Ljudski potencijali

Igre koje igramo na radnom mjestu ili u privatnom ivotu

Kad kaem igre, ne mislim na kreativno oslobaanje stvaralakih potencijala na radnom mjestu, kompjutorske on-line igrarije na radnom mjestu ili meusektorsko natjecanje unutar tvrtke. Govorim o igrama zbog kojih poelite napustiti tvrtku i radno mjesto, ili pronai nove prijatelje (partnere, suprunike). Iako naziv zvui veselo, ove igre su sve, samo ne zabavne.
Kako bismo bolje razumjeli o emu se zaista radi kada se spominju igre, vratit u nas na izvor. Dr Eric Berne je jo 60-ih godina prolog stoljea razvio teoriju o meuljudElena Cvjetkovi skim odnosima, nazvanu transakcijska analiza. Prouio je i psiholoke igre koje nastaju prilikom transakcija meu ljudima. bi bilo... itd. Imate neke svoje na poslu? Slobodno im dajte ime. Jedan nain kako se igre mogu definirati je da ih obuhvatimo kao interakcijske skupove dvoje ili vie ljudi, a koji sadravaju skrivene namjere i potencijalnu zamjenu uloga izmeu sudionika u igri. Dogaaj mora ispuniti tri kriterija da bi postao igrom: obrazac koji se ponavlja (uzrok), osoba nije svjesna pravog motiva (ako jest, onda to nije igra ve manipulacija), i u igri se treba dogoditi obrat. Progonitelj, Spasitelj slijedi obrat i postaje rtva (moda ak i jo jedan Progonitelj). Tijek igre sadri ove elemente: Udica je stimulans koji predstavlja poziv na igru. Slabost je transakcijski odgovor, kojim osoba prihvaa poziv na igru. Reakcija je serija transakcija na socijalnoj razini koje izgledaju kao razmjena informacija. Obrat je toka u samoj igri u kojoj se dogodi obrat uloga, s ciljem da se osvoji dobitak koji je i pokrenuo samu igru. U tom trenutku drugoj osobi poruka postaje vidljiva. Zbunjenost nastaje par trenutaka prije osvajanja dobitka, a zbunjuje nas promjena koju vidimo na drugoj osobi. Dobitak je naa plaa za igru, jackpot na kraju, emocija ili osjeaj koji nas ohrabruje, isproban u raznim situacijama, no neadekvatan za odraslo rjeavanje problema.
Pitate se kako to izgleda u stvarnom ivotu? Evo primjera: Kolegica 1: Tako sam umorna od rada na ovom projektu. Ne mogu vie, pada mi koncentracija, ah. (udica, uloga rtve) Kolegica 2: (saaljivo) Gledaj, stani malo, odmori mozak, stvarno ti je teko. (slabost, Spasiteljica) Kolegica 1: (jo oajnije) Ma najradije bih radila na projektu B, ali tko e ovo, pa nee se samo napraviti, a zna ti naeg efa, on oekuje da je juer gotovo! (reakcija, rtva)

Tko sam ja, a tko si ti?

Prema dr Berneu, svi mi upadnemo u tri razliita naina ponaanja: Roditelj, Odrasli i Dijete. Moemo shvatiti u kojem smo obliku, ili tko se nalazi nasuprot nama prouavanjem naina na koji se osoba ponaa u danom trenutku. Roditelj ima skup osjeaja, stavova i ponaanja koja odaju ili podsjeaju na roditeljsku figuru, Odrasli se prilagoava trenutnoj realnosti i na njega ne utjeu roditeljski stavovi ili zaostale emocije iz djetinjstva, Dijete je odraz vlastitog djetinjstva svakog od nas. Idealna komunikacija odvijala bi se na razini Odrasli Odrasli. Kada dvoje ljudi komunicira, odvija se transakcija, a analiza ova tri stanja pomae nam u razumijevanju kako ljudi komuniciraju jedni s drugima i zato se ponaaju ba onako kako se ponaaju. Analiza igara vaan je dio transakcijske analize, jer je prouavanje igara koje ljudi igraju korak naprijed prema razbijanju negativnih uzoraka, mnogi od kojih su za nas sasvim nesvjesni.

Uloge i pravila igre

Definirajmo igru i igrae

Openito govorei, postoje samo tri uloge koje moete odabrati za igru: Progonitelj, Spasitelj i rtva. Osoba koja preuzima ulogu rtve djeluje bez snage (nemona je), ne prihvaa odgovornost, uvijek vjeruje da je rtva neeg to nije u njenoj moi i vanjskog je utjecaja, i trai Spasitelja. Spasitelj, pak, nudi potrebnu pomo, odrava superiornost pruanjem i vjeruje da se rtva obraa upravo njoj/njemu i da su upravo oni ti, odabrani, oni koji mogu pomoi rtvi svojom zatitom. Na kraju, evo i Progonitelja. On ili ona negiraju drugima sposobnost da samostalno misle, osjeaju ili se ponaaju. Progonitelj ima skrivene namjere umanjenja ili kanjavanja drugih na neki, svoj nain. No, uloga je slina Spasitelju u smislu da i Progonitelji sebe smatraju jednima i jedinima, ispravnima i odabranima. Igra poinje kad dvoje ljudi uzmu razliite uloge. Slijedi skup predvidivih interakcija, nakon kojih jedna od osoba u igri mijenja ulogu, recimo da rtva postane

Igre najee kreiraju negativne osjeaje i slue kao paravan za prave misli i osjeaje, sam Berne im je dao i imena: A zato ti ne bi, Da,ali, Sad te imam, Samo ti pokuavam pomoi , Da nije tebe, ja bi..., Da ti nisi takav/takva kakav/kakva jesi, sve
6 s i j e a n j 2 0 1 0 . poslovni savjetnik

Ako se odluim na bliskost s drugim ljudskim biem, pada sva struktura, padaju sve konstrukcije, ostat emo samo ti i ja u odnosu jedno naspram drugoga, i svata se moe dogoditi. Nekima je upravo to strano do neprihvatljivosti, i zato svoju energiju usmjeravaju na igranje igara.

Ljudski potencijali
Kolegica 2: Moda ti ja mogu malo pomoi, da, znam kakav je, strano. (reakcija, Spasiteljica) Kolegica 1: (slabim glasiem) Onda ti moram sve objasniti, joj tako u puno vremena i na to izgubiti, sve mi je u glavi, nee ti biti jasno iz papira. (reakcija, rtva) Kolegica 2: (pomalo ljuta) Gle, a mogla bi popiti neto za glavobolju, napraviti krug oko zgrade i primiti se tog projekta tako da zbog tebe svi ne dobijemo po nosu od efa! (reakcija, Progoniteljica) Kolegica 1: (uvrijeeno) Ja sam mislila da si mi ti prava kolegica, suradnica, ovo je vaan projekt i za tebe i za mene, a ja se zaista trudim do te mjere da mi zdravlje stradava! (reakcija, rtva) Kolegica 2: (pomirljivo) Dobro, dobro, ja sam ti samo ponudila svoju pomo, a ti komplicira. (reakcija, Spasiteljica) Kolegica 1: (ljutito) Hm, da, ba mi nesebino eli pomoi! Moda samo zato da bi dala efu do znanja da si i ti sudjelovala i dala nesebino svoj doprinos! (obrat, Progoniteljica) Kolegica 2: (bojaljivo) Boe! Pa samo sam ti ponudila pomo jer si kukala, imam ja i hrpu svoga posla, nije da ne znam to bih radila. (zbunjeno, rtva) Kolegica 1: (jo ljutnje) Ma najbolje da sve napravim sama, ionako bi me glava jo vie zabolila da ti moram objasniti gdje sam stala i to jo sve treba dovriti. (govorom tijela daje do znanja da je kraj razgovoru, sputa lice iza ekrana tako da se ne vidi i bjesomuno tipka po tipkovnici dobitak Progonitelja) Kolegica 2: Ostaje bez rijei zurei kroz prozor, osjea se jadno i prevareno. (dobitak, rtva) Kolegica 1 dobila je ono to je i traila: osjeaj da je rtva i dokazala sama sebi da joj nitko ne moe pomoi. Kolegica 2 dobila je osjeaj neadekvatnosti i nemoi, aljenje to se uope mijeala kada druga kolegica uvijek ovako od nje pravi budalu (igra se ponavlja...).

Zatienost zaposlenika u dravnim, upanijskim i gradskim upravama

Rezultati ankete koju je portal MojPosao (www. MojPosao.net) proveo na preko 600 ispitanika pokazali su kako veina njih (ak 81%) smatra da su radnici u dravnim, upanijskim i gradskim upravama pretjerano zatieni od otkaza ugovora o radu.
Smatrate li da su radnici u dravnim, upanijskim i gradskim upravama pretjerano zatieni od otkaza ugovora o radu? Podjednako su (ne)zatieni

Ne 13%

6%

Da 81%

eina ispitanika kao razlog pretjerane zatienosti navodi zapoljavanje preko veze zbog ega se nitko ne eli zamjeriti otputanjem. Znaajan dio ispitanika istaknuo je i kako su zaposleni u dravnim, upanijskim i gradskim upravama osigurani kolektivnim ugovorima i pod zatitom sindikata, to je privilegija koja nije dostupna veini zaposlenih u privatnom sektoru. Takoer, u dravnim, upanijskim i gradskim upravama, zaposlenici nisu izloeni dovoljnom nadzoru nadreenih, niti se mjeri njihov radni uinak, istaknuo je dio ispitanika. Ipak, 13% ispitanika ima suprotno miljenje te smatraju da radnici u dravnim, upanijskim i gradskim upravama nisu pretjerano zatieni od otkaza. Veina ih je naglasila da bi takva razina zatite radnika trebala biti prisutna i u privatnom sektoru, dok ih je dio istaknuo da se takav dojam stjee zato jer zaposlenici u ostalim sektorima imaju slabu ili nikakvu zatitu, budui da poslodavci nedovoljno potuju postojee zakone. Tek 6% ispitanih smatra da su radnici u dravnim, upanijskim i gradskim upravama podjednako (ne)zatieni kao i radnici u ostalim sektorima. Glavni razlog takvom stanju je, smatraju, nesigurno ekonomsko okruenje u kojem prava radnika ovise o milosti poslodavaca, kojima se radnik i u javnom sektoru, moe zamjeriti jednako kao i u privatnom.

me, nego poinju s malo vie predvidljivim uzorkom, igrom. Ista stvar ponavlja se opet i ponovo, to je opet malo manje zastraujue od neizvjesnosti izlaganja cijelog sebe nekome drugome. Ako se odluim na bliskost s drugim ljudskim biem, pada sva struktura, padaju sve konstrukcije, ostat emo samo ti i ja u odnosu jedno naspram drugoga, i svata se moe dogoditi. Nekima je upravo to strano do neprihvatljivosti, i zato svoju energiju usmjeravaju na igranje igara.

Zato igramo ovakve igre?

to je rjeenje?

itavo je mnotvo razloga: da opravdavamo svoj pogled na svijet, ne preuzmemo odgovornost onda kada je to potrebno, ili jednostavno traimo panju. Nije da je dobar nain potrage za panjom, ali igre mogu biti emocionalno jako nabijene. Njihov proizvod su, u pravilu, negativne emocije, no bolje ikakve, nego nikakve?! Ako ih tako promatramo, igra je neuspjeli pokuaj pribliavanja drugima. Sudionici igre ele biti bliski i iskreni, no ne postiu otvorenost jedno prema drugowww.poslovni-savjetnik.com

Prvo moemo promisliti o ulogama u igrama koje igramo. Koja je naa redovna uloga? Koju preuzimamo nakon obrata? S kojom se tuom ulogom najee susreemo? Sjeate li se zadnje igre koja vam se dogodila? Kako je poela i kako ste se osjeali kad je zavrila? Jednom kad osvijestite igru koja se odvija, uloge koje nastaju i osobe koje u njima najee sudjeluju, moi ete unaprijed predvidjeti mogue igre i nagrade koje drugi oekuju od njih. Iako moete biti svjesni toga to vam se dogaa, moda ete se

osjeati kao da se uvueni u igru, da vam je nametnuta. Ne zaboravite da je za tango potrebno dvoje, vi uvijek i na neki nain doprinosite tome da se igra igra. Kada ste vi vi, autentini i iskreni, time odbacujete skrivene namjere koje pokreu igru i time osvajate izlaz iz igre. Ili, moete preuzeti dobre kvalitete uloge kojoj ste inae skloni, no ne odigrati je na oekivani nain. Kao Spasitelj, iskoristite prednost na primjer, domiljatosti. Moete biti na raspolaganju drugima, ali ne vie od onoga koliko ste sami spremni ponuditi. Kao rtva, budite svjesni svoje ranjivosti, ali i toga da preuzmete odgovornost za sebe i uinite neto. Budi li se u vama Progonitelj, osvijestite svoju snagu i prednosti, no ne nameite ih drugima. Zato kao coach govorim o transakcijskoj analizi? Upravo zato to to nije samo teoretski model, ve dobra metoda poboljanja komunikacije. Transakcijska analiza i podrava pristup koji kae da se ljudi mogu promijeniti, da svi imamo pravo egzistirati na ovome svijetu i biti prihvaeni, onakvima kakvi i jesmo.

poslovni savjetnik

sijeanj 2010. 7