KRUMPIR

AGROTEHNIKA PROIZVODNJE MERKANTILNOG KRUMPIRA

Najvanija primjena krumpira jest u:

ISHRANI LJUDI ISHRANI STOKE INDUSTRIJSKOJ PRERADI

Ekonomsko-prehrambena obiljeja krumpira Krumpir pripada meu najintenzivnije poljoprivredne kulture. Ima visoke reproduktivne sposobnosti s prinosima od 25-50 t/ha. Zahtjevna je kultura s puno ljudskog rada i poljoprivredne mehanizacije uz veliko ulaganje u repromaterijal (sjeme, gnojivo, zatitna sredstva i dr.). Ima visoku prehrambenu vrijednost radi obilja kroba, visokovrijednih bjelanevina, vitamina i minerala. Zahtjevna je kultura u plodosmjeni.

PLODOSMJENA

OBILJEJA

Najpovoljnije pretkulture jesu: strne itarice leguminoze krmne kulture na oranicama trave Loije pretkulture: rajica, patlidan, duhan i kukuruz.

Krumpir je biljka umjereno vlane klime.

ZAHTJEVI PREMA KLIMATSKIM UVJETIMA I TLU OBRADA TLA

Prinos gomolja, njegov broj, krupnoa i kvaliteta ovise o koliini i rasporedu padalina tijekom vegetacije. Krumpiru odgovara temperatura bez velikih kolebanja tijekom vegetacije kao i za vrijeme zimskog mirovanja gomolja u skladitu. Minimalna temperatura zemljita pri sadnji mora biti 6-8 C. Stabljika s liem smrzava na -1 do -2 C. Optimalna temperatura za rast gomolja jest 17-20 C. Na viim temperaturama formiranje gomolja i prinosi smanjuju se, a na temperaturi vioj od 30 C rast gomolja potpuno prestaje. Najpogodniji su laki tipovi tla - propusna, rastresita, pjeskovitohumusna i pjeskovito-ilovasta tla s mrviastom strukturom, bogata mineralnim i organskim materijama, s povoljnim vodozranim obiljejima. Ne odgovaraju mu teka zamovarena tla s visokom razinom podzemnih voda. Podnosi kiseliju reakciju tla, a optimalni pH jest 5,4-6,5.

Kvalitetnom i pravovremenom obradom cilj je stvoriti prorahljeno tlo mrviaste strukture s dobrim vodozranim uvjetima. Obrada tla poinje ljetno-jesenskim zaoravanjem ostataka pretkulture na dubinu oko 15 cm kojom spreavamo razvoj korova i gubitak vlage u tlu. Gnojenje stajskim gnojem i unaanje 1/2 PK gnojiva obavimo prije jesensko-zimskog oranja ija dubina iznosi 25-35 cm. Prije proljetne obrade unosi se u tlo druga polovica PK gnojiva i 1/2 duinih gnojiva koja se zatanjura i obradi sjetvospremaem ili roto-branom. Obrada mora biti kvalitetno obavljena jer omoguava dobar prohod stroja u sadnji i brzo klijanje i razvoj korijenja, to je uvjet za jednakomjerno nicanje gomolja.

NAJSIGURNIJU, NAJTONIJU I NAJRACIONALNIJU gnojidbu odredit emo ako obavimo analizu tla. Najbolji prinos postiemo kombinacijom organskih i mineralnih gnojiva. a) Najznaajnija organska gnojiva jesu stajski gnoj, gnojovka i zelena gnojidba. Ona, osim to opskrbljuju tlo makro i mikro elementima, djeluju korisno na strukturu tla, sadraj humusa, sposobnost zadravanja vlage, bre zagrijavanje tla i dr. Preporuljiva koliina stajskog gnoja jest 30-35 t/ha. b) Mineralna gnojidba temelji se na ishrani trima makroelementima N, P i K. Svaka sorta, ali i tehnoloka namjena krumpira (rana do kasna berba) ima posebne zahtjeve za gnojenjem. Odnos NPK gnojiva kree se priblino 1:0,9:1,6

GNOJIDBA

Za prinos od 35 t/ha ranog krumpira gnojidbom dodati: 100-140 kg N 110-150 kg P2O5 160-260 kg K2O

Za prinos od 35 t/ha kasnog krumpira gnojidbom dodati: 140-200 kg/ha N 110-150 kg/ha P2O5 200-350 kg/ha K2O

PRAVILO GNOJIDBE
1. za osnovnu gnojidbu zaorati formulacije s povienim sadrajem P2O5 i K2O (NPK 7:20:30, 10:20:30, 8:26:26, ...) te polovicu duinih gnojiva (UREA) 2. u poetnom porastu obaviti prihranu s KAN-om.
Primjer gnojidbe u osnovnoj obradi zaorati 850 kg/ha NPK 7:20:30 + 100 kg/ha UREE u ranom porastu prihrana s 200 kg/ha KAN-a ukupno N 60 46 54 160 170 255 P 170 K 255

Saditi samo zdravo, probrano sjeme, koje moe biti nenaklijano i naklijano. Naklijavanjem gomolja dobivamo bre dospijee za berbu, ranije zatvaranje sklopa, smanjuje se utjecaj korova, skrauje vegetacija te poveava prinos. Postupak naklijavanja obavlja se 35 do 45 dana prije sadnje u suhim, istim i osvijetljenim prostorijama na temperaturi od 12-17 C uz relativnu vlanost zraka 90 %. Sjemenski je krumpir potrebno staviti u plitke sanduke u to tanjem sloju (1-2 reda) da bi se okca aktivirala i dala to vru klicu duine 1,5-2,5 cm. Prostoriju treba povremeno provjetravati, a gomolje i sanduke premjetati i okretati da bi aktiviranje klica bilo to ravnomjernije. Koliina sjemena po jedinici povrine ovisi o vie faktora i znatno varira. Na koliinu sjemenskog gomolja utjeu: gustoa sadnje, veliina odnosno teina gomolja, sorta, zemljite, intenzitet gnojenja i dr.

SJETVA

veliina sjemena (mm) 28-35 35 35-45

razmak izmeu i unutar redova (cm) 70 x 24 70 x 38 70 x 48

teina (kg) 1500 1900 2900

Dubina sadnje ovisi o pripremljenosti zemljita, tipu tla, vlanosti, vremenu sadnje, veliini gomolja i rokovima vaenja, a iznosi 0-5 cm od razine tla + visina humka. Sadnja se obavlja runo, poluautomatskim i automatskim sadilicama i specijalnim sadilicama za naklijalo sjeme.

SORTIMENT
vegetacijske grupe vrlo rane i rane srednje rane srednje kasne kasne duljina vegetacije 60-80 dana 80-100 dana 100-130 dana 130-150 sorte Jaerla, Adora, Cleopatra, Impala, Concurent... Monalisa, Agata, Frisia ... Desiree, Kondor, Romano ... Agria, Asterix ...

NJEGA
Mehanika njega tijekom vegetacije sastoji se od drljanja, meurednog kultiviranja, okapanja i nagrtanja. Navodnjavanje je agrotehnika mjera koja jako utjee na prinos krumpira u sunim godinama.
PREPARAT Prohelan-T NAMJENA jednogodinji irokolisni korovi jednogodinji irokolisni korovi ali ne ambrozija jednogodinji irokolisni korovi uskolisni i neki irokolisni korovi uskolisni i neki irokolisni korovi uskolisni i neki irokolisni korovi jednogodinji irokolisni korovi jednogodinji irokolisni korovi jednogodinji i viegodinji uskolisni korovi FAZA RAZVOJA nakon sadnje prije nicanja DOZA 2-3 l/ha

Gesagard 500 FL

nakon sadnje prije nicanja

2-3 l/ha

Racer 25 EC Dual Gold 960 EC

nakon sadnje prije nicanja

2 l/ha 0,8-1 ,3 l/ha ili 1,4-1,6 l/ha 1,4-1,6 l/ha

nakon sadnje prije nicanja

ZATITA OD KOROVA

Frontier

nakon sadnje prije nicanja

Stomp 330 E Senkor 70 WP ili TOR 70 WP Basagran 600 SL Tarot 25 WG + okvaiva Fokus Ultra ili Agil ili Bastional ili Pantera ili Furore ili Fusilade super Reglon forte

nakon sadnje prije nicanja - prije nicanja - nakon nicanja nakon nicanja (krumpir 10-15 cm) 2-6 lista korova

5-6 l/ha - 0,75-1,5 kg/ha - 0,5-0,75 kg/ha 2-3 l/ha ili split aplikacija

nakon nicanja do pupanja

50-60 g/ha 1-3 l/ha 0,8-1,5 l/ha 0,5-1,5 l/ha 1,5-1,7 l/ha 1,5-2,5 l/ha 1,5 l/ha 2,5-3,5 l/ha

jednogodinji i viegodinji uskolisni korovi

nakon nicanja 3-5 listova korova

desikacija

14 dana prije berbe

Krumpir napada mnogo biljnih bolesti: a) virusne bolesti b) bakterijske bolesti c) gljivine bolesti Zatitne mjere koje treba provoditi uz tretiranje fungicidima (protiv plamenjae obvezatno): odravanje ireg plodoreda sadnja aprobiranog sjemena kontrola nasada odstranjivanje zaraenih gomolja

ZATITA OD BOLESTI

dezinfekcija skladita Fungicidi za tretiranje krumpira protiv plamenjae kontaktni: Bakreno vapno WP 50 6-7 kg/ha Champion WP Kocide DF Champ 2 FL Nordox Super WP Cuperblau Z Bakreni Dithane Tattoo MC Antracol WP 70 Dithane M-45 Brestanid SC 50 Equation PRO Quadris KS 25 1,5-1,8 kg/ha 2 kg/ha 2 l/ha 1,5 kg/ha 3-5 kg/ha 2-2,4 kg/ha 4 l/ha 1,2 kg/ha 1,5-3 kg/ha 0,6-0,7 l/ha 0,4 l/ha 0,75 l/ha sistemici: Ridomil Gold Ridomil Plus 49WP Galben M Acrobat MZ Sandofan C 2,5-3 kg/ha 2,5-3 kg/ha 2-2,5 kg/ha 2 kg/ha 2,2-2,5 kg/ha

Sandofan M 8 WP 2,2-2,5 kg/ha

Antracol combi WP 70 3-4 kg/ha

ZATITA OD TETNIKA

Najznaajniji tetnik je krumpirova zlatica. Vano je znati da se uestalom upotrebom istih preparata pojavljuje rezistentnost otpornost na preparate pa preparate treba stalno mijenjati. INSEKTICIDI Bancol 50 WP Evisect S Regent WP Sonet 100 EC 0,5 kg/ha 0,3-0,5 kg/ha 25 g/ha 0,2-0,25 l/ha Match 50 Actara 25 WG Calypso 0,3 l/ha 60 g/ha 0,1 l/ha

Confidor SL 200 0,25-0,50 l/ha

Sjemenski gomolj moe se tretirati s Prestige FS 290 u dozi od 100 ml/100 kg sjemena. Temeljni cilj pri vaenju krumpira jest racionalno vaenje svih gomolja iz zemlje sa to manjim oteenjima uz odvajanje zemlje, kamenja i biljnih ostataka. Vrijeme za berbu jest kad su gomolji zavrili svoj fizioloki razvoj uz odumiranje nadzemnih dijelova biljke. Pokoica gomolja mora biti vrsta, to je jedan od uvjeta za bolje uvanje. Krumpir se moe vaditi i prije fizioloke zrelosti to ovisi o ekonomskom uinku, tj. cijeni mladog krumpira. Za dulje uvanje jestivog krumpira idealna temperatura skladita trebala bi biti 4-5 C, relativna vlanost zraka 92-95 % uz povremeno provjetravanje. uvanjem krumpir gubi na teini 7-10 % od ukupne uskladitene teine zbog pojaanog disanja, ishlapljivanja, proklijavanja, truljenja i dr.
Za podrobnije informacije obratite se savjetniku HZPSS

Autori: IVAN KORUNEK, in. agr., SINIA HRGOVI, dipl. in. agr. Odgovorni urednik: dr. sc. Ivan Katalini Grafika priprema: Damir Ravli Tisak: FiLeDaTa, Zagreb Nakladnik: Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Ulica grada Vukovara 78 10000 Zagreb telefon: (1) 61 06 190 fax: (1) 61 09 140 e-mail: hzpss@agr.hr http://www.agr.hr/hzpss/

VA ENJE I UVANJE