Biomasa kao izvor energije

mr.sc. Velimir egon, Dr.sc. Julije Domac

Sadraj predavanja
1. Biomasa to i zato? 2. Izvori biomase 3. Tehnologije za pretvorbu biomase u energiju 4. Utjecaj na okoli i odrivost koritenja 5. Gospodarski aspekti 6. Primjeri projekata i programa

to je biomasa?
Biomasa su biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada i ostataka poljoprivredne proizvodnje (biljnog i ivotinjskog porijekla), umarske i srodnih industrija. Biomasa dolazi u vrstom, tekuem (npr. biodizel, bioetanol, biometanol) i plinovitom stanju (npr. bioplin, plin iz rasplinjavanja biomase, deponijski plin).

Biomasa, bioenergija,

umska biomasa
Ostaci i otpad koji nastaju pri redovitom gospodarenju umama, prostorno i ogrjevno drvo Odrivo koritenje meunarodni konsenzus (Montrealski proces, paneuropski Helsinki proces, Prijedlog iz Tarapota) Hrvatska: 44% pod umama, ukupni godinji prirast 9,6 milijuna m3

Biomasa iz drvne industrije

Ostaci i otpad pri piljenju, bruenju, blanjanju, Gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete esto otpad koji optereuje poslovanje drvno-preraivake tvrtke Jeftinije i kvalitetnije gorivo od umske biomase

Biomasa iz poljoprivrede
Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, kotice, ljuske, Heterogena biomasa razliitih svojstava Niska ogrjevna vrijednost, visok udio vlage, razliite primjese (klor!) Preanje, baliranje, peletiranje Danska: instalirana snaga elektrana na ostatke itarica 450 MW!

PJ 12 10 8 6 4 2 0

TJ/km 1,2 1,0 0,8 0,6 0,4 0,2 0

GRADSKI OTPAD (OSIJEK) POLJOPRIVREDA UMARSTVO I DRVNA INDUSTRIJA RELATIVNI POTENCIJAL

ivotinjski ostaci
Anaerobna fermentacija (izmet sve vrste ivotinja + zelena masa) Spaljivanje (stelja, leine peradarske farme) Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, duika, amonijaka, sumporovodika, CO, kisika i vodene pare) - 26 MJ/Nm3

Energetski nasadi
Kratka ophodnja visoki prinosi Vrbe i topole: 10-12 t suhe tvari godinje Eukaliptus: 35 t suhe tvari godinje Nasadi brzorastuih trava: 15-18 t suhe tvari godinje Koritenje otpadnih voda, gnojiva i taloga (vegetacijski filtri), bioraznolikost Izbjegavanje vikova u poljoprivrednoj proizvodnji

Biomasa iz otpada
Zelena frakcija kunog otpada Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih povrina Mulj iz kolektora otpadnih voda

Energetska vrijednost biomase

Znatna nehomogenost imbenici: udio vlage i sadraj pepela Drvo 8,2 do 20 MJ/kg Biljni ostaci 5,8 do 16,7 MJ/kg Biodizel 37,2 MJ/l Etanol 26,8 MJ/l = 2 MJ

1 l nafte = 42 MJ;

Prerada biomase
Mala energetska vrijednost po jedinici mase Transport, skladitenje, rukovanje Zgunjavanje (briketiranje, peletiranje) Anaerobna i alkoholna fermentacija Rasplinjavanje Karbonizacija Piroliza

Briketiranje i peletiranje
Smanjenje volumena Automatizacija loenja Faze: usitnjavanje materijala, suenje, peletiranje (briketiranje) i hlaenje peleta (briketa) Potronja peleta u Srednjoj Europi: 2001.= 120 000 t, 2002.= 200 000 t, 2010.= 1 000 000 t

Tehnologije za pretvorbu biomase u energiju

Primarne tehnologije: -Termokemijske pretvorbe -Biokemijske pretvorbe Sekundarne tehnologije: -Parna i plinska turbina -Motor s unutranjim izgaranjem -Stirling motori -Gorive elije

Proces sagorijevanja
1) Zagrijavanje i suenje 2) Destilacija (isparavanje) hlapivih sastojaka piroliza 3) Izgaranje hlapivih sastojaka 4) Izgaranje vrstog ugljika

Sagorijevanje - goriva
1) Drvna biomasa Razlike u odnosu na ugljen: -udio vlage: vei i promjenjiv (svjee drvo 50-55%, ugljen 5-10%) -udio hlapivih sastojaka: znatno vei (80% za drvo, 35% za ugljen) Posljedica: dizajn pei mora biti razliit

Sagorijevanje - goriva
2) Poljoprivredni ostaci -Mala energetska gustoa (J/m3) briketi, peleti -Slama: vei udio Na, Cl, K (korozija); manja temperatura taljenja pepela (taloenje) 3) Gradski otpad -Veliki investicijski trokovi (US$ 4000/kW) -Negativna percepcija javnosti -Primarni cilj nije proizvodnja energije nego zbrinjavanje otpada!

Dizajn kotlova na drva

Izgaranje na reetci (manji sustavi)
-Pouzdana i provjerena tehnologija -Prednost: manji trokovi -Nedostatak: za vlano gorivo neravnomjerno izgaranje (vee emisije) -Nepomina i pomina reetka

Fluidizirani sloj (vei sustavi) -Cirkulirajui i mjehuriast (bubbling)

-Pogodno za goriva niske gorive vrijednosti (vei udio vlage)

Rasplinjavanje
Termokemijska pretvorba na visokoj temperaturi (i do 1400 oC) uz ogranien dovod kisika Zato rasplinjavanje? efikasnost proizvodnje elektrine energije u plinskoj turbini oko 35% (mogue i do 45%), u parnom kotlu na drva oko 20% Glavni problem: plinske turbine vrlo osjetljive na neistoe u plinu (estice, para) potrebno proiavanje (skupo)

Rasplinjavanje, nastavak
Sastav plina: CO, CH4, H2; svojstva ovise o: 1) dizajn ureaja za rasplinjavanje -odozgo (protustrujno) -odozdo (istostrujno) -u sloju 2) temperaturi, vlanosti i sastavu biomase 3) sredstvu rasplinjavanja (zrak: 4-6 MJ/Nm3 ili kisik: 15-20 MJ/Nm3)

Piroliza
Proizvodnja tekueg goriva (bio-ulje) manji trokovi transporta i skladitenja Termokemijski proces s ogranienim pristupom kisika (druga faza izgaranja i rasplinjavanja) Sloeni proces vrlo promjenjiva svojstva bioulja ovisno o uvjetima i sirovini, ulje slino nafti Znatan potencijal (npr. piroliza otpada), ali potrebna ulaganja u istraivanje i razvoj - malo primjera komercijalnih postrojenja

Biokemijska pretvorba
1) za vlane sirovine: anaerobno truljenje bioplin Svojstva bioplina i vrijeme vrenja ovise o: -temperaturi i tlaku -svojstvima materijala u digestoru Sastav tipinog bioplina: 60% metan, 35% CO2 i 5% smjesa raznih plinova (25-26 MJ/ Nm3) 1 krava = 1,5 m3 bioplina dnevno 1 svinja = 0,7 m3 bioplina dnevno

Biokemijska pretvorba, nastavak

2) fermentacija bioetanol Zamjena za benzin, udio do 20% etanola u mjeavini mogue bez preinaka motora Tri osnovne sirovine: -eer (eerna trska) -krob (kukuruz) -celuloza (drvo, poljoprivredni ostatak)

Biodizel
Po svojstvima (gustoa, energetska vrijednost) biodizel slian mineralnom dizelu - mogua upotreba u svakom dizel motoru Sirovine: biljna ulja, ivotinjske masti, otpadna jestiva ulja najee uljana repica Visoka viskoznost ulja esterifikacija metanolom Bolja mazivost - odstranjivanje sumpora i aromata iz mineralnog dizela Cijevi za gorivo, za povrat goriva iz pumpe, brtve koje dolaze u dodir s gorivom za nove automobile prilagoeno

3000

Svjetska proizvodnja u tisuama tona

2500 2000 1500 1000 500 0 1991.
Zapadna Europa Isto na Europa Sjeverna Amerika Azija Svijet ukupno

1993.

1995.

1997.

1999.

2001.

2003.

Biomasa u elektroenergetskom sektoru

Brazil, 3,5 MW

Biomasa u elektroenergetskom sektoru

SAD, 30 kW

Biomasa u elektroenergetskom sektoru

SAD, 50 MW

Biomasa u elektroenergetskom sektoru

vedska, 20 MW

Biomasa u elektroenergetskom sektoru

Finska, 49 (167)MW

Biomasa i okoli

Odrivost koritenja
Koliina koja se koristi < prirast Potreba vraanja organske tvari u tlo za poljoprivrednu biomasu (koristi se do 30%) Potreba vraanja minerala u tlo za umsku biomasu (sakupljanje bez iglica i lia, rasipanje pepela) Planiranje: umska gospodarska osnova (25 + 25 godina), ostali postupci

Primjer: udio minerala u umskoj biomasi

10 tona biomase po hektaru = 61 kg duika, 113 kg kalcija, 14 kg fosfora, 14 kg kalija (ukupno 202 kg) 184 kg 18 kg

Biomasa i CO2
Biomasa je CO2neutralno gorivo fotosinteza!

Biomasa i tetne tvari

2500 2000 1500 1000 500 0 Drvo Plin Ulje za loenje Ugljen g/M Wh
120 100 80 60 40 20 0 Drvo Plin Ulje za loenje Ugljen g/M Wh

SO2

estice

Teke kovine (Pb, Cd), Ne-metanski hlapivi organski spojevi (NMVOC),

450 400 350 300 250 200 150 100 50 0

g/MWh

NOx
Drvo Plin Ulje za loenje Ugljen

Biomasa i zatita voda

Bioloki filtri Biorazgradivost (95% u 28 dana) Koritenja biogoriva u vodopropusnim podrujima (kr!), graevinarstvu, umarstvu, posebno zatienim podrujima isti pepeo

Biomasa i bioraznolikost
Energetski nasadi i ume stanite za ptice i male sisavce Izbjegavanje monokulturne poljoprivredne proizvodnje Smanjena uporaba herbicida, pesticida i umjetnih gnojiva Zadravanje tla i spreavanje erozije

Gospodarski aspekti
Cijena biomase Investicijski trokovi u postrojenja i opremu Makroekonomska bilanca Socijalno-ekononomski aspekti Vanjski trokovi ili Gdje povui granicu?

Cijena biomase
Jeftino gorivo niska ili zanemariva otkupna cijena Znatan utjecaj izvlaenja, prerade, transporta Cijena biomase za grijanje i proizvodnju elektrine energije konkurentna fosilnim gorivima Cijena etanola na granici konkurentnosti Cijena biodizela dvostruko skuplja

Investicije u bioenergane
Struktura trokova bioenergane 5-50 MWt: Kotao sa prateom strojarskom opremom - 25% Strojarska oprema kotlovnice - 30% Mjerenje, regulacija i el. instalacije - 15% Zgrada kotlovnice - 15% Infrastruktura energane - 5% Graevinski radovi 10%

Elektrane na biomasu
Tehnologija Motor s unutranjim izgaranjem Parna turbina Plinski motor Stirling motor Mikro turbina Efikasnost (%) 25-30 15-35 10-25 20-30 20-30 Investicija (USD/kWe) 800-1200 1700-4800 700-2000 1000-4800 1000-1300

Trokovi uslijed cijelog energetskog lanca po kWh (UK)

6

Euro cent

5 4 3 2 1 0 Ugljen Nafta Plin

Globalno zagrijavanje
Buka
Usjevi
Zdravlje zaposlenika
Javno zdravlje

Nuklearne elektrane

Vjetar

Biomasa

Biomasa i zapoljavanje
Tehnologije Bioplin Izgaranje Rasplinjavanje Biogoriva Brzorastui nasadi umski ostaci Poljoprivredni otpad Ukupno 2005. 37 223 15 640 78 524 10 900 33 527 133 291 140 823 449 928 2010. 70 168 27 582 96 026 32 369 56 472 139 421 220 645 642 683 2020. 120 285 37 271 117 151 48 709 79 223 147 170 288 971 838 780

Primjeri koritenja biomase

Koritenje biomase u Hrvatskoj

Hrvatska - danas
45

PJ
40 35 30 25 20 15 10 5 0 1965 1968 1971 1974 1977 1980

Ostalo Drvni otpad Ogrjevno drvo

Hrvatska - sutra 2030. godina: 39,0 60,2 PJ 5,8 10,8 % ukupne potronje energije Nain koritenja!

Udio u ukupnoj potronji energije 1965. 24,8% 1970. 14,1% 1975. 11,2% 1980. 7,6% 1985. 6,2% 1990. 5,6% 1995. 4,2%
1983 1986 1989 1992 1995

Centralizirani toplinski sustav na biomasu Gospi

Snaga kotla na biomasu: 1 MW Gorivo: drvna sjeka Grijani objekti: Zgrada UP Gospi, osnovna kola, gimnazija i srednja kola, sportska dvorana, dom kulture Nositelj projekta: Hrvatske ume d.o.o. Rezultati:
smanjenje potronje lo ulja za 304.000 l/god, smanjenje emisija CO2 za 880 t/god cijena grijanja na biomasu manja za 10%

Vitrex d.o.o. biodizel iz otpadnog jestivog ulja

Privatna tvrtka s 100 zaposlenih, osnovna djelatnost proizvodi od trske i ibe Diverzifikacija poslovanja (stabilnost): pokretanje proizvodnje biodizela U sijenju 2006. dozvola za sakupljanje otpadnih ulja i masti Dovrenje izgradnje i poetak probnog pogona u listopadu 2006. Sakupljanje ulja na 3000 mjesta u cijeloj Hrvatskoj Kapacitet 560.000 l/mjeseno, trenutno 30%

Graz biodizel iz otpadnog jestivog ulja

120 autobusa: smanjenje tetnih emisija
Esterifikacija: biodizel

Otpadno jestivo ulje: problemi ienja kanalizacije

Sakupljanje ulja
250 restorana kuanstva

Bioetanol - Brazil
2002: 12,5 milijardi litara etanola (40% svjetske proizvodnje) Udio etanola u ukupnoj potronji benzina za promet: 57% (1988.), 40% (1997.) Trokovi proizvodnje: 0,16 US$/l 1.000.000 l etanola: 38 radnih mjesta 1.000.000 l benzina: 0,6 radnih mjesta

Grad Vaxjo, vedska

Vaxjo grad u junom dijelu vedske, 70.000 stanovnika Jedan od 100 Europskih naselja koji do 2010. namjeravaju potpuno prei na obnovljive izvore energije 1996.: Gradsko poglavarstvo odluilo prestati s koritenjem fosilnih goriva za vlastite aktivnosti Biomasa za podruno grijanje i transport Za uspjenost projekta nuna suradnja svih zainteresiranih strana Sveuilite, industrija, nevladine udruge, graani

Sustavi podrunog grijanja na biomasu - tajerska

Toplinski sustavi za manja naselja: 50-300 kW Ukupno instalirano 11 MW (110 postrojenja), drvna sjeka (wood chips) ili peleti Klju uspjeha: Ulagai: lokalni mali vlasnici uma sigurnost opskrbe! Regionalne energetske agencije promocija, obrazovanje javnosti i strunjaka Subvencije: do 50% investicija

BIGCC (Biomass Integrated Gassification Combined Cycle)

Varnamo, vedska: rasplinjavanje drva - fluidizirani sloj
kogeneracija: 6 MWe, 9 MWth (podruno grijanje) u pogonu od 1996., prva u svijetu

ARBRE, UK: 8 MWe, u pogonu od 1999.

godinje 39.000 t drva, preteno iz brzorastuih nasada

Oba postrojenja demonstracijska komercijalno 35-70 MWe

Spalionica otpada Spittelau - Be

Toplana za podruno grijanje - 460 MW U centru Bea!!! Godinje oko 250.000 t otpada (cca 50.000 kamiona) Dizajn turistika atrakcija