Poglavlje 6 Turbopumpe

6.1 Uvod

Pumpe (sisaljke, crpke) su strojevi pomou kojih se uid, obino kapljevina, transportira, c c dobavlja na viu razinu ili u podruje vieg tlaka. Danas se pumpe upotrebljavaju za s c s razliite namjene, pa su od svih strojeva po brojnosti na drugom mjestu, odmah iza c elektromotora. Pumpe se mogu klasicirati prema vie razliitih kriterija, a najea je klasikacija s c c sc prema principu na kojem se rad pumpe pretvara u energiju kapljevine. Takvom klasikacijom pumpe se svrstavaju u dvije velike grupe: dinamike pumpe i volumenske pumpe. U c dinamikim se pumpama kapljevine prenose djelovanjem sila koje na njih djeluju u prosc toru to je neprekidno povezan s usisnim i tlanim cjevovodima pumpe. U volumenskim s c se pumpama kapljevine prenose pomou periodikih promjena volumena prostora to c c s ga zauzima kapljevina, a koji je povremeno i naizmjenino povezan s usisnim i tlanim c c cjevovodom pumpe. Turbopumpe pripadaju u grupu dinamikih pumpi. One poveavaju tlak i brzinu, c c odnosno samo tlaka ili samo brzinu kapljevine time to pretvaraju mehaniki rad rotis c rajueg radnog kola (rotora) u energiju tlaka i kinetiku energiju kapljevine, iskoritavajui c c s c proces strujanja kapljevine u medulopatinim kanalima radnog kola i u kanalima kuita c ss (statora) pumpe. Svaka turbopumpa ima sljedee osnovne dijelove: kuite (stator) u kojem je smjeteno c cs s radno kolo s lopaticama (rotor), vratilo radnog kola spojeno s pogonskim motorom, leaj z

88

Turbopumpe

Slika 6.1: Jednostepena dijagonalna pumpa, (a) sa spriralnim kuitem, (b) s difucs zorskim kuitem. cs

vratila s tlanom brtvenicom koja spreava da kapljevina izlazi iz kuita pumpe, te c c cs cs c brtvene prstene ili brtvene povrine izmedu radnog kola i kuita koje spreavaju da s kapljevina prestrujava s visokotlane na niskotlanu stranu radnog kola. c c Kuite pompe ili stator vezano je na ulazni i izlazni cjevovod pumpe. Konguracija cs kanala unutar kuita moe biti takva da doprinosi promjeni tlaka i brzine strujanja cs z kapljevine kroz pumpu. Postoje dvije osnovne izvedbe kuita: spiralno kuite (slika cs cs 6.1a) i difuzorsko kuite s ugradenim statorskim lopaticama (slika 6.1b). cs Radno kolo s lopaticama ili rotor radni je dio turbopompe koji svojom rotacijom poveava tlak i kinetiku energiju kapljevine. S obzirom na strujanje u rotoru, turbopc c umpe mogu biti radijalne ili centrifugalne (slike 6.2a i b), dijagonalne (slika 6.2c) i aksijalne (slika 6.2d). Visina dobave radnog kola je ograniena, pa se kod veih visina dobave radna kola c c moraju spojiti u seriju, tako da kapljevina prolazi redom iz kola u kolo, pa se ukupni prirast tlaka kapljevine ostvaruje u nekoliko stupnjeva (viestepene pumpe, slika 6.3). s Turbopumpe se ugraduju u pumpna postrojenja i uredaje razliitih namjena, jer c mogu transportirati kapljevine bez obzira na njihovu istou, agresivnost, temperaturu i c c viskoznost, i jer se mogu konstruirati i za vrlo velike koliine i visine dobave. c

6.1 Uvod

89

Slika 6.2: Oblici radnog kola, (a) jednoulazno radijalno kolo, (b) dvoulazno radijalno kilo, (c) dijagonalno radno kolo, (d) aksijalno radno kolo.

Slika 6.3: Viestepena radijalna pumpa. s

90 U odjeljku 1.5 izveden je izraz za brzohodnost pumpe: Q ns = n 3 , (gHP ) 4

Turbopumpe

U Europi se za brzohodnost pumpe koristi oznaka nq koja je denirana sljedeim izrazom: c Q nq = n 3 , (6.1) 4 HP gdje je [n]SI = min1 , [Q]SI = m3 /s, [HP ]SI = m. Uz brzohodnost u primjeni je i tipski broj K deniran na sljedei nain: c c K = 0.019nq . (6.2)

Brzohodnost je parametar na osnovu kojeg je mogue odabrati oblik radnog kola c pumpe s kojim e se za dani kapacitet i visinu dobave postii maksimalna mogua iskorisc c c tivost. Na slici 6.4 prikazana je ovisnost oblika radnog kola pumpi o brzohodnosti. Kao to s se moe vidjeti, u ovisnosti od tipskog broja ili brzohodnosti postoji kontinuirana promz jena oblika radnog kola od radijalnog, koje specinu energiju dobave razvija uglavnom c djelovanjem centrifugalne sile, do aksijalnog, koje specinu energiju dobave razvija djeloc vanjem hidrodinamikog uzgona lopatica na uid. c

Slika 6.4: Proli radnih kola turbopumpi.

Radijalne pumpe imaju najire podruje primjene od tri glavna tipa turbopumpi. s c Upotrebljavaju se u vodoprivrednim, vodoopskrbnim i energetskim postrojenjima, u ruz darstvu, gradevinarstvu, kemijskoj i procesnoj industriji, slue kao brodske pumpe za

6.2 Osnovni pojmovi i denicije

91

razliite namjene, cirkulacijske pumpe u rashladnim uredajima i uredajima centralnog c grijanja, itd. Prikladne su za dobavu svih vrsta kapljevina. Imaju kapacitet dobave 6 40 000 m3 /h, visinu dobave 1 2000 m i brzinu vrtnje radnog kola 960 3000 min1 . Obino imaju 1 do 12 stupnjeva. c Dijagonalne pumpe slue kao rashladne pumpe u termoelektranama, cirkulacijske z pumpe u uredajima centralnog grijanja, ugraduju se u postrojenja za proiavanje voda c sc itd. Imaju kapacitet dobave 25 40 000 m3 /h, visinu dobave 5 40 m i brzinu vrtnje radnog kola 300 3000 min1 . Aksijalne pumpe slue uglavnom za velike koliine, a male visine dobave, pa se upotrez c bljavaju u postrojenjima za odvodnjavanje i navodnjavanje, u vodoopskrbnim postrojenjima za dobavu pitke vode, kao rashladne pumpe u energetskim postrojenjima itd. Imaju kapacitet dobave do 40 000 m3 /h, visinu dobave 1.5 10 m i brzinu radnog kola 160 3000 min1 .

6.2

Osnovni pojmovi i denicije

Svaka pumpa u principu radi u sklopu nekog pumpnog postrojenja slika 6.5; kapljevina se usisava iz ulaznog spremnika, prolazi kroz usisnu cijev i ulazi u pumpu, pumpa poveava ukupnu mehaniku energiju kapljevine koja odlazi iz pumpe u tlani cijevovod c c c iz kojeg ulazi u izlazni spremnik kao zadnju komponentu pumpnog postrojenja. Promjenu specine energije kapljevine pri prolasku kroz pumpno postrojenje opisuje modicirana c Bernoullijeva jednadba, koja za prolaz kapljevine od ulaza (toka 1) do izlaza iz postroz c jenja (toka 2) glasi (slika 6.5a): c
2 2 pM 2 + pb v2 pM 1 + pb v1 + + gz1 + YP = + + gz2 + YF , 2 2

(6.3)

gdje je pM manometarski tlaka (razlika apsolutnog tlaka p i barometarskog tlaka pb ), gustoa kapljevine, g ubrzanje sile tee, v brzina strujanja kapljevine, z geodetska visina, c z YP specina energija dobave pumpe, YF zbroj specinih energija svih gubitaka, tj. c c gubitaka zbog strujanja uida kroz cijevni sustav od ulaza u postrojenje (toka 1) do c ulaza u pumpu, te od izlaza iz pumpe do izlaza iz postrojenja (toka 2). c Specina energija dobave pumpe YP je poveanje specine energije kapljevine c c c pri prolazu kroz pumpu, koje je jednako razlici specine ukupne mehanike energije na c c

92

Turbopumpe

Slika 6.5: Specine energije (a) i visine dobave (b) pumpnog postrojenja (prema c DIN 24260).

izlazu iz pumpe i na ulazu u nju: YP =

2 pM d + pb vd + + gzd 2

2 pM s + pb vs + + gzs . 2

(6.4)

Modicirana Bernoullijeva jednadba od toke 1 do toke 2 (slika 6.5b) izraena visiz c c z nama glasi:
2 2 pM 2 + pb v2 p M 1 + pb v1 + + z 1 + HP = + + z 2 + HF , g 2g g 2g

(6.5)

gdje su HP visina dobave pumpe, a HF visina gubitaka. Svaka pumpa ima, u principu, neku svoju karakteristiku, tj. visnu dobave HP kao funkciju protoka Q: HP = HP (Q), (6.6)

a i svako pumpno postrojenje ima takvu svoju karakteristiku zahtijevane visine dobave HP P kao funkcija istog portoka Q kojim kapljevina protjee kroz pumpno postrojenje: c HP P = HP P (Q) = Hstat + Hkin (Q) + HF (Q), gdje su lanovi desne strane (slika 6.5b): c Hstat = Hgeo + pM 2 pM 1 pM 2 pM 1 = g (z2 z1 ) + , g g (6.8) (6.7)

6.2 Osnovni pojmovi i denicije

93 (6.9)

Hkin (Q) =

2 v2 v2 1, 2g 2g

a HF (Q) su gubici strujanja koji se sastoje od trenja i lokalnih gubitaka. H HP (Q) HP P (Q) Radna toka c

(HP )RT

Hstat
pM 2 pb g

Hkin + HF

Hgeo g (z2 z1 )

QRT
Slika 6.6: Radna toka pumpe. c

Presjecite funkcije HP (Q) i HP P (Q) predstavlja radnu toku pumpe u pumponom s c postrojenju u koje je ona ugradena (slika 6.6). c Za trajni rad pumpe potrebno je na usisnoj strani osigurati odredenu specinu energiju koja odrava radni uid u kapljevitoj fazi i sprijeava tetni utjecaj kavitacije na z c s radnu karakteristiku pumpe i na njene mehanike dijelove. U tu je svrhu denirana c neto-pozitivna specina usisna energije Ys , i to za pumpno postrojenje YsP P i za pumpu c YsP . Neto-pozitivna specina usisna energija pumpnog postrojenja YsP P (slika c 6.5a) zbroj je specine energije apslutnog tlaka (pM s +pb )/ i specine kinetike energije c c c
2 vs /2 na najviem mjestu (ili u sredini) poprenog presjeke na ulazu u pumpu, umanjen s c

94 za specinu energiju (apsolutnog) tlaka isparavanja kapljevine pva /, pa je c YsP P = g NPSHP P =

2 pM s + pb pva vs + 2 2 pM 1 + pb pva v1 + g (zs z1 ) YF s , = 2

Turbopumpe

(6.10)

gdje je NPSH (Net Positive Suction Head) neto-pozitivna usisna visina, a YF s gubici strujanja u usisnom vodu. Veliine YsP P i NPSHP P ucrtane su na slici 6.5. U daljenjem c tekstu umjesto NPSH upotrebljavat e se simbol Hs . c Neto-pozitivna specina usisna energija pumpe YsP je najmanja vrijednost c zbroja specine energije apsolutnog tlaka (pM s + pb )/ i specne kinetike energije c c c
2 vs /2 na najviem mjestu poprenog presjeka na ulazu u pumpu, umanjenog za specinu s c c

energiju (apsolutnog) tlaka isparavanja kapljevine pva /, pri kojoj pumpa moe trajno z raditi s nominalnom brzinom vrtnje uz nominalnu dobavu1 , pa je YsP = gHsP =
2 pM s + pb pva vs + 2

.
min

(6.11)

Nominalna brzina vrtnje i dobava (protok) pumpe su vrijednosti brzine vrtnje i protoka za koje je

pumpa projektirana.

6.3 Teorijske karakteristike turbopumpi

95

6.3

Teorijske karakteristike turbopumpi

Primjenom Eulerove jednadbe turbostroja mogu se izvesti teorijske karakteristike turz bopumpi (YP e i PP e ) za razliite oblike radnih kola i lopatica. c Radijalno radno kolo. Shema radijalnog radnog kola turbopumpe vidi se na slici 6.7, tipovi radnih kola s obzirom na poloaj lopatica i njihov izlazni kut 2 prikazani su z na slici 6.8, a izlazni trokuti brzina za razliite vrijednosti izlaznog kuta 2 prikazani su c na slici 6.9.

Slika 6.7: Presjek radijalnog radnog kola i trokuti brzina na ulazu u kolo i izlazu iz kola (C = v, u = ).

Slika 6.8: Tipovi radijalnih radnih kola; (a) lopatice zakrenute unatrag (2 < 0), (b) radijalne lopatice (2 = 0), (c) lopatice zakrenute naprijed (2 > 0).

Ako je apsolutna brzina na ulazu u kolo radijalna, tj. 1 = 90 , tada je vu1 = 0, pa je prema Eulerovoj jednadbi turbostroja teorijska specina energija dobave radnog kola: z c YP e = u2 vu2 . (6.12)

96

Turbopumpe

Slika 6.9: Izlazni trokuti brzina za razliite tipove radijalnih radnih kola. c

Kao kod ventilatora i puhala, iz izlaznog trokuta brzina slijedi: vu2 = u2 vr2 cot 2 = u2 + pa je specina energija dobave: c YP e = u 2 2 u2 Q cot 2 , D2 b2 (6.14) Q cot 2 , D2 b2 (6.13)

a snaga predana uidu ili snaga potrebna za okretanje radnog kola: PP e = u 2 Q 2 u2 Q 2 cot 2 . D2 b2 (6.15)

Izrazi (6.14) i (6.14) prikladni su za analizu utjacaja pojedinih geometrijskih znaajki c radnog kola na teorijsku specinu energiju YP e i snagu PP e potrebnu za okretanje kola. c Aksijalno radno kolo. Za aksijalnu pumpu, shematski prikazanu na slici 6.10, dobivaju se slini odnosi. Prvi red lopatica su statorske ili usmjerivake lopatice i slue za c c z pravilno usmjeravanje strujanja na lopatice radnog kola ili rotora. Te rotorske lopatice predaju energiju uidu. Iza radnog kola nalazi se jo jedan niz statorskih lopatica ili stas torska reetka, funkcija koje je da iz uida koji je proao kroz rotorsku reetku potpuno ili s s s djelomino odstrani kinetiku energiju pretvarajui je u energiju tlaka. Ako je potreabno, c c c dalje se mogu nizati dodatni stupnjevi od kojih se svaki sastoji od rotorske i statorske reetke. s Ako se aksijalna pumpa na slici 6.10 presjee koaksijalnim krunim cilindrom polumera c z r i taj se presjek razvije u ravninu, dobiju se razvijene (2-D) rotorske i statorske reetke, s

6.3 Teorijske karakteristike turbopumpi

97

Slika 6.10: Shematski prikaz aksijalne turbopumpe.

Slika 6.11: Statorske i rotorske reetke aksijalne pumpe i trokuti brzina na ulazu u s rotorsku reetku i izlazu iz rotorske reetke. s s

98

Turbopumpe

to je prikazano na slici 6.11 zajedno s trokutima brzina na ulazu u rotorsku reetku (1) s s i na izlazu iz nje (2). Ako se pretpostavi strujanje bez gubitaka, primjenom Eulerove jednadbe turbostroja, dobiva se teorijska specina energija dobave: z c YP e = u (vu2 vu1 ) . Ako je visina strujnog kanala konstantna (rs = konst. i rh = konst.), vrijedi: va1 = va2 = va , a iz trokuta brzina slijedi za tangencijalnu komponentu apsolutne brzine: vu = u va cot = va cot . Sada izraz za teorijsku specinu energiju dobave (6.16) dobiva sljedei oblik: c c YP e = u 2 1 va (cot 2 + cot 1 ) . u (6.19) (6.18) (6.17) (6.16)

6.4

Iskoristivost pumpe

Specni rad radnog kola turbopumpe: c YRK = PRK MRK = , Q Q (6.20)

gdje je MRK moment radnog kola, a PRK snaga radnog kola. Sav taj rad radnog kola sudjeluje u dinamici medudjelovanja radnog kola i uida koji struji kroz radno kolo. Kada bi uid bio idealan i kada bi strujanje bilo bez gubitaka, itav bi specini rad c c YRK bio pretvoren u korisnu specinu energiju uida. Kako je, medutim, uid realan c (viskozan), poveanje specine energije uida, izraeno specinom energijom dobave c c z c pumpe YP , manje je od specinog rada YRK , jer se dio tog rada troi na pokrivanje c s gubitaka tokom strujanja realnog uida kroz kanale pumpe. Ti se gubici izraavaju z hidraulikom iskoristivou H radnog kola, koja je dinirana na sljedei nain: c sc c c H = YP . YRK (6.21)

Ulazna snaga pumpe ili, to je isto, osovinska snaga pumpe PP snaga je na spojci s ili osovini pumpe koju pumpi predaje pogonski stroj. Ta se snaga troi na stvaranje s

6.4 Iskoristivost pumpe

99

korisne snage pumpe PQ i na svladavanje unutranjih hidraulikih gubitaka u pumpi Pig i s c mehanikih gubitaka Pm . Korisna snaga pumpe PQ snaga je prirasta ukupne mehanike c c energije kapljevine od ulaz u pumpu (oznaka s na slici 6.5) do izlaza iz pumpe (oznaka d na slici 6.5), a odredena je izrazom PQ = QYP = Q
2 2 pd ps vd vs + + g (zd zs ) . 2

(6.22)

Opisani potroak osovinske snage pumpe PP iznosi: s PP = PP + Pig + Pm . Unutranja iskoristivost pumpe i denirana je izrazom s i = PP Pig Pm PQ = . PP Pm PP Pm (6.24) (6.23)

Protok pumpe Q mjeri se na izlaznom (tlanom) otvoru pumpe. Protok kroz radno c kolo QRK vei je od protoka Q za iznos QL proputanja kroz brtvene prstene i prednje c s z raspore lopatica i za iznos QB upotrebljen u uredaju za uravnoteenje aksijalne sile na radno kolo. Prema tome vrijedi da je QRK = Q + QL + QB . Volumenska iskoristivost V denirana je izrazom: V = Q Q = . QRK Q + QL + QB (6.26) (6.25)

Viak protoka radnog kola QLB = QL + QB ostaje u krunom toku unutar pumpe i ne s z izlazi iz nje, ali je tetan jer sudjeluje u proizvodnji specine energije dobave YP , pa troi s c s energiju. Mehanika iskoristivost m denirana je snagom mehanikih gubitaka Pm : c c m = P P Pm . PP (6.27)

Ukupna isoristivost pumpe: = PQ . PP (6.28)

100

Turbopumpe

6.5

Kavitacija u turbopumpama

U zatvorenoj struji kapljevine statiki tlak opada s poveanjem apsolutne brzine strujanja. c c Kada u nekoj toki sustava kroz koji ili oko kojeg struji kapljevina minimalni apsolutni tlak c pmin padne na vrijednost tlaka isparavanja pva , u toj toki poinje isparavnje i stvaraju c c se mjehurii pare. To je poetak pojave kavitacije. Ako se apsolutni tlak dalje smanjuje, c c proiruje se podruje gdje je pmin = pva , pa se u tom podruju formiraju oblaci mjehuria s c c c tvorei upljinu (kavernu) ispunjenu parom. U uvjetima tako razvijene kavitacije naruena c s s je homogenost toka, strujanje postaje dvofazno i mijenjaju se hidrodinamike performanse c sustava. Zadnji je stadij potpuno razvijena kavitacija ili superkavitacija, kad je itav c sustav okruen parom i radne se performanse sustava bitno mijenjaju. z Tlak isparavanja pva ovisi o vrsti kapljevine i temperaturi. Tako voda temperature 100 C isparava pri tlaku pva = 101.325 kPa, a pri sobnoj temperaturi od 20 C isparava pri tlaku od pva = 2.337 kPa. Kavitacija u turbopumpama obuhvaa kompleks termodinamikih, hidrodinamikih, c c c dvofaznih i mehanikih pojava. Smanjenje tlaka do kritinog iznosa, koje se moe poc c z javiti lokalno ili zahvatiti itava podruja, uzrokovano je reimom rada pumpe ili njenim c c z konstruktivnim svojstvima. Kad kavitacijski mjehur ili upljina ispunjena parnom fazom dospije u podruje statikih s c c tlakova veih od tlaka isparavanja pva , tj. kad tlak u kapljevini poraste, mjehur pare c trenutno kondenzira u obliku implozije (negativne eksplozije). Implozije kavitacijskih mjehura u neposrednoj blizini stijenki pumpe djeluju kao lokalni hidrauliki udari koji c uzrokuju na vrlo maloj povrini visoka lokalna optereenja (reda veliine nekoliko tisua s c c c bara). Posljedica je implozije razaranje materijala stijenki pumpe, tzv. kavitacijska erozija. Na povrini stijenki nastaju sitne pore, pukotine i rupice koje se s vremenom s poveavaju, ne samo zbog daljeg mehanikog razaranja materijala implozijama kavitacic c jskih mjehura nego i kemiskim procesima koji na oteenim mjestima uzrokuju ubrzanu s c koroziju. Pojava kavitacije praena je karakteristinim umom (slino umu drobljenja kamenja) c c s c s i vibracijama, a rad pumpe postaje nejednolik i nemiran, smanjuje se visina dobave, protok i iskoristivost, to sve zajedno s kavitacijskom erozijom djeluje vrlo nepovoljno na s ekonominost, sigurnost i trajnost pumpe. c

6.5 Kavitacija u turbopumpama

101

Dopustiva dubina usisavanja i potrebna visina dotjecanja. U podruju kanala c radnog kola turbopumpe kavitacija nastaje na mjestu gdje vlada najnii apsolutni tlak. z To je najee na usisnoj strani, tj. na ulazu u radno kolo. Na tom mjestu, do tada c sc neometano strujanje nailazi na lopaticu koja djelomino zaepljuje kanal radnog kola, pa c c se zbog smanjenog presjeka strujanje ubrzava uz smanjenje tlaka. Zbog toga moe nastati z kavitacija na podtlanoj strani lopatice uz vijenac u blizini napadnog brida lopatice. Zato c se konstrukcijskim i eksploataciskim uvjetima na usisnoj strani pumpe mora posvetiti posebna panja. z

Slika 6.12: Denicija horizontalne referentne ravnine HRR za razliite izvedbe pumpi c (prema standardu ISO)

. Postoje razliite izvedbe turbopumpi, a i pumpe su razliito smjetene u pumpnom c c s postrojenju. Zato je standardom odredena geodetska visina zs horizontalne referentne ravnine HRR pumpe (slika 6.12), za koju je izrazom (6.10) denirana neto-pozitivna specina usisna energija pumpnog postrojenja YsP P = gHsP P . Visina kavitacijskog poc tencijala kapljevine u usisnom spremniku Hva denirana je izrazom Hva = pM 1 + pb pva p1 pva = , g g (6.29)

gdje je p1 apsolutni tlak na povrini kapljevine u usisnom spremniku, pva tlak isparas vanja kapljevine, pM 1 manometarski tlaka na povrini kapljevine u usisnom spremniku, pb s barometarski tlak. Ako se izraz (6.29) uvrsti u izraz (6.10), nakon preuredivanja dobiva se z = zs z1 = Hva +
2 v1 HsP P HF,s , 2g

(6.30)

c gdje je z geodetska visinska razlika izmedu referentne toe s na usisnoj strani pumpe, tj. na horizontalnoj referentnoj ravnini HRR , i referentne toke 1 na slobodnoj povrini c s

102

Turbopumpe

kapljevine u usisnom spremniku, za koju se pretpostavlja da je v1 = 0, dok je HF,s , visina gubitaka strujanja u usisnom dijelu pumpnog postrojenja. Neto-pozitivna usisna visina pumpnog postrojenja HsP P mora biti vea od neto-pozitivne usisne visine pumpe HsP c c (HsP P > HsP ). Ovisno o vrijednosti lanova u izrazu (6.30), geodetska visinska razlika z moe imati pozitivan ili negativan predznak. z Veliki kavitacijski potencijal kapljevine u usisnom spremniku Hva , mali gubici strujanja HF,s u usisnom dijelu pumpnog postrojenja i kavitacijsko djelotvornije pumpe s niim z vrijednostima HsP (pumpe velikih ulaznih nastrujnih presjeka i s malo tankih lopatica), omoguuju da se pumpa smjesti iznad razine usisnog spremnika (6.13a), jer je c z = zu = zs z1 > 0. (6.31)

Pozitivna vrijednost z oznaava se s zu i naziva visinom podizanja ili dubinom usisac vanja.

Slika 6.13: Smjetaj pumpe u pumpnom postrojenju; (a) iznad usisnog spremnika s kapljevine, (b) ispod usisnog spremnika kapljevine.

Nepovoljni kavitacijski uvjeti na usisnoj strani pumpe nastaju pri malim vrijednostima Hva , a pri velikim vrijednostima HF,s i HsP jer je tada, prema izrazu (6.30), geodetska visinska razlika z < 0, pa da bi pumpa mogla raditi, mora se spustiti ispod razine geodetske visine z1 za geodetsku visinu zd = z1 zs > 0. (6.32)

6.5 Kavitacija u turbopumpama

103

Geodetska visina zd naziva se visinom (dubinom) dotjecanja, jer kapljevina gravitacijom dotjee u pumpu (6.13b). c Kavitacijska karakteristika pumpe. Pojava kavitacije u pumpi smanjuje visinu dobave HP . U radu turbopumpe razlikuju se tri kavitacijska reima strujanja, to se z s odreduje ispitivanjem pumpe u ispitnom pumpnom postrojenju. Prvi kritini reim (I) odnosi se na pojavu prvih znakova utjecaja kavitacije na radnu c z karakteristiku pumpe, ali je ispitivanjem teko tono odrediti kada se pojavljuje takav s c reim. Praktiki kavitacija poinje neto prije, ali je lokalna i ne utjee na radnu karakz c c s c c z teristiku pumpe. Standardom je odredeno da drugi kritini reim (II) nastupa kada se zbog kavitacije nominalna visina dobave HP nom smanji za 3%. Trei kritini reim (III) c c z potpuno je razvijena kavitacija (superkavitacija) koja e za kratko vrijeme razoriti pumpu. c Pumpa se ispituje tako da se pri konstantnom nominalnom protoku Qnom i pri konstantnoj nominalnoj brzini vrtnje nnom postupno zatvara usisni ventil. Tako se poveava c visina otpora HF,s , to smanjuje neto-pozitivnu usisnu visinu pumpnog postrojenja HsP P . s Kada se nominalna visina dobave zbog kavitacije smanji za 3%, tj. kad je HP = 0.97HP nom , nastupio je drugi kavitacijski kritini reim. Neto-pozitivna usisna visina pumpe u tom c z reimu oznauje se sa HsP,3% . Rezultati ispitivanja pumpe graki se prikazuju dijaz c c gramom kavitacijske karakteristike pumpe (slika 6.14).

Slika 6.14: Dijagram kavitacijske karakteristike pumpe.

Kriteriji za rad pumpe bez kavitacije. Neto-pozitivna usisna visina pumpnog postrojenja HsP P ne smije biti nia od dopustive najmanje vrijednosti HsP P min , za koju z

104 se uzima da je HsP P min = kKR HsP,3% ,

Turbopumpe

(6.33)

gdje je kKR koecijent kavitacijske rezerve, koji iznosi 1.25 2.15, a moe se odabrati z prema dijagramu na slici 6.15. Takva kavitacijska rezerva garantira ne kavitacijske uvjete rada pumpe, jer je HsP P min HsP,3% = (kKR 1) HsP,3% > 0. (6.34)

Slika 6.15: Dijagram za izbor koecijenta kavitacijske rezerve kKR

Prema izrazima (6.31), (6.33) i (6.34) i s vrijednou HsP,3% odredenom ispitivanjem sc pumpe, za pumpu se deklarira najvea dopustiva visina usisavanja: c zu max = Hva +
2 v1 kKR HsP,3% HF,s > 0, 2g

(6.35)

ili najmanja potrebna visina dotjecanja zd min = kKR HsP,3% + HF,s Hva
2 v1 > 0, 2g

(6.36)

kao osnovni parametar na temelju kojeg se pumpa ugraduje u pumpno postrojenje. Treba znati da vrijednost HsP,3% ovisi jedino o konstrukciji usisne strane pumpe.

6.6 Rad pumpe u pumponom postrojenju

105

6.6

Rad pumpe u pumponom postrojenju

Pumpa ugradena u pumpno postrojenje treba osigurati takvu visinu (specinu energiju) c dobave koja je jednaka zahtijevanoj visini dobave postrojenja kod potrebnog protoka kapljevine. s Radna toka pumpe u pumponom postrojenju odredena je sjecitem HP (Q) karakc teristike pumpe i HP P (Q) karakteristike postrojenja (vidi sliku 6.6). Prilikom odabira z pumpe koja e se ugraditi u odredeno postrojenje potrebno je teiti tome da pumpa radi c to blie optimalnoj radnoj toki, tj. u radnoj toki kod koje je iskoristivost pumpe s z c c maksimalna (slika 6.16). H, HP (Q) HP P (Q) Optimalna radna toka c

(HP )RT

max

(Q)

QRT
Slika 6.16: Optimalna radna toka pumpe u pumpnom postrojenju. c

Karakteristika zahtijevane visine dobave postrojenja HP P (Q) sastoji se od statikog c dijela Hstat deniranog izrazom (6.8) i dinamikog dijela HF (Q) koji predstavlja gubitke c strujanja kroz pojedine dijelove pumpnog postrojenja (linijski i lokalni gubici)1 . Statiki c
1

U dinamiki dio zahtijevane visine dobave treba po potrebi ukljuiti i kinematiki dio deniran c c c

izrazom (6.9) ako se brzine v1 i v2 u ulaznom i izlaznom spremniku ne mogu zanemariti.

106

Turbopumpe

dio zahtijevane visine dobave postrojenja, za razliku od dinamikog dijela, ne ovisi o c protoku kapljevine kroz postrojenje. Visinom HF izraeni gubici nastaju zbog strujanja realne viskozne kapljevine koroz z pojedine dijelove postrojenja. Ovi se gubici mogu podjeliti na gubitke u cijevovodu HF, i na lokalne gubitke HF,k : HF = HF, + HF,k . (6.37)

Gubici u cijevovodu duljine L i promjera D mogu se izraziti na sljedei nain: c c HF, = L v2 8L = 2 5 Q2 , D 2g gD (6.38)

gdje je koecijent otpora trenja, v srednja brzina kapljevine kroz promatrani cijevovod, a Q protok kapljevine kroz cijevovod (Q = 4Q/(D2 )). Lokani se gubici izraavaju na z sljedei nain: c c HF,k = k 8k v2 = 2 4 Q2 , 2g gD (6.39)

gdje je k koecijent lokalnog gubitka1 . Sada se karakteristika zahtijevane visine dobave pumpnog postrojenja moe izraziti u ovisnosti o protoku Q na sljedei nain: z c c HP P (Q) = Hstat + 8L + 2 gD5 8k 2 gD4 Q2 , (6.40)

ili u sluaju kada su svi promjeri jednaki c HP P (Q) = Hstat + 8 2 gD4 L + D k Q2 . (6.41)

6.6.1

Utjecaj promjene broja okretaja

Primjenom bezdimenzijskih znaajki (1.60), (1.62) i (1.63) mogu se za pumpe izvesti c sljedei zakljuci: c c volumni je protok proporcionalan broju okretaja; Q n, visina dobave je proporcionalna kvadratu broja okretaja; H n2 ,
1

Ako u postrojenju postoji istjecanje iz cijevi u spremnik mora se uzeti u obzir gubitak izlazne brzine

iji koecijent lokalnog gubitka iznosi k = 1. c

6.6 Rad pumpe u pumponom postrojenju

107

snaga za pogon pumpe je proporcionalna treoj potenciji broja okretaja; P n3 . c Neka pumpa pri broju okretaja n0 i protoku Q0 ima visinu dobave H0 i iskoristivost 0 (radna toka 0 u Q-H dijagramu na slici 6.17). Odgovarajua hidrodinamiki slina c c c c radna toka 1 iste pumpe pri broju okretaja n1 denirana je sljedeim relacijama: c c Q1 = H1 = P1 = Q0 n1 , n0 H0 2 n, n2 1 0 P0 3 n, n3 1 0 (6.42) (6.43) (6.44) (6.45)

1 = 0 .

Prema tome krivulja konstantne iskoristivosti = konst., koja prolazi kroz toku (Q0 , c H0 ), denirana je sljedeim izrazom: c H (Q) = H0 2 Q. Q2 0 (6.46)

Ova je krivulja prikazana crtkanom linijom u Q-H dijagramu na slici 6.17. Nakon promjene broja okretaja s n0 na n1 pumpa e raditi u novoj radnoj toki koja c c je u dijagramu na slici 6.17 oznaena s 1. c

6.6.2

Serijski spoj pumpi

Kada se dvije ili vie pumpi spoje u seriju, volumni je protok kroz svaku pumpu isti, s a ukupna visina dobave serijskog spoja pumpi jednaka je sumi visina dobave pojedinih pumpi u serijskom spoju. Prema tome, karakteristika serijski spojenih pumpi dobiva se zbrajanjem visina dobave pojedinih pumpi kod istog protoka (vidi sliku 6.18).

6.6.3

Paralelni spoj pumpi

Kada su dvije ili vie pumpi spojene u paralelu, svaka e pumpa u spoju dati istu visinu s c dobave. Ukupni e volumni protok paralelnog spoja biti jednak sumi protoka kroz pojec dine pumpe u spoju. Prema tome, karakteristika paralelno spojenih pumpi odreduje se zbrajanjem protoka svih pumpi u paralelnom spoju kod iste visine dobave (slika 6.19).

108

Turbopumpe

H, HP (Q), n0 HP P (Q) 0 1 1 H (Q) = konst.

H0 H1 H1

HP (Q), n1 (Q), n0

Q1

Q1

Q0

Slika 6.17: Utjecaj promjene broja okretaja na rad pumpe.

6.6 Rad pumpe u pumponom postrojenju

109

Serijski spoj H1 + H2

H2 H1 Pumpa 2 Pumpa 1

Q1 = Q2
Slika 6.18: Serijski spoj dvije pumpe.

P1

P2

H1 = H2

Pumpa 1

Pumpa 2

Paralelni spoj

Q1

Q2

Q1 + Q2

Slika 6.19: Paralelni spoj dvije pumpe.

110

Turbopumpe

6.6.4

Regulacija protoka

Regulacija koliine dobave pumpe moe se provoditi promjenom broja okretaja rotora c z pumpe ili priguenjem pomou ventila u tlanom vodu. Neka pumpa s potpuno otvorenim s c c ventilom u tlanom vodu radi u radnoj toki A (vidi sliku 6.20) s protokom QA . Analizirat c c e se dva naina regulacije koliine dobave u sluaju da je potrebno smanjiti protok na c c c c QB . Ako se koliina dobave regulira promjenom broja okretaja pumpa e raditi u radnoj c c toki B, a za pogon e pumpe biti potrebna snaga c c PB = gHB QB , B (6.47)

gdje je B iskoristivost pumpe koja s promjenjenim brojem okretaja radi u radnoj toki c B. Ova je iskoristivost jednaka iskoristivosti pumpe koja radi u radnoj toki B (toka na c c sjecitu stare karakteristike pumpe i krivulje = konst.). s Ako se regulacija protoka provodi priguenjem na tlanom ventilu (karakteristika se s c postrojenja nakon priguenja denirana je krivuljom HP P ), pumpa e raditi u radnoj s c toki C i za njen e pogon biti potrebna snaga c c PC = gHC QB . C (6.48)

Budui da u sluaju regulacije priguenjem pumpa radi s poveanom visinom dobave u c c s c odnosu na regulaciju promjenom broja okretaja, potrebna snaga za pogon pumpe kod regulacje promjenom broja okretaja uvjek je manja od snage za pogon pumpe kod regulacije priguenjem. Ovo vrijedi i za specijalni sluaj prikazan na slici 6.20 kada pumpa u s c radnoj toki C radi s boljom iskoristivu od pumpe koja radi u radnoj toki B. c sc c

6.6 Rad pumpe u pumponom postrojenju

111

H HP P C B A HP P = konst.

Hgeo

H P , n2

H P , n1

, n1 A QA

QB
Slika 6.20:

Regulacija protoka promjenom broja okretaja rotora pumpe i

priguenjem na tlanom ventilu, gdje je HP , n1 karkteristika pumpe prije promjene s c broja okretaja, HP , n2 karakteristika pumpe nakon promjene broja okretaja, HP P je karakteristika postrojenja prije priguenja, a HP P karakteristika postrojenja nakon s priguenja. s