazuju na razlike.

61

Benzinske postaje iskljuivo za teretna motorna vozila U Velikoj Kopanici kod akova otvorena je prva benzinska postaja OMV za teretna motorna vozila Hrvatskoj. Prema konceptu fuel & go (toi i vozi) vozai mogu bilo kada 0-24 brzo i jednostavno koristiti usluge benzinske postaje. OMV EuroTruck karticom moe se obavljati bezgotovinsku kupovinu goriva, plaanje cestarina, tunela, mostova,parkiranje u garaama, ienje vozila kao i 24-satnu pomo na cesti u cijeloj Europi. Prodajna mjesta namijenjena teretnim vozilima dio su mree lanica udruenja ROUTEX, koje okuplja vie od 18.000 benzinskih servisa u 35 europskih zemalja, ukljuujui 1.000 benzinskih servisa za teretna vozila. Na tim servisima omogueno je koritenje OMV EuroTruck Card kartice. U sluaju nezgode ili kvara na vozilu mogue je koristiti usluge slube Service 24. Flet on line service je online usluga koja se koristi za optimizaciju upravljanja voznim parkom. Korisnik moe s osobnog raunala pregledavati transakcije karticama, a dobiva se jedan raun sa svim transakcijama. Fuel navigator planira rutu putovanja, optimizira zaustavljanja na beninskim postajama i informacije o trokovima putovanja. Gotovo sva poduzea koja se bave prodajom naftnih derivata na benzinskim postajama imaju svoje poslovne kartice koje pod odreenim uvjetima mogu koristiti pravne osobe i uivati odreene pogodnosti (INA, Tifon, Petrol, LUKOIL..).

Prva samonaplatna benzinska postaja u RH 62

Konzum je prvi trgovaki lanac u Hrvatskoj koji je uveo samonaplatne benzinske postaje, kao maloprodajni koncept koji je u skladu s najsuvremenijim svjetskim trendovima. Radi se o zasebnim benzinskim postajama kao novim objektima na prostorima parkinga trgovakih centara, a rade na naelu samousluge i u potpunosti su automatizirane. Plaanje se moe izvriti gotovinom (1), karticama (2) ili voucherom (3). Nakon zavretka toenja goriva, na ureaju za toenje goriva preuzmite svoj raun ili voucher. Ukoliko ste utoili manje goriva od iznosa kojeg ste prethodno uplatili, na terminalu e se otisnuti voucher s razlikom u iznosu. Prilikom sljedeeg punjenja goriva Va voucher moete skenirati na terminalu te ga iskoristiti. Ukoliko ne elite koristiti voucher za ponovno punjenje goriva, obratite se prodajnom osoblju i zamijenite ga za novac.

Auto plin UNP- Ukapljeni naftni plin (LPG- Liquefied Petroleum Gas engl, GPL- Gas di Petrolio Liquefatto tal, propan-butan ili auto plin) Nadzemni spremnici na postaji mogu se postaviti: ako su udaljeni najmanje 15 m od drugih prostora postaje i graevina kao i od mee susjednog zemljita, a u iznimnim situacijama najmanje 5 metara. Ukupna koliina UNP-a u nadzemnim spremnicima na postaji je maksimalno 15 m3 Auto plin je trenutno najvie ekonomino i ekoloki prihvatljivo gorivo. Tijekom njegovog sagorijevanja tvore se dvije smijese koje ne tete okoliu, CO2 i H2O, ugljini dioksid i voda. Uz to auto plin, zbog svojih tehnikih osobina jako dobro utjee na motor. Rok trajanja motora moe se poveati ak i za 35%, u odnosu na motor koji za pogonsko gorivo koristi samo benzin. Rad motora je tii, a cilindri se manje troe. Prednosti upotrebe auto plina? . visok oktanski broj . znatno dulji ivotni vijek motora i katalizatora . potpunije sagorijevanje mjeavine plin-zrak, a time i znatno smanjenje tetnih emisija u okoli . tii rad i dulji ivotni vijek motora . manji trokovi goriva (ekonominost) . jednostavna i brza ugradnja . kratak rok amortizacije povrat investicije . postizanje veih udaljenosti s jednim punjenjem (uz upotrebu plina i benzina) . jednostavno prebacivanje s plinskog na benzinski pogon i obrnuto. Nedostaci pri koritenju auto plina? . vozila na plinski pogon ne smiju se parkirati u zatvorenim podzemnim garaama . manja snaga motora . cijena ugradnje sustava za upotrebu auto plina

63

Pokretna auto punionica za UNP PUNIONICE ZA ELEKTRINA VOZILA Ispred zagrebakog Energetskog instituta "Hrvoje Poar" otvorena je prva punionica za elektrina vozila u Zagrebu. Jedna punionica elektrinih automobila ve postoji u Hrvatskoj, u Labinu. Institut e u sklopu svog projekta E-mobilnost nuditi takve pametne punionice koje punjenje 16kWh baterija omoguuju u roku od 6 sati, u budunosti e se nuditi i punionice za brzo punjenje, na kojima e se baterija moi napuniti za samo pola sata. Poslije Zagreba u Zadru je otvorena solarna punionica standardne brzine punjenja od 3h do 30 minuta. Punionica je opremljena dvjema uko utinicama s micro switch prekidaima, dok je registracija korisnika mogua preko bezkontaktne RFID kartice ili mobitelom. Rad punionice upravljan je preko Interneta iz kontrolnog centra koji se nalazi u Energetskom institutu Hrvoje Poar. Elektrinu energiju za rad punionice proizvodi fotonaponska centrala snage 1, 8 kW

64

EuroTest istraivanje benzinskih postaja Testiranje je proveo EuroTest, konzorcij nacionalnih autoklubova, i to u 11 europskih zemalja na ukupno 77 benzinskih postaja. etiri postaje su testirane u Hrvatskoj. Uglavnom su zabiljeile dobre ocjene i u ukupnom zbroju su iznad onoga to vozai susreu u Zapadnoj Europi. Petrol Desinac 2 jug na autocesti A1 izmeu Jastrebarskog i Donje Zdenine kao najbolja hrvatska postaja u ukupnom zbroju bodova ocjenjena dobro (4) Tifon - Dobra (zapad) na autocesti A1 izmeu Bosiljeva i Ogulina dobro (4) INA - izmeu Rugvice i Ivani Grada na autocesti A3 ocjenjena ocjenom dobro (4) OMV - Vrata Jadrana (sjever) na autocesti A7 izmeu Diraja i Matulja ocijenjena niom ocjenom prihvatljivo (3)

Cilj testiranja je bio utvrditi na koji nain zadovoljavaju potrebe vozaa te da li lokacije na autocestama opravdavaju i vie cijene goriva. Strunjaci Instituta 'Knapp quality solutions' posjetili su postaje od 15. studenog 2010. do 5. sijenja 2011. te proveli po jedno dnevno i nono testiranje na svakoj postaji. Provjeravalo se i dokumentiralo fotografijama 80 imbenika a ocjena je obuhvaala toke pristupa i izlaska (20% ocjene), podruje punjenja gorivom (25%), trgovine (10%), sanitarne vorove (11%), higijene (14%) i cijene (20%). Za procjenu raspona robe u trgovini formirana je potroaka koarica sa est proizvoda iroke potronje, a slino se postupilo i u procjeni cijena. Toaleti su procijenjeni izgledom, ali su i uzorci za zahodskih sjedala toaleta kurirskom slubom slani na analizu. 65

Rezultati testiranja na razini Europe su prihvatljivi. Nije bila nijedna najvia ali niti nijedna najnia ocjena. Testiranja pokazuju da na veini europskih benzinskih postaja na autocestama ima puno prostora za poboljanja po pitanju higijene sanitarija i cijena u trgovinama, te u opremanju objekata, posebice za osobe s invaliditetom Meu nedostacima hrvatskih postaja uoeno je kako podruje za punjenje gorivom teretnih vozila nije odvojeno od podruja za osobna vozila, kako toaleti za osobe s invaliditetom nisu u potpunosti pogodni za koritenje ili ih nema, kako su toaleti oteeni, kako je pristup blagajni i trgovini otean, u trgovini nema dijela namirnica predvienih korisnikom koarom, kako su higijenski rezultati za zahodske daske loi, u jednoj postaji je regulacija prava prednosti na ulasku i izlasku s postaje zbunjujua, u jednoj postaji je zabiljeeno i neljubazno osoblje. Najvee razlike u cijenama goriva uoene su u Austriji, gdje je gorivo na autocesti ak 7,74% skuplje u odnosu na gorivo na najblioj postaji izvan autoceste. Kupci trebaju pripaziti i pri kupnji drugih proizvoda jer oni mogu biti i do 300% skuplji u odnosu na one u marketima, u emu prednjai Njemaka. Kao bizaran, negativni primjer izdvojena je nizozemska postaja Het Gevlocht gdje se sa 50 centi naplauje koritenje tlakomjera. Zahtjevi europskih autoklubova prema vlasnicima i operaterima benzinskih postaja pozivaju na prikazivanje vrsta i cijena goriva te udaljenosti do sljedee benzinske postaje na promjenjivim svjetlosnim putokazima na autocesti, na razumne cijene u trgovinama sukladno lokalnim standardima u restoranima i trgovinama, besplatne usluge poput provjere tlaka u gumama, povrat novca za toalet nakon kupnje u trgovini te pozivaju na pristupanije toalete za osobe s invaliditetom koji sada esto nemaju dovoljno prostora i standardnu opremu.

7.2.

AUTOBUSNE POSTAJE I KOLODVORI

Ovisno o kapacitetu putnika razlikujemo: 1. Autobusne postaje 2. Autobusne kolodvore Autobusne postaje Kapacitet do 100 putnika, za opsluivanje putnika na krajnjim tranzitnim tokama prigradskog i meugradskog prometa i u manjim gradovima. Sastoje se od: - putnike zgrade - peroni za ulaz i izlaz putnika - pristupne povrine za putnike - parkiralita za autobuse i osobna vozila Dvije vrste autobusnih postaja: 1.elne 2. Prolazne 66

eone - Autobusi dolaze iz jedne prolazne ulice i zaustavljaju se neposredno uz rub stajalita. Prolazne - Autobusi ne moraju ii unatrag i manevrirati pri izlasku iz postaje, dolaze jednim putem, odlaze drugim putem

Autobusni kolodvori
Predvieni za opsluivanje putnika u veim gradovima, prvenstveno slue meugradskom prometu, izvode se blizu sredita grada ili eljeznike postaje. Autobusni kolodvor sastoji se od: - putnika zgrada - natkrivene i otkrivene povrine za ulaz i izlaz putnika sa autobusa i u njih - povrine za kretanje, manevar i parkiranje autobusa - okolne povrine za prometne tokove - povrina za parkiranje osobnih i taxi vozila esto se u sastavu kolodvora rade servisi za autobuse, restorani, trgovine, mjenjanice, turistike agencije. Pri izgradnji autobusnog kolodvora posebnu panju treba posvetiti nainu funkcionalnog povezivanja kolodvora s javnim prometom.

7.3.

AUTOBUSNA STAJALITA

Stajalita za autobuse mogu biti uz rub kolnika (ugibalita) ili odvojena kao posebna proirenja kolnika. Stajalita kao proirenja kolnika potrebno je izgraditi na cestama i gradskim ulicama na kojima zadravanje autobusa utjee na prijevoznu mo ceste, smanjuje preglednost a time i sigurnost prometa. Oblikovanje stajalita ovisi o dimenzijama autobusa, pri emu se za standardne autobuse moe uzeti: - irina 2.5 m - visina 4.0 m - duljina 12.0 m

67

Stajalita autobusa najbolje je postaviti iza raskrija u smjeru vonje. Bez obzira na dimenzije autobusa, proirenje kolnika za stajalita treba biti, po mogunosti 3.0 m. Prostor za autobusna stajalita mora biti odvojen od kolnika razdjelnim trakom irine 1.0 m, pa tako ukupno proirenje iznosi 4.0 m. ukupna duljina stajalita ovisi o duljini postavljanja (jedan, dva i autobus s prikolicom) i brzini ulaenja i izlaenja autobusa.

7.4.

TERETNI KOLODVORI

Grade se u veim gradovima ili na posebnim lokacijama za preuzimanje teretnih vozila dalekog prometa. Omoguuje se racionalnija organizacija prijevoza i ekonomino manipuliranje teretom s pomou paleta kontejnera i pretovarne mehanizacije. Takoer se omoguuje racionalnije iskoritavanje tekih kamiona budui da je neekonomino njima prevoziti komadne poiljke po gradu. U sklopu teretnih kolodvora potrebno je osigurati skladita, koja slue za primanje robe prikupljene na podruju grada te za uvanje i izdavanje robe za pojedine smjerove. Teretni kolodvori moraju imati: Radionice za popravak vozila Crpke za gorivo Kolne vage za kontrolu tereta i osovinskog optereenja Restorane Sobe za noenje ili motel Poslovne prostorije

U naelu teretni kolodvori se grade blizu mjesta gdje ceste daljinskog prometa ulaze u grad. Njihov poloaj se odreuje detaljnom analizom tokova teretnog prometa na podruju grada i okolice. itav tehnoloki proces kretanja vozila treba organizirati tako da nema presijecanja i mimoilaenja tokova vozila i da ima dovoljno manevarskih povrina.

68

7.5.

PRATEI USLUNI OBJEKTI UZ AUTOCESTU

Pratei usluni objekti (PUO) uz AC i druge ceste su sastavni dio te slue potrebama putnika i vozila s poeljnim redoslijedom usluga: 1. Uzimanje goriva 2. Parkiranje 3. Odmor i druge potrebe putnika Razmjetaj i kapacitet PUO-a ovisi o posebnim mjerilima a ine ih normativi vezani uz promet, lokaciju na mrei, poslovna naela i opu regulativu. PRATEI USLUNI OBJEKTI (PUO) Prateim uslunim objektima smatraju se svi objekti u kojima se pruaju usluge vozaima i putnicima (benzinske postaje, trgovine, moteli, restorani). Na taj nain omoguuje im se sigurna i udobna vonja i zadovoljavanje njihovih potreba za gorivom, odmorom, jelom, piem, raznim tehnikim i servisnim uslugama, ali isto tako upoznavanje turistikih i ambijentalnih znamenitosti okruenja, te prua mogunost koritenja dostupnih informacija, interneta, bankarskih usluga, zadovoljavanja specifinih potreba osoba s posebnim potrebama, djece itd. Koritenje cestovnog zemljita za izgradnju PUO i obavljanje prateih djelatnosti ustupa se putem javnog natjeaja najpovoljnijem ponuditelju na rok od 25 godina, za to je duan plaati zakonom predvienu naknadu za koritenje cestovnog zemljita i naknadu za obavljanje prateih djelatnosti. Prometne povrine kod sloenijih PUO sastoje se od ovih elemenata: Trake za usporavanje trake za ubrzavanje prolazne ceste prilazne ceste prema parkiralitu parkiralita razdjelne i sabirne ceste obilazne ceste oko pumpne stanice povrine za pjeaki promet zelene meupovrine

Prema funkcionalnoj podjeli uz PUO imamo jo i upravne centre i objekte za odravanje i eksploataciju. Osnovni tipovi i sadraji lokacija PUO TIP D odmorite (svakih 10 - 22,5 km):

parkiraline povrine povrine za odmor i rekreaciju WC, pitka voda sadraji za invalide djeje igralite

69

TIP D1 odmorite

parkiraline povrine povrine za odmor i rekreaciju WC, pitka voda sadraji za invalide djeje igralite sezonski ugostiteljski objekt informacije

TIP C - (svakih 20 - 45 km)

parkiraline povrine povrine za odmor i rekreaciju WC, pitka voda sadraji za invalide djeje igralite benzinska postaja s trgovinom i caffeom informacije

TIP B - (svakih 40 - 90 km)

parkiraline povrine povrine za odmor i rekreaciju WC, pitka voda sadraji za invalide djeje igralite benzinska postaja s trgovinom i caffeom restoran informacije

TIP A - (svakih 80 - 180 km)

70

parkiraline povrine povrine za odmor i rekreaciju WC, pitka voda sadraji za invalide djeje igralite benzinska postaja s trgovinom i caffeom restoran motel autoservis turistiko informativni centar

OSTALI Na lokacijama PUO mogui su i drugi, dopunski sadraji, kao to su:

autocamp, mjenjanica, bankomat, autopraonica, pomo na cesti, praonica rublja, prva pomo, pota i sl. EuroTest Picnic Area 2009 - testiranje odmorita bez servisnih sadraja na europskim autocestama. U Hrvatskoj su testirana odmorita Modru zapad, Modru istok, Liki Osik istok i Krka zapad. Modru zapad izmeu Ogulina i Brinja ocijenjeno je kao izvrsno i bez nedostataka vrlo dobar. Kao prednosti istiu se vrlo isti objekti, odvojena parkiralita za osobe s invaliditetom, nogostup uz parkiralite, dostupnost SOS telefona, veliki broj stolova za piknik od kojih su neki natkriveni, veliko djeje igralite sa klupama i objektima za vjebanje. Krka zapad ocjeno je najviom ocjenom vrlo dobar ije su prednost: prostranost i mir, puno zelenila, prekrasan krajolik, odvojena parkiralita i toalet za osobe sa invalidnou, sigurnost za pjeake, velik broj stolova za piknik, odravanje i istoa toaleta kao i mogunost prematanja djece u toaletima. Liki Osik istok je ocijenjeno kao izvrsno sa sljedeim prednostima: odvojena parkiralita i toalet za osobe sa invalidnou, nogostup za pjeake, veliki broj stolova za piknik od kojih su neki natkriveni, dostupnost SOS telefona a istoa na najvioj razini. Na odmoritu je zabiljeen i nedostatak jer su prilikom nonog testa toaleti bili zakljuani. Modru istok je ocjenjeno kao dobro (4) zbog zakljuanih toaleta za osobe sa invalidnou, nema video nadzora niti SOS telefona. Kao dobre strane istaknuto je: preglednost i ureenost objekata, dobra osvijetljenost, veliki broj stolova za piknik od kojih su neki natkriveni, odvojena parkiralita za osobe sa invalidnou, djeje igralite i objekti za vjebanje. Ukupni rezultati u EU su poraavajui: dodijeljeno je 17 ocjena vrlo loe, 22 ocjene loe, 22 ocjene prihvatljivo, 29 ocjena dobar te 11 ocjena vrlo dobar. Testirano je 101 Europsko odmorite u 17 zemalja po dva puta tijekom dana i u nonim uvjetima. Gotovo polovica testiranih odmorita preblizu su autocesta i nemaju zatitu od buke te su neprikladna za odmor, dok gotovo jedna treina nema sanitarije. Veliki broj odmorita nema 71

parkiralita ili toalete za osobe s invalidnou, SOS telefon, kamere, nisu osvijetljeni, neobiljeena parkiralita, manjak stolova za piknik i zelene povrine pune smea. Odmorite Zir 2012. na kojem se nalazi benzinska postaja Ina i restoran Macola proglaeno je najboljim od 65 testiranih odmaralitem u Europi.

7.6.

ODMORITA I MOTELI

Odmorita Za odmor vozaa i putnika od dulje vonje ili zaustavljanje radi manjih popravaka vozila, predviaju se na odreenim razmacima vea ili manja odmorita. Potrebna ne samo na ravnom dijelu ceste ve i na potezima duljih ili veih uspona. Mogu biti razliitog oblika i veliine, a trebaju biti izvedeni prema specifinostima odreene lokacije. Odvajanje prilaznih cesta obavlja se pod kutem od 7-20 stupnjeva, a prolazni se kolnik na parkiralitu izvodi irine 4.0 m. irina parkiralita za smjetaj vozila je 2.5 m. Vea je odmorita potrebno odvojiti od ceste zelenim pojasom koji moe biti travnjak ili drvored, a irina zelenog pojasa mora iznositi 6-20 m. Prostor veih odmorita treba opremiti klupama i stolovima da se putnici mogu bolje odmoriti. Na odmoritima sa vie posjetitelja potrebno je predvidjti minimalne higijensko-sanitarne sadraje (pitka voda i toalet). Moteli Moteli su objekti koji daju potrebne hotelske usluge putnicima i vozaima. U sastavu veih motela nalaze se i servisne radionice s benzinskom postajom. Moraju imati prostor za garairanje i parkiranje vozila. Obino se grade na mjestima gdje cesta ima lijep poloaj te se na taj nain osigurava putnicima ugodan odmor.

7.7.

ODMORITA ZA TERETNA MOTORNA VOZILA

EuroTest 2010. napravio je prvi objektivni sustav certificiranja standarda na odmoritima za teretna motorna vozila (Truck Parking Areas) koji daje pouzdane informacije o usluzi, sigurnosti i zatiti vozaa i njihovih vozila. Dva odmorita na ovom natjecanju ocjenjena su kao Best in test u obje kategoruje: sigurnost I zatita: - Ashford International Truckstop kod Denvera United Kingdom - Autoparco Brescia Est u blizini Lago di Garda Italija

72

Parkiralina mjesta su dobro osvijetljena i zatiena visokim ogradama i lako se nadziru putem kamera ili slubi sigurnosti. Ulazi i izlazi su zatieni zatvorenim vratima ili preprekama protiv nalijetanja. Osoblje je stalno prisutno i u sluaju problema postoji sustav hitnih poziva. Postoje odvojena parkiralita za osobna i teretna vozila kao i pjeake povrine. Osim uobiajenih sadraja poput restorana, trgovina .., postoje razliiti objekti za rekreaciju kao i specifine instalacije poput utinica za hladnjae.

Autoparco Brescia Est ITA Ugraen je sustav kontrole upravljanja ulaza i izlaza 24 sata. Cijeli kompleks upravlja i nadzire senzorima i kamerama koji je nou osvijetljen. Moe primiti 400 kamiona, od toga 100 sa prikljukom za elektrinu energiju. Nalazi se na povrini od 173 000 m2. Sadraji koje vozai mogu koristiti: info pult, sobe za sastanke i uredi, Tachomat Point: mjesto za preuzimanje podataka iz digitalnog tahografa vozaa kartice je dostupna za sve vozae, bankomat, hotel, praonica rublja, fitnes i teretana, rent a car, restoran trgovina, caffe bar, prostor za odmor i razonodu s raznim igrama, crpke za gorivo, supermarket IOWA 80 Truckstop - USA Najvee odmorite na svijetu osnovano je 1964. Danas moe primiti 800 kamiona, 250 automobila i 20 autobusa. Dnevno primi 5000 posjetitelja, a zaposleno je 450 radnika. 73

Sadraji koji se mogu nai na odmoritu: prostori za igru i zabavu, pota, kino, praonica rublja, crkva, trgovine, 15 crpki za gorivo, frizer, kiropraktiar, stomatolog, bakomat, servisni centar 24 sata, prodaja kamiona, muzej, izlobe kamiona, trgovine za kamione, suvenir trgovine, bar, restoran, fast food, praonice kamiona, sadraji za pse

7.8.

SERVISNE RADIONICE

Nalaze se obino u sklopu motela ili veih benzinskih postaja. Tu se peru i iste vozila, podmazuju, mijenja se ulje u motoru, obavljaju se tehniki pregledi i laki popravci vozila. Servisne stanice trebaju biti snabdjevene najnunijim materijalima i rezervnim dijelovima za vozila. Ako se nalaze na otvorenom dijelu ceste potrebno je osigurati prilazne putove s trakama za ubrzavanje i usporavanje kao kod benzinskih postaja. Osim stalnih servisnih radionica postoje i mobilne servisne radionice koje pruaju pomo u sluaju kvara vozila na cesti, tj dolaze u najkraem roku na poziv.

74

8. NADZORNE KAMERE
Danas su kamere postavljene na: autocestama, benzinskim crpkama, servisima, podzemnim garaama, drive-in bankomatima, gradskim ulicama, parkiralitima trgovakih centara, tunelima, praonicama automobila, raznim trgovinama, graninim prijelazima, naplatnim kuicama, stanicama za tehniki pregled vozila i sl.

8.1.

NADZORNE KAMERE U RH

Stanice za tehniki pregled: Nakon to su 2009. kamere postale obavezne porastao je broj neispravnih vozila. Od 11. prosinca 2009. sve su stanice za tehniki pregled dune imati video nadzor. Uvid u snimke ima Ministarstvo unutarnjih poslova, a ako se uoi da je na cestu puten tehniki neispravan auto, kontrolor odmah ostaje bez licence. Naplatne kuice: Snimaju nam ulazak, ali naplauju gubitak kartice - Kako bi doskoili varalicama, uglavnom profesionalnim autoprijevoznicima, koji su se sastajali na odmoritima i mijenjali magnetne kartice kako bi platili manju cestarinu. Kamere snimaju svaki ulazak i izlazak na autocestu, a sustav biljei i broj registarske ploice. No, usprkos tome nije ukinut institut kanjavanja vozaa koji zagube svoju karticu. Takva situacija naplauje se cijenom dvostrukog najdueg prolaska najduom dionicom ( A1 ZG-DU). Samo u 2010. na dionicama kojima upravlja HAC ulaznu karticu je izgubilo 5097 vozaa. Servisi: Sasvim sigurno, svijest o postojanju nadzora mehaniare tjera na revniji posao i smanjuje mogunost prevare, posebno kada, kao u spomenutom sluaju, svaki vlasnik (ali i svi sluajni prolaznici) na zaslonima u prodajnom salonu mogu pratiti tijek servisa. Gradske ulice: Poetkom prosinca 2011 na zagrebakim ulicama postavljen je prvi dio od ukupno 225 planiranih nadzornih kamera, koje su za 30 dana zabiljeile vie od 800 prekraja. Svaka kamera, spremna na udaljenosti od 100 metara oitati registraciju. Benzinske crpke: Snimke otkrivaju pljakae, biljee svako punjenje spremnika i plaanje na blagajni. Znai, ozbiljno ugroavanju privatnost. Jedina dobra strana je to tite zaposlenike od razbojstava, a to nije uvijek sluaj. Garae: Svaka javna garaa danas je premreena kamerama, koje biljee svaki trenutak od ulaska do izlaska, a mogu biti korisne kako bi se utvrdio uzrok nastanka oteenja na autu ili sprijeila razbojstva. Izvan naselja: Osim kamera na autocestama, namijenjenih iskljuivo praenju tijeka prometa i pravovremenom upozoravanju vozaa, prate nas i kamere spremne zabiljeiti jurnjavu. Za sad ih je najvie u okolici Splita. Ondje ih je u rujnu 2010. postavljeno etiri, a isplatile su se ve u prva etiri mjeseca kada je prebrzoj vonji uhvaeno vie od 3000 vozaa. Uskoro se mogu oekivati diljem Hrvatske. Auto praonice: Od znatieljnih pogleda ne skrivaju vas ni etke - Bolje sprijeiti nego lijeiti, ve su davno shvatili vlasnici autopraonica, koje video nadzor titi od optubi da su otetili automobil i potencijalnih potraivanja za naknadu tete. Granini prijelazi: Big Brother prestaje ulaskom u Schengen. Kad Hrvatska postane dio Schengena, prelazak granice bit e znatno olakan, a kamere e prestati biljeiti i svaki va put u inozemstvo i duinu izbivanja iz zemlje ukoliko putujete u zemlje EU.

75

Na autocestama od 1500 nadzornih kamera najvie ih je na A1 828. Od toga 179 u tunelu Sv Rok i 175 u Maloj Kapeli. etiri nadzorne kamere-radari postavljene su na tri lokacije dravne ceste D8 i jednoj na D1 u Splitsko-dalmatinskoj upaniji. Vozae e nadzirati na potezu od Solina prema Katelima, od Solina prema Splitu predjelu Smokovik, na podruju Sirobuje te na dionici ceste prema Sinju, na predjelu Dugopolje. Istodobno mogu snimati brzinu u etiri vozna traka, u odlaznom i dolaznom smjeru. Rade u svim vremenskim uvjetima na temperaturama od -25 do +60 stupnjeva i mjere brzinu od 20 do 250 km/h. Podobne su kako za dnevno, tako i za nono snimanje. Vlasnik vozila kojim se prekoraila brzina dobit e obavijest u kojoj e biti opisan prekraj, a vozilo e biti fotografirano. Prema zakonu je obavezno istaknuti obavijest da su objekti i javne povrine pod video nadzorom ali ne i ceste (u Velikoj Britaniji ima preko 4 miliona nadzornih kamera).

8.2.

SISTEM TUTOR

Budui da oko 300 presretaa nije osiguralo traene rezultate, talijanski strunjaci na autoceste su postavili sustav Tutor koji je u samo godinu dana doslovno prepolovio broj stradalih u prometnim nesreama. Diljem Apeninskog poluotoka postavljeno je 2500 km autoceste sa 310 radara koji pod budnim okom dre oko tri milijuna vozila koji dnevno cirkuliraju na talijanskim autocestama. Sistem za praenja brzine vozila u Italiji nazvan Tutor prati kretanje automobila u rasponu od 10 do 25 kilometara. Potpuno automatski sistem prepoznaje klasu vozila u odnosu na razliita ogranienja brzine utvrene zakonom. Tutor se razlikuje od klasine kontrole brzine jer prati vozilo na cijeloj odreenoj dionici i sposoban je mjeriti prosjenu brzinu. Ako ste u tom dijelu prekoraili naznaenu maksimalnu brzinu, slijedi kazna. U obzir se uzima prosjena brzina izmeu dva radara, tako da se teoretski na nekoliko stotina kilometara moe skupiti i dvoznamenkasti broj kazni.

76

Prosjena brzina izraunava se na nain da sustav nadzire sav promet i evidencije vremena prolaza ispod portala postavljene na poetku i na kraju autoceste. Podaci o vozilima ija prosjena brzina ne prelazi dozvoljenu granicu automatski briu. Valja podsjetiti da sistem Tutor djeluje nou, po magli i kii i da se kontrola obavlja na odreenim mjestima 24 sata na dan. (nou s kiom ak i ako iskljuite svjetla , u prisutnosti magle s vidljivosti do 30/40 metara).

autovelox skrivene kamere

8.3.

MOBILNE JEDINICE PROMETNE POLICIJE

PRESRETAI Kreu se u neoznaenim automobilima, a izgledom se ne razlikuju od obinih modela vozila kao npr: VW Passat V6, BMW 330 xd, Mercedes C 350, koda Superb V6 , Ford Mondeo V6, Honda Accord Type S, Audi A4 3.0 Registarske ploice koje imaju su iz cijele RH. Kamera Trafivision ureaji za precizno mjerenje i ispis brzine nalaze se skriveni ispod retrovizora, a na stranjem staklu bljeskalica i pano koji se prilikom zaustavljanja pali: POLICIJA SLJEDITE NAS. Videokamera je sposobna snimiti automobil u prekraju i na udaljenosti do 1000 metara. Motocikli Honda CBR 1000 RR i BMW Enduro modeli imaju ugraene kamere i ureaje za mjerenje brzine do 300 km/h. Prva pojava presretaa datira jo od 2000. godine. Kamera Trafivision ureaji za precizno mjerenje i ispis brzine nalaze se skriveni ispod retrovizora, a na stranjem staklu bljeskalica i pano koji se prilikom zaustavljanja pali: POLICIJA SLJEDITE NAS. Videokamera je sposobna snimiti automobil u prekraju i na udaljenosti do 1000 metara. Zadatak presretaa nije kontrola samo na autocesti ve i u naseljenim mjestima. Neke europske zemlje koje se susreu s problemom ilegalnog "street racinga", posjeduju po nekoliko automobila za ekstremne sluajeve kao: Lamborgini Gallardo, Porsche 911 i sl. KOBRE Mobilne jedinice prometne policije tzv. Kobre osnovane su 2007. godine s ciljem podizanja opeg stanja sigurnosti. Primarna zadaa je prevencija najteih oblika kriminaliteta, to ukljuuje i razbojnitva na benzinskim postajama, prepade uz ceste, suzbijanje krijumarenja droge, cigareta, ljudi kao i potjera za osobama s Interpolovih tjeralica. Za razliku od presretaa u kojima se uvijek nalazi slubenik u policijskoj odori Kobre su u civilnoj odjei a naoruani su i automatskim orujem. Kao i presretai kreu se u neoznaenim motociklima i automobilima. Rije je o modelima sa snanim motorima sportskih karakteristika poput VW Touarega, Range Rovera sport, Mercedes AMG, BMW M, Izuzetno su uspjeni, jer u lovu istodobno sudjeluju s dva ili tri automobila,

77

odnosno motocikla. Svi timovi Kobri u autima imaju Trafficvision kamere koje snimaju i na raunalo biljee brzinu vozila, a u svakom vozilu je i oprema za testiranje na droge. Jedinica radi po cijelom teritoriju RH: na autocestama i brzim cestama, ugibalitima i odmaralitima uz autoceste, crpkama za gorivo, kao i na prilaznim cestama gradova.

78

9. EUROTEST EUROTAP EURO NCAP EURORAP

Sustav ocjena kod EuroTest-a, i EuroTap-a podrazumijeva ocjene: jako loe (1) - loe (2) - prihvatljivo (3) - dobro (4) i vrlo dobro (5), kod EURO NCAP-a dodjeljuju se zvjezdice, a kod EuroRap-a rizik se oznaava bojama.

EUROTEST
EuroTest (Quality Safety Mobility) je program u kojem HAK sudjeluje zajedno s 18 autoklubova iz 17 europskih zemalja, koliko ih je danas ulanjeno u konzorcij s tendencijom irenja. EuroTest program podrazumijeva neovisno testiranje europske prometne infrastrukture i usluga sa svrhom i ciljem da ista zadovoljava kvalitativne i sigurnosne standarde za koje autoklubovi i krovno udruenje FIA (Fdration Internationale de lAutomobile). Istraivanja u sklopu EuroTest obuhvaaju: Fery Test - kvaliteta trajektnog prometa Road works zone - izvoenja radova Motor Service Area - pratei i usluni objekti Pedestrian crossing - pjeaki prijelazi Traffic signs prometni znakovi ESC distribucija i prodaja vozila Park and ride parkiraj i vozi Picnic Area - odmorita bez servisnih sadraja na autocestama Public transport kvaliteta javnog prijevoza i stajalita putnika City roadworks radovi na cestama u gradovima LABEL Odmorita (parkiralita) za teretna vozila EPCA sigurnost pjeakih prijelaza Petrol stations benzinske postaje na autocestama

EURORAP
EuroRAP (European Road Assessment Programme) je meunarodna neprofitna udruga sa sjeditem u Bruxellesu koju su 2002.g. osnovali europski autoklubovi, automobilska zaklada za cestovnu sigurnost iz Engleske i cestovne vlasti diljem Europe kako bi zajedniki unaprijedili sigurnost prometa na europskim cestama. Udruga trenutno okuplja oko 30 lanova iz 20-tak zemalja. EuroRAP dodjeljuje zvjezdice cestama za sigurnost i izrauje karte koje pokazuju rizik nastanka prometnih nesrea koje uzrokuju smrt i po ivot opasne ozljede. Istie poboljanja koja se mogu provesti na cestama da se smanji vjerojatnost nastanka prometnih nesrea, odnosno smanji razina stradanja ako ipak doe do istih. U okviru projekta EuroRAP prikupljaju se podaci o teko i smrtno stradalim osobama na temelju kojih se radi analiza. Dobiveni rezultati upuuju na stopu rizika odreene cestovne dionice. Dionicama se dodjeljuje pripadajua boja:

79

Zelena, niski rizik uta, niski srednji rizik Naranasta, srednji rizik Crvena, srednje visoki rizik Crna, visoki rizik

Tako obojana cesta iscrtava na cestovnu kartu drave i nazivamo je mapom rizika. Zatim se provodi i slijedei protokol kojim ceste ocjenjujemo zvjezdicama. Njime se procjenjuje koliko cesta titi korisnika ceste od smrtnog stradavanja i tekog ozljeivanja. Ocjenjivanje se provodi primjenom standardiziranih i licenciranih metoda i postupaka kojima se utvruju sigurnosne znaajke cesta. U tu svrhu podaci o cestama prikupljaju se video snimanjem prometno-tehnikih parametara specijalno opremljenim vozilom te procjenom i ocjenom utjecaja glavnih sigurnosnih parametara i rizika svake ceste od strane visoko strunih osoba. Izraena karta rizika u RH odnosi se na mreu dravnih cesta i autocesta (D1, D2, D3, D5, D6, D7, D8, D9, D23, D200, D212, D400, D420, A1, A2, A3, A4, A5, A6, A7, B8 i B9) Veina dionica Dalmatine proglaena su niskorizinim za nesree i oznaene su zelenom bojom.

EURO NCAP
European New Car Assesment Programme - Europski program procjene novih automobila Ocjena se od 2009. sastoji od rezultata u etiri podruja: zatitu odraslih, djece, zatita pjeaka i pomo pri sigurnosti. Najvea ocjena je pet zvjezdica.

EUROTAP
European Tunnel Assessment Programme je jedan od ukupno osam istraivakih projekata o sigurnosti tunela. U program EuroTAP ukljueno je 11 automobilskih klubova iz 10 europskih zemalja. Ovo istraivanje izravno je povezano uz podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa.

80

81

LITERATURA
Tuneli I. Vrkljan Pravilnik o minimalnim sigurnosnim uvjetima za tunele - NN 119/09 Cestovne prometnice I, Raskrija javnih cesta I. Legac Cestovne prometnice II, Javne ceste I. Legac Tehnika i sigurnost prometa V. Cerovec Cestovne Graevine M. Lukiek, G. Luburi Ceste J. Boievi Pravilnik o znaku pristupanosti NN 78/08 Odluka o odreivanju parkiralinih mjesta i ogranienjima za prijevoz opasnih tvari javnim cestama - NN 15/10 Pravilnik o prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu NN 053/06 Zakon o prijevozu opasnih tvari NN 79/07 Pravilnik o znaku pristupanosti NN 6/08 Pravilnik o autobusnim stajalitima - NN 119/07 Pravilnik o osiguranju i pristupanosti graevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti NN 175/03 i 100/04 Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi koji moraju udovoljavati sa stajalita sigurnosti prometa NN 59/96 Pravilnik o oznaavanju autocesta, njihove stacionae, brojeva izlaza i prometnih vorita te naziva izlaza, prometnih vorita i odmorita NN 073/03 Pravilnik o posebnim uvjetima za parkiranje vozila NN 104/05 Odluku o razvrstavanju javnih cesta u dravne ceste, upanijske ceste i lokalne ceste 180/04 , 138/06 i 57/07 Zakon o cestama NN 84/11 Propisane dimenzije parkiralita prema HRN normama (bivi JUS standardi) Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama NN 105/04 i 33/05 Zakon o sigurnosti prometa na cestama NN 67/08, 47/10 i 74/11 Zakon o javnim cestama NN

Pravilnik o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom NN 93/98, NN 116/07, NN 141/08

Pravilnik o vrsti i sadraju projekata za javne ceste NN 53/02 Uredba o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta NN 34/12 www.mup.hr www.hak.hr www.hac www.hrvatske-ceste.hr www.huka.hr

82

Biljeke:

83

Biljeke:

84