Latinsko pismo – Abeceda

Latinsko pismo je grčkog porijekla. Grčki Alfabet su Rimljani prihvatili , prilagodili

svojim glasovnim potrebama i stvorili Latinicu.

Latinska Abeceda ima 24 znaka (slova) :

A B C D E F G H I K L M N O P Q R S T U V
W X Y Z
-slovo K se javlja samo u 2 riječi, i to : Kalendae - Kalende
Karthago – Kartagina

-slova Z i Y se javljaju samo u riječima preuzetim iz grčkog: npr.Byzantinus-

Vizantija

-slovom I su označavali: a) samoglasnik I pr.: IVLIVS /Julius/-Julije

b) suglasnik J
-slovom V su označavali: a) samoglasnik U pr.: VVA /uva/-grožđe
b)suglasnik V

Rimljani su pisali samo velikim slovima, što se vidi u natpisima. Mala slova su
nastala spajanjem i pojednostavljivanjem velikih slova u brzom pisanju.

Velikim početnim slovom se pišu :

1. vlastita imena i pridjevi izvedeni od njih , npr. : Roma-Rim i Romanus-
rimski
2. prva riječ u rečenici
3. prva riječ u stihu
 Glasovni sistem latinskog jezika i izgovor

Glasovni sistem latinskog jezika se sastoji od :

1. Samoglasnika ili vokala ( vocales) : a e i o u y/ i /
2. Suglasnika ili konsonanata ( gonsonantes) : (svi ostali)
3. Diftonga ili dvoglasa (diphtongi)  : ae oe au ( češći)
eu ei ui ( rjeđi)

DIFTONZI ili dvoglasi su kombinacija dva vokala a čine jedan slog. Uvijek
imaju dugi izgovor.

Osim ae i oe koji se u tradicionalnom izgovoru /e/, ostali se diftonzi čitaju

onako kako se i pišu :

npr. : Caesar /cezar/

aeternitas /eternitas/- vječnost

foederatus / federatus/- savez

NB* Ukoliko je jedan od vokala u diftongu naglašen , svaki od njih treba

izgovoriti onako kako se i pišu :

Npr. : aër /aer/ -vazduh

poëta /poeta /- pjesnik
Znak .. (na ë) se naziva DIJEREZA i rastavlja diftong na dva sloga , tj.na dva
zasebna vokala.

*NB –Nota bene –Zapamti !

Samoglasnici :

I na početku riječi ispred samoglasnika i između dva samoglasnika čitamo / j /

Npr. : iudex / judeks /-sudija ; iustus / justus /- pravedan ; iam / jam /-već

maior /major/-stariji

Y čitamo / i /
Npr. : Byzantinus / bizantinus / ; Syria / siria/ ; Aegyptus / egiptus/

Suglasnici :

C ispred A, O, U i suglasnika i na kraju riječi čitamo / k /

Npr.: caput /kaput / -glava; corpus / korpus/ -tijelo; oculus/ oculus /-oko

Doctor /doctor/; accipio /akcipio/-prihvatam; lac / lak /-mlijeko

C ispred E, I, Y , AE, OE čitamo / c /

Npr.: medicina / medicina/; Cicero /cicero/ -Ciceron; caecus /cekus/-slijep;

vaccine/ vakcina/; Cyprus /ciprus/ -Kipar

S između dva samoglasnika, ispred M čitamo / z/

Npr.: rosa/roza/-ruža; analysis /analizis/; dosis/dozis/-doza

-u ostalim slučajevima čitamo / s /

SS čitamo /s /

Npr.: professor /professor/

SU čitamo / sv /

Npr.: suavis / svavis/-mio; suadeo/ svadeo/-savjetujem

QU čitamo / kv /

npr.. aqua/akva/ ; quadratus/ kvadratus/; consequentia/koonsekvencia/-

posljedica

NGU čitamo / ngv/

Npr.: lingua /lingva/-jezik; sanguis/sangvis/- krv

CH čitamo / h /

Npr. : schola/ shola/ ; machina/ mahina/-sprava ; chirurgus/ hirurgus/

PH čitamo / f /

Npr.: Delphi / delfi/-Delfi; phantasia /fantasia/; Philippus/ Filipus /

TH /t/ i RH /r/ se javljaju samo u riječima grčkog porijekla.

Npr. : theatrum/teatrum/-pozorište ; rheumatismus/reumatizmus/

Slog TI ispred samoglasnika čitamo / ci /

Npr.: natio /nacio/; amicitia/amicicia/-prijateljstvo; operatio/ operacio/

Ako ispred sloga TI stoji S, T, X čitamo / ti /

Npr.: iustitia /justicia/; mixtio/ mikstio/-mješavina

X čitamo / ks /

Npr.: cervix /cerviks/-mozak; Xerxes /kserkses/- Kserks; lux/ luks/-svjetlost

Klasični I tradicionalni izgovor latinskog jezika

Riječi se u latinskom jeziku mogu izgovarati na dva načina:

a) klasični
b) tradicionalni

Pravila izgovora navedena u prethodnom dijelu lekcije pripadaju

tradicionalnom izgovoru i mi ćemo koristiti taj izgovor, dakle tradicionalni. On
se razvio u kasnijim vijekovima , a očuvao se tradicijom.

Osnovne razlike između ova dva izgovora su sledeće:

1. u klasičnom izgovoru :a) u diftonzima su izgovaraju dva gasa i to :/aj/ i /oj/

npr.: aedes / ajdes/
2. C se uvijek izgovara /k/ npr.: Cicero /kikero/ ; Caesar/kajsar/
3. S se uvijek izgovara /s/ npr.: rosa /rosa/; causa/ kausa/-uzrok
4. T se uvijek izgovara /t/

Zadatak 

Pročitaj :

Litterae ; crux ; quinque ; proelium ; palatium ; qui ; lex ; commercium ; Doclea ;

Iulia ; vineae ; Lucretia, antiquus ; vertes ; equus, pulchra