Latinski jezik/Lekcija/etvrta

Latinski jezik/Lekcija/etvrta
Incipias! Uite latinski jezik Sadraj | Uvod Lekcija 1 Lekcija 2 Lekcija 3 Lekcija 4 Lekcija 5 Lekcija 6 Lekcija 7 Lekcija 8 Lekcija 9 Izgovor Doprinositelji Vjebe

Lekcija 4 Lectio quarta C. Iulius Cesar: Commentarii de bello Gallico

Tekst - Structura verborum

Gallia est omnis divisa1 in partes tres, quarum2 unam incolunt Belgae, aliam3 Aquitani, tertiam qui ipsorum4 lingua Celtae, nostra Galli appellantur5. Hi6 omnes lingua, institutis, legibus inter se7 differunt8. Gallos ab9 Aquitanis Garumna flumen, a9 Belgis Matrona et Sequana dividit. Horum omnium10 fortissimi11 sunt Belgae, propterea quod a cultu atque humanitate provinciae longissime absunt, minimeque ad eos mercatores saepe commeant atque ea quae ad effeminandos animos pertinent important, proximique sunt Germanis, qui trans Rhenum incolunt, quibuscum continenter bellum gerunt. Qua de causa Helvetii quoque reliquos Gallos virtute praecedunt, quod fere cotidianis proeliis cum Germanis contendunt, cum aut suis finibus eos prohibent aut ipsi in eorum finibus bellum gerunt. Eorum una, pars, quam Gallos obtinere dictum est, initium capit a flumine Rhodano, continetur Garumna flumine, Oceano, finibus Belgarum, attingit etiam ab Sequanis et Helvetiis flumen Rhenum, vergit ad septentriones. Belgae ab extremis Galliae finibus oriuntur, pertinent ad inferiorem partem fluminis Rheni, spectant in septentrionem et orientem solem. Aquitania a Garumna flumine ad Pyrenaeos montes et eam partem Oceani quae est ad Hispaniam pertinet; spectat inter occasum solis et septentriones.
1 2

est divisa je pasivni perfekta od divdo, 3. -visi, visum; prevedi je podjeljena quarum prevedi iji 3 aliam prevedi drugi 4 ipsorum je fraza; prevedi u svom 5 appellantur je pasivni prezent; prevedi zovu se 6 hi je mnoina od hic, haec, hoc; prevedi ovi 7 inter, inter se prevedi meu, meusobno 8 differunt dolazi od nepravilnog glagola differo, differre, distuli, dilatum; prevedi razlikuju se 9 ab, a je prijedlog s ablativom; prevedi od 10 horum omnium je fraza; prevedi od svih ovih 11 fortissimi je superlativ od fortis, -e; prevedi najhrabriji

Rimske znamenke
Osnovne rimske znamenke su:

Latinski jezik/Lekcija/etvrta

Rimska znamenka Arapska znamenka I X L C D M 1 10 50 100 500 1000

Ostale su brojeve zapisivali na drugaiji nain. Ako je ispred veeg broja bio manji, tada se od veeg broja oduzeo taj manji, a u drugom sluaju su se zbrajali. No, broj 4 su zapisivali malo drugaije. Originalno se taj broj zapisivao kao IIII, jer je broj IV oznaavao njihovog boga Jupitera (prije Rimljani nisu poznavali slovo U; umjesto njega su koristili V, pa je broj etiri, IV, bio prva dva slova u imenu njihovog boga Jupitera, IVPPITER). U novije je vrijeme uvedeno pravilo zbrajanja, odnosno oduzimanja. Pronaeni su zapisi s IIIII (5) i IIX za 8 te VV za 10. Na nekim je zgradama bio MDCCCCX (1910). Zapis o godini krunidbe kralja Zvonimira iz 925. godine je zapisan kao DCCCCXXV umjesto CMXXV. Rimljani su vee brojeve od 4000 zapisivali na drugaiji nain. Stavljali su crto iznad pojedinih brojeva koja je oznaavalo 1000, tj. mnoenje s tisuu. Pa se tako broj 5000 pisao kao V, a 1 000 000 kao M. Koristili su i | koja je oznaavala mnoenje sa sto. | su koristili kao zagradu, npr. broj 500 000 |V| O decimalnim brojevima kasnije!

Gramatika - Grammatica
Imenice - 4. ili U - deklinacija/Substantiva - IV. aut U - declinatio
Imenice ove deklinacije se djele na: imenice srednjeg roda te imenice mukog i enskog roda Imenice mukog i enskog roda se dekliniraju na sljedei nain:

pade jednina N G D A v Ab fructus fructus fructui plod

prijevod

pade mnoina N G D A v Ab fructus plodovi

prijevod

ploda plodu

fructuum plodova fructibus plodovima fructus fructus plodove plodovi

fructum plod fructus fructu plode o pludu, s plodom

fructibus o pludovima, s plodovima

Imenice srednjeg roda dekliniraju se ovako:

Latinski jezik/Lekcija/etvrta

pade jednina N G D A v Ab cornu cornus cornu cornu cornu cornu rog

prijevod

pade mnoina N G D A v Ab cornua rogovi

prijevod

roga rogu rog rogu/roe o rogu, s rogom

cornuum rogova cornibus rogovima cornua cornua rogove rogovi

cornibus o rogovima, s rogovima

Komentar kao to vidite, nominativi i vokativi su jednaki imenicama srednjeg roda su dativ, akuzativ, vokativ i ablativ jednine jednaki postoje imenice koje dativ i ablativ mnoine imaju na ubus, a to su: portus, -us, m. = luka quercus, -us, f. = hrast specus, -us, m. = peina lacus, -us, m. = jezero acus, -us, f. = igla arcus, -us, m. = luk (oruje, strijeljanje iz luka) partus, -us, m. = porod

Perfekt aktivni
Za tvorbu perfekta aktivnog (to je obini perfekt, npr. uio sam), koristi se perfektna osnova. Kod nepravilnih glagola, ona je trei oblik glagola u navoenju. (npr. moneo, 2. monui, monitum) Kod pravilnih glagola (npr. amo, 1.), tvori se dodavanjem v na osnovu glagola (amo = osnova ama + v = amav). To je perfektna osnova. Kod nepravilnih se glagola odbaci -i kod treeg oblika glagola kako bi se dobila perfektna osnova. Glagoli svih konjugacija dobivaju jednake nastavke. Evo primjera: amo, 1. (amavi)

lice latinski 1. 2. 3. amavi

hrvatski volio sam

lice 1. 2. 3.

latinski amavimus amavistis

hrvatski voljeli smo voljeli ste

amavisti volio si amavit volio je

amaverunt voljeli su

Komentar u treem licu mnoine nastavak je erunt; stariji oblik je s nastavkom ere (amaverunt i amavere) Primjer perfekta nepravilnog glagola: moneo, 2. monui, monitum

Latinski jezik/Lekcija/etvrta

lice latinski 1. 2. 3. monui

hrvatski opominjao sam

lice 1. 2. 3.

latinski monuimus monuistis

hrvatski opominjali smo opominjali ste

monuisti opominjao si monuit opominjao je

monuerunt / monuere opominjali su

Imenice - 5. ili E - deklinacija/Substantiva - V. aut E - declinatio

Od imenica ove deklinacije u klasinom latinitetu, samo imenice dies, -ei, m./f. (dan) i res, -ei, f. (stvar) imaju sve oblike (i jedninu i mnoinu). Ovako se dekliniraju:

pade jednina N G D A V Ab dies diei diei diem dies die dan

prijevod

pade mnoina N G D A V Ab dies dierum diebus dies dies diebus dani dana

prijevod

dana danu dan dan o danu, s danom

danima dane dani o danima, s danima

Komentar imenica dies, -ei, m./f. moe biti i enskog roda kada oznaava rok

Pridjevi tree deklinacije - Adiectiva III. declinationis

Ovi se pridjevi djele na: pridjevi s tri zavretka (imaju tri razliita oblika za svaki rod) pridjevi s dva zavretka (imaju dva razliita oblika za rod: muki i enski rod je jednak) pridjevi s jednim zavretkom (imaju jedan oblik za rod: muki i enski rod je jednak, srednji rod ima malene razlike) Pridjevi s tri zavretka: (acer, acris, acre)

pade

/jednina muki rod enski rod srednji rod acer acris acri acrem acer acri acris acris acri acrem acris acri acre acris acri acre acre acri

pade

/mnoina muki rod enski rod srednji rod acres acrium acribus acres acres acribus acres acrium acribus acres acres acribus acria acrium acribus acria acria acribus

N G D A V Ab

N G D A V Ab

Komentar ovi pridjevi pripadaju I - osnovi

Latinski jezik/Lekcija/etvrta ablativ jednine zavrava na -i, genitiv mnoine na -ium, a nominativ, akuzativ i vokativ mnoine srednjeg roda na -ia

pade

/jednina muki/enski rod srednji rod gravis gravis gravi gravem gravis gravi grave gravis gravi grave grave gravi

pade

/mnoina muki/enski rod srednji rod graves gravium gravibus graves graves gravibus gravia gravium gravibus gravis gravia gravibus

N G D A V Ab

N G D A V Ab

Pridjevi s jednim zavretkom: (felix, -icis)

pade/jednina muki/enski rod srednji rod N G D A V Ab felix felicis felici felicem felix felici felix felicis felici felix felix felici

pade/jednina muki/enski rod srednji rod N G D A V Ab felices felicium felicibus felices felices felicibus felicia felicium felicibus felicia felicia felicibus

Komentar razlike izmeu srednjeg i mukog/enskog roda su: akuzativ jednine srednjeg roda jednak je nominativu, nominativ, akuzativ i vokativ mnoine srednjeg roda zavrava na -ia.

Saetak
U ovoj lekciji ste nauili: osnovne rimske znamenke deklinaciju imenica etvrte deklinacije perfekt aktivni prve konjugacije deklinaciju imenica pete deklinacije pridjeve koji se dekliniraju po treoj deklinaciji

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Izvori rabljeni u lanku i suradnici

Latinski jezik/Lekcija/etvrta Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?oldid=16596 Doprinositelji: AmoMusicam, Ivan.milicic3510

Izvori, licencije i suautori slika

Slika:Spqrstone.jpg Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?title=Datoteka:Spqrstone.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: User Lamr on sv.wikipedia Slika:Flag of the Vatican City.svg Izvor: http://hr.wikibooks.org/w/index.php?title=Datoteka:Flag_of_the_Vatican_City.svg Licencija: Public Domain Doprinositelji: AguaitantPV, Consta, Cycn, DenghiComm, Denniss, Durin, F l a n k e r, Fry1989, Fulvio314, Homo lupus, InfattiVedeteCheViDice, Jarekt, Jed, Klemen Kocjancic, Krun, Liftarn, Ludger1961, Mattes, Next2u, NielsF, Nightstallion, OAlexander, Pumbaa80, Ricordisamoa, Str4nd, Tacsipacsi, Zscout370, , 13 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 //creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/