POVRATAK NA TITANIC

Istina o Hrvatima u pomorskoj katastrofi stoljea

Me u 27 putnika s podruja Hrvatske koji su prije tono stotinu godina stradali na nepotopivom brodu spasilo ih se samo troje Nikola Luli iz Konjskog Brda u Lici, Ivan Jalevec iz Topolovca kod Siska i Mara Osman Banski iz azme Nemojte na mene zaboraviti upravo te rijei uputio je Ivan Stankovi (33) iz Galdova kod Siska u pismu svojem bratu Miji neto prije nego to se u veernjim satima 10. travnja 1912. godine na sidritu ispred francuskog Cherbourga ukrcao na Titanic i ne slutei koliko je pretkazao vlastitu sudbinu. Mladi udovac Stankovi, koji nije posluao bratove nagovore da se uo i povratka u Ameriku jo malo zadri u rodnom kraju poslije ostavinske rasprave nakon smrti supruge Lize, tako se naao meu 27 putnika s podruja Hrvatske koji su prije tono stotinu godina stradali na nepotopivom brodu. Iz ledenog zagrljaja sjevernog Atlantika spasilo ih se samo troje Nikola Luli iz Konjskog Brda kod Peruia u Lici, Ivan Jalevec iz Topolovca kod Siska i Mara Osman Banski iz azme kako je to u svojim knjigama Titanic izme u povijesti i mitologije i Titanic Hrvati u katastrofi stoljea zapisao Zagrep anin Slobodan Novkovi, predsjednik Hrvatskog drutva Titanic i vjerojatno na najbolji poznavatelj najvee tragedije u pomorskoj povijesti.

U razgovoru za Slobodnu Novkovi nam je kazao kako postoje brojne poveznice izmeu Titanica i hrvatskih krajeva, tadanjih provincija na rubu velike AustroUgarske Carevine, a vjerojatno najhumanija je uloga 76 naih pomoraca s broda Carpathia koji su spaavali brodolomce u nonoj akciji na oceanskoj puini. Dan nakon isplovljavanja Titanica iz engleskog Southamptona, Carpathia je krenula u suprotnom smjeru, iz New Yorka prema Rijeci, a prvi SOS signal u pomorskoj povijesti njihovo je mirno putovanje pretvorio u legendu. Junaci s Carpathije - Hrvatski lanovi posade Carpathije, broda koji je do samog poetka Prvoga svjetskog rata povezivao Rijeku s New Yorkom, da bi 1918. godine stradao od torpeda, izuma rijeke industrije, pokazali su iznimnu portvovnost u pomaganju preivjelim putnicima s Titanica. Za spaavanje 716 promrzlih brodolomaca dobili su i posebne medalje, a od 76 vrijednih priznanja koja su tada stigla u Istru, Primorje i Dalmaciju, poznate su nam samo etiri medalje, a za dvije znamo gdje su: jedna je u vlasnitvu Fabija Juriia iz Labina, a druga u Gradskome muzeju u Karlovcu naglaava Novkovi.

Upravo je na sugovornik jedan od zaslunih to je prije desetak godina iz mraka podrumskog depoa Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci spaen izvorni spasilaki prsluk s Titanica, jedan od triju sauvanih u Europi. S Gnterom Bblerom, istaknutim lanom vicarskog drutva Titanic, u muzeju je tragao za informacijama o Carpathiji, a pronaao je predmet koji je Opatijac Josip (Giuseppe) Car, lan posade broda-spasa, jo 1938. poklonio Muzeju. Brojni originalni predmeti i replike od ponedjeljka e biti dostupni posjetiteljima izlobe Titanic - Carpathia, 100 godina poslije, autora Nike Mendea i Slobodana Novkovia, koja je u petak naveer sveano otvorena u rijekome muzeju. - Mnotvo je predmeta s 'Titanica kolalo tritem antikviteta, ali brojni entuzijasti i muzealci irom svijeta uspjeli su spasiti gra u od propadanja po privatnim domovima. Imao sam ast u svojim rukama drati komad originalne brodske oplate i mogu vam rei da sam plakao kao malo dijete. Veinu dostupnih predmeta to su vezani uz hrvatske putnike uspio sam prikupiti, tu su fotografije, pisma, razliite izjave lanova obitelji nakon tragedije. U razgovoru s potomcima stradalnika doznao sam za neke do tada nepoznate detalje, primjerice, znam da su oni, veinom Liani, Slavonci i ljudi iz okolice Siska, traili odtetu i davali pratee pisane izjave, ali im se to izjalovilo istie Novkovi i dodaje: Sretni brojevi 13 i 15 - Vrlo je vjerojatno da se troje naih ljudi koji su preivjeli tragediju Titanica, unato ranijim suprotnim miljenjima, uspjelo ukrcati u amce za spaavanje na lijevoj strani broda gdje je akciju vodio prvi asnik William Murdoch, koji je u zadnjih sat vremena prije potonua, suprotno zapovijedima, dopustio ukrcaj svima koji su se nali u blizini, a ne samo enama i djeci. Premda su preivjeli Hrvati nakon spaavanja tvrdili da su skakali u hladni ocean, to je engleskim novinarima tada izjavio i Jalevec, istraujui dokumente doli smo do zaklju ka da su napustili havarirani brod oko pola sata prije potonua, i to u amcima za spaavanje broj 13 i 15. Jalevec je, primjerice, kroz prozor uskoio u amac koji se sputao uz brodski bok. Slobodan Novkovi zarazio se temama vezanima uz Titanic jo prije 30ak godina nakon gledanja filma Night to remember koji zaljubljenici u taj brod smatraju kultnim, za razliku od svima nam poznatog Cameronova Titanica to ga ocjenjuju previe patetinim i injenino nepreciznim. Budui da je tada ivio u vicarskoj, povezao se s tamonjim entuzijastima i postao lan udruge, te je rezao novinske lanke i nabavljao knjige o toj pomorskoj tragediji. - Do 1989. godine Titanic mi je bio samo hobi, ali nakon to je u rujnu te godine pronaena olupina, poeo sam se znatno ozbiljnije zanimati za tu temu. Od tada sam izdao dvije knjige i povezao se s istomiljenicima kakvih je u Hrvatskoj oko dvjesto. Hobi je negdje krajem 90-ih izmaknuo kontroli, pa mogu rei da sam prije ja ganjao Titanica, sada on ganja mene zaklju uje Novkovi. GORDAN ZUBI

Spomen-kua u Pisarovini
Premda entuzijasti okupljeni oko Slobodana Novkovia i udruga koje njeguju industrijsku batinu u Rijeci ve godinama pokuavaju dobiti potporu gradskih vlasti za postavljanje spomen- -plo e hrvatskim mornarima s Carpathije i stradalnicima s Titanica, prvi konkretniji potez dolazi iz okolice Zagreba. U Bratini kod Pisarovine, negdje na pola puta izme u Zagreba i Karlovca, danas e se postaviti kamen temeljac za Spomen-kuu Titanic 100 u sjeanje na mjetanina Stjepana Turina, koji je izgubio ivot u ledenom Atlantiku. Turistika zajednica op ine Pisarovina pokrenula je projekt tematskog muzeja koji bi bio posveen hrvatskim putnicima s Titanica i mornarima s Carpathije.

Povratak iz domovine
Svih 30 hrvatskih putnika na Titanicu bilo je smjeteno u kabinama tree klase, a veinom su to bili ljudi mlai od 50 godina. Uglavnom su se na brod ukrcali u Southamptonu, a manji dio, poput Ivana Stankovia, priklju io im se ispred francuskog Cherbourga. Dio naih ljudi ve su ivio i radio u SAD-u, te su se vraali iz jednog od rijetkih posjeta domovini i obitelji. Zanimljivo je da su prema obeanoj zemlji Americi zaplovili iz daleke Engleske i Francuske iako su tada upravo iz Rijeke, Lianima udaljene 80-ak kilometara, prema New Yorku redovito plovili brodovi kompanije Cunard Line, a meu kojima je bila i Carpathia. Takva neloginost vjerojatno je plod okolnosti na tadanjem tritu, jer je privlaenje putnika i imigranata podosta ovisilo o sposobnosti agenata, a ini se da su djelatnici zagrebakih predstavnitava tadanjih velikih svjetskih brodara bili s(p)retnije ruke od rijekih agenata.