Der Artikel lan lan se u njemakom jeziku upotrebljava iskljuivo uz imenicu i uvjek stoji ispred nje.

. Ako imenica ima i druga blia odreenja onada ona dolaze ia cklana. Clan pokazuje rod, broj i padez imenice. Clan moze biti odredjen i neodredjen. Odredjeni clanovi su: der ( za muski rod), die ( za zenski rod), das ( za srednji rod) i govore nam da su date imenice oderdjene i poznate ili se pretpostavljaju kao poznate. Neodredjeni clanovi su: ein ( za muski rod ), eine (za zenski) i das (za srednji rod), i oni stoje uz imenice okoje se prvi put spominju, koje su jos neodredjene i neidentifikovane. I ODREDJENI I NEODREDJENI CLAN SE DEKLINIRAJU.NEODREDJENI CLAN NEMA MNOZINE. Der bestimmte Artikel Odredjeni clan u singularu ima posebne oblike deklinacije za muski, zenski i srednji rod. U pluralu ima zajednicke oblike za sva tri roda. Singular Muski rod zenski rod N. G. D. A. Der unbestimmte Artikel neodredjeni clan Neodredjeni clan ima u singularu posebne deklinaciske oblike za sva tri roda, a nema nikako plurala. Singular Muski rod zenski rod srednji rod N. G. D. A. DAS SUBSTANTIV ( das Hauptwort) Imenica Njemacke imenice imaju tri gramaticka roda; muski, zenski i srednji rod. Postoje i odredjena pravila za odredjivanje gramatickog roda imenica na osnovu njihovog znacenja, te vrste, nastavka, porjekla. Deklinacija njemackih imenica ima dva broja: Singular ( die Einzahl) i plural ( die Mehrzahl). I singular i plural imaju cetri padeza: nominativ ( der Werfall), genitiv (der Westfall), dativ ( der Wemfall) i akuzativ ( der Wenfall). Prema vrsti nastavka u genitivu jednine i nominativu mnozine njemacke imenice se dekliniraju po jakoj, slaboj i mjesovitoj deklinaciji. Die Starke deklination jaka deklinacija Sve imenice muskog i srednjeg roda koje u genitivu jednine ( singulara) imaju nastavak es ili s u dativu jednine vecinom nastavak e, i samo u dativu mnozine nastavan .e(n) mjenjaju se po jakoj deklinaciji. Imenice zenskog roda koje idu po ovoj deklinaciji u singularu nemaju nastavaka. Puni genitivni nastavak es u singularu imaju one imenice koje zavrsavaju srednji rod plural sva tri roda

piskavim glasom s. , -sch. chs. z, -tz . Npr: der Halo, der Sto, der Busch, der Fusch, der Satz. Isto vazi i za imenice koje zavrsavaju konsonantima ld, -lg, -nd, -st. Npr: der Wald, der Balg, der Hund, zatim za jednoslozene imenice koje zavrsavaju dvostrukim konsonantom, npr: der Ball, der Kamm i imenice koje zavrsavaju konsonantom iza drugog vokala, npr der Krieg, der Sohn. Skraceni oblik genitivnog singularnog nastavka s imaju viseslozene imenice na: -el, -em, -en, -er, -chen, - lein, npr: der Gimpel, der Fischer, der garden. Nastavak e u dativu singulara imaju jednoslozene imenice. Dativni nastavk e se nejavlja kod imenica koje zavrsavaju na vokalom ili kada te imenice stoje iza predloga, (zu Fu, dem Blei). Pored nastavaka e(n) u dativu plurala imenice koje pripadaju jakoj deklinaciji imaju u ostalim padezima prulala nastavak e ili er, sa mucenjem ili bez mucenja svog korijenskog samoglasnika. ( Korjenski samoglasnik mute samo imenice jake deklinacije). Imenice koje zavrsavaju na en u singularu i s u nominativu plurala u dativu mnozine nemaju padeznog nastavka.

Die schwache Deklination slaba deklinacija Po ovoj deklinaciji mjenjaju se imenice muskog i zenskog roda. Imenice muskog roda imaju u svim padezima jednine i mnozine nastavak en iza suglasnika ili n iza samoglasnika, izuzev nominativa singulara. Imenice zenskog roda se ne mjenjaju u singularu dok u pluralu u svim padezima imaju nastavak en ili n Die Gemischte Deklination- mjesovita deklinacija Imenice mjesovite deklinacije imaju u jednini nastavke jake deklinacije, a u pluralu nastavke slabe deklinacije. Die Deklination der Peronennamen deklinacija licnih imena Licna imena kada nemaju atribuuta stoje bez clana i imaju u genitivu singulara nastavak s ( ili ens ako zavrsavaju piskavim glasom). Licna imena obicno nemaju mnozinu. N. G. D. A. Ako licno ime stoji sa atributom ili apozicijom, mjenjaju se samo atributi ili apozicija a licno ime ostaje nepromjenjeno. N. G. D. A.

Ako ispred imena stoji jedno ili vise licnih imena ili titula, onda se u genitivu nastavak s dodaje jamo prezimenu. N. G. D. A. Ako ispred imena mjesta ili kontinenata, neke zemlje srednjeg roda stoji odredjeni clan s pridjevom, onda se mjenjaju samo clan i pridjev. DAS ADJEKTIV Pridjev Pridjev kao vrsta rijeci u njemackom ima predikativnu i atributivnu funkciju. U atributivnoj funkciji, pridjev zajedno sa glagolom, najcesce pomocnim, tvori predikat. Kao dio predikata pridjev ostaje nepromjenjen. Npr: Der Wein ist gut; das Zimmer ist kalt. U atributivnoj funkciji, kada je neposredno povezan sa imenicom, pridjev je promjenjljiv i salze se s njom u rodu, broju i padezu, npr: ein guter Sohn; das schne Bild; rotes Kleid; feine Seide.Atributivni pridjevi se mogu deklinirati po slaboj, jakoj i mjesovitoj deklinaciji. Die schwache Adjektivdeklination slaba deklinacija pridjeva Ako pridjev ima pred sobom odedjeni clan: der, die , das ili zamjenice (dieser, diese, dieses), (jeder, jede, jeders), ( mancher, manche, manchers), ( solcher, solche, solches), Weicher, weiche, weiches, ( derjenige, diejenige, desjenige) on se mjenja po slaboj deklinaciji. Pridjevikoji se mjenjaju po salbooj deklinaciji imaju u svim rodovima i padezima nastavak en, izuzev u nominativu jednine muskaoga roda i nominativu i akuzativu jednine zenskog i srednjeg roda. N. G. D. A. N. G. D. A. Die starke Adjektivedeklination Kada stoje bez clana, zamjenice i broj, ili iza brojeva i zamjenica bez nastavaka, pridjevi se mjenjaju po jakoj deklinaciji. U ovoj deklinaciji pridjevi preuzimaju padezne nastavke odredjenog clana. Izuzetak prestavlja genitiv singulara muskog i srednjeg roda u kome pridjevi dobivaju nastavak en. I iza neodredjenih zamjenica einige, mehrere, viele, wenige pridjevi se dekliniraju po jakoj deklinaciji. N. G. D.

A. N. G. D. A. Die gemischte Adjektivedeklination Ako pred sobom imaju oderdjeni clan ein,eine,ein, prisvojenzamjenice mein, dein, sein,unser, euer, ihr i neodredjenu zamjenicu kein, pridjevi se mjenjaju po mjesovitoj deklinaciji. U ovom slucaju pridjevi imaju nastavke jake dekllinacije u onim padezima u kojima neoderdjeni clan, prisvojna ili neodredjena zamjenica, koji stoje pred njim ostaju bez nastavka. To znaci da pridjevi mjesovite deklinacije imaju jake nastavke u nominativu jednine muskog roda i u nominativu i akuzativu singulara zenskog i srednjeg roda. U svim ostalim padezima (sva tri roda) singulara i plurala pridjevi dobijaju nastavke slabe deklinacije. Pridjevi iza neodredjenog clana imaju neodredjen a iza prisvojih zamjenica odredjeno znacenje. N. G. D. A. N. G. D. A. Ako ispred pridjeva stoji neodredjeni clan ein, eine, ein, onda se pridjev u pluralu mjenja po jakoj deklinaciji, buduci da neodredjeni clan nema mnozinu. N. G. D. A. Die Komperation der adjektive komperacija pridjeva