Professional Documents
Culture Documents
TEHNIKA DIJAGNOSTIKA
FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ECTS SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA Mainski fakultet Proizvodno sistemi Proizvodni sistemi Proizvodno i energetsko mainstvo 3 2 1 Dr.sc. Edin Cerjakovi, doc. Mr.sc. Slaan Lovri, vii asistent Studenti 3. godine, odsjek: proizvodno mainstvo Studenti 4. godine, Odsjek: energetsko mainstvo utorak, od 14.00 do 16.00 h, MF03
PREPORUENA LITERATURA 1. Adamovi .: Tehnika dijagnostika, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1997. 2. Majdani N.: Strategije odravanja i informacijski sustavi odravanja, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, Slavonski Brod, 1999. 3. Babi M.: Monitoring ulja za podmazivanje, Mainski fakultet u Kragujevcu, Kragujevac, 2004. 4. Jeremi B., Todorovi P., Maui I., Kokovi V.: Tehnika dijagnostika, Univerzitet u Kragujevcu, Mainski fakultet, Kragujevac, 2006. 5. Avdi H., Tufeki D.: Terotehnologija I, Univerzitet u Tuzli, Mainski fakultet, Tuzla, 2007. PREDUSLOVI Matematika I, Fizika, Statika, Matematika II, Kinematika, Raunari i programiranje, Matematika III, Mainski elementi I, Nauka o vrstoi I, Dinamika, Mainski elementi II, Nauka o vrstoi II, Mehanika fluida I, Elektrotehnika i elektronika, Uljna hidraulika i pneumatika, Mjerenje i kontrola, Materijali, Automatika i robotika, Materijali, Termodinamika, Statistika u mainstvu, Mehatronika, Proizvodni sistemi, Terotehnologija. Mehanizmi i dinamika maina.
SADRAJ KURSA Pojam i znaaj tehnike dijagnostike, Zadaci tehnike dijagnostike, Sistem tehnike dijagnostike, Prognoza trajanja (anticipacija) dijelova tehnikog sistema, Automatizacija i organizacija izvoenja tehnike dijagnostike, Subjektivni postupci tehnike dijagnostike, Objektivni postupci tehnike dijagnostike, Monitoring sistemi dijagnosticiranja, Ekspertni sistemi za tehniku dijagnostiku, Dijagnostika novih tehnolokih sistema, Nauni osnovi tehnike dijagnostike. CILJEVI KURSA Osnovni cilj izvoenja nastave iz predmeta Tehnika dijagnostika je razumijevanje pojma, zadataka i uloge tehnike dijagnostike pri uvoenju odravanja po stanju a sve u cilju smanjenja zastoja (frekvencija i duina trajanja) i trokova odravanja (ukupni trokovi), te ovladavanje neophodnim teorijskim i praktinim vjetinama iz oblasti prouavanja predmeta. OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra/kursa uspjeni studenti, koji su tokom itavog nastavnog perioda kontinuirano obavljali svoje obaveze, e biti osposobljeni za primjenu metoda i ureaja za tehniku dijagnostiku. NASTAVNE METODE Predavanja, laboratorijske vjebe, testovi, seminarski/grafiki radovi i konsultacije Predavanja teorijska predavanja, aktivna dvosmjerna komunikacija student- profesor, obavezno prisustvo studenata; Laboratorijske vjebe rad u laboratoriji, stjecanje praktinih vjetina vezanih za tematiku izuavanog predmeta, aktivna dvosmjerna komunikacija student asistent; Testovi iz teorije rjeavanje testova; Seminarski/grafiki radovi samostalan rad studenta na rjeavanju postavljenog problema; Konsultacije pojanjavanje eventualnih nejasnoa vezanih za tematiku izuavanog predmeta. Odbrana seminarskih/grafikih radova, testovi (iz teorijskog dijela), izvjetaj sa laboratorijskih vjebi, zavrni ispit (usmeni), popravni ispit (pismeni i usmeni). Odbrana seminarskih/grafikih radova student brani pred profesorom/asistentom svoj rad odgovara na postavljena pitanja; Testovi (iz teorijskog dijela) student rjeava postavljenja pitanja u zadanom vremenskom periodu vezanih za tematiku izuavanja; Izvjetaj sa laboratorijskih vjebi podnoenje izvjetaja o aktivnostima vezanim za realizaciju odreenih laboratorijskih vjebi, odgovaranje na postavljena pitanja asistenta; Zavrni ispit usmeni odgovor na postavljena pitanja profesora; Popravni ispit (pismeni) rjeavanje postavljenih pitanja u zadanom vremenskom periodu vezanih za tematiku izuavanja; Popravni ispit (usmeni) - usmeni odgovor na postavljena pitanja. Na osnovu prikupljenih bodova studentu se upisuje ocjena u indeks. Da bi student mogao dobiti potpis u index mora biti prisutan na vie od 70% predavanja i vjebi.
SISTEM BODOVANJA
SISTEM OCJENJIVANJA Aktivnost Bodova Prisustvo predavanjima 10 Testovi iz teorije (2 testa po 12,5 25 bodova) Semestralni rad (1 semestralni rad) 15 Prisustvo na laboratorijskim vjebama 5 Izvjetaj sa laboratorijske vjebe 10 Zavrni ispit (usmeni) 35 UKUPNO: 100 Pri rjeavanju obaveza vezanih za provjere znanja (testovi, seminarski rad, izvjetaj sa laboratorijske vjebe) student mora da osvoji vie od 50% bodova od maksimalno propisanog broja bodova za datu aktivnost. Ukoliko student ne osvoji potreban broj bodova iz odreenog oblika provjere znanja pristupa popravnom ispitu iz datog segmenta provjere znanja. PREPISIVANJE Ukoliko se student bude nedolino ponaao (prepisivao, ometao druge u radu, ) na bilo kojem vidu provjere znanja (testovi, zavrni ispit, ) isti e se udaljiti sa navedene provjere znanja i njegov rad se u tome sluaju nee bodovati. 1. Novinec ., Halep A.: Tehnika dijagnostika i monitoring u industriji, KIGEN, Zagreb, 2010. 2. Jeremi B., Todorovi P.: Kompleksna dijagnostika rotora, Univerzitet u Kragujevcu, Mainski fakultet, Kragujevac, 2006. ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA
Broj sati 2 2 2
5 6 7
2 2 1+1
9 10
2 2
11
12 13 14 15
2 2 2 1+1 30 5
Ukupno:
AUDITORNE VJEBE
EKSPERIMENTALNE VJEBE
Sedmica 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Dan
Datum
Broj sati 1 1 1 1 1 1 1 1 1
10 11
1 1
12 13 14 15
1 1 1 1 15
Ukupno:
DODATNE INFORMACIJE
Da bi student mogao dobiti potpis u index mora biti prisutan na vie od 70% predavanja i vjebi.