SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET PRAVNIH NAUKA

PONITAVANJE I UKIDANJE RJEENJA PO PRAVU NADZORA

ESEJ

Predmet:OPI UPRAVNI POSTUPAK Mentor:doc.dr.Fuad Purievi Asistent:dipl.krim.Senad Hasanspahi Student:Vedad Hadibegi Br.indexa: 0006-09/VOP

Travnik, juli 2011.

SADRAJ 1. UVOD ............................................................................................................... 1 2. PONITAVANJE I UKIDANJE RJEENJA PO PRAVU NADZORA ... 3 3. ZAKLJUAK .................................................................................................. 7 4. LITERATURA ................................................................................................ 8

1.UVOD
Organ, protiv ijeg je rjeenja pravovremeno pokrenut upravni spor, moe do okonanja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube, ponititi ili izmijeniti svoje rjeenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao ponititi takvo rjeenje, ako se time ne vrijea pravo stranke u upravn om postupku ili tree osobe. Rjeenje o ponitavanju ili izmjeni rjeenja donosi organ po slubenoj dunosti u momentu kad iz tube, koju mu je sud dostavio na odgovor i uvidom u cijeli spis, utvrdi da je tuba osnovana. Rjeenje se dostavlja stranci i Sudu BiH. Rjeenje se donosi u roku koji je Sud BiH odredio za davanje odgovora na tubu, odnosno prije nego to se okona upravni spor. Protiv pravomonog rjeenja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska zatita nije osigurana ni izvan upravnog spora, Pravobranilac BiH ima pravo podii zahtjev za zatitu zakonitosti, ako smatra da je rjeenjem povrijeen zakon. Zahtjev za zatitu zakonitosti moe se podii u roku od 30 dana od dana kad je rjeenje dostavljeno Pravobraniocu BiH, a ako mu nije dostavljeno - u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja stranci. O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv rjeenja, koje je u upravnom postupku donio organ uprave BiH i institucija koja ima javna ovlatenja, rjeava organ uprave BiH koji je nadlean za rjeavanje o albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave nema Vijee ministara. Povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti, nadleni organ moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. Protiv rjeenja donesenog po zahtjevu za zatitu zakonitosti, alba nije doputena. Inicijativu nadlenom Pravobraniocu BiH za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti, moe podnijeti i stranka i druga zainteresirana osoba. 1 U Federaciji BiH zahtjev za zatitu zakonitosti podie federalni tuitelj kad o zahtjevu rjeava federalni organ, a kantonalni tuitelj - kad o zahtjevu rjeava kantonalni organ odnosno gradska ili opinska sluba za upravu. O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv rjeenja koje je u upravnom postupku donio federalni organ uprave ili federalna ustanova rjeava federalni organ uprave koji je nadlean za rjeavanje o albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave nema - Vlada Federacije BiH.

Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, Sl.glasnik BiH,br.29/02, l. 250-251

O zahtjevu za zatitu zakonitosti protiv rjeenja koje je u upravnom postupku donio kantonalni organ uprave ili ustanova, odnosno gradska ili opinska sluba za upravu, o zahtjevu za zatitu zakonitosti rjeava kantonalni organ uprave koji je nadlean za rjeavanje po albi protiv pobijanog rjeenja, a ako takvog organa uprave nema - vlada kantona. Povodom zahtjeva za zatitu zakonitosti nadleni organ moe ukinuti pobijano rjeenje ili odbiti zahtjev. Protiv rjeenja donesenog po zahtjevu za zatitu zakonitosti alba nije doputena. Inicijativu nadlenom tuiocu za podnoenje zahtjeva za zatitu zakonitosti mogu podnijeti i stranka i druga zainteresirana osoba.2

Zakon o upravnom postupku FBiH Sl.novine FBiH,br.2/98, 48/99, l. 259

2. PONITAVANJE I UKIDANJE RJEENJA PO PRAVU NADZORA

Ponitavanje i ukidanje rjeenja po pravu nadzora, kao vanredni pravni lijek uvrtava se u pravne oblike vanredne upravne kontrole upravnih akata. Osim toga, ova kontrola smatra se karakteristinom, odnosno tipinim oblikom slubenog nadzora, jer za njeno sprovoenje nije neophodan zahtjev stranke ili nekog drugog pravnog subjekta. Subjek t, odnosno vrilac kontrole ima isto kasatorska ovlaenja. Predmet ovakvog vanrednog pravnog lijeka je iskljuivo rjeenje doneseno u upravnim stvarima, koje je steklo svojstvo konanosti u upravnom postupku. Okolnost da konano rjeenje stekne i svojstvo pravomonosti, ne predstavlja smetnju za koritenje ovog pravnog lijeka. Prema tome ovoj kontroli mogu biti podvrgnuta kako rjeenja koja su povoljna za stranku, tako i rjeenja koja su protivna pravima i interesima stranke. Znai, u sluajevima kada se radi o rjeenjima koja su povoljna za stranku, ovo pravno sredstvo predstavlja i zapravo javlja se u ulozi zatite objektivne zakonitosti. Sam tok postupka i voenje postupka ove kontrole, zapravo, usmjereno je na ispitivanje zakonitosti konanih rjeenja i to u odnosu na greke (propuste) procesnopravne naravi (kada dolazi u obzir ponitavanje) i u odnosu na materijalno-pravne greke (kada dolazi u obzir ukidanje). Iako Zakon o upravnom postupku poznaje vie subjekata kontrole, u ovom postupku kontrole dolazi po slubenoj dunosti zbog ega se ovakav vid kontrole oznaava i kao prava slubena kontrola. Pravo na zahtjevanje ponitavanja, odnosno ukidanja konkretnog rjeenja istovremeno predstavlja i obavezu nadlenog organa da donese rjeenje povodom tog zahtjeva. U suprotnom, dolazi do mogunosti koritenja pravnih sredstava zbog utnje uprave. Nosilac ovakve kontrole je u pravilu drugostepeni organ. Kada takvog organa nema, onda na njegovo mjesto dolazi onaj organ koji vri nadzorna prava prema organu koji je donio rjeenje. Prema tome, ovoj vrsti kontrole podvrgnut je onaj pravni subjekt koji je donio rjeenje koje je postalo konano u upravnom postupku. To su prvostepeni, odnosno drugostepeni organi, ako je u drugom stepenu odlueno meritorno o konkretnoj upravnoj stvari.3

Dr.Sead Dedi, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, Magisrat Sarajevo, Biha/Sarajevo, 2001.god ,str.205-206

Rjeenje, koje je konano u upravnom postupku, nadleni organ ponitit e po pravu nadzora: 1) ako je rjeenje donio stvarno nenadlean organ, a nije rije o sluaju da se nitavnim oglaava rjeenje koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne moe rjeavati u upravnom postupku; 2) ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drugaije rijeena; 3) ako je rjeenje donio jedan organ bez saglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog organa, a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu; 4) ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedoputene radnje. Rjeenje koje je konano u upravnom postupku moe se ukinuti po pravu nadzora, ako je njime oigledno povrijeen materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, rjeenje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. Rjeenje moe ponititi ili ukinuti po pravu nadzora drugostepeni organ. Ako nema drugostepenog organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti Vijee ministara. Nadleni organ donosi rjeenje o ponitenju ili ukidanju rjeenja, po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke, Pravobranioca BiH ili Ombudsmena BiH. Rjeenje o ponitenju, na osnovu zakona, moe se donijeti u roku od pet godina, odnosno u roku od jedne godine od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku. Protiv rjeenja donesenog na osnovu zakona, nije doputena alba, ve se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.4 Ako je za donoenje rjeenja nadlean organ uprave odnosno gradska ili opinska sluba za upravu, a rjeenje je donijelo zakonodavno tijelo ili organ izvrne vlasti Federacije ili kantona ili opine odnosno grada, takvo se rjeenje ne moe ponititi na osnovu rjeenja koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne

Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, Sl.glasnik BiH,br.29/02, l. 252-253

moe rjeavati u upravnom postupku zbog toga sto ga nije donio nadleni organ. Rjeenje moe ponititi ili ukinuti po pravu nadzora drugostepeni organ. Ako nema drugo stepenog organa, rjeenje moe ponititi ili ukinuti Vlada Federacije, ako se radi o rjeenju federalnog organa uprave ili federalne ustanove, odnosno vlada kantona ako se radi o rjeenju kantonalnog organa uprave ili kantonalne ustanove, kao i o rjeenju opinskog naelnika ili gradonaelnika, odnosno opinske ili gradske slube za upravu. Nadleni organ donosi rjeenje o ponitenju rjeenja po slubenoj duznosti, na zahtjev stranke, tuioca ili ombudsmena, a rjeenje o ukidanju po slubenoj dunosti ili na zahtjev tuioca ili ombudsmena. Rjeenje o ponitenju na osnovu zakona moe se donijeti u roku od pet godina, odnosno u roku od jedne godine od dana kad je rjeenje postalo konano u upravnom postupku. Protiv rjeenja donesenog na osnovu zakona nije doputena alba, ve se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.5 Povreda materijalnog zakona mora biti oigledna. Ona mora biti jasne i nesumljive prirode. Podrazumjeva se da ocjena o ovoj vrsti povrede pripada nosiocu ove kontrole. U situaciji u kojoj egzistira zahtjev legitimiranih subjekata nosilac kontrole ocjenjuje osnovanost zahtjeva s aspekta zakonitosti. On zahtjev moe usvojiti ili odbiti. Ako ga usvoji, preduzima potrebne pravne intervencije u pravcu otklanjanja konstatiranih povreda materijalnog zakona.6 Rokovi su prekluzivne naravi i poinju tei od konanosti rjeenja koje se ponitava odnosno ukida. Ako su u pitanju osnovi za ponitavanje iz razloga: ako je rjeenje donio stvarno nenadlean organ, a nije rije o sluaju da se nitavnim oglaava rjeenje koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne moe rjeavati u upravnom postupku; ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomono rjeenje kojim je ta upravna stvar drugaije rijeena; ako je rjeenje donio jedan organ bez saglasnosti, potvrde, odobrenja ili miljenja drugog organa, a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu zasnovanom na zakonu; tada se rjeenje o ponitenju moe donijeti u roku od pet godina od dana konanosti rjeenja. U sluaju kada se radi da je rjeenje donio mjesno nenadlean organ, rjeenje se ponitava u roku od jedne godine od dana konanosti rjeenja koje se ponitava. Ponitavanje iz razloga ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedoputene radnje, moe se vriti bez obzira na rokove koji su odreeni za druge osnove jer je u pitanju teina tih greki i u javnom je interesu da se
5 6

Zakon o upravnom postupku FBiH Sl.novine FBiH,br.2/98, 48/99, l. 260-261 Dr.Sead Dedi, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, Magisrat Sarajevo, Biha/Sarajevo, 2001.god ,str.207

rjeenja sa ovakvim grekama eliminiraju iz pravnog ivota u svako doba. Osnovano se ukazuje u upravnom procesnom pravu da su razlozi za ponitenje iz razloga ako je rjeenje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedoputene radnje, takve naravi da su trebali biti uvrteni u razloge nitavosti, jer se jedino nitavni akti mogu uklanjati iz pravnog poretka bez ikakvog vremenskog ogranienja. Za ukidanje rjeenja po pravu nadzora vai rok od godinu dana od dana kada je rjeenje postalo konano u upravnom postupku. Obzirom da se radi o ponitavanju i ukidanju konanog rjeenja po pravu nadzora, u samom postupku ne bi moglo doi do meritornog rjeavanja upravne stvari, odnosno do preinaavanja konkretnog, kontrolisanog rjeenja, kao ni do obustavljanja od izvrenja. Ponitavanje je ne samo pravo nego i dunost , ako se utvrdi neka od pravih greaka. Kod ukidanja do izraaja vie dolazi ovlatenje a manje je naglaena dunost. Bez obzira na ishod postupka, nadleni organ donosi novo rjeenje. Ono je konano u upravnom postupku. Zbog toga protiv njega nije doputena alba, ve se moe protiv njega neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. Ako je po pravu nadzora kontrolisano rjeenje poniteno ili ukinuto, a iz prirode stvari je vidljivo da postoji potreba za novom odlukom u istoj upravnoj stvari, predmet se vraa organu koji je donio poniteno, odnosno ukinuto rjeenje.7

Dr.Sead Dedi, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, Magisrat Sarajevo, Biha/Sarajevo, 2001.god ,str.208

3.ZAKLJUAK
Nitavnim se oglaava rjeenje: 1) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uope ne moe rjeavati u upravnom postupku; 2) koje bi svojim izvrenjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po krivinom zakonu; 3) ije izvrenje uope nije mogue; 4) koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke, a na koje stranka nije naknadno izriito ili preutno pristala; 5) koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izriitoj zakonskoj odredbi predviena kao razlog nitavnosti. Rjeenje se moe u svako doba oglasiti nitavnim po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke ili Pravobranioca BiH ili Ombudsmena BiH. Rjeenje se moe oglasiti nitavnim u cijelosti ili djelimino. Rjeenje oglaava nitavnim organ koji ga je donio ili drugostepeni organ, a ako drugostepenog organa nema - odgovarajui organ u skladu sa Zakonom o upravnom postupku. Protiv rjeenja, kojim se neko rjeenje oglaava nitavnim ili se odbija prijedlog stranke ili tuioca ili ombudsmena za oglaavanje rjeenja nitavnim, doputena je alba. Ako nema organa koji rjeava o albi, protiv takvog rjeenja, moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.8 Ponitavanjem rjeenja i oglaavanjem rjeenja nitavim, ponitavaju se i pravne posljedice koje je takvo rjeenje proizvelo. Ukidanjem rjeenja ne ponitavaju se pravne posljedice koje je rjeenje ve proizvelo do dana ukidanja, ali se onemoguava daljnje proizvoenje pravnih posljedica ukinutog rjeenja. Organ koji sazna za rjeenje kojim je povrijeen zakon, a povreda moe biti razlog za obnovu postupka, odnosno za ponitavanje, ukidanje ili mijenjanje rjeenja, duan je bez odgaanja da o tome obavijesti organ nadlean za pokretanje postupka i donoenje rjeenja.9

8 9

Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, Sl.glasnik BiH,br.29/02, l. 256-257 Zakon o upravnom postupku FBiH Sl.novine FBiH,br.2/98, 48/99, l .266

4.LITERATURA 1. Zakon o upravnom postupku Bosne i Hercegovine, Sl.glasnik BiH,br.29/02 2. Zakon o upravnom postupku FBiH Sl.novine FBiH,br.2/98, 48/99 3. Zakon o upravnim sporovima Bosne i Hercegovine Sl.glasnik BiH br. 19/02 4. Zakon o upravnim sporovima Slubene novine Federacije BiH, broj 11/05 5. Dr.Sead Dedi, UPRAVNO PROCESNO PRAVO, Magisrat Sarajevo, Biha/Sarajevo, 2001.god