Latinski jezik

Non sholae sed vitae discimus.

Ne učimo za školu već za život
 Indikativ prezenta
aktivnog
glagola 1. konjugacije
 Način navođenja latinskih glagola
oblik na –o broj infinitiv glagola –
(1.l.sg.prez.akt.) konjugacije zavisi od konjugacije

Glagoli se u latinskom jeziku konjugiraju tj.mjenjaju.

Podjeljeni su u 4 grupe čiji se infinitivi zavrsavaju na:

I konjugacija –āre 1. npr,amare-voljeti

II konjugacija –ēre 2. npr,videre-vidjeti
III konjugacija –ĕre 3. npr.legere-čitati
IV konjugacija –īre 4. npr.punire-kazniti
 Glagoli 1. konjugacije

amo 1. amare

• sano 1. (sanare)
• do 1. (dare)
• canto 1. (cantare)
• pugno 1. (pugnare)
 PREZENT AKTIVNI

• uvod
• tvorba: prezentska osnova + nastavci
• prezentska osnova – INFINITIV BEZ
NASTAVKA –RE
1. Indikativ je glagolski način kojim se izriče stvarna
radnja. Indikativom se iznose činjenice koje
objektivno postoje tj. objektivni stav prema vezi
subjekta i predikata.
2. Prezent je glagolski oblik koji označava radnju,
stanje ili zbivanje, koji se vrši u vremenu govorenja,
koje se događa, traje ili se ponavlja u sadašnjosti.
3. Prezentska osnova se dobija kada se od infinitiva
odbije nastavak -re
 NASTAVCI
• 1.-O PREPISUJE SE IZ
GLAGOLA
• 2.-S
• 3.-T
• 1.-MUS DODAJU SE
NA OSNOVU
• 2.-TIS
• 3.-NT
 1. AMO ( prepisano iz
PRIMJER glagola)
AMO 1. (AMARE) 2. AMA-S
3. AMA-T
1. AMA-MUS
2. AMA-TIS
3. AMA-NT
 • DO 1. (DARE)
VJEŽBA
1. DO ( prepisano iz glagola)
2. DA-S
3. DA-T
1. DA-MUS
2. DA-TIS
3. DA-NT
 GLAGOL BITI – SUM, ESSE, FUI

Glagol SUM,ESSE, FUI –”jesam, biti” u latinskom kao

i u drugim stranim jezicima, razlikuje se od pravilnih
glagola građenjem svojih oblika.
Indikativ prezenta glasi:
• PREZENT GLAGOLA SUM, ESSE, FUI
• 1.SUM - jesam
• 2.ES - jesi
• 3.EST – je/jest
• 1.SUMUS - jesmo
• 2.ESTIS - jeste
• 3.SUNT - jesu
• Predikat u latinskom uglavnom stoji na poslednjem mjestu u
rečenici, mada može da se nađe(naročito glagol sum, esse,
fui)i na nekom drugom mjestu.
• Predikat je i u latinskom jeziku najčešće neki glagolski oblik i
on se zove glagolski predikat. Glagolski predikat se slaže sa
subjektom u licu i broju.
Npr. Domina ancillam laudat.(gospodarica hvali služavku)
• Kada u rečenici glagol sum, esse, fui povezuje subjekat sa
nekim drugim imenom, on je u tom slučaju imenski predikat.
Pridjev kao dio imenskog predikata slaže se sa subjektom u
rodu, broju i padežu.
Npr. Tulia puella pulchra est. Tulija je lijepa djevojka
 Prevođenje
• Ako želimo da prevedemo rečenicu sa latinskog na naš jezik, najsigurniji način
je da odredimo prvo glagol:
Magistra fabulam narrat.
Ako smo naučili promjenu, možemo da vidimo da je:
• narrat – 3. lice jednine prezenta, glagola pričati, prevodimo: priča;
• ako postavimo pitanje ko, jedini odgovor može da bude imenica u nominativu –
magistra;
• ostaje nam još jedna imenica u akuzativu, što vidimo po nastavku – AM,
prevodimo riječ - fabulam – priču.
Učiteljica priča priču.
Kako analizirati
rečenicu?
PRIMJER
 Feminae apud Terentiam sunt. Žene kod Terencije su.
(vi trebate da prevedete da ima smisla)
Žene su kod Terencije.
iz texta iz prevod u gramatika u prevodu funkcija u
rječnika/n,g,rod rječniku rečenici
feminae femina,-ae, f. žena nomininativ sg. žene subjekat

apud apud kod predlog sa kod predlog

akuzat
Terentiam Terentia,-ae f Terencija akuzativ sg Terencije objekat

sunt sum,esse,fui biti 3.lice su predikat

pl.prezenta
PS. Kolonu u zelenom ne morate
Pisati, ali morate znati
Spoznaj samoga sebe!