Naputak Za Terensku Nastavu Kompleksnu

TK.
Terenska nastava (kompleksna) naputak

01

1. Pilanska sirovina
Proraune za ukupni volumen, prosjeni volumen, prosjeni srednji promjer, prosjenu
duljinu trupaca, prosjeni pad promjera izmjerenih trupaca te volumen preko
koeficijenata pretvorbe izraunati prema izrazima 1 do 8, te deskriptivnom statistikom.

Vt volumen trupca [m
3
]
Ds srednja vrijednost unakrsnih promjera trupca na sredini duljine [cm]
L duljina trupca [m]

Vt prosjeni volumen trupaca [m
3
]
Vt
1....n
volumen pojedinog trupca [m
3
]
n
1...n
broj trupaca istog volumena

D prosjeni promjer trupaca
(na tanjem kraju-Dt, na sredini-Ds, na debljem kraju-Dd) [cm]
D
1....n
promjer pojedinog trupca [cm]
n
1....n
broj trupaca istog promjera

Lt prosjena duljina trupaca [m]
L
1....n
duljina pojedinog trupca [m]
n
1....n
broj trupaca iste duljine

i pad promjera trupca [cm/m`]
Dd promjer pojedinog trupca na debljem kraju [cm]
Dt promjer pojedinog trupca na tanjem kraju [cm]
L duljina pojedinog trupca [m]
it prosjeni pad promjera trupaca [cm/m`]
i
1....n
pad promjera pojedinih trupca [cm/m`]
n
1....n
broj trupaca istog pada promjera
umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu Pilanarstvo
L
Ds
Vt *
4
*
2
=
..................( 1 )
n
n n
n n n
n Vt n Vt n Vt
Vt
........
* ........ * *
2 1
2 2 1 1
+ +
+ + +
=
..................( 2 )
n
n n
n n n
n D n D n D
D
+ + +
+ + +
=
........
* ........ * *
2 1
2 2 1 1
..................( 3 )
n
n n
n n n
n L n L n L
Lt
+ + +
+ + +
=
........
* ........ * *
2 1
2 2 1 1
..................( 4 )
L
Dt Dd
i
= ..................( 5 )
n
n n
n n n
n i n i n i
it
+ + +
+ + +
=
........
* ........ * *
2 1
2 2 1 1
..................( 6 )

TK. Terenska nastava (kompleksna) naputak

01

V
t
volumen trupaca ili drva [m
3
]
k
s
koeficijent slaganja ili pretvorbe
V
s
volumen sloaja [m
3
] odnosno koliina drva u sloaju [prm]
V
tk
volumen trupaca ili drva s korom [m
3
]
k
k
udio kore u volumenu oblovine

Pri proraunu volumena trupaca koristiti i podatke iz tablica 1. do 3. i relacije uz sliku 1.

Tablica 1. Prosjene vrijednosti koeficijenta slaganja za razliito krojenu pilansku (trupce) sirovinu s
korom (prema: Merzelj, F. 1996.)

Vrsta pilanske sirivine koeficijent slaganja - k
s

nesortirana duga oblovina etinjaa 0,5
sortirana duga oblovina etinjaa 0,55
nesortirani trupci etinjaa 0,70
sortirani trupci etinjaa 0,75
listae i bor 0,3 0,6

Tablica 2. Prosjene vrijednosti koeficijenata pretvorbe prm u m
3
za neke oblike prostornog drva i
pilanskog ostatka (prema: Gornik-Buar, D.; Merzelj, F. 1998.)

Vrsta sortimenta i drvnog ostatka koeficijent pretvorbe - k
s

Celulozno drvo bez kore 0,80
Celulozno drvo s korom 0,70
Industrijsko drvo bez kore 0,75
Industrijsko drvo s korom 0,65
Odpiljci trupaca 0,50
Okorci 0,56
Okrajci etinjaa 0,56
Okrajci listaa 0,56
Odpiljci i porupci piljenica i elemenata 0,42
Kora 0,30
Piljevina 0,30

Tablica 3. Prosjene vrijednosti postotnog volumnog udijela kore za neke vrste drva (prema:
Drvnoindustrijski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb, 1967)

Vrsta drva Udio kore u volumenu oblovine [%]
Hrast 10 20
Jasen 12 14
Bukva 6 8
Topola 12 18
Ari 16 22
Bor 10 16
Jela 10 12
Smreka 10 14

...............(7 )
..................( 8 )
s s t
k V V * =
100
*
k
tk tk t
k
V V V =


01

Slika 1. Prikaz nekih oblika sloajeva trupaca i preporueni nain prorauna volumena sloaja (prema:
Gornik-Buar, D; Merzelj F. 1998.): a) sloaj nepravilnog oblika sloaj, b) sloaj na kosom tlu, c) sloaj na
breuljkastom tlu, d) sloaj s jednom kosom stranom, e) sloaj s dvije kose strane

a) sloaj nepravilnog oblika,

|
.
|
\
|
+ + +
=
n
h h h
L b V
n
s
....
2 1

V
s
volumen sloaja [m
3
]
h irina sloaja [m]
L duljina sloaja [m]
h visina sloaja [m]

b) sloaj na kosom tlu

|
.
|
\
|
+ + +
=
n
h h h
L b V
n
s
....
2 1

c) sloaj na breuljkastom tlu

|
.
|
\
|
+ + +
=
n
L L L
h b V
n
s
....
2 1

d) sloaj s jednom kosom stranom

h L b V
s
=

e) sloaj s dvije kose strane

|
.
|
\
|
+ + =
2 2
3
2
1
L
L
L
h b V
s

..................( 9 )
..................( 11 )
..................( 13 )
..................( 10 )
..................( 12 )


01

t
sl
s
V
P
P =
P
s
specifina povrina sloaja trupaca [m
2
/m
3
]
P
sl
povrina koju zauzima jedan sloaja trupaca [m
2
]
V
t
volumen trupaca u jednom sliaju [m
3
]

Nazivi i definicije znaajki oblog drva (terminologija, greke i dr.) mogu se utvrditi prema
normama koje daju njihov opis odnosno naputak za njihovo determiniranje. U daljnjem
naputku navedene su najvanije hrvatske i europske norme koje su kod nas prihvaene
ili je njihovo prihvaanje u tijeku.

EN 844 1 Round and sawn timber Terminology Part 1: General terms common to
round and sawn timber
EN 844 2 Round and sawn timber Terminology Part 2: General terms relating to
round timber
EN 844 4 Round and sawn timber Terminology Part 4: Terms relating to moisture
content
EN 844 5 Round and sawn timber Terminology Part 5: Terms relating to
dimensions of round timber
anatomical structure of timber
EN 844 8 Round and sawn timber Terminology Part 8: Terms relating to features
of round timber
EN 844 10 Round and sawn timber Terminology Part 10: Terms relating to stain
and fungal attack
degrade by insects
EN 844 12 Round and sawn timber Terminology Part 12: Additional terms and
general index
EN 1310 Round and sawn timber - Method of measurement of features
EN 1311 Round and sawn timber - Method of measurement of biological degrade
EN 1438 Symbols for timber and wood-based products
PrEN 13556 Round and sawn timber Nomenclature of timbers used in Europe

HRN D. B0. 020 Dijelovi stabla, graa i svojstva drveta: Nazivlje i definicije
HRN D. B0. 101 Greke drveta nazivlje, definicije i mjerenje
HRN D. A1. 041 Ispitivanje drveta, greke drveta mjerenje
HRN D. A0. 018 Drvni otpatci u umarstvu i preradbi drva, Razredba
HRN D. A0. 019 Drvni otpatci u umarstvu i preradbi drva, Nazivi i definicije

Norme (standardi) za razvrstavanje oblog drva prema dimenzijama

HRN D. B0. 022 Razvrstavanje i mjerenje neobraenog i obraenog drveta
PrEN 1309 Round and sawn timber: Method of measurement of dimensions
EN 1309 2 Round and sawn timber: Method of measurement of dimensions Part 2:
Round timber

..................( 14 )


01

Kao to je vidljivo u tablici 4. hrvatske norme propisuju tri klase pilanskih trupaca (I, II. i
III.), sa podjelom na sedam debljinska razreda, odnosno podrazreda mjereno bez kore
na polovini duljine trupca.

Klase kvalitete trupaca Debljinski razredi i
podrazredi [cm] I. II. III. Tanka oblovina*
1a 14
1b 15-19
2a 20-24 20-24
2b 25-29 25-29
3a 30-34 30-39 30-34
3b 34-39 35-39 35-39
4a 40-44 40-44 40-44
4a 45-49 45-50 45-49
5 50-59 50-59 50-59
6 60 i vie 60 i vie 60 i vie
*pod pojmom tanke oblovine podrazumijeva se oblo drvo promjera 14 do 24 cm

Tablica 4. Prikaz naina razvrstavanja pilanskih trupaca po kvaliteti i promjeru (HRN D. B0. 022)

Normom HRN EN 1315-1 Razvrstavanje po dimenzijama - 1 dio: Oblo drvo listaa,
openito su propisani debljinski razredi oblog drva listaa. Ova norma predstavlja
europsku normu koja je prihvaena kao hrvatska norma u izvornom obliku. U tablici 5.
dat je prikaz razvrstavanja oblog drva listaa prema srednjem promjeru propisan ovom
normom.

Oznaka debljinskog
razreda
Srednji promjer bez
kore [cm]
Oznaka debljinskog
razreda
Srednji promjer s
korom [cm]
1 2 3 4
D 0 manje od 10 R 0 manje od 10
D 1a 10 14 R 1a 10 14
D 1b 15 19 R 1b 15 19
D 2a 20 24 R 2a 20 24
D 2b 25 29 R 2b 25 29
D 3a 30 34 R 3a 30 34
D 3b 35 39 R 3b 35 39
D 4 40 49 R 4 40 49
D 5 50 50 R 5 50 50
D 6 60 i vie R 6 60 i vie
Daljnji razredi mogu se dodati iznad razreda 6 slijedei isto stupnjevanje

Tablica 5. Razvrstavanje oblog drva listaa prema srednjem promjeru (HRN EN 1315-1)



01

Normom HRN EN 1315-2 Razvrstavanje po dimenzijama - 2 dio: Oblo drvo etinjaa,
openito su propisani debljinski razredi oblog drva etinjaa. Ova norma predstavlja
europsku normu koja je prihvaena kao hrvatska norma u izvornom obliku. U tablici 6.
dat je prikaz razvrstavanja oblog drva etinjaa prema srednjem promjeru propisan
ovom normom.

Oznaka debljinskog
razreda
Srednji promjer bez
kore [cm]
Oznaka duljinskog
razreda
Duljina [m]
1 2 3 4
D 0 manje od 10 L 1 3
D 1a 10 14 L 2 > 3 i 6
D 1b 15 19 L 3 > 6 i 13,5
D 2a 20 24 L 4 > 13,5
D 2b 25 29
D 3a 30 34
D 3b 35 39
D 4 40 49
D 5 50 50
D 6 60 i vie
Daljnji debljinski razredi mogu se dodati iznad razreda 6 slijedei isto stupnjevanje

Tablica 6. Razvrstavanje oblog drva etinjaa prema srednjem promjeru (HRN EN 1315-2)

U tablici 7. nalazi se prikaz razvrstavanja bukovog oblog drva prema Europskim
normama. Ove norme propisuju etiri klase bukova drva (FA, FB, FC, FD) sa podjelom
na deset debljinskih razreda, odnosno podrazreda mjereno bez kore na polovini duljine
trupca. Klase FA i FB imaju i posebne podklase FA crvena i FB crvena koje doputaju
100% homogenu ali zdravu nepravu sr.

Klase kvalitete trupaca Debljinski razredi i
podrazredi [cm] FA + FA crvena FB + FB crvena FC FD
D 0 manje od 10
D 1a 10-14
D 1b 15-19
D 2a 20-24
D 2b 25-29 25-29
D 3a 30-34 30-34 30-34
D 3b 35-39 35-39 35-39 35-39
D 4 40-49 40-49 40-49 40-49
D 5 50-59 50-59 50-59 50-59
D 6 60 i vie 60 i vie 60 i vie 60 i vie

Tablica 7. Prikaz naina razvrstavanja bukovog oblog drva po kvaliteti i promjeru (HRN EN 1315 1)



01

Razvrstavanje oblog drva prema kakvoi izvodi se prema normama koje daju naputak
za razvrstavanje u odreenu klasu kakvoe. U daljnjem naputku navedene su
najvanije hrvatske i europske norme koje su kod nas prihvaene ili je njihovo
prihvaanje u tijeku.

Hrvatske norme (standardi) za razvrstavanje pilanskih trupaca prema kakvoi

HRN D. B4. 028, HRN D. B4. 028/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za piljenje,
Listopadno drvo
HRN D. B4. 029, HRN D. B4. 029/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za piljenje,
Crnogorino drvo
HRN D. B4. 026, HRN D. B4. 026/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za pragove
HRN D. B4. 027, HRN D. B4. 027/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za
kombiniranu namjenu
HRN D. B4. 020, HRN D. B4. 020/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za furnir,
Listopadno drvo
HRN D. B4. 021, HRN D. B4. 021/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za furnir,
Crnogorino drvo
HRN D. B4. 030, Proizvodi iskoritavanja uma, Orahovi trupci za furnir
HRN D. B4. 031, HRN D. B4. 031/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Hrastovi trupci za
furnir,
HRN D. B4. 022, HRN D. B4. 022/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za ljutenje,
Listopadno drvo
HRN D. B4. 023, HRN D. B4. 023/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za ljutenje,
Crnogorino drvo
HRN D. B5. 020 Proizvodi iskoritavanja uma, Drvo za izradbu celuloze, poluceluloze i
drvenjae
HRN D. B5. 021 Taninsko drvo
HRN D. B5. 023 Proizvodi iskoritavanja uma, Drvo za ogrjev i suhu destilaciju
HRN D. B5. 024 Proizvodi iskoritavanja uma, Drvo za drvene ploe
HRN D. B3. 023 Rezonantno drvo: etinjae
HRN D. B1. 024 Oblo tehniko drvo: Tunelsko drvo
HRN D. B2. 020 Proizvodi iskoritavanja uma, Oblo tehniko drvo: Stupovi za vodove

Europske norme (standardi) za razvrstavanje oblog drva prema kakvoi

HRN EN 1316 1 Oblo drvo listaa Razvrstavanje po kakvoi 1. dio:
Hrast i bukva
Topole
Jasen i javori
ENV 1927-1 Qualitative classification of softwood round timber Part 1: Spruces and
firs
ENV 1927-2 Qualitative classification of softwood round timber Part 2: Pines
ENV 1927-3 Qualitative classification of softwood round timber Part 3: Larches and
douglas firs



02

2. Pilanski proizvodi

Vrsta piljenog drva sa nazivima i definicijama znaajki piljenog drva (terminologija,
greke i dr.) moe se utvrditi prema normama koje daju naputak za njihovo
determiniranje. U daljnjem naputku navedene su najvanije hrvatske i europske norme
koje su kod nas prihvaene ili je njihovo prihvaanje u tijeku.

EN 844 1 Round and sawn timber Terminology Part 1: General terms common to
round and sawn timber
EN 844 3 Round and sawn timber Terminology Part 3: General terms relating to
sawn timber
EN 844 4 Round and sawn timber Terminology Part 4: Terms relating to moisture
content
dimensions of sawn timber
EN 844 9 Round and sawn timber Terminology Part 9: Terms relating to features
of sawn timber
EN 844 10 Round and sawn timber Terminology Part 10: Terms relating to stain
and fungal attack
degrade by insects
EN 844 12 Round and sawn timber Terminology Part 12: Additional terms and
general index
EN 1438 Symbols for timber and wood-based products
PrEN 13556 Round and sawn timber Nomenclature of timbers used in Europe
PrEN 1309 Round and sawn timber: Method of measurement of dimensions
EN 1309 1 Round and sawn timber; Method of measurement of dimensions Part 1:
Sawn timber
EN 1310 Round and sawn timber - Method of measurement of features
EN 1311 Round and sawn timber - Method of measurement of biological degrade
EN 1312 Round and sawn timber; Determination of the batch volume of sawn timber
EN 1313 1, EN 1313 1/A1 Round and sawn timber; Permitted deviations and
preferd sizes Part 1: Softwood sawn timber
EN 1313 2, EN 1313 2/AC Round and sawn timber; Permitted deviations and
preferd sizes Part 2: Hardwood sawn timber
PrEN 12169 Criteria for the assessment of conformity of a lot of sawn timber
PrEN 13183-1 Round and sawn timber - Method of measurement of moisture content-
Part 1: Method for determining moisture content of a piece of sawn timber (Oven-dry
method)
PrEN 13183-2 Round and sawn timber - Method of measurement of moisture content-
Part 1: Method for determining moisture content of a piece of sawn timber (Electrical
method)
HRN D. B0. 101 Greke drveta nazivlje, definicije i mjerenje
HRN D. A1. 041 Ispitivanje drveta, greke drveta mjerenje
HRN D. A0. 018 Drvni otpatci u umarstvu i preradbi drva, Razredba
HRN D. A0. 019 Drvni otpatci u umarstvu i preradbi drva, Nazivi i definicije



02

Razvrstavanje piljenog drva prema kakvoi izvodi se prema normama koje daju naputak
za razvrstavanje u odreenu klasu kakvoe. U daljnjem naputku navedene su
najvanije hrvatske i europske norme koje su kod nas prihvaene ili je njihovo
prihvaanje u tijeku.

HRN D. C1 021 Piljena hrastova graa
HRN D. C1 022 Piljena bukova graa
HRN D. C1 023 Piljena javorova graa
HRN D. C1 024 Piljena jasenova graa
HRN D. C1 025 Piljena brestova graa
HRN D. C1 026 Piljena grabova graa
HRN D. C1 027 Piljena orahova graa
HRN D. C1 028 Piljena graa vokarica: kestena, jabuke, breskve, oskorue, trenje,
vinje i kruke
HRN D. C1 029 Piljena johova graa
HRN D. C1 030 Piljena brezova graa
HRN D. C1 031 Piljena lipova graa
HRN D. C1 032 Piljena graa od svih vrsta topola
HRN D. C1 033 Piljena vrbova graa
HRN D. C1 040 Piljena borova graa
HRN D. C1 041 Piljena graa jele i smreke

EN 975 1, EN 975 1/A1 Sawn timber Appearance grading of hardwoods Part 1:
Oak and beech
EN 975-1 i EN 975-A1, Sawn timber European spruces, firs and Douglas firs -
Appearance grading of softwood, Part 1.
EN 1611-1 Piljeno drvo - Razvrstavanje drva etinjaa 1. dio: Smreka, jela i duglazija
prEN 1611-2 Sawn softwood Vizual grading Part 2: Quality grading for European
spruces and firs
prEN 1611-3 Sawn softwood Vizual grading Part 3: Quality grading for European
pines



02

RAZVRSTAVANJE HRASTOVIH I BUKOVIH PILJENICA PREMA NORMAMA

HRN D. C1. 021 Piljena hrastova graa
HRN D. C1. 022 Piljena bukova graa

Navedenom se normom utvruju osnovni proizvodi (sortimenti), njihovo mjerenje,
dimenzije, doputena odstupanja, kvaliteta, oznaivanje i isporuka piljene grae od
hrastovine i bukovine. Samice i polusamice definirane su kao vrsta grae, piljene po
cijeloj duljini, jednake debljine, pravilne, okomito na duljinu popreno okrajene, sa
stranicama prirodnog oblika zaobljenosti ostatka plata trupca i okorane. Polusamice
moraju imati jednu okrajenu stranicu s otrim rubovima.
Samice i polusamice razvrstavaju se u I, II, III. i IV. klasu. Propisane debljine za samice
iznose 18 i vie milimetara. Propisane irine za samice debele do 50 mm iznose 15 cm,
16 cm za samica debljine do 60 mm, 18 cm za samice debljine do 70 mm i vie, 14 cm
za polusamice svih debljina. Duljine samice i polusamice za I, II. i III. klasu iznose od 2
m nadalje s poveanjem po 10 cm, a za IV. klasu od 1 m nadalje, rastui po 10 cm.
Debljina grae mjeri se pominim mjerilom i izraava se milimetrima. Mjerenje se
obavlja na bilo kojemu mjestu piljenice. Duljina piljene grae mjeri se metrom na bilo
kojemu mjestu od jednoga do drugog ela piljenice ako je ona pravokutno prepiljena.
Ako elne strane nisu pravokutno prepiljene, duljina se mjeri na najkraemu mjestu
izmeu obaju ela. Duljina se izraava metrima, a duljine rastu u punim decimetrima.
irina piljene grae samica i polusamica mjeri se metrom i izraava centimetrima.
U piljenica debljine do 38 mm irina se mjeri na uoj strani, na polovici duljine piljenice.
U piljenica debljine 45 mm i vie irina se mjeri na uoj i iroj strani i izrauna se
aritmetika sredina iznosa obiju irina. irina se izraava cijelim centimetrima tako da
se irina piljenice manja od 5 mm zaokruuje nanie, a one od 6 do 9 mm navie.
Zdrava se bjeljika mjeri, a natrula, trula ili muiava bjeljika se ne mjere.
Glede dimenzija, doputena su ovakva odstupanja: za debljine od 18 do 38 mm
doputeno je odstupanje 1 mm, a za debljine od 45 do 60 mm doputeno je
odstupanje +2 mm, -1 mm. Za irinu je doputeno odstupanje 5 mm. Za duljinu nisu
utvrena doputena odstupanja no svaka piljenica mora imati 2 cm nadmjere. Dana je
napomena za greke koje se mogu bonificirati, ali nain njihova bonificiranja na
piljenicama nije opisan. Koranje piljenica je obvezno. Slaganje paketa nije odreeno.
Samice i polusamice oznaavaju se na jednom elu postojanom bojom u obliku toke
promjera 10 do 12 mm i slovima i to I. klasa - crvenom tokom, II. klasa - crnom
tokom, III. klasa - zelenom tokom, IV. klasa - oker tokom. U tehnikoj i drugoj
dokumentaciji hrastova se piljenica oznaava oznakom: vrsta piljenice (irina piljenice -
debljina piljenice - duljina piljenice), klasa vrsta drva HRN D.C1.021. U tehnikoj i
drugoj dokumentaciji bukova se piljenica oznaava oznakom: vrsta piljenice (irina
piljenice - debljina piljenice - duljina piljenice), klasa vrsta drva HRN D.C1.022.



02

EN 975-1, EN 975-1/A1 Piljeno drvo-razvrstavanje drva tvrdih listaa: hrast i bukva
EN 975-1, EN 975-1/A1 Sawn timber-Appearance grading of hardwoods: Oak and
beech

Te norme opisuju pravila odreivanja kakvoe i razvrstavanja piljene grae preko
razliitih klasa grubo piljenoga i pravilnog drva tvrdih listaa za koje postoje nazivi i
definicije. Osim toga te norme donose pravila odstupanja kvalitete unutar sloaja.
Njome su obuhvaene skupine sortimenata hrasta i bukve: hrastove i bukove kladarke,
samice, okrajena graa koja nije deblja od 27 mm, popruge i grede ije su dimenzije
izmeu 100100 i 250250 mm. Samice se razvrstavaju u A (iznimna kakvoa
/exceptional/), 1, 2. i 3. klasu.
Preporuene debljine piljenica iznose 20, 27, 32, 40, 50, 60, 65, 70, 80 i 100 mm, no
doputene su i neke druge uobiajene debljine za svaku zemlju koja je prihvatila tu
normu zasebno. irine piljenica razvrstane su u irinske razrede od 250 do 290 mm, od
300 do 390 mm, od 400 do 490 mm, od 500 do 590 mm, od 600 do 690 mm i od 700
mm navie. Samice su za A, 1, 2. i 3. klasu dulje od 2 m rastui navie po 10 cm, sa
izuzetkom za 3. klasu, u kojoj je doputen udio 10% piljenica duljine od 1 do 1,9 m
rastui po 10 cm.
Debljina se mjeri na oba ela neokrajane piljenice. Mjesto mjerenja mora biti isto i bez
greaka drva. irina neokrajenih piljenica mjeri se na polovici duljine piljenica, i to od
polovice zaobljenosti s jedne strane do polovice zaobljenosti (ostatka plata trupca) na
drugoj strani. Ako se na tome mjestu dobije netoan rezultat npr. zbog neke greke,
izvode se dva mjerenja na udaljenosti simetrinoj od polovice duljine piljenice. Piljenice
koje se mjere moraju biti svjee ispiljene. Za irinu se uzima i mjeri irina bjeljike, bez
kore. Najmanja doputena irina po cijeloj duljini piljenice na uoj strani za A klasu
iznosi 80 mm iskljuujui bjeljiku. Najmanja doputena irina piljenice za 1. i 2. klasu,
iskljuujui bjeljiku, iznosi 80 mm (mjereno na polovici duljine piljenice). Najmanja
doputena irina piljenice za 3. klasu bez bjeljike iznosi 60 mm (mjereno na polovici
duljine piljenice). Duljina se mjeri na najkraemu mjestu izmeu obaju ela piljenica i
izraava se u metrima (milimetrima) na dva (tri) decimalna mjesta zaokrueno nanie.
Pri mjerenja dimenzija doputena su ova odstupanja: za debljinu piljenice manju ili
jednaku 32 mm doputeno odstupanje iznosi 1 mm, +3 mm, za piljenice deblje od 32
mm doputeno odstupanje iznosi 2 mm, +4 mm. Odstupanja debljine ne utjeu na
kakvou piljenica. Glede duljine piljenice, doputeno odstupanje iznosi 0%, +3%
njezine ukupne duljine, ali ne smije prelaziti 90 mm.
Nije opisan nain bonificiranja piljenica, ali je naznaeno u kojem se sluaju
bonificiranje moe izvriti. Samice se prema ovim normama oznaavaju kao i kladarke
(razlikuju se samo po nainu slaganja) i to ovako: prvo slovo je oznaka vrste drva (prvo
slovo latinskog naziva odreene vrste drva Fagus, Quercus), npr. F za bukvu, Q za
hrast drugo slovo je oznaka vrste piljenice (slovo B za kladarke i samice), a tree je
oznaka razreda kakvoe (slovo A za iznimnu kakvou ili brojevi 1, 2 ili 3, za ostale
razrede kakvoe). Dodano slovo R na kraju oznaava prisutnost neprave sri. Hrastova
samica iznimne kakvoe oznaava se npr. Q-BA. Bukova samica iznimne kakvoe bez
neprave sri oznaava se npr. F-B A, a s nepravom sri F-B AR. Unutar sloaja
odreene klase doputeno je 10% komada piljenica nie klase.



02

POKAZATELJI RAZVRSTAVANJA HRASTOVIH I BUKOVIH SAMICA U PILANSKOJ
OBRADBI DRVA RH

Pilana L
Samice i polusamice razvrstavaju se u I/II, M (merkantil), III. i IV. klasu. Debljine
piljenica iznose 18 do 100 mm, a irina im je od 16 cm navie, rastui po 1 cm za sve
debljine. Duljine im se kreu od 2 m navie, rastui po 10 cm (u posljednje se vrijeme
pojavljuje potreba za graom duljine od 2,10 m, rastui po 10 cm navie). Nain
mjerenja debljine nije odreen. irina piljene grae mjeri se centimetrima. irina samica
debljine manje od 38 mm i one od 38 mm mjeri se na uoj strani piljenice, i to na
polovici duljine od kore (poetka bjeljike) na jednoj strani do kore (poetka bjeljike) na
drugoj strani. irina samica debljih od 38 mm mjeri se tako da se za irinu uzima
dimenzija od kore (poetka bjeljike) na jednoj strani do polovice zaobljenja zaostaloga
od trupca na drugoj strani piljenice. U oba primjera izmjerene se veliine zaokruuju na
puni centimetar nanie. irina polusamica mjeri se na polovici duljine, od otrog ruba s
jedne strane do polovice ostatka prirodnog zaobljenja trupca na drugoj strani. Duljina se
mjeri na najkraemu mjestu izmeu obaju ela piljenica i izraava se u metrima.
Izmjerena vrijednost se zaokruuje na pune decimetre na nie. Odstupanje za debljinu
iznosi +4 mm, za irinu nema odstupanja, a za duljinu je ono +5 cm. Mogue su najvie
dvije bonifikacije na istoj piljenici.
Kakvoa piljenica obiljeava se ovako: I/II klasa posebno se ne obiljeava, M klasa se
obiljeava velikim slovom M, III. klasa se obiljeava kosom crtom (/), a IV. klasa dvjema
kosim crtama (//). Uz klasu kakvoe na piljenici se pie i izmjerena duljina te irina
piljenice. Kora se obavezno skida do bijeli. Za prijevoz kamionom slau se paketi dvaju
(triju) razreda duljina. Kratki su paketi dugi od 2 do 3 m, visoki i iroki od 1,1 do 1,2 m.
Srednje dugi paketi su oni od 3 do 4,5 m, visine i irine od 1,1 do 1,2 m. Dugi su paketi
duljine vee od 4,5 m, a visine i irine od 1,1 do 1,2 m.

Pilana T
Samice i polusamice razvrstavaju se u I/II, M (merkantil), III. i IV. klasu. Debljina
piljenica iznose 18 do 100 mm. irine se kreu od 14 cm navie, rastui po 1 cm za
piljenice debljine 25 do ukljuivo 38 mm, te od 16 cm navie rastui po 1 cm za piljenice
debljine 50 i vie mm. Duljine piljenica iznose 2 m navie rastui po 10 cm.
Mjerenje debljina nije odreeno. irina piljene grae mjeri se centimetrima. irina
neokrajenih piljenica debelih do ukljuivo 38 mm mjeri se na uoj strani, na polovici
duljine piljenice, od kore do kore. irina neokrajanih piljenica debljih od 38 mm mjeri se
na uoj strani piljenice, i to na polovici duljine, tako da se za irinu uzima dimenzija od
poetka kore (bjeljike) na jednoj strani do polovice zaobljenja zaostaloga od trupca na
drugoj strani piljenice. U oba primjera izmjerene se veliine zaokruuju na puni
centimetar nanie. irina polusamica mjeri se na polovici duljine, od otrog ruba s jedne
strane do polovice ostatka prirodnog zaobljenja trupca. Duljina se mjeri na najkraemu
mjestu izmeu obaju ela piljenica i izraava se u metrima. Izmjerena vrijednost se
zaokruuje na pune decimetre na nie. Odstupanja za debljinu iznose do +4 mm, za
irinu nema odstupanja, a za duljinu iznosi minimalno +2 cm. Mogue su maksimalno
dvije bonifikacije na istoj piljenici.



02

Kakvoa piljenice obiljeava se ovako: I/II. klasa se obiljeava tokom (.), M klasa se
obiljeava velikim slovom M, III. klasa se obiljeava jednom kosom crtom (/). a IV. klasa
obiljeava se dvjema kosim crtama (//). Uz klasu se na piljenici pie i izmjerena duljina
(puna brojana vrijednost) i irina (pie se posljednja znamenka brojane vrijednosti
irine) piljenice. Kora se obvezno skida do bijeli. Za prijevoz kamionom slau se paketi
dvaju (triju) duljinska razreda. Kratki su paketi duljine od 2 do 3 m, a visine i irine od
1,1 do 1,2 m. Srednje dugi paketi dugi su od 3 do 4,5 m, a visoki i iroki od 1,1 do 1,2
m. Dugi su paketi dulji od 4,5 m, visoki i iroki od 1,1 do 1,2 m.

Pilana A
Samice i polusamice razvrstavaju se u I/II, M (merkantil), III. i IV. klasu. Doputene su
maksimalno etiri greke na istoj piljenici. Debljine piljenica iznose od 18 do 100 mm, a
irine od 16 cm navie, rastui po 1 cm za samice i polusamice svih klasa i svih
debljina, odnosno od 15 cm navie za polusamice i samice III. i IV. klase te od 14 cm
navie za polusamice i samice IV. klase, svih debljina. Duljina piljenica iznosi od 2 m na
vie, rastui po 10 cm (u posljednje se vrijeme pojavljuje potreba za graom poevi od
duljine 2,10 m, po 10 cm navie). Mjerenje debljina nije odreeno. irine piljenica svih
debljina mjere se centimetrima i zokruuju na puni centimetar nanie. irina piljenica
debelih do ukljuivo 38 mm mjeri se na uoj strani, na polovici duljine, tako da se za
irinu uzima dimenzija od poetka kore (zdrave bijeljike) na jednoj strani do poetka
kore (zdrave bijeljike) na drugoj strani. irina piljenice debljine 50 i vie milimetara se
mjeri na uoj strani piljenice, i to na polovici duljine, tako da se za irinu uzima
dimenzija od poetka kore (bjeljike) na uoj strani do samog ruba kore ire strane
piljenice na drugoj strani. irina polusamica debelih do ukljuivo 38 mm mjeri se na uoj
strani, na polovici duljine piljenice, od otrog ruba s jedne strane do poetka kore
(zdrave bijeljike) na drugoj strani. irina polusamica debljine 50 i vie milimetara mjeri
se na uoj strani, na polovici duljine piljenice, od otrog ruba sa jedne strane do krajnjeg
ruba ostatka prirodnog zaobljenja trupca ire strane piljenice. Duljina se mjeri na
najkraemu mjestu izmeu obaju ela piljenica i izraava se metrima. Vrijednosti se
zaokruuju na pune decimetre nanie. Odstupanja od zadanih dimenzija su: za debljinu
+5 do +10% debljine piljenice, za irinu nema odstupanja, a najmanje odstupanje za
duljinu iznosi +2 cm. Mogue su najvie dvije bonifikacije na istoj piljenici. Kakvoa
piljenica obiljeava se ovako: I/II. klasa posebno se ne obiljeava, M klasa se obiljeava
velikim slovom M, III. klasa se obiljeava jednom kosom crtom (/), a IV. klasa dvjema
kosim crtama (//) ili se posebno ne obiljeava. Uz klasu se na piljenici piu i izmjerena
duljina i irina piljenice. Obvezno se kora skida do bijeli. Kratki su paketi duljine do 3 m,
srednje dugi paketi su duljine od 3 do 4 m, a dugi su paketi dulji od 4 m. Visine i irine
paketa su od 1,1 do 1,15 m.



02

RAZVRSTAVANJA JELOVIH I SMREKOVIH PILJENICA PREMA NORMAMA

HRN D.C1.041 Piljena graa jele ili smreke

Kvalitet neokrajenih i okrajenih piljenica utvruje se prema kvalitetu bolje strane, s tim
da kvalitet loije strane ne smije odstupiti od kvalitete prve nie klase. Ako je kvalitet
loije strane piljenice odstupa vie, piljenica se svrstava u niu klasu kvaliteta. Duine
za normalne neokrajene i okrajene piljenice su od 3 do 6 m. Razredi kvalitete su:
P (ista-poluista), I, II, III, IV i V.
Normalne neokrajene i okrajene piljenice (duga graa) se klasiraju u sve gore
navedene klase dok se kratke piljenice i kratice klasiraju u tri klase kvalitete (I,II,III).

ista-poluista (P) klasa
Piljenice ove klase moraju imati pravilnu strukturu drva, prirodnu boju i biti bez dijelova
perca.
Dozvoljene greke:
Dvije kvrice, zdrave, srasle na 1 m duljine sa jedne strane ako prolaze kroz debljinu
piljenice; jedna kvrga, zdrava, srasla, mala, sa jedne strane na 2 m duljine kod piljenice
preko 22 cm irine jedna kvrga na cjeloj piljenici, kvrge ne smiju biti na rubu piljenice;
raspukline ravne na jednom elu u irini piljenice ili oba ela zajedno u irini piljenice.
Na jednoj piljenici smiju biti najvie 2 navedene greke.

I. klasa
Piljenice ove klase moraju imati strukturu grae pravilnu i biti prirodne boje, s tim da se
dijelovi perca toleriraju.
Dozvoljene greke:
Kvrice zdrave, srasle i nesrasle neogranieno, pojedinano; jedna kvrga zdrava,
srasla, mala na 1 m duljine; jedna kvrga, zdrava, srednja, srasla, na 3 m duljine; kvge
ne smiju biti na rubu piljenice; smolnice male sa jedne strane; raspukline ravne na
jednom elu u irini piljenice ili na oba ela zajedno u irini piljenice.

II. klasa
Piljenice ove klase moraju imati pravilnu strukturu grae, s tim da se dijelovi perca
toleriraju.
Dozvoljene greke:
Kvrice srasle i nesrasle, neogranieno; jedna kvrga, zdrava, nesrasla, mala, na 1m
duljine, a srasle kvrge male, zdrave, na 1 m duljine neogranieno; jedna kvrga, zdrava,
srasla, srednja, na 1 m duljine; kvrge polegue, male koje ne prolaze kroz debljinu
piljenice; usukanost mala; smolnice male, do dvije srednje na jednoj piljenici; raspukline
na jednom ili oba ela zajedno u irini piljenice; izboenost i rujavost mala; muiavost
srednje; lisiavost srednja.



02

III. klasa
Piljenice ove klase moraju imati pravilnu strukturu, s tim da se dijelovi perca toleriraju.
Dozvoljene greke:
Kvrice srasle i nesrasle neogranieno; tri kvrge zdrave, male, nesrasle, na duini
piljenice; jedna kvrga zdrava, srednja, nesrasla, na 2 m duljine, a srasle kvrge srednje,
zdrave; jedna kvrga velika, srasla, na 1m duljine; kvrge polegue male, srednje i rubne;
usukanost srednja; smolnice neogranieno; pukotine na elima do irine piljenice;
paljivost mala; pukotine od okruljivosti trupaca do irine piljenice; izboenost; rujavost
jaka; muiavost srednja; lisiavost srednja.
Na jednoj piljenici smije biti najvie 5 navedenih greaka.

IV. klasa
Piljenice u ovoj klasi mogu imati nepravilnu strukturu grae.
Dozvoljene greke:
Kvrice srasle, neogranieno; kvrge velike, srasle, do 60 mm promjera, neogranieno;
jedna kvrga, nesrasla, srednja, na 1m duljine; polegue male, neogranieno; jedna
kvrga, nesrasla, srednje i rubne jedna prema drugoj na 1m duine; usukanost velika;
smolnice neogranieno; pukotine na elima do irine piljenice; paljivost srednja;
pukotine od okruljivosti trupaca na elima do irine piljenice; mrlje trulei, male,
pojedinano do 1/5 debljine; muiavost; crvotoine do dvije na piljenici; lisiavost
velika.
Na jednoj piljenici smije biti najvie 5 od nabrojanih greaka.

V. klasa
Piljenice u ovoj klasi mogu imati nepravilnu strukturu grae.
Dozvoljene greke:
Pet velikih ispadajuih kvrga na duljini piljenice i kvrge srasle neogranieno; smolenice
neogranieno; raspukline koje ne ugroavaju cjelinu piljenice; paljivost velika koja ne
ugroava cjelinu piljenice; pukotine od okruljivosti koje ne ugroavaju cjelinu piljenice;
iskrivljenost i vitoperost velika; muiavost; crvotonost, ukoliko ne iskljuuje mogunost
upotrebe piljenice; lisiavost velika; mrlje trulei ili druge koje iskljuuju upotrebu
piljenica.
Na jednoj piljenici smije biti toliko od navedenih greaka da se piljenice mogu upotrijebiti
za oplatu ili za zemljane radove.



02

Bonifikacija dimenzija piljenica

Bonifikacija dimenzija piljenica se najjednostavnije moe opisati kao imaginarno
odstranjivanje dijela piljenice zahvaene nekom velikom grekom, ime smo joj poveali
kvalitetu, ali smo joj smanjili dimenzije (volumen). Vrlo je bitan i nain na koji se
bonificira, pa tako moemo razluiti:
bonifikaciju po duljini,
bonifikaciju po irini.

Bonifikacija po duljini se koristi za piljenice s velikom grekom koja mora biti izbaena
da bi se piljenica mogla iskoristiti. Bonificirati po duljini se moe na krajevima piljenice,
odnosno na sredinjim dijelovima piljenice. Ovim nainom bonifikacije bonificiramo
greke kao to su potpune pukotine, kvrge i promjena boje na krajevima piljenice. U
ovom sluaju se kao duljina piljenice pie iznos stvarne duljine piljenice umanjen za
iznos bonificirane duljine (obino iznosi do 10 cm). Postupak bonifikacije po duljini vri
se tako da se kredom locira, odnosno obiljei greka koju se bonificira, te se pored nje
jednom ili dvama paralelnim
crtama kredom oznai dio
bonificiranog dijela piljenice, tj.
koliko je umanjenje duljine piljenice
(njezina veliina ovisi o gabaritima
i prirodi greke).

Slika 1. Mogunosti bonifikacije
neokrajenih piljenica: 1.krajnje
bonifikacije po irini i bonifikacije bjeljike,
2. sredinje bonifikacije po irini i
bonifikacije sranih pukotina i neprave
sri, 3. krajnje bonifikacije po duljini, 4.
sredinje bonifikacije po duljini

Kod bonifikacije po irini razlikujemo bonifikaciju blizu rubova piljenice i bonifikaciju na
sredini piljenice. U prvom sluaju na ovaj nain se bonificira iroka ili trula bjeljika,
dvostruka bjeljika, tumoraste tvorevine ili druge izrasline uz rub piljenice te druge greke
koje se prostiru uzdu rubova piljenice. U drugom sluaju ovakvom bonifikacijom
bonificiraju se greke kao to su neprava sr, srane pukotine, kvrice i ostale greke
koje se prostiru po sredinjem dijelu piljenice. Sam postupak bonifikacije po irini vri se
tako da se kredom locira, odnosno obiljei greka koju se bonificira, te se pored nje
jednom ili dvama paralelnim crtama kredom oznai irina bonificiranog dijela piljenice,
tj. koliko je umanjenje irine piljenice (njezina veliina ovisi o gabaritima i prirodi
greke). Zatim se kao irina te piljenice zapisuje iznos njene stvarne irine umanjen za
bonificiranu irinu. Ukoliko postoje dvije greke, svaka na jednoj strani piljenice, onda
se moe izvriti bonifikacija samo na jednoj strani, ali u priblino dvostrukom iznosu.
Na jednoj piljenici obino je mogue provesti maksimalno dvije bonifikacije na est
razliitih naina (slika 1.).



02

Openito o nainu razvrstavanje drvnih elemenata i popruga na hrvatskim
pilanama

Piljeni drvni elementi su proizvodi iz masivnog drva izraeni namjenski s tono
specificiranim dimenzijama, kakvoom, nainom i stupnjem obradbe ukljuujui tu i
hidrotermiku obradbu. Od nekoliko naina razvrstavanja piljenih drvnih elemenata
najee se koristi razvrstavanje s obzirom na vrstu i stupanj obradbe te prema teksturi
drva. Ovi kriteriji razvrstavanja uglavnom su vezani za tvrde listae. Prema vrsti i
stupnju obradbe, obino se klasificiraju kao: grubi, poludovreni i gotovi.
Grubi elementi okarakterizirani su izradom pilama s odgovarajuim nadmjerama,
radi suenja i daljnje obradbe. Mogu biti u sirovom, prosuenom ili eljenom suhom
stanju.,
Poludovreni elementi su prosueni ili suhi te obraeni, pored pila, u veem stupnju i
drugim strojevima (npr. blanjanjem ili bruenjem).,
Gotovi elementi su osueni na eljeni konani sadraj vode te obraeni do te mjere
da ih je manje ili vie mogue ugraivati u gotov proizvod.

Kod nas elementi nisu standardizirani, pa se proizvode prema posebnim
specifikacijama, kojim je utvrena i kakvoa (redovito vrlo visoki zahtjevi), dimenzije
(najee debljine 25, 32, 38, 50, 60, 70 i 80 mm, irine 50 do 150 mm rastui po 5 ili
10 mm i duljine 250 do 2000 mm rastui po 50 do 100 mm), stupanj obraenosti
elemenata, njihova suhoa i dr.
U naoj praksi se obino pri razvrstavanju drvnih elemenata po kakvoi najvie vodi
rauna o teksturi, odnosno toku godova i odreenim grekama na njihovoj povrini
(kvrice, boja, finoa drva i dr.). Ovo je naroito bitno kod razvrstavanja tvrdih listaa.
Prema kriteriju teksture moemo ih razvrstati na:
Piljene elemente teksture blistae,
Piljene elemente teksture polublistae (polubonice),
Piljene elemente teksture bonice.

Koji su elementi prikladniji za finalnu obradbu ovisi prije svega o karakteristikama
finalnog proizvoda. Iako ne moemo generalizirati da su elementi jedne teksture vee
vrijednosti od drugih, ipak treba rei da se trenutno ipak vie cijene elementi teksture
blistae i polublistae od bonica zbog nekih njihovih poznatih prednosti (manje
utezanje i bubrenje u irinu, manje deformacije prilikom suenja, laka daljnja finalna
obradba i dr.). injenica je pak takoer da elementi teksture bonice imaju odreena
izrazita estetska svojstva koja se ponekad mogu posebno zahtijevati za neki finalni
proizvod.



02

Sveukupno gledano uobiajenim razvrstavanjem drvnih elemenata, po kakvoi na
naim pilanama uzevi u obzir teksturu, uklopljenost bjeljike i ostale greke (kvrice,
boja, finoa drva, pukotine i dr.) razlikujemo:
Potpuno iste elemente koji trebaju biti fine i prave ice, jednoline teksture i
strukture (poeljno blistae ili polublistae), bez kvrga i pukotina, ujednaene
prirodne boje i dr. U praksi se ovakovi elementi razvrstavaju u klasu kakvoe I/II.,
Elemente koji imaju tri strane iste sa istim karakteristikama kao prethodni s tim da
se doputa i tekstura bonice u odreenom udijelu od cjelokupne koliine koja se
proizvodi za npr. nekog kupca. Kod tih elemenata, na jednoj strani doputa se
obino jedna greka kao to je npr. neprobijajua zdrava kvrica, ali ne na svim
komadima. U praksi se ovakovi elementi razvrstavaju u klasu kakvoe I/III.

Drvni elementi su najee namijenjeni za izradbu dijelova namjetaja (prednjice
kuhinjskih elemenata, dijelovi regala, stolova, komoda i sl.) ili za izradu lameliranih
masivnih ploa.
Popruge su u biti takoer drvni elementi. No svoj su naziv zadrale prvenstveno iz
tradicionalnih razloga jer su se poele izraivati jo na naim, povijesno gledano, prvim
industrijskim pilanama. U veini sluajeva se podrazumijeva da su namijenjene za
izradbu masivnog parketa. Popruge su obino neto manjih dimenzija, iste ili neto
loije kakvoe, a izrauju se iz dijelova piljenica koji kvalitativno ne zadovoljavaju za
drvne elemente. Za posebne vrste kvalitetnih drvenih podova (lamelice tzv. gotovih
dvosojnih ili troslojnih parketa) izrauju se i u kvaliteti drvnih elemenata.



02

Volumen piljenica, drvnih elemenata i popruga

V
p
volumen piljenica [m
3
]
d debljina piljenica [m]
b proraunska irina neokrajanih piljenica do 45 mm debljine [m]
b
s
proraunska irina neokrajanih piljenica iznad 45 mm debljine [m]
l nominalna duljina piljenica [m]

b
s
srednja irina neokrajane piljenice [cm]
b
u
irina piljenice na uoj strani [cm]
b
irina piljenice na iroj strani [cm]

V
el
volumen elementa i popruga [m
3
]
d
el
nominalna debljina elemenata [m]
b
el
nominalna irina elementa [m]
l
el
nominalna duljina elementa [m
3
]

(
|
.
|
\
|
=
TZV
u
V Pu
v
1 * *

V = V - Pu
v

Pu
v
nadmjera utezanja na volumen [m
3
]
V obraunski (nominalni) volumen [m
3
]
V - volumen s nadmjerom [m
3
]
koeficijent utezanja (volumno)
u sadraj vlage pilanskih proizvoda [koef]
TZV toka zasienosti vlakanaca [koef]

V
t
volumen trupaca ili drva [m
3
]
k
s
koeficijent slaganja ili pretvorbe
V
s
volumen sloaja [m
3
]

..................( 1 )
..................( 2 )
..................( 3 )
l b d V
l b d V
p
s p
* *
* *
=
=
2
u
s
b b
b
+
=
..................( 4 )
el el el el
l b d V * * =
..................( 5 )
..................( 6 )
..................( 7 )
s s t
k V V * =


02

Proraun volumena piljenica

Volumen odreene koliine piljenica i drugih pilanskih proizvoda moe se jednostavno
izraunati na slijedee naine:
ako su sve dimenzije pojedine piljenice razliite, izrauna se volumen svake
piljenice zasebno i svi se volumeni zatim zbroje,
najee treba izraunati volumen odreene koliine piljenica koje se mogu
grupirati po zajednikim duljinama i debljinama. U tom se sluaju zbroje sve
irine piljenica jednake debljine i duljine. Dobiveni zbroj se pomnoi da debljinom
i pripadajuom duljinom. Ovako se radi sa svakom grupom piljenica odreene
duljine. Zatim se volumeni pojedinih grupa piljenica zbroje i izrauna se
sveukupni volumen.

Pri proraunu volumena i mase drva koristiti i podatke iz tablica 1. i 2.

Tablica 1. Prosjene vrijednosti koeficijenata pretvorbe prm u m
3
za neke oblike prostornog drva i
pilanskog ostatka (prema: Gornik-Buar, D., Merzelj, F. 1998.)

Vrsta sortimenta koeficijent pretvorbe - k
s

Celulozno drvo bez kore 0,80
Celulozno drvo s korom 0,70
Industrijsko drvo bez kore 0,75
Industrijsko drvo s korom 0,65
Odpiljci trupaca 0,50
Okorci 0,56
Okrajci etinjaa 0,56
Okrajci listaa 0,56
Odpiljci i porubci piljenica i elemenata 0,42
Kora 0,30
Piljevina 0,30

Tablica 2. Gustoa sirovog drva

za neke vanije vrste drva (prema: umarska enciklopedija, svezak I,
1980.)

Gustoa drva [kg/m
3
]
Vrsta drva
vlanost odmah nakon sjee pri vlanosti 50%
promjer iznad 40 cm 750
promjer 20 - 40 cm 800
Smreka okorana,
mjerena bez kore
promjer ispod 20 cm 850
600 - 750
Jela okorana, mjerena
bez kore
600 - 800
Bor okoran, mjeren bez
kore
600 - 800
promjer iznad 30 cm 1080 Bukva pod korom,
mjerena bez kore promjer ispod 30 cm
850 - 1100
promjer iznad 30 cm 1000 Bukva okorana,
mjerena bez kore promjer ispod 30 cm 1080
850 - 1100
promjer iznad 30 cm 1180 Hrast pod korom,
mjeren bez kore promjer ispod 30 cm 1270
950 - 1200
promjer iznad 30 cm 1000 Hrast okoran, mjeren
bez kore promjer ispod 30 cm
850 - 950



03

3. Nadmjere

Nain izvoenja mjerenja tonosti debljine piljenica i hrapavosti piljene povrine

Kontrola tonosti debljine piljenica najjednostavnije se izvodi mjerenjem pominim
mjerilom. Tonost mjerenja pominim mjerilom kree se u granicama od 0,1 mm. Ova
metoda mjerenja jednako se dobro koristi u proizvodnji kao i u znanstvenim
istraivanjima. Broj mjerenja na jednoj piljenici najee iznosi, ovisno o teoriji
varijacione statistike, etiri do pet.
Izraunavanje varijabiliteta debljine piljenica unutar i izmeu piljenica te totalnog
varijabiliteta debljine trebaju biti vrena i uz sprovoenje analize varijance prema
statistikim principima kako je prikazano
u tablici 1. Ovaj nain prorauna
primjenjuje se najee pri
najjednostavnijem nainu mjerenja
tonosti debljina piljenica pominim
mjerilom na uzorku veliine 30 piljenica i
to na etiri mjerna mjesta uzdu piljenice
kako je prikazano na slici 1.

Slika 1. Nain mjerenja debljine piljenice
pomou pominog mjerila (Uddeholm)

Metoda mjerenja veliine hrapavosti piljene povrine, odnosno mjerenja udubina na
povrini pomou komparatora je vrlo jednostavna i pristupana i uveliko se
upotrebljava. Instrument se sastoji od metalnog postolja krunog oblika kroz ije
sredite prolazi ticalo komparatora fiksiranog na postolju. Postolje svojom povrinom
lei na izboinama mjerne povrine, a ticalo komparatora ulazi u udubljenja na povrini i
registrira njihove veliine na skali, koja
obino ima mogunost oitovanja od
0,01 mm. Hrapavost se iskazuje kao
maksimalna visina neravnina izmeu
vrha izboine i pripadajue dubine na
promatranom dijelu povrine piljenice
(slika 2.). Mjerenje je potrebno izvesti na
uzorku veliine barem 30 piljenica na tri
mjesta sa vanjske i unutarnje strane
piljenice izbjegavajui greke, npr kvrge.

Slika 2. Princip mjerenja hrapavosti piljenica
komparatorom



03

Proraune tonosti piljenja i hrapavosti piljene povrine izvriti prema izrazima u tablici
1. ili prema tablicama priloga u Excelu. Proraune nadmjere i dimenzija izvriti prema
izrazima 1. do 10.
Tablica 1. Prikaz provoenja analize varijance (Brenjak, M., Herak, V., 1970)

Varijacija
tonosti piljenja
Suma kvadrata odstupanja
Stupanj
slobode
Procjena
varijance
Standardna
devijacija
1 2 3 4 5
Totalna [s
t
] ( )
(
(
=

ij
ij
x
N
x A
2
2
4
1

ij
4*N 1
1 * 4 N
2
=
A
s
t

2
t t
s s =
Izmeu [s
i
]

N 1
2
B

2
i i
s s =
Unutar [s
u
] A B 3*N

x izmjerena debljina na piljenicama [mm],
i indeks za pojedinu piljenicu,
j indeks za pojedino mjerenje na jednoj piljenici,
N broj piljenica na kojima je izvreno mjerenje (veliina uzorka),
s
t
2
procjena totalne varijance debljina piljenica [mm],
s
i
2
procjena varijance debljine izmeu piljenica za sprovoenje analize varijance [mm],
s
u
2
procjena varijance debljina unutar piljenica [mm].

P = Pu

+ Pn + Po

P ukupna nadmjera openito [mm]

Pn = t * s
t

Pn nadmjera na netonost piljenja [mm]
t vrijednost totalnog varijabiliteta (standardne devijacije) netonosti piljenja
t = 3 0% piljenica tanjih od nominalne vrijednosti
t = 2 2,5% piljenica tanjih od nominalne vrijednosti
t = 1,28 10% piljenica tanjih od nominalne vrijednosti
s
t
totalna standardna devijacija netonosti piljenja [mm]

Po
b
= h
L
+ h
D

Po
b
nadmjera irine drvnih elemenata na daljnju obradbu [mm]
h
L
max. veliina hrapavosti elementa po lijevom rubu [mm]
h
D
max. veliina hrapavosti elementa po desnom rubu [mm]

Po
d
= h
v
+ h
u

Po
d
nadmjera debljine piljenice (elementa) na daljnju obradbu [mm]
h
v
max. veliina hrapavosti sa vanjske strane piljenice [mm]
h
u
max. veliina hrapavosti sa unutarnje strane piljenice [mm]

( )
(
(
|
|
.
|
\
|
=

i
ij
j
ij
x
N
x B
2
2
4
1
4
1
1
=
N
s
i
N
B A
s
u
* 3
2
=
2
u u
s s =
( 2 )
( 3 )
( 4 )
( 1 )


03

(
|
.
|
\
|
=
TZV
u
d Pu
d
1 * *

d = d + Pu
d
+ Pn
d
+ Po
d

Pu
d
nadmjera utezanja na debljinu [mm]
Po
d
nadmjera debljine na daljnju obradu [mm]
Pn
d
nadmjera na netonost piljenja [mm]
d obraunska (nominalna) debljina [mm]
d debljina s nadmjerom [mm]
koeficijent utezanja (tangentno ili radijalno)
u sadraj vlage piljenica [koef]

(
|
.
|
\
|
=
TZV
u
b Pu
b
1 * *

b
el
= b
el
+ Pu
b
+ Pn
b
+ Po
b

Pu
b
nadmjera utezanja na irinu [mm]
Pn
b
nadmjera netonosti piljenja [mm]
Po
b
nadmjera daljnje obradbe na irinu [mm]
b
el
obraunska (nominalna) irina drvnih elemenata [mm]
b
el
irina drvnih elemenata s nadmjerom [mm]
koeficijent utezanja (tangentno ili radijalno)
u sadraj vlage drvnih elemenata [koef]

V
el
volumen elementa [m
3
]
d
el
debljina elemenata [mm]
b
el
irina elementa [mm]
l
el
duljina elementa [m
3
]

P
%
Volumni udio ukupne nadmjere [%]
V
el
Volumen elemenata sa nadmjerom [m
3
]
V
el
Volumen elemenata obraunskih dimenzija [m
3
]

( 5 )
( 6 )
( 7 )
( 8 )
( 10 )
( 9 )
el el el el
l b d V * * =
100
=
el
el el
V
V V
P


03

Tablica 2. Koeficijenti utezanja (Drvnoindustrijski prirunik, 1967.)

Koeficijent utezanja
Vrst drva
r t l v
Hrast lunjak 4,9 9,4 0,4 14,2
Hrast kitnjak 4,8 9,3 0,4 13,9
Bukva 5,0 11,8 0,3 19,7
Jasen 5,0 8,0 0,2 13,6
Javor 3,0 8,0 0,5 11,8
Orah 5,4 7,5 0,5 13,9
Joha 4,3 9,3 0,4 13,6
Lipa 5,5 9,1 0,3 14,4
Topola 5,2 8,3 0,3 14,3
Jela 3,8 7,6 0,1 11,7
Smreka 3,6 7,4 0,3 12,0
Ari 3,3 7,8 0,3 11,8
Bor obini 4,0 7,7 0,4 12,4
Bor crni 4,3 7,7 0,4 12,2

Tablica 3. Sadraj vode u drvu kod toke zasienosti vlakanaca (Drvnoindustrijski prirunik, 1967.)

Sadraj vode u drvu kod toke zasienosti vlakanaca
Hrast, jasen, pitomi
kesten, bagrem, orah,
trenja
Bor, ari, duglazija
Bukva, grab, lipa, vrba,
topola, breza
Jela/Smreka
23 25 26 28 32 35 30 34

Tablica 4. Veliina totalne standardne devijacije netonosti piljenja ustanovljena na veem broju pilana u
Hrvatskoj i Sloveniji (Brenjak, M; Herak, V., 1970.)

Veliina totalne standardne devijacije netonosti piljenja s
t
[mm]
Vrsta pilanskog stroja
etinjae (jela, smreka) Listae (hrast)
Trane pile 0,3 0,6 0,4 0,7
Jarmae 0,1 0,3 0,3 0,6

Tablica 5. Maksimalna veliina hrapavosti ustanovljena na piljenicama veeg broja pilana u Hrvatskoj i
Sloveniji (Brenjak, M; Herak, V., 1970.)

Maksimalna veliina hrapavosti h
max
[mm]
Vrsta pilanskog stroja
etinjae (jela, smreka) Listae (hrast)
Trane pile 0,6 1,2 0,4 0,6
Jarmae 0,8 1,3 0,3 0,7


01

04

4. Naputak za proraun kapaciteta pilanskih strojeva

Trana pila trupara

E TPTs kapacitet trane pile trupare [m
3
/smjeni]
T vrijeme smjene [min] (450)
v
p
prosjena brzina pomicanja trupca [m/min]
meke vrste 20 50 m/min
tvrde vrste 10 25 m/min

L duljina trupca (duljina piljenja) [m]
ts isto vrijeme piljenja trupca (jedan propiljak) [s]

Ds srednji promjer trupca [m]
n
r
prosjeni broj propiljaka po trupcu
k
1
koeficijent strojnog vremena obino iznosi 0,20 0,60 (gubici vremena uslijed
pomonih operacija pri piljenju trupaca)

ts prosjeno vrijeme istog piljenja trupca (trupaca) [s ; min]
tv zbroj prosjenog vremena istog piljenja i prosjenog vremena svih
pomonih operacija pri piljenju trupca (trupaca) [s ; min]

tv = ts + tp

tp -- zbroj vremena svih pomonih operacija pri piljenju trupca (trupaca)

tp = t
1
+ t
2
* no + nr * (t
3
+ t
4
+ t
5
+ t
6
) + t
7
[s ; min]

t
1
-- vrijeme utovara trupca na kolica [s ; min]
t
2
vrijeme okretanja trupca [s ; min]
no broj okretanja trupca
nr broj propiljaka po trupcu
t
3
-- vrijeme namjetanja debljine piljenice [s ; min]
t
4
-- vrijeme povratnog hoda kolica [s ; min]
t
5
-- vrijeme primicanja kolica listu pile [s ; min]
t
6
-- vrijeme odmicanja kolica od lista pile [s ; min]
t
7
-- vrijeme ostalih pomonih operacija u ciklusu prerade [s ; min]

2 1
2
* *
4
*
* * k k
D
n
v
T ETPT
s
r
p
s
= ..................( 1 )
60 *
s
p
t
L
v =
.................( 5 )
.................( 4 )
.................( 3 )
..................( 2 )
v
s
t
t
k =
1

01

04

pomonih operacija pri piljenju trupca u jednoj smjeni (trupaca) [min]
k
2
koeficijent vremena smjene obino iznosi 0,9 (gubici vremena pri prekidu u radu
stroja uslijed izmjene lista pile, podmazivanja, ienja stroja, odstranjivanja
zaglavljenih komada drva, kvarova itd.)

E TPTg = ETPT * ns * nd * kg

E TPTg godinji kapacitet trane pile trupare [m
3
/god]
ns broj smjena u radnom danu (1 3)
nd broj radnih dana godinje (255 -- 360)
kg koeficijent iskoritenja smjena u toku godine (0,9)

E TPTm = ETPT * ns * nd * km

E TPTm mjeseni kapacitet trane pile trupare [m
3
/mjeseno]
nd broj radnih dana mjeseno (20 25)
km koeficijent iskoritenja smjena u toku mjeseca (0,9 -- 1)

E TPTh kapacitet trane pile trupare u jednom satu rada [m
3
/h]

Jarmaa

EJ kapacitet vertikalne jarmae u smjeni [m
3
/smjeni]
T vrijeme smjene [min]
p pomak trupca po jednom okretaju jarmae [mm/okretaju]
meke vrste do 65 mm/okretaju
tvrde vrste do 15 mm/okretaju

T
t
k
v
=
2
.................( 7 )
.................( 8 )
.................( 6 )
.................( 9 )
.................( 10 )
.................( 11 )
5 , 7
ETPT
ETPTh =
2 1
2
* *
4
*
* *
1000
* k k
D
n
p
T EJ
s
s
=
60 *
*n t
L
p
s
=

01

04

L duljina trupca (duljina piljenja) [mm]
ts isto vrijeme piljenja trupca (trupaca) [s]
n broj okretaja jarmae [okr/min] (200 360 okr/min)
Ds srednji promjer raspiljenih trupaca [m]
k
1
koeficijent strojnog vremena (0,9 u cijelo ; 0,62 prizmiranjem)

ts prosjeno vrijeme istog piljenja trupca (trupaca) [s ; min]
pomonih operacija pri piljenju trupca (trupaca) [s ; min]

tv = ts + tp

tp zbroj vremena svih pomonih operacija pri piljenju trupca (trupaca)
(vrijeme utovara trupca na kolica, vrijeme namjetanja trupca, vrijeme
primicanja trupca s kolicima radnom alatu, vrijeme povratnog hoda kolica,
vrijeme ostalih pomonih operacija u ciklusu prerade) [s ; min]

pomonih operacija pri piljenju trupca (trupaca) [min]
k
2
koeficijent vremena smjene (gubici vremena pri stajanja jarmae uslijed zatezanja
listova pila, podmazivanja, odstranjivanja uklijetenih komada drva itd.) (0,9)

EJg = EJ * ns * nd * kg

EJg godinji kapacitet jarmae [m
3
/god]

EJm = EJ * ns * nd * km

EJm mjeseni kapacitet jarmae [m
3
/mjeseno]

E Jh kapacitet jarmae u jednom satu rada [m
3
/h]

Ep = EJ * 0,62

Ep kapacitet kod prizmiranja jednom jarmaom (uz k
1
= 0,9) [m
3
/smjeni]

.................( 12 )
.................( 18 )
.................( 15 )
.................( 13 )
.................( 16 )
.................( 14 )
.................( 17 )
v
s
t
t
k =
1
T
t
k
v
=
2
5 , 7
EJ
EJh =

01

04

Ivera trupaca

E IVs kapacitet iveraa trupaca [m
3
/smjeni]
v
p
prosjena brzina pomicanja trupca [m/min]
meke vrste 40 m/min

L duljina trupca (duljina iveranja) [m]
ts isto vrijeme iveranja trupca (trupaca) [s]

Ds srednji promjer trupca [m]
k
1
koeficijent strojnog vremena obino iznosi 0,8 (gubici vremena uslijed
pomonih operacija pri iveranju trupaca)

ts prosjeno vrijeme istog iveranja trupca (trupaca) [s ; min]
tv zbroj prosjenog vremena istog iveranja i prosjenog vremena svih
pomonih operacija pri iveranju trupca (trupaca) [s ; min]

tv zbroj prosjenog vremena istog iveranja i prosjenog vremena svih
pomonih operacija pri iveranju trupca (trupaca) [min]
k
2
koeficijent vremena smjene (gubici vremena pri stajanja iveraa uslijed izmjene radnih
alata, podmazivanja, odstranjivanja uklijetenih komada drva itd.) (0,9)

E IVg = ETPT * ns * nd * kg

E IVg godinji kapacitet iveraa [m
3
/god]

2 1
2
4
k k
D
v T EIV
s
p s

..................( 20 )
..................( 21 )
.................( 19 )
.................( 22 )
60 *
s
p
t
L
v =
v
s
t
t
k =
1
T
t
k
v
=
2
................( 23 )

01

04

E IVm = ETPT * ns * nd * km

E TPTm mjeseni kapacitet iveraa [m
3
/mjeseno]

E IVh kapacitet iveraa u jednom satu rada [m
3
/h]

Ep
s
= E IV
s
* 0,62

Ep
s
kapacitet kod prizmiranja jednim dvostranim iveraem [m
3
/smjeni]

Trana pila paralica

E TPPs kapacitet trane pile paralice [m
3
/smjeni]

v
p
prosjena brzina pomicanja [m/min]
meke vrste 20 50 m/min
tvrde vrste 10 25 m/min
A povrina poprenog presjeka obradka

d debljina obradka [m]
b irina obradka [m]
L duljina obradka (duljina piljenja) [m]
ts isto vrijeme piljenja obradka (jedan propiljak) [s]

n
r
prosjeni broj propiljaka po obradku
k
1
koeficijent strojnog vremena obino iznosi 0,20 0,60 (gubici vremena uslijed
pomonih operacija pri piljenju obradka)

ts prosjeno vrijeme istog piljenja obradka [s ; min]
pomonih operacija pri piljenju [s ; min]

.................( 24 )
.................( 26 )
.................( 25 )
5 , 7
s
EIV
EIVh =
2 1
* * * * k k A
n
v
T ETPP
r
p
s
=
..................( 27 )
.................( 31 )
..................( 30 )
.......( 28, 29 )
g g ok ok
b d b d a Apolovnjak * * *
3
2
+ =
ok ok
b d Aokorka * *
3
2
=
v
s
t
t
k =
1
60 *
s
p
t
L
v =

01

04

tv = ts + tp

tp -- zbroj vremena svih pomonih operacija pri piljenju [s ; min]

tp = t
1
+ t
2
+ nr * t
3
+ t
4
+ t
5

t
1
-- vrijeme postavljanja okorka na transportere za ulaganje [s ; min]
t
2
vrijeme namjetanja okorka za ulazak u zahvat [s ; min]
nr broj propiljaka po okorku
t
3
-- vrijeme namjetanja debljine piljenice [s ; min]
t
4
-- vrijeme povratnog hoda neraspiljenog dijela okorka [s ; min]
t
5
-- vrijeme ostalih pomonih operacija u ciklusu obradbe [s ; min]

pomonih operacija pri piljenju u jednoj smjeni [min]
k
2
koeficijent vremena smjene obino iznosi 0,9 (gubici vremena pri prekidu u radu
stroja uslijed izmjene lista pile, podmazivanja, ienja stroja, odstranjivanja
zaglavljenih komada drva, kvarova itd.)

E TPPg = ETPP * ns * nd * kg

E TPPg godinji kapacitet trane pile paralice [m3/god]

E TPPm = ETPP * ns * nd * km

E TPPm mjeseni kapacitet trane pile paralice [m3/mjeseno]

E TPPh kapacitet trane pile paralice u jednom satu rada [m
3
/h]

.................( 33 )
.................( 32 )
.................( 35)
.................( 36 )
.................( 37 )
.................( 34 )
T
t
k
v
=
2
5 , 7
ETPP
ETPPh =

01

04

KARTA KRETANJA MATERIJALA PRI PILJENJU ETINJAA JARMAOM

Doprema trupaca
Krojenje, otkoravanje,
sortiranje trupaca
Uskladitenje trupaca
Transport lananim transporterom u pilanski trijem
Mjerenje i uskladitenje na dozirnim transporterima jarmae
Meufazno skladite
prizmi
Povrat prizmi Utovar na kolica jarmaa
Raspiljivanje
Odresci trupaca
Okorci
Kontrola
Popreno piljenje
Kontrola
Okrajivanje
Transport u sortirnicu
Sortiranje piljenica
Slaganje u sloajeve
Odresci
Okrajci
Transport na skladite grae Na skladite KPO
Grede Gredice Letve Piljenice


01

04

KARTA KRETANJA MATERIJALA PRI PILJENJU ETINJAA
TRANOM PILOM TRUPAROM

Doprema trupaca
Krojenje, sortiranje trupaca
Mjerenje i uskladitenje na dozirnim transporterima jarmae
Utovar na kolica TPT
Raspiljivanje na TPT
Odresci trupaca
Okorci
Kontrola
Popreno piljenje
Kontrola
Okrajivanje
Slaganje u sloajeve
Odresci
Okrajci


01

04

KARTA KRETANJA MATERIJALA PRI PILJENJU ETINJAA PAROM JARMAA

Doprema trupaca
Krojenje, sortiranje i otkoravanje trupaca
Mjerenje i uskladitenje na dozirnim transporteru prve jarmae
Utovar na kolica jarmae
Raspiljivanje (prizmiranje)
Odresci trupaca
Kontrola
Popreno piljenje
Kontrola
Okrajivanje
Slaganje u sloajeve
Odresci
Okrajci
Transport na skladite grae
Transport na
skladite KPO
Uskladitenje prizmi na dozirnom
transporteru druge jarmae
Okorci Utovar na kolica jarmaa
Raspiljivanje prizmi
Kontrola
Popreno piljenje
Kontrola
Okrajivanje
Mlin za iveranje KPO
Transport na skladite iverja


01

04

KARTA KRETANJA MATERIJALA PRI PILJENJU ETINJAA
TRANOM PILOM TRUPAROM I TRANOM PILOM PARALICOM

Doprema trupaca
Krojenje, sortiranje i otkoravanje trupaca
Mjerenje i uskladitenje na dozirnim transporteru prve jarmae
Odresci trupaca
Kontrola
Popreno piljenje
Kontrola
Okrajivanje
Slaganje u sloajeve
Odresci
Okrajci
Transport na
skladite KPO
Uskladitenje na dozirnom
transporteru TPT
Okorci
Paranje na TPP
Okrajivanje
Popreno piljenje
Mlin za iveranje KPO
Transport na skladite iverja
Kontrola
Kontrola
Povrat okrajaka i prizmi


01

04

KARTA KRETANJA MATERIJALA PRI PILJENJU TVRDIH LISTAA
TRANOM PILOM TRUPAROM

Doprema trupaca
Krojenje i sortiranje trupaca
Mjerenje i uskladitenje na dozirnim transporterima TPT
Odresci trupaca
Okorci
Kontrola
Popreno piljenje
Kontrola
Slaganje u sloajeve
Odresci
Okrajci
Komercijalne Doradne Deklasirane piljenice
Piljenice

Izrada polusamica
(okrajivanje)
Koranje komercijalnih piljenica


01

04

KARTA KRETANJA MATERIJALA PRI PILJENJU TVRDIH LISTAA
TRANOM PILOM TRUPAROM I TRANOM PILOM PARALICOM

Doprema trupaca
Krojenje i sortiranje trupaca
Mjerenje i uskladitenje na dozirnim transporteru TPT
Odresci trupaca
Kontrola
Popreno piljenje
Kontrola
Okrajivanje
Slaganje u sloajeve
Odresci
Okrajci
Transport na
skladite KPO
Komercijalne Doradne Deklasirane piljenice
Uskladitenje na dozirnom
transporteru TPT
Okorci
Paranje na TPP
Okrajivanje
Popreno piljenje
Transport na skladite KPO
Kontrola
Kontrola
Povrat okrajaka i prizmi
Koranje komercijalnih
samica


01

04

KARTA KRETANJA MATERIJALA PRI KROJENJU PILJENICA
POPRENO UZDUNIM NAINOM

Doprema doradnih piljenica

Kontrola

Popreno piljenje
Odresci. porupci

Kontrola

Uzduno raspiljivanje

Kontrola
Okrajci

Kontrola

Popreno piljenje

Kontrola
Odresci. porupci

Kontrola

Paranje (okrajci i srce)

Kontrola Okorci, listovi

Kontrola

Popreno piljenje

Kontrola

Kontrola

Uzduno rspiljivanje (repariranje) Odresci, porupci

Kontrola Okorci, okrajci

Sortiranje
kart

Slaganje u palete

Okrajena graa Elementi Popruge Lamel graa Ostali sortimenti

Transport na stovarite grae Na skladite KPO


01

04

KARTA KRETANJA MATERIJALA PRI KROJENJU PILJENICA
UZDUNO POPRENIM NAINOM

Doprema doradnih piljenica

Kontrola

Uzduno raspiljivanje

Kontrola

Kontrola Okrajci, okorci Kontrola

Popreno piljenje Popreno piljenje

Kontrola Odresci, porupci Kontrola

Sortiranje kart Sortiranje

Na skladite KPO
Slaganje u palete Slaganje u palete

Elementi Popruge etvrtaci Ostali sortimenti Repariranje

Kontrola
Na skladite KPO
Odresci i okrajci Raspiljivanje

Sortiranje

kart
Slaganje


01

05

5. 1. Osnovni naini piljenja (obradbe) trupaca

Nain raspiljivanja (obradbe) trupaca uglavnom ovisi o: vrsti drva, promjeru i kvaliteti
(grekama) trupaca, vrsti pilanskih sortimenata koje elimo proizvesti, raspoloivoj
tehnologiji za piljenje, eljenom uinku, kvantitativnom, kvalitativnom, vrijednosnom ili
nekom drugom kriteriju piljenja. Naini raspiljivanja trupaca obino se dijele (slike 1-5.):
prema poloaju propiljka na poprenom presjeku trupca,
prema poloaju propiljka u odnosu na uzdunu os trupca.

5.1.1. Osnovni naini piljenja trupaca prema poloaju propiljka na poprenom
presjeku trupca

Slika 1. Osnovni naini piljenja trupaca prema poloaju propiljka na poprenom presjeku trupca


01

05


01

05

5.1.2. Osnovni naini piljenja trupaca prema prema poloaju propiljka u odnosu
na uzdunu os trupca

a) piljenje paralelno sa zamiljenom
idealnom osi trupca. Kod ovog naina
linija piljenja je paralelna sa zamiljenom
idealnom uzdunom osi trupca. Ovo je
najei nain piljenja s obzirom na
poloaj propiljka na os trupca na naim
pilanama poglavito onih sa jarmaama.
Istodobno je i najednostavniji i s njim se
postiu najvei uinci u usporedbi sa
nainima koji e biti jo spomenuti.

Slika 3. Piljenje paralelno sa osi trupca

b) piljenje paralelno sa jednom izvodnicom trupca.
Kod ovog naina trupac se raspiljuje paralelno sa
jednom stranom izvodnice (plata) i tako se
nastavlja dok se cijeli ne ispili. Ovaj nain piljenja
je namijenjen raspiljivanju trupaca kod kojih je
jedna strana izrazito kvalitetnija od drugih odnosno
kod trupaca sa malim padom promjera.

Slika 4. Piljenje paralelno sa jednom izvodnicom trupca

c) piljenje paralelno sa dvije (tri ili etiri) izvodnice
trupca. Kod ovog naina trupac se zapoinje
raspiljivati paralelno sa jednom stranom izvodnice
(plata) i zavrava negdje oko polovine. Zatim se
okree za 180 (120 ili 90) i opet se raspiljuje
paralelno ali sa drugom (treom ili etvrtom)
izvodnicom dok se cijeli ne ispili. Ovaj nain piljenja
je namijenjen raspiljivanju trupaca s velikim padom
promjera (koninosti) i to prvenstveno onih sa
kvalitetnijom vanjskom zonom te izrazitim
grekama u sredinjem dijelu.

Slika 5. Piljenje paralelno sa dvije izvodnice trupca


01

05

5.1.3. Obradba trupaca iveranjem

Iveranjem se dio trupca metodom iveranja (pretvaranjem masivnog drva u krupno
iverje) obradi u eljeni oblik poprenog presjeka (prizmu ili gredu). Dobivena prizma
moe se dalje raspiliti o okrajane piljenice na krunim ili tranim pilama paralicama
koje sa sistemom agregata iveraa ine procesnu tehnologiju iveranja. Primjenjuje se
preteito za trupce etinjaa manjih promjera u skandinavskim i sjevernoamerikim
zemljama. Danas se obino koriste dva naina iveranja (slike 6. i 7.):
prizmatsko
profilirano

5.1.3.1. Prizmatsko iveranje

Iz trupca se izivera jedna centralna prizma ili greda eljenih dimenzija

izrada prizme izrada piljenica

Slika 6. Prizmatsko iveranje

5.1.3.2. Profilirano iveranje

Iz trupca se izivera forma poprenog presjeka ostatka trupca i buduih okrajenih
piljenica

izrada profilirane prizme izrada piljenica

Slika 7. Profilirano iveranje


01

05

5. 2. Naini raspiljivanja piljenica

Kao i kod piljenja trupaca nain raspiljivanja piljenica takoer ovisi o: vrsti drva,
dimenzijam i kvaliteti (grekama) piljenica, vrsti pilanskih sortimenata koje elimo
proizvesti, raspoloivoj tehnologiji za piljenje, eljenom uinku, kvantitativnom,
kvalitativnom, vrijednosnom ili nekom drugom kriteriju piljenja. Naini raspiljivanja
piljnica obino se dijele (slika 8.):
popreno poduni nain,
poduno popreni nain,
individualni nain.
U sva tri naina, zavisno od pristupa raspiljivanju, veliina debljine piljenica u konanici
moe initi irinu ili debljinu izraenih drvnih proizvoda

5.2.1. Popreno poduni nain

Ovaj nain obradbe piljenica karakteriziran je sa poprenim prepiljivanjem (krojenjem)
piljenica u odreske, duljine specificiranih drvnih elemenata, vodei se izbjegavanjem
nedoputenih greaka na piljenici, kao prvom operacijom obradbe. Nakon toga se
odresci dalje uzduno raspiljuju i ako je potrebno ponovo prikrauju, suuju i paraju.

5.2.2. Poduno popreni nain

Ovaj nain obradbe piljenica karakteriziran je uzdunim raspiljivanjem (krojenjem)
piljenica u letve, kao prvom operacijom obradbe, iz kojih se nakon toga poprenim
prepiljivanjem izrauju drvni elementi specificiranih duljina.

5.2.3. Individualni nain

Ovaj nain je u stvari kombinacija prethodnih naina piljenja. Naime ovim nainom
jedan dio piljenice je mogue preraditi popreno-podunim, a drugi poduno-
poprenim nainom. Zbog svoje sloenosti uglavnom se ne primjenjuje u industrijskim
uvjetima nego u manjim stolarskim ili doradnim pogonima.

Slika 8. Naini raspiljivanja piljenica (prema: Zubevi, R.): a) popreno poduni nain, b) poduno
popreni nain, c) individualni nain


a) b) c)

01

05
06

6. Iskoritenje pri raspiljivanju trupaca i piljenica

Im
p
kvantitativno iskoritenje trupca ili skupine trupaca u
obliku pilanskih proizvoda [koef.]
Vp sveukupni volumen svih ispiljenih pilanskih proizvoda [m
3
]
Vt volumen trupca ili trupaca [m
3
]

Ik
p
prosjeni koeficijent kvalitete pilanskih proizvoda
kp
1....n
koeficijent kvalitete pilanskih proizvoda iste kvalitativne skupine
Vp
1....n
volumen pilanskih proizvoda istog koeficijenta kvalitete [m
3
]

Np prosjena kvaliteta proizvedenih pilanskih proizvoda
izraena u novcu [Nj/m
3
pilanskih proizvoda]
Ik
p
cp cijena pilanskog proizvoda ija je vrijednost koeficijenata
kvalitete odabrana kao 1,00 [Nj/m
3
)

Iv
p
koeficijent vrijednosnog iskoritenja trupaca
Im
p
koeficijent kvantitativnog iskoritenja trupaca
Ik
p

Np
t
novani izraz prosjenog vrijednosnog iskoritenja trupaca u [Nj/m
3
trupaca]
Iv
p
cp cijena pilanskog proizvoda ija je vrijednost koeficijenata kvalitete
odabrana kao 1,00 [Nj/m
3
]

Im
o
kvantitativno iskoritenje trupaca u obliku pilanskog ostatka (KPO + piljevina) [koef.]
Vo sveukupni volumen pilanskog ostatka (KPO + piljevina) [m
3
]
Vt volumen pojedinog trupca ili trupaca [m
3
]

Vt
Vp
p
= Im
..................( 1 )
n
n n
p
Vp Vp Vp
Vp kp Vp kp Vp kp
Ik
+ + +
+ + +
=
.........
* ......... * *
2 1
2 2 1 1
..................( 2 )
..................( 3 )
..................( 4 )
cp Ik Np
p
* =
p p p
Ik Iv * Im =
..................( 5 )
..................( 6 )
cp Iv Np
p t
* =
Vt
Vo
o
= Im
n
n n
o
Vo Vo Vo
Vo ko Vo ko Vo ko
Ik
+ + +
+ + +
=
.........
* ......... * *
2 1
2 2 1 1
..................( 7 )

01

05
06

Ik
o
prosjeni koeficijent kvalitete pilanskog ostatka
ko
1....n
koeficijent kvalitete pilanskog ostatka iste kvalitativne skupine
Vo
1....n
volumen pilanskog ostatka istog koeficijenta kvalitete [m
3
]

No kvaliteta pilanskog ostatka izraena u novcu [Nj/m
3
ostatka]
Ik
o
prosjeni koeficijent kvalitete pilanskog ostatka
cp cijena pilanskog proizvoda ija je vrijednost koeficijenata kvalitete odabrana
kao 1,00 [Nj/m
3
)

Iv
o
prosjeni koeficijent vrijednosnog iskoritenja u obliku pilanskog ostatka
Im
o
volumni udio sveukupnog pilanskog ostatka (KPO + piljevina)
pri raspiljivanju trupaca [koef.]
Ik
o
prosjeni koeficijent kvalitete pilanskog ostatka nastalog u primarnoj pilani

No
t
novani izraz prosjenog vrijednosnog iskoritenja pilanskog ostatka
s obzirom na trupac [Nj/m
3
trupaca]
Iv
o
3
]

Iv
k
prosjeni koeficijent kompleksnog vrijednosnog iskoritenja trupca
Iv
p
Iv
o

N
t
novani izraz kompleksnog vrijednosnog iskoritenja trupca [Nj/m
3
trupaca]
Iv
k
prosjeni koeficijent kompleksnog vrijednosnog iskoritenja trupca
3
]

Vt volumen trupca [m
3
]
Ds srednja vrijednost unakrsnih promjera trupca na polovici duljine [m]
L duljina trupca [m]

cp Ik No
o
* =
..................( 8 )
..................( 9 )
o o o
Ik Iv * Im =
cp Iv No
o t
* =
..................( 10 )
..................( 11 )
o p k
Iv Iv Iv + =
..................( 12 )
cp Iv N
k t
* =
L
Ds
Vt *
4
*
2
=
..................( 13 )
..................( 14 )
L
Dt Dd
i
=

01

05
06

i pad promjera trupca [cm/m`]
Dd promjer pojedinog trupca na debljem kraju [cm]
Dt promjer pojedinog trupca na tanjem kraju [cm]
L duljina pojedinog trupca [m]

V
p
nominalni volumen pilanskog proizvoda [m
3
]
d nominalna debljina pilanskog proizvoda [m]
b nominalna irina pilanskog proizvoda [m]
l nominalna duljina pilanskog proizvoda [m]

Tablica 1. Prosjeno kvantitativno, iskoritenje pri raspiljivanju tanke oblovine i pilanskih trupaca hrasta
I, II. i III. klase, uz klasinu i namjensku pilansku tehnologiju (Prka, T,.1978.; Herak, V.; 1984.;
Babunovi, K. 1989.)

Iskoritenje trupaca i udio pilanskih proizvoda
/Yield and portion of final sawmill products/ [%]
Klasina pilanska
tehnologija
/Calssical
sawmilling
technology/
Namjenska pilanska tehnologija
/Technology of dimension stocks/
Kvantitativno
iskoritenje /Quantity
yield/
Udio pilanskih proizvoda
/Portion of final sawmilling
products
Klasa
kakvoe
trupaca
/Sawlog
s quality
grade/
Srednji
promjer
trupaca
/Log mid
diamete
r/ [cm]
Kvantitativno
iskoritenje
/Quantity yield/ Piljenice
/boards/
Elementi
/Dimension
stocks/
Elementi
/Dimension
stocks/
Popruge
/Floorings/
16 18 25 30 - - - -
19 21 29 32 - - - -
Tanka
oblovina
/Thin
round
timber/
22 24 30 32 - - - -
25 29 37 72,49 36,90 50,96 49,04
35 39 42 75,39 42,35 59,35 40,65 I
45 49 47 79,74 46,60 70,80 29,20
25 29 30 69,79 29,70 47,00 53,00
35 39 37 74,19 37,42 54,68 45,32 II
45 49 41 78,59 40,79 68,37 31,63
25 29 28 63,60 27,58 43,20 56,80
35 39 32 72,12 31,81 48,29 51,71
40 44 33 32,30 68,37 31,63
III
45 49 39 77,09 39,09 62,20 37,80

..................( 15 )
l b d V
p
* * =

01

05
06

Tablica 2. Priblino prosjeno kvantitativno iskoritenje vanijih vrsta drva pri raspiljivanju trupaca u
piljenice i ostale sitnije drvne proizvode, uz klasinu tehnologiju na pilanama u Hrvatskoj i Sloveniji
(Horvat, I. 1963, Gornik-Buar, D.; Merzelj, F. 1998.)

Kvantitativno iskoritenje obzirom na vrstu drva [%]
Struktura proizvoda
Hrast Bukva Druge tvrde vrste Meke listae Jela/smreka
Neokrajane 14 15,6 50
Okrajane 34 34,4 10 Piljenice
Ukupno 48 50
55
60 65 - 70
Krupni pilanski ostatak 24 19 17 14 18
Piljevina 18 17 15 14 13
Nadmjere itd. 10 14 13 12 2

Tablica 3. Priblina prosjena struktura iskoritenja pilanskih bukovih trupaca te openito pilanskih
trupaca tvrdih listaa pri raspiljivanju trupaca u piljenice i ostale sitnije drvne proizvode, klasinom
tehnologijom i tehnologijom drvnih elemenata (Brenjak, M. 1977.)

Prosjena struktura iskoritenja obzirom na primjenjenu pilansku
tehnologiju [%]
Klasina pilanska tehnologija Namjenska pilanska tehnologija
Struktura proizvoda
Bukva Ostale tvrde listae Bukva Ostale tvrde listae
Piljenice, odnosno
drvni elementi
50 52 45 40
Krupni pilanski ostatak 23 20 25 27
Piljevina 18 15 19 17
Nadmjere 9 13 11 16

Tablica 4. Prosjeno kvantitativno, iskoritenje pri raspiljivanju pilanskih trupaca divlje trenje i pitomog
oraha I i II. klase, uz namjensku pilansku tehnologiju (Prka, T,. Itvani, J, Truek, A. 2001.)

Kvantitativno iskoritenje trupaca pri obradbi u piljenice ili
elemente
[%]
Pitomi orah Divlja trenja
Klasa kakvoe
trupaca
Srednji promjer
trupaca
[cm]
Piljenice Elementi Piljenice Elementi
25 39 79,0 40.2
I
40
72,23 34,19
73,9 44.0
20 39 70,3 29.8
II
40
69,32 26,78
69,9 37.6

Tablica 5. Struktura iskoritenja pri raspiljivanju bukove pilanske sirovine izraene iz stabala starosti 80 i
140 godina (Krutel, F. 1983.)

Struktura kvantitativnog iskoritenje obzirom na vrstu
pilanskih proizvoda [%]
Iskoritenje
obzirom na
ivotna dob stabla
iz kojeg su izraeni
trupci
Drvni elementi Samice Popruge Ostalo Ukupno
80 32,2 8,2 24,1 2,1 66,6
Piljenice
140 17,7 8,7 14,4 3,2 44,0
80 23,6 6,0 17,7 1,5 48,8
Trupce
140 13,5 6,6 11,1 2,4 33,5


01

05
06

Tablica 6. Prosjeno kvantitativno i vrijednosno iskoritenje pri raspiljivanju pilanskih trupaca bukve I, II i
III klase, debljinskih razreda 34-34 cm, 44-45 cm i 54-55 cm tranim pilama truparama tehnikama
piljenja prizmiranjem i kruno na pilanama u BiH (Zubevi, R., 1983.)

Kvantitativno i vrijednosno iskoritenje obzirom na nain piljenja i duljinu trupca
Prizmiranje Kruno piljenje
Kvantitativno iskoritenje [%] obzirom na
duljinu trupaca [m]
Kvantitativno iskoritenje [%] obzirom na
dulljina trupaca [m]
Promj.
trupca
Klasa
2 3 4 5 2-5

2 3 4 5 2-5

I 58,46 67,70 63,07 52,30 60,38 59,23 60,77 57,70 63,84 60,38
II 53,84 55,00 53,07 55,38 54,32 55,38 59,31 51,54 59,23 56,36
34 35
III 47,69 47,31 43,07 45,38 45,86 53,07 52,31 46,92 49,61 50,47
I 61,92 63,84 69,23 68,07 65,76 61,54 66,15 67,69 64,61 64,99
II 57,69 55,38 58,46 52,31 55,96 56,92 56,54 61,15 53,84 57,11
44 45
III 46,92 52,69 51,54 50,76 50,47 54,61 51,54 52,69 52,21 52,76
I 57,69 59,23 57,69 - 58,20 53,84 56,92 58,84 - 56,53
II 48,46 51,54 56,92 - 52,30 50,76 56,92 59,23 - 55,63
54 55
III 33,84 39,61 43,07 - 38,84 38,46 41,92 46,15 - 42,17

Tablica 7. Struktura kvantitativnog iskoritenje pri pilanskoj preradbi trupaca etinjaa klasinom i
namjenskom tehnologijom (Zubevi, R. 1979.)

Kvantitativno iskoritenje obzirom na srednji promjer, klasu
kakvoe trupaca i tehniku piljenja [%]
39 34 cm 22 24 cm
U cijelo Prizmiranje U cijelo
Pilanska
tehnologija
Pilanski sortimenti
I II III II III II III
Piljena graa 74,23 71,56 67,23 64,49 59,85 60,05 59,35
Okorci 2,33 2,14 1,99 4,41 5,28 2,50 3,02
Korisni pilanski ostatak 10,41 11,55 12,21 17,01 18,35 22,28 21,45
Gorivi pilanski ostatak 2,30 2,34 2,66 3,05 3,18 2,27 2,32
Piljevina 7,73 9,41 12,92 8,04 10,34 9,90 10,85
Klasina
Utezanje (nadmjera) 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00
Piljena graa 65.80 64,16 61,17 54,70 51,68 - -
Okorci - - - - - - -
Korisni pilanski ostatak 22,79 22,98 23,46 33,57 36,11 - -
Gorivi pilanski ostatak 1,96 1,73 2,11 2,14 2,35 - -
Piljevina 6,45 8,13 9,26 6,59 6,86 - -
Namjenska
Utezanje (nadmjera) 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 - -

Tablica 8. Kvantitativno iskoritenje pri eksperimentalnim i simuliranom raspiljivanju trupaca jele i smreke
na jarmaama (Butkovi, J., 1978.)

Kvantitativno iskoritenje [%] Promjer trupaca
[cm]
Broj trupaca
[kom]
Nain piljenja
Simulacija Eksperiment
20 25 99 56,2 54,9
26 28 70 60,1 56,2
29 31 77 60,2 58,6
32 34 40 63,0 61,5
35 37 80
Prizmiranje
63,4 62,4
180 Prizmiranje 65,7 64,3
35 39
170 U cijelo 67,4 62,9
38 40 75 66,4 64,6
41 43 30 65,1 63,5
44 46 15 67,4 62,7
47 49 30 69,0 65,7
50 52 32 69,4 65,2
53 55 22 70,4 66,8
56 58 20 71,4 67,2
59 61 25
Prizmiranje
71,5 67,4


TE. Terenska nastava (ekskurzija) naputak
01

05
06

TE

1. Openiti podaci o poduzeu

Na temelju razgovora sa rukovodeim osobljem tvrtke u kojoj se realizira ekskurzija
potrebni openiti podaci o poduzeu trebaju sadravati podatke o:

povijesnom nastanku,
razvoju,
tradiciji,
proizvodnom programu,
prosjenim kapacitetima,
broju radnika,
glavnim pogonima i postrojenjima u poduzeu,
ostalim dijelovima poduzea koji nisu iskljuivo namijenjeni pilanskoj obradbi drva.

2. Glavni dijelovi pilane

Na temelju razgledavanja dijelova pilanskog postrojenja te razgovora sa voditeljem
razgledavanja sainiti opiran opis pilane koji treba sadravati slijedee podatke
odnosno skice ili slike.

2.1. Stovarite trupaca

skicirati, nacrtati (fotografirati) stovarite trupaca,
u nacrt stovarita ucrtati sloajeve trupaca te sredstva za transport i manipulaciju
trupcima,
opisati stovarite trupaca (vrsta, veliina, kapacitet, poloaj, urednost),
opisati zastupljene vrste trupaca (etinjae, listae, karakteristike trupaca znaajne
za preradu, prepoznavanje trupaca, dimenzije, kvaliteta i klase, najee greke,
cijene trupaca, cijene transporta),
utvrditi kakva je radna snaga na stovaritu (broj, kvalifikacije, opis radnih mjesta),
opisati sredstva za transport, manipulaciju i mjerenje trupaca (mehanizirana, runa),
opisati organizaciju rada na stovaritu:
naini nabavljanja, podruje nabave i dopreme trupaca,
istovar i zaprimanje trupaca,
sortiranje (koranje, krojenje, mjerenje, opisati centralnu mjernu stanicu ako
postoji),
uskladitenje trupaca,
zatita trupaca,
priprema za raspiljivanje (izuzimanje i transport u pilanski trijem),
utvrditi postojanje reklamacije na trupce (zato, kada, kako),
kakvi se problemi javljaju na stovaritu (pitati),
navesti i ostala zapaanja i primjedbe koje su uoene, a ovdje nisu navedene.



01

05
06

TE

2.2. Primarna pilana

opisati primarnu pilanu:
veliina,
kapacitet,
postignuta prosjena iskoritenja za pojedine vrste trupaca i drva,
vrste (primarnih) pilanskih sortimenata,
debljine (primarnih) pilanskih sortimenata,
broj i kvalifikaciju radnika,
opis radnih mjesta,
urednost,
skicirati, nacrtati (fotografirati) prostoriju primarne pilane,
u nacrt pilanske prostorije ucrtati pilanske strojeve i ureaje te transportna sredstva,
opisati strojeve i ureaje (navesti tehnoloki i strojarski naziv stroja),
nacrtati kartu kretanja materijala,
nacrtati tehnoloku kartu piljenja za uobiajne naine piljenja trupaca,
opisati organizaciju rada u pilani (linija TPT, linija jarmae, drugo):
ulaz trupaca u pilansku prostoriju (ulazni transporter),
priprema za raspiljivanje,
mjerenje, ienje, kontrola trupaca, te ostale radnje prije raspiljivanja,
raspiljivanje trupaca (naini raspiljivanja, prednosti i nedostaci) za pojedine vrste
trupaca,
krojenje piljenica (precrtavanje ukoliko ga ima, opisati radnje),
popreno raspiljivanje (opisati zato i gdje prema vrsti drva i sortimenata),
uzduno raspiljivanje, okrajivanje piljenica (opisati zato i gdje prema vrsti drva i
sortimenata),
sortiranje piljenica (vrsta piljenica, debljina, duljina i irina, kvaliteta i klase,
namjena, zatita ela i koranje),
slaganje piljenica u sloajeve (vrsta sortirnice prema vrsti slaganja, ukoliko
postoji automatizirana sortirnica skicirati je i opisati, manipulacija sloajevima,
mjerenje dnevne produkcije ispiljenih primarnih pilanskih sortimenata),
pilanski ostatak (oblici, manipulacija, namjena; ukoliko postoji ivera ili mlin
pilanskih ostataka opisati transport do njega i princip rada),
kakvi se problemi javljaju u primarnoj pilani (pitati),


01

05
06

TE

2.3. Doradna pilana

opisati doradnu pilanu
veliina,
kapacitet,
broj tehnolokih linija,
postignute prosjena iskoritenja,
ukratko sortimenti doradne pilane,
broj i kvalifikacija radnika,
opis radnih mjesta,
urednost,
skicirati, nacrtati (fotografirati) prostoriju doradne pilane,
u nacrt doradne pilane ucrtati radne strojeve i ureaje te transportna sredstva,
opisati strojeve i ureaje te navesti tehnoloki i strojarski naziv stroja,
nacrtati kartu kretanja materijala,
nacrtati tehnoloku kartu piljenja,
opisati organizaciju rada u doradnoj pilani:
jednofazna ili dvofazna proizvodnja, namjenska ili klasina
doprema i ulaz grae (piljenica) u doradnu pilanu
opis tehnolokog toka
priprema za raspiljivanje (mjerenje)
konkretni nain raspiljivanja (uzduno popreno ili popreno uzduni,
prednosti, nedostaci)
paranje obradaka (ukoliko postoji)
repariranje, doraivanje obradaka (sitni sortimenti)
sortirnica pilanskih sortimenata (detaljno karakteristike i kvaliteta, dimenzije
sortimenata, nadmjere na duljinu, irinu i debljinu, namjena, nain slaganja u
sloajeve i palete, oblici i dimenzije sloajeva i paleta, manipulacija sloajevima i
paletama, oznaavanje paleta, zatita ela, mjerenje dnevne proizvodnje
ispiljenih sortimenata u doradnoj pilani, oblici i namjena pilanskog ostatka,
manipulacija pilanskim ostatkom)
kakvi se problemi javljaju u doradnoj pilani (pitati),


01

05
06

TE

2.4. Stovarite (skladite) pilanskih proizvoda

opisati stovarite
veliina,
kapacitet,
opis radnih mjesta,
urednost
nain slaganja i odlaganja sloajeva i paleta na stovaritu
opisati organizaciju rada na stovaritu grae
priprema grae za otpremu
sortiranje, kartiranje i preuzimanje (mjerenje, bonificiranje i klasiranje) gotove
robe (okrajene i neokrajene piljenice, elementi, popruge itd.)
slaganje u palete, mjerenje, izraunavanje volumena (kubiciranje) i oznaavanje
vezanje i pakiranje
utovar (kamion ili vagon)
opisati i skicirati (fotografirati) podjelu cjelokupnih pilanskih proizvoda koji se
proizvode u poduzeu:
prema vrsti drva (etinjee, tvrde listae, meke listae)
prema obliku piljenih pilanskih proizvoda
nedovreni materijal (prizma, polovina, etvrtina, polovnjak, fli)
gotovi pilanski sortimenti (neokrajene, okrajene, poluokrajene, lisiave
piljenice, eljezniki pragovi, grede, gredice, letve, piljeni elementi,
etvrtaci, popruge, piljeni materijali prema posebnim narudbama, itd.)
prema poloaju u trupcu
centralne piljenice
bone piljenice (vanjska polovina radijusa trupca)
piljenice s uklopljenim srcem,
piljenice s propiljenim srcem
prema toku godova:
blistae (otklon godova 60 do 90 stupnjeva ili 75% lica pod srnim
tracima)
bonice (otklon godova od 0 do 30 stupnjeva ili nema srnih trakova)
polublistaa (otklon godova od 30 do 60 stupnjeva ili najmanje 40% lica
pod srnim tracima)
prema dimenziji
listovi (5 11 mm, hrast 5 18 mm)
daske (12 47 mm, hrast 18 47 mm)
planke (48 mm na vie)
prema kvaliteti (kvalitet piljene grae utvrena je standardnim propisima
HRN, postoji dogovorno za nestandardnu grau, razvrstavanje prema
trinim uvjetima)
prema namjeni (standardna roba, za stolarske radove, graevinarstvo, oplata,
dogovor itd.)
kakvi se problemi javljaju na stovaritu pilanskih proizvoda (pitati),


01

05
06

TE

2.5. Otrionica alata

skicirati, nacrtati (fotografirati) prostoriju otrionice
u nacrt otrionice ucrtati strojeve i ureaje za pripremu i odravanje pilanskih radnih
alata
opisati strojeve i ureaje te navesti tehnoloke i strojarske nazive strojeva
opisati organizaciju rada u brusioni:
broj radnika i radna mjesta
vrste alata za piljenje (trana pila obina, stelitirana, kruna pila obina, s TM
otricama, pile za jarmae)
karakteristike alata, dimenzije, parametri ozubljenja (otisci zuba) pojedinano
za osnovne strojeve u primarnoj i doradnoj pilani (TPT, TPP, jarmaa, KP za
popreno i uzduno krojenje piljenica, stolarske TP itd.)
priprema alata
naruivanje novih pila
priprema potpuno novih pila
prosjeno periodi vremena zatupljivanja i izmjena alata na tranim i
krunim pilama, ukupni radni vijek pila
opisati cjelokupan tijek pripreme jedne zatupljene i napuknute trane pile i
krune pile
priprema stelitirane trane pile i krune pile sa zupcima od TM (vidija), ako
se koristi
odlaganje zatupljenih, nabruenih i pripremljenih pila
posljedice po alate od stranih ukljuevina u trupcu (metal, zemlja, kamen, pijesak
itd)
komentar u svezi piljenja ljeti i zimi (smrznuto drvo), tvrdo i meko drvo
kakvi se problemi javljaju u otrionici alata (pitati),


01

05
06

TE

2.6. Tvornica parketa

opisati parketaru
veliina,
kapacitet,
iskoritenje kapaciteta,
postignuta prosjena iskoritenja,
opis radnih mjesta,
odravanje,
vrste parketa itd.,
skicirati, nacrtati prostoriju parketare
u nacrt parketare ucrtati radne strojeve i ureaje te transportna sredstva
nacrtati kartu kretanja materijala prema koritenoj tehnologiji (zasebno za klasini,
lam, lamel parket, gotovi parketni pod i dr.)
nacrtati tehnoloku kartu piljenja prema koritenoj tehnologiji (zasebno za klasini,
lam, lamel parket, gotovi parketni pod)
opisati organizaciju rada u parketari:
proizvodnja klasinog i lam parketa
doprema, ulaz osuene grae
priprema za obradu
tijek uzdune obrade (blanjanja i profiliranja)
tijek poprene obrade (prikraivanja i profiliranja)
sortiranje gotovog parketa (vrste drva, klasa, karakteristike klasa,
dimenzije parketa, vlanost, cijena, plasman itd.)
slaganje, povezivanje i pakiranje

proizvodnja gotovih podnih obloga
priprema za obradu
tijek obrade gornjeg sloja
priprema ostalih slojeva
sastavljanje uslojene konstrukcije
tijek poprene obrade (prikraivanja i profiliranja)
povrinska obradba prevlakama
sortiranje gotovog parketa (vrste drva, klasa, karakteristike klasa,
dimenzije parketa, vlanost, cijena, plasman itd.)
proizvodnja lamel parketa
opis tehnolokog tijeka (priprama, prikraivanje, blanjanje, raspiljivanje,
sortiranje, slaganje ploa, pakiranje, uskladitenje, otprema)
ukoliko postoji proizvodnja brodskog poda, lamperije ili blanjanih suhih elemenata
takoer je opisati prema prethodnim predlocima.
kakvi se problemi javljaju u pogonu izradbe parketa (pitati),


01

05
06

TE

2.7. Tvornica lijepljenih ploa iz masivnog drva

opisati pogon
veliina,
kapacitet,
iskoritenje kapaciteta,
postignuta prosjena iskoritenja,
opis radnih mjesta,
odravanje,
vrste ploa itd.,
skicirati, nacrtati prostoriju pogona
u nacrt pogona ucrtati radne strojeve i ureaje te transportna sredstva
nacrtati kartu kretanja materijala prema koritenoj tehnologiji (zasebno za duljinsko-
irinski ljijepljene ploe, a zasebno za irinski.)
nacrtati tehnoloku kartu izradbe ploa prema koritenoj tehnologiji (zasebno za
duljinsko-irinski ljijepljene ploe, a zasebno za irinski.)
opisati organizaciju rada u pogonu:
proizvodnja duljinsko-irinski lijepljenih ploa
priprema za obradu
tijek izradbe i formiranja duljinski slijepljenog obradka
priprema za irinsko lijepljenje
irinsko lijepljenje
zavrna obradba (blanjanje, bruenje)
sortiranje (vrste drva, klasa, karakteristike klasa, dimenzije ploa, vlanost,
cijena, plasman itd.)

proizvodnja irinski lijepljenih ploa
priprema za obradu
priprema za irinsko lijepljenje
irinsko lijepljenje
zavrna obradba (blanjanje, bruenje)
sortiranje (vrste drva, klasa, karakteristike klasa, dimenzije ploa, vlanost,
cijena, plasman itd.)

ukoliko postoji proizvodnja brodskog poda, lamperije ili blanjanih suhih elemenata
takoer je opisati prema prethodnim predlocima.
kakvi se problemi javljaju u pogonu izradbe parketa (pitati),


01

L

LITERATURA

1. Babunovi, K. 1989: Iskoritenja u pilanskoj preradi drva, Interna studija,
Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet.
2. Babunovi, K. 1990: Optimizacija krojenja piljenica kompjuterskom metodom,
Drvna industrija, 41, (11-12): 205-208.
3. Babunovi, K. 1992: Optimizacija krojenja piljenica kompjuterskom simulacijom,
Magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet.
4. Babunovi, K. 1992: Kvantitativno iskoritenje kao kriterij za kompjutersko
odreivanje naina krojenja piljenica u elemente, Drvna industrija, 43, (4): 103-
108.
5. Babunovi, K. 1991: Tehnologija proizvodnje piljenih elemenata podrana
elektronskim raunalom, Zbornik radova Ambienta, 103-108, ZIDI, umarski
fakultet Zagreb.
6. Babunovi, K., 1992: Detekcija greaka drva u funkciji sustava automatske
proizvodnje elemenata, Drvna industrija, 43 (2): 71-77.
7. Babunovi, K. 1995: Nova istraivanja u pilanskoj preradbi drva, Drvna industrija,
46, (2): 104-106.
8. Bojanin, S.; Brui, V., 1994: Proizvodnja industrijskog drva (sjea, izrada i
transport), Glasnik za umarske pokuse, 31, 35-92.
9. Brenjak, M. 1997: Pilanska tehnologija drva I dio, Udbenik, umarski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.
11. Brenjak, M.; Butkovi, J.; Herak, V. 1978: Racionalna pilanska prerada
niskokvalitetne oblovine prerada tanke oblovine bukve, Bilten ZIDI, 6, (4): 20-38.
12. Brenjak, M.; Butkovi, J. 1983: Pilanska tehnologija i tehnologija finalnih
proizvoda iz drva - meusobne veze i utjecaji, Bilten ZIDI, 11, (6): 21-28.
14. Brenjak, M., 1971: Suvremeni razvoj pilanske tehnologije etinjaa s obzirom na
iskorienje sirovine, Bilten ZIDI, 1, (2): 35 47.
15. Brenjak, M. 1963: Analiza elemenata koji utjeu na iskoritenje pilanskih trupaca,
Interna studija, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet.
16. Brenjak, M., 1994: Znaenje kvalitete trupaca u pilanskoj preradi s posebnim
osvrtom na trupce jele i smreke, Mehanizacija umarstva, 19, (3): 173-180.
17. Brenjak, M., 1983: O nadmjerama na dimenzije piljenica, Drvna industrija, 34,
(11-12): 277-283.

10. Brenjak, M. 2000: Pilanska tehnologija drva, II dio, Udbenik, Sveuilite u
Zagrebu, umarski fakultet.
13. Brenjak, M., 1967: Iskorienje bukovih pilanskih trupaca kod piljenja na tranoj
pili i jarmai, Drvna industrija, 18, (1 2): 3 21.
18. Brenjak, M., Herak, V., 1970: Kvaliteta piljenja na suvremenim primarnim
pilanskim strojevima, Drvna industrija, 21, (1-2): 2-12.
19. Brenjak, M., 1966: O kvaliteti piljenja na primarnim pilanskim strojevima, Drvna
industrija, 17, (11-12): 170-179.
20. Brenjak, M., Hvamb, G. 1963: Studija o listovima pila jarmaa s razvraenim i
stlaenim zupcima u odnosu na preciznost piljenja, Drvna industrija, 14, (5-6): 66-
75.

01

05

L

21. Brenjak, M., 1960: Statistika kontrola kvalitete u pilanskoj industriji, Interna
studija, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
22. Brenjak, M., 1981: Utjecaj uvjeta piljenja neke pokazatelje djelotvornosti pilanske
tehnologije, Interna studija, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
24. Brenjak, M. 1996: Drvo taj divni materijal, umarski list, 12, (5-6): 219-224.
28. Butkovi, J. 1993: Utjecaj nekih naina raspiljivanja trupaca jele/smreke na
iskoritenje u primarnoj preradi, Drvna industrija, 44, (3): 85-90.
34. Butkovi, J. 1980: Utjecaj tehnologije piljenja na iskoritenje jelovih trupaca,
36. Devi, I; Itvani, J. 2003: Alati i strojevi u obradbi drva 1, Udbenik, Element,
Zagreb.
37. Devjak, S.; Merzelj, F., 1997: Metodoloke osnove za voenje optimalnog
postupka piljenja trupaca, Drvna industrija, 48 (3): 129-136.
38. Gerak, M. 1998: Stroji za primarno obdelavo lesa, Lesarska zaloba, Ljubljana.
39. Gerak, M. 1991: Transportne naprave, Lesarska zaloba, Ljubljana.
40. Gregi, M., 1987: Razvoj prerade i iskoriivanje hrasta lunjaka i drugih vrsta
drva u Hrvatskoj od 1699 do 1984 godine, Drvna industrija, 38, (9-10): 195-210.
42. Gregi, M. 1978: Iskorienje nisko kvalitetne bukove pilanske oblovine piljenjem
tranim pilama na dva razliita naina, Drvna industrija, 29, (5-6): 135-142.

23. Brenjak, M. 1967: Iskoritenje bukovih pilanskih trupaca kod piljenja na tranoj
pili i jarmai, Drvna industrija, 18, (2): 3-21.
25. Brenjak, M., 1970: O prilaenju projektiranju pilana, Drvna industrija, 21, (9
10), 176 179.
26. Brenjak, M.; Herak, V., 1973: Proraun kapaciteta i elemenata kapaciteta
pilanskih radnih strojeva, ureaja i transportnih sredstava 1, Drvna industrija, 24,
(9 10), 199 211 i 24, (11 12), 255 - 261.
27. Butkovi, J. 1978: Piljenje jelovih trupaca u cijelo i prizmiranjem, Magistarski rad,
Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet.
29. Butkovi, J. 1998: Usporedba iskoritenja za tri naina piljenja jelovih/smrekovih
trupaca, Drvna industrija, 49, (1): 3-7.
30. Butkovi, J., 1982: Kvaliteta piljenja jelovine na jarmaama, Drvna industrija, 33,
(5-6): 129-134.
31. Butkovi, J. 1984: Mogunosti i naini odreivanja kvalitete trupaca i piljenica,
Zbornik radova, Savjetovanje u Osijeku, Istraivanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u
preradi drva: 231-236.
32. Butkovi, J., 1989: Istraivanje poveanja kvalitete piljene grae, Drvna industrija,
40, (5-6): 99-101.
33. Butkovi, J. 1978: Komparativna istraivanja volumnog iskoritenja trupaca kod
simuliranog i eksperimentalnog piljenja, Bilten ZIDI, 7, (5): 15-34.
35. Devi, I. 2001: Alati i strojevi u obradbi drva 2, Udbenik, Element, Zagreb.
41. Gregi, M. 1976: Iskorienje nisko kvalitetne bukove pilanske oblovine
piljenjem tranim pilama na dva razliita naina, Magistarski rad, Sveuilite u


01

L

43. Gregi, M. 1979: Dvije varijante prizmiranja tranim pilama niskokvalitetne
bukove oblovine kod prerade u drvne elemente, Disertacija, Sveuilite u
44. Gregi, M. 1987: Razvoj prerade i iskoriavanja hrasta lunjaka i drugih vrsta
drva u Hrvatskoj od 1699 do 1984 godine, Drvna industrija, 38, (9-10): 195-209.
45. Gutin, B. 1983: Klasina ili namjenska prerada listaa, Bilten ZIDI, 11, (4): 35-48.
46. Govorin, S., 1984: Mjerenje hrapavosti povrine piljenica, Drvna industrija, 35,
(1-2): 19-23.
48. Goglia. V. 1994: Fleksibilna automatizacija u preradi drva, HAZU, Razred za
matematike, fizike, kemijske i tehnike znanosti, Odbor za proizvodnju voenu
raunalom.
51. Hitrec, V. 1979: RARAVO ZIDI, Program za elektronski raunar rangiranje
rasporeda pila na jarmai prema volumnom iskoritenju, Bilten ZIDI, 1, (7): 1-52.
52. Hitrec, V. 1979: Odreivanje rasporeda pila za piljenje jelovih trupaca metodom
simuliranja, Kolokvij iz pilanarstva, Bilten ZIDI, 5, (7): 34-40.
53. Hitrec, V. 1983: Utjecaj debljine i pada promjera trupaca te irine propiljka i
netonosti piljenja na volumno iskoritenje trupaca kod piljenja na jarmaama, te
neke ideje za sortiranje trupaca, Bilten ZIDI, 3, (11): 64-83.
54. Horvat, I. 1963: Pilanska preradba drva 1 i 2, Skripta, umarski fakultet
55. Herak, V. 1984: Pilanski proizvodi iz tanke oblovine hrasta, Zbornik radova,
Istraivanje, razvoj i kvaliteta proizvoda u preradbi drva, Osijek: 219-231.
59. Ili, M. 1987: Utezanje i nadmjera bukovih piljenica, Drvna industrija, 38, (11-12):
249-258.
62. Kneevi, M., 1975: Osnovi mehanike prerade drveta, Udbenik, umarski
fakultet Univerziteta u Beogradu.
63. Krutel, F. 1983: Iskoritenje bukovine u pilanskoj preradi u ovisnosti od kvalitet
trupaca, Bilten ZIDI, 11, (3): 26-38.

47. Goglia, V. 1994: Strojevi i alati za obradu drva I dio, Udbenik, umarski fakultet
49. Gornik Buar, D.; Merzelj, F. 1998: agarski praktikum, Univerza v Ljubljani,
Biotehnika fakulteta, Oddelek za lesarstvo.
50. Hitrec, V. 1978: Optimizacija piljenja koritenjem kompjuterske tehnike,
Rangiranje rasporeda pila za piljenje jelovih trupaca s obzirom na kvantitativno
iskoritenje, Bilten ZIDI, 3, (7): 1-52.
56. Herman, J., 1971: umarska dendrologija, Prirunik za umarske, drvno-
industrijske i hortikulturne strunjake, Stanbiro, Zagreb.
57. Horvat, I., 1976: Tehnologija drva, greke drva, skripta, umarski fakultet
Sveuilita u Zagrebu
58. Itvani, J., 2001: Pilanska preradba divlje trenje (Prunus avium L.), Magistarski
rad, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet.
60. Jankovi, B., 1958: Krojenje oblovine, Institut za nauna istraivanja u umarstvu
NRS, Beograd.
61. Kenji, Z. 1990: Utjecaj neprave sri na iskoritenje bukovih pilanskih trupaca
piljenjem tranim pilama na dva razliita naina, Magistarski rad, Sveuilite u

01

L

64. Luki, T. 2002: Primjena normi pri razvrstavanju bukovih samica i polusamica,
Diplomski rad, umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu
65. Milinovi, I.; Gross, A.; Vuini, M.; Boi, M. 1984: Iskorienje tanke oblovine
bukve namjenskom preradom u elemente za sjedita stolica, Bilten ZIDI, 12, (5):
90-107.
66. Muhamedagi, I. 1983: Niskokvalitetni jelovi trupci i proizvodnja obradaka, Bilten
ZIDI, 11, (3): 39-51.
67. Merzelj, F. 1996: agarstvo: Udbenik, Kmeki glas, Ljubljana.
68. Merzelj, F.; Planinc, J. 1989: Idejna studija fleksibilne krojanice za drvo,
Ljubljana.
69. Merzelj, F. 1996: agarstvo: Udbenik, Kmeki glas, Ljubljana.
70. Nagli, V., 1991. Komparativno piljenje hrastovih trupaca na jarmai pilama sa
stlaenim i razvraenim zupcima, Magistarski rad, umarski fakultet Sveuilita u
Zagrebu.
71. Nikoli, M. 1983: Prerada drveta na pilanama, I. i II. knjiga, Univerzitet u
Beogradu, umarski fakultet.
72. Paliska, D. 1989: Automatizacija u tehnologiji pilanske proizvodnje, Bilten ZIDI,
17, (1): 27-29.
73. Palovi, J., 1983: Tehnologija i tehnike prerade tankih trupaca u srednjoj Europi,
Bilten ZIDI, 11, (3), 63 84.
74. Petri, Z., 1983: Elektronska tehnika na mehaniziranih linijah za lupljenje, krojenje
in sortiranje jelove oblovine, Bilten ZIDI, 11, (3): 85-95.
75. Petrua, N. 1976: Piljenje hrastovine paralelno sa osovinom i paralelno s
izvodnicom trupca, Magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu, umarski fakultet.
76. Palovi, J., 1983: Tehnologija i tehnike prerade tankih trupaca u srednjoj Europi,
Bilten ZIDI, 11, (3), 63 84.
77. Prka, T. 1974: Usporedna analiza prerade hrastove oblovine klasinom
tehnologijom i tehnologijom izrade drvnih elemenata, Magistarski rad, Sveuilite
u Zagrebu, umarski fakultet.
78. Prka, T. 1973: Iskoritenje sirovine u pilanskoj preradi drva, Drvna industrija, 24,
(7-8): 147-157.
79. Prka, T. 1973: Prerada tanke oblovine (promjera 16-24 cm), Drvna industrija, 24,
(11-12): 247-252.
80. Prka, T. 1974: Usporedna analiza prerade hrastove oblovine klasinom
tehnologijom i tehnologijom izrade drvnih elemenata, Magistarski rad, Sveuilite
u Zagrebu, umarski fakultet.
81. Prka, T. 1974: Iskustva u proizvodnji elemenata iz hrastovine, Drvna industrija,
25, (7-8): 163-165.
82. Prka, T. 1975: Namjenska prerada tanke hrastove oblovine, Drvna industrija, 26,
(5-6): 103-109.
83. Prka, T., 1988: Razvoj pilanske prerade hrastovine, Drvna industrija, 39, (9-10):
217-222 i 39, (11-12): 255-263.
84. Prka, T.; Itvani, J.; Meki, S. Primjena normi pri razvrstavanju hrastovih samica,
Drvna industrija 52, (1): 7-22


01

05

L

85. Prka, T. 1978: Utjecaj kvalitete i promjera hrastovih trupaca na iskoritenje u
proizvodnji piljenih elemenata, Bilten ZIDI, 6, (2): 1-47.
86. Prka, T.; Itvani, J.; Truek, A. 2001: Kvantitativno iskoritenje trupaca obinog
oraha (Juglans regia L) u pojedinim fazama pilanske obradbe, Drvna industrija,
52, (4): 161-172.
87. Robolj, V. ******: Tehnoloka in ekonomska analiza strojev v agarski proizvodnji,
Interna studija.
88. Skaki, D.; Muhi, S. 1985: Iskoritenje vanstandardne bukove oblovine pri izradi
elemenata za namjetaj, Savjetovanje o razvoju proizvodnje na bazi prerade
bukovine i ostalih vrsta drva, ivinice: 162-186.
89. kalji, N. 2002: Simulirano piljenje kvalitetnih bukovih trupaca u zavisnosti od
poloaja i veliine neprave sri, Magistarski rad, Mainski fakultet Univerziteta u
Sarajevu.
90. Sedej, F.; Veluek, V. 2000: Tehnologija agarstva, Lesarska zaloba, Ljubljana.
91. oki, B., 1985: Promjena oblika rezanih sortimenata u zavisnosti od
tehnolokog procesa pilanske prerade i njen znaaj za finalnu preradu drveta,
Savjetovanje o razvoju finalne proizvodnje na bazi prerade bukovine i ostalih vrsta
drveta, ivinice.
92. Tanuev, V. 1993: Kvantitativno i kvalitativno iskoritenje tanjih bukovih trupaca III
klase kod piljenja na tranoj pili, Magistarski rad, Sveuilite u Zagrebu, umarski
fakultet.
93. Ugrenovi, A., 1957: Eksploatacija uma, Poljoprivredni nakladni zavod, Zagreb.
94. Zubevi, R. 1973: Uticajni faktori pri izradi grubih obradaka iz niskokvalitetne
bukove pilanske oblovine, Disertacija, Mainski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
95. Zubevi, R. 1974: Proizvodnja grubih obradaka iz bukovine, Drvna industrija, 25,
(7-8): 159-162.
96. Zubevi, R. 1979: Istraivanje racionalnije izrade grubih obradaka u pilanskoj
preradi etinjaa, Drvna industrija, 30, (7-8): 219-224.
97. Zubevi, R. 1983: Utjecaj kvalitete i dimenzija bukovih trupaca na iskoritenje,
98. Zubevi, R. 1983: Istraivanja koliinskog i kvalitativnog iskorienja tanke
bukove oblovine, Drvna industrija, 34, (7-8): 191-196.
99. Zubevi, R. 1965: Trane pile i njihova upotreba na pilanama, Zavod za
tehnologiju drveta, Sarajevo.
101. ****** 1967: Drvnoindustrijski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb
102. ****** Glasnik Hrvatskoga dravnog zavoda za norme i mjeriteljstvo
103. ****** 1995: Europski standardi za agan les, Lesarska zaloba, Ljubljana
104. ****** 1981: Osnove nauke o drvu i izrada proizvoda iz masivnog i usitnjenog
drva, pretisak poglavlja iz umarske i Tehnike enciklopedije, umarski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, Katedra za tehnologiju drva.
105. ****** umarska enciklopedija, svezak 1, 2 i 3, Jugoslavenski leksikografski
zavod M. Krlea, Zagreb.
106. ****** Cjenik glavnih umskih proizvoda, Hrvatske ume, Zagreb
100. Williston, E. M. 1976: Proizvodstvo pilomaterialov, Lesnar prombilenostb,
Moskva.



L

NORME

1. EN 844 1 Round and sawn timber Terminology Part 1: General terms common
to round and sawn timber
2. EN 844 2 Round and sawn timber Terminology Part 2: General terms relating
to round timber
3. EN 844 4 Round and sawn timber Terminology Part 4: Terms relating to
moisture content
features of round timber
11. EN 1311 Round and sawn timber - Method of measurement of biological degrade
12. EN 1438 Symbols for timber and wood-based products
15. HRN D. A1. 041 Ispitivanje drveta, greke drveta mjerenje
16. HRN D. A0. 018 Drvni otpatci u umarstvu i preradbi drva, Razredba
17. HRN D. A0. 019 Drvni otpatci u umarstvu i preradbi drva, Nazivi i definicije
20. EN 1309 2 Round and sawn timber: Method of measurement of dimensions Part
2: Round timber
21. HRN D. B4. 028, HRN D. B4. 028/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za
piljenje, Listopadno drvo
26. HRN D. B4. 021, HRN D. B4. 021/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za furnir,
Crnogorino drvo
27. HRN D. B4. 030, Proizvodi iskoritavanja uma, Orahovi trupci za furnir
dimensions of round timber
stain and fungal attack
degrade by insects
9. EN 844 12 Round and sawn timber Terminology Part 12: Additional terms and
general index
10. EN 1310 Round and sawn timber - Method of measurement of features
13. PrEN 13556 Round and sawn timber Nomenclature of timbers used in Europe
14. HRN D. B0. 101 Greke drveta nazivlje, definicije i mjerenje
18. HRN D. B0. 022 Razvrstavanje i mjerenje neobraenog i obraenog drveta
19. PrEN 1309 Round and sawn timber: Method of measurement of dimensions
piljenje, Crnogorino drvo
pragove
kombiniranu namjenu
25. HRN D. B4. 020, HRN D. B4. 020/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Trupci za furnir,
Listopadno drvo
28. HRN D. B4. 031, HRN D. B4. 031/1 Proizvodi iskoritavanja uma, Hrastovi trupci
za furnir



L

ljutenje, Listopadno drvo
ljutenje, Crnogorino drvo
31. HRN D. B5. 020 Proizvodi iskoritavanja uma, Drvo za izradbu celuloze,
poluceluloze i drvenjae
32. HRN D. B5. 021 Taninsko drvo
50. EN 1438 Symbols for timber and wood-based products
52. PrEN 1309 Round and sawn timber: Method of measurement of dimensions
53. EN 1309 1 Round and sawn timber; Method of measurement of dimensions Part
1: Sawn timber
54. EN 1310 Round and sawn timber - Method of measurement of features
55. EN 1311 Round and sawn timber - Method of measurement of biological degrade
56. EN 1312 Round and sawn timber; Determination of the batch volume of sawn
timber
57. EN 1313 1, EN 1313 1/A1 Round and sawn timber; Permitted deviations and
preferd sizes Part 1: Softwood sawn timber

33. HRN D. B5. 023 Proizvodi iskoritavanja uma, Drvo za ogrjev i suhu destilaciju
34. HRN D. B5. 024 Proizvodi iskoritavanja uma, Drvo za drvene ploe
35. HRN EN 1316 1 Oblo drvo listaa Razvrstavanje po kakvoi 1. dio: Hrast i
bukva
36. HRN EN 1316 2 Oblo drvo listaa Razvrstavanje po kakvoi 2. dio: Topole
37. HRN EN 1316 3 Oblo drvo listaa Razvrstavanje po kakvoi 3. dio: Jasen i
javori
38. ENV 1927-1 Qualitative classification of softwood round timber Part 1: Spruces
and firs
39. ENV 1927-2 Qualitative classification of softwood round timber Part 2: Pines
40. ENV 1927-3 Qualitative classification of softwood round timber Part 3: Larches
and douglas firs
41. EN 844 1 Round and sawn timber Terminology Part 1: General terms common
to round and sawn timber
42. EN 844 3 Round and sawn timber Terminology Part 3: General terms relating
to sawn timber
moisture content
dimensions of sawn timber
features of sawn timber
stain and fungal attack
degrade by insects
49. EN 844 12 Round and sawn timber Terminology Part 12: Additional terms and
general indeks
51. PrEN 13556 Round and sawn timber Nomenclature of timbers used in Europe


L

58. EN 1313 2, EN 1313 2/AC Round and sawn timber; Permitted deviations and
preferd sizes Part 2: Hardwood sawn timber
67. HRN D. C1 022 Piljena bukova graa
76. HRN D. C1 031 Piljena lipova graa
59. PrEN 12169 Criteria for the assessment of conformity of a lot of sawn timber
60. PrEN 13183-1 Round and sawn timber - Method of measurement of moisture
content-Part 1: Method for determining moisture content of a piece of sawn timber
(Oven-dry method)
61. PrEN 13183-2 Round and sawn timber - Method of measurement of moisture
content-Part 1: Method for determining moisture content of a piece of sawn timber
(Electrical method)
62. HRN D. B0. 101 Greke drveta nazivlje, definicije i mjerenje
63. HRN D. A1. 041 Ispitivanje drveta, greke drveta mjerenje
64. HRN D. A0. 018 Drvni otpatci u umarstvu i preradbi drva, Razredba
65. HRN D. A0. 019 Drvni otpatci u umarstvu i preradbi drva, Nazivi i definicije
66. HRN D. C1 021 Piljena hrastova graa
68. HRN D. C1 023 Piljena javorova graa
69. HRN D. C1 024 Piljena jasenova graa
70. HRN D. C1 025 Piljena brestova graa
71. HRN D. C1 026 Piljena grabova graa
72. HRN D. C1 027 Piljena orahova graa
73. HRN D. C1 028 Piljena graa vokarica: kestena, jabuke, breskve, oskorue,
trenje, vinje i kruke
74. HRN D. C1 029 Piljena johova graa
75. HRN D. C1 030 Piljena brezova graa
77. HRN D. C1 032 Piljena graa od svih vrsta topola
78. HRN D. C1 033 Piljena vrbova graa
79. HRN D. C1 040 Piljena borova graa
80. HRN D. C1 041 Piljena graa jele i smreke
81. EN 975 1, EN 975 1/A1 Sawn timber Appearance grading of hardwoods Part
1: Oak and beech
82. EN 975-1 i EN 975-A1, Sawn timber European spruces, firs and Douglas firs -
Appearance grading of softwood, Part 1.
83. EN 1611-1 Piljeno drvo - Razvrstavanje drva etinjaa 1. dio: Smreka, jela i
duglazija
84. prEN 1611-2 Sawn softwood Vizual grading Part 2: Quality grading for European
spruces and firs
85. prEN 1611-3 Sawn softwood Vizual grading Part 3: Quality grading for European
pines


01

W

WEB STRANICE

Okomite trane pile trupare i paralice
Artiglio, www.artiglio.it
Bongioanni, www.bongioanni.it
Braun-Canali, www.moehringer.com
Bratstvo, www.bratstvo.hr
E. Gillet, www.gillet.fr
Esterer WD, www.ewd.de
Primultini, www.primultini.it
Mudata, www.mudata.com

Jarmae
Braun-Canali, www.moehringer.com
Linck, www.linck-hvt.com
Wintersteiger, www.wintersteiger.com

Vodoravne trane pile trupare
Forestor, www.forestor.com
Pezzolato, www.pezzolato.it
Wood Mizer, www.woodmizer.com
Wravor, www.wravor.si

Krune pile trupare i paralice
Laimet, www.laimet.com
Wep trading, www.ztssabinov.sk

Krune pile za raspiljivanje piljenica
Artiglio, www.artiglio.it
A. Costa, www.acimall.com
Altendorf www.altendorf.ch
Bratstvo, www.bratstvo.hr
CML, www.cml-srl.it
Cursal, www.cursal.com
Forma, www.forma.si
Grecon-Dimter, www.grecon.de, www.grecon-dimter.de
Jrion, www.raimann.com
Ogam, www.ogam.com
Raimann, www.raimann.com
Salvador, www.solidea.it
Storti, www.storti.it
Ledinek, www.lestro-ledinek.si


01

W

Lanane pile
Holtec, www.holtec.de
Husqvarna, www.husqvarna.com
Jonsered, www.jonsered.se
Stihl, www.stihl.com

Artiglio,
Iverai
AKE Sderhamns,
www.artiglio.it
Veisto-Rakenne, www.hewsaw.com
Radni alati
Leitz, www.leitz-tools.de
Martin Miller, www.martin-miller.com

Uddeholm, www.uddeholm.com

Udruenja i katalozi proizvoaa opreme i strojeva za obradbu drva
www.acimall.com
www.wood.vdma.org
www.forman.ee
www.se-saws.com
www.vshf.com
www.drvo.hr
www.bizzcontact.com
www.hgk.hr
www.netstudio.hr
www.fms.at
www.met.fi
www.wood.web.com

HRN D. C1. 021 Piljena hrastova graa Gornja granica prihvatljivosti greke / HRN D.C1.021 Sawn oak timber Upper limit of defect tolerance/
Red
br.
Greka piljenice /Defects
on sawnwood/
Klasa I /Grade I/ Klasa II /Grade II/ Klasa III /Grade III/ Klasa IV /Grade IV/
Napomena
/Note/
Piljenice moraju biti zdrave, iste, ravne,
neusukane, pravilne teksture, bez kvrga i
izraenog perca. Na jednoj piljenici mogu biti
najvie tri navedene greke.
Piljenice moraju biti zdrave, iste, priblino ravne,
neusukane i grublje teksture. Na jednoj piljenici mogu
se nalaziti najvie tri navedene greke.
Piljenice moraju biti zdrave, ali grublje
teksture nego u I. i II. klasi. Na jednoj se
piljenici moe nalaziti najvie pet
navedenih greaka.
Obuhvaa samice i polusamice jednake
kvalitete kao i u III. klasi, s tim da je
iskoritenje pojedine samice najmanje 30%.
1. Kvrge
/Knots/
Doputena je jedna kvrga, zdrava, srednja,
srasla, ili dvije male zdrave, srasle na loijoj
povrini piljenice koja ne prodire na drugu
povrinu.
Doputena je jedna kvrga, zdrava, srednja,
srasla ili po dvije male na boljoj povrini za
svaki metar duljine preko 2 m.
Doputena je jedna kvrga, zdrava, velika, srasla, na
svaki poetni metar duljine na boljoj povrini ili na
svaki metar duljine po dvije zdrave, srasle, srednje
kvrge ili dobro oieno udubljenje od natrule kvrge.
Doputene su zdrave kvrge na debljini i irini piljenice u tolikoj koliini i veliini da ne
utjeu na vrstou piljenice.
2. Bjeljika /Sapwood) Doputena je zdrava, natrula, trula i muiasta bjeljika.
9.
/
Rujavost
/Red streaky
Doputena je rujavost na loijoj povrini ako
ne pokriva vie od 1/5 duljine piljenice, na
najvie 10% ukupnog broja piljenica.
Rujavost je doputena samo na loijoj povrini gdje
smije pokrivati cijelu duljinu piljenice na najvie 15%
ukupnog broja piljenica.

10. Napad insekata
/Insect attack/
Doputena je jedna buotina od velikog crva
na boljoj povrini, to odgovara jednoj
zdravoj, srasloj, srednjoj kvrgi; doputena je
jedna buotina od muice u sri, dvije do tri u
zdravoj bjeljici na svaki poetni metar duljine.
Doputeno je tri do pet buotina od muice u zdravoj
bjeljici na svaki metar duljine piljenice. Doputene su
dvije buotine velikog crva na svakoj povrini.

11. Promjene oblika piljenica
/Warp/
Doputena je koritavost do 2% irine samice,
te jednostrana zakrivljenost do 3% od duljine
piljenice.
Doputena je jednostrana zakrivljenost do 4% ili
dvostrana do 3% duljine piljenice.
Doputena je jednostrana ili dvostrana zakrivljenost do 20% duljine piljenice.
15. Mrlje i trake
/Stains and streaks/
Doputene su mrlje od leanja na obje
povrine ako zajedno nisu dublje od 2 mm.
Doputene su mrlje od leanja, ako na obje povrine
zajedno ne prodiru dublje od 3 mm
Doputene su, ako na obje povrine zajedno ne prodiru dublje od 5 mm.
16. dekoloracije
/Discoloration caused by the
presence of tanin in the
wood/
pokrivaju vie od 1/5 duljine piljenice, no
najvie na 10% ukupnog broja piljenica.
Taninske Doputene su na loijoj strani ako ne Doputene su na loijoj strani, gdje smiju pokrivati
cijelu duljinu piljenice na najvie 15% ukupnog broja
piljenica.

17. Srce i pukotine srca
/Heart and heart shakes/
Doputeno je srce s pukotinom; ako probija na
bolju povrinu, bonificira se. Doputeno je
uklopljeno ili propiljeno srce s uzdunom
pukotinom na 20% ukupnog broja piljenica.
Srce, uklopljeno ili propiljeno, s uzdunim
pukotinama na 40% ukupnog broja piljenica.
Doputeno je dvostruko srce, bez urasle kore.

20. Doputene su sitne pukotine na obje povrine
ako ukupna dubina nije vea od 1/8 debljine
piljenice.
Doputene su pukotine na obje povrine ako dubina
pukotina zajedno ne prelazi 1/8 debljine piljenice.
Pukotine od suenja i
sunane pukotine /Drying
check and sun cracks/
Doputene su pukotine na obje povrine ako njihova ukupna dubina nije vea od 1/5
debljine piljenice.
21. Kose i ravne kombinirane
pukotine /Slant and straight
combination splits/
Doputene su pukotine na jednome ili na oba
ela ako ukupna veliina nije vea od
jednostruke irine piljenice.
Doputene su pukotine na jednome ili na oba ela ako
njihova ukupna duljina ne prelazi iznos dvostruke
irine piljenice.
Doputene su pukotine na jednome ili na oba ela piljenice u neogranienoj duljini ako se
piljenjem du cijele samice moe dobiti etvrtaa ili neka piljenica iroka najmanje 10 cm.
29. Usukanost i kosa ica /Spiral
grain and deflection of wood
fibre flow/
Usukanost malena na piljenicama do 45 mm
debljine ili srednja na piljenicama debljim od
50 mm.
Doputena je srednja usukanost na piljenicama do 45
mm ili velika na piljenicama debljim od 50 mm.
Doputena je velika usukanost.

HRN D. C1. 022 (1982) Piljena bukova graa Gornja granica prihvatljivosti greke /HRN D. C1. 022 (1982) Sawn beech timber Upper limit of defect tolerance/
R.b. Greka piljenice Klasa I /Grade I/ Klasa II /Grade II/ Klasa III /Grade III/ Klasa IV /Grade IV/
Piljenice moraju biti zdrave. Dozvoljena je gruba struktura i nepravilna tekstura. Napomena
/Note/
Piljenice moraju biti zdrave, bez perca,
neusukane, bez povrinskih pukotina, bez
prozuhlosti, fine strukture i teksture blistae,
polublistae i bonice. Ako su parene, moraju
imati jednolinu crvenkastu boju. Na jednoj
piljenici mogu biti najvie tri navedene greke.
Piljenice moraju biti zdrave, neusukane, sa tragovima perca, dozvoljena
je grublja i nepravilnija struktura. Ako su parene, moraju imati
jednolinu crvenkastu boju. Na jednoj piljenici mogu biti najvie etiri
navedene greke.
Na jednoj piljenici mogu biti najvie
etiri navedene greke.
Na jednoj piljenici moe biti najvie pet
navedenih greaka.
1. Doputene su tri kvrice srasle na loijoj
povrini do 2,90 m duljine. Doputena je jedna
kvrga, zdrava, srasla, mala kod 2,00 m duljine,
koja probija debljinu piljenice ili jedna zdrava
srednja kvrga koja probija do 1/3 debljine
piljenice ili jedna velika kvrga za irinu piljenice
preko 24 cm. Na boljoj povrini ne smije biti
kvrga.
Doputene su kvrice na loijoj povrini. Doputena je jedna kvrga,
zdrava, na svaki metar duljine koja probija piljenicu promjera do
debljine piljenice ili najvie do 60 mm promjera ili sa loije strane po
jedna natrula kvrga promjera do debljine piljenice koja probija do 1/3
debljine. Natrula kvrga mora biti dobro oiena.
Doputene su kvrice na loijoj povrini.
Doputena je jedna kvrga, zdrava na
svaki metar duljine, iji promjer ne
premauje debljinu piljenice ili
probijajua natrula srednja kvrga i rupe
od ispalih kvrga polegua ako ne prodiru
dublje od 1/3 debljine piljenice.
Doputene su kvrice neogranieno.
Doputena je jedna kvrga, zdrava srasla,
na svaki metar duljine ili kvrga iji
promjer ne premauje 1/2 debljine
piljenice ili probijajua srednja kvrga.
Doputena je trula kvrga i rupe od ispalih
kvrga ako ne prodiru dublje od 1/2
debljine piljenice.
Kvrge i kvrice
/Knots and cats paw/
2. Neprava sr (crveno srce)
/Red heart/
Doputena je zdrava, svijetla neprava sr,
jednoline boje na loijoj povrini kod bonica
ili po cijeloj loijoj povrini kod polublistaa, a
po obje ire povrine kod blistaa.
Doputena je neogranieno zdrava i
tamno oiviena neprava sr.
Doputena je zdrava neprava sr
neogranieno.
Doputena je zdrava neprava sr, na bonicama ako pokriva loiju
povrinu, a na boljoj povrini ako pokriva pola irine. Ako piljenica po
ostalim svojstvima odgovara kvaliteti I. klase, to se se ne smatra
grekom. Ako na piljenicama blistaama i polublistaama pokriva obje
povrine samice, to se ne smatra grekom. Tamno oiviena neprava sr
nije dozvoljena.
3. Piravost (Zaguenost)
/Fustiness, doatyness/
ili oba ela i to u tragovima ako ne prelazi
10% duljine piljenice.
Doputena je na jednom ili oba ela ako
ne prelazi 20% duljine piljenice.
Doputena je na jednom ili oba ela ako
ne prelazi 30% od duljine piljenice.
Doputena je na jednom
4. Prelost (Prozuhlost) /Rotten
wood/
Nije doputena

/Warp/
Doputena je koritavost do 2% irine piljenice i
jednostrana zakrivljenost do 2% od duljine
piljenice.
Doputena je zakrivljenost do 3% duljine piljenice do 2,9 m duljine.
Doputena je koritavost do 3% duljine piljenice.
Doputena je jednostrana ili dvostrana
zakrivljenost do 4% duljine piljenice.
Doputena je koritavost do 4% od
duljine piljenice.
Doputena je koritavost do 6% od duljine
piljenice.
14. Mrlje i trake /Stains and
streaks/
Doputene su mrlje od leanja na obje povrine
ako ne prodiru vie od 1 mm dubine ili na jednoj
povrini do 2 mm dubine.
Doputene su mrlje od leanja na svakoj
povrini do 2 mm dubine ili samo na
jednoj povrini do 4 mm dubine.
Doputene su mrlje od leanja na svakoj
povrini do 2,5 mm dubine ili samo na
jednoj povrini do 5 mm dubine.
Doputene su mrlje od leanja, ako ne prodiru vie od 1 mm dubine ili
na jednoj povrini do 2 mm dubine.
Doputeno je prorezano ili uklopljeno srce s tim da se irina srca s grekama odbija od irine piljenice,
15.
Srce i pukotine srca /Heart and
heart shakes/

Obje povrine moraju imati na uoj strani piljenice najmanje irinu od
14 cm.

18. Kose i ravne kombinirane
pukotine /Slant and straight
combination splits/
Doputene su pukotine na jednom ili oba ela
piljenice ako ukupna duljina nije vea od
jednostruke irinu piljenice.
Doputene su pukotine na jednome ili na oba ela ako njihova ukupna duljina ne prelazi iznos dvostruke irine piljenice.
20. Pukotine na licu i naliju
/Splits on board surface/
Doputene su pukotine na loijoj povrini ako ne
prodiru dublje od 1/10 debljine piljenice.
Doputene su pukotine na obje povrine za sve debljine ako ne prodiru dublje od 1/5 debljine piljenice.
22. Tekstura i finoa drva
/Texture/
Doputena je samo fina i pravilna tekstura. Doputena je grublja struktura i nepravilnija tekstura. Doputena je gruba struktura i
nepravilna tekstura.
Doputena je gruba sruktura i nepravilna
tekstura.
24. Valovitost linije godova
/Annual ring waviness/
Perac nije doputen Doputen je perac u tragovima.

25. Nepravilan tok vlakanaca
/Irregularities of wood fibre
flow/
Perac nije doputen Doputen je perac u tragovima.

26. Usukanost i kosa ica
/Spiral grain and deflection of
wood fibre flow/
Nije doputena Nije doputena

EN 975-1, EN 975-1/A1 Piljeno drvo-Razvrstavanje drva tvrdih listaa: hrast - Gornja granica prihvatljivosti greke / EN 975-1, EN 975-1/A1 Sawn timber-Appearance grading of hardwoods:
Oak Upper limit of defect tolerance/
Red.
br.
Greka piljenice
/Defects of sawnwood/
Klasa Q-BA /Grade Q-BA/ Klasa Q-B1 /Grade Q-B1/ Klasa Q-B2 /Grade Q-B2/ Klasa Q-B3 /Grade Q-B3/
Doputena je jedna zdrava, srasla,
djelomino srasla ili ispadajua
kvrga veliine 20 mm ili
ekvivalentno na svaka 2 m.
djelomino srasla ili ispadajua kvrga
veliine 40 mm ili ekvivalentno na svaka 2
m. Doputene su i vee kvrge, ali
raspodijeljene na 25% piljenica, uz
bonifikaciju.
Doputena je jedna zdrava, srasla, djelomino
srasla ili ispadajua, veliine 80 mm ili
ekvivalentno na svaka 2 m. Doputene su i
vee kvrge, ali raspodijeljene na 25% piljenica,
uz bonifikaciju volumena. Doputene su i trule
kvrge na 10% piljenica, uz navedene granice.
Doputene su
neogranieno ako nije
drukije odreeno u
ugovoru. Doputene su i
trule kvrge ako nije
drukije odreeno u
ugovoru.
1. Kvrge, kvrice
/Knots, cats paw/
Ukljuene se i skupine kvrica koje su doputene u jednakim granicama kao i kvrge.
2. Bjeljika
/Sapwood/
Doputena je zdrava bjeljika na svakom rubu piljenice manja ili jednaka 40 mm.
Ako je ira, doputena je uz bonifikaciju.
Doputena je zdrava bjeljika. Trula je bjeljika
doputena uz bonifikaciju.
Doputena je zdrava i trula
bjeljika.
3. Dvostruka bjeljika
/Double sapwood/
Nije doputena.

Doputena je.

4. Doputena je i povrinska i
prodirua urasla kora.
Urasla kora
/Bark pocket/
Doputena je povrinski urasla kora uz bonifikaciju ako se na piljenici nalazi samo
jedna takva greka. Nije doputena prodirua urasla kora.
Doputena je povrinska urasla kora. Nije
doputena prodirua urasla kora.
5. Zimotrenost
/Frost shake/
Doputena je uz bonifikaciju ako se na piljenici nalazi samo jedna takva greka. Klasira se uz ogranienja
koja se navode u ugovoru.
6. Okruljivost /Ring shake/ Doputena je uz bonifikaciju, ukoliko se na piljenici nalazi samo jedna takva greka.
8. Trule /Rot/ Nije doputena. Doputena je uz bonifikaciju ako se na piljenici nalazi samo jedna takva greka.
9. Rujavost /Red streaky/ Nije doputena. Doputena je uz bonifikaciju ako se na piljenici nalazi samo jedna takva greka
10. Napad insekata /Insect attack / Napad insekata doputen je uz bonifikaciju ako se na piljenici nalazi samo jedna
takva greka.
Doputen je uz bonifikaciju.
11. Promjena oblika piljenica /Warp/ Za veliinu i vrstu promjene oblika piljenica ogranienja bi trebala biti odreena u ugovoru.
Doputeno je uz
ogranienja koja se navode
u ugovoru.

12. Promjena prirodne boje drva
/Colour variation/
Nije doputena.

Doputena je ako nije drukije odreeno u
ugovoru.
Doputena je. Doputena je.
13. Svjetliji ton boje sri drva
/Light colour/
Svjetliji ton boje sri je doputen ako je tako navedeno u ugovoru.
15. Mrlje i trake
/Stains and streaks/
Smee mrlje i crne trake nisu
doputene.
Doputene su uz bonifikaciju ako se na
piljenici nalazi samo jedna takva greka.
Doputene su smee mrlje i crne trake. Doputene su smee mrlje
i crne trake.
Doputene su uz bonifikaciju.

18. Zvjezdaste pukotine
/Star shake/
Doputene su uz bonifikaciju, ukoliko se na piljenici nalazi samo jedna takva greka. Klasiraju uz se ogranienja
koja se navode u ugovoru.
20. Pukotine
/Splits/
Razvrstavaju se uz ogranienja koja se navode u ugovoru.

Doputene su.

Doputena je fina tekstura (irina godova manja ili jednaka 3 mm), uz ogranienja
odreena ugovorom. Srednje fina tekstura (irina godova manja ili jednaka 4,5 mm)
doputena je ukoliko nije drukije odreeno ugovorom.
/Texture/
Gruba tekstura nije doputena. Gruba je tekstura doputena

/Irregularities of fibre flow, burl/
Kovrava ica nije doputena. Doputena je kovrava ica.
29. Doputeno je drvo priblino ravne ice, bez
pojave usukanosti.
Doputeno je drvo kose ice, uz pojavu
usukanosti.
Doputeno je drvo
neogranieno kose ice, uz
pojavu usukanosti.
Usukanost i kosa ica
/Spiral grain and deflection of
wood fibre flow/
Doputeno je drvo ravne ice, bez
pojave usukanosti.

EN 975-1, EN 975-1/A1 Piljeno drvo-Razvrstavanje drva tvrdih listaa: bukva - Gornja granica prihvatljivosti greke / EN 975-1, EN 975-1/A1 Sawn timber-Appearance grading of hardwoods:
Beech Upper limit of defect tolerance/
R. b. Greka piljenice Klasa F-BA /Grade F-BA/ Klasa F-B1 /Grade F-B1/ Klasa F-B2 /Grade F-B2/ Klasa F-B3 /Grade F-B3/
Zdrave srasle, zdrave djelomino srasle, nezdrave i trule
kvrge nisu doputene na licu na 70% komada u sloaju.
Doputene su bez bonifikacije zdrave srasle, zdrave
djelomino srasle, a uz bonifikaciju nezdrave i trule na 30%
komada u sloaju.
Zdrave srasle, zdrave djelomino srasle,
nezdrave i trule kvrge nisu doputene na
licu na 50% komada u sloaju. Doputene
su bez bonifikacije zdrave srasle, zdrave
djelomino srasle, a uz bonifikaciju
nezdrave i trule na 50% komada u sloaju.
Zdrave srasle, zdrave djelomino srasle, nezdrave i
trule kvrge nisu doputene na licu na 30% komada u
sloaju. Doputene su bez bonifikacije zdrave srasle,
zdrave djelomino srasle, a uz bonifikaciju nezdrave i
trule na 70% komada u sloaju.
Zdrave srasle, zdrave djelomino
srasle kvrge doputene su
neogranieno, a nezdrave i trule kvrge
uz bonifikaciju.
1. Kvrge i kvrice
Kvrice (maje ape) se vrednuju isto kao pojedinane kvrge.
Doputena je zdrava neprava sr jednakomjerno
rasporeena i ne pretamne boje do 20% irine piljenice.
jednakomjerno rasporeena i ne pretamne
boje do 25% irine piljenice.
Doputena je zdrava neprava sr jednakomjerno
rasporeena i ne pretamne boje do 33% irine
piljenice.
neogranieno.
2.
Ako se to samo smatra promjenom boje i ako je usklaena sa ostalim
Neprava sr (crveno srce) /Red
heart/
postavkama.
Nije doputena na 70% komada u sloaju. Doputena je uz
bonifikaciju na 30% komada u sloaju.
Doputena je urasla kora uz bonifikaciju
ako je samo jedna greka na piljenici.
Doputena je urasla kora uz bonifikaciju ako su
maksimalno dvije greke na piljenici.
Doputena je urasla kora uz
bonifikaciju ako su maksimalno tri
greke na piljenici.
5. Urasla kora /Bark pocket/
Ako je samo jedna greka na piljenici, a ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama. Ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama.
6. Zimotrenost /Frost shake/ Nije doputena na 70% komada u sloaju. Na 30% komada u
sloaju doputena je uz bonifikaciju ovisno o ugovorenom
kriteriju meu zainteresiranim stranama.
Doputena je uz bonifikaciju ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama.
7. Okruljivost /Ring shake/ Nije doputena na 70% komada u sloaju. Na 30% komada u
sloaju doputena je uz bonifikaciju ovisno o ugovorenom
Doputena je uz bonifikaciju ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama.
Doputena je uz bonifikaciju ako su maksimalno dvije
greke na piljenici.
Doputena je uz bonifikaciju ako su
maksimalno tri greke na piljenici.
9. Trule /Rot/ Nije doputena Nije doputena
Ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama.
Doputena su oteenja od insekata uz
bonifikaciju ako je samo jedna greka na
piljenici.
Doputena su oteenja od insekata uz bonifikaciju
ako su maksimalno dvije greke na piljenici.
11. Napad insekata /Insect attack/ Nisu doputena oteenja od insekata.
Ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama.
Doputena su oteenja od insekata.
12. Promjene oblika piljenica /Warp/ Za veliinu i vrstu promjena oblika piljenica ogranienja bi trebala biti odreena u ugovoru.
Doputena je ako je samo jedna greka na
piljenici.
Doputena je ako su maksimalno dvije greke na
piljenici.
Doputena je ako su maksimalno tri
greke na piljenici.
13. Promjena prirodne boje drva,
/Dote, colour variation/
Nije doputena
Uz bonifikaciju ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama.
14. Mrlje i trake /Stains and streaks/ Doputena je zdrava neprava sr ako se to samo smatra mrljama i trakama, a ako je usklaena sa ostalim postavkama.
15. Srce i pukotine srca /Heart and
heart shakes/
Nisu doputene na 70% komada u sloaju. Na 30% komada u
sloaju doputene su uz bonifikaciju ovisno o ugovorenom
Doputene su uz bonifikaciju ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama.
17. Pukotine od suenja i sunane
pukotine /Drying check and sun
cracks/
Nisu doputene Nisu doputene Doputene su na nekoliko piljenica od ugovorene
koliine ovisno o ugovorenom kriteriju meu
zainteresiranim stranama.
Doputene su.
18. Kose i ravne kombinirane pukotine
/Slant and straight combination
splits/
Nisu doputene na 70% komada u sloaju. Na 30% komada u
sloaju doputene su ako ne probijaju na lice i nalije
piljenice ili uz bonifikaciju ako probijaju ovisno o
ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim stranama.
Doputene su ako ne probijaju na lice i nalije piljenice ili uz bonifikaciju ako probijaju ovisno o ugovorenom kriteriju meu zainteresiranim
stranama.
19. Ravne, kose i zvjezdaste elne
pukotine /Slant, straight and star
splits on board ends/
Pukotine se razmatraju sa gledita zastupljenosti na piljenici no bez konkretne definicije (mjere) veliine prihvatljivosti, odnosno neprihvatljivosti.
/Irregularities of wood fibre flow,
curly grain/
Nije doputen. Nije doputen. Doputen je. Doputen je na nekoliko piljenica od ugovorene
koliine ovisno o ugovorenom kriteriju meu
zainteresiranim stranama.
26. Usukanost i kosa ica Doputena je priblino ravna ica Doputena je blago zakoena ica. Doputena je blago zakoena ica. Nije propisana veliina.

Pilana L Hrast-Piljeno drvo: Razvrstavanje po kakvoi, Gornja granica prihvatljivosti greke / Sawmill L - Oak-Sawn timber: Qualitative classification Upper limit of defect tolerance/
Red.
br.
Greka piljenice
Klasa I/II /Grade I/II/ Klasa M /Grade M/ Klasa III /Grade III/ Klasa IV /Grade IV/
1. Kvrge
/Knots/
Doputena je jedna zdrava, srasla
kvrga promjera od 10 mm na
svaki metar duljine. Druga strana
mora biti ista.
Doputena je jedna
zdrava srasla kvrga
promjera od 20 mm ili
dvije zdrave srasle kvrge
od 10 mm.
Doputene su dvije kvrge, zdrave,
srasle promjera od 40 mm uz
bonifikaciju.
Doputene su etiri zdrave, srasle
kvrge promjera od 40 mm na 1 m
duljine. Doputa se jedna grupa
kvrica veliine 40 mm, na 1 m
duljine.
2. Bjeljika
/Sapwood/
Bjeljika je doputena ako je zdrava, irine do 20 mm na svakom rubu piljenice (bjeljike ire od 20 mm bonificiraju se). Trula, natrula i
muiava bjeljika odbija se od irine piljenice.
3. Dvostruka bjeljika /Double sapwood/ Bonificira se ako se nalazi blie ruba piljenice, a ako je blie srcu, ne doputa se.
4. Urasla kora
/Bark pocket/
Nije doputena.

Doputena je jedna povrinski
urasla kora u manjem opsegu.
Doputaju se dvije povrinski urasle
kore na piljenici.
5. Zimotrenost
/Frost shake/
Nije doputena.

Doputena je do 50 cm duljine,
ako je dulja bonificira se.
Doputena je zimotrenost vea od 50
cm uz bonifikaciju.
6. Okruljivost /Ring shake/ Nije doputena.
7. Rak /Crab/ Nije doputen.
8. Trule /Rot/ Nije doputena.
9. Rujavost /Red streaky/ Nije doputena.
10. Napad insekata /Insect attack/ Doputen je muiavost samo u bijeli. Jedan ubod velikog crva na piljenici doputen je uz pad kakvoe za jednu klasu.
11. Promjene oblika piljenica /Warp/ Nisu doputene, osim sabljatosti koja se moe bonificirati ako je malena.
12. Promjena prirodne boje drva /Colour variation/ Doputeno je malo odstupanje od prirodne boje drva.
13. Svjetliji ton boje sri drva /Light colour/ Doputen je .
15. Mrlje i trake /Stains and streaks/ Mrlje od leanja, podlonih letvica i vodeni trakovi nisu doputeni. Doputeni su.
16. Taninske dekoloracije /Discoloration caused by the
presence of tannin in the wood/
Doputene su uz bonifikaciju.
17. Srce i pukotine srca /Heart and heart shakes/ Nisu doputene. Doputene su.
18. Zvjezdaste pukotine /Star shakes/ Nisu doputene.
19. Pau Nisu doputene inaste pukotine /Spiders/
20. Pukotine od suenja i sunane pukotine
/Drying check and sun cracks/
Nisu doputene. Doputene su uz bonifikaciju.
/Slant and straight combination splits/
Doputena je jedna ravna kombinirana pukotina do 20 cm duljine na jednom kraju ili 10 cm duljine na oba kraja piljenice. Kose se
kombinirane pukotine bonificiraju.
23. Pukotine na licu i naliju /Splits on board surface/ Nisu doputene. Doputene su uz bonifikaciju.
24. Bone pukotine /Splits on narrow board side/ Nisu doputene.
25. Tekstura i finoa drva /Texture/ Doputena je fina tekstura. Doputena je gruba tekstura.
26. Nejednolikost irine godova
/Irregularities of wood structure/
Ne doputa se. Doputeni su iri godovi.
27. Valovitost linije godova /Annual ring waviness/ Nije doputena. Doputena je.
/Irregularities of wood fibre flow/
Doputen je uz bonifikaciju. Kovrava ica nije doputena.
/Spiral grain and deflection of wood fibre flow/
Nije doputena.
30. Hrapavost /Roughness of sawn surface/ Nije doputena. Doputena je.

Pilana L Bukva-Piljeno drvo: Razvrstavanje po kakvoi, Gornja granica prihvatljivosti greke / Sawmill L - Beech-Sawn timber: Qualitative classification Upper limit of defect tolerance/
Red.
br.
Greka piljenice
Klasa M /Grade M/ Klasa III /Grade III/ Klasa IV /Grade IV/ Klasa I/II /Grade I/II/
1. Kvrge i kvrice
Doputena je jedna neprobijajua
zdrava, srasla kvrga promjera do
10 mm na svaki metar duljine.
Doputena je jedna zdrava
srasla kvrga od 20 mm ili dvije
zdrave srasle kvrge od 10 mm
na svaki metar duljine.
Doputene su dvije kvrge, zdrave,
srasle od 40 mm uz bonifikaciju.
Doputene su etiri zdrave, srasle kvrge
od 40 mm na 1 m duljine. Doputa se
jedna grupa kvrica veliine 40 mm, na
svaki metar duljine.
2. Neprava sr (crveno srce) /Red heart/ Nije doputena Bonificira se Bonificira se ako je mogue
3. N doputena Piravost (Zaguenost) /Fustiness, doatyness/ ije
4. Prelost (Prozuhlost) /Rotten wood/ Nije doputena.
5. Urasla kora /Bark pocket/ Nije doputena. Doputena je jedna povrinski
urasla kora u manjem opsegu na
piljenici.
Doputaju se dvije povrinski urasle kore
na piljenici.
6. Zimotrenost /Frost shake/ Nije doputena. Doputena je do 50 cm duljine,
ako je dulja bonificira se.
Doputena je zimotrenost vea od 50 cm
uz bonifikaciju.
8. Rak /Crab/ Nije doputen
9. Trule /Rot/ N doputena ije
10. Rujavost /Red streaky/ Nije doputena
11. Napad insekata /Insect attack/ Nije doputen Jedan ubod velikog crva se
doputa na piljenici uz
degradaciju kvalitete za jedan
razred (klasu).
Jedan ubod velikog crva se doputa na
piljenici uz degradaciju kvalitete za jedan
razred (klasu).
/Warp/
Nisu doputene, osim sabljatosti koja se moe bonificirati ako je mala.
/Colour variation/
Doputena je
14. Mrlje i trake /Stains and streaks/ Mrlje od leanja, podlonih letvica i vodeni trakovi se ne doputaju. Mrlje od leanja, podlonih letvica i
vodeni trakovi su doputeni.
15. Srce i pukotine srca /Heart and heart shakes/ Nisu doputene. Doputene su.
16. Pauinaste pukotine /Spiders/ Nisu doputene.
17. Nisu doputene Pukotine od suenja i sunane pukotine /Drying check and sun cracks/ Doputene su uz bonifikaciju.
18. Doputena je jedna ravna kombinirana pukotina do 20 cm duljine na je ne na oba kraja piljenice. Kose kombinirane pukotine se
bonificiraju.
Kose i ravne kombinirane pukotine /Slant and straight combination splits/ dnom kraju ili 10 cm dulji
19. Ravne, kose i zvjezdaste elne pukotine /Slant, straight and star splits on
board ends/
Nisu doputene
20. Pukotine na licu i naliju /Splits on board surface/ Nisu doputene Doputene su uz bonifikaciju.
22. Tekstura i finoa drva /Texture/ Doputena je samo fina tekstura Doputena je grublja tekstura. Doputena je gruba tekstura.
23. Nejednolikost irine godova /Irregularities of wood structure/
Nije doputena
Doputeni su iri godovi.
24. Valovitost linije godova /Annual ring waviness/ Nije doputena. Doputena je
25. Nepravilan tok vlakanaca /Irregularities of wood fibre flow/ Doputen je uz bonifikaciju. Kovrava ica nije doputena.
Nije doputena.
27. Hrapavost /Roughness of sawn surface/ Nije doputena. Doputena je

Pilana T Hrast-Piljeno drvo: Razvrstavanje po kakvoi, Gornja granica prihvatljivosti greke / Sawmill T - Oak-Sawn timber: Qualitative classification Upper limit of defect tolerance/
R. b. Greka piljenice Klasa I/II /Grade I/II/ Klasa M /Grade M/ Klasa III /Grade III/ Klasa IV /Grade IV/
Doputene su dvije srednje ili tri male
zdrave, srasle kvrge rasporeene po
sredini piljenice.
Doputene su dvije velike ili etiri
srednje odnosno osam malih zdravih,
sraslih kvrga na 1 m duljine.
1. Kvrge
/Knots/
Nisu doputene.
Doputene su i grupne kvrice u istoj mjeri kao i kvrge.
Doputen je vei broj zdravih kvrga.
2. Bjeljika /Sapwood/ Bjeljika je doputena ako je zdrava, irine do 20 mm na svakom rubu piljenice (ona ira od 20 mm bonificira se). Trula, natrula i muiava bjeljika odbija se od irine piljenice.
3. Dvostruka bjeljika /Double sapwood/ Nije doputena. Doputena je ako je blie rubu, uz bonifikaciju.
4. Urasla kora /Bark pocket/ Nije doputena. Doputena je u manjem opsegu, uz bonifikaciju.
5. Zimotrenost /Frost shake/ Nije doputena. Doputena je, uz bonifikaciju.
6. Okruljivost /Ring shake/ Nije doputena. u piljenice. Doputena je u tragovima na kraj
8. Trule
/Rot/
Doputena je ako je zahvatila mali
rubni dio piljenice uz, bonifikaciju.
Doputena je ako nije prela maksimalnu povrinu
piljenice koja se moe bonificirati.
Nije doputena.
9. Rujavost /Red streaky/ Nije doputena. Doputena je u manjem opsegu na krajevima piljenice.
10. Napad insekata
/Insect attack/
Doputena je muiavost samo u bijeli, prema dogovoru,
a u sri su doputena 1 do 2 uboda velikog crva.
Doputen je samo muiavost u bijeli, prema posebnom dogovoru.
Doputena je samo mala sabljatost. Doputena je samo velika sabljatost. 11. Promjene oblika piljenica
/Warp/ Druge promjene oblika piljenica nisu doputene.
/Colour variation/
Drvo treba biti prirodne boje. Doputeno je malo odstupanje od
prirodne boje drva.
Doputena je vea promjena boje ako nisu zapoele
fizioloke promjene drva.
13. Svjetliji ton boje sri drva /Light colour/ Doputen, ako nije jako izraen.
14. Promjena boje na elima piljenica
/Colour variation on board ends/
Nije doputena. Doputena je, u tragovima. Doputena je u manjem opsegu na krajevima piljenice.
15. Mrlje i trake /Stains and streks/ Doputene su mrlje od leanja i podlonih letvica ako su povrinske, te vodeni trakovi u manjem opsegu.
16. Taninske dekoloracije /Discoloration caused
by the presence of tannin in the wood/
Doputene su uz bonifikaciju. Doputene su ukoliko su povrinske.
Nisu doputene. Doputene su u manjem opsegu ali bez uklopljenog srca,
te uz mogunost bonifikacije.
20. ane pukotine
Nisu doputene. Pukotine od suenja i sun Doputene, ali na manjem broju piljenica.
Kose i ravne kombinirane pukotine na jednome ili na oba ela doputene su ako njihova ukupna veliina nije vea od jednostruke irine piljenice.
Nisu doputene.
/Texture/
Doputena je fina, pravilna tekstura,
posebno blistaa i polublistaa.
Doputena je neznatno gruba tekstura. Doputena je grublja tekstura. Doputena je gruba tekstura, kao i izrazita tekstura
bonice.
Ako nije izrazita, ne uzima se u obzir. Ne uzima se u obzir ako je manja. Ne uzima se u obzir.
27. Valovitost linije godova Nije doputena. Doputena je.
Nije doputen. Mali nepravilan tok vlakanaca, tj. mala
uklopljenost perca doputena je.
Vei nepravilan tok vlakanaca tj. vea
uklopljenost perca doputena je.
Doputen je vrlo velik nepravilan tok vlakanaca tj. vrlo
velika uklopljenost perca.
Kovrava ica nije doputena.
29. Usukanost i kosa ica /Spiral grain and
deflection of wood fibre flow/
Nije doputena. Doputena je mala do srednja
usukanost.
Doputena je srednja do velika usukanost.
30. Hrapavost
/Roughness of sawn surface/
Doputena je ako nije izrazita i ne utjee na nominalnu debljinu piljenice. Doputena je hrapavost koja ne utjee
na nominalnu debljinu piljenice.
Doputena je velika hrapavost povrine ako nema
utjecaja na nominalnu debljinu piljenica.

Pilana T Bukva-Piljeno drvo: Razvrstavanje po kakvoi, Gornja granica prihvatljivosti greke / Sawmill T - Beech-Sawn timber: Qualitative classification Upper limit of defect tolerance/
Red.
br.
Greka piljenice
Klasa I/II /Grade I/II/
Klasa M /Grade M/
Klasa III /Grade III/ Klasa IV /Grade IV/
1. Kvrge i kvrice
Nisu doputene. Doputene su dvije srednje ili tri male zdrave,
srasle kvrge rasporeene po sredini piljenice.
Doputene su i grupne kvrice u istoj mjeri kao
i pojedinane kvrge.
Doputene su dvije velike ili etiri srednje ili
osam malih zdravih, sraslih kvrga na svaki
metar duljine.
Doputen je vei broj kvrga, a na svaki metar su
doputene i 1 do 2 trule kvrge.
2. Neprava sr (crveno srce) /Red heart/ Nije doputena Doputena ako se da bonificirati Doputena je
3.
ness/ Doputena je u manjem opsegu na krajevima
piljenice.
Piravost (Zaguenost) /Fustiness, doaty Nije doputena
4. Prelost (Prozuhlost) /Rotten wood/ Nije doputena
5.
Urasla kora /Bark pocket/ Doputena je u manjem opsegu. Doputena je u manjem opsegu uz mogunost
bonifikacije.
Nije doputena.
6. Zimotrenost /Frost shake/ Nije doputena. Doputena je uz bonifikaciju. Doputena je uz bonifikaciju.
7.
Okruljivost /Ring shake/ Nije doputena. opsegu na kraju
piljenice.
Doputena je u tragovima na povrini piljenice. Doputena je u malom
8. Rak /Crab/ Nije doputen. Doputen u manjem opsegu Doputen u manjem opsegu.
9.
Trule /Rot/ Nije doputena. ali rubni dio
piljenice, i tada se bonificira.
aksimalnu
povrinu piljenice koja se moe bonificirati.
Doputena je ako je zahvatila m Doputena je ako nije prela m
10.
Rujavost /Red streaky/ Nije doputena Doputena je u manjem opsegu na krajevima
piljenice.
11. Napad insekata /Insect attack/ Nije doputen. U sri su doputena 1 do 2 uboda velikog crva.
12. Promjene oblika piljenica Doputena je samo mala sabljatost. Doputena je samo umjerena sabljatost. Doputena je samo sabljatost uz bonifikaciju.
/Warp/
/Colour variation/
Nije doputena Doputeno je malo odstupanje od prirodne boje
drva.
Doputena je vea promjena boje ako nisu
zapoeli fizioloke promjene drva.
14. Mrlje i trake /Stains and streaks/ Mrlje od leanja i podlonih letvica ako su povrinske, te u manjoj mjeri vodeni trakovi se doputaju.
15.
Srce i pukotine srca /Heart and heart shakes/ Nisu doputene. Doputene su u manjoj mjeri ali bez uklopljenog
srca uz mogunost bonifikacije.
17. Pukotine od suenja i sunane pukotine /Drying check and
sun cracks/
Nisu doputene. Doputene, ali na manjem broju piljenica.
18. Kose i ravne kombinirane pukotine /Slant and straight
combination splits/
Kose i ravne kombinirane pukotine na jednom ili na oba ela su doputene ako njihova ukupna veliina nije vea od jednostruke irine piljenice.
19. Ravne, kose i zvjezdaste elne pukotine /Slant, straight and
star splits on board ends/
Nisu doputene
20. ju /Splits on board surface/ Nisu doputene. Pukotine na licu i nali
22.
Tekstura i finoa drva /Texture/ Doputena je fina, pravilna
tekstura, posebno blistaa i
polublistaa.
Doputena je neznatno gruba tekstura. Doputena je grublja tekstura. Doputena je gruba tekstura, kao i izrazita
tekstura bonice.
23. Ne uzima se u obzir ako je manja.. Ne uzima se u obzir. Nejednolikost irine godova /Irregularities of wood
structure/
Ako nije izrazita, ne uzima se u obzir.
24. Valovitost linije godova /Annual ring waviness/ Nije doputena. Doputena je. Doputena je.
25. Nepravilan tok vlakanaca /Irregularities of wood fibre flow/ Mali nepravilan tok vlakanaca tj. mala
prisutnost perca je doputena. Kovrava ica
nije doputena.
Vei nepravilan tok vlakanaca tj. vea
prisutnost perca je doputena. Kovrava ica
nije doputena.
Vrlo velik nepravilan tok vlakanaca tj. vrlo
velika prisutnost perca je doputena. Kovrava
ica nije doputena.
Nije doputena.
26. Usukanost i kosa ica /Spiral grain and deflection of wood
fibre flow/
Nije doputena. Doputena je i to mala do srednja. Doputena je srednja do velika usukanost .
27. Hrapavost /Roughness of sawn surface/ Doputena je hrapavost koja ne utjee na
nominalnu debljinu piljenice.
Doputena je velika hrapavost povrine ako
nema utjecaja na nominalnu debljinu piljenica.
Nije doputena.

Pilana A Hrast-Piljeno drvo: Razvrstavanje po kvaliteti, Gornja granica prihvatljivosti greke / Sawmill A - Oak-Sawn timber: Qualitative classification Upper limit of defect tolerance/
R. b. Greka piljenice Klasa IV /Grade IV/ Klasa I/II /Grade I/II/ Klasa M /Grade M/ Klasa III /Grade III/
1. ava,
srasla, kvrga promjera od 10
mm na 4 m duljine, svaki
sljedei metar po jedna.
zdrava,
srasla kvrga promjera od 20
mm na 2 m duljine.
Kvrge
/Knots/
Doputena je jedna zdr Nije doputena ni jedna kvrga na
2 m duljine, svaki daljnji metar
doputena je po jedna zdrava,
srasla kvrga promjera od 10 mm.
Doputena je jedna Doputena je jedna zdrava, srasla kvrga
promjera 40 mm na 2 m duljine. Na svaki
daljnji metar doputena je jo jedna kvrga
jednakih dimenzija.
2. Bjeljika Doputena je zdrava bjeljika, irine piljenice (ira se bonificira). Trula, natrula i m ava bjeljika odbija se od irine
piljenice. /Sapwood/
do 20 mm na svakom rubu ui
3. Dvostruka bjeljika /Double sapwood/ Nije doputena.
4. Urasla kora /Bark pocket/ Nije doputena.
5. Zimotrenost /Frost shake/ Mala zimotrenost doputena je uz bonifikaciju.
8. Trule /Rot/ Trule sri nije doputena. Trule bijeli doputena je prema dogovoru.
9. Rujavost /Red streaky/ Nije doputena. Doputena je uz bonifikaciju.
10. nsect attack/ u bijeli iskljuivo prema dogovoru (muiavost). Napad insekata /I Doputen samo Doputen je u bijeli i u sri, prema dogovoru.
11. Promjene oblika piljenica /Warp/ Doputena je samo mala sabljatost, vea se doputa uz bonifikaciju. Druge se promjene oblika piljenica ne doputaju.
/Colour variation/
Doputeno je malo odstupanje od prirodne boje drva.
13. Svjetliji ton boje sri drva /Light colour/ Doputen je.
15. Mrlje i trake /Stains and streaks/ Doputene su u manjem broju. Mrlje od leanja, podlonih letvica i vodeni trakovi nisu doputeni.
16. Taninske dekoloracije /Discoloration caused
by the presence of tannin in the wood/
Doputene su ako su povrinske.
17. Srce i pukotine srca /Heart and heart shakes/ Nisu doputene.
19. Nisu doputene. Pauinaste pukotine /Spiders/
20. Pukotine od suenja i sunane pukotine
Doputene su uz bonifikaciju samo na jednoj strani piljenice.
Doputene su na jednome ili na oba ela ako njihova ukupna duljina nije vea od jednostruke irine piljenice.
Doputene su do veliine 10 cm na jednoj strani, uz bonifikaciju.
/Texture/
pravilna tekstura, posebno blistaa i polublistaa. Doputena je grublja
tekstura.
Doputena je fina, Doputena je gruba tekstura.
Nije doputena.
27.
Nije doputena. Valovitost linije godova
Nepravilan tok vlakanaca, tj. posljedica uklopljenosti perca jest sniavanje kvalitete piljenice za jednu klasu. Kovrava ica nije doputena.
29. Usukanost i kosa ica /Spiral grain and
deflection of wood fibre flow/
Nije doputena .
30. Hrapavost
/Roughness of sawn surface/
Nije doputena ako se
negativno odnosi na nominalnu
debljinu piljenice.
Doputena je ako nije izrazita i
ne utjee na nominalnu debljinu
piljenice.
Doputena je hrapavost koja
ne utjee na nominalnu
debljinu piljenice.
Doputena je velika hrapavost povrine ako
nema utjecaja na nominalnu debljinu piljenica.

Pilana A Bukva-Piljeno drvo: Razvrstavanje po kakvoi, Gornja granica prihvatljivosti greke / Sawmill A - Beech-Sawn timber: Qualitative classification Upper limit of defect tolerance/
Red.
br.
Greka piljenice
Klasa I/II /Grade I/II/ Klasa M /Grade M/ Klasa III /Grade III/ Klasa IV /Grade IV/
1. Kvrge i kvrice
kvrga promjera do 10 mm na 4 m
duljine, svaki slijedei metar po
jedna.
Nije doputena niti jedna kvrga na
2 m duljine, svaki daljnji metar
doputena je po jedna zdrava,
srasla kvrga do 10 mm promjera.
Doputena je jedna zdrava,
srasla kvrga od 20 mm
promjera na 2 m duljine.
Doputena je jedna zdrava, srasla kvrga
promjera 40 mm, na 2 m duljine. Svaki
daljnji metar doputena je jo jedna kvrga
istih dimenzija.
2. Neprava sr (crveno srce) /Red heart/ Doputena, ali u tragovima Doputena do 1/3 debljine
piljenice tj. do 1/5 irine
Doputena do 1/2 debljine
piljenice tj. do 1/3 irine
Doputena probijajua uz cjelokupnu
bonifikaciju te do irine samo na
manjem broju komada u sloaju.
3. Piravost (Zaguenost) /Fustiness, doatyness/ Doputena uz bonifikaciju Nije doputena
4. Prelost (Prozuhlost) /Rotten wood/ N ije doputena.
5. Urasla kora /Bark pocket/ Nije doputena.
6. Zimotrenost /Frost shake/ Mala zimotrenost doputena je uz bonifikaciju.
8. Rak /Crab/ Nije doputen
9. Trule /Rot/ Nije doputena.
10.
Rujavost /Red streaky/

Doputena uz bonifikaciju. Doputena uz bonifikaciju.
Nije doputena.
11. Napad insekata /Insect attack/ Nije doputen Nije doputena Doputen je po dogovoru. Nije doputen
/Warp/
samo mala sabljatost, vea se doputa uz bonifikaciju. Druge promjene oblika piljenica se ne doputaju. Doputena je
/Colour variation/
Doputena u odreenoj manjoj mjeri. Doputena je.
14. Mrlje i trake /Stains and streaks/ Mrlje od leanja, podlonih letvica i vodeni trakovi nisu doputeni. Mrlje od leanja, podlonih letvica i
vodeni trakovi su doputeni u manjem
broju.
15. Srce i pukotine srca /Heart and heart shakes/ Nisu doputene.
17. Pukotine od suenja i sunane pukotine /Drying check and sun cracks/ Doputene su uz bonifikaciju, samo na jednoj strani piljenice.
18. Kose i ravne kombinirane pukotine /Slant and straight combination splits/ Doputene samo uz rubove ili samo na sredini piljenice uz bonifikaciju
19. Ravne, kose i zvjezdaste elne pukotine /Slant, straight and star splits on
board ends/
Doputene su na jednom ili na oba ela ako njihova ukupna veliina nije vea od jednostruke irine piljenice.
20. Pukotine na licu i naliju /Splits on board surface/ Doputene su do duljine 10 cm na jednoj strani uz bonifikaciju.
21.
Bone pukotine /Splits on narrow board side/ Nisu doputene. Doputene su do duljine od 10 cm na
jednoj strani uz bonifikaciju.
22.
Doputena je fina, pravilna tekstura, posebno blistaa i polublistaa. Doputena je neznatno
gruba tekstura.
Tekstura i finoa drva /Texture/ Doputena je gruba tekstura.
23. Nejednolikost irine godova /Irregularities of wood structure/ Nije doputena.
24. Valovitost linije godova /Annual ring waviness/ Nije doputena. Nije doputena. Nije doputena. Nije doputena.
25. Nepravilan tok vlakanaca /Irregularities of wood fibre flow/ Nepravilan tok vlakanaca, tj. uklopljenost perca ima za posljedicu sniavanje kvalitete piljenice za jednu klasu. Kovrava ica nije doputena.
Nije doputena .
27.
Hrapavost /Roughness of sawn surface/ Nije doputena ako se negativno
odnosi na nominalnu debljinu
piljenice.
Doputena je ako nije izrazita i ne
utjee na nominalnu debljinu
piljenice.
Doputena je hrapavost
koja ne utjee na nominalnu
debljinu piljenice.
Doputena je velika hrapavost povrine
ako nemaju utjecaja na nominalnu
debljinu piljenica.

Naputak Za Terensku Nastavu Kompleksnu

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Naputak Za Terensku Nastavu Kompleksnu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TK.

Terenska nastava (kompleksna) naputak

irina piljenice na iroj strani [cm]

You might also like