ISSN 1330-7797

ZAJEDNICA OGULINSKIH VJERNIKA Godina XX. Broj 1 (48), LJETO 2013. Sada zapoinjemo taj put, put bratstva, ljubavi i meusobnog povjerenja. Molimo uvijek jedni za druge, za itav svijet da zavlada veliko bratstvo. PAPA FRANJO

itateljim a poklanjam o poster pa pe Franje

LIST UPA OGULINSKOG DEKANATA

ISSN 1330-7797 Godina XX. Broj 1 (48), LJETO 2013. ZOV - ZAJEDNICA OGULINSKIH VJERNIKA

LIST UPA OGULINSKOG DEKANATA

IMPRESSUM
Izdava: upe Ogulinskog dekanata Gajeva 2, 47300 OGULIN Telefon/Fax: (047) 522-323 e-mail: zupaogulin@gmail.com Glavni i odgovorni urednik: Robert Zubovi, upnik ogulinski Uredniko vijee: Marija Lovri, Zvonko Ranogajec, Ivan Tironi, Vinja Lipoak, Ana Stipeti, Dino Paui i Dino Rupi Priprema i tisak: TISKARA ULJI List izlazi dva puta godinje Prema miljenju Ministarstva kulture Republike Hrvatske asopis ZOV osloboen je poreza Klasa: 612-10/94-01-284 Ur. broj: 532-03-1/7-94-01 Fotografije u ovom broju ZOV-a: Zvonko Ranogajec, Ivan Pukari, Miro Brozovi, Marijan Jelui, Ante Luketi, Petar pori i Josip Anui Naslovna stranica: PAPA FRANJO 2

Rije urednika........................................................................ 3 NAVJEIVATI I ODGAJATI . ........................................... 4 VIJESTI IZ BISKUPIJE...................................................... 21 VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA................... 28 Iz upe sv. Kria - Ogulin.................................................... 28 Iz upe Bl. Alojzija Stepinca Ogulin II............................. 38 Iz upe sv. Jurja Zagorje................................................... 41 Iz upe Presv. Trojstva Modru. ........................................ 43 Iz upa Uznesenja Blaene Djevice Marije Otarije i Kristova Uzaaa Cerovnik............................. 44 Iz upe sv. Nikole, biskupa Lipa . .................................... 52 Iz upe sv. Ane Plaki....................................................... 55 Iz upe sv. Ivana Nepomuka Saborsko............................. 57 Iz upa sv. Juraj - Lee na Dobri i Bl. Dj. Marije od utjehe Tromarija.................................. 58 Iz upe sv. Josipa Josipdol................................................ 60 IZ NAIH KRAJEVA.......................................................... 64 Dobrotvorno podupirajue drutvo Sv. Josip Prapue-Zagrad................................................. 64 Domovini s ljubavlju............................................... 66 Izjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax o nepravomonim presudama Hakoga tribunala................................................................ 66 OBITELJSKA STRANICA................................................. 68 Nacionalni kongres o braku................................................. 68 Prikupljanje potpisa za referendum..................................... 69 Amparo Medina, biva revolucionarka i dunosnica UN-a: Moj posao je bio unititi vjeru katolicima.............. 69 MLADI ZA MLADE .......................................................... 72 MOZAIK. ............................................................................. 79

RIJE UREDNIKA

Potovani itatelju! Nakon pola godine, evo nas opet sa novim ZOV-om, prvim brojem u ovoj godini. ZOV zove, poziva i izvjetava o onome na to smo se odazvali u proteklom razdoblju. Ako je pratiti kroniku naih upa, onda vidimo da nije nedostajalo vjerskih, duhovnih, molitvenih i drugih dogaanja. Znak je to ivotnosti vjere na naim prostorima ali i nastojanja svih zajedno, vjernika i njihovih pastira, da ne trnemo Duha Bojega koji je u nama. Zadatak je ZOV-a ne samo da informira ve i formira, odgaja. I to odgajati o vjeri. I te kako nam je potreban vjerski odgoj. Dok je bio na prvome mjestu u naim obiteljima, nije se trebalo govoriti o tzv. graanskom odgoju. Potrebno nam je i vjersko znanje, zajedniko vjerniko razmiljanje ali i djelovanje. Jednostavno: ne samo rijei ve i djela. Bogu hvala da ima onih koji se ne boje ivjeti i djelovati onako kako ispovijedaju svoju vjeru. Od prosinca prole godine pa do lipnja (a i nadalje) trebalo je djelovati i to kao u prva kranska vremena kada su krani stradavali zbog vjere. Oni su danas sveci. Crkva ih asti jer su bili svjedoci vjere. Zbog javnog svjedoenja vjere trpjeli su i podnosili razne pogrde, nepravde, lane osude i krv svoju prolijevali. Nisu li i nakon Drugog svjetskog rata stradavali brojni krani, poubijani te baeni u jame zato jer su ljubili Boga i nisu se htjeli odrei svoje vjere? To su svjedoci vjere ija imena ne smijemo zaboraviti, trebamo ih popisati i skupiti sve u jedno mjesto kako to od nas trai i o. Biskup. Vrijeme koje je za nama a i ono koje nas oekuje vraa nas u vremena tekih progona Crkve i zlostavljanja krana. Bezboni suvremeni Dioklecijani, Neroni i itava vojska pogana napada i danas te raznim metodama eli ubiti ivoga Krista u srcima i ivotima nas krana. Sve je zapoelo brzinskim, nelegalnim i nedemokratskim uvoenjem Zdravstvenog odgoja u nae kole u jesen prole godine. Podigli su se na noge kranski odgojitelji, roditelji koji znaju kako treba odgajati svoju djecu. Oni ne ele da se njihova djeca odgajaju u tobonjem zdravom i graanskom duhu koji se protivi ne samo kranskom i ve i zdravom ljudskom moralu. Oni na to imaju pravo. To im jami i Ustav Republike Hrvatske (l. 63): Roditelji imaju pravo i slobodu samostalno odluivati o odgoju svoje djece. U tom vidu su u prosincu odrane u Ogulinu dvije javne tribine koje su imale za cilj informirati roditelje i graane kakav im se to Zdravstveni odgoj nudi u koli. Bilo je roditelja koji su osobno i pismenim putem iskazali neslaganje s predloenim 4. modulom. Da je istina i pravda u Bojim rukama potvruje i odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od 22. svibnja kojom se zabranjuje Zdravstveni odgoj u kolama. Nakon Uskrsa, na poticaj graanske inicijative U ime obitelji zapoelo je prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim bi se brak definirao kao ivotna zajednica ene i mukarca. Ponovno toliko pljuvanja i vrijeanja dostojanstva obitelji. Ogulinski dekanat je drugi u Karlovakoj upaniji, nakon Karlovca, uspio prikupiti najvei broj glasova ukupno 3994. Zadivljuje entuzijazam djece, mladih, odraslih, starijih koji su eljeli volontirati i itava dva tjedna svjedoiti na trgovima naega grada i naih upa da je Bog Ljubav i da je obitelj najsvetija zajednica koju ljudsko drutvo ima. Povorka ponosnih kranskih obitelji, predvoena eljkom Marki predala je 14. lipnja predsjedniku Hrvatskog sabora gospodinu Josipu Leki zahtjev za raspisivanje referenduma sa 749 316 potpisa biraa. Bravo! Potovani itatelji! Ne elim vas vie zamarati. Ljeto je. Treba odmora. Isus se znao povlaiti u samou, odmarati, moliti, biti sam. No, nemojmo niti sluajno pokuati odmoriti se od Isusa. Meni i mnogima, znam, uvijek je ugodno, lijepo i zabavno biti s njime. Iskoristimo to vrijeme. ZOV nas zove na odmor s Isusom. Robert Zubovi, dekan
3

NAVJEIVATI I ODGAJATI

HABEMUS PAPAM
Molimo uvijek za nas, jedni za drugoga, za cijeli svijet

Papa Franjo u svom prvom obraanju nakon izbora za poglavara Crkve zahvalio je mnotvu okupljenom na Trgu Sv. Petra na doeku i pozvao vjernike da ga prate svojim molitvama. Pojavljivanje novog poglavara Katolike Crkve na loi bazilike Sv. Petra okupljeno mnotvo pozdravilo je burnim pljeskom i usklicima: ivio Papa!, Franjo, Franjo. Brao i sestre, dobra veer. Znate da je dunost konklave bila odabrati rimskog biskupa. Izgleda da su se kardinali odluili potraiti ga gotovo na kraju svijeta, naalio se novi Papa na raun svog argentinskog porijekla. Hvala vam na doeku, hvala cijeloj rimskoj zajednici i prije svega htio bih izmoliti molitvu za naeg biskupa u miru Benedikta XVI. da ga Gospodin blagoslovi i da ga Majka Boja uva, rekao je Papa a zatim je zajedno s vjernicima izmolio Oena i Zdravomariju. Sada zapoinjemo taj put, put bratstva, ljubavi i meusobnog povjerenja. Molimo uvijek jedni za druge, za itav svijet da zavlada veliko bratstvo. elim da ovaj put Crkve koji danas zapoinjemo bude plodonosan za evangelizaciju ovog prekrasnog grada. Prije blagoslova Sveti je Otac zamolio vjernike za jednu uslugu: Prije nego to biskup blagoslovi narod, molim vas da vi zamolite Gospodina da blagoslovi mene. Pomolite se za mene u tiini. Sveti je Otac zatim podijelio sveani blagoslov Urbi et orbi. Nakon blagoslova Papa se jo jednom obratio okupljenima: Hvala vam na doeku, molite za mene i vidimo se uskoro. Sutra u se pomoliti Bogorodici da uva cijeli Rim i za uspjean poetak. Laku no i elim vam ugodan odmor, rekao je na kraju svoga prvog obraanja papa Franjo I. Annuntio vobis gaudium magnum; habemus Papam: Eminentissimum ac Reverendissimum Dominum, Dominum Georgium Marium Sanctae Romanae Ecclesiae Cardinalem Bergoglio qui sibi nomen imposuit Francisci (Javljam vam radosnu vijest: Imamo Papu! To je uzoriti i preasni gospodin Jorge Mario Bergoglio, kardinal Svete Rimske Crkve koji je uzeo ime Franjo). Tim je rijeima kardinal Jean-Louis Pierre Tauran objavio s loe bazilike sv. Petra ime 265. Petrova nasljednika. Prije sveane objave s loe bazilike Sv. Petra u Sikstinskoj kapeli upriliena je kratka ceremonija. Nakon to su rezultati glasovanja pokazali da ima dovoljan broj glasova, kardinalu Bergogliu obratio se kardinal Giovanni Battista Re pitanjem: Prihvaa li svoj kanonski izbor za Rimskog prvosveenika? a nakon potvrdnog odgovora postavio mu je drugo pitanje: Koje ime eli uzeti? Nakon te kratke ceremonije u Sikstinskoj kapeli spaljeni su glasaki listii i bijelim dimom dan je znak da je novi Papa izabran. Bijeli se dim pojavio u 19.06 sati. Novoizabrani Petrov nasljednik zatim je uao u tzv. Sobu suza (Stanza delle lacrime), koja je tako prozvana zbog emocija koje novoizabrane Petrove nasljednike obuzmu nakon izbora. U toj sobi novi je Papa obukao papinsku odjeu a zatim se vratio u Sikstinsku kapelu gdje se odrala jo jedna kratka sveanost s molitvom, itanjem ulomka iz Evanelja i zavrnom molitvom. Zatim je uslijedio sveani in poasti i poslunosti kardinala novom papi. Prije samog izlaska na lou bazilike novi se Papa nakratko zaustavo u Pavlovoj kapeli gdje se kratko pomolio pred Presvetim.

NAVJEIVATI I ODGAJATI

Biskup Bogovi u posjet kardinalu Bergogliu

Na biskup mons. Mile Bogovi u mjesecu studenom prole godine posjetio je Hrvate u Argentini gdje ima i svoju rodbinu. Tada se susreo i s kardinalom Bergogliom koji je upravo izabran za Papu. O tom susretu Biskup je izjavio: Za vrijeme svoga boravka u Argentini od 7. do 27. studenoga prole godine posjetio sam 14. studenoga nadbiskupa Buenos Airesa kardinala Jorgea Maria Bergoglia. Sa mnom je bio fra Josip Perani, voditelj Hrvatske katolike misije u tom gradu, i fra Josip Bebi, ravnatelj hrvatske inozemne pastve. Kasnili smo pola sata, zbog gustog prometa. Nije to kardinalu nita smetalo. U meuvremenu dok smo mi lutali ulicama, on je obavio ispovijed kod fra Berislava Ostojia, naega franjevca u Buenos Airesa kod kojega se on redovito ispovijedao. Primio nas je u jednostavnoj prostoriji i poastio slanim tapiima. Razgovor je bio bez ikakve usiljene namjetenosti, kao da smo bili juer kod njega, pa doli i danas. Ja sam izrecitirao pred njim zahvalnost za podrku koju daje Hrvatima i hrvatskim sveenicima. Kao izraz zahvalnosti, pozvao sam ga da posjeti Hrvatsku. Vidio sam da on sve poznaje i da mu nita nije novo od onoga to sam govorio. Zamolio me da poaljemo jo kojega sveenika iz Hrvatske u Argentinu jer oni koji su ondje cijenjeni su kao dobri sveenici i ljudi.

ODREKNUE PAPE BENEDIKTA XVI. OD PAPINSKE SLUBE

elim i ubudue sluiti svim srcem, itavim ivotom posveenim molitvi, svetu Crkvu Boju.
Draga brao, sazvao sam vas na ovaj konzistorij ne samo zbog triju kanonizacija, ve i zato da vam priopim jednu veoma vanu odluku za ivot Crkve. Nakon to sam se vie put preispitao pred Bogom, doao sam do uvjerenja da mi moje snage, zbog poodmakle dobi, vie ne doputaju vriti na prikladan nain moju papinsku slubu. Veoma sam svjestan da se tu slubu, zbog njezine duhovne naravi, mora obnaati ne samo djelima i rijeima, ve nita manje patnjom i molitvom. No, u dananjem svijetu, izloenom brzim promjenama i potresanom veoma vanim pitanjima za ivot vjere, za upravljanje laom svetog Petra i navijetanje evanelja potrebni su takoer tjelesna i duevna snaga, koja se, posljednjih mjeseci, kod mene smanjila tako da moram priznati da nisam vie sposoban dobro vriti povjerenu mi slubu. Zbog toga, duboko svjestan teine ovoga ina, u punoj slobodi, izjavljujem da se odriem slube Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, koju su mi 19. travnja 2005. povjerili kardinali, tako da e od 28. veljae 2013., u 20 sati, stolica Svetog Petra biti upranjena i morat e se sazvati od strane onih kojima je to zadaa konklave za izbor novog pape. Draga brao, zahvaljujem vam od sveg srca za svu ljubav i rad kojima ste sa mnom nosili teret moje slube i molim oprotenje za sve moje pogreke. Povjerimo, sada, svetu Crkvu brizi Vrhovnog Pastira, Naega Gospodina Isusa Krista i zazovimo svetu Majku Mariju da svojom majinskom dobrotom bude na pomo ocima kardinalima u izboru novog pape. to se mene osobno tie, elim i ubudue sluiti svim srcem, itavim ivotom posveenim molitvi, svetu Crkvu Boju, kazao je Papa u izjavi kojom se odrie papinske slube.

Temeljni naglasci u pontifikatu Benedikta XVI.

Koji su naglasci pontifikata Benedikta XVI.? Krajem veljae napustio je slubu Vrhovnoga sveenika i povukao se u mir. Nije, prema vlastitim rijeima, iziao iz Crkve, nego se zapuuje zajedno s Gospodinom prema novome vrhuncu, prema Taboru i Golgoti elei provoditi zadnju etapu svoga ivotnoga hoda na ovoj zemlji u molitvi i promiljanju. Koje su znaajke njegova pontifikata, na koje bismo ih toke mogli svesti? Papa je Benedikt stalno cijeloga svoga ivota naglaavao da religija u svojoj biti nije opasnost po ovjeka, nego je ona uporite, utvrda istine, humanosti. Traganje za Bogom inspiriralo je najsmionije umove i donijelo svijetu blistave misli. Pojmovi grijeha i milosti, vjenosti i savjesti podarile su naemu biu dubinu. 5

NAVJEIVATI I ODGAJATI Vjera kao snaga bez koje bi ivot bio siromaniji, ui, hladniji. Vjeri kranstvu dugujemo utopiju bratstva i jednakosti. ista ovostranost stavlja ovjeku okove u kojima ami i krlja. Preesto je Benedikt nazivan intelektualcem na Petrovoj Stolici. Meutim, ovjek i osoba kalibra jednoga Ratzingera ne da se staviti u nekakvu stezulju jednostavnim rijeima, ne da se reducirati u nekakve ablone. Benedikt je vie od intelektualca. Znanje i uenost nisu mu svrhom samima sebi i ne iscrpljuju se u dubokoumnim knjigama ni rasprama. Kranska vjera tako je isticao stalno Ratzinger nije znanje nego povjerenje i radost. Tko je iz dubine svoga srca radostan, tko je propatio a nije izgubio radost, taj nije daleko od Boga Evanelja u kojemu prva rije na pragu Novoga zavjeta glasi: Raduj se! 1. Ljubav prema svijetu Njemu se stalno prigovara platonizam, strah i bijeg iz svijeta. A upravo je on glavni promicatelj zbilje kako je Bog ljubio svijet i iz ljubavi poslao svoga Sina da spasi, a ne da osudi svijet. Gnuanje i bijeg iz svijeta nisu kranske opcije. Primjer su tomu redovnici, sveci, benediktinci. Da, oni jesu stvarali neto kao malu Boju dravu na ovome svijetu, ali su ili meu svijet i mijenjali svijet svojim spoznajama, iskustvom, bili su evangelizatori. Kranin ljubi svijet, on je zaljubljen u svijet u koji je smjeten. I on treba taj svijet mijenjati snagom ljubavi. Mijenjati ga na dobro, prema Kristovoj slici. Kranski se Bog spustio u ovaj svijet jer ljubi ovaj svijet. Biti kraninom i katolikom rekao je ljeti 2011. Benedikt znai biti otvoren prema svijetu, znai ljubiti svijet, biti tolerantni, otvoreni jedni za druge. Crkva se s jedne strane mora razsvjetovnjaiti, ali to ne znai bjeati iz svijeta, nego se siromana otvoriti svijetu i tomu svijetu navijetati Isusa Krista. Krani se ne smiju dati nadmaiti u ljubavi prema svijetu ni od koga. Oni moraju biti otvoreni za potrebe svijeta. Oni moraju biti posvema u ovome danas, okrenuti svijetu, otvoreni za svijet. I upravo ta sluba blinjemu jest istodobno sluenje Stvoritelju. Ona se moe ispuniti tek onda u totalnome potenju ako Crkva ne postane iznovice svijet. Ona jest u svijetu, ali nije svijet. Dalo bi se rei: Lijenik koji se bavi samo svojim osobnim problemima, svojim slabostima i boljkama, koji se bavi samim sobom, ne moe biti od koristi svojim pacijentima. A Crkva zna da je svijet neto kao pacijent koji treba lijenika. Krani su pozvani biti sol zemlje, lijeiti svijet, ali ne postati i svijet kao takav. Benedikt jasno prepoznaje opasnosti i gleda im u oi: Ako se Crkva upusti u svjetovne debate, ako se ona mjeri i daje voditi i savjetovati svjetovnim mjerilima, ako se daje strukturirati svijetom, ako se bavi odve svjetovnim poslovima, primjerice, upravljanjem crkvenim dobrima, onda je prikraen i zakinut angaman za svijet, zakinuto je njezino bitno poslanje. I u tom sluaju blinji postaje muterija, Crkva socijalna ustanova, a vjera se pretvara u puku etiku. Dakle, elimo li svesti na jednu toku ono to je Papa mislio pod pojmom razsvjetovnjaenje, onda bismo mogli rei: Da bi Crkva bila slobodna za svijet i u svijetu, ne smije postati svijetom. Ona ne smije pridavati vee znaenje ili vanost organizaciji i institucionalizaciji nego svome poslanju otvorenosti svijetu. U svome govoru u Freiburgu u Njemakoj govorio je Papa o starozavjetnim levitima. Crkva mora postati levitska. Ona nema dijela u Obeanoj zemlji, Gospodin je na dio, naa batina i aa. Levijevo je pleme bilo siromano bez tla i zemlje, ali time bijae slobodno za sluenje Bogu. Slobodan za Boga! Isto se tako i Crkva mora osloboditi svega suvinoga i biti slobodna za svoje poslanje, za slubu Bogu po Kristu u Duhu Svetome. Ona mora pobijediti vlastiti al i siromatvo dananjega ovjeka, siromatvo istine, kako veli Benedikt. 2. Zatitite prirodu i zatitite ovjeka! Tko bi mogao pomisliti da je Benedikt XVI. bio zeleni papa? Njemu je stalo do ouvanja cjelokupnoga stvorenja, do ouvanja ovjeanstva. Ne premislimo li na posve novim temeljima svoje ophoenje s prirodom, ne dospijemo li veoma brzo do umijea suivota koje respektira saveznitvo izmeu ljudi i prirode, obitelj ovjeanstva u opasnosti je da je nestane. Tim je ozbiljnim rijeima upozoravao Benedikt u lipnju 2011. I u njemakome Reichstagu parlamentu te je iste jeseni govorio kako se mora oslukivati jezik prirode i sukladno tomu davati svoj odgovor. Pod pojmom prirode Benedikt podrazumijeva cjelovitost stvorenja. Ona obuhvaa sve stvorenje, ukljuujui i ovjeka. Stoga, pored klasine zatite okolia Papa trai i humanu ekologiju. A to se oituje ponajprije u tome da ovjek iznovice naui sluati glas svoje prirode, glas svoje savjesti. Nita drugo ne znai ni Papin apel koji je uputio na istome mjestu, navodei iz Staroga zavjeta Salomonovu molitvu Gospodinu da mu podari srce koje slua. Upravo je to u zreniku. Molitva je to da ovjek slua sebe, glas svoje savjesti, da slijedi glas savjesti i sukladno savjesti, savjesno djeluje. Kad je bio u Hrvatskoj rekao je da se savjest ne smije shvatiti u krivom smislu, naime, initi to je koga volja. Savjest se ne smije ograniiti na podruje subjektivnoga. I u tom sluaju za krizu Zapada nema vie lijeka, a Europa je

NAVJEIVATI I ODGAJATI osuena na trajno nazadovanje, pad u banalnost i anarhiju. Savjest jest mjesto sluanja, oslukivanja istine i dobra, mjesto gdje se ovjek odgovorno ponaa, gdje polae odgovornost i raun spram Boga i ovjeka. To je cjelovita ekologija koja ima goleme politike implikacije. U povodu svjetskoga dana mira za Novu godinu 2007. Benedikt je istaknuo da je trajno i posvemanje razaranje okolia i iskoritavanje prirodnih resursa rezultat neovjenoga koncepta razvitka. Odve dugo se polagala nada u to da e tehnika i gospodarstvo rijeiti ovjekove probleme, a pritom se zaboravilo na ovjeka. Poetkom 2010. rekao je: eli li promicati mir, sauvaj stvorenje! ovjek se ponaao i jo uvijek ponaa spram stvorenja kao izrabljiva, eksploatator. Dakle, ovjek mora promijeniti svoj moralni koordinatni sustav da bi sauvao prirodne resurse. ovjek mora nadii logiku istoga konzuma, on mora spoznati da postoji snani meuodnos izmeu sprjeavanja teta u okoliu i promicanja cjelovitoga razvoja samoga ovjeka dakle, mora postojati snani suodnos izmeu ekologije okolia i humane ekologije. Taj suodnos, to surjeje tvori i sriku Papine socijalne enciklike Caritas in veritate iz god. 2009. Knjiga prirode je jedna i nedjeljiva, i to se tie ovjekova okolia kao i ivota te podruja seksualnosti, braka, obitelji i socijalnih odnosa, ukratko: cjelovita ovjekova razvitka. I to iz toga slijedi? Pobaaj, pokusi na embrijima, predimplantacijska dijagnostika, kloniranje i sl., isto su tako eksploatacija, otimaina i pljaka prirode kao i sjea kionosnih uma u Junoj Americi. Europski kontinent najprije se mora brinuti za povijesni, kulturoloki i moralni identitet, a tek na drugom mjestu jest briga oko zemljopisnoga, gospodarskoga ili politikoga jedinstva i identiteta. Identitet koji poiva na cjelovitosti univerzalnih vrijednosti emu je kranstvo utisnulo svoj neizbrisivi biljeg. Te vrijednosti tvore duu europskoga kontinenta, te kranske vrijednosti moraju biti kvasac sutranje civilizacije. Kako je mogue da dananji politiari iskljuuju kranstvo iz spomena Europskoga ustava, kad su upravo krani bili u temeljima stvaranja Europske zajednice? Pa jo uvijek se veina Europljana smatra kranima. Europa ja ne putu apostazije od same sebe, otpada od sebe. Ona nijee svoj identitet, dogaa se apostazija od Boga. Zadaa je stvarati, graditi novu Europu koja je realistina, ne cinina, bogata idealima i liena naivnih iluzija, Europu koja se inspirira vjenim i ivotvornim istinama Evanelja. 3. Budite umjetnici ivota! Ne budite konformisti! Krani su umjetnici u oblikovanju ivota. Oni nisu konformisti. Za Benedikta XVI. ta su stajalita gotovo najvanija sluba koju krani vre u odnosu na ope dobro, i to upravo u drutvu gdje postoji zakon jaega, socijalni darvinizam, laktanje, karijerizam. Za Papu je ljepota gotovo bismo rekli sredinja kategorija njegova miljenja. Prozvan je Mozartom teologije, teolokim Mozartom. U listopadu 2010. on je znaenje ljepote saeo u bremenitu formulu: Ljepota je u zbilji velika ovjekova potreba. Ona je korijen iz kojega se raa stablo naega mira te plodovi nae nade. ovjek koji se nada, koji se ne da obeshrabriti, koji nastoji oko mira i udi za pravednou jest istodobno i ovjek koji se daje dotaknuti ljepotom svejedno, je li rije o ljepoti prirode ili ljepoti umjetnosti. Za Benedikta su obje ljepote dokaz za Boju opstojnost. ovjekovu ljepotu definira papa-teolog kao osobinu due, sastavnicu ovjekova duha, a ne kao neki povrni fenomen. Ne, on ne misli na minku niti misli na kult ovjekova tijela, nego promilja o spoju istine i ljubavi. Ljepota istine i ljubavi, veli on, mora

pogoditi nae srce u dubini i uiniti ga ovjenijim. Time svaka egzistencija pa i ona na rubu, negdje u sjeni, u tjeskobi i nevolji, moe biti lijepa. Svaki ovjek moe od svoga ivota uiniti veliko umjetniko djelo, uinit sebe izvanrednim umjetnikom: Ljubav ini lijepim! Marijin odgovor jednom zgodom na upit: Zato si lijepa? bijae: Zato jer ljubim! Takvo umijee ivota vodi prema ivotu koji se ne prilagoava svijetu. Benedikt naglaava kako ljepota u kranskom duhu ovjeka imunizira protiv konvencionalnosti naih dana primjerice, protiv zamamljivosti novca, slave, pljeska mnotva. Prije nekoga vremena on se ovako izrazio: Ne elimo biti konformisti, prilagoeni, slavljeni. Ne elimo privid, nego istinu, i to nam prua slobodu, i to istinsku kransku slobodu: Naime, biti slobodan od prisile ili nude, htjeti se nekomu sviati ili dopadati, ili pak govoriti onako to masa misli da bi moralo biti. Taj nekonformizam vodi do obnove ovjekova miljenja i k humanizaciji svijeta. Drugim rijeima: U kranstvu su podudarni dobro, istinito i lijepo, kranin ima maksimalnu slobodu spram svega to mu svijet nudi ili brblja. Krani nisu konformisti! Ne suobliavati se ovomu svijetu, nego se preoblikovati, preobraavati prema slici Isusa Krista. Kranstvo je savez prijateljstva s Isusom Kristom, ono je zajednitvo miljenja miljenja protiv struje vremena (mainstream). Krani se pre7

NAVJEIVATI I ODGAJATI poznaju kao oni koji ne ele biti stalno hvaljeni, conformes, prilagoeni. Ne elimo privid, nego istinu, a to nam daje slobodu, istinsku kransku slobodu, slobodu od nude da se trajno nekomu sviamo, da govorimo kako masa misli da bi moralo biti. Benedikt je znao ponavljati rijei velikoga reformatora sv. Petra Kanizija: Gle, dok Petar spava, Juda je budan! U jednom obraanju vjernicima rekao je Benedikt za sebe, ali se dade primijeniti i na sve nas: Da, imam svoje poslanje. Ja sam samo jedna karika na lancu, povezni element izmeu osoba. Bog me nije uzalud stvorio. Trebam initi dobro i dovriti njegovo djelo ovdje. Na svome mjestu moram biti aneo mira i propovjednik istine. Naime, bez potrebe, bez nagona da se pronae istina, drutvo se potkopava i doivljava svoju eroziju. ovjek je u potrazi za Bogom. A potraga za Bogom iziskuje kulturu rijei, a knjige upuuju na putove prema rijei. Stoga su nune kole Samostan slui za obrazovanje, eruditio, formiranje i odgajanje pojedinca. I to ukljuuje i oblikovanje razuma, obrazovanje s pomou koga ovjek preko rijei stie do Rijei 4. Ne potiskivati vjeru iz javnoga ivota Vjera se ne smije minorizirati ili svoditi na privatnu stvar. Tko pokuava istisnuti vjeru iz javnoga diskursa, zapuuje se neobinim putem, nepoznatim u povijesti ovjeanstva. Potiskivanjem vjere u privatnu sferu Europa srlja u opasnost da ostane bez rijei na meunarodnoj pozornici. I na to je Benedikt upozoravao u svojim govorima pred odgovornim politiarima. Istiskivanjem vjere, religije Europa se smjeta u odnosu na druge svjetske kulture u status nekulture, prihvaajui kao normu svoje vlastite kulture samo ono to funkcionira, to se dade izraunati i proraunati. Drugima je posve nevjerodostojno poimanje svijeta kao spremite podataka i tehnikih projekata. Posvuda u svijetu spada na ovjekovu zbilju i narav i duhovna, spiritualna dimenzija ovjeka. Stoga Benedikt upuuje apel politiarima: Prozori se ponovno moraju otvoriti. Moramo ponovno nauiti sluiti se irinom svijeta, nebom i zemljom, promatrati sve novim oima. Materijalizam nema niti moe imati zadnju rije. Neko je Europa bila Zapad, izvorno kransko podruje. Bude li se ustrajavalo na otklonu od kranstva, izokree se vlastita povijest, nanovo se formira dua jednoga cijeloga kontinenta, i to u krivom smjeru. Stoga je Papa utemeljio Papinsko vijee za novu evangelizaciju, stoga je i proglasio Godinu vjere. Nakana je Vijea da Crkvi ponudi u njezinu poslanju ponajvie onim zemljama stare kranske tradicije posebnu pomo, zemljama koje su spram Boje rijei postale ravnodune, nagluhe, ako ne ak i neprijateljski raspoloene. U tome Papinu dokumentu rije je i o nutarnjoj pustinji koja nastaje i iri se im se ovjek smatra jedinim graditeljem vlastite prirode i vlastite sudbine. Godina vjere trebala bi u cijeloj Crkvi ponovno uiniti Boga prisutnim u ovome svijetu, a ljudima otvoriti pristup k vjeri. Uruavanje vjere u mnogim je krajevima Crkve posljedica katastrofalnoga manjka u obrazovanju, i unutar ali i izvan Crkve. Crkva zakljuuje Benedikt koja shvaa samu sebe ozbiljno mora shvatiti i prihvatiti s novim poletom sebe kao nositelja obrazovanja. Neko su redovnici punili itnice i riznice svojih samostana. Danas je vrijeme ponovno ispuniti riznice i spremnike znanja novim znanjem. Za Benedikta je Europa bila oduvijek kontinent obrazovanja, dijaloga izmeu vjere i znanja. Njegova je omiljena tema odnos vjere i razuma. Europska kua tako nazivamo zajednicu ovoga kontinenta samo e onda biti za sve pravo mjesto obi-

tavalita ako se bude gradila na solidnim kulturalnim i moralnim temeljima, na zajednikim vrijednostima koje su u temeljima nae povijesti i naih tradicija. Europa ne smije zaboraviti ili pak zanijekati svoje kranske korijene. Oni su kvasac nae civilizacije na putu u tree tisuljee. Kranstvo je iz dubine i u dubinama utisnulo svoj biljeg ovomu kontinentu, o emu svjedoe tolike crkve, tolika zdanja, samostani Vjera je ostavila prvenstveno svoje svjedoanstvo u nebrojenim ljudima koje je ta ista vjera pokretala stoljeima Te je misli Benedikt izrekao za posjeta Mariazellu u rujnu 2007. I na kraju on se ne ustruava citirati J. Habermasa, filozofa koji se ne priznaje kraninom ni vjernikom. On veli: Kranstvo je za normativno samopoimanje moderne bilo ne samo katalizator. Egalitarni univerzalizam iz kojega su proistekle ideje slobode i solidarnoga suivota jest neposredni slijednik i batinik idovske pravednosti i kranske etike ljubavi. U supstanciji nepromijenjeno ta je batina trajno iznova kritiki prihvaana i nanovo interpretirana. I dandanas za to ne postoji nikakva alternativa. Glede drutva, demokracija mora poivati na daleko solidnijim temeljima nego je to opeprihvaeni konsenzus stranaka u parlamentu. Taj konsenzus moe imati danas ovu, a sutra onu formu, oblik. Treba se uvijek orijentirati prema istini, prema moralu, prema konanom dobru. Stoga razum treba kao korektiv vjeru, a vjera treba proiavajuu, katarzinu ulogu razuma.

NAVJEIVATI I ODGAJATI To je, ini se, bila temeljna nakana cijeloga Benediktova pontifikata. Dovesti razum i vjeru u meusobni odnos, suodnos, u stanje dijaloga tako da pitanje istine ostane virulentno u drutvu. U svojoj homiliji u povodu beatifikacije kardinala Newmana u londonskom Hyde-Parku krajnje je realistino oslikao suvremeno stanje drutva u Europi i svijetu: Nitko tko danas ovaj na svijet promatra realistinim oima ne bi trebao misliti da krani mogu i nadalje ivjeti kako su dosada ivjeli ignorirajui jednostavno ozbiljnu krizu vjere koja je zahvatila nae drutvo, ili ivjeti u nadi da e tijekom kranskih stoljea posredovana batina kranskih vrjednota i nadalje utjecati i oblikovati budunost naega drutva. Da, kranima je mogue uzeti sve, ama ba sve, ako ne budu prenosili s koljena na koljeno lu vjere. Kranske e vrijednosti ishlapjeti ili e ih jednostavno nestati, ne bude li osoba koje e danomice posve konkretno ivjeti ili se odvaiti ivjeti avanturu vjere i kranstva. Svatko je od nas pozvan svijet mijenjati i zauzimati se za kulturu ivota. 5. Obuzdajte kapitalizam! Benediktova namjera nije protukapitalizam. On meutim upuuje veoma otru kritiku u smjeru globalnoga trita i ekonomije, gdje profit vrijedi vie od ovjeka, a vlastita korist vie od zajednikoga dobra. U svojoj socijalnoj enciklici Caritas in veritate (2009.) pie on o tobonjim udesima financijskoga svijeta koja trebaju generirati nenaravni i prema konzumu usmjereni rast. Iza svega krije se prometejska arogancija i avanturizam. ongleri i konstruktori na financijskim tritima okuavaju se u umijeu stvaranja svijeta nekakva novoga, drugoga, umjetnoga svijeta koji se iscrpljuje u konzumu. Protulijek je samo sloboda koja nije samovolja, nego je postala ovjenijom, humanijom priznavanjem dobra i Dobroga koje svemu prethodi. Sloboda treba dakle red, poredak. Ona je samo onda ljudska ako je to sloboda za dobro, prema dobru, ako se odjelotvoruje u dobru. Trino gospodarstvo treba pravila koja mu postavljaju granice da bi sprijeile divljanje. Opijenost totalnom autonomijom u konanici se usmjeruje protiv autonomna ovjeka. Benedikt je u to uvjeren. Trite ne oslobaa nego zarobljuje ako se sve podredi profitu i uspjehu na tritu. I sam ovjek u tom sluaju postaje produktom pod cijenu pristojnosti, dostojanstva, istinitosti. I to je to napredak u ovjeanstvu, u drutvu? Adorno se zapitao, a Benedikt ga citira: Je li to napredak od prake do megabombe? I na junoj kao i na sjevernoj hemisferi ljudi su izazvani shvatiti ivot kao solidarnu i radosnu zadau. Naravno da raste odgovornost s mogunostima s kojima drutvo raspolae. Sudbina siromaha jest pokazatelj mjere solidarnosti koja vlada ili koja se uskrauje. Dok s jedne strane siromasi ovoga svijeta kucaju na vratima obilja, bogati svijet srlja u opasnost da zbog savjesti koja je postala nesposobna spoznati humano, ovjeno, nije vie kadra uti to lupanje, to kucanje na svojim vratima. Stoga treba odgajati savjest, i upravo u tome nudi Crkva drutvu svoj najautentiniji i dragocjeni doprinos. I kad Benedikt poziva da drutvo postupa obazrivo spram nevolja imigranata i azilanata, ili da se prui ruka prijateljstva lanovima svih religija i onih koji ne pripadaju nijednoj religija, time on ne zagovara nikakav specifini katoliki moral. On samo naglaava to smo kao ljudi obvezni initi, to je Crkva duna u suvremenom svijetu. Samo tako smo kadri ovladati zakonitostima moderne i trita. I napokon, sa svim tehnikim i znanstvenim te gospodarskim umijeem u svijetu nije poraslo samo dobro. Narasle su se i mogunosti zla, one su postale vee, i nadvijaju se poput oluje nad ljudskom povijeu. Vrijeme je za novu globalnu solidarnost i skromnost. U Papinoj enciklici Spe salvi rije je o nadi koja spaava, kojom smo spaeni. Nada u bolji svijet ne treba jo vie znanosti, ne treba vie politike, gospodarstva, ekonomije, financija. Tako se ne e nikada poklopiti niti uspjeti jednadba ovoga svijeta. Nama treba pravednost koja e biti pravedna i prema rtvama prolosti. Pitanje pravednosti jest pitanje vjenoga ivota, pitanje uskrsnua svih. I stoga slika stranoga suda nije slika zastraivanja, nego slika nade. Bog je pravednost i on stvara pravednost. To je naa utjeha, to je naa nada. A molitva je najbolja kola nade. Nada nije pak nikakav arobni napitak, nego kompas u ivotu. 6. Ne pretvarajte Crkvu u socijalnu udrugu! Ponekad se ini da je Crkva postoji samo da bi obavljala neke drutvene zadae, da pomae sirotinji, djeluje humano i karitativno, ili je neto nalik debatnom klubu. Crkva nije, kako je isticao Benedikt XVI., nekakvo drutvo ili udruga koja bi se brinula za ovjekove vjerske potrebe, te koja bi imala svoje ljudske ograniene ciljeve. Ne, nego Crkva povezuje ovjeka s Bogom, iskonom svih stvari. Stoga nas se veoma tie Bog kao Stvoritelj, i stoga nosimo odgovornost za stvorenje. Crkva je najljepi Boji dar ovjeku i svijetu! 9

NAVJEIVATI I ODGAJATI Crkva je nerijetko sklona politici i politiziranju, Vjera se ne sastoji od neto otrcanih i staromodnih samopromatranju. Dananji papa Franjo veli, sklona je pitanja koja novinari uvijek postavljaju: Reenje ena, narcizmu, bavi se kojeime, a ne vjerom. Benedikt zor- pitanje pilule, kontracepcije, pitanje pobaaja, priputano jasno: Nemojte smatrati strukturu sadrajem, rituali- nja sakramentima rastavljenih, pitanje celibata, imenozirani monolog kranstvom! Prva znaajka kranstva vanja biskupa, reenja oenjenih i sl. Ako se upustimo jest radost! Radost i nita vie! To je prvi raspoznajni samo u te diskusije, zaboravljamo veliinu i snagu one znak u ranoj Crkvi. A jednom je zgodom rekao: Sve vjere koja je stoljeima utiskivala svoj peat Europi i se vie ire nezadovoljstvo i mrzovolja ako pojedinci svijetu. Ponovno nam trebaju kole molitve, klanjanja, uoe da se ne ostvaruju njihovi vlastiti, osobni povrni i u kojima raste kranska vjera i nada te radost. Povopogrjeni pojmovi i predodbe o Crkvi, ako misle da se dimo li se za logikom svijeta, zapazit emo da svijet ne ostvaruju vlastiti snovi o Crkvi. neprestance proizvodi nove strahove: ivimo u svijetu U Europi trajno podiu svoj glas nekakve reform- straha. Strah od bijede i siromatva, strah od bolesti i ske agende; to bi trebalo uiniti, to bi se trebalo patnje, strah od samoe, strah od nezaposlenosti, strah strukturalno promijeniti, to bi trebalo reformirati i sl. od smrti. Nihilistiki mentalitet odreuje na svagdan. Piu se Memorandumi, podiu se zahtjevi, skupljaju se Benedikt je kritizirao modernu da ne smije otkliziti potpisi, sveenici masovno otkazuju posluh biskupima. u nihilizam i oaj. Iskljuivanje Boga iz javnosti naBenedikt preporuuje rad na vlastitom ja. Privlano je padaj je na ovjekov suverenitet. Kako spoznati istinu samo ono kranstvo koje je radosno i vedro, oputeno, o sebi ako se cijeli ivot iskljuuje ili otklanja najduzanosno, strastveno. Kranstvo u kome je ovjek za- blja dimenzija ovjekova bia? Bog je temelj i izvor ljubljen u Isusa Krista, zagledan u Krista. Svaka refor- svih stvari, svega stvorenoga. Gdje je lijek? Promijeniti ma Crkve zapoinje s reformom samoga sebe. Od sebe. vlastito miljenje, uiniti zaokret! Metamorfoza, prema Samo kad se dopustim osobno obnoviti, doprinosim ta- Rim 12,1. Rei svijetu ne, to je, prema svetome Pavlu, koer stvarno i obnovi same Crkve. Olako i lakoumno koga citira Benedikt, obiljeje zrele vjere, odrasle vjere. postupaju oni crkveni reformatori koji se stalno bave strukturama razvodnjavajui istodobno crkvene istine 7. Potraite tiinu, samou! i dogme. Ima toga posvuda na teolokim fakultetima, Benedikt je otrouman promatra globalne scene. napose u Njemakoj. Dramatine su se stvari odvijale u posljednjim godinaDok svi drugi istiu svoju prolost, svoju dugo- ma i desetljeima. ovjek nije ono to je neko bio. vjenost, tradiciju i svoje predaje, dotle se tako se Benedikt ak govori o antropolokoj mutaciji koja se ini Crkva mora stidjeti svoje prolosti samo da ne dogodila u ovjeku. Taj je izriaj upotrijebio prvi put u bi ispala u oima svijeta nesuvremena. Crkva moe i listopadu 2010., a pod tim je mislio otprilike sljedee: mora biti ponosna na svoju tradiciju, svoj dugi put kroz Dananji ovjek nije kadar izdrati samou ni tiinu. povijest. Povijest jest puna plima i oseka, ali s druge Ne podnosi utnju ni samou. Napose je to znaajno za strane, zato uvijek upirati prstom samo u negativno? suvremeni mladi narataj. Meu njima je proireno rasPrimjerice, Crkva trinaestoga stoljea bijae bogata, ali poloenje da se svaki slobodni ili prazni trenutak mora i troma. Novi redovi franjevci i dominikanci dali ispuniti slikama ili glazbom. Taj je razvoj dosegnuo tasu joj polet, evangelizacijski zakvu razinu da se mora govoriti o mah, oni su doslovce vitalizirali, nekakvoj mutaciji. Pojedinci nisu oivjeli Crkvu i njezin pastoral. vie sposobni proboraviti u utnji Isto bi se dalo primijeniti i na suili tiini ni jedan jedini trenutak. Bog je na spas vremene pokrete, nove duhovne A utnja je potrebna. Ona nije Bog je na i za nas zajednice koje su nastale nakon samo prostor za susret s Bogom. Sabora. I danas se evanelje treba Ona omoguuje refleksiju, proOn je na veliki spas. navijestiti u svoj jednostavnosti i miljanje, meditaciju, samokriBoe, daj mi snage u svoj dubini i veliini, ponizno tiku, dosljednost, upornost. Sve Da iscijelim svoje rane. i svjedoki uvjerljivo. Takva kreveliko to su ljudi stvorili, rodilo Oprosti mi grijehe ativnost kadra je nadii silu tee se u utnji. Benedikt gaji veliku Uini od mene novo dijete. ovjekovih navika i obiaja. A mjeru slutnje da se ovjek ducilj svega jest svetost. Svetost je hovno uruava, da je u bijegu od radikalno ivljeno evanelje pa se samoga sebe, traei otklon od Boe, daj mi toplinu stoga danas moramo osmjeliti i s svega, ivei neprestano u buci, Kao pilja dubinu. time pokuati. Tako je Benedikt od trenutka do trenutka. Prole Uini mi ivot lijep zborio u sijenju 2009. Od toga godine, za Svjetski dan sredstava do danas nita nije oduzeo. A mlakomunikacija, 12. svibnja, BeneKao ivotni poljski cvijet. dima je stalno poruivao: Budite dikt se zauzeo krajnje snano za Grgo Marut, 8. r sveci novoga stoljea! ekosustav koji bi trebao usposta-

Bog je na spas

10

NAVJEIVATI I ODGAJATI viti ravnoteu izmeu tiine i rijei, slika i tonova. Tiina je dragocjena da bi se promicala nuna sposobnost spram tolikih nadraaja te odgovora koje dobivamo. ovjek biva bombardiran nebrojenim odgovorima na pitanja koja sebi nije nikada postavljao, na potrebe koje i ne osjea. Stoga je nalog trenutka zaustaviti se, zautjeti. Biti u stanju mirovanja, tihovanja (u pravoslavlju: hesihija). Poznato je da nedostatak utnje i tiine zna uzrokovati i gluhou. Iskustvo je to onih koji posjeuju prebune diskoteke. Benedikt se ali i na nagluhost spram Boga kao i na sklonost da se ostane gluhim za tjelesnu bol i patnju kao i za duhovne i moralne potrebe ovjekova ivota. To se ne smije dogaati meu kranima. Ponekada i crkveni pogon zna stvarati buku u svome djelovanju. Tiina je rijetka iznimka. Cjeloviti ekosustav koji ima Benedikt pred oima treba obuhvaati i odgajanje za tiinu i pounutranjivanje, za intimu. Danas se razumije samo ono buno, glasno, preglasno. I napokon, tiina je u Benediktovoj perspektivi mjesto gdje moe rasti i izrasti slabana biljica ovoga naega vremena nada. Zorno je to prikazao u svojoj enciklici Spe salvi Nadom ste spaeni, U nadi ste spaeni (2007). Da, upravo taj otklon od beznadnoga pogleda na svijet i Crkvu iziskuje osmjeljivanje da se ovjek upusti u tiinu, izdri tiinu, potrai tiinu. Tiina nagrauje onoga tko se u nju upusti vrstim pouzdanjem, kako se Benedikt 2008. izrazio: Dobro pobjeuje. Premda se ponekada ini da je dobro pobijeeno tlaenjem i lukavstvom, ono ipak djeluje uistinu u tiini i skrovitosti te na duge staze donosi plodove. Vjera ti je bitna? Treba nam novi rjenik, novi jezik, da bi se moglo promijeniti i miljenje te pripraviti put starom vjerovanju. Dananje postmoderno drutvo boluje od svojih bolesti klanjanja uspjehu, istoj racionalnosti, velianju tijela, ograniavanju i suavanju ovjekova uma kao i religije, trijumfom apsolutne pa time i pogrjene autonomije, straha od istine. Za pohoda Torinskom platnu Sindone Benedikt je usporedio nau epohu s Velikom subotom, nakon dvaju svjetskih ratova, koncentracijskih logora, holokausta, gulaga, nakon Hiroime i Nagasakija. Ono iznakaeno tijelo Raspetoga i Pokopanoga na platnu nam je zorno prikazano, veoma blisko. Platno govori, Platno samo postaje rije koju moemo oslukivati samo u tiini. Kako nam Platno govori? Ono nam zbori snagom krvi, a krv je ivot! Platno je ikona oslikana krvlju, rjeito zbori krvlju bievana, trnjem okrunjena i raspeta ovjeka iji je bok proboden. Slika koja se utisnula u platno slika je mrtvaca, ali ona krv govori o njegovu ivotu. Svi tragovi krvi zbore rjeito o ljubavi i ivotu. Passio Christi Passio hominis! Patnja Kristova = Patnja ovjekova! Govor Platna nadilazi, prekorauje svoje granice, govor postaje krikom kad ga iz sebe istiskuje izmuena i raspeta osoba stvor. Sveukupnost patnje transcendira govor. On smjera prema nadi, prema neizrecivomu. A patnja i nada to nam eli poruiti Benedikt stapaju se u jednu osobu, u osobu Isusa Krista. Tu se preklapaju. 8. Apostolska putovanja Benedikta XVI. Svako od njih imalo je svoj specifini naglasak. Moda bismo trebali spomenuti ovdje glavne naglaske koje je uputio Papa za posjeta Hrvatskoj u lipnju 2011. Papa je naglaavao potrebu odgajanja i oblikovanja savjesti, jednoj od temeljnih misli kojoj se bio posvetio blaeni kardinal Newman. Ponovno moramo otkriti savjest kao mjesto gdje se oslukuje istina i dobro, kao mjesto odgovornosti spram Boga i ovjeka. Savjest nije nikakva bianco-mjenica za etiki egoizam ili individualizam, savjest ne spada u podruje subjektivnoga. Savjest nije proizvoljnost. To je snano isticao kard. Newman. U Hrvatskoj je Papa javno zagovarao savjest to je oblikuje Crkva. Samo takva savjest moe jamiti istinski slobodno i pravedno drutvo. Kvaliteta drutvenoga i javnoga ivota, kvaliteta demokracije zavisi uvelike od te kritike toke od savjesti. Crkva se mora truditi oko odgoja savjesti jer samo tako moe najbolje sluiti drutvu i ponuditi svoj autentini i dragocjeni doprinos. I svima poruuje: Djelujte tako vi krtenici, vi krani kako vam savjest nalae, savjest koja se trajno oblikuje na Pismu, Predaji, prema Crkvi. I samo tako je mogue nadii krizu Zapada, samo onda postoji nada za budunost. Znamo do ega je vodila i odvela nesavjesnost, nesluanje savjesti u 20. stoljeu. Papa je gorljivi zagovornik istine. On veli: Nihilisti nijeu postojanje bilo kakve istine, a fundamentalisti postuliraju istinu nametnutu silom. Makar imaju razliita ishodita i makar su udomaeni u posve razliitim kulturalnim surjejima, i nihilizam i fundamentalizam slau se u jednome naime, u opasnome prijeziru ovjeka i njegova ivota te u konanici, prijeziru samoga Boga. U mjeri u kojoj se gubi smisao i osjeaj za grijeh rastu osjeaji krivnje u ovjeku. Dananji je ovjek spreman oprostiti sam sebi i najgore prijestupe i zloine, ali on istodobno ne ivi sretnijim ivotom. On sam sebe ekskulpira, ali nije sretniji. Osmjelimo se ivjeti ivotom koji nam nudi Isus Krist, osmjelimo se ivjeti vjeru. Ne dajmo se zavesti priama kako je vjera zastarjela. Zastarjeli su i propali bankrotirali svi oni materijalistiki modeli ivota, svi pokuaji ivjeti ivot bez Boga, svi ivotni projekti bez Boga. Za papu Pavla VI., te kritike upuene na njegov raun, rekao je: Papa koji danas ne anje kritike, nije ispunio svoju zadau spram ovoga svijeta i stoljea. Ako se sve u ivotu iscrpljuje u ovostranosti, onda se dua nema ime hraniti. Dua se hrani onim to se ne 11

NAVJEIVATI I ODGAJATI vidi, to se ne da izmjeriti, to se ne da poznanstveniti ili pretvoriti u neku vrijednost. Dua se hrani Bogom u molitvi. Stoga trebamo trajno njegovati nutarnje organe, duhovni trening. A Crkva je najljepi Boji dar ovomu svijetu! Isusa emo pronai samo u Crkvi. Tu nam se on otkriva. Isus se objavljuje svakomu od nas u mjeri u kojoj ga ljubimo. Ljubav prema Isusu nije nekakva emocionalna ili osjetilna, nego djelatna, ona vodi u pouljivost Isusovoj rijei, uenika ini milim Ocu. U skladu s time, Otac i Isus dolaze se trajno nastaniti kod uenika. Benediktovo odreknue Papa Benedikt je odstupio. Odrekao se slube. Mnogi e rei, rezignirao. Resignare rije se moe shvatiti u dvostrukom smislu. Ili kao klonuti duhom, nemati vie snage, obeshrabreno napustiti poloaj, odstupiti. Ili pak kao re-signare, ponovno signirati, potpisati (upravo kao i lectio:re-lectio-relecture). Iznovice dati potpis pod neto to je ve ovjek uinio jednom u ivotu. Staviti potpis pod svoje ivotno djelo, ponovno staviti popis pod svoje krtenje, svoje sveenitvo, svoje poslanje. Papa nije rezignirao, nije kapitulirao pred zadaama ili pak kurijalnim kaosom koji se nagomilao i kulminirao u aferi Vatileaks. To je medijski, profani pristup onomu to je Papa uinio, isto profane pekulacije ili svjetovni vidik njegova ina odreknua. Moemo rei, Papa se odrekao krajnje svjesno, suvereno svoje slube koja ima pridjevak Servus servorum Dei. On zna to ini, on zna da je Krist Gospodin Gospodar svoje Crkve, da on to ostaje do kraja vremena i svijeta. Uinio je revolucionarni, epohalni korak, iskorak, i time je pokazao svoju duhovnu veliinu, pa rekli bismo i nadmo. Od uitelja je postao istinskim svjedokom. U nutarnjoj slobodi savjesti koja pred Bojim licem donosi velike odluke, u istoi i poniznosti, poimajui i Petrovu slubu kao slubu, a ne vladanje ili gospodarenje, upravo u Isusovu duhu i nakani. Za svoga posljednjega Angelusa rekao je da ga Gospodin zove na Brdo, da se ondje zajedno s Mojsijem i Ilijom posveti molitvi, meditaciji, kontemplaciji i promiljanju. Nije to bijeg, nego nova odgovornost, ne povlai se iz Crkve, naprotiv. Tko ne vjeruje da Bog djeluje u povijesti, tko ne vjeruje u Boju zbiljnost, tko ne vjeruje u snagu molitve, sve mu se te rijei mogu initi kao pobone fraze u, svjetovnim rjenikom govorei, koncernu zvanu Crkva. A povlaenje u molitvu moe se initi kao rezignacija nekoga tko se razoarao ili bankrotirao. Tek se u svjetlu vjere moe dovidjeti Papin korak kao snani znak kojim Papa potvruje snagu rijei kojom je cijeloga ivota nastupao. Bio je i ostao osoba tihe, ali snane rijei. Osoba koja je ivjela ono to je govorila, to je nauavala i propovijedala, a to je: Isus Krist je Gospodin i Gospodar u svojoj Crkvi; u njega je imao uvijek povjerenja, on mu je bio uvijek oslonac, uvijek je imao djetinju vjeru u Boga koji djeluje u povijesti. Papa ne odlazi prema vlastitim rijeima u mirovinu, nego eli posvetiti svoj hodoasniki put na zemlji molitvi i promiljanju. A cijeli mu je ivot bio tako plodonosan i u teolokom, literarnom i sveenikom smislu. Bez snage molitve svaki ivot nuno mora bankrotirati. Bez Bogo-sluja ne znamo emu bi trebala i mogla jo sluiti naa Crkva. Bez molitve Crkva nikomu i niemu ne slui. Molitva nas spaava od posvjetovnjaenja, poistovjeivanja sa svijetom, molitva ukljuuje Boga u sve, Boga kao imbenika povijesti i ivota. Stoga kontemplativni redovi nisu skupine danguba ili lijenina, bjegunaca iz svijeta, nego su oni mostograditelji izmeu Neba i Zemlje. Koja bijae temeljna nakana Benediktova potifikata? Htio je kroiti neopozivim putem dijaloga, bratstva i prijateljstva sa svima, sa idovskom braom, s muslimanima i islamom, htio je dijalogizirati s istaknutim likovima duhovne scene, s osobama iz sekulariziranoga ili pak agnostikoga ozraja. Htio je staviti u arite svoje misli i svih svojih nastojanja pitanje Boga, ivoga Boga koji se objavio u Isusu Kristu, koji nam je u Isusu Kristu podario svoje bie i lice. Htio je staviti to kao sredinju zadau naega vremena. Benedikt je htio obnoviti Crkvu ne izvana nego iznutra, uiniti je iznutra prijamljivom za Gospodina, Gospodinu suoblienu, a ne prilagodbom svijetu. Stoga je naglaavao produbljeno sluanje rijei, lectio divina, a pogotovo kroz ljubavni odnos s Isusom Kristom u slavlju euharistije i euharistijskom klanjanju. Mistina duhovnost i otvorenost u poniznosti prema Bogu i ovjeku. On ivi ih prihvata Boje ljubavi i iskustva te iste ljubavi u Isusovoj osobi te vraa vjeri temeljnu protenicu radosti. Predanje Kristu u osvjedoenosti da samo na taj nain ovjek nalazi samoga sebe. Mladima poruuje: Osmjelite se biti arki, gorljivi sveci, u ijim oima i srcima zrai Kristova ljubav donosei svijetu svjetlo. On nam poruuje da istinu ne dokuujemo samo umom nego da nas istina formira, vodi, sili, proima, da u nama istina bude mona te tako osvoji svijet. Istina je pak Isus Krist. Dr. fra Tomislav Pervan

12

NAVJEIVATI I ODGAJATI

PAPA FRANJO POHODIO PAPU U MIRU BENEDIKTA XVI.

Trenutak najvieg i najdubljeg zajednitva

Rije je o jedinstvenom dogaaju u povijesti Crkve. Susret u Castel Gandolfu papi u miru bio je prigoda da obnovi svoj in potovanja i poslunosti svojemu nasljedniku, dok je papa Franjo obnovio zahvalnost, svoju i itave crkve, za sluenje pape Benedikta za vrijeme njegovoga pontifikata. Deset dana nakon to je na konklavama izabran za novog Rimskog Prvosveenika, papa Franjo je u subotu 23. oujka pohodio papu u miru Benedikta XVI, koji privremeno boravi u papinskoj ljetnoj rezidenciji u Castel Gandolfu tridesetak kilometara juno od Rima. Rije je o jedinstvenom dogaaju u povijesti Crkve. Nikada se dosada, naime, nije dogodilo da se susretnu papa i njegov prethodnik u ozraju zajednitva (s papom Celestinom V. koji se 1294. godine odrekao slube i njegovim nasljednikom Bonifacijem VIII. to nije bio sluaj, Celestin je praktiki morao u suanjstvo). Tiskovni ured Svete Stolice objavio je iscrpan opis tijeka pohoda, koji je potpisao voditelj spomenutog ureda o. Federico Lombardi, naglaeno istiui dvije stvari. Prvo, susret je protekao u duhu bratstva i zajednitva. I drugo, izvjetaj je iskoristio svaki detalj kako bi pokazao da nema dvojice papa, tj. da papa u miru iskazuje apsolutno potovanje i poslunost svojemu nasljedniku. Sveta je Stolica posjet oznaila kao privatni. Susret je bio zatvoren za javnost, ali je vatikanska televizija naknadno pustila u javnost snimke sa susreta, za koji je inae vladalo silno medijsko zanimanje. Papa Franjo je u Castel Gandolfo odletio oko podneva. Na sletitu u papinskom ljetnikovcu doekao ga je papa u miru Benedikt XVI. Susretu su bili nazoni biskup Albana mons. Marcello Semeraro te ravnatelj Papinskih vila Saverio Petrillo. im je Papa siao, papa u miru mu je pristupio i dolo je do srdanog zagrljaja meu njima dvojicom. Potom su, nakon kratkih pozdrava s drugim prisutnim osobama... uli u automobil. Papa Franjo je uao s desne strane, na klasinom papinu mjestu, dok je papa u miru Benedikt XVI. sjeo slijeva, detaljan je u opisu poetka susreta bio o. Lombardi. Doavi u samu palau, sadanji i bivi papa su otili u kapelicu gdje su se zadrali u molitvi. I tu je o. Lombardi u izvjetaju o susretu ustrajao na pojedinostima. U kapeli je papa u miru ponudio poasno mjesto papi Franji, no ovaj je rekao: Braa smo, te je elio da zajedno kleknu u istu klupu. Nakon molitve papa Franjo i papa u miru Benedikt XVI. odrali su razgovor u etiri oka, koji je trajao oko 45 minuta. Nikakve pojedinosti o razgovoru nisu objavljene. Dakako, mediji su obilovali pekulacija-

ma to je sve moglo biti temom razgovora. I opet je o. Lombardi u izvjetaju ustrajao na detaljima, ovoga puta o odjei. Dok je papa Franjo nosio papinski pojas i ogrta, papa u miru Benedikt je nosio samo bijeli talar. Voditelj Tiskovnog ureda podsjetio je takoer da je susret sadanjega Pape i pape u miru u Castel Gandolfu bio prvi osobni susret, ali ne i prvi susret uope. Naime, papa Franjo je u vie navrata na javnim nastupima spomenuo papu u miru, a dvaput mu je i osobno telefonirao, odmah nakon izbora i na Josipovo, u utorak 19. oujka, kako bi mu estitao imendan, rekao je o. Lombardi. Takoer je podsjetio na rijei pape u miru Benedikta na svojem oprotajnom susretu s kardinalima prije to e napustiti stolicu sv. Petra. Papa je tada rekao kardinalima da je jedan od njih budui novi papa te da mu on unaprijed obeava bezuvjetno potovanje i poslunost. Tako je susret u Castel Gandolfu, koji je bio trenutak najvieg i najdubljeg zajednitva, papi u miru bio prigoda da obnovi taj svoj in potovanja i poslunosti svojemu nasljedniku, dok je papa Franjo obnovio zahvalnost, svoju i itave Crkve, za sluenje pape Benedikta za vrijeme njegova pontifikata, stoji u priopenju o. Lombardija. Susret je ipak meu promatraima pokrenuo novo pitanje: znai li injenica da papa Franjo esto spominje svojega prethodnika da na neki nain rauna s njime. Papa u miru Benedikt XVI. jasno je dao na znanje da se kani potpuno povui u skrovitost i molitvu. No to ako novi Papa suradnju svojega prethodnika i njegovo iskustvo smatra potrebnom. Prema Johannesu Schidelku, dugogodinjem dopisniku austrijske agencije Kathpress, o tome postoje dva miljenja. Jedni, bojei se dvojice papa, smatraju da to nije mogue. Drugi pak smatraju da bi se to pitanje moglo promatrati u duhu kolegijaliteta. Bitno je da papa u miru, kao uostalom i drugi biskupi, djeluje u suglasju s pravim papom, dakle s papom Franjom i da mu bude posluan. -- ika.hr 13

NAVJEIVATI I ODGAJATI

Okrunica biskupa Bogovia povodom odreknua Pape Benedikta XVI.

Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi objavio je u etvrtak 21. veljae okrunicu povodom odreknua pape Benedikta XVI. koja je predstavljena vjernicima Gospiko-senjske biskupije na nedjeljnim svetim misama 24. veljae. Povodom odreknua pape benedikta XVI. od slube Petrova nasljednika osjeam i ja kao i svi vi zahvalnost Svetom Ocu za njegovo sluenje Crkvi kao vrhunskom teologu a od 2005. kao naem Svetom Ocu. Na kraju te slube zahvalimo njemu i Bogu koji nam ga je dao. Papa Benedikt XVI., roen je kao Joseph Alois Ratzinger u Marktlu (Njemaka) 16. travnja 1927.) . Kardinalska je konklava Josepha Aloisa Ratzingera izabrala za papu (265. po redu) 19. travnja 2005. godine. S vie od 78 godina starosti, Joseph Ratzinger je najstariji papa koji je izabran u zadnjih 275 godina, poslije pape Klementa XII. Benedikt XVI. je osmi Nijemac koji je izabran za papu, zadnji je bio nizozemsko-njemaki Hadrijan VI. (1522.-1523.), dok je zadnji papa s imenom Benedikt bio Benedikt XV., koji je sluio od 1914. do 1922. godine. Papa Pavao VI. imenovao je Josepha Aloisa Ratzingera za kardinala 27. lipnja 1977. godine, a etiri godine kasnije 1981. godine papa Ivan Pavao II. postavio ga je za proelnika Kongregacije za nauk vjere. Naslijedio je na tom mjestu hrvatskog kardinala Franju epera, kojemu je prethodno bio bliski suradnik. Iako se dogaaji smjenjuju munjevitom brzinom i potiru u zaborav brojna zbivanja, neke dogaaje ipak dulje pamtimo. Siguran sam da emo kao vjernici dugo pamtiti neto to nije zabiljeeno u povijesti Crkve. Naime, 11. veljae 2013. Papa Benedikt XVI. je na koncu redovitog konzistorija s kardinalima, na tenom latinskom jeziku, objavio kako ih je sazvao ne samo zbog triju kanonizacija, nego i zato da im priopi jednu vanu odluku za ivot Crkve. Nimalo se ne treba uditi da su nazoni kardinali bili iznenaeni tom vijeu. A ona je glasila: Nakon to sam se vie put preispitao pred Bogom, doao sam do uvjerenja da mi moje snage, zbog poodmakle dobi, vie ne doputaju vriti na prikladan nain moju papinsku slubu Zbog toga, duboko svjestan teine ovoga ina, u punoj slobodi, izjavljujem da se odriem slube Rimskog biskupa, nasljednika svetog Petra, koju su mi 19. travnja 2005. povjerili kardinali, tako da e od 28. veljae 2013., u 20 sati, stolica Svetog Petra biti upranjena i morat e se sazvati konklave za izbor novoga pape. to se mene osobno tie, elim i ubudue sluiti svim srcem, itavim ivotom posveenim molitvi, svetu Crkvu Boju, kazao je Papa u izjavi kojom je najavio odreknue papinske slube. Znakovito je da je Papa izabrao Dan bolesnika kada e oitovati svijetu da zbog slabosti i bolesti odstupa od slube Petrova nasljednika. Bolest i druge ivotne kunje nisu tek neko nuno zlo. Za kranina one su prilika da doprinesemo spasenju svojem i svoje brae. Svaki e to initi na svoj nain. 11. veljae 3013., dananji Papa je upravo na taj dan objavio da mu njegove tjelesne snage ne doputaju i dalje nositi teku zadau Petrovog nasljednika i da e za Crkvu nastaviti moliti u samoi i nositi svoj kri nemoi i bolesti. tota je o tom dogaaju napisano. Ja bih rekao dvije stvari. Prvo, jasno je da ljudi njegovih godina, pa i mnogo prije, odlaze sa svojih poloaja u mirovinu. Ne treba posebno tumaiti zato oni to ine, odnosno, zato je tako propisano. U tom smislu Papa je uinio neto to se moglo oekivati. I biskupi su do nedavno vrili doivotno svoju biskupsku slubu. Nakon toga uvedena je granica. Papi tu granicu ne moe nitko nametnuti, ali je moe sam odrediti. I ovaj Papa je to uinio. Dakako u pogledu dosadanje prakse moe se govoriti da je vijest o odreknuu neoekivana. Naime, Crkva je ustanova koja ima dvotisuljetnu praksu. One ustanove koje su od juer, mogu lako mijenjati praksu jer se ona nije ni ustalila. Nije lako uiniti jedan iskorak u Crkvi koji se razlikuje od cjelokupne dosadanje prakse. Spominju se u medijima neki pape u dalekoj prolosti koji su to isto uinili. No, ti sluajevi zbili su se u izvanrednim okolnostima kada nije odluivala samo osobna slobodna volja i svijest o vlastitim tjelesnim slabostima, nego neki drugi vanjski razlozi. U ovom sluaju nije Benedikt XVI. bio prinuen nekom vanjskim razlozima. To je njegova osobna odluka utemeljena na godinama i fizikoj slabosti. Ti razlozi uzimaju se kao mjerodavni u suvremenom svijetu i on ih je primijenio na svoj sluaj. Mnogi su oekivali od Papa da takav potez povuku i prije. Crkvena teorija je to omoguivala, ali je praksa bila drukija. Sada je, vjerujemo, nastupilo i u praksi ono to je teoretski bilo predvieno. Svakako je to hrabri iskorak jednog vrhunskog teologa i ljubitelja Crkve. Mogao je, naime, oekivati da e biti krivih tumaenja njegova koraka, to se i dogodilo. Za Ivana Pavla II. moe se rei da je demistificirao umiranje, a za ovoga Papu da je demistificirao papinski odlazak u mirovinu. Za nas Hrvate ovaj Papa ostat e svakako najvie u sjeanju jer je 4. i 5. lipnja 2011. posjetio Hrvatsku. Prvoga dana, 4. lipnja u Hrvatskom narodnom kazalitu obratio se predstavnicima vjerskog, civilnog i politikog ivota. Papa je svima uputio poruku da izgrauju i sluaju vlastitu savjest. Velianstvenim se moe nazvati bdijenje mladih sa Svetim Ocem na Trgu bana Josipa

14

NAVJEIVATI I ODGAJATI Jelaia. Vie od 25 tisua na trgu i jo 20 tisua vjernika okupljenih u okolnim ulicama i pred katedralom, provelo je sat i pol s Papom sluajui njegove rijei, pjevajui i molei pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Ulazak Benedikta XVI. papamobilom na trg uz klicanje: Papa mi te volimo! i pjevanje, izazvalo je velike emocije kod svakoga. Svi su se nagurali to blie ogradi kako bi ga bolje vidjeli. Dragi mladi prijatelji, obratio se Papa mladei - ne dopustite da vas zavedu privlana obeanja lakog uspjeha, naini ivota koji daju prednost izgledu, na tetu nutrine. Ne poputajte kunjama da se potpuno pouzdate u posjedovanje, u materijalne stvari, odriui se slijediti istinu koja ide dalje, poput visoke zvijezde na nebu, kamo vas Krist eli povesti. Dopustite da vas povede u Boje visine!... Dragi mladi Hrvati, grlim vas sve kao djecu! Nosim vas u srcu i ostavljam vam svoj blagoslov. Radujte se u Gospodinu uvijek! Njegova radost, radost istinske ljubavi, neka bude vaa snaga Sredinji dogaaj posjeta bilo je nedjeljno misno slavlje 5. lipnja na hipodromu povodom Prvog nacionalnog dana katolikih obitelji. Na hipodromu se okupilo oko 350.000 vjernika i sveenika iz Hrvatske i drugih krajeva. Zapaen i duhovno bogat bio je molitveni susret s redovnicima, redovnicama, klericima, novacima i novakinjama u zagrebakoj prvostolnici. Papin glasnogovornik o. Federico Lombardi istaknuo je kako je snaan dojam na Svetog Oca ostavilo molitveno ozraje na trgu i tiina koja je vladala tijekom klanjanja pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Moemo rei da je i na nas hrvatske katolike ostavio snaan dojam ne samo Papin posjet Hrvatskoj, nego i cijeli njegov pontifikat. Mile Bogovi, biskup

Korizmeno-uskrsna poslanica biskupa Bogovia

Korizma i Uskrs u Godini vjere

Draga brao sveenici, redovnici i ostali vjernici! Ovu korizmu i uskrsne blagdane slavimo u Godini vjere. U ovoj poslanici elim istaknuti da je korizma ve od poetka zamiljena kao posebni teaj vjere, najprije za katekumene, a potom i za sve vjernike. Kada se zajednica sastajala, slavio se spomen na Kristovu smrt i uskrsnue. Kranska zajednica gajila je takoer spomen na one, ija je smrt bila slina Kristovom umiranju. Zato su ih popisivali. Kranstvo je, s vremenom, proelo i obiaje naroda. Obiaji i razne vjernike predaje bili su poput posuda u kojima je prenoena vjera s koljena na koljeno. Zato je za ivot vjere vrijedno upoznati te obiaje. 1. Korizma kao teaj vjere U ovoj Godini vjere valja naglasiti da je korizma jako liturgijsko vrijeme. Moemo rei da se u to vrijeme odvija pravi i cjelovit teaj kranstva. Kaem cjelovit, jer, npr. u boinom vremenu, taj teaj je samo djelomian. U prvoj Crkvi svaki pripravnik na kranstvo trebao je proi taj teaj kako bi u uskrsnoj noi krtenjem bio primljen u kransko zajednitvo. Vrhunac toga korizmenog puta je u Svetom trodnevlju koje zavrava proslavom Isusova uskrsnua. Neosporna je injenica da je Kristovoj proslavi i pobjedi (Uskrsu) prethodila velika patnja i smrt. To je snana poruka pouke svakom kraninu na njegovom zemaljskom putovanju. Naime, na koncu svoga zemaljskog puta (prije nego e biti uzdignut na kri), zbilo se neto toliko vano, da je Isus rekao apostolima kako to i oni trebaju trajno initi njemu na spomen. Crkva to vjerno ini. To inimo i mi danas spominjui se asa kada je Krist uzeo kruh, blagoslovio ga, prelomio i dao svojim uenicima govorei: Uzmite i jedite ovo je tijelo moje koje se za vas predaje. Jednako tako uzeo je i au s vinom i rekao: Uzmite i pijte ovo je krv moja koja se za vas prolijeva. Prihvatiti da se Tijelo predaje i Krv prolijeva za brau, proglaeno je najvanijim i najvrijednijim inom to ga ovjek moe uiniti. Zato to treba initi Kristu na spomen. Tu je formuliran kranski vrijednosni sustav u kojemu rtva za brau ima najveu vrijednost. 2. Popiimo svoje rtve i svjedoke vjere Izgradili smo Crkvu hrvatskih muenika na Udbini. Ona, u jaanju takvog kranskog vrijednosnog sustava, ima posebnu vanost ne samo za nau Biskupiju, nego za cijelu Crkvu u Hrvata. Ona je propovjedaoni15

NAVJEIVATI I ODGAJATI ca s koje, posebno meu Hrvatima, odjekuje poruka o Kristovoj i vjernikoj patnji kao spasonosnom trpljenju. Pokrenuli smo inicijativu da se cijela naa povijest promatra pod vidom spasonosne patnje koja nas vodi prema konanoj pobjedi. U njoj se posebno sjeamo svih onih koji su na ovim naim hrvatskim prostorima svoje tijelo i svoju krv prikazali za spasenje drugih. elimo dananjem narataju otkrivati tragove muenitva u naoj kranskoj prolosti. Sada smo posebno zauzeti traenjem muenikih tragova u stradanjima za vrijeme Drugog svjetskog rata i poraa. Ne treba ni govoriti kako su i tada u groznim mukama mnogi pravednici stradavali. U tu svrhu postoji Komisija za hrvatski martirologij iza koje stoje Biskupske konferencije Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Nastojte svi pribaviti to vie tonih podatke o svojim stradalima i pomozite upniku, odnosno njegovom povjereniku, da se sve to zapie i sauva. Nadasve, nemojte zaboraviti podatke o vjernikom ponaanju stradalih: je li ostalo negdje zabiljeeno ili zapameno da se tko prije smrti pomolio, oprostio, kleknuo i sl. Nedavno je u prikrivenom grobitu kraj Zagreba otkopan kostur mladia od 16 godina koji je u trenutku strijeljanja 1945. vrsto drao krii u rukama. Ive Katalini iz Senja bacio je prije strijeljanja papiri iz zatvora na kojem pie da on i drugi s njime umiru mirni i pravedni i svima oprataju; jedan je mladi molio ubojicu da mu prije smrti dopusti izmoliti Aneo Gospodnji. To su, bez sumnje, pravi muenici, a takvih je zacijelo mnogo i potrebno je da njihovo vjerniko svjedoanstvo bude zabiljeeno, kao to su takva svjedoanstva biljeena sve od poetaka Crkve. 3. Popiimo vjerske obiaje Prolih dana pratili smo odlazak Benedikta XVI. u hodoasniku mirovinu, kako je on sam to nazvao. Za nas Hrvate Benedikt XVI. svakako e najvie ostati u sjeanju jer je 4. i 5. lipnja 2011. posjetio Hrvatsku. Meu ostalim, za cijelu Crkvu taj Papa e ostati kao onaj koji je otvorio Godinu vjere. On je osjetio opasnost od diktature relativizma koja ima svoje korijene u slabljenju vjere. Ako se zanemari Boja rije, ostaje nam samo ona ljudska koja i ne moe biti nego relativna, ovisna o prilikama. Kada se naruava odnos prema gore (Bogu), naruava se i odnos meu ljudima. Svijet u kojemu se Bog izvlauje, postaje plijen opasnih i oholih grabeljivaca. Benedikt XVI. je, kao vrhunski mislilac i duboki vjernik, sa svojeg mjesta Petrova nasljednika dobro uoio da je u svijetu poljuljano povjerenje i u ljude i u ustanove te da je potrebno uhvatiti se za sigurno i stalno, u to se moemo uvijek pouzdavati. Zato je proglasio Godinu vjere. Bog zasluuje da mu vjerujemo. On, na Stvoritelj i Uzdravatelj! Jo vie od toga: on je po Isusu Kristu pokazao da nas neogranieno ljubi. Vjera je najdragocjeniji dar koji nas vee uz Boga i vjenost. Spasonosno za nas, dakle, nije to to ivimo danas, a ne juer, to smo Hrvati, a ne neto drugo, to smo ovoga ili onog zanimanja. Spasonosno je to to smo vjernici, to smo povjerovali u Isusa Krista, to vjerujemo Crkvi koja ga navjeuje. U prenoenju vjere pomau nam i razni obiaji. Ja sam u popratnoj poslanici za Godinu vjere i u Boinoj poruci vjernicima Gospiko-senjske biskupije naglasio potrebu da gajimo obiaje koji su, poput posuda, prenosili vjeru od starijih na mlae narataje. elim ovdje na tu poruku nadograditi novi prijedlog. elim da se na podruju nae Biskupije popiu obiaji cijele crkvene godine. To se moe unutar upne kateheze i kolskog vjeronauka. Neka mladi pitaju svoje bake i djedove, a stariji neka im nastoje biti na raspolaganju. Popis ima evangelizacijski smisao jer e na taj nain obiaji koje je stvorila vjera naroda ojaati vjeru u dananjem puku. Negdje e se moi mnogo toga uiniti vezano uz kolski program (ako se prethodno razgovara s upravom kole). Neka vjera koja je tekla kroz hrvatska vjernika stoljea i kroz ove nae prostore napaja i ovaj narataj Hrvata katolika; molimo takoer da se taj tok ne zaustavi u naem vremenu nego neka tee dalje, na nove narataje naega naroda i cijeloga svijeta. Vjera nije neto to tee do mene i onda stane. Ona, poput rijeke, treba tei dalje, napajati, istiti, oploivati druge ivote. Vjera je voda koja uvire u ivot vjeni. Voda je u liturgiji snaan simbol vjere koja se prenosi, koja tee i nikada ne smije zavriti uvirom u privatnost, postati privatna stvar; da uvijek ostane voda iva a ne suho rijeno korito ili mrtvi kanal. Zato je voda i kod krtenja. Vjerski obiaji su takoer te prenosnice i propusnice vjere u novo vrijeme i u nove narataje. Zato e njihovo biljeenje i pamenje biti oivljavanje vjere naih starih i putokaz novim naratajima. *** Dragi vjernici, vjerujem da ete ove korizme uspjeno proi teaj vjere koji nam ona nudi. Ovih dana pjevamo: Isukrste svoju muku, tisni u srca svome puku! Isusova muka bila je spasonosna za sve nas jer nam je otvorila put prema pobjedi nad silama zloa i do uskrsnua. Spasonosno je i sjeanje na tu muku. Korisno je za nae spasenje takoer slijediti krane koji su se sa svojim krievima nosili, imajui pred sobom Kristov primjer. Vrijedno je zabiljeiti ih i uvati spomen na njih. Vrijedno je takoer zabiljeiti kranske obiaje koje je na naim prostorima oblikovala vjera naega naroda i nadahnjivati se kranskom praksom naih starih. estit Uskrs i radosne vazmene blagdane eli va biskup Mile Bogovi, v.r. U Gospiu, 10. oujka 2013.

16

NAVJEIVATI I ODGAJATI

O kreposti vjere i grijehu nevjere u godini vjere

(nastavak) Primjeri magijskog duha u Starom Zavjetu
1. Objava imena Bojeg Mojsiju Od povijesnih likova u Starom Zavjetu moemo na poetku istaknuti Mojsija. On je bio odgojen u svoj mudrosti Egipana (usp. Dj 7,22), odnosno bio je podvrgnut egipatskoj paidei, onoj inicijaciji (uvoenju) te progresivnoj i sustavnoj naobrazbi koja je bila uzorom svakog obrazovanja u onom vremenu. Da bi se dodalo tome neto teine, tekst Djela apostolskih koji govori o Mojsiju, nadodaje: u svoj mudrosti Egipan. Znamo to je bila egipatska mudrost u ondanjem svijetu: bila je to velika mudrost, mudrost izrek, najstarija, toliko stara da su i Grci ili u kolu k Egipanima da bi razumijeli njihove tajne. Tekst veli: u svoj onoj mudrosti: u politikoj mudrosti vrlo dobro organiziranog carstva; u ekonomskoj mudrosti velike socijalne i komercijalne strukture; u tehnikoj i arhitektonskoj mudrosti (dosta je pomisliti na piramide i prekrasne i velebne hramove); napokon, i u kulturnoj mudrosti koja se izraavala u vrlo profinjenom ivotu. K ovome treba dodati i religioznu mudrost. Mojsije je sigurno poznavao sustav dvostrukih imena boanstava u starom Egiptu: jedno javno, za puk, a drugo tajno, za sveenstvo koje je uvedeno u odreene magijske prakse i inicijacije, te je po tom tajnom imenu imalo izravan pristup do nutrine ili srca boanstva koje se moralo odazvati im bi tim imenom bilo zazvano. Stoga, kad mu se Bog ukazao u plamteem grmu na Sinaju, Mojsije ne pita bezazleno: Kako se zove? ili Koje ti je ime?, nego pita u magijskom duhu u kojem je odgojen i od kojeg se mora obratiti. Zato mu Bog i ne moe odgovoriti: Zovem se ovako ili Zovem se onako. Bog Mojsiju eli objasniti da je Bog na ovjekovoj strani, ali nije na ovjekovom raspolaganju i da ne postoji daljinski upravlja preko kojeg bi se pritiskom na odreeni gumb proizveo odreeni uinak. Nema toga imena koje bi Mojsije mogao znati i zazvati po svojoj miloj volji da bi onda automatski od Boga dobio odgovor i uslianje, tj. izvrenje Mojsijevog naloga. Zato Bog Mojsiju odgovara naizgled udnim i otajstvenim odgovorom: Ja sam koji jesam (usp. Izl 3,14). 2. Zlatno tele U istom magijskom duhu postupa narod izraelski koji je izveden iz Egipta u vrijeme etrdesetodnevnog boravka Mojsija na brdu Sinaju. Naime, kad god je narod neto mrmljao protiv Mojsija ili Arona, mrmljao je u stvari protiv Boga (usp. Izl 16,6-8: Veeras ete poznati da vas je Jahve izveo iz zemlje egipatske, a ujutro ete vidjeti svojim oima Gospodnju slavu, jer vas je uo Gospodin kako ste protiv njega mrmljali. to smo mi da protiv nas mrmljate? ...Vi ne mrmljate protiv nas nego protiv Gospodina). Tako su za vrijeme Mojsijeve odsutnosti mrmljali ovako: Rekoe Izraelci Aronu: Napravi nam boga pa neka pred nama ide! Ne znamo to se dogodi s tim ovjekom Mojsijem koji nas izbavi iz zemlje egipatske (usp. Izl 32,23). Izraelci nisu u stvari znali to je tim nevidljivim Bogom koji ih je izveo iz zemlje Egipatske, nisu ga mogli manipulirati ni kontrolirati, nisu znali to je s njim. On im obeaje zemlju kojom tee med i mlijeko, a oni vide samo kamenje i pijesak pustinje. Zato nisu zamijenili boanstvo, nego su ga samo uinili vidljivim, opipljivim i takvim da znaju gdje je i to radi, da ga mogu po potrebi metnuti na poetak ili na kraj svojega tabora, da ga mogu ponijeti u neki rat kad im zatreba instant pobjeda protiv kakvog neprijatelja ili kad im se prohtije neka osveta. Naime, itamo u Knjizi izlaska (32,1-5): A narod, videi gdje Mojsije dugo ne silazi s brda, okupi se oko Arona pa mu rekne: Ustaj! Napravi nam boga, pa neka on pred nama ide! Ne znamo to se dogodi s tim ovjekom Mojsijem koji nas izvede iz zemlje egipatske. Poskidajte zlatne naunice to vise o uima vaih ena, vaih sinova i vaih keri, odgovori im Aron, pa ih meni donesite. Sav svijet skine zlatne naunice to ih je o uima imao i donese Aronu. Primivi zlato iz njihovih ruku, rastopi kovinu u kalupu i naini saliveno tele. A oni poviu: Ovo je tvoj bog, Izraele, koji te izveo iz zemlje egipatske. Vidjevi to Aron, sagradi pred njim rtvenik a onda najavi: Sutra neka se priredi sveanost u ast Jahvi!. Dakle, onaj isti Bog koji je izveo narod iz Egipta, Bog kojeg oni nazivaju Jahve i u iju ast prireuju sveanost, nije zamijenjen nekim drugim bogom niti je drugaije imenovan, nego je samo pripitomljen, uinjen je vidljivim, moe ga se kontrolirati i manipulirati, moe ga se magijski nadzirati i podrediti svojoj miloj volji. Tu stoji grijeh naroda. To je prava idolatrija, 17

NAVJEIVATI I ODGAJATI to je sr magijskog duha koji je dijametralno oprean vjeri i povjerenju! 3. aulov grijeh Jo jedan straan primjer imamo na poetku prve izraelske dinastije sa aulovim grijehom: Jednom Samuel ree aulu: Mene je Gospodin poslao da te pomaem za kralja nad njegovim narodom Izraelom. Posluaj, dakle, rijei Gospodnje. Ovako govori Gospodin nad vojskama: Odluio sam osvetiti ono to je Amalek uinio Izraelu zatvarajui mu put kad je izlazio iz Egipta. Sada idi i udari na Amaleka, izvri herem, kleto unitenje, na njemu i na svemu to posjeduje; ne tedi ga, pobij mukarce i ene, djecu i dojenad, goveda i ovce, deve i magarce! aul sazva narod te ... doe do amalekoga grada i postavi zasjedu u dolini potoka. ... aul potue Amaleane ... i iva uhvati Agaga, amalekog kralja, a sav narod zatre otricom maa, izvrujui herem, kleto unitenje. Ali aul i narod potedjee Agaga i najbolje ovce i najbolja goveda, ugojenu stoku Ali je narod od plijena uzeo ovaca i goveda, i to najbolje na emu se imao izvriti herem, da rtvuje Gospodinu, tvome Bogu, u Gilgalu. A Samuel odvrati: Jesu li Gospodinu milije paljenice i klanice nego poslunost njegovu glasu? Znaj, poslunost je vrednija od najbolje rtve, pokornost je bolja od ovnujske pretiline. Nepokornost je kao grijeh aranja, samovolja je kao zloin s idolima. Ti si odbacio rije Gospodnju, zato je Gospodin odbacio tebe da ne bude vie kralj! (usp. 1 Sam 15,1-23). Jasno vidimo da je mogue i pod platem pobonih obreda tj. rtava Bogu sagrijeiti magijski, tj. u magijskom duhu neposlunosti Bogu vriti svoju milu volju i pokuati manipulirati Bogom, provesti svoju samovolju i umjesto da se tim i takvim obredima tuje Bog, u stvari pogrditi Boga. Ako Bog od nas trai jedno, a mi inimo drugo, to od nas nije traeno, pa makar se to drugo naizgled priinjalo bolje od Bojeg zahtjeva, mi neemo Boga razveseliti niti poastiti nego pogrditi i razoarati, raalostiti i rasrditi. Bogu nisu mile paljenice i klanice, tj. magijske i manipulatorske izvanjske rtve u duhu neposlunosti njegovu glasu. Poslunost je vrednija od najbolje rtve, jer bi svaka rtva, svaki obred, svako vanjsko iskazivanje bogotovlja trebalo biti utjelovljenje i iskaz potovanja Boga, njegove osobe, njegovih odluka, misli i osjeaja. Na nama je da shvatimo da je Bog osobno bie i da ga moramo potivati i uvaavati u njegovim traenjima, odlukama, mislima i osjeajima. Ne smijemo si nikad dopustiti ni pokuaj da Bogom manipuliramo, da ga kontroliramo ili da nad njim dominiramo. Znaj, poslunost je vrednija od najbolje rtve, pokornost je bolja od ovnujske pretiline. Nepokornost je kao grijeh aranja, samovolja je kao zloin s idolima. Iz osobnog pastoralnog iskustva moglo bi se ovdje navesti toliko primjera ljudske samovolje i drske elje da se Bogom, Crkvom, sakramentima i drugim svetim stvarnostima manipulira, ali i to moemo ostaviti za neki drugi lanak i osobno razmiljenje itatelja. Tek napomena da je znak potpunog pomanjkanja vjere u osobnog Boga, onakvog kakav on jest sa svim njegovim mislima, osjeajima, odlukama i sjeanjima, kad razni vjernici trae bizarne stvari ili ustupke kod nekih sakramenata. Prvi primjer: mladi nevjenani par ima dijete i eli ga krstiti, ali se ne ele vjenati u Crkvi, tovie ne ele se vjenati nikako! ive javno zajedno a nisu u braku, dakle nazovimo stvari pravim imenom ive u javnom i tekom grijehu. Budui da je to stanje koje traje i koje oni mogu ali ne ele izmijeniti, oni trajno Boga srde u lice jer je volja Boja da se vjenaju i da ive u braku. Meutim, usred takvog sustavnog, dugotrajnog i javnog vrijeanja Boga, oni dolaze pred sveenika koji je Boji predstavnik na zemlji, i preko sveenika od Boga trae krtenje za svoje dijete. Ne pokazuju znakove kajanja za svoj grijeh (to javno, kontinuirano i dugotrajno ive zajedno nevjenani) i ne pokazuju elju za pokajanjem i obraenjem,

i jaganjce i sve to je bilo dobro. Na svemu tome ne htjedoe izvriti herem; nego to je god od stoke bilo bez cijene i vrijednosti, na tom izvrie herem. Zato doe rije Gospodnja Samuelu ovako: Kajem se to sam aula postavio za kralja: okrenuo se od mene i nije izvrio mojih zapovijedi. ... U rano jutro krenu Samuel da potrai aula. ... Kad je Samuel doao k aulu, ree mu aul: Blagoslovljen da si od Gospodina! Izvrio sam Gospodnju zapovijed. Ali Samuel upita: Kakvo je to ovje blejanje to dopire do mojih uiju i mukanje goveda koje ujem? A aul odgovori: Dognali su ih od Amaleana, jer je narod potedio najbolje ovce i najbolja goveda da ih rtvuje Gospodu, tvome Bogu. Na svemu drugome izvrili smo herem. A Samuel ree aulu: Stani da ti kaem to mi je noas objavio Gospodin: ...Gospodin te poslao na vojni pohod i zapovjedio ti: Idi, izvri herem na tim grenicima, na Amaleanima, vojuj na njih do istrebljenja. Zato nisi posluao rijei Gospodnje? Zato si se bacio na plijen i uinio ono to je zlo u Gospodnjim oima? aul odgovori Samuelu: Ja sam posluao rije Gospodnju: poduzeo sam pohod kamo me poslao, doveo sam Agaga, amalekoga kralja, i izvrio herem na Amaleanima.

18

NAVJEIVATI I ODGAJATI obreda vjenanja, mijenjati rijei branih obeanja, mijenjati sam sakrament vjenanja, abnormalno dekorirati crkvu do neprepoznatljivosti ili do neprikladnosti (npr. kad stilisti i cvjeari pomeu po oltaru kojekakve ukrase koji na oltaru ne mogu stajati jer oltar predstavlja u crkvi Isusa Krista i dok se na njem slui misa, odnosno dok se pri njem slavi neki drugi sakrament na njem moe biti samo oltarnik, cvijee, svijee, raspelo, obredne knjige i predmeti za liturgijske ine: kale, kropilo i slino, ali ne i razni kamenii, stakalca, komadi tkanine, instalacije i uresi svjetovnog tipa...), bacati po mladencima riu (to je grijeh protiv 1. Boje zapovijedi jer je to poganski obred dozivanja plodnosti, pa je to izravno i javno tovanje drugih bogova) i kojeta drugoga... znakovi su samovolje, neposlunosti Bogu i Crkvi... a to Sveto pismo po proroku Samuelu naziva grijehom aranja ili magije, grijehom nevjere i nepovjerenja u Boga, u njegovu ljubav, u njegovu mudrost i u njegovu dobrotu. A to Boga strano boli! 4. Drugi Davidov grijeh Za kraj ovih Starozavjetnih primjera naveo bih grijeh kralja Davida koji je opisan na kraju njegova ivota i naj kraju Druge knjige o Samuelu: Jo je jednom srdba Gospodnja planula na Izraelce te potakla Davida protiv njih govorei: Idi, izbroj Izraelce i Judejce! I kralj zapovjedi Joabu i vojvodama koji bijahu s njim: Obiite sva Izraelova plemena od Dana do Beer ebe i popiite narod da znam koliko ima naroda. Joab odgovori kralju: Neka Jahve, tvoj Bog, dade svome narodu jo sto puta ovoliko koliko ga je sada i neka to jo vidi svojim oima moj gospodar kralj, ali zato moj gospodar kralj ima takvu elju? Ali kraljeva rije bijae jaa od Joabove i od rijei vojvoda njegove vojske. Tako Joab i vojvode odoe ispred kralja da popiu izraelski narod. ... Poslije toga Davida zapee savjest to je dao brojiti narod pa ree Gospodinu: Veoma sam sagrijeio to sam to uinio! Ali, Gospodine, oprosti tu krivicu sluzi svome, jer sam vrlo ludo radio. Kad je David ujutro ustao, ve je Gospodnja rije bila dola proroku Gadu, Davidovu vidiocu: Idi i kai Davidu: Ovako govori Gospodin: Troje stavljam preda te, izaberi jedno od toga da ti uinim! Gad tako doe Davidu i javi mu ovo: Hoe li da dou tri gladne godine na tvoju zemlju, ili da tri mjeseca bjei pred svojim neprijateljem koji e te goniti, ili da bude tri dana kuga u tvojoj zemlji? Sada promisli i gledaj to da odgovorim onome koji me poslao! David odgovori Gadu: Na velikoj sam muci! Ali neka padnemo u ruke Gospodnje, jer je veliko njegovo milosre, a u ljudske ruke neka ne 19

a kamo li za naknadom tete koju prouzrokuju svojim postupanjem, ali istovremeno vrlo drsko trae da se na temelju njihovog zahtjeva podijeli sakrament njihovom djetetu. Budui da sveenik u tom trenutku ne pregovara s djetetom, koje je jo malo, nego pregovara s roditeljima, i budui da oni u tom stanju u kojem se nalaze ni sami ne mogu primiti nijedan sakrament (dok se ne odlue vjenati i do pred samo vjenanje nemaju mogunost ispovijedati se niti prieivati, ne mogu kumovati, ne mogu dobiti potpuni oprost, ne mogu primiti bolesniko pomazanje osim u smrtnoj pogibli), onda se ne moe niti drugima (njihovom djetetu) podijeliti sakrament krtenja na temelju njihovog traenja. Naime, u jednoj tekoj i ozbiljnoj stvari ti ljudi javno i sustavno kre Boju volju, stvaraju sablazan i daju lo primjer, pa kako e primjerom i rijeima odgajati svoje dijete u vjeri, a upravo je obeanje da e odgajati svoje dijete u vjeri, jedini temelj na kojem se djeci podjeljuje sakrament krtenja kad to trae roditelji. Vjera i moral u kranstvu su neraskidivo povezani. Ne moe se rei da vjerujemo u pravoga Boga, u Boga Isusa Krista, u biblijskog Boga, ako tog istog Boga vrijeamo, alostimo i srdimo tako da postupamo suprotno njegovoj svetoj volji. Dopustite ovdje jednu usporedbu: posvadite se s nekim i javno ga izvrijeate, opsujete mu sve po spisku, nikad se ne ispriate i u takvom stanju nakon nekoliko dana ili mjeseci doete tom istom ovjeku s traenjem da vam da (ne samo da vam posudi, nego da vam jednostavno dade) veliku svotu novca, jer vam eto neto hitno treba. Kamo bi vas poslao takav ovjek? Na bankomat da s njegove kartice dignete koliko vam treba? Ili bi vas poslao kamo drugamo dok se ne ispriate, dok se ne popravite, dok se ne promjenite... Drugi su primjer razni bizarni i neprihvatljivi zahtjevi kod vjenanja. Previe se gleda amerikih filmova koji prikazuju protestantska, anglikanska i luteranska vjenanja, a mnogo puta i posve izmiljene filmske obrede koji ne postoje ni u jednoj vjeri nego samo u glavama svjetovnih reisera, scenarista i slino. Mijenjati tijek

NAVJEIVATI I ODGAJATI zapadnem! David, dakle, izabra kugu (2 Sam 24,115). to se u stvari dogodilo? David se prestao oslanjati na Boga i vjerovati Bogu i njegovoj pomoi i njegovoj vjernosti. elio je izbrojiti narod da bi se osjetio monim vladarom koji zna ime raspolae i da bi u brojnost naroda stavio svoje pouzdanje. Drugim rijeima, prisvojio si je narod koji je Boja svojina i od naroda je uinio sebi idola, tj. neto to on moe magijski kontrolirati, manipulirati i dominirati, a preko naroda i vojnopolitike moi moe postii sve svoje ciljeve, pa time i svoje spasenje, od ega se god ono sastojalo u njegovom nutarnjem sustavu vrijednosti. Bog mu je po tri kazne elio pokazati slijedee: u tri gladne godine emigrirat e ili umrijeti velik i nepoznat broj ljudi iz izbrojenog naroda, pa David opet nee znati na emu je; u tri mjeseca rata poginut e u bijegu pred neprijateljem nepoznat broj ljudi, a ponajvie ratnika na koje se David posebno oslanjao; u tri dana kuge umrijet e velik i nepoznat broj osoba, pa e se Davidov oslonac opet poljuljati. Budui da su u Davidovo vrijeme kugu i ostale bolesti pripisivali boanskom uzroniku jer nisu poznavali naravne uzroke bolesti (bakterije, viruse i drugo), tako je i David izabrao kugu jer je ispravno prosudio da je bolje pasti izravno u ruke Boje, nego biti kanjen posredno preko prirode ili preko ljudi. Kad je David pokazao vjeru u boansko milosre, obratio se od magijskog duha na duh vjere, te je pronaao izlaz iz svojega grijeha. Zakljuak Iz ovih razmatranja i primjera jasno je kako je vjera povezana s moralom, tj. s postupanjem i djelovanjem ovjeka u svakodnevnom ivotu i u svetim stvarnostima kao to su sakramenti. Ne moe netko za sebe tvrditi da je pravi vjernik katolik i da potuje pravog Boga, ako toga Boga vrijea i u lice srdi svojim javnim, tekim, kontinuiranim i dugotrajnim grijesima za koje se ne kaje, od kojih se ne obraa i iju tetu ne popravlja. Sr kranstva nije neki skup vjerskih ili dogmatskih izriaja koje bi bilo dosta potpisati na nekom komadu papira, pa da se bude kranin. Sr kranstva nije ni neki skup moralnih zakona ili propisa koje treba na magijski nain tono opsluivati da bi si ovjek kupio spasenje. Sr kranstva nije ni neki skup obrednih, sakramentalnih propisa koje treba ritualno tono izvesti kao da je neki magijski obred manipuliranja boanstvom. Sr kranstva nije ni neki skup svetih knjiga koje treba proitati ili drati doma na polici. Sr kranstva je OSOBA Isusa Krista kojem osobno vjerujemo, u istinitost ijih rijei i objava vjerujemo jer imamo povjerenja u onoga koji nas ljubio i koji je za nas poloio svoj ivot. Iz osobnog nasljedovanja Isusa Krista, iz hodanja za njim kao to je on iao u svom ivotu, slijedi sve ostalo. Kad je Krist kao OSOBA, sa svojim mislima, osjeajima, odlukama i sjeanjima na prvom mjestu u naem ivotu, onda sve ostalo dolazi na svoje mjesto. Na tom osobnom odnosu potovanja, prijateljstva i ljubavi trebamo raditi u ovoj godini vjere i donijet e nam ploda. dr.eljko Blagus

NEBO
Na beskrajnom nebu plavom Bijeli je oblaak snio, Zamolih ga tiho da mi apne to li je Gospodin gore snio. Majka Zemlja i beskraj Neba Jedno se sa drugim stapa, Bezuvjetna ljubav eka me gore Iza tajanstvenih nebeskih vrata. Oaza mira, miris svetinje Sanjam li ili ivim snove, Njeno mi taknut kraiak due Tko me to tako na molitvu zove? Molitva tiha, a tako snana Ispuni srce s obiljem mira, Radost se mnoe, raste i raste Toliko jako da nebo dira.

Marija

20

VIJESTI IZ BISKUPIJE

akonsko vl. reenje Nikole Pre

U subotu 15. prosinca u gospikoj katedrali Navjetenja BDM odrano je akonsko reenje vl. Nikole Pre. Uz zareditelja Gospiko-senjskog biskupa mons. dr. Milu Bogovia koncelebrirali su upnik i dekan gospiki mons. Mile anar i kancelar biskupije vl. Marinko Milievi kao i brojni sveenici biskupije meu kojima upnik Likog Lea vl. Ivica Mikulin koji je Nikolu uputio na bogosloviju kao i sadanji upnik Kosinja vl. Ivan Hodak. Uvodei Nikolu Pru u slubu akona zareditelj biskup Bogovi mu je estitao na iskoraku prema slubi navjestitelja evanelja te poruio: Deset dana prije Boia akonsko reenje u naoj katedrali prima Nikola Pra, rodom iz Gornjeg Kosinja, dakle iz katedralnog gospikog dekanata. Ta upa pripadala je do 1969. peruikom dekanatu ali je zbog smanjenja broja vjernika cijelo podruje tog dekanata pripojeno Gospiu. Osipanje obiju kosinjskih upa nastavljeno je dugovjenim planiranjima o potapanju kosinjske doline, a te prie ire se i dalje u mnogo varijanti tako da Kosinjani vjerujem ve sanjaju kako se voda die prema njihovoj kui da je potopi. Kosinjski kraj bio je nadaleko poznat po vjerskom ivotu. Mnogo toga sam o njemu sluao od mons. Josipa Frkovia koji je dugo gajio lijepe uspomene na svoje upnikovanje u Kosinju, napose mi je priao o menaru Grguriu, djedu naega Nikole. Frkovi je poslao nekoliko mladia u sjemenite, ali nisu doli do kraja. Ipak e poslije jedan iz upe sv. Ante postati sveenik. To je dananji plitviki upnik Josip tefani. Donji Kosinj imao je takoer jednog sveenika, nedavno prerano preminulog Josipa opa. U novije vrijeme kosinjska dolina ima nekoliko sveenikih kandidata. Sudei po Nikoli Pri i po njima samima, bit e ustrajniji su od svojih prethodnika. Kod Nikole se nije primijetilo neko kolebanje na putu prema sveenitvu. To mogu potvrditi Ivica Mikulin, koji ga je poslao u sjemenite, a i dananji upnik Ivan Hodak. Ni poglavari nisu primijetili neke dvojbe na tom putu. Zacijelo je preko majke Ljubice prenesena ona privrenost Bogu i vjeri u obitelj koju je zasnovala s Draganom Prom, Nikolinim ocem., istaknuo je biskup te nastavio: U dananjem evanelju sluali smo poruku Ivana Krstitelja. Bio je okruen ljudima koji su vjerovali da im Ivan moe dati odgovore na njihova ivotna pitanja. Mjesto gdje se on nalazio bila je pustinja, ali se nalazila nedaleko vode, rijeke Jordana. Osjeao je Ivan i siromatvo pustinje i bogatstvo vode. I Nikola e mnogo puta osjetiti pustinjsko siromatvo ovoga svijeta, ali i bogatstvo darova koje Bog nudi svijetu po rijeci milosti koja tee iz Kristove Crkve. Jedno i drugo mu je nadomak ruke. Poput Ivana koji je grabio vodu iz Jordana i krstio raskajane idove, i Nikola e iz bogatstva Crkve dijeliti darove milosti svojoj brai, odgovarati na njihova ivotna pitanja. Uz taj Jordan smjetamo Nikolino djelovanje ve veeras po ovom reenju jer on od danas moe propovijedati i dijeliti neke sakramente. Ima u Nikoli Ivanove revnosti. Preporuimo ga Gospodinu da u toj revnosti ne sustane.

Biskup Bogovi za akona zaredio Josipa imatovia

U Otocu je u upnoj crkvi Presvetog Trojstva Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi za akona je u nedjelju 30. prosinca zaredio vl. Josipa imatovia. U prepunoj upnoj crkvi uz mijeani pjevaki zbor iz Senja i Otoca pod vodstvom Ivana Prpia uz biskupa je koncelebriralo 12 sveenika biskupije na elu s domaim upnikom i generalnim vikarom biskupije mons. Mr. Tomislavom oriem. Danas kada u boinoj nedjeljnoj osmini slavimo blagdan Svete obitelji kao i Dan iseljenika molimo se da naa djeca imaju sve uvjete za normalan odgoj. To je posebno vano u dananje vrijeme nasilja i nedemokratskih oblika ponaanja u koli. Govorei o Danu iseljenika biskup je istaknuo da u iseljenitvu obitava skoro isti broj Hrvata kao u domovini a zahvaljujui sveenstvu jaa njihova nacionalna i vjerska svijest. Problem je nedostatak sveenstva pa tako u Argentini u kojoj ivi oko 300 tisua onih s hrvatskim korijenima obitava samo jedna hrvatski sveenik, istaknuo je biskup Bogovi. Josip imatovi koji danas prima akonat u boinom vremenu i vremenu boinih pjesama preko kojih se najbolje predstavlja evanelje, ima priliku poput sv. Stjepana revnosno iriti evanelje. Biskup je na kraju estitao rodbini i upi koja nakon puno godina opet dobiva kandidata za sveenika. Nai akoni zareeni su za sveenike 29.lipnja 2013., u Senjskoj katedrali. Svoju mladu misu vl. Nikola slavi 07. srpnja 2013. u 11:30 u Gornjem Kosinju, a vl. Josip 21.srpnja 2013. u Otocu. 21

VIJESTI IZ BISKUPIJE

Za suncem
(Mladim sveenicima na njihovu poetku u Vinogradu Gospodnjem)
Sunce svaki dan izlazi prema svom kalendaru, bez odstupanja. Plovi svojom putanjom ne obazirui se to e drugi rei. Ono obasjava i grije sve prostore svoga vidokruga, ne iskljuujui nikoga. Moda je jedino koje ne zaboravlja sirote. Koliko e tko primiti njegova sjaja i topline, ne ovisi o njemu. Ono se daje bez rezerve ne pitajui nikoga da li ga voli ili ne voli. Sunce ne zamjenjuje svoju narav s mjesecom ili zvijezdama ili s bilo kim drugim, niti drugima oduzima to je njihovo, nego radi samo svoj posao, bez prestanka, i ne oekujui nagradu. Sunce je uvijek samo sunce, sjajno i arko, dareljivo, toplo, irokogrudno. Ne podilazi nikomu, ne trai da ga svatko razumije, ne kaje se za uinjeno dobro, ne zavidi drugima na njihovim ivotnim ulogama i zadovoljstvima. Sunce pripada svakomu, ali je uvijek svoje. Zna kada treba izai na pozornicu svijeta, a zna kada se treba povui u nonu tiinu, na poinak. Rado druguje sa svim ljudskim biima, sa svim ivim biima i sa svim stvarima, a nije mu teko biti i samo. Ono rasporeuje svoj dan, svoje poslove, i ne da se navui na elje i eljice mnogih, iako se trudi razumjeti sve potrebe ljudi, ivotinja, biljaka i svih stvorenja. Sunce zavreuje nau ljubav i zahvalnost. Drago nam je sunce. Neka sunca, t, to bismo mi bez sunca. Sunce pouruje zemlju da ljudima daruje plodove, cvijee, da im boje razigraju srce, da se na livadi razigraju janjci, da potre djeca, da se okupamo u moru i mnogo, mnogo toga drugoga. to bismo mi bez sunca! Valja nam za suncem. Sunce, ti svojim srcem i usnama poljubi penicu i djeca ljudska imaju kruha. Ti poljubi vinograd i djeca ljudska imaju au zlatne aice, koja uva ljeto, uva tebe i u zimskoj studeni nam grije kosti i srce. O sunce, nitko ne moe initi dobro kao ti. Sunce, ti si postalo pojam neega uzvienoga i zato roditelj kae djetetu: Sunce moje, zato dragi dragoj kae: Sunce moje, zato svi kaemo prijatelju kada nas posjeti: Ulo nam je u kuu sunce. Sunce, tebe je Stvoritelj svega uzeo za sliku darovanog nam spasenja te je ispunio srce starog Zaharije pjesmom: Blagoslovljen Gospodin Bog Izraelov, darom premilosrdnog srca Boga naega, pohodit e nas Mlado sunce s visine, da obasja one to sjede u tmini i sjeni smrtnoj, da upravi noge nae na put mira (Lk 1,68-79). On, Mlado sunce s visine, pozva iz naega bratstva one koji e u svoje ruke uzeti kruh i vino, to nam ga ti, Mlado sunce s visine, darova, da nasiti nas gladne vjenosti i napoji nae due edne vjenosti. Hvala ti, sunce, hvala ti, Mlado sunce s visine! Valja nama za suncem, valja nama za Mladim suncem s visine. Uvijek za Suncem, nikada drugom putanjom, jer Suneva putanja vodi tamo gdje Sunce nikada ne poiva, ve vjeito sije i grije ljudska srca, gladna i edna vjenosti. fra Vice Bleki

Boino primanje karlovakog upana

U ponedjeljak 17. prosinca u uredu karlovakog upana Ivana Vuia odrano je tradicionalno boino primanje za dekane s podruja dekanata koji se nalaze u Karlovakoj upaniji a koji se prema shematizmu Katolike crkve nalaze u ak tri (nad)biskupije. Uz est dekana na primanju su nazoili i pomoni biskup zagrebaki mons. dr. Ivan ako i Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi. Nakon pozdrava domaina, karlovakog upana Ivana Vuia koji je istaknuo jako dobru suradnju s Katolikom crkvom koja je prava moralna vertikala i koja mnogo radi na karitativnom planu, sudionicima skupa se obratio biskup Bogovi. Istaknuo je novost iz svoje biskupije a to je osnivanje novog Udbinskog dekanata te je prenio pozdrave njegova novog dekana a donedavno ogulinskog dekana mons. mr. Tomislava Rogia na odlinoj suradnji sa upanijom ba kao i Slunjskog dekana mons. Pecia. Predstavio je i novoga odulinskog upnika i dekana Roberta Zubovia koji dolazi iz Krke biskupije. Svima je kao poklon uruio kalendar Crkve hrvatskih muenika koji je u znaku domovinske i iseljene Hrvatske koje ujedinjuje tap krbavskih biskupa. Podijelio je svima i list Hrvatsku vjernost koji prati djelovanje Odbora za martirologij, ime je elio ukazati da se biskupija bavi openacionalnim problemima. Biskup ako je prenio pozdrave nadbiskupa kardinala Bozania kao i biskup Pozaia i Gorskog. Kao najvaniju dimenziju koja nas obuhvaa i spaja istaknuo je vjeru. I oni koji ne vjeruju prepoznaju kod boinih

22

VIJESTI IZ BISKUPIJE obiaja ono lijepo to je oblikovalo hrvatsku kulturu a to je evanelje i kranska kultura. Posebno je upozorio da ne potpadamo pred komercijalnim utjecajima te jasno istaknuo da se jelke kite na Badnjak. upanija je sve dekane darovala prigodnim nagradama. Susretu su nazoili karlovaki dekan Norbert Koprivec, ozaljsko-lipniki Josip Jakovi, dugorekomreniki Milan Pavlek, vojni dekan Andrija Marka , ogulinski Robert Zubovi kao i predstavnici Sisake biskupije fra Tomislav Juri i fra Ante Ivkovi.

Hrvatska katolika upa iz Njemake darovala obitelji u potrebi u Gospiko-senjskoj biskupiji

Hrvatska katolika upa Ravensburg Friedrichshafen iz Njemake na elu sa upnikom vl. Ilijom Jokiem organizirala je proteklog Adventa i Boia akciju Kap dobrote u kojoj su od svojih sakupljali upljana financijsku pomo za potrebite obitelji u Gospiko-senjskoj biskupiji. Od ravnatelja biskupijskog Caritasa vl. Luke Blaevia su dobili popis dvije obitelji s bolesnom djecom kojima su potrebna sredstva za lijeenje. Njemakohrvatska upa je odabrala obitelj Nikole i Marijane Luketi iz Ogulina koji imaju troje djece od kojih se Tomislav star 14 godina lijei od akutne leukemije. Ravnatelj Caritasa vl. Blaevi uruio je u etvrtak 24. sijenja obitelji Luketi iz Ogulina novani iznos od 2865 eura, na to je obitelj zahvalila i istaknula da je Tomislav zahvaljujui bojoj pomoi ozdravio te su odluili polovicu iznosa uruiti drugim potrebitim obiteljima koje se bore s ozdravljenjem svoje djece. Odluili su iznos od 10 tisua kuna kao pomo dati obitelji Kirasi, ija se malodobna ker Tina takoer lijei od leukemije a pohaa razred s njihovim sinom Davidom. No, Tinin otac je na velikodunu ponudu Caritasa i obitelji Luketi odluno odbio, istaknuvi da je Tina ozdravila, i da je jako zahvalan svima koji su joj financijski pomogli kada im je bilo najpotrebnije pred dvije godine kada se Tina lijeila a da on eli da se taj novac urui obiteljima koji imaju bolesnu djecu, na to je pristao i ravnatelj Blaevi. Ovo je pria iz koje se moe iitati vie poruka, od poslanja Crkve u pomaganju obiteljima s bolesnom djecom, pa do velikog srca onih koji su proli kalvariju oko lijeenja svoje djece i koji su iskusili svu patnju, neizvjesnost ali i konanu pobjedu uz Boju pomo. Na kraju je i razumljivo da ponuenu pomo nude onima kojima je ona najpotrebnije. Ovakve prie pravi su melem na duu u vremenu kada se o Crkvi govore samo negativne stvari i kada ju zlonamjerni mediji stavljaju u negativni kontekst zanemarujui temelj njezina poslanja a to je pomaganje potrebitima. Vl. Luka ostatak novca uruio je dvama obiteljima s bolesnom djecom u Likom Osiku.

Caritas Gospiko-senjske biskupije obiljeio Dan ivota

Dan ivota tradicionalno je Caritas Gospiko-senjske biskupije obiljeio posjetom porodnim odjelima Opih bolnica u Gospiu i Ogulinu. Tom prilikom darovali su novanim prilozima i poklonima mlade majke i trudnice koje su bile na odjelima. U Gospiu su novanim darovima od 500 kuna darovane dvije babinjae kao i 4 trudnice zateene na odjelima koje je Caritas darovao prigodnim poklonima. U Opoj bolnici Ogulin darovane su 4 babinjae i 4 trudnice. Kako je istaknula tajnica Caritasa Ivana Bilen ovo je ve tradicija da Caritas odaje potovanje onima koji su izabrali ivot posjeujui ih i dajui im skromni doprinos u njihovom nastojanju da se u obiteljima uje vie djejeg plaa i smijeha. I lanice Kriarskog drutva Dragutin Kukalj iz Ogulina posjetom rodilitu Ope bolnice Ogulin obiljeile su kao i svake godine Dan ivota. Vie lanica 23

VIJESTI IZ BISKUPIJE drutva na elu s Marijom Danki i njihovim duhovnikom upnim vikarom Dinom Rupiem u drutvu ravnatelja bolnice dr. Krune Cindria posjetile su nazone rodilje i trudnice da ih darovale prigodnim poklonima.

Vjeronauna olimpijada za osnovne i srednje kole

U osnovnoj koli Luke Perkovia u Brinju odrana je u utorak 19. veljae vjeronauna olimpijada za osnovne i srednje kole Gospiko.-senjske biskupije koja je okupila predstavnike 19 osnovnih i 9 srednjih kola sa 112 sudionika-vjerouenika i 28 mentora. Skup je otvorio predstojnik Katehetskog ureda gospiko-senjske biskupije vl. Nikola Turkalj. Sudionike su pozdravili upnik Brinja Pejo Ivki, ravnateljica kole Marija Vii, donaelnik opine Brinje Joso Vukovi i gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi. Biskup je u svom obraanju sudionicima olimpijade u Godini vjere predstavio znaaj dominikanaca koji su bili tema ovogodinje olimpijade. Pred 800 godina Dominikanci se zovu i red propovjednika (Ordo praedicatorum) jer su osnovani da ljude pouavaju u vjeri po propovijedanju. Vidio je Dominik da mnoga zla u svijetu nastaje zbog slabog poznavanja vjere. To je bilo i kod nas u Bosni pa su dominikanci doli u Bosnu (bosanska hereza, bogumili). Dananji Papa misli da ljudi premalo poznaju svoju vjeru pa je proglasio Godinu vjere. Preporuuje katekizam u kojem je saeto sve ono to kranin treba vjerovati. Dominikanci su doli brzo i u Hrvatsku. Na podruju nae biskupije bili su u Senju, Modruu, Podslunju i ovdje u Brinju. Ovdje su bili po svoj prilici upravo na mjestu gdje mi stojimo. To je bilo tridesetih godina 16. stoljea. Tu su ivjeli prije toga augustinci a zatim pavlini. Povlini su poznati kao osnivai kola. Znakovito je da je i dananja kola na temeljima njihovog samostana. Najvei samostan kod nas bio je u Modrukom gvozdu (umi) koji e se po njihovoj kapeli (crkvi) prozvati Kapela. Biskup je pojasnio i dva znaajna datuma, za Crkvu u Lici, 400 godina od smrti velikog sveenika Marka Mesia kao i 1700 godina da je crkvi car Konstantin dao slobodu. Nakon odrana 3 kruga natjecanja od osnovnih kola pobijedila je ekipa O Slunj, potom slijede: O Zrinskih i Frankopana Otoac, P vica i Prva osnovna kola Ogulin, Podruna kola Zagorje. Pobjedniku ekipu sainjavaju Katarina Turkalj, Marija Mulac, Kristina Vlai i Lorena Bogovi uz mentoricu Andreju Jurevi i pomonicu Maju Goldai. Kod srednjih kola pobijedila je Srednja kola Pavla Ritera Vitezovia Senj uz uenike 3. razreda gimnazije Mateju Prpi, Josipa Nekia, Ivu andrli i Tamaru Filipovi te mentoricu Anu Tomljanovi. Pobjednici e nastupiti na dravnoj olimpijadi u Dubrovniku. Predsjednica dravnog povjerenstva bila je Ana Stipeti, za osnovne kole Dario Koak, dok je u pripremi sudjelovala i tajnica Katehetskog ureda s. Robertina Medven.

Susret djelatnika domova za stare i nemone

U subotu 9. oujka u Brlogu je odran biskupijski susret djelatnika u domovima za stare i nemone s prostora Gospiko-senjske biskupije. Susret je odran u Domu za stare i nemone Bistriak a okupio je tridesetak djelatnika iz domova s podruja Ogulinskog i Otokog dekanata. Susret je otvorio i moderirao generalni vikar gospikosenjske biskupije mons. mr. Tomislav pori. a uz mjesnog upnika Brloga i Kompolja don Anelka Kaunka susretu je nazoio i fra Vice Bleki iz Ogulina s viegodinjom praksom pastoralne skrbi bolesnih u Opoj bolnici Ogulin kao i nekadanji upnik Brloga a sada vice vl. Mile Rajkovi. Uz predavaicu na susretu s. Dobroslavu Mlaki skupu je nazoio i Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi i akon Nikola Pra.

24

VIJESTI IZ BISKUPIJE Sredinje predavanje na temu Ljubav prema bolesnima i nemonima i uvanje ljudskog dostojanstva od roenja do smrti odrala je s. Dobroslava Mlaki, iz Drube sestara Presvetog Srca Isusova. U Godini vjere te 21. godini od proglaenja svjetskog dana bolesnika od pape Ivana Pavla II. od djelatnika u zdravstvu i skrbi za stare i nemone trai se da u svoj posao unose duh i kransku ljubav. Rad u domovima za stare i nemone postaje sve zahtjevniji a udomljavanje trai jo vie topline i ljudskosti. ovjek je mjesto susreta medicine i religije i on je osnovni put Crkve. Zato u ovom poslu treba nai smisao i drugima to posvijestiti. To nije inovniki i serijski rad ve moralna i kranska izgraenost lijenikog i medicinskog osoblja koji pacijentima pristupaju kao brai i sestrama. S. Dobroslava zatim primjeuje da brojne deklaracije i razolucije o ljudskim pravima dominiraju zadnjih godina a s druge strane jaa vrijeanje ljudskog dostojanstva kroz eutanaziju, pobaaj i masovna ubojstva. Posrijedi je borba izmeu kulta smrti i ivota, a ovjek je postao sredstvo manipulacije tehnolokog razvoja. S. Dobroslava na kraju je progovorila u duhu Katekizma katolike Crkve o ovjeku kao tjelesnom i duhovnom biu te o znaaju vjere i molitve. Svjedoenje i obnova osobne vjere postaje presudna. Ako odnosimo patnju s ljubavlju ona ima spasiteljski i otkupiteljski karakter, zakljuila je govornica uz poruku da vjera i molitva mijenjaju svijet.

Biskupijski susret sakristana

U Otarijama je u svetitu Gospe od udesa, u subotu 16. oujka odran biskupijski susret sakristana Gospiko-senjske biskupije. Susret je okupio tridesetak sakristana i menara iz vie upa Ogulinskog i Otokog dekanata sa svojim upnicima. Prvo predavanje na temu Liturgijska duhovnost odrao je generalni vikar biskupije mons. mr. Tomislav pori nakon ega je domain, upnik Otarija i Cerovnika pop Ante Luketi govorio o Posluivanju u crkvi i sakristiji u raznim blagdanima. Mons. Tomislav pori je spomenuo razne vrste duhovnosti koje su pokrenuli brojni laiki i karizmatski pokreti pa je tako istaknuo marijansku, franjevaku, jezuitsku, karmeliansku, TZ-ovsku duhovnost koje su donijele mnogo dobra. No kao da se istovremeno zaboravlja na temeljnu liturgijsku duhovnost kojoj se daje manja potpora no drugima i kao da se od nje ne moe vjerniki ivjeti. Liturgijska je duhovnost ipak temeljna a sveta misa treba biti mjesto otkrivanja svetoga. Duhovnost Crkve glavna je i najjaa naa snaga kao i 7 sakramenata u kojima uprisutnjujemo Boga, zakljuio je mons. pori. Pop Ante Luketi je svoje predavanje predstavio, kroz slikovnu prezentaciju uz odgovarajui struni komentar. Govorei o liturgijskom prostoru i slavljima kroz godinu vl. Luketi je pojasnio znaaj i namjenu liturgijskog ruha sveenika i vjernika kao i liturgijske ukrase u Crkvi i izvan Crkve. Pri tome je svoje predavanje bazirao na poslanici biskupa Bogovia povodom Godine vjere o potrebi ouvanja narodnih obiaja u prenoenju vjere. Govornik je ukazao na znaaj ouvanja tradicijskih vezova pojedinih upa biskupije u izradi razliitih vrsta liturgijskih ukrasa.

Sveano proslavljen naslovni blagdan katedrale u Gospiu

Naslovni blagdan gospike katedrale Navjetenja Blaene Djevice Marije sveano je proslavljen u ponedjeljak 8. travnja misnim slavljem koje je predvodio varadinski biskup Josip Mrzljak, u koncelebraciji s rijekim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Deviem, splitsko-makarskim nadbiskupom Marinom Bariiem, ibenskim biskupom Antom Ivasom, krkim biskupom Valterom upanom, porekim i pulskim biskupom Draenom Kutleom, umirovljenim biskupom Ivanom Milovanom i gospiko-senjskim biskupom Milom Bogoviem te tridesetak sveenika. U homiliji biskup Mrzljak je posvijestio da ljudi nisu nikada kao danas primali toliku koliinu vijesti, za koje moramo raditi i selekciju, a za to postoje i posebne PR agencije. No gdje je danas vijest da je Bog elio postati ovjekom? I koliko je ona prihvaena, zapitao je biskup Mrzljak. Ta vijest Blagovijest - najvanija je vijest za ovjeka u povijesti, istaknuo je biskup. 25

VIJESTI IZ BISKUPIJE Govorei o Godini vjere varadinski je biskup primijetio da je vjera putovanje i rast, ona se ne moe diplomirati, ve uvrujemo u Crkvi i neposrednim ivljenjem. Vjera je danas u Europi esto mlaka, tradicionalna i beivotna, na to nas opominje papa Franjo koji dolazi iz Latinske Amerike gdje se vjera ivi. Naimo mjesta za blagu vijest, istaknuo je biskup Mrzljak. Liturgijsko pjevanje na misi predvodio je katedralni zbor pod vodstvom s. Velimire, kao i zbor mladih Angelus pod vodstvom Nikole Periia.

Duhovna obnova prosvjetnih djelatnika

U subotu 20. travnja na Plitvicama je odrana duhovna obnova za prosvjetne djelatnike i odgajatelje s prostora Gospiko-senjske biskupije Preko 40-tak prosvjetnih djelatnika i vie ravnatelja osnovnih i srednjih kola iz Ogulina, Gospia, Otoca, Cetingrada i Plitvica se okupilo u pastoralnom centru upe BDM Majke Crkve gdje je u organizaciji Katehetskog ureda dr. Ivan Bodroi, proelnik Katedre povijesti kranske literature i kranskog nauka na KBF-u u Zagrebu odrao duhovnu obnovu na temu Bog odgojitelj ovjeka i njegova odgojna metoda. Susret je poeo pozdravom organizatora predstojnika Katehetskog ureda biskupije vl. Nikole Turkalja i molitvenim uvodom tajnice Katehetskog ureda s. Robertine Medven. Dr. Ivan Bodroi je govorei o temi potsjetio na prvu Crkvu i potrebe koje su u odgojnim metodama ostale iste i do danas. Bez poimanja Boga nema niti odgoja niti poimanja ovjeka. Veliina je da se Bog objavio kao otac kojem smo mi djeca, ne sluge ili robovi, ve smo u suradnikom odnosu. Dananje drutvo teko uoava to je dobro. Analizirajui pedagoki opus velikog katehete iz 2. stoljea Klementa Aleksandrijskog dr. Bodroi je istaknuo da je klju odgoja duu uiniti boljom. Cilj bojeg logosa je da obraa, odgaja i prosvjetljuje. Bog je istovremeno i uitelj, odgojitelj, trener, lijenik, zakonodavac i hranitelj. Bog ima sredstva, on opominje, poziva na obraenje i kanjava, opameuje, osuuje i grdi. Pozvani smo vjerom se odgojiti a to je proces voenja od djetinjega do kreposti. Govorei u drugom dijelu o kranskom odgoju pred izazovima poganstva, dr. Bodroi je istaknuo da krani s Bogom mogu preobratiti pogansko drutvo i svijet. Krani su oduvijek inili pozitivan utjecaj na svijet svojom ivom vjerom. Njihova je uloga posebno znaajna danas kada svijet tei multikulturalnosti i se planira stopiti. Na kraju je progovorio o povoenju Zdravstvenog odgoju kao teroru manjine nad veinom jer je roditeljima oduzeto pravo na odgoj. Tu je izrazio nezadovoljstvo velikom nezainteresiranou i pasivnou kranskih roditelja pred odgovornostima pri emu im je zakazala kranska savijest. Susret prosvjetnih djelatnika posjetio je i Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi koji je poruio da je odgoj kljuna tema ljudskog roda a ne niti fizika ili matematika. Naalost, prisutna je dihotomija izmeu kranskog ivota i prakse. Istovremeno u drutvu se ide na ruenje kranskog sustava i zamjene drugim. Najavljuje se drutvo znanja a istovremeno se u kolama oslobaaju niske strasti i zagovara davanje prevelikih sloboda. Zato je vaa uloga kao prosvjetnih djelatnika izuzetna, zakljuio je biskup Bogovi. Susret je zavrio sv. misom u kapelici pastoralnog centra koju je predslavio predvodnik duhovne obnove dr. Ivan Bodroi u suslavlju Nikole Turkalja, dok je glazbom misu animirao zbor pod vodstvom s. Robertine i uz orguljsku pratnju Marija Klepia. I ovaj puta se kao odlian prostor za duhovnu obnovu pokazao pastoralni centar na Plitvicama uz veliki mar domaeg upnika vl. Josipa tefania.

26

VIJESTI IZ BISKUPIJE

Biskupijski susret i duhovna obnova pjevaa

U Gospiu je 4. svibnja odran susret, odnosno duhovna obnova, pjevaa i zborova Gospiko-senjske biskupije. Sadrajan program zapoeo u Pukom otvorenom uilitu molitvom Srednjega asa koju je predmolio biskupijski kancelar vl. Marinko Milievi. Na poetku radnoga dijela sudionike susreta, njih oko 160 iz svih dekanata biskupije, kao i nazone goste pozdravio je generalni vikar mons. Tomislav pori ter je prenio pozdrave biskupa Mile Bogovia, koji nije mogao nazoiti zbog slavlja sakramenta krizme u jednoj upi. Mons. pori je posebno pozdravio gosta-predavaa dr. o. Marijana Steinera, koji je sudjelovao i na prologodinjem biskupijskom susretu pjevaa na Plitvicama. U uvodnom poticaju generalni vikar je posvijestio kako liturgijsko pjevanje na poseban nain izgrauje crkveno zajednitvo te doprinosi stvaranju blagdana i blagdanskog ozraja. Stoga, naglasio je, takvi godinji susreti imaju svrhu da nae pjevae poue i duhovno-odgojno formiraju za istinsko liturgijsko bogosluje. Pater Steiner je prije izlaganja o temi Kako izraavamo vjeru pjevanjem, odrao s pjevaima kratko uvjebavanje kanona Jubilate Deo, aleluja. Nakon krae rasprave sudionici susreta zaputili su se u katedralu, gdje su se, uz mogunost za sakrament pomirenja, pripremili za sv. misu koju je, u zajednitvu s nekoliko sveenika, predslavio p. Steiner. U propovijedi je na temelju misnih itanja toga dana naglasio koliko je vano da i dananji krani poput apostola radosno svjedoe pripadnost Isusu Kristu. Nakon zajednikog fotografiranja, za sve sudionike susreta prireen je ruak u hotelu Ana, a potom posjet Memorijalnom centru Nikola Tesla u Smiljanu i rodnoj kui oca domovine dr. Ante Starevia u itniku.

Vjesti uredio: Zvonko Ranogajec

Sino smo mama i ja sjedile u dnevnom boravku i razgovarale o ivotu... tema je bila i eutanazija (umrijeti brzo, bez patnje, kad vie nema nade za poboljanje).... Rekla sam: Mama, nikad ne dopusti da ivim vegetirajui, da ovisim o aparatima i onim bolnikim boicama s tekuinom. Ako me vidi u takvom stanju, odmah iskljui aparate koji bi me umjetno odravali na ivotu. RADIJE VOLIM UMRIJETI. Dakle, moja mama se ustala, pogledala me s divljenjem i iskljuila: TV, DVD, INTERNET, PC, MP3/4, PLAY-STATION 2, PSP, WIRELESS, TELEFON, UZELA MI MOBILNI, IPOD, BLACKBERRY I IZVADILA SVE COCA-COLEI PIVE IZ HLADNJAKA!!! *OVJEE, SKORO SAM UMRLA !!!*

27

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Iz upe Sv. Kria Ogulin Boi u Ogulinu

Vjerniki puk upe sv. Kria u Ogulinu i ove je godine kako dolikuje stoljetnoj kranskoj tradiciji grada podno Kleka masovno pohodio misu polnoku u upnoj crkvi sv. Kria, kako malu u 20 sati, tako i onu glavnu u 24 sata. Malu polnoku predslavio je upni vikar Dino Rupi dok je glazbom misu animirao djeji upni zbor pod vodstvom s. Pankracije ii. Vl. Rupi poruio je vjernicima ususret Boiu da kliemo od radosti zbog roenja djeteta koje je roeno i darovano za ovjeka. Tko bi od nas poelio da bude roen u talici, no ono to je ljudsko ponienje to je boje uzdignue a mali Isus nas poziva da imamo djetinji duh pun ljubavi. Bljetavilo Boia nam nita nee znaiti ako ga ne doivimo u srcima, zakljuio je propovjednik te poruio da je u talici snaga goleme ljubavi a puk ogulinski je pozvao da krenu Isusu i budu spaeni. Misu polnoku predslavio je upnik vl. Robert Zubovi, dok je misu animirao veliki upni zbor pod vodstvom s. Pankracije. Vl. Zubovi jasno je prenio poruku u godini vjere da nema mlake vjere, ili emo biti u svjetlu ili tami. Dosta je hoda u tami, elimo hodati u svjetlu. Svjedoci smo da netko eli zatamniti i zanijekati nau trajnu kulturu i vjeru koja traje 14 stoljea. Prozivaju nas da smo laci i nama manipuliraju. Ne trebaju nam proroci o tome to nam treba niti da se mladima nameu neprihvatljivi oblici ponaanja. Uprite pogled u svetu nazaretsku obitelj jer je Crkva uvijek bila uz narod i davala mu podrku. U vremenu Boia otkrijmo smisao i bogatstvo ljubavi, stanimo jedni uz druge i obdarimo blinjega mirom, radosti i velikodujem, zakljuio je propovjednik te poruio ogulinskom puku da budu jedna snana obitelj. Na obje mise bilo je preko tisuu vjernika. Polnoka je slavljena i u Ogulinskom Hreljinu. Tijekom Boinih blagdana sveenici su pohodili i blagoslovili 2055 obitelji. Bili su lijepo primljeni od svojih upljana. Pomagali su i susjedni sveenici kao i fra Mladen iz samostana u Krku. Svima zahvaljujemo na primljenom daru za Crkvi ili za uzdravanje crkvenih slubenika. upljani su bili velikoduni i u darivanju svojih ministranata koji su se odrekli 10 % od primljenih darova i darovali za potrebne u upi.

Biskup Bogovi na Stjepanje u Ogulinu

Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi tradicionalno je u boinom vremenu na blagdan Stjepanje u veernjim satima pohodio Ogulin kao jedan od dekanatskih sredita u biskupiji te predslavio sveanu misu u suslavlju brojnih sveenika dekanata. Ovih dana svjedoci smo prigovora kardinalu Bozaniu da ometa Boi komentirajui stav Crkve glede zdravstvenog odgoja. Slino je i sv. Stjepan irio istinu o Kristu istiui da je on uspostavio jasna naela. Sve to je inio, Isus je radio za nas a u tom injenju pokazuje se jasnoa i ljubav za ovjeka. I mi kao narod smo sretni zbog ispravnog odnosa prema Bogu koji je proeo prolost ali i sadanjost. To pokazuju i nai boini obiaji i pjesme koji ponajbolje proimaju evanelje . uvajmo ih te razmiljajmo o poruci, istaknuo je biskup Bogovi. Biskup se zatim osvrnuo na podatke zadnjeg popisa o 86 posto katolika. Iako neki tvrde da svi oni nisu jednako dobri vjernici, u dva kritina trenutka, na poetku Domovinskog rata ali i kod molitve za generale su progovorili kranski. Biskup se osvrnuo i na komercijalizaciju Boia kroz lik Djeda Mraza. Pravo je darovanje samih sebe a ne kroz materijalna dobra. Stalno vodimo borbu za ovjeka jer je sada mnogo ljudskog dostojanstva u Hrvatskoj ugroeno, zakljuio je biskup Bogovi. Uz biskupa koncelebrirali su brojni sveenici dekanata na elu s dekanom i upnikom ogulinskim vl. Robertom Zuboviem, dok je liturgijskim pjevanjem misu animirao zdrueni zbor upe ojaan zborom mladih Glas ljubavi pod vodstvom s. Pankracije.

28

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Boini koncert KUD-a Klek

Na blagdan Stjepanja po tradiciji svoj boini koncert odrali su lanovi KUD-a Klek time je svoj vrhunac doivio ovogodinji Advent u Ogulinu. Vokalni ansambl kao i tamburaki orkestar te folklorni ansambl odrali su jednosatni koncert pod nazivom Vae dvore pohoditi. Koncert je odran u upnoj crkvi sv. Kria pod ravnanjem dirigenta mr. sc. Joka alete pred vie stotina ljubitelja boinih pjesama meu kojima i vie sveenika na elu s dekanom ogulinskim Robertom Zuboviem. Ovo je bila esta godina za redom da ogulinski lanovi KUD-a Klek prue svojim sumjetanima zadovoljstvo prezentiranja boinih pjesama iz svih krajeva Hrvatske. Veinu skladbi zapisao je i obradio Joko aleta, dok je dio zapisao i obradio Draen Kurilovanin, Rudolf Matz, Franje Matok, Ivica Salopek i D. Topi. Skladbe su od Dalmacije preko Meimurja, Baranje, Turopolja pa do otoka Murtera, Braa, Hvara i Zatona. Vokalni ansambl KUD-a Klek prikazao je ogulinskoj publici bogatstvo izriaja bogate hrvatske glazbene batine vezane za boine pjesme.

Boini koncert HPD Klek u Ogulinu

U upnoj crkvi sv. Kria u Ogulinu odran je u nedjelju 6. sijenja Boini koncert Hrvatskog pjevakog drutva Klek iz Ogulina. Ve po tradiciji u boinom vremenu HPD Klek svojim graanima daruje jednosatni koncert boinih pjesama u ponajboljem koncertnom prostoru, upnoj crkvi sv. Kria. Koncert je odran nakon nedjeljne veernje mise koju je predslavio ogulinski upnik i dekan vl. Robert Zubovi a na kojoj su lanovi HPD Klek svojim pjevanjem animirali misu. Koncert su zapoeli pjesmom O sveta tri kralja a zavrili sa Sretan ti Boi narode moj. HPD Klek je pod ravnanjem i uz glasovirsku pratnju Lidije Stipeti i ovaj puta Advent u Ogulinu svojim nastupom uinio sveanijim i umjetniki zahtjevnijim, to je nazona publika u crkvi sv. Kria znala i nagraditi. Ovaj zbor ima iza sebe ve 118 godina umjetnikog rada i djelovanja kao rasadnik zborskog pjevanja u gradu pod Klekom.

Ogulinski stomatolozi proslavili sv. Apoloniju

Po prvi puta su u Ogulinu blagdan svoje zatitnice sv. Apolonije proslavili ogulinski stomatolozi, zubari i tehniari na misnom slavlju u 18 sati. Misu je predslavio upni vikar upe sv. Kria Dino Rupi. Govorei o ovoj akonici iz Aleksandrije, iz 3. stoljea, iji se kip nalazi pored pokrajnjeg oltara u upnoj crkvi sv. Kria, vl. Rupi je podsjetio na njen mueniki ivot u kome se nala u nemilosti nekrana. Traili su od nje da napusti Kristovo uenje ona je odbila i po cijenu muke to je ukljuivalo i upanje zubi iz eljusti. Samo je istaknula: patnja je kratka a radost je vjena. Taj je motiv djelovanja propovjednik elio prenijeti i nazonim dentistima koji su lijenici tijela koji trebaju pokazivati ljubav za svoje pacijente. Na kraju je zazvao zagovor sv. Apolonije za sve nazone stomatologe da dobiju snage to bolje raditi svoj posao.

29

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Dan bolesnika i blagoslov kipa Majke Boje Lurdske

Dan bolesnika i blagdan Gospe Lurdske sveano je obiljeen u Ogulinu u upnoj crkvi sv. Kria misnim slavljem na kome je blagoslovljen obnovljeni kip Gospe Lurdske. Misu je predslavio upnik vl. Robert Zubovi zajedno s kapelanom Dinom i fra Vicom. Kip je restaurirao Ogulinac Branko Salopek, akademski kipar i restaurator. Kip koji se zadnjih desetljea nalazio u upnoj dvorani zablistao je punim sjajem te e ubudue krasiti upnu crkvu. Na misi je propovijedao fra Vice Bleki koji je vjernicima predstavio pismo Pape Benedikta XVI. povodom svjetskog dana bolesnika. Nakon mise podijeljen je za brojne vjernike, preteito starije ivotne dobi sakrament bolesnikog pomazanja.

Korizmeno hodoae ogulinskog dekanata na Udbinu

U nedjelju 10. oujka odrano je korizmeno hodoae vjernika Ogulinskog dekanata u Crkvu hrvatskih muenika na Udbinu. Blizu 400 hodoasnika iz 16 upa na elu s ogulinskim dekanom pre. Robertom Zuboviem i 8 sveenika okupilo se u Crkvi hrvatskih muenika na krinom putu i ispovijedi nakon ega je slijedila sveta misa. Na poetku je pozdrav biskupu u ime vjernika i sveenika uputio dekan Zubovi koji je iznio osnovne podatke o svom dekanatu te najvanije pastoralne znaajke. Slijedilo je sveano misno slavlje a biskup Bogovi u svom je obraanju prenio nekoliko poruka. U Godini vjere u kojoj se nalazimo korizma je jako liturgijsko vrijeme odnosno cjeloviti teaj kranstva. Kljuna lekcija u tom teaju je sveto trodnevlje ija je poruka da nema pobjede bez patnje, kria i rtve.U tom kontekstu biskup je istaknuo znaaj Crkve hrvatskih muenika koja uzdie one koji su kroz cijelu povijest svoju krv i tijelo dali za druge kao i komisije za martirologij obje biskupske konferencije HBK i BK BiH koja je osnovana za popisivanje svih onih koji su ubijeni od strane komunistikih vlasti a kojima se niti grob ne zna. Poruio je svima da u svojim upama pomognu oko dobivanja vjerodostojnih podataka , jer je to najmanje to za njih moemo uiniti. To inimo ne iz mrnje, ve iz potovanja. Biskup je na kraju poruio vjernicima da pomognu upnicima popisati obiaje crkvene godine koji su kao posude za prenoenje vjere i koji bi dananje mlade trebali u njoj napajati. Neka se rijeka vjere ne zaustavlja s nama nego neka i dalje tee. Nakon mise hodoasnici su u kripti crkve odgledali film o povijesti biskupije kao i Crkve hrvatskih muenika, a domain je bio mons. Tomislav Rogi, udbinski upnik i dekan.

Planinarski krini put

U subotu 16. oujka po prvi puta je u Ogulinu odran planinarski krini put izmeu naselja Bijelsko i planinarskog doma na Kleku. Inicijativa je potekla od mladih upe sv. Kria, a koju je izriito podrao njihov upnik. Na put kria mladi su krenuli sa svojim kapelanom Dinom Rupi. itan je krini put fra Zvjezdana Linia, a postaje su itali te pjesmom i molitvom animirali mladi upni animatori i lanovi Kriarskog drutva Dragutin Kukalj.

30

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA Krini put je odran u pravim snjenim uvjetima po dubokom snijegu i predivnom sunanom vremenu. Zapoet je na 600 m n.v., a zavrio kod planinarskog doma HPD Kleka na 1000 m n.v. Ovo je poetak jedne nove tradicije, to je i razumljivo, poto je u Ogulinu davne 1873. niknula misao o osnivanju Hrvatskog planinarskog drutva.

Korizmeni koncert Kriu sveti, kriu blagi

Na nedjelju Cvjetnicu odran je u veernjim satima koncert korizmenih pukih napjeva vokalnog ansambla KUD-a Klek pod nazivom Kriu sveti, kriu blagi. Jednosatni koncert lanova vokalnog ansambla Klek odran je pod dirigentskom palicom mr. Joka alete a ukljuio je 16 skladbi koje se tradicionalno izvode diljem Hrvatske u Velikom tjednu i koje su zapisane u hrvatskoj glazbenoj batini. Rije je o Imotskom, olti, Turopolju, Baranji, Podravini, Prviu, dolini Neretve i Brau. Osim Draena Kurilovana veinu skladbi je zapisao i obradio Joko aleta. Pozornost za domau publiku izazvale su skladbe Mi treba da se hvalimo i Pue moj iz Ogulina kao i O Isuse, ja spoznajem iz Tounja pored Ogulina koju je zapisala Nikolina Luketi a obradio Joko aleta. Koncert je okupio stotinjak ljubitelja korizmenih napjeva Ogulina kojima je ambijent upne crkve pruio pravi glazbeni uitak pred ulazak u tjedna najveih otajstava nae vjere

Uskrsno primanje i nagrade upljanima

Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi tradicionalno je predslavio veernje misno slavlje na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja u Ogulinu u upnoj crkvi sv. Kria u suslavlju upnika i dekana ogulinskog pre. Roberta Zubovia kao i vie sveenika dekanata i biskupije. Misi su nazoili upan karlovaki Ivan Vui i gradonaelnik Ogulina Nikola Magdi sa suradnicima. Biskup je u svom obraanju, Kristovo uskrsnue usporedio s prelaskom idova preko Crvenog USKRSNUO SI mora, nakon ega za njih prestaje suanjstvo. I Kristovim uskrsnuem mi prevladavamo smrt i kliemo aleluja te radosnu svijet irimo svijetom. Uskrsnuo si... Taj dogaaj nije ravan nijednoj privrednoj reformi niti gospodarskoj pro- o ljubavi moja raspeta, mjeni. Nakon to je Krist uskrsnuo svako trpljenje se drukije prihvaa dugo ekana. ba kao i pogled na svjetovna dobra. To je ponajbolje pokazao sv. Franjo Uskrsnuo si... Asiki koji je napustio bogatstvo i preao Isus, a to posebno istie svojim grijehe mi krvlju svojom potezima papa Franjo. No nakon uskrsnua krenulo je svijetom i protue- oprao. vanelje koje istie da nema uskrsnua. Takvih ima i meu nama no mi Uskrsnuo si... se s njima neemo tui. Kristova dobrota u konanici pobjeuje sve pro- sreu u moj ivot donio. tivtine a nama preostaje da u svjetlu uskrsne svijee promotrimo svoje Uskrsnuo si... mene cijelu obnovio. patnje, zakljuio je biskup Bogovi. Uskrsnuo si... U nastavku je e mi utaio. u upnoj dvoraUskrsnuo si... ni upe sv. Kria svoj mili pogled na mene u Ogulinu odrasvratio. no tradicionalno Uskrsnuo si... uskrnje primanje meni bijednoj novi ivot ogulinskog upnidarovao. ka za predstavnike Uskrsnuo si... javnog ivota grada pjesmu mi na usne stavio. Ogulina s podruja kulture, prosvjete, Ruica B. 31

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA sudstva, zdravstva, gospodarstva i mjesnih odbora. Primanje je kao i svih prethodnih godina uzveliao gospikosenjski biskup mons. dr. Mile Bogovi kao i brojni sveenici ogulinskog dekanata, lanovi upnog zbora i upnog pastoralnog vijea. Dekan Ogulinski vl. Robert Zubovi poruio je u svom obraanju da je u sreditu svega ovjek a glavni problem s kojim se susreemo danas je konzumizam. Roenje, smrt i uskrsnue Kristovo su radi ovjeka, a glavni imbenik okupljanja danas su Isus, njegovi uenici i Crkva. Dekan Zubovi je kao glavni cilj djelovanja upne zajednice istaknuo pastoral mladih. Jesmo li svi dali od sebe dovoljno da njima bude bolje, zapitao se vl. Zubovi? Zatim je Ivanka Turkovi ispred upnog pastoralnog vijea pozdravila biskupa Bogovia. Tom su prigodom nagraeni zasluni menari crkava u ogulinskoj upi, Dragutin Brozovi iz Hreljina za crkvu sv. Antuna Padovanskog, Anka Poega iz Sv. Petra, Marija Pikur za crkvu sv. Roka i Jure Blakovi za Sv. Jakov.

Proslava sv. Florijana

U subotu 4. svibnja u upnoj crkvi sv. Kria u Ogulinu sveano je proslavljen blagdan sv. Florijana, zatitnika vatrogasaca. Brojni pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih drutava koje okuplja Vatrogasna zajednica grada Ogulina kao i predstavnici Javne vatrogasne postrojbe i Puhakog orkestra DVD-a Ogulin u sveanom ophodu kroz Ogulin, nakon to su na Trgu hrvatskih rodoljuba poloili vijence za sve preminule lanove, uli su kroz Park kralja Tomislava u upnu crkvu sv. Kria. Misno slavlje za ogulinske vatrogasce predslavio je upnik i dekan ogulinski vl. Robert Zubovi u suslavlju upnog vikara Dine Rupia. Glazbom je misu animirao upni zbor pod vodstvom s. Pankracije a puhaki orkestar je izveo vatrogasnu himnu kao i Zdravo djevo. upnik Zubovi je predstavio lik velikog muenika iz prvih kranskih vremena podrijetlom iz Gornje Austrije koji je bio asnik rimske vojske i koji je dao ivot za svoje kranske ideale ba kao i svetac koga smo nedavno slavili, sv. Juraj. Oba su nastradala za cara Dioklecijana a i danas ima sofisticiranih Dioklecijana koji mrze Kristove sljedbenike, istaknuo je vl. Zubovi. ovjek u ivotu esto hvata veze za uspjeh, no najbolja je veza s Bogom. Na kraju je pohvalio vatrogasce na njihovoj humanosti i pomoi unesreenima pri emu mnogi i stradavaju. Na grade za va samoprijegorni rad najvie e biti kod Gospodina, zakljuio je propovjednik te na kraju zapovjedniku JVP-a poklonio raspelo za njihove prostorije. Uz zapovjednike Javne vatrogasne postrojbe grada Ogulina Ivana Luketia i Vatrogasne zajednice grada Ogulina Franju Kolia misi su nazoili karlovaki upan Ivan Vui, gradonaelnik Ogulina Nikola Magdi s najbliim suradnicima.

32

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Majin dan obiljeen protenjem Gospi Lomoanskoj

U ponedjeljak 13. svibnja u Ogulinu je po prvi put u zadnja dva desetljea sveano obiljeen Majin dan protenjem mladih i djece upe sv. Kria Majici Bojoj Lomoanskoj. Blizu etiri stotine uenika niih razreda obje ogulinske osnovne kole kao i Djejeg vrtia Bistrac u narodnim nonjama okupili su se u upnoj crkvi sv. Kria. upnik don Robert je podsjetilo djecu da su se danas okupili da aste sve majke kao i Majku Boju na poseban datum 13. svibnja kada se Majka Boja pred 96 godina 1917. godine ukazala troje pastira u mjestu Covadaira kod Fatime u Portugalu. Ona ih je pozvala na molitvu krunice i obraenje a posebno velike drave Rusije. Narednih 6 mjeseci slijedilo je ukupno est ukazanja.Zato u ast Marije Djevice slavimo 13. svibnja Majin dan. Zatim je uslijedila sveana procesija glavnom gradskom ulicom do kipa Majke Boje u Lomostu u nazonost upnika Zubovia, upnoga vikar Dine Rupia i brojnih uiteljica, odgajateljica i ravnatelja. Mladi su izmolili desetinu krunice, posvetnu molitvu Majci Bojoj, koju se na kraju darovali cvijeem. Nakon zavrnog blagoslova sudionici proslave krae su se sadrali u dvoritu Doma DPD Sv. Rok iz Lomosta koji su osigurali okrjepu.

Obnovljena kapelica sv. Ivana Nepomuka

Na blagdan sv. Ivana Nepomuka, 16. svibnja u ogulinskom naselju Bukovnik pored istoimenog jezera odrana je velika vjerska sveanost na kojoj je sluena sv. misa i blagoslovljena obnovljena kapela sv. Ivana, sagraena pred 134 godine. Dragutin Mucek kapelicu je podignuo 1879. godine na mjestu snanog izvora pored rijeke Dobre, da bi ju ove godine obnovio Zvonko Suanj uz pomo sumjetana i grada Ogulina. Ovo je jo jedno mjesto okupljanja za molitvu i gdje ovjek moe susresti Boga. U Godini vjere ovo je najbolji poklon koji ste mogli darovati svojoj upi - istaknuo je upnik i dekan ogulinski vl. Robert Zubovi. Govorei o ekom svecu iz 14. stoljea usporedio ga je s naim blaenikom Alojzijem Stepincem jer su i eki kralj kao i Tito traili od obojice da se odreknu svoje vjere a oni to nisu htjeli, te su zavrili muenikom smru. Ova kapelica je veliki simbol jer gdje je izvor iste vode, tu je i izvor Boje milosti. Vratimo poniznost prema Bogu i stalno ispovijedajmo svoju vjeru, istaknuo je vl. Zubovi zahvalivi obitelji Suanj ali i gradu Ogulinu koji stalno vodi 33

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA brigu oko obnove crkvenih objekata. Oko hortikulturnog ureenja okolia kapelice pomogla je udruga Perunika a nakon misnog slavlja stotinjak mjetana Bukovnika i Vuia zadralo se na domjenku kojeg su priredili domaini.

Svibanjske pobonosti
Mjesec svibanj je odavnine posveen Blaenoj Djevici Mariji. U naoj se upi krunica moli svakog dana prije svete mise, posebno za nova sveenika i redovnika zvanja. No, u svibnju i listopadu se krunica moli i po oblinjim kapelama i naseljima. U upnoj crkvi je krunicu predvodio svake veeri upnik, kapelan ili Marko. Vjernici su se okupljali na molitvu u Sv. Petru, u Turkoviima, SV. Roku i sv. Antunu. Pohvaljujemo ovu inicijativu. Neka Gospodin podari mnogo duhovnih plodova naoj upi a napose mladima i djeci.

Krizma u naoj upi

U upi Sv. Kria, 18. svibnja zapoelo je u 10.00 sati slavlje sv. mise pod kojom je biskup mons. Mile Bogovi podijelio sakrament sv. krizme kandidatima kojih je bilo osamdeset etri. Krizmanici i kumovi su u procesiji, zajedno sa upnikom pre. Robertom Zuboviem, fra Marijanom Jeluiem i fra Vicem Blekiem, upnim vikarom vl. Dinom Rupiem i akonom Nikolom Pra, uli u crkvu koja je bila ispunjena i sveano ukraena za ovo Duhovsko slavlje. Na poetku je biskupa i sve prisutne pozdravio upnik pre. Zubovi, a u ime roditelja jedna majka. Biskup je u Pokajnikom inu pozvao krizmanike da se klone mrazova i oluja grijeha koji mogu unititi ljepotu njihovih dua i mladosti te ih je pozvao da ostanu zreli i odgovorni lanovi svoje upne zajednice i Crkve. U propovijedi biskup je istaknuo: Za Isusa evanelja kau da je prolazio svijetom inei dobro. Svaki njegov korak, svaki pokret bio je koristan za svijet, za spasenje svijeta. Zato? Pa jednostavno jer je on ljubio svijet i svakog ovjeka. Njegova ruka dizala se na blagoslov. Bio je uvijek noen duhom ljubavi, duhom Bojim. Takve korake uio je on i druge ljude, a napose svoje apostole. Nije on krenuo ni od fizike ni od matematike, nego od one: ljubi Boga nadasve, a blinjega svoga kao samoga sebe. I to do te mjere biti vjeran toj zapovijedi da si spreman i ivot svoj poloiti radije nego izdati ljubav prema Bogu i prema ovjeku. Tako neka nastoje initi i nai mladi krizmanici, pozvao ih je biskup. Na kraju su dvije krizmanice zahvalile biskupu i predale mu cvijee. Pjevao je zbor mladih uz orguljsku pratnju s. Pankracije ii. s. Robertina Medven

34

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Tijelovo u upi

I ovogodinja proslava Tijelova proslavljena je vrlo sveano i pobono. Vjernici obiju gradskih upa predvoeni svojim upnicima sudjelovali su na sveanoj misi svetkovine u 10.00 sati. upnik Robert progovorio je o Isusu koji se daruje. Pozvao je sve prisutne da budu dar jedni drugima, da budu kruh koji se dijeli, poput naeg uitelja i spasitelja Isusa Krista. Nakon mise slijedila je uobiajena procesija ulicama grada Ogulina. Posebnost i posebnu ljepotu i sveanost ove godine dalo je i noenje starog tj. obnovljenog baldakina koji je desetljeima bio izvan upotrebe. Dobrotom uenika Obrtniko-tehnike kole obnovljeni su i lampai-ferali koje su nosili mladii i muevi u sveanim bijelim rukavicama. etiri oltara i ove su godine ukrasili predstavnici svih etiriju kola i Uenikog doma. Procesiju su uveliali predstavnici svih etiri DPD Drutava u Ogulinu: Sv. Anton; Sv. Rok, Sv. Josip i SV. Anton iz Hreljina i mladi Kriari nosei svoje barjake. Najljepi ukras su bili prvopriesnici obueni u sveane bijele haljine koji su posipali cvijee putem kojim se nosio Presveti Oltarski sakramenat. Kao i obino, sudjelovao je i Puhaki orkestar iz Ogulina. Slavlje je prolo dostojanstveno i vrlo pobono. Za red i nesmetano odvijanje procesije pobrinuli su se lanovi Policijske postaje Ogulin na emu im zahvaljujemo.

10. nedjelja kroz godinu u znaku krtenja

Deseta nedjelja kroz godinu, 9. lipnja bila je u upnoj crkvi sv. Kria u Ogulinu u znaku krtenja. Na misi u 10.30 sati upna zajednica postala je bogatija za 7 novih mladih lanova. Misu je predslavio upnik vl. Robert Zubovi koji je u svojoj propovijedi istaknuo da je raanje znak ive vjere meu ljudima. Danas je Bog pohodio nau upu. Neka to bude primjer mladima da se otvore ivotu i da ive ivot isto i estito bez poroka. Ovo je nedjelja ohrabrenja majkama i oevima koji su se otvorili ivotu, zakljuio je upnik Zubovi. 35

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Misa zahvalnica za ogulinske uenike

11. i 12. lipnja u ogulinskoj upnoj crkvi sv. Kria odrane su Slube Rijei i molitve zahvalnice za uenike viih i niih razreda ogulinskih osnovnih kola kao i za uenike Gimnazije i Obrtniko-tehnike kole. Na emu Bogu zahvaljivati u protekloj godini? Na mnogim dobrima koje su svi uenici doivjeli u svojim kolama, nastavnicima na nesebinoj ljubavi i velikoj ivotnoj koli. Cilj svih nas je bio da postanete dobri ljudi dobra srca uz iskazivanje potovanja prema roditeljima i svim blinjima. Do uspjeha, jasno , ne dolazi se na lagan nain, a to je rtva vea do ostvarenja ciljeva se lake dolazi. Svi ste vi stabla na kojima sazrijevaju plodovi po kojima ete se prepoznati, istakli su sveenici. Na kraju molitvenih slavlja predstavnici svih kola i uenikog doma uruili su poklon ogulinskom upniku i dekanu vl. Robertu Zuboviu, koji je zahvalio kolama na svim akcijama koje su protekle godine izveli u suradnji sa upom, a posebno na organizaciji tijelovske procesije. Nakon svega odrano je krae primanje za nazone nastavnike svih kola.

Proslavljen Sv. Antun Padovanski u Hreljinu

Ovo je godine bilo posebno sveano u Hreljinu. Po prvi put je proslava svetog Antona zapoela sveanom procesijom. Okupili smo se kod Okruglice; mjetani, djeca, mladi, zbor i ostali upljani. U procesiji su sudjelovali i lanovi Dobrotvorno podupirajuih drutava iz Ogulina. Pridruili su nam se i Tigrovi koji sv. Antuna slave kao svoga zatitnika. upnik i kapelan su predvodili procesiju i svetu misu. Misno slavlje je uzveliao i novi gradonaelnik gosp. Jure Turkovi sa suradnicima. upnik je progovorio o ivotu svetog Antuna posebno naglasivi njegovo propovijedanje. Pozvao je upljane da se suzdravaju od psovki. Slavlje je nastavljeno zajednikim druenjem ispred crkve koje su pripremili mjetani za svoje goste. Inae, Hreljinci, bolje reeno zajednica vjernika se redovito okupljala trinaest utoraka molei po zagovoru sv. Antuna. Tjedan dana prije, kapelan Dino primio je etiri djeaka u nove ministrante. Ovim putem elimo zahvaliti i menarima obitelji Marka i Monike Brozoviu koji brinu o crkvi i naem eljku Brozovi koji sviranjem uljepava liturgiju svake nedjelje.

Blagoslov skijalita u Vuiima

U subotu 15. lipnja na blagdan sv. Bernarda lanovi Skijakog kluba Ogulin odluili su blagosloviti novoobnovljenu skijaku stazu Kuti koja se nalazi u predgrau Ogulina, u Vuiima. Ogulinski skijaki entuzijasti iskoristili su blagdan zatitnika planinara, gorskih spaavatelja i skijaa kao i svih ljubitelja prirode za blagoslov skijake staze Kuti, koja je po svom poloaju u samom predgrau grada pravi hrvatski raritet.

36

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA Blagoslivljajui skijaku stazu vl. Robert Zubovi je poruio da Gospod ljudima daje snage da svoje tijelo drimo u dobrom stanju, emu pomae i skijanje. Akcija ogulinskih entuzijasta je plemenita jer je na dobrobit mladih i svih ostalih ljubitelja skijanja i zdravoga ivota. Uz upnika na blagoslovu staze bili su predsjednik kluba Vedran Tei, tajnik Damir Jurii i vie lanova izvrnog odbora. Inae na spomenutoj stazi koju ogulinsi vrijedni skijaki djelatnici ve dvije godine produuju, proiruju i pridonose svrsi, popularni fotograf ime Strikoman snimio je milenijsku fotografiju s likom Janice Kosteli.

Proslavljen zatitnik gorskih spaavatelja sv. Bernard

U subotu 15. lipnja u Ogulinu je etvrtu godinu za redom odrana sredinja proslava sv. Bernarda, zatitnika Hrvatske gorske slube spaavanja koja je zapoela sveanim ophodom sa zastavama sreditem grada od njihovih prostorija do upne crkve sv. Kria. Misu je predslavio upnik vl. Robert Zubovi a uz pedesetak pripadnika gorskih spaavatelja iz svih dijelova Hrvatske misi su nazoili i ogulinski planinari, predstavnici MUP-a, MORH-a i vatrogastva. Od gostiju proslavu su uzveliali proelnik HGSS-a Vinko Prizmi, saborska zastupnica i europarlamentarka Rua Tomai, naelnik stoera HRZ-a brigadir Mirko Kova i gradonaelnik Ogulina Jure Turkovi Don Zubovi je govorei o sv. Bernardu, svecu s poetka i sredine 11. st. iz talijanskih Dolomita i Aoste pohvalio i dananje gorske spaavatelje to kao i sv. Bernard hrabro vre svoje poslanje. Uspinjui se i sputajui s planina oni otkrivaju tajnu bojeg stvaranja. Sv. Bernard va zatitnik svima nam je poticaj na svetost. Spaavanje ljudi nije obian altruizam i karitas ve je to preslika Isusa Krista. Mnogi su susreli Boga vrei posao pri emu su podnijeli veliki trud , napor, rad i znoj pa tako i vi. U svom odgovornom poslu otkrivate tragove boje prisutnosti u prirodi koja je uz ovjeka vrhunac bojeg stvaranja. Nakon mise za sve uzvanike odrana je pokazna vjeba u kanjonu Dobre na temu izvlaenje unesreenog iz vodenih brzaca uz pomo ronioca. Slijedila je sveana skuptina HGSS-a tijeko koje je urueno nekoliko priznanja a jedan od dobitnika je donedavni upnik i dekan ogulinski mons. mr. Tomislav Rogi, danas upravitelj Nacionalnog svetita Crkve hrvatskih muenika na Udbini. Posebnu plaketu HGSS uruio je i obitelji Bili, koji su za vrijeme potrage za njihovom keri Antonijom pokazali nevienu humanost i ljubav za ovjeka, ime su pozitivno djelovali i na sam HGSS.

Hodoae u Meugorje
Odluili smo se uputiti na hodoae u Meugorje: Matija, Josip, upnik i ja. Meugorje, mjesto za koje je svatko tko ga je barem jednom posjetio zna da je bio negdje gdje ne postoji svakodnevna preokupacija ivotnim problemima i poslovima koje moramo obavljati. Imao sam priliku biti sa jo dva ministranta iz upe i naim upnikom u mjestu mira, gdje se Gospa redovito ukazuje i alje poruke da nas vjerno zagovara kod Boga. Za mene je ovo bila duboka duhovna obnova, kao i za moje suputnike. Brdo Krievac i brdo Ukazanja ostavili su dubok dojam na mene, ali i ispovijed za koju sam odvojio dosta vremena. Crkva sv.Jakova jo je jedan u nizu dojmova. Misa u toj crkvi sa hodoasnicima iz svih dijelova svijeta bilo je doista neto posebno. elim se zahvaliti Gospi to mi je nakon duge ustrajnosti u mojoj elji da posjetim to sveto mjesto isprosih uslianje kod Boga da ga posjetim. Hvala mojim suputnicima a posebno upniku don Robertu koji nas je potaknuo na ovakav duhovni izlet s kojega emo ubirati plodove itavog ivota. Bartol Salopek Vijesti uredili Robert Zubovi i Zvonimir Ranogajec 37

VIJESTI IZ BISKUPIJE

Iz upe bl. Alojzija Stepinca

I ove godine koncert boinih pjesama iz raznih krajeva Lijepe nae odrao je KUD- KLEK u naoj crkvi 3. sijenja 2013. godine poslije veernje mise. Nakon koncerta zadrali smo se na zajednikom druenju u upnoj dvorani. U blagoslovu kua i obitelji pomagao je fra Vice Bleki. Obilazak smo zavrili 8. sijenja ove godine. U ponedjeljak 7. sijenja poeli su radovi na krovitu kapelice sv. Mihovila na Botu. Radove je izvodio Rupi d.o.o., velika pomo u izmjeni dotrajalog lima novim bakrenim pristigla je preko Grada Ogulina i Spomenike rente Karlovake upanije. Dio dobrotvora su i sami upljani prema svojim mogunostima. Iznenadni snijeg omeo je nastavak radova kroz sijeanj i veljau, a dovreni su u prvoj polovici oujka. Trodnevnicom, 7, 8, i 9. veljae pripremali smo se za svetkovinu naeg nebeskog zatitnika bl. Alojzija Stepinca. Trodnevnicu je vodio vl. dr. eljko Blagus. Na svetkovinu bl. Alojzija misno slavlje je predvodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac, uz domaeg upnika fra Marijana te upnog vikara vl. Dinu Rupia. Pridruio nam se i na sjemenitarac Nikola Luketi. Nakon mise bila je mala agapa na trijemu, a poslije smo se zadrali na bratskom ruku u naem samostanu. Donosimo dio propovijedi mons. Jurja Jezerinca, vojnog ordinarija: Rije kri saimlje sav Blaenikov ivot. Slijediti nauk kria do krajnosti je posljedica koje redovito zavravaju muenikom smru. Zato su takvi ivoti svjetionici u vremenu. Na estitke sveenika, koje mu je uputio pomoni zagrebaki biskup mons. Franjo Salis Seewis, blaeni kardinal Stepinac je odgovorio: Moje imenovanje ja za mene teak kri. Kri pak valja nositi prema pravilima kranske savrenosti ne samo strpljivo, nego radosno i sa arom. A na drugom mjestu istie: Moje su nakane i cilj isti: slijediti nauk kria, te bez ikakva straha braniti katoliku istinu. U tim je rijeima sadran njegov ivot, a moe se rei da su to bile i proroke rijei koje su se na njemu ispunile. Pri kraju ivota, nakon to je nevin izdrao sva ponienja zatvora, nalazei se u izolaciji u Kraiu, rekao je: Da mi netko tumai sto godina muku Isusovu, ne bih toliko shvatio i razumio, kao to sam shvatio i proivio kod suenja. Na samom je suenju rekao: Ja sam za svoje uvjerenje sposoban podnijeti ne samo ismjehivanje, prezir i ponienje, nego, jer mi je savjest ista, pripravan sam svaki dan umrijeti. Pred sudom koji ima zadau izvriti nalog stanovite organizacije, ja se neu braniti. Strijeljajte me... ali odgovoriti vam neu. Bio je spreman svaki as umrijeti za istinu, pravednost i ljubav. Kad sam ga u vrijeme zatoenitva posjetio u Kraiu, nosei neko pismo za njega, u jednom trenutku razgovora je rekao: Ja sam zagrebaki nadbiskup. Meni je onemogueno upravljati s nadbiskupijom. U jednom je trenutku zastao i rekao: Kako je to teko. Neka je hvala Bogu i na tome. Razmiljao sam kao gimnazijalac esto o tim njegovim rijeima, pitajui se: Boe moj, kakve je sve muke proivljavao Blaenik u svom srcu? To Blaenikovo stanje najbolje prikazuje slika s kriem na ramenima kojega je nosio prigodom pobonosti Krinoga puta u Svetoj zemlji. Bilo je to na istom putu kojim je iao Isus Krist, nosei svoj kri. Bio je to put ponienja i slave, put umiranja do proslave. Bio je nalik peninom zrnu o kojem govori dananje evanelje da ono treba prije umrijeti nego to donese obilat plod. Zato je blaeni papa Ivan Pavao II. rekao prigodom proglaenja kardinala Stepinca blaenim na Mariji Bistrici, usporeujui kardinala Stepinca sa zrnom penice: I pade poput zrna penice na ovu hrvatsku zemlju. On je umro da bi donio obilati plod. A tko mrzi ivot svoj na ovome svijetu, sauvat e ga za ivot vjeni, veli Isus. Tko se opire Bojem planu kria zbog ljubavi prema materijalnim dobrima, gubi svoj ivot. Tko prihvaa Boji put kria dolazi do proslave. Isus je doao da ostvari Oev plan. Iz ljubavi prema Ocu svome Isus prihvaa Boji plan i moli: Oe, proslavi Ime svoje! , to znai: Oe, ostvari spasenje.

38

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA Brao i sestre! Kad je Blaenik bio osuen na 16. godina robije, pripisujui mu da je ratni zloinac, dva dana nakon osude Louis Breier, predsjednik Udruenja amerikih idova dao je izjavu: Ovaj veliki ovjek Crkve bio je osuen kao suradnik nacizma. Mi idovi prosvjedujemo protiv takve klevete. Znajui vrlo dobro njegovu prolost moemo rei da je on od godine 1934. i slijedeih godina bio vjeran prijatelj idova i nije to skrivao ni u vrijeme okrutnih progonstava pod Hitlerovim reimom i njegovih pristaa. Bio je on jedan od rijetkih ljudi u Europi koji su ustali protiv nacistike tiranije i u onom asu kad je to bilo najopasnije. Ovo je samo jedna od brojnih izjava kako dravnika tako i predstavnika religija iz razliitih nacionalnosti koji su stali u obranu nevinosti blaenog Kardinala. Godina u kojoj ivimo je Godina vjere. Cilj je ove Godine to bolje upoznati Isusa Krista i ivjeti njegovo evanelje. U tom nam je ivi i posebni primjer blaeni ALojzije Stepinac. Isus Krist raspeti bio mu je nadahnue u njegovom ivotu. On je osvjedoeni primjer kako je mogue u svim ivotnim okolnostima ostati vjeran Isusu Kristu i biti blizak svakom ovjeku. Brao i sestre! Slavei zatitnika vae upe blaenog kardinala Stepinca zavrimo njegovom molitvom koju je izrekao na Mariji Bistrici 7. srpnja 1935. godine: (Ponavljajte zajedno sa mnom) Obeajemo da emo ostati vjerni i iskreni tovatelji. Vjerni dok budu uborili potoii nai, umile rijeke nae, dok se bude pjenilo sinje more nae. Vjerni dok se budu zelenile livade nae, dok se budu zlatile njive nae, dok se budu sjenile tamne ume nae, dok bude mirisalo cvijee domovine nae. Amen! U ponedjeljak 11. veljae slavljen je svjetski Dan bolesnika. Na veernjoj misi pristupio je primanju bolesnikog pomazanja odreeni broj vjernika. U srijedu, 13. veljae poela je Korizma , blagoslovom pepela , a krini put redovito se molio petkom i nedjeljom. U nedjelju, 10. oujka sudjelovali smo na naem korizmenom dekanatskom hodoau na Udbini. Dok se molio Krini put u crkvi, mi sveenici bili smo na raspolaganju za ispovijed. Misno slavlje je predvodio na biskup d. Mile Bogovi. Na blagdan sv. Josipa 19. oujka okupili smo se na upnom zboru u upi Josipdol. I ove godine na Cvjetnicu imali smo na obje mise blagoslov maslinovih granica, a u 10,30 imali smo i malu procesiju. U vazmenom trodnevlju pomagao je sjemenitarac Nikola koji je svaku veer tumaio obrede. U velikom tjednu je bila upna ispovijed za odrasle i djecu. Takoer u velikom tjednu imali smo i pripravu i ispovijed za nau hrvatsku vojsku iz vojarne sv. Petar. Na uskrsni ponedjeljak sudjelovali smo na veernjoj misi u upi sv. Kria , te nakon mise nastavili bratsko druenje u upnoj dvorani. Kroz mjesec svibanj sveta krunica molila se na tri mjesta. Od 1. do 3. svibnja imali smo trodnevnicu za krizmanike , te roditelje i kumove. U nedjelju 5. svibnja krizmeno slavlje na upnoj misi predvodio na biskup dr. Mile Bogovi uz domaeg upnika fra Marijan i naeg novog provincijala fra Nikolu Baruna za 13 krizmanika. U srijedu 8. svibnja hodoastili smo na 115. roendan bl. Alojzija Stepinca u rodni Krai. Slavlje je poelo procesijom iz rodne kue u Brezariu, molei krunicu i zavrilo u crkvi. Misno slavlje je predvodio varadinski biskup Josip Mrzljak, a propovijedao je postulator mon. dr. Juraj Batelja. Nakon mise prireen je skromni domjenak za sve hodoasnike. 39

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Na duhovski ponedjeljak slavili smo blagdan Marije Majke Crkve u kapelici Duha svetoga. Misno slavlje predvodio vl. Dino Rupi, a nakon mise zadrali smo na maloj agapi. Na blagdan Tijelova - 30. svibnja , sudjelovali smo na tijelovskoj procesiji u Ogulinu, a popodne u naoj upi bez procesije jer je kiilo. Za prvu priest imali smo malu trodnevnicu za naih 11 prvopriesnika i njihove roditelje. U nedjelju 2. lipnja pod upnom misom bilo je prvopriesniko slavlje, a nakon mise zadrali smo se u upnoj dvorani na maloj agapi. U etvrtak 13. lipnja slavili smo blagdan sv. Antuna Padovanskog, najpoznatijeg franjevakog sveca kod male kapelice u Dujmi selu, nad jezerom. Misu je predvodio fra Vice Bleki, koji nam je pribliio lik tog omiljenog sveca. Na kraju najmlai su dobili blagoslovljene ljiljane na ast sv. Antuna. A mjetani su nakon mise sve poastili malom agapom. U nedjelju 16. lipnja na upnoj misi slavili smo zavretak kolske i vjeronaune godine, te Bogu zahvalili za sve dobro to su primili nai kolarci. U ponedjeljak 17. lipnja sudjelovalo je nekoliko ministranata na susretu ministranata iz cijele nae biskupije u Rakovici. Nakon prilike za ispovijed slijedila je zajednika procesija svih ministranata a misno slavlje je predvodio mons. Tomislav Rogi koji je preko lika Mojsija podsjetio ministrante kako danas odgovoriti na poziv Boji i biti mu suradnik. Nakon mise slijedila je okrepa za sve u osnovnoj koli, a poslije sportsko natjecanje u nogometu. Neki su posjetili i osvjeili se posjetu predivnoj Baraevoj pilji. A svi smo malo umorni od vruine vratili zadovoljni svojim kuama zadivljeni ljepotom Rakovice i samog druenja. Od ponedjeljka 24. do 29. lipnja odrava se tradicionalni susret ministranata naih treoredskih upa na Glavotoku, na njemu sudjeluju 2 ministranta. Dragi upljani podsjeamo: do sada ste nas pratili prema svojim mogunostima, nadamo se da ete nas i u budue pratiti i pomagati svojim darom, da zajedno dovrimo upnu kuu. Unaprijed se zahvaljujemo svim dobrotvorima, a sve nas u radu i djelovanju neka prati svojim nebeskim zagovorom na bl. Alojzije Stepinac. Va upnik Fra Marijan Jelui

40

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Iz upe sv. Jurja - Zagorje

Dragi itatelji ZOV-a! Od posljednjeg broja naeg dekanatskog lista u upi Zagorje imali smo mnotvo dogaanja koja su naoko jednostavna i svakodnevna ali ipak skrivaju bogatstvo Boje kreativnosti i izvanrednosti.

Duhovna dogaanja u upi

Blagoslov kua protekao je u radosnom ozraju susreta i darivanja po uzoru na Tri kralja koja su pri pohodu Isusu iznijeli svoje darove, a istovremeno primili od Boga duhovne, nevidljive darove i blagoslove. Nai su vjerouenici nastavili svoju pripravu na primanje sakramenata prve svete priesti i krizme, a uvodili su se i u posebne oblike zajednikog moljenja, kao to je moljenje krunice u listopadskim pobonostima ili moljenje krinoga puta u korizmi. Kao i prethodnih godina, sudjelovali smo na etvrtu nedjelju korizme u tradicionalnom biskupijskom hohoau u Crkvu hrvatskih muenika na Udbini. Tamo smo izmolili krini put, ispovijedili se i proslavili svetu misu te se radosno i obnovljeno nakon zajednikog druenja s ostalim upama dekanata, vratili svojim domovima. Proslava svetog Trodnevlja kao i samog Uskrsa bila je posebno sveana i u nekom ozraju iekivanja, a onda smo na sam dan 23. travnja proslavili smo svojeg nebeskog zatitnika sv. Jurja. Sveto misno slavlje u 11 sati, sveano i koncelebrirano, predvodio je i propovijedao pre. gosp. Robert Zubovi, ogulinski upnik i dekan. U koncelebraciji je bilo desetak sveenika, pa smo se osjeali osobito poaeni. Okupio se velik broj vjernika, djece i odraslih, ali i hodoasnika iz susjednih upa. Na kraju mise, upnik eljko Blagus uruio je prigodne nagrade i priznanja zaslunim vjenicima i ustanovama koje su posve neproraunato i nesebino sudjelovale u radu i ivotu upe kroz due razdoblje, viekratno i kontinuirano. To su ga Nada Pukari, glavna orguljaica eupe, gdin Franje Pukari, orgulja za zbor mladih, gdin Boris Bertovi za ureenje liturgijskog prostora kod kria u Desmericama, ga Mira Dujmi za ureenje kapelice Srca Isusova na Ribariu, P Zagorje za stavljanje uionice na raspolaganje za odvijanje upnog vjeronauka, te obitelji Renduli i Grdi za nesebini odaziv mnogim upnim akcijama kao i za mnoga spontana dobroinstva prema upniku osobno. Kako od ove godine list Kolie ne izdaje vie ni formalno ni stvarno upa Zagorje nego KUD sv. Juraj Zagorje, ureivako vijee je htjelo manjak svetosti i svetoga nadoknaditi tako da promociju vodi fra Marijan Jelui, upnik iz susjedne upe, a nakon upne mise mnogi su ga uzeli za sebe i za svoje roake, prijatelje i znance kako u naem kraju, tako i za one koji stanuju dalje od rodnog kraja. Pred sam kraj vazmenog vremena, na sedmu nedjelju Vazma, u naoj je upi bila prva sveta priest za dvadesetijednog prvopriesnika iz drugog i treeg razreda zajedno. Kad bermanici primaju zajedno bermu u sedmom i osmom razredu, onda i prvopriesnici mogu zajedno primiti prvu svetu ispovijed i priest zajedno: drugi i trei razred, tim vie to zbog manjeg broja djece imamo u Podrunoj koli i kombinaciju u razredu, te djeca zajedno i ue. Dopratili su ih njihovi roditelji, rodbina i prijatelji, a na misi su im estike uputili i djelatnici i uenici Podrune kole Zagorje na elu s voditeljicom kole, gospoom Dinkom Mali. 41

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Ostali dogaaji u upi

Dana 7. travnja, na bijelu nedjelju umro je u Rijeci dugogodinji upnik upe Zagorje i Modru, vl. Zdenko Skender. Rodio se 29. studenog 1932. u Kuelju (Delnice), upa Kuelj. Do svoje 12. godine ivi u Kuelju. Zavrio je dravnu srednju kolu a teologiju studira u Zagrebu. Zadnju godinu teologije zavrava u Zadru. Zavrio je i uiteljsku kolu u Zagrebu. Za sveenika je zareen 28. lipnja 1964., u Rijeci u tadanjoj biskupiji Senjskomodrukoj. Iste 1964. godine kao mladomisnik preuzima slubu kapelana u Peruiu. Od 1964. do 1970. bio je upravitelj upa Donje Pazarite, Aleksinica i Klanac. 1970. imenovan upraviteljem upe Laevac, gdje ostaje sve do 1992. Iste godine imenovan je upnikom upe Zagorje, sve do 2000. godine. (1997. bila mu je povjerena briga za Bjelolasicu). 2000. godine imenovan je upnikom upa Saborsko i Plaki, a 2004. godine je imenovan upnikom upe Modru i upraviteljem upe Cerovnik, sve do 2008. godine kada je umirovljen. 2009. godine udlazi u sveeniko dom u Rijeku i tamo ostaje do svoje smrti 7. travnja 2013. Mnotvo vjernika iz nae upe pribivalo je posljednjem ispraaju vl. Zdenka: iao je pun autobus vjernika uz nekoliko osobnih automobila to je svjedoilo o tome koliko je bio omiljen i cijenjen u upi Zagorje. Nastavili smo u novoj kapelici sv. Ivana Krstitelja pobonost prvih petaka: u prostorijama kole u Desmericama obavimo ispovijed, a onda u kapelici imamo misu i posvetu Presv. Srcu Isusovu. Svaki mjesec u pobonostima sudjeluje nekoliko desetaka osoba. Spominjui Presv. Srce Isusovo moramo napomenuti da smo prvi petak u lipnju imali godinju proslavu blagdana Srca Isusova kod kapelice Srca Isusova na Ribariu. Bilo je to dirljivo i dojmljivo okupljanje poveeg broja upljanina i gostiju sa svih strana koji su kapelicu okruili posvema, budui da u nju svi prisutni nisu stali. Kako je ove godine ta pomina svetkovina pala na prvi petak u mjesecu, svi koji u Desmericama obavljaju tu pobonost prvih devet petaka, hodoastili su na Ribari. Nedjelja nakon suzatitnika upe, sv. Vida, bila je posveena njegovoj vanjskoj proslavi i tom je prigodom upnik dodijelio jo nekoliko priznanja i nagrada upe velikim i dugotrajnim dobrotvorima upe koji su ostavili svoj trag na zajednikim sakralnim objektima i njihovom opremanju. Ova su nam duhovna dogaanja bila sjajan uvod i poticaj za ljetna vjerska slavlja u upi Zagorje od kojih e prvo biti misa o blagdanu sv. Ivana Kristitelja, uoi samog blagdana: u nedjelju popodne, nakon ega se pali tradicionalni krijes. Slijedi misa za poginule i umrle Zagorce u Domovinskom ratu, po prvi put procesija od kria u Desmericama do nove kapelice sv. Ivana Krstitelja u Desmericama; nakon toga slijedi proslava svetog Roka na Lievki, pa glavosjek sv. Ivana Krstitelja, i vrhunac naih ljetnih vjernikih okupljanja u upi blagdan Male mae u Kaevarima na blagdan Roenja Marijina. U svemu se uzdamo u pomo svojeg nebeskog zatitnika sv. Jurja, suzatitnika sv. Vida, te drugih monih svetaca kao to su sv. Rok ili sv. Ivan Krstitelj, te svakako blagoslov Blaene Djevice Marije, nae nebeske Majke! Dr. eljko Blagus, upnik upe sv. Jurja Zagorje

42

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Iz upe Presv. Trojstva - Modru

Potovani itatelji ZOV-a! Naa je upa Modru od Boinog broja ZOV-a imala iznenaujue mnogo novosti, tako da imamo materijala za javljanje. Nakon blagoslova kua proslavili smo blagdan zimskog sv. Antona, ali ove godine bilo je rekordno malo vjernika (svega tridesetak) to je posljedica kroninog opadanja broja upljana, ali i velike ekonomske krize koja je mnoge onemoguila dati dar na ast sv. Antona, pa onda nisu vidjeli smisla niti u dolasku na sv. misu. Na bijelu nedjelju ove godine, umro je vl. Zdenko Skender, dugogodinji upnik ove upe u razdoblju od 2004. do 2008. godine. Nakon umirovljenja jo je godinu dana proivio u upnoj kui, a onda se preselio u dom za sveenike u Rijeci. Detaljnije o njegovom ivotnom putu i sprovodu napisano je u lanku iz upe sv. Jurja u Zagorju, jer je tamo bio vie godina upnik, i ostavio je dubljega traga. Krajem travnja imali smo veliku radost u svojoj upi, osmero naih prvopriesnika primilo je sakramente prve ispovijedi i prve svete priesti. To su: Barbara Salopek, Toni Keser, Paola Jandrli, Dorotea timac, Ivana Brajdi, Gabrijel Turkalj, David Renduli i Sara Renduli. Krajem svibnja imali smo na blagdan Presv. Trojstva upni blagdan i narodni zbor. Osim dva Dobrovoljna podupirajua drutva iz Skradnika i Cerovnika imali smo i izvornu liku skupinu Pljeivica iz Zagreba koja njeguje liku kulturu i pjevanje. Bilo je mnotvo hodoasnika, a prije same svetkovine jedna vrijedna skupina upljana je pokosila oko crkve, uredila okoli te pomogla sakristanki da okititi crkvu. Procesija prije svete mise krenula je kao i obino od kapelice sv. Antona, a svetu misu je predvodio i propovijedao fra Josip, lan Hrvatske franjevake provincije sv. irila i Metoda rodom iz Australije. U koncelebraciji je bio i otarski upnik, pop Ante Luketi. Na kraju mise je voditeljica domaeg KUD-a podijelila zahvalnice i priznanja istaknutim pojedincima i ustanovama koje su pomagale KUD Modru i njihovu djelatnost. Laureati su bili, izmeu ostalih i modruki upnik i naelnik opine Josipdol. Nakon mise odran je pred crkvom kratki kulturno-umjetniki program, a potom su se lanovi drutava i folklornih skupina s naelnikom opine Josipdol i sveenicima nali na zajednikom objedu u prostorijama kole, a nakon ruka bilo je ugodnog druenja uz glazbu, pjesmu i ples. Uz blagdan Presv. Trojstva i ove je godine izaao godinji list Modru, i to jubilarni deseti broj. Na stotinjak stranica donosi niz vrijednih lanaka i prinosa za ouvanje nae povijesti i kuture, te mnotvo zanimljivosti. Izvrsno je opremljen i struno izdan. Prigodom prisutpanja Hrvatske Europskoj uniji, dan uoi pristupanja, u nedjelju 30. lipnja 2013. na ruevinama frankopanskog zamka ponad upne crkve predviena je velika sveanost o kojoj emo izvijestiti u sljedeem broju. Sve povjeravamo blagoslovu nae nebeske Majke Marije i milosru njezina Sina Gospodina naega Isusa Krista koji nas sve vodi u krilo Presvetog Trojstva. dr. eljko Blagus, upnik upe Presv. Trojstva na Modruu. 43

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Iz upa Uznesenja Blaene Djevice Marije Otarije i Uzaaa Isusova - Cerovnik

BEZGRENA ili ZADNJA SVETICA unato velikom snijegu i hladnom vremenu Svetite je 8. prosinca 2012. bilo ispunjeno raspjevanom mladou G-S biskupije okupljene na saboru mladih. Misu je predvodio don Damir Stoji, studentski kapelan u Zagrebu. ZORNICE u DOAU odravane su u Svetitu kroz tjedan svakodnevno u 6 sati. Uspomena je prigodna sliicu. Na Cerovniku zornice su odravane subotom. PROSLAVA 110. OBLJETNICE DVD-a OTARIJE organizirana je u nedjelju, 9. prosinca 2012. misom zahvalnicom u Svetitu za dosadanje djelovanje DVD-a. Potom je na sveanoj sjednici predsjednik Anton Boievi uruio mnoga priznanja i zahvale, izmeu ostalih i upi Otarije. ZDRAVSTVENI ODGOJ U KOLI - tribina odrana u Pastoralnom centru u Ogulinu u ponedjeljak, 10. prosinca okupila je vie zabrinutih roditelja naih dviju upa. Ohrabreni promiljenjem Ladislava Ilia, nastavili smo na povremenim okupljanjima posvjeivati opasnosti koje Ministarstvo prosvjete svjesno unusi u kole kroz nametnuti etvrti modul. Sveenici Og dekanata uputili su tom prigodom zajedniko pismo svim obiteljima u dekanatu. RAZGOVOR s NAELNIKOM - od 29. studenog do 12. prosinca odrani su razgovori predstavnika upa i filijala Otarija i Cerovnika te Skradnika i Vojnovca sa Opinom Josipdol, naelnikom Zlatkom Mihaljeviem, Zdravkom Jandrliem, predsjednikom Opinskog vijea i Nikicom Jagnjiem, zamjenikom. upnik je prisutne izvijestio o ovogodinjim radovima na ureenju Svetita, vrijednog kulturnog dobra Og kraja te crkava i kapela u spomenutim mjestima. upljani su takoer iznijeli svoje prijedloge i potrebe pojedninih naselja. KARMELSKA BRATOVTINA misom zahvalnicom u Svetitu na Mladu nedjelju, 16. prosinca proslavila je 275. obljetnicu svog spomena. Predsjednica Danica Belani prikazala je dananje djelovanje Bratovtine, na na veernjem molitvenom slavlju upnik zagorski dr. eljko Blagus, batinik karmelske duhovnosti predvodio je zavrno klanjanje i primio nove lanove u Bratovtinu. TEAJ VJERE U OTOCU - za laike G-S biskupije zapoeo je polovicom prosinca te je iz ove dvije upe okupio sedmero zainteresiranih vjernika koji su oduevljeno odlazili na mjesena predavanja ojaani novim spoznajama o vjeri: Danica Belani, Irena Capan, Irena Jurii, Ena Mihaljevi, Darinka Popovi i Fikra Veli. Teoloku kulturu laika u Rijeci pohaa Valentina Mihaljevi. DAROVI ZA KUU BETLEHEM u povodu nedjelje Caritasa upljani predvoeni lanovima dobrotvornih podupirajuih drutava prikupljali su pomoi za Kuu Betlehem u Gorincima - Leu na Dobri gdje su smjetene prognane majke s djecom. ZDRAVSTVENI ODGOJ U KOLI - zbog velikog zanimanja graana, mnogih roditelja, nakon prolotjedne Tribine o uvoenju zdravstvenog odgoja u kole u prostoru Gradske sportske dvorane pri Osnovnoj koli Ivane Brli Maurani u utorak, 18. prosinca odrano je predavanje prof. Kristina Pavlovi, dopredsjednica udruge GROZD. Zapoelo je organizirano prikupljanje potpisa roditelja koji ne ele da njihovo dijete pohaa ovakav nepedagoki program o spolnosti kakav namee Ministarstvo. BOI I BLAGDANI proslavljeni su po obiaju raspjevano s veim brojem prisutnih vjernika na mislim slavljima. Osobito je pohvalno ukljuivane djece i mladih u pripremanje recitacija i igrokaza osobito an Cerovniku te lanova DPD-a u Skradniku koji redovito na Stipanju poslije mise organziraju nastavak druenja. BLAGOSLOV OBITELJI ove godine zapoeo je na Ivanju u upi Cerovnik, Filijali Vojnovac od Istonog Trojvrha. upnik je ovogodinji blagoslov odluio sam obavljeti bez pratnje menara, lanova upnog vijea ili ministranata. Blagoslov je zavrio prema predvienom rasporedu. Hvala svima koji su radosno doekale sveenika i primile blagoslov. Tijekom blagoslova ispovijedilo se oko 150 upljana u obje upe.

44

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA PRIZNANJE REPUBLIKE HRVATSKE - od strane Sv. Stolice zbilo se 13. sijenja ratne 1992. godine velikom zaslugom sada blaenog Ivana Pavla II. U povodu 20. Obljetnice priznanja molili smo u Svetitu da unato svemu budemo ustrajni Kristovi uenici koji e vedro gledati u budunost te svjedoiti istinu na dobro svima. MLADA NEDJELJA proslavljena je 13. sijenja u Svetitu cjelodnevnim klanjanjem i pjevanom veernjicom. MOLITVENA OSMINA za jedinstvo krana odrana je od 18. do 25. sijenja. Molili smo za Kristove vjernike da zajedniki svjedoe svoju vjeru. VOJNOVAC U SLAVLJU SV. ANTUNA u subotu, 19. sijenja misnim slavljem u 11 sati proslavljen je Sv. Antun Opat, suzatitnik Vojnovca. Misno slavlje predvodio je vl. Robert Zubovi, upnik i dekan ogulinski. Poticajna propovijed unijela je radost u srca prisutnih koji su svoje veselo nastavili u dvorani doma raspjevanim druenjem. ZVONA NA VOJNOVCU upljani Vojnovca podrani od PV Cerovnika zapoeli su 19. sijenja prikupljanje novane pomoi za nabavku elektronskih zvona ija cijena je oko pet tisuaa eura. Unato neimatini uz vjernike katolike nabavku elektronskih zvona podravaju i pravoslavni vjernici kojima je takoer potrebno zvonjenje. Oi pune nade usmjerene su prema dobrim srcima pojedinaca, obitelji i ustanova. Nastojat emo postaviti i razglas u upnoj crkvi na Cerovniku. Novani dar prema svojoj mogunosti moete dati menaricama Mileni Julari i Josipi Jandrli ili Darinki Popovi, lanicama upnog pastoralnog vijea Cerovnik. Prilog i dalje prikupljamo, a sredstva moete uplatiti s naznakom za zvona na Vojnovcu na raun upe Cerovnik ERSTE 2402006-1100406596. Svim darovateljima zahvaljujemo i neka ih prati zagovor Sv. Ante. DPD OTARIJE - odralo je za svoje lanove i goste prvu redovnu godinju skuptinu u subotu, 19. sijenja. Misno slavlje u Svetitu slueno je u 17.30 sati. Nakon mise nastavak programa odran je u Staroj koli gdje je predsjednik Bartol Tunji prikazao jednogodinje djelovanje drutva te prisutnim lanovima DPD Bl. Ivan Pavao II. podijelio iskaznice. 70. OBLJETNICA CEROVNIKIH RTAVA na prostorima Sabaljske Drage prema Vojnovcu u Drugom svjetskom ratu, 23. sijenja 1943. godine dogodila se tragedija u kojoj je pogubljen vei broj upljana Cerovnika, oeva i sinova. U povodu 70. obljetnice stradavanja Cerovnikih rtava sluena je Sv. Misa za pokoj njihovih dua u nedjelju, 27. sijenja u 11 sati u upnoj crkvi Sv. Josipa u Josipdolu. Misu je predvodio mons. dr. Mile Bogovi u koncelebraciji vl. Petara poria, upnika josipdolskog te upnika otarskog i cerovnikog. Poslije mise izmoljeno je odrijeenje na josipdolskom groblju gdje je vei broj rtava tada pokopan. Tu je i grob vl. Dragutina Fifke, posljednjeg cerovnikog upnika. SVIJENICA ili DRUGA SVETICA blagdan prikazanja Gospodinova u Hramu proslavili smo misnim slavljem koje je predvodio mons. Milivoj Bolobani iz Zadra, poznati autor knjige Kako umai zamkama zloga.

TI ZNA
Isuse, pogled na Tvoj kri ree mi sve. Ti zna da me naslanja na svoje srce. Ti zna tvoja krv me pere. Ti zna hrani me svojim tijelom na euharistiji. I sva ta tvoja ljubav stapa se i gubi i kao rijeka dalje tee I tu ne treba nita vee. Jer tvoje me srce ljubi a krv tvoja koja je tekla za me na Kalvariji U meni sada tee i mene grijeha oslobodi. Ti zna, Isuse, da to nisam vie samo ja nego u meni ivi Ti, ivi ljubav tvoja i Tvoga srca i moje srce vatra ljubavi za tebe. Ti zna, Gospodine, samo Tebi moje se srce daruje,. Ono bez tebe ivjeti ne moe. Moje se srce samo Tebi raduje, Ti zna to Isuse,
Zdravka

GODINJA SKUPTINA DPD SKRADNIKA odrana je u nedjelju, 10. veljae nakon veernje mise u kapeli Sv. Marka Krievanina. Predsjednik Milan Bokuli upoznao je sve prisutne lanove i goste s prologodinjim aktivnostima lanova DPD-a. ZVONA U SKRADNIKU predsjednik DPD-a Skradnik, Milan Bokuli na skuptini Drutva 10. veljae predloio je prisutnima pokretanja akcije prikupljanja novanih priloga za postavljanje elektronskih zvona na skradnikoj kapeli Sv. Marka Krievanina. Prvi prilog od 500 kuna darovali su lanovi Drutva. Inicijativu podravaju lanovi PV Otarije. Prisutni su se odmah odazvali i darovali svoj prilog. Novana sredstva moete 45

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA uplatiti s naznakom za zvona u Skradniku na raun upe Otarije PBZ 2340009-1110172837. Svim darovateljima zahvaljujemo i neka ih prati zagovor Sv. Marka Krievanina. PAPINA NAJAVA ODREKNUA papa Benedikt XVI. najavio je na blagdan Gospe Lurdske u ponedjeljak, 11. veljae odreknue od papinske slube koju je vrio osam godina. Ovaj papa posebno nam je u sjeanju po svom dolasku u Zagreb na prvi susret hrvatskih katolikih obitelji u lipnju 2011. godine gdje je naih tridesetak upljana otilo sa novosaivenim narodnim nonjama. Takoer mu zahvaljujemo na beatifikaciji pape Ivana Pavla II. u svibnju 2011. godine kojoj se u Rimu pridruila delegacija Og kraja i Milana, a u Svetitu okupio vjerni puk sa svojim svjetovnim i duhovnim vodstvom. PV i EV OTARIJE - lanovi upnih vijea Otarija odrali su pastoralni sastanak u otarskoj plovaniji na Pepelnicu, 13. veljae nakon veernje mise. Svoje odvojene susrete narednih dana odrali su odbori za liturgiju, Caritas, obitelj i mlade. SV. VALENTIN upljani su se ukljuili u slavlje Sv. Valentina, suzatitnika upe Josipdol, u etvrtak, 14. veljae na misama u 11 i 17 sati. Misu u 11 sati predvodio je don Anelko Kaunko, upnik u Kompolju i Brlogu. PRIJENOS MISE NA HRVATSKOM RADIJU prve korizmene nedjelje, 17. veljae iz Svetita Gospe od udesa valovim Hrvatskog radija prenoena je Sv. Misa. Ivan Mihaljevi Barak i Irena Jurii u desetminutnom uvodu predstavili su upu i Svetit sluateljima u Domovini i svijetu. Pjevanje korizmenih pjesama predvoeno je upnim zborom uz dirigiranje i sviranje Domagoja lata, Mihaela Peca i Franje Pukaria. lanovi KUD-a Otarska zvona pod vodstvom Slavice pehar i Viktorije Pribani obogatili su liturgiju staroslavenskim pjevanjem Stare mae iz Zagorja. Ovom liturgijom dali smo svoj doprinos u spomen 22. veljae obiljeavajui tiskanje prve knjige u Hrvata Misala iz 1483. godine. MLADA NEDJELJA proslavljena je 17. veljae u Svetitu cjelodnevnim klanjanjem i pjevanom veernjom. Budui da je prve nedjelje u veljai proslava Dana ivota, molitvene nakane namijenjene su za roenje svih zaetih. VOJNOVAC JE ZAZVONIO u utorak, 19. veljae zazvonila su postavljena elektronska zvona na kapeli Sv. Ante na Vojnovcu. Svima nam je dobro poznat zvuk zvona. Ovu hvalevrijednu akciju zajedniki su podrali katoliki i pravoslavni vjernici dajui svoj dobrovoljni prilog. Bogu hvala i dobrim ljudima, sada svakodnevno na slavu Boju i radost ljudi odzvanja i Vojnovanima. Postavljen je i razglas u upnoj crkvi Uzaaa Isusova na Cerovniku. Izvoa je EL-HO vl. Samuel Horvat iz Zagreba. PV i EV CEROVNIK - lanovi upnih vijea Cerovnik odrali su pastoralni sastanak u etvrtak, 21. veljae u plovaniji na Cerovniku. Osvrnuli smo se na protekle pastoralne dogaaje te se usmjerili na pripremu Uskrsa i Spasova. Proteklih dana odrani su susreti po odborima. ZLATNI JUBILEJ 50. godinjicu braka 24. veljae u Svetitu proslavili su Matije Neralia i Dragice r. Boievi iz Skradnika, okupljeni na misnom slavlju oko brojne obitelji koju ini etvero djece, esnaest unuadi i estero praunuadi. KRINI PUT tijekom korizme molili smo petkom na Cerovniku, u Skradniku i u Svetitu te u subotu na Vojnovcu pojedinano i organizirano po grupama. Vjerouenici su umjesto upne kateheze tijekom korizme molili krini put. SUSRET UDOMITELJA odran je za G-S biskupiju u subotu, 9. oujka u Bistriku kraj Otoca. I nae upne zajednice bile su ukljuene sa sve etiri udomiteljske obitelji. KORIZMENO HODOAE - Og dekanata u Crkvu hrvatskih muenika na Udbinu odrano je 10. oujka, etvrte korizmene nedjelje. U Godini vjere i u Godini muenike smrti vl. Dragutina Fifke i Cerovnikih muenika ugradili smo svojim hodoae na Udbinu i njih u svehrvatski spomen hram zahvalnosti. Na hodoae se ukljuilo iz obje upe ezdeset i pet vjernika. MOLITVA ZA IZBOR NOVOG PAPE na pozoziv Oca Biskupa pozvani su vjernici za izbor novog Pape. Na dan kada se sazna da je papa izabran, neka se odmah oglase zvona kao znak nae zahvale za dar novoga pape. U nedjelju pak poslije objave o izboru neka se zapjeva Tebe Boga hvalimo...

46

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA SKRADNIK JE ZAZVONIO u srijedu, 13. oujka postavljena su elektronska zvona na kapelu Sv. Marka Krievanina u Filijali Skradnik. Ovo naselje izmeu Josipdola, Tounja i Otarija koje broji preko stotinu numera sa tristotinjak vjernika nije imalo mogunosti svakodnevno jasno uti poziv na odavanje slave Bogu. Prvu najavu nakon odzvonjenog veernjeg Angelusa, skradnika zvona odala su hvalu Bogu za izbor novog poglavara Crkve u osobi Pape Franje. Bogu hvala. Ova akcija postavljanje zvona povezana je s nekoliko znaajnih dogaaja, a to su: 1. Godina vjere koju je otvorio papa Benedikt XVI. 11. listopada 2012. godine. 2. Veliki jubilej 1700. obljetnice Konstantinovog Milanskog edikta kojom su krani nakon mnogih progona 313. godine dobili slobodu ispovijedanja vjere u Krista. Konstantin je roen u Niu gdje se ove godine priprema sredinja proslava Konstantinogov jubileja. 3. Odreknua od papinstva sada umirovljenog pape Benedikta XVI. te imenovanje novog poglavara Pape Franje.

HABEMUS PAPAM nakon trodnevnog zasjedanja kardinala u konklavama, radost izbora novog pape odzvonila je po itavom svijetu u srijedu, 13. oujka iza 19 sati. SUSRET MENARA I SAKRISTANA biskupijski susret odran je u subotu 16. oujka u Otarija. Osobito je bilo naglaeno promiljanje o stvaranju i vrednovanje narodnih obiaja u irenju kranskog duha. MLADA NEDJELJA proslavljena je u Svetitu 17. oujka dopodnevnim misnim slavljem te popodnevnim klanjanjem i blagoslovom s Presvetim koje je predvodio mons. Milivoj Bolobani iz Zadra. TRINAEST UTORAKA SV. ANTI pobonost zatitniku Vojnovca i suzatitniku Cerovnika zapoela je u utorak, 19. oujka. Narednih 13 utoraka vjernici su se okupljali na molitvu krunice i litanija svom omiljenom svetcu. SV. JOSIP i BLAGOSLOV ZVONA ovogodinja svetkovina Sv. Josipa, zatitnika Crkve, Domovine, Obitelji i nae Opine Josipdol osobito nam je ovjekovjeena postavljanjem zvona na Vojnovcu i razglasa na Cerovniku. Vie znaajnih dogaaja potkalo nas je na obiljeavanje, a to su: 1. Godina vjere koju je otvorio papa Benedikt XVI. 11. listopada 2012. Godine. Upravo danas, u utorak 19. oujka u slubu je uveden novoizabrani papa Frano. 2. Veliki jubilej 1700. obljetnice Konstantinovog Milanskog edikta kojom su krani nakon mnogih progona 313. godine dobili slobodu ispovijedanja vjere u Krista. Konstantin je roen u Niu gdje se ove godine priprema sredinja proslava Konstantinogov jubileja. 3. Proslava 170. obljetnice izgradnje upne crkve Uzaaa Isusova na Cerovniku (1843. godine). Crkva i veliki upni stan na Cerovniku spaljeni su u lipnju 1943. Godine. Crkva je teko oteena i u Domovinskom ratu. 47

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA 4. Godina muenike smrti vl. Dragutina Fifke, posljednjeg cerovnikog upnika ubijenog 24. svibnja 1943. godina na povratku iz Josipdola na Cerovnik. 5. Cerovnikih muenika ubijenih u vrijeme II. svjetskog rata i poraa (preko 150 osoba) s podruja upe. Zvona je blagoslovio domai sin pop Mate Pavli, upnik lipski u prisutnosti mnotva vjernika Vojnovca i okolice te naelnika Opine Josipdol Zlatka Mihaljevia sa suradnicima. U spomen Kristove muke i smrti te navedenih dogaaja odreeno je zvonjenje zvona na Vojnovcu petkom u 15 sati. CVJETNICU, VELIKI TJEDAN I USRKS proslavili smo procesijom i obredima u upnik crkvama. Poveani broj prisutnih vjernika potaknutih Isusovom mukom, smru i usrksnuem poticaj je osobito u Godini vjere temeljnoj spoznaji ljubavi Boje prema ovjeku. APOSTOLSKI ZBOR u ovogodinje apostole ukljuili smo oeve i sinove otarskih i cerovnikih obitelji u spomen 70. obljetnice Cerovnikih muenika od kojih su velikim dijelom uzeti i ubijeni oevi i najstariji sinovi. Takav in imao je nakanu potpuno unititi obitelj. Otarski apostoli bili su: Josip i Marko Boievi; Stjepan i Jurica Jurii; Draen i Filip Franjkovi; Mate i Ante Mihaljevi; Damir i Ivan ili te Milan Bokuli i Ivica Draini. Cerovniki apostoli bili su: Marijan i Draen Gerovac; Sreko i Mario Jandrli; Marko i Karlo Julari; Anton i Stjepan Kirasi; Marko i Dario Pavli te Nikola Luketi i Saa Poljak. BLAGOVIJEST ili DRUGA SVETICA - ne slaljena 25. oujka zbog Velikog tjedna ve liturgijsku proslavu imali smo u ponedjeljak, 8. travnja Sv. Misom u Svetitu u 11 sati koju je predvodio vl. Roberto ubovi, upnik i dekan ogulinski. MLADU NEDJELJU slavljenu 14. travnja, klanjanjem i blagoslovom s Presvetim predvodio je vl. Marinko Milievi, kancelar iz Gospia. PRVI IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT prenesen je poziv biskupa HBK vjernicima neka iskoriste graansko pravo i iziu na prve izbore za EU parlament koji su odrani u nedjelju, 14. travnja te na lokalne izbore koji e se odrati polovicom mjeseca svibnja. SUSRET MLADIH U OTOCU IV. Susret mladih G-S biskupije odran je u subotu, 27. travnja u Otocu. Desetak mladih naih upa prikljuilo se susretu tristotinjak mladih iz Biskupije koji su pozvani na nacionalni susret koji e se idue godine odrati u Dobrovniku. PROSLAVA SV. MARKA U SKRADNIKU bila je u nedjelju, 28. travnja. Na veernjem misnom slavlju blagoslovljena su zvona, a potom je odrana procesija i blagoslov polja. Proslavu i druenje pomogli su: Opina Josipdol i naelnik gosp. Zlatko Mihaljevi; uenici i uiteljice Podrune kole Skradnik; upa Otarije; Mile Biani iz Josipdola; Gojko ikman iz Modrua te obitelji iz Skradnika: Boievi, Oani, Bokuli, limen, Crnkovi, Franjkovi, Vukovi, ili Z., ili D., ura Grdi, Ankica Tutek te Nikola Luketi s Cerovnika. Radost svima upriliili su vjernici Vojnovca s konjem i kolima. ORGULJAKA VEER 7. Orguljake veeri u G-S biskupiji odrane su u otarskom Svetitu u ponedjeljak, 22. travnja u 19 sati. Orgulja Ante Kneaurek iz bazilike Srca Isusova u Zagrebu izveo je vie klasinih djela. Orguljake veeri posvetili smo Sv. Jurju i Sv. Marku, zatitnicima Senjske i Modruke biskupije. SVIBANJSKE POBONOSTI - zapoeli smo u srijedu, 1. svibnja molitvom krunice te misnim slavljem na kojem smo se spomenuli Sv. Josipa Radnika te druge obljetnice beatifikacije bl. Ivana Pavla II.

48

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA SV. FLORIJAN zatitnika vatrogasaca proslavili smo u subotu, 4. svibnja. Mladi i stariji lanovi naeg stoljetnog Drutva ispunili su Svetite molei se svom nebeskom zatitniku neka ih uva i zagovara u njihovoj humanoj aktivnosti. SPASOVO ili UZAAE .- proslavljeno je na Cerovniku u etvrtak, 9. svibnja. Misu poldanjicu predvodio je vl. Roberto Zubovi, upnik i dekan ogulinski. Sveenici Og dekanata potom su odrali svoj mjeseni dekanatski susret u prostoru upnog doma. Uonicu ove svetkovine obogatili smo molitvom Puta svjetla te ispovjeu prvopriesnika i njihovih obitelji. PRVU SV. PRIEST U SVETITU proslavili smo u Otarija u nedjelju, 12. svibnja. Slavljenici su nai treai: Domagoj Belani; Lea Bertovi; Emanuel Boievi; Nikolina Capan; Tea Crnkovi; Lea Franjkovi; Ante Jurii (I.); Ante Jurii (J.); Magdalena Jurii; Marko Vukovi i Hrvoje ili. Slavili smo i majin dan. alost u srcima obitelji prvopriesnika osjetila se zbog nedostatka Esmeldine Marije Vukovi koja se tri godine pripremala za ovo slavlje, ali po nalogu socijalnih slubi dva dana prije slavlja premjetena je u Zagreb i tako otrgnuta od upne obitelji. PRVA SV. PRIEST NA CEROVNIKU i ove godine upriliena je u nedjelju nakon Spasova. Misno slavlje uz upnika predvodio je pre. Mijo Gabri iz Zagreba. Prieeni su: Domagoj Herceg; Ronaldo Jelenac; Anita Julari; Antonija Julari; Alen Kraina i Danijela Poljak. Raspjevane prvopriesnike uz prikladne recitacije pripremale su sestre Marijana i Nikolina iz Lipe. DPD OTARIJE zahvaljuje svim darovateljima, onima koji su pokrenuli i proveli karitativnu akciju prikupljanja novane pomoi za obitelj Grdi iz Ravnica. Ukupno je 185 obitelji iz Otarija pomoglo obitelj Grdi te je prikupljeno 8.240,00 kuna. lanovi DPD-a Otarije u akciji prikupljanja novanih priloga za zvona u Skradniku i Vojnovcu sakupili su 2.000,00kn. SABORSKO proslava Sv. Ivana Nepomuka u etvrtak, 16. svibnja okupila je u Saborskom i grupu naih upljana koji su narodnim nonjama uresili liturgojsko slavlje predvoeni lanovima DPD Skradnik. Misu u 11 sati predvodi mons. Mile Peci, upnik i dekan slunjski.. DUHOVI NA VINIICI kraj kapele Sv. Katarine u nedjelju, 19. svibnja u 17 h sluena je Sv. Misa i proslava Pedesetnice. Misu su predvodili josipdolski i otarski plovani. OPINSKI I UPANIJSKI IZBORI odrani su na Duhovsku nedjelju, 19. svibnja. Lokalna (Opina Josipdol) i regionalna (Karlovaka upanija) jedinica izabiru svoje etvarogodinje vodstvo koje e ih uvesti u EU zajednitvo. HODOAE PRVOPRIESNIKA Susret prvopriesnika ogulinskog dekanata. Prvopriesnici sa svojim roditeljima, vjerouiteljima i upnicima iz nekoliko upa ogulinskog dekanata odazvalo se u subotnje prijepodne na novu pastoralnu inicijativu: susret prvopriesnika u svetite Gospe od udesa u Otarijama. Susret u trajanju 49

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA od dva sata, ostvaren je kroz zajedniko moljenje krunice, pjesmu, recitacije, posvetu Majci Bojoj, a na kraju i zajedniko druenje uz osvjeenje, sok i kolae. Susret su animirali dekan ogulinskog dekanata pre. Robert Zubovi i upnik otarski pop Ante Luketi. Druenje je zapoelo molitvom krunice. Na poetku svakog otajstva vl. Robert je uz voeni razgovor rastumaio znaenje svakog zaziva i uz to nakanu na koju mislimo dok molimo deset puta Zdravo Marijo. Djeca, ali i njihovi roditelji, pozorno su pratili i sudjelovali u moljenju krunice. Meditacija krunice na ovaj nain, bilo je neto novo za veinu, to im se jako svidjelo. Molitva krunice je oivljena i primjerima ivota roditelje i djece. U punini rijei ostvareno je ono to krunica jeste: uiteljica evanelja i uiteljica ivota. Ili, s Marijom prema Isusu. Nakon tih uvodnih razmatranja, otkrivanja dogaaja i znaenja, molitvu su vodili prvopriesnici, svaku deseticu iz druge upe. Zadnju, petu deseticu, molitvu su vodili roditelji to je veinu djece izazavalo da se okrenu i oima potrae svoje roditelje. Izmeu desetica pjevale bi se marijanske pjesme. Na kraju je izmoljena posvetna molitva Majci Bojoj, a za uspomenu svi nazoni su dobili na dar medaljicu s motivima ovoga svetita. Slijedilo je zajedniko fotografiranje ispred oltara, pod Gospinim platom. Za kraj, svi su dobili luicu da je upale ispred svetita u zidinama na neku svoju osobnu potrebu i nakanu. Uslijedila je okrjepa, razgovor i krae druenje prije odlaska kuama. REFERENDUM ZA BRAK odravan je u naoj Domovini od 12. do 26. svibnja. Vei broj aktivista organizirao se u prikupljanju potpisa u upama Otarije i Cerovnik te njihovim filijalama te je prikupljeno oko 250 potpisa. Svoj pristanak na pitanje: Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak ivotna zajednica ene i mukarca?, u itavoj Domovini iskazalo je oko 750.000 itelja. MUENIK vl. DRAGUTIN FIFKA posljednji cerovniki upnik ubijen je 24. svibnja 1943. godine. U povodu 70. obljetnice smrti misno slavlje slueno je na Cerovniku u 19.30 sati. Na slavlju Sv. Krizme na Cerovniku, u nedjelju 29. srpnja 2012. godine otvorena je Godina muenike smrti vl. Dragutina Fifke i Cerovnikih rtava. Ve vie godina prikupljamo detaljnije podatke o Cerovnikim rtvama. Za sada imam vie usmenih svjedoanstava i zapisa sa pojedinih grobnih mjesta. Nastavlja se prikupljanja svjedoanstava lanova obitelji, rodbine i upljana starije dobi koji mogu dati vjerodostojne podatke. Nalazimo se u 70. obljetnici umorstva upnika vl. Dragutina Fifke kao i velikog broja ubijenih upljana, te ujedno u 170. obljetnici izgradnje upne crkve Uzaaa Isusova 1843. godine. Vidljivo je da su u stogodinjici upne crkve ubijeni i upnik i mnogi upljani. Misno slavlje predvodio je pop Mate Pavli. DPD UZAAE ISUSOVO S CEROVNIKA odralo je svoju godinju skuptinu u petak, 24. svibnja. lanovi Drutva upoznati su s prologodinjim djelovanjem te su naznaene smjernice nastavka djelovanje Drutva u naredno vrijeme. VJENANJE Tomislav Pavlovi iz Vinkovaca i Martina Barievi iz Rijeke okupili su u Svetitu mnotvo rodibine, prijatelja i upljana u subotu, 25. svibnja. Iako kratko ive s nama, zaeljeli su sakrament braka primiti ba pred Gospom od udesa gdje su redovito nedjeljama i kroz tjedan dolazili na molitvu. Martina je uiteljica matematike i fizike, a Tomislav je inenjer umarstva i izraavaju nakanu ostati ivjeti u Otarija. SVETKOVINU TIJELOVA slavili smo u etvrtak, 30. svibnja misama u Otarija i na Cerovniku. Vjernici organizirani po udrugama i ove godine pripremili su izradu oltara sjenica za procesiju. Procesija zbog vremenske nepogode nije odrava te smo molitvu nastavili pobonim klanjanjem. USTAVNI SUD - pokrenuo je postupak za ocjenu ustavnosti i 22. svibnja ukinuo Kurikulum zdravstvenog odgoja koji je stupio na snagu u veljai te odredio da e se do donoenja novog kurikuluma, usklaenog s ustavnim zahtjevima, predavati sadraji zdravstvenog odgoja prema programu koji se provodio do poetka ove kolske go-

50

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA dine. Raduje nas to je i na Ogulinski kraj dao svoj veliki doprinos u ovom inu strunou pravnika to je dobilo veliku podrku itavog puanstva. PRESVETO SRCE ISUSOVO proslavili smo u petak, 7. lipnja. Na Cerovniku u maloj crikvi dopodne molila se pjevaju Zlatna krunica te litanije. MEUDEKANATSKI SASTANAK sveenika ogulinskog, slunjskog i udbinskog dekanata odran je u ponedjeljak, 3. lipnja u Ogulinu. Sveenici su se osvrnuli na Godinu vjere i pastoralen programe koji su u tijeku te se informirali oko Konstantinovog Milanskog edikta. DAN KOLE Podruna kola Otarije slavila je svoj dan u ponedjeljak, 10. lipnja. Odrana je molitva kraj spomenikom Brae Renduli ispred mjesne kole. MISA ZAHVALNICA ZA KRAJ kolske i vjeronaune godine sluena je na Sv. Antu, u etvrtak 13. veljae u Svetitu. PROSLAVA SV. ANTE zbila se kroz proireni program: utorak, 11. lipnja - zavretak pobonosti 13 utoraka u ast Sv. Ante; ienjem, prikazivanjem filma o Sv. Anti; prigodnim programom uz djecu iz kole i pripreme za proslavu; procesijom sa kipom Sv. Ante te misa za sve hodoasnike koju je predvodio fra Slavko Antunovi iz Plakog. Poslije mise mjetani uz pomo Opine Josipdolm, DVD Josipdol i marljivog kuhara prof. eljka Rendulia pripremie ruak za sve hodoasnike koje je svojim divnim sviranjem uz upne pjevae obradovalo i pjevanje petnaesterolane obitelji Boi iz Zagreba. MINISTRANTSKI SUSRET za sve ministrante G-S biskupije odran je u ponedjeljak, 17. lipnja u upi Sv. Jelene u Rakovici. Na ministrantski zbor okupito je petnaest osoba. MILANSKI ili KONSTANTINOV EDIKT - je uredba koju su 313. u Milanu zajedniki proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i slubeno oznaen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan poloaj u odnosu na religije. Majka cara Konstantina poznata je Sv. Jelena Kriarica. PRIJATELJI IZ MILANA peterolana ekipa stigla je u Otarije iz Milana 15. lipnja na dvodnevni susret. Posjetili su nas Marco Marchesi, Angelo Ripamonti i Liliana Crippa predvoeni Bernardom i Vladom Belani. Zapoela je priprema za dolazak veeg broja Talijana koji e organizirati prijenos vatre, plamena vjereiz Svetita u milansku upu Gorgonzola. Pedesetak mladih biciklima krajem kolovoza provozati e se od Otarija do Milana. Ovaj dogaaj doprinos je proslavi 1700. obljetnice Milanskog ili Konstantinovog edikta kojim su krani 313. godina dobili slobodu vjeroispovijedanja. etvrtolana otarska delegacija predvoena Tomislavom i Martinom Pavlovi uzvratila je krajem lipnja posjet odlaskom u Gorgonzolu (Mi). U pastoralnom centru - oratoriju obogatila je svoje daljnje djelovanje usmjereno prema jaanju duhovne izgradnje mladih. Potovani itatelji ZOV-a, neka nas raduje ta injenica slobodnog svjedoenja i ivljenja za Krista i njegove kranske ideale na ulasku u EU. Svoj zajedniki daljnji hod stavljam pod zatitnu Gospe od udesa koja e nas svojim sugurnim Platem milosti hrabriti i jaati kroz sve zemaljske oluje na ivotnom putovanju prema nebeskoj domovini. pop Antun Luketi, uvar Svetita upnik otarski i cerovniki 51

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Iz upe sv. Nikole, biskupa Lipa

Piem ovaj prilog za ZOV u prvoj polovici lipnja. Prolo je sedam mjeseci od operacije upnika popa Mate Pavlia te sam k vama hodoastio svake nedjelje i blagdana, a kad je potrebno, onda i u druge dane. Moj dolazak zavrio je u nedjelju 2. lipnja. Nisam vas mogao tada pozdraviti, jer nisam znao da je to moj posljednji dan s vama. Red je da vas makar na ovaj nain pozdravim i da vi i nai koji su se razili diljem domovine i svijeta, proitate neto o dogaajima u upi od prologa ZOVA. Naega zatitnika sv. Nikolu biskupa proslavili smo svetim misama na sam dan 6. prosinca i u nedjelju nakon blagdana. Sveti Nikola nije zaboravio obdariti djecu. Boini blagdani protekli su u najboljem redu: dobri i marni vjernici donijeli su u crkvu najljepi bor i okitili ga, postavili isto tako lijepe jaslice i uredili crkvu kao mladu nevjestu. Prije blagdana, 19. prosinca, posjetio sam, ispovjedio i priestio bolesnike u upi, a vjernici koji su mogli dolaziti u crkvu imali su prigodu za ispovijed 23. prosinca prije i tijekom svete mise. Na raspolaganju im je bio upnik iz Generalskog Stola Alojzije Kneevi. Misu ponoku slavili smo raspjevano na Badnju veer u 18 sati: bilo nas je puna crkva. Isto tako sveano bilo je na dnevnoj misi u 11 sati. Svetu misu slavili smo na sv. Stjepana u upnoj crkvi, a na sv. Ivana u Vodenoj Dragi u crkvi sv. Jelene u 16 sati. Za Boi nam je stiglo svjetlo iz Betlehema i gorjelo je do Bogojavljenja. Blagoslov vode, koja se inae obavlja uoi Bogojavljenja, obavili smo na Novu godinu, da bi ju svi vjernici imali za blagoslov kua. Svi koji su htjeli mogli su u crkvi nabaviti razliite crkvene kalendare i boini ZOV. Blagoslov obitelji obavljen je u dva dana: 5. sijenja: Vodena Draga, Sarovo Selo i Brckovi Draga, a 9. sijenja: Grganjica, Trnovo, Lipa, Protulipa, Crno Kamanje, Pesak i Gradie. Toga dana pomogao mi je fra Marijan Jelui, upnik upe Bl. Alojzija Stepinca iz Ogulina, koji je blagoslovio obitelji i njihove kue u Pesku i Gradiu, a ja u ostalim selima. Obojica smo imali pratnju ozbiljnih vjernika koji su nam uvelike pomogli, pa neka ostanu zapisana njihova imena: u Graganjici Mirko Beni, u Trnovu Marija Malovi, u Lipi Branko Despot zvani uti, u Protulipi i Crnom Kamanju Boica Barei, u Pesku i Gradiu Ivana Klokoki i Nikolina uni, u Brckovi Dragi Ruica Kasuni, u Sarovu Selu Draen kot te u Vodenoj Dragi braa Miko i sada ve pokojni Branko Le. I ovim putem zahvaljujem se svima na vjernikom sudjelovanju, ugodnim razgovorima i darovima od srca. U Boine dane na biskup Mile Bogovi poslao mi je dekret za upravljanje upom. Nismo preskakali svetu misu ni na blagdane kad nije zapovijed za sudjelovanje na misi: Svijenica s blagoslovom svijea, Sv. Josip, Blagovijest, Uskrsni ponedjeljak i Spasovo. Korizmu smo zapoeli sa svetom misom i obredom pepeljenja na istu srijedu, a pobonost krinog puta obavljali smo nedjeljom prije mise u 10,30 sati i petkom u 15 sati. Hodoastili smo s naim dekanatom na 4. korizmenu u Udbinu. U autobusu smo bili zajedno s vjernicima iz Lea na Dobri. Na 1. korizmenu nedjelju podijelili smo kuverte za akciju Misereor, a skupljeni novac predali smo biskupijskom Caritasu na misi posvete ulja na Veliku srijedu u katedrali u Gospiu, a potakli smo na pruanje pomoi Ivici Klokokom iz Gradia, stradalom od poara. Uskrsnu ispovijed u crkvi imali smo na 5. korizmenu, a ispovijedao je, po obiaju, upnik iz Generalskog Stola Alojzije Kneevi. Bolesnike po upi ispovijedao sam i prieivao 21. oujka. Pratio me je i pokazivao put gospodin Branko Despot uti. Za Cvjetnicu su svi vjernici dobili maslinove granice, itai Muke Gospodnje dobro su se pripremili i za Cvjetnicu i za Sveto trodnevlje. Misi Veere Gospodnje predsjedao je kapelan iz Ogulina Dino Rupi, jer sam ja bio bolestan, a obrede Velikog petka i Velike subote vodio je pop Mate, iako bolestan, onako kako je mogao. Na Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, iako s temperaturom, doao sam slaviti svetu misu, proteklo je sve u najboljem redu. Na Bijelu nedjelju na misi u 11 sati krstili smo malog Mateja Lea, treeg sina obitelji Anite i Tomislava Lea iz Vodene Drage, a poslije podne, kako je ve obiaj, slavili smo svetu misu u Vodenoj Dragi u crkvi sv. Jelene Kriarice. 4. svibnja, na blagdan sv. Florijana, zatitnika vatrogasaca, slavili smo svetu misu u Vodenoj Dragi i blagoslovili sveev kip, koji su mjetani nabavili i postavili u crkvu. Misa i blagoslov bili su pred crkvom, jer bilo je mnotvo vjer-

52

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA nika, a poslije mise nastavilo se narodno veselje. Naa upljanka, medicinska sestra i vojna djelatnica Valentina Malovi, obranila je 30. travnja na Veleuilitu u Gospiu diplomski rad iz ekonomskih znanosti s naslovom Ouvanje kulturno-povijesne batine Lipe i okolice kroz poduzetniki projekt Gallery de Lippa, o emu moete proitati vie u posebnom prilogu podnaslovom Od otkupne stanice mlijeka do izlobenog prostora. Drago nam je, jer iako smo mali, imamo vrijednosti. Moemo na Valentinu primijeniti stihove pjesnika Stanislava Geze Miloia iz njegova sonetnog vijenca Domovina Hrvata, koji pjeva o ljepoti Hrvatske: Ako si mala stala na planetu Ti svom si rodu najvea na svijetu. Da, naa upa nama je najvea na svijetu. Tijekom Marijina mjeseca svibnja sastajali su se vjernici u crkvi etvrtkom u 19,30 sati na Svibanjsku pobonost. Na Duhove, nakon redovite mise u 11 sati, vei broj naih upljana sudjelovao je u 17 sati na misi u obnovljenoj crkvi Svetoga Duha, koja pripada upi Bosiljevo, ali je blizu Vodene Drage, pa i nai upljani rado sudjeluju i drue se sa susjedima. Dakako, i ja sam sudjelovao. Na Svetkovinu Presvetog Trojstva, 26. svibnja, na misi u 11 sati imali smo krtenje male Josipe Barei iz Peska, prvoroenog djeteta Marijane i Marka Barei. Na misu je dola i naa poznata operna pjevaica Ivanka Boljkovac, roakinja mlade majke, i na kraju mise zapjevala ubertovu Ave Maria, uz pratnju sestre Marijane Padeanin na violini. U nedjelju 2. lipnja na biskup Mile Bogovi posjetio je u veernjim satima bolesnog upnika popa Matu, a poslije se sastao i sa upnim vijeem. Od 12. do 26. svibnja diljem Hrvatske prikupljali su se potpisi da se odri referendum na kojemu bi se donio zakljuak da se u Ustav Republike Hrvatske unese lanak da je brak zajednica ene i mukarca. Nai polaznici na svetu misu svi su potpisali taj prijedlog. U upi je u ovih sedam mjeseci bilo i drugih dogaaja: 15. studenoga nepoznati ljudi posjekli su stabla na crkvenoj parceli uz glavnu cestu, od koje se skree prema groblju. Doznali smo da je to uinjeno uz odredbu i suglasnost Mjesnog odbora, a bez odobrenja i znanja upnika, s nakanom da se na toj parceli uredi parkiralite za groblje. Dogaaj je uznemirio vjernike, ali naknadnim razgovorom obnovljeno je meusobno povjerenje, jer poinitelji su zatraili oprotenje od Biskupskog ordinarijata, uz obeanje da se takve stvari nee ponavljati, da ele dobre odnose s Crkvom i da e uz obostranu suglasnost ureivati poslove koji su u interesu sela i upe. U vrijeme moga posluivanja i upravljanja upom imali smo tri krtenja: jedno iz Jareg Polja, a dva iz nae upe : na Bijelu nedjelju, 7. travnja krten je Matej Le iz Vodene Drage, a na Presveto Trojstvo, 26. svibnja krtena je Josipa Barei. U naoj crkvi nismo imali vjenanja, ali vjenala su nam se dva mladia u Generalskom Stolu: Jura Lukai s Tanjom Kati i Mario Kasuni s Dijanom krti. Bilo je i smrti i pogreba, umirali su nai po svijetu i kod kue, a pokopani su na naem groblju: u studenom Miko Klokoki i Mara Maglii, a u korizmi ove godine: Marija Crnica, Branko Le i Miko Klokoki. 5. veljae u nau upu dole su na privremeni boravak i smjestile se u upnu kuu tri djevojke, koje ele utemeljiti jednu redovniku zajednicu. Zovu se: Marijana Padeanin, Nikolina Antievi i Mila Buljan. One su se 11. lipnja preselile u Ogulin. Nadam se da e ostati zapamene kao duhovne osobe koje su pridonosile dobrobiti upe, iako su bile s nama tek etiri mjeseca i koji dan vie. Bile su velika pomo i upniku Mati, osobito u njegovoj bolesti. Hvala im u ime svih upljana. upnik pop Mate Pavli sada se osjea sposobnim ponovno obavljati upniku slubu u Lipi, a ja elim njemu i vama obilje Bojeg blagoslova i nosim vas sve u lijepoj uspomeni. fra Vice Bleki 53

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Od otkupne stanice mlijeka do izlobenog prostora

Nekada je otkup mlijeka u Lipi bio glavni izvor prihoda za seoska domainstva u iroj okolici. U tu svrhu sagraena je otkupna stanica mlijeka, kako bi se poboljao otkup, potakla dodatna proizvodnja, ouvalo stoarstvo. No, unatrag petnaestak godina cijena otkupa mlijeka zapoela je drastino padati. Trud i znoj seljaka zapoeo je padati u bescjenje, znai vie se je moralo raditi da bi se poveala koliina koja bi donijela prihod, a to je rezultiralo time to treba poveavati broj stoke, a to trai irenje gospodarskih objekata. Rijetki su koji su se odvaili u tome. Tako je s prestankom proizvodnje i otkupna stanica mlijeka zauvijek zatvorila vrata otkupu, a paralelno s time prekinulo se i okupljanje ljudi svako jutro i veer. Otkupna stanica neko je bila ila kucavica mjesta. Kod nje su se svakodnevno ljudi druili, izmjenjivali informacije, ma koliko god je bio mukotrpan posao proizvodnje mlijeka, veselili su se druenju. Jedna izreka kae da je najgore biti prorok u vlastitom zaviaju, pa je to i moj sluaj. Svi bili pomalo sumnjiavi vezano uz moju ideju kako elim preurediti otkupnu stanicu u malenu zaviajnu galeriju u kojoj bi se preko starih sauvanih fotografija prikazao kakav je bio izgled Lipe unatrag vie od 100 godina. Povijest lipskog plemstva, Skubinova pilja - grobnica lipskog naroda. Oko same realizacije ideje uvelike mi je pripomogao gospodin Andrew Edward Norris, umjetnik iz Engleske i veliki zaljubljenik u ovaj kraj. Financijska potpora pruena mi je od strane Opine Otvorenje Gallery de Lippa u Lipi 16. srpnja 2012. Generalski Stol i talijanske obitelji Tironi. Oko samog (Izvor: osobni arhiv autora rada) ureenja prostora pripomogli su mi prijatelji. Samo otvorenje izlobenog prostora Gallery de Lippa uprilieno je 16. srpnja 2012. na blagdan Majke Boje od Karmela, uz blagoslov popa Mate Pavlia i mnogobrojni mjetani kako iz Lipe i okolice tako i iz Italije, kotske, Engleske, Australije. Od tada svaki putnik koji prolazi Lipom moe svakodnevno razgledati trajni postav i upoznati se s kulturnom batinom Lipe i okolice. Kratka nota o meni (dodue, ne znam to bi napisala, pa eto tek par kratkih opaska) Valentina Malovi, roena sam 28. oujka 1983. godine u Karlovcu. Diplomirala sam 2013. godine ekonomiju na Veleuilitu Nikola Tesla u Gospiu pod mentorstvom prof. dr. sc. Marije Boban na temu Ouvanje kulturno povijesne batine Lipe i okolice kroz poduzetniki projekt Gallery de Lippa. Od malena zahvaljujui odgoju bake Ljube zavoljela sam sve prie i legende o Lipi, Crkvi Sv. Nikole, o ivotu u plemikoj kuriji, kostima u Skubinovoj pilji, starim stvarima koje su se nekad koristile, rijeci Dobri i mostu. Pisanje i biljeenje sjeanja, pria iz djetinjstva, zapoelo je kad sam boravila u vedskoj i od tada sam objavila nekoliko lanaka u asopisu Kameleon, asopisu Svjetlo Matice hrvatske. Radim u oruanim snagama Republike Hrvatske.

54

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Iz upe Sv. Ane - Plaki

Doae i Boi
upa Plaki u doau bila je ispunjena onim svetim mirom, iekivanjem spomendana u kojima se slavilo otajstvo Bojeg dolaska ovjeanstvu na nain ovjeka, u tijelu i u skromnoj, sasvim svakodnevnoj obitelji toga vremena. Svako jutro u doau dolazilo je izmeu 30 i 40 vjernika na mise zornice kao pripremu za Boi. Prve dane u doau bilo je snijega i temperatura ispod nule. Tada su zornice odravane u podrumskoj dvorani upne kue koju je bilo mogue malo zagrijati. Onda u vremenu pred sam Boi snijeg se otopio i neoekivano je zatoplilo za ono doba godine. Na slavljenje ove ponajvee svetkovine pod misama zornicama razmiljalo se o tek zapoetoj Godini vjere. Roenje Spasitelja, je roenje zaetnika nae vjere. Po Njemu su mnogi ili putem vjere i postali sol i svjetlo svijeta. S raspjevanih zornica odlazili su vjernici svojim kuama ili na svoje radno mjesto ispunjeni radou i vedra lica. Boi je u pravilu s najvie vjernika i najsveanije doekan na misi polnoki. S neto manje vjernika, ali uvijek pune crkve, slavilo se sve boine dane. Posebno radosno se iekivalo Boi da bi se zapjevalo tradicionalne boine pjesme. Da pjevanje dobro zvui brinuo se Ratko Petruinski, svira harmonija, te upni zbor koji bi esto samo trebali zapoeti pjesmu, a onda bi svi pjevali i cijela crkva odjekuje radosnom pjesmom slavljenja Boga. Boinih dana ispred crkve se moglo uti i ovakvo neto: Doao sam da se malo ispjevam.

Osvrt na upu u 2012. g. i upna statistika

Krtenja 11, est muke i pet enske djece. Vjenana su 4 para. Umrlih 11 upljana i pokopanih na grobljima susjednih opina. Blagoslov kuaprimilo 264 obitelji. Na misi zahvalnici izneseni su gornji podaci. upnik fra Slavko Antunovi zahvalio se svima na darovima, ali je nadodao da ga iznenauje tolika razlika izmeu broja blagoslova kua i onih za koje se moe rei da ive crkvenim ivotom. Nije u redu pomiljati ako se primi blagoslov u kuu da je to sve od vjernikog ivota i da je to dosta. Blagoslov obitelji po kuama je blagoslovina ili sakramental. Daleko je vanije primanje sakramenata, sve ih je Krist ustanovio, i oni su znak kranske zrelosti i ozbiljnosti. Euharistija ili sveta misa je najei sakrament i najprisutniji. Moemo mu prisustvovati skoro svakoga dana, a nedjelja i nedjeljna misa je povlateno vrijeme i mjesto za sudjelovanje u sakramentu euharistije. Na alost neki dolaze na misu samo kada njihova djeca primaju sakramente krtenja, prve priesti i potvrde, od slavlja do slavlja. Moe se ak rei da se mnogi ne mogu svrstati niti meu godinjake, tj. one koji bar jednom ili dva puta u godini dou na misu o Boiu, Uskrsu ili blagdanu Svete Ane. Dragi upljanine/ko, Godina Vjere obiljeava se u Crkvi cijeloga svijeta. Zauzmi se i reci sebi da mora na bolje mijenjati svoje navike. Zapituj se nad ovim injenicama i doprinesi rastu svoje vjere tako to e na nedjeljnim misama sluati i uti Rije Boju, ivjeti po njoj, te redovito se preispitivati u svetoj ispovijedi kako bi popravio svoje loe osobine, a potom s mirom Bojim blagovati Tijelo Kristovo. Na hvalu i slavu Boju, i korist nama ljudima.

Sauvajmo stare obiaje - estitanje Boia

estitanje Boia esto je formalno i ne ba rjeito kako je to bilo kod naih starih. Nai, ne tako davni, preci nisu imali TV i druge ometae razmiljanja. Sjedili su uz vatru, uz svjetlost svijee, s krunicom u ruci ili pogleda uprtog u kri i moda u neku sliku svetca. Vie se razmiljalo i smiljalo. Iz davnih vremena evo jedan pozdrav, uistinu koji pogaa pravu narav ove nae velike svetkovine. Pozdravlja se rijeima:Na dobro vam doao Boi, 55

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA sveto poroenje Isusovo. Odgovor: I s tobom zajedno. Ovako bi se estitali sveenik s oltara, ali i vjernici i obitelj meusobno. Travnik i okolica: na boinoj misi sveenik bi estitao Boi Sretan Boi, a sav narod bi odgovorio u jedan glas: Hvala. ivio. Kruh sv. Ante - Pred prolu upnu svetkovinu, sv. Anu, u naoj upnoj crkvi postavljen je sandui za prikupljanje dobrovoljnih i anonimnih priloga: Kruh sv. Ante. Stoji odmah do ulaza na desnu stranu uz kip sv. Ante. Prilozima koji se skupe u Kruhu Sv. Ante pomae se siromanima i potrebitima drugih vidova pomoi. Sistem je jednostavan: oni koji imaju solidarni su s onima koji nemaju. Prikupljena sredstva upnik sa suradnicima odredi kome e dodijeliti. Kod nas je sluaj da je mnogo vie onih koji bi primali, a oni koji bi mogli i koji stvarno daju, sve su rjei. Kruh sv. Ante je humanitarno karitativna organizacija koju pokreu franjevci i veina aktivnosti provodi se u upama koje vode fratri. U komunistika vremena Caritas (humanitarna organizacija pokrenuta od Katolike Crkve) bio je zabranjen od komunistikih vlasti za prikupljanje i dijeljenje pomoi do pred raspad Jugoslavije. Na taj nain prikrivalli su stvarno siromatvo kako bi se stvorio privid blagostanja u socijalizmu. Meutim, stvarno stanje je esto bilo puno drugaije: brojnije obitelji, posao je imao samo otac a majke bi ostajale kod kue s djecom, odgajale i esto obraivali zemlju da bi preivjeli a onda bi od toga morali plaati, ne tako mali, porez na zemlju... Potresi, poplave, poari pravili bi velike tete, odnosili bi sve od onoga siromatva koje se imalo. Tu bi upnik animirao upljane i svi bi se pomagali meu sobom. U rudnicima, prometu i na drugim radnim mjestima ginulo se, a obitelji bi se morale snalaziti same. Socijalna pomo navodno je postojala, ali zbog nepismenosti ili kojeg drugog razloga malo njih je znalo da to postoji. Temeljna djelatnost svih lanova Crkve je i pomo potrebitima. Poto su bili onemogueni da kroz Caritas pomau, fratri su osnovali ovaj vid pomoi.

Korizma i Uskrs
Pepelnica ili ista srijeda, tradicionalno potakne mnogo vjernika da dou na pepeljanje. Oni koji ne stignu zbog obaveza, zatrae naknadno pepeljanje u prve korizmene nedjelje. Svjedoci smo ove godine da su vremenske prilike zamijenile svetkovine. Vei dio korizme bio je pod jako visokim snijegom i sve je sliilo na boino vrijeme. Meutim, to nije smetalo poboni puk da svakog petka dou na Krini put kojeg je najee predvodio bogoslov poreko-pulske biskupije Dejvis Martinovi kojemu su se roditelji nastanili u Plakom. Vjerouitelj Ivica Kleina animirao je krizmanike i druge vjerouenike za itanje meditacija krinog puta. Slikoviti obredi svetoga trodnevlja pobono prati i sudjeluje u njima vei broj vjernika. Subotom, na vazmenom bdjenju, sve opet nekako ivne i zasvijetli u svakom srcu. Nakon korizmenih tjedana razmatranja o Isusovoj muci i smrti na kriu, Uskrs nam otvara novu perspektivu. Dolazi do buenja i ustajanja na novi ivot. Prva priest za devet uenika treeg razreda bila je na nedjelju Presvetog Trojstva, 26. svibnja. Mali prvopriesnici radosno su iekivali ovaj dan i s velikim arom su uili i pripremali se za njega. Njihovu radost dijelili su i roditelji. I oni su s uzbuenjem iekivali ovaj dan. Na prvu priest svoje djece svi s ponosom pozovu roake i susjede na svetu misu, a potom se u radosti nastavi kod kua za obiteljskim stolom slaviti. Rijetke su prilike koje mogu toliko razveseliti kao slavlje prve priesti i susret s prvopriesnicima. Svako od tih djejih lica, bilo ono nasmijano ili jo uzbueno od treme, daje razabrati veliku vjeru u susret s Kristom. Uvelike nam taj prizor daje priliku razumjeti Isusove rijei: tko ne primi kraljevstva Bojega kao dijete, ne, u njega nee ui.

56

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

upa Plaki na internetu

upa Plaki pokrenula je prole godine svoje mrene stranice na adresi www.zupa-svete-ane.hr. Na njima se trenutno mogu nai samo osnovni podaci: adresa i raspored misa. Nema redovitog osvjeavanja. Neto redovitije izvjetavanje za upljane pokrenuto je na facebook-u. U Doau, na blagdan Bezgrjenog zaea BDM, 8. prosinca, zapoela je s radom facebook stranica upe Plaki na slijedeoj mrenoj adresi www.facebook.com/zupaPlaski. Stranica trenutno ima 206 onih koji je redovito prate. Po statistikama neke objave je pogledalo i do 490 posjetitelja, 295 puta pregledana je propovijed vl. eljka Blagusa od prole sv. Ane... Za mlau populaciju pun pogodak. U upi se povremeno, uz velike svetkovine, objavi i upno-pastoralni listi Drvo kria za starije koji nemaju interneta. A vi, itatelji ZOV-a, stariji i mlai, neka vam je dobrim djelima blagoslovljeno i ugodno ljeto. Kada budu najtopliji dani doite s nama proslaviti blagdan sv. Ane, 26. srpnja.

Iz upe Sv. Ivana Nepomuka - Saborsko

Proslavljen dan upe sv. Ivan Nepomuk
U 11 sati krenula je procesija iz crkve do oblinjeg spomenika podignutog u spomen na rtve u Domovinskom ratu. Polaganje vijenaca udruga, stranaka, veterana. Posebnu panju pobuje general Marka. Doao je odati priznanje ovim ljudima koji su se borili i ginuli na svojim ognjitima. Sve je iznenadio svojim dolaskom...U crkvi, koja je nikla na mjestu sruene, nastavlja se misna gozba. Moderna crkva, neobina u jednom selu. Misno slavlje predvodi slunjski upnik kojega veu mnoge uspomene s ovim mjestom. Onima koji ga primie podade mo da postanu djeca Boja...A ovi su ljudi otvorili srca Uskrslom Gospodinu i primili ga u svoj ivot. Muenici su odgovorili na poseban nain. Oni ostaju izazov i ohrabrenje nama da svjedoimo i ivimo Boju ljubav svakodnevno, u mladosti i starosti, u obilju i oskudici. Zato Isus poruuje toliko puta : Ne bojte se! Narod je pjevao i molio kako samo on to zna. Jednostavno svatko se osjetio ugodno na ovoj gozbi ljubavi...nakon mise upnik fra Slavko pozdravio je i zahvalio svima. Posebno je spomenuo generala Markaa. Iz crkve slavlje se preselilo u zgradu kole. Danas je i Dan opine pa se naelnica ura pehar pridruila slavlju u crkvi, a u koli je bila domain. Djeca su pod vodstvom svojih uiteljica priredile igrokaz pod naslovom Zaruke. Obueni u narodne nonje, oivjeli su zaruke. Kad je upitao svoju odabranicu: Mare oe li za me zaorio se pljesak. Nakon igrokaza naelnica ura pehar osvjetlila je dosadanji rad u opini i dala pogled u budunost. Pozvala je generala Markaa koji se obratio prisutnima emotivnim govorom. Nagradili su ga pljeskom. upan Vui takoer je prisutne podsjetio na teke trenutke u naoj novijoj povijesti. Neki nisu eljeli Hrvatsku iako u njoj ive i ele njom ovladati - istakao je. Za vrijeme zakuske mnogi su se prepoznali, pozdravili, obnovili sjeanja. Mnogi su se eljeli fotografirati s generalom Markaem...Sve u svemu danas je u Saborskom bio dan koji e ostati u pamenju. Mile Peci 57

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Iz upa sv. Juraj Lee na Dobri i Blaene Djevice Marije od utjehe Tromarija
Protenje sv. Valentina
Sredinom mjeseca veljae tradicionalno je proslavljen sv. Valentin suzatitnik nae upe. Na sam dan 14. veljae sveano misno slavlje predvodio je na upnik don eljko Kuten koji nam je protumaio ivotni put sv. Valentina. Vanjskom proslavom 17. veljae proslavili smo sv. Valentina sveanim euharistiskim slavljem koje je uz naeg upnika don eljka Kutena, bosiljevakog upnika Josipa Priselca, ogulinskog upnika i dekana don Roberta Zubovia predvodio vl. Joe Raki upnik iz Vinice u susjednoj Sloveniji. Propovjednik je uputio pobudne rijei poticaja i ohrabrenja svim okupljenima na odvojenom vremenu koje je i najbolje iskoriteno vrijeme jer nalazimo se u Bojoj blizini i Njega slavimo. Sv. Valentin svoje svjedoanstvo vjere u Isusa Krista zapeatio je muenikom smru. I mi danas pozvani smo biti svjedoci jedni drugima, a napose pred Bogom koga se ne moe ismijati ni prevariti, jer Bog ostaje dovijeka, a na se ivot vraa zemlji odakle je i stvoren. Okupljene vjernike posebno je potaknuo na ivljenu vjeru, redovitu molitvu, i pouzdanje u Boga. Potrebna je naa odluka za ili protiv. Molimo da po zagovoru sv. Valentina i mi budemo svjetlo ovom svijetu, te da se meusobno vie volimo i potujemo! Sudjelovalo je velik broj hodoasnika iz susjednih upa kao i domai vjernici. Euharistijsko slavlje uzveliao je na upni zbor.

Proslava zatitnika upe sv. Jurja

Na sam dan zatitnika upe sv. Jurja na upnik don eljko Kuten predvodio je sveano misno slavlje na kojem su sudjelovali ovogodinji krizmanici, prvopriesnici, roditelji i ostali narod Boji. U nedjelju 28. travnja sveanim euharistijskim slavljem proslavili smo protenje sv. Jurja. Svetu misu i procesiju predvodio je novi ogulinski upnik i dekan don Robert Zubovi uz koncelebraciju naeg upnika don eljka Kutena uz mnotvo hodoasnika i tovatelja sv. Jurja. Govorei u propovijedi o zatitniku upe sv. Jurju, don Robert je istaknuo njegovu hrabrost u nasljedovanju uskrsnulog Krista bez obzira na sve protivtine. S obzirom da je prole nedjelje proslavljena Nedjelja Dobrog Pastira i 50. svjetski dan molitve za duhovna zvanja don Robert je pozvao vjernike Lea da budu otvoreni Bogu ne samo u raanju novih ivota nego i u podravanju onih iz njihove zajednice koje Bog bude pozvao da ga slijede kao sveenici, redovnici ili redovnice. Liturgijsko pjevanje uzveliali su nai zborovi iz Lea i Tromarije pod ravnanjem naeg orguljaa eljka Maraca. Nakon mise svojim plesom i pjevanjem pred crkvom je nastupio je KUD Izvor iz Generalskog Stola.

Majin dan
Na zadnju nedjelju svibnja u naim upama Lee i Tromarija proslavili smo Majin dan. Obje mise je predvodio na upnik don eljko Kuten. U svojoj propovijedi upnik je naglasio svrhu majinog dana, a ona jest probuditi uspavanu ljubav i zahvalnost prema enama koje su nas rodile, dokinuti otuivanje obitelji, uiniti nas boljom djecom pribliavajui nas srcima naih dobrih majki, dati majkama do znanja da ih cijenimo iako to ba ne pokazujemo esto. Ako niste kod kue, piite majci, recite joj nekoliko lijepih rijei, pohvala i recite joj kako je

58

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA volite. Majina ljubav je nova svaki dan. Bog blagoslovio nae vjerne i dobre majke. kolska djeca su recitacijama zahvalila majkama.

Protenja po naim selima

Krajem travnja u naim upama Lee i Tromarija po tradiciji zapoela su protenja po mjestima, kapelicama i krievima. 21. travnja uputismo se na Umol proslaviti sv. Marka. Sveta misa zapoela je u 16 sati, koju je predvodio na upnik Kuten. Okupilo se stotinjak upljana iz razliiti sela i zaseoka. upnik je u svojoj nadahnutoj propovijedi govorio o sv. Marku. Ono najznaajnije o njemu govori nam zapravo njegovo evanelje. Kad kaemo o njemu, ne mislimo na odreene biografske podatke, ve o njemu kao piscu Evanelja. Njegovo pisano djelo govori o njemu kao o odlinu pukome pripovjedau. On pripovijeda dogaaje Isusova ivota jasno, a zaustavlja se i na vrlo dragocjenim pojedinostima kojih kod drugih evanelista ne susreemo. U svom je pripovijedanju pod utjecajem svetoga Petra jer je zapravo njegove kateheze stavio na papiros za potrebe vjernika rimske opine. Prvu nedjelju u svibnju proslavismo Naae Svetog Kria u Grabrku. Sveana sveta misa zapoela je u 17 sati prije mise obavili smo pobonost Blaenoj Djevici Mariji, molitvom krunice i pjevanim litanijama. Misu je predvodio bosiljevaki upnik Vl. Josip Priselac uz koncelebraciju naeg upnika. U svojoj propovijedi Predvoditelj ree da se nee osvrtati na povijest ovoga Blagdana, na naae ostataka sv. Kria od kraljice Jelene niti na otimanje relikvija od strane Perzijanaca i ponovni njihov povratak, ve na potrebu svakoga od nas da nam se u ivotu dogodi susretnaae Boga ivoga, naae Njegove ljubavi kako bi smo mi krani bili svjedoci i znak dananjem svijetu, kako bi primjer naeg ivljenja i djela privukao Kristu i Crkvi. Pronai Boga moemo ukoliko ne zaboravimo i izgubimo nae blinje u kojima prepoznajemo mjeru Kristove ljubavi koja nam se darovala i oitovala u Kristovu kriu kojeg danas slavimo. Pjevanje je predvodio na upni zbor. Nakon mise vrijedni Grabrkani sve prisute poastili su kolaima, piem i zadrali se uz asicu razgovora. Poetkom lipnja naosmo se na rubu upe Lee u Radoajima, tono 02. lipnja u 12 sati na blagdan Presvetog Trojstva. Okupljenim Radoajcima pristigli su i njihovi gosti, rodbina i prijatelji. Euharistijsko slavlje predvodio je na upnik don eljko Kuten. U propovijedi je govorio o Presvetom Trojstvu. Danas kao to smo ve rekli na poetku ove sv. mise slavimo svetkovinu najvee tajne nae vjere,danas u jednoj svetkovini slavimo trojstvenoga Boga: Boga Oca, Boga Sina, Boga Duha Svetoga; danas slavimo svetkovinu Presvetoga Trojstva. Slavimo Oca koji nas je stvorio, Sina koji nas je otkupio i Duha Svetoga koji nas je posvetio. I nastavio: Ovdje mogu traiti odgovor i davati ga i to uspjeno, a razglabanje Tajne presvetoga Trojstva neka ostane moja vjera, odnosno, dar moje vjere koji e me svaki dan naprijed voditi. Gospodine pomozi mi, da ti znadem dati hvalu i uzvratiti molitvom i dobrim djelima kako prema tebi tako i prema bratu ovjeku. U nedjelju 09. lipnja proslavismo protenje u Tonkoviima upa Tromarija. Svetu misu predvodio na upnik, sudjelovalo je oko 120 upljana i hodoasnika iz obje upe. 59

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA

Iz upe sv. Josipa Josipdol

Vanija dogaanja u upi JOSIPDOL
Od prolog Boinog ZOV-a do danas, u upi Josipdol, mnogo se toga lijepoga dogodilo. Krenimo redom kako sam zabiljeio. Boi i boini blagdani vrlo su lijepo proslavljeni u naoj upi. Za ovo doba godine bilo je neobino vrijeme, juina i +13 stupnjeva celzijusovih.

Uoi prvog naeg upnog blagdana sv. Valentina u crkvu su stavljeni novi tepisi. Prije su u cijelom prezbiteriju stajala tri razliita tepiha a danas samo jedan. Novi tepih je podigao prezbiterij i cijela crkva je sad ljepa. U etvrtak, 14. veljae bio je poseban dan za nau upu. Tradicionalno i vrlo sveano proslavili smo blagdan svog suzatitnika sv. Valentina. Sredinju misu u 11 sati pred vie stotina vjernika predslavio je don Anelko Kaunko, upnik u Kompolju i Brlogu u koncelebraciji mjesnog upnika Petra poria i susjednih sveenika iz Ogulinskog dekanata. Don Anelko je u svojoj homiliji predstavio lik muenika iz 3. stoljea sv. Valentina koji je bio kanjen i muen jer nije htio carevu vlast staviti iznad Boje. I danas ima careva koji svoje zakone ele staviti iznad Bojeg zakona te smo svjedoci stalne borbe za vjenu istinu i Boji pravedni zakon, posebno u podruju obitelji. Potrebna nam je velika hrabrost za opstanak obitelji kojoj se danas mnogi izruguju, toj istoj obitelji koju je Bog uzdignuo na razinu sakramenta. avao je danas lukaviji i perfidno razara obitelj nasiljem, preljubom, blud i plitke zabave kojima smo svjedoci. Dananja estrada rui svih 10 zapovjedi Bojih, dok humanistiki svijet rui sve vjersko. Tako se javljaju sulude ideje kod nekih politiki krugova da starce treba likvidirati. Ljudi su sve depresivniji, javljaju se nove bolesti, spolnost se pretvara

60

VIJESTI UPA OGULINSKOG DEKANATA u nastranost, posljedica ega je izumiranje kranskih naroda. Kad se pokvare muevi propada obitelj, a kad se pokvare ene propada itav narod.Molitva i post nameu se kao jaka brana tim procesima, posebno pojaana molitva kao najbolji lijek i odgojno sredstvo za spas obitelji, zakljuio je don Anelko. U utorak, 19.oujka na blagdan sv. Josipa, zatitnika nae upe, slavimo zatitnika oeva, radnika, zarunika i djece. Pred brojnim vjernicima, ali i hodoasnicima iz susjednih upa sredinju misu predslavio je upnik iz Zagorja vl. dr. eljko Blagus u koncelebraciji ogulinskog dekana Roberta Zubovia, mjesnog upnika i vie sveenika Ogulinskog dekanata. Nakon dugo godina vratila nam se zima sa puno snijega. Broj centimetara snijega se popeo na 103 cm! Snijeg je napravio dosta tete na upnoj kui i gospodarskoj zgradi do nje. Na Cvjetnicu, bio je blagoslov maslinovih granica u crkvi u 11 sati. Prije mise smo imali ophod oko Crkve s maslinovim granicama. U Velikom tjednu, na Veliki etvrtak, Petak i Subotu slavili smo obrede Velikog Tjedna, Okupio se solidan broj ljudi na Vazmeno bdjenje u 21 sat i na blagoslov Uskrsnog jela. Na Uskrs je bilo znaajno vie ljudi. U tjednu nakon Uskrsa upnik je bio pozvan u Goteborg u vedsku na 25. obljetnicu misnitva vl. Ilije Janjia koji je ovdje jednu godinu bio upnik. Bilo je jako lijepo i sveano! Tako da se i u tom dalekom svijetu spominjalo ime nae upe. Hvala vl. Iliji to mi je to omoguio. Mjesec svibanj smo zapoeli pobonou u ast BDM Majci Bojoj, naoj Gospi, molitvom krunice i sv. misom. Svaku veer u svibnju okupljali smo se na molitvu krunice i sv. misu. U nedjelju, 5. svibnja, bilo je sveano u naoj upi: osamnaestero djece treeg razreda nae kole i lanovi upe Josipdol po prvi su puta u svoje nevine i mlade due primili Isusa u maloj bijeloj hostiji, Prvu sv. priest. Na blagdan Duhova 19. svibnja proslavili smo sv. misom na Viniici obljetnicu obnove i posvete te kapele. Zahvaljujui lijepom vremenu skupilo se stotinjak ljudi. Ubrzo nakon toga bio je blagdan sv. Antuna Padovanskoga. Sveano je bilo u Carevom polju. Na kraju ovog priloga jo jednom sve srdano pozdravljam sa eljom da se odmore i napune baterije za nove poduhvate koji nas ekaju. Odmoriti se moemo jedino uz Boga jer On je na mir! vl. Petar pori, upnik Josipdola.

61

IN MEMORIAM

U Zavalju pokopan muki ubijeni sveenik Mile Ivani

U upi Zavalje nadomak Bihaa na obroncima Like Pljeivice u snjenim uvjetima u nazonosti vie stotina upljana te dvaju biskupa u srijedu pepelnicu 13. veljae pokopan je muki ubijeni sveenik Mile Ivani. Pogrebne obrede predvodio je Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi a izmeu 40 sveenika Gospiko-senjske i Banjaluke biskupije kao i Rijeke nadbiskupije nazoio je i pomoni biskup banjaluki Marko Semren. Na posljednjem oprotaju u prepunoj crkvi sv. Franje Asikog nali su se i predstavnici islamske zajednice i srpske pravoslavne crkve kao i najvii predstavnici grada Bihaa i Unsko-sanske upanije. Danas slavimo rtvu onoga koji je od 1997. godine na ovom oltaru slavio rtvu Isusa Krista. Sve nas je okupio alosni poziv, ponajvie upljane prvih upa pokojnog Mile Jezerana, Stajnice, Lipica kao i Zavalja. Uznemireno je nae srce, no svoj mir nalazimo u Isus koji je jedina istina, put i ivot. Prvi puta susreo sam Milu u Pazinskom sjemenitu 1950. godine kada je Crkva bila jedini pratilac i nada hrvatskom ovjeku. Mile je sluao o brojnim upnicima ubijenima u vremenu rata od Zavalja do Blagaja te krenuo njihovim putem. Nakon to je Zavalje 1997. godine osloboeno kao prorok Izaija je doao nadbiskupu Tamarutu i rekao evo me. Pristupio je obnovi unitene upne crkve i upnog stana . Mnogi su bili zasluni, ali najvie on. Neki su mislili kad puno radi da ima i puno novca. 8. veljae dogodila se provala, ostalo je poznato. Ovih dana sluao sam u Bihau brojna svjedoanstva o Mili i od Bonjaka i pravoslavaca te sam u dui osjetio ponos. Ubojstvo nije izazvao a bio je vjet u stvaranju ozraja prijateljstva i zajednitva. Presudili su mu maloljetnici s ubilakim namjerama, to nas je zaboljelo. to na m se to dogaa u drutvu, gdje smo zakazali, zapitao se biskup. Izlaz je u spaavanju obitelji u odgoju za prave vrednote pri emu je potrebna pomo drutva i Crkve. No drutvo esto u tome ometa a ne pomae jer neke udruge ne razumiju znanje o odgoju potencirajui slobodan razvoj odgoja bez utjecaja obitelji. Biskup je na kraju vjernicima Zavalja poruio da e nakon dogovora s franjevcima iz Bihaa upom privremeno upravljati franjevci iz Bihaa. Od vl. Ivania oprostio se i biskup Semren koji je za pokojnika rekao da je bio ivue evanelje, a svima je bio put istina i ivot. Slunjski dekan mons. Mile Peci je istaknuo da je vl. Mile volio ljude i bio zadovoljan s malim, a da je njegova smrt izazov za sve nas. U ime rodbine i upljana elimir Pra je za vl. Milu rekao da je bio svima dobroinitelj i zatitnik. Kancelar biskupije mr. Marinko Milievi proitao je niz brzojava suuti brojnih crkvenih i dravnih dunosnika.

Preminuo vl. Zdenko Skender

U Gospiu je u utorak 9. travnja na gradskom groblju sv. Marije Magdalene pokopan umirovljeni sveenik Gospiko-senjske biskupije vl. Zdenko Skender. Misu zadunicu, u zajednitvu tridesetak sveenika i brojnih upljana Laevca, Pazarita, Zagorja, Modrua, Plakog i Saborskog gdje je vl. Zdenko vrio svoju pastoralnu dunost, predvodio je Gospiko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogovi. Ispraaju je nazoilo i desetak sestara koje je vl. Zdenko pripremio za samostan. Biskup Bogovi je predstavio ivot pokojnog vl. Skendera. Zdenkov ivot bila je jedna velika propovijed, istaknuo je biskup Bogovi za vl. Zdenka koji iako je zavrio uiteljsku kolu, na kraju je poao za Isusom u njegovu kolu. Sav svoj sveeniki ivot ugradio je u ovu biskupiju, a najdue je sluio u upi Laevac od 1970. do 1991. o kojoj je napisao knjigu. Tjeio je narod na putu u progonstvo. Bez pogovora je prihvaao svaku upu na koju ga je biskup poslao. Sveenik nema svoje obitelji ni kue nego slui narodu, a to je Zdenko inio, zakljuio je biskup, te mu zahvalio za plodni sveeniki ivot. Vl. Zdenko je svjesno i marljivo obavljao svoje pastoralne, upnike dunosti. Nastojao je udovoljiti svim traenjima od svojih upljana. Miuslio je da ljude treba uvijek usluiti. Rijetko je izbivao izvan upa koje su mu bile povjerene. Osim redovitog pastorala uvijek je nastojao neto zapisivati. Tako je prigodom 200. obljetnice gradnje upne crkve sv. Jurja u Laevcu izdao monografiju Laevac., a izdavaka kua Kranska sadanjost tiskala je i njegov rad o arhivu laevake upe. Rado je suraivao u izdavanju Dekanatskog lista i Dekanatskog

62

IN MEMORIAM godinjaka Mostovi u Slunju, a prije toga i u listu upna panorama. A tako i u izdavanju dekanatskog lista ZOV u Ogulinu, dok je upnikovao u Ogulinskom Zagorju. Osobito je rado pisao o duhovnim zvanjima, te nosiocima duhovnog zvanja koje su ponikle iz njegovih upa. Pokojni Zdenko vrlo je esto govorio o ljubavi. Moglo bi se rei, puna su mu usta bila te rijei ljubav mislei kako je sam to tumaio na Boju ljubav nazivajui je nestvorenom ljubavi Kao da je htio s misliocem Martinom Grayem rei: Znam da smrt ne moe unititi ljubav. To znam jer svaki dan ivim s onima koje volim. A znam, takoer, da ljubav i dobrota, vjernost i nada na kraju uvijek slave pobjedu nad zlom i smru. Sve to znam i vjerujem da je Bog u dubini te moje sigurnosti. Jednoga dana, pred veer, na obali Genezaretskog Jezera, Isus je pozvao svoje apostole: Prijeimo na drugu obalu! Jednoga dana u predveerje naega ivota i nama e Isus uputiti iste rijei: Poimo na drugu obaluVl. Zdenko odazvao se Gospodinu kao vjernik u svojem djetinjstvu i mladosti, u zrelosti svoga ivota odazvao se Gospodinu u sveenikom zvanju, a u predveerje svoga ovozemaljskog ivota Gospodin ga je pozvao da prijee na potpunu drugu obalu ivota. Vjerujemo, i duboko se nadamo, da je naem dragom pokojniku Spasitelj Isus Krist bio pratnja u prostore te druge obale gdje je i naa vjena domovina.

NA VELIKI PETAK
Nepravedna osuda, bievanje, krv Tvoja posvuda, Isuse, Trnova kruna, Krini put, raspee i Tvoje umiranje Pretrpio si teku muku i teku smrt na kriu, za mene. Isus raspet na kriu, bol velika u mome srcu- sva sam bolesna Moje te srce, Isuse ljubi, ali se slama od boli. S Kria Ti mi nosi, ivot novi. Otkupljenje i spasenje, nosi ivot sretnih ljudi. Pribliavam se Tvome kriu i ljubim ga. Vjerujem Ti i drhtim od te tvoje ljubavi S kria, Isuse i kajem se za svoje grijehe. Iz srca i due te molim kajem se, oprosti mi, oprosti mi moj Isuse. Na sebe si uzeo i nae grijehe i nae boli i opravdao nas pred Ocem svojim. To je ta ljubav, silna Tvoja od koje se vea zamisliti ne moe. Doao si na svijet da spasi grijenike, i hvala Ti zato, moj Isuse! Hvala Ti za tu veliku neizrecivu ljubav koja me spasila za vjenost u Tvome kraljevstvu. I dok pokleknuh pred Tvojim kriem i dok ga ljubim, dua je moja puna boli, Sva sam potresena tu bih od alosti ridala. Ali srce i cijelo moje Te bie, Isuse, voli. Iz kria Ti mi poruuje: Ako vjeruje u mene, ivjet e.! Isuse volim Te, Ti zna sve. Ti si kralj neba i zemlje, Ti si kralj moga srca i mene. Iza patnje Velikog petka uskrs dolazi i ivot vjeni Isuse, s Tobom u radosti. Po svome Kriu i svojoj muci, Ti mi Uskrs donese! O kojeg besplatnog, najveeg dara za mene. Ti si uskrsnue i ivot moj, Isuse!!!! Zdravka 63

IZ NAIH KRAJEVA

Dobrotvorno podupirajue drutvo Sv. Josip Prapue-Zagrad

Isusovo-Ribari selo, sv. Marko-Skradnik, sv. Katarina u Otarijama, sv. Katarina-unjevo selo, Otarije i sv. Antun-Modru.

NASTANAK PODUPIRAJUEG DRUTVA SV. JOSIP- PRAPUE

Donedavno se smatralo, jo od vremena Obnoviteljske skuptine 6. svibnja 2005. godine, da je Dobrotvorno podupirajue drutvo Sv. Josip Prapue utemeljeno u jesen 1925. godine, ali pronaena izvorna graa pomie djelovanje Drutva na 1921. godinu, kada su upisani prvi lanovi. Dio dragocjene izvorne grae sauvan je u obitelji Stoi, Vrtae 12, u Prapuu. Izmeu ostalog najveu vrijednost ima lanski uplatni dnevnik Dobrotvornog podupirajueg drutva Sv. Josipa Ogulin - Prapue od 1926.-1935. godine. U dnevniku je kao prvi lan upisan Tomo Domitrovi kbr. 40, Prapue, roen 1882. godine, koji je bio lan Drutva od 1. sijenja

Glumaka druina DPD Sv. Josip - Prapue Pripredba za Josipovo S lijeva: Mijo Suanj (Rajzer), Franje Suanj (Srakan), Ive Magdi (Bian), Mate agar, Toma Markovi (Surkan), Dragan Kruljac, Nikola Suanj (Duda)

Ogulinsku podkapelsku udolinu obiljeava, uz druge posebnosti koje posjeduje, i drutveno-karitativan rad koji se ogleda kroz djelatnost dobrotvorno-podupirajuih drutava. Danas na ovom prostoru djeluje est dobrotvorno-podupirajuih drutava osnovanih na obnoviteljskim skuptinama odranim nakon 1991. godine: DPD Sv. Josip Prapue-Zagrad DPD Sv. Antun egar-Podvrh DPD Sv. Marko Skradnik DPD Uzaae Isusovo Cerovnik DPD Blaeni Ivan Pavao II. Otarije DPD Sv. Anton Ogulinski Hreljin. lanovi najstarijih drutava, unato komunistikom jednoumlju uspjeli su sauvati znakovlje svojih drutava-barjak, upisne knjige lanova, popise lanova, vrijednu arhivsku grau i podatke o djelovanju drutava. Nakon demokratskih promjena javlja se zamisao o obnovi pojedinih drutava i organiziranju obnoviteljskih skuptina. U Hrvatskom dravnom arhivu u Zagrebu sauvani su podaci od preko dvadeset dobrotvornih drutava koja su na ovom prostoru djelovala izmeu dva svjetska rata. Dobrotvorna drutva zasnivala su svoj rad na idejama socijalnog katolicizma i uzajamnog pomaganja. U samom Ogulinu i okolnim mjestima djelovala su sljedea drutva: sv. Josip-Prapue, sv. Rok-Lomost, sv. Anton u egaru, sv. Jakob Ogulin, sv. Kri-Ogulin, sv. Ivan-Ogulin, sv. Petar u Sv. Petru, sv. Juraj-Pukari Selo, sv. Mihovil-Bot, sv. Ilija-Turkovi selo, sv. Juraj-Modruko Zagorje, sv. Trojstvo Sabljak Selo, sv. Nikola-Hreljin Ogulinski, sv. NikolaKuini selo, sv. Vid-Bertovi Selo kod Modrua, Srce

Uvod

Odbornici DPD Sv. Josip - Prapue S lijeva stoje: Ive Boban (blagajnik), Jure Zubi (tajnik), Franje Suanj S lijeva sjede: Ivica Putisk (predsjednik), Mijo Markovi

1921. godine. Sauvane su i blagajnike knjige Drutva koje obuhvaaju razdoblje od 28. veljae 1931.-31. prosinca 1937. godine, te od 1937.-1942. godine. Janjica Grguri sauvala je lanski upisnik, drutvenu sliku sv. Josipa i fotografije lanova uprave DPD Sv. Josip. U njezinoj obiteljskoj kui odravali su se povremeni sastanci Upravnog odbora Drutva. Janjica Grguri je neakinja posljednjeg predsjednika Drutva Ivice Potiska. Blagajniku dokumentaciju DPD Sv. Josip Prapue pohranio je Tomica Boban, sin blagajnika Drutva Ivana Bobana (Prapue, kbr.139). Znaku Drutva sauvao je Franjo Domitrovi-Kirbi. Prva pravila Drutva prihvaena su na skuptini odranoj 17. sijenja 1926. godine. Broj lanova ute-

64

IZ NAIH KRAJEVA meljitelja bio je 36. Privremeni predsjednik drutva bio je Mate Suanj, dok je tajnike poslove vrio Juraj Stoi.

Izvod iz pravila Drutva:

Svrha Drutva jest dobrotvorna, naime: 1. Podupirati lanove za sluaj bolesti, smrti, poara, uginua blaga ili istoj nudi, ukoliko bi to sredstva drutva doputala. 2. Namaknuti posmrtnu pripomo kad umre koji lan ili lanica. 3. Provaati umrle lanove u zboru na vjeno poivalite. 4. Podupirati lanove, kojima nesreom ili djelomice nastrada ivine. 5. Podupirati lanove koji nastradaju uslijed vatre (pogorelce). 6. iriti prosvjetu meu lanovima.

Blagoslov barjaka DPD Sv. Josip -Prapue u upnoj crkvi sv. Kria 1927.

DJELATNOST DRUTVA
Dobrotvorno podupirajue drutvo Sv. Josip prireivalo je zabave s plesom koje su imale humanitarno obiljeje, u svrhu prikupljanja pomoi za lanove koji su se nali u nevolji. Pravaki list Glas Hrvata u rubrici Domae vijesti redovito je pratio drutvene dogaaje u Ogulinu. Drutvena zabava odrana je 1927. godine na Uskrsni ponedjeljak, 18. travnja, uz sudjelovanje Gradske glazbe. Drutvo Sv. Josipa 1929. godine, uoi sv. Tri kralja priredilo je u gostionici Ive Kolia zabavu uz uee Hrvatskog skautskog orkestra Lavuk. Na taj nain Drutvo je prikupljalo sredstva za sluaj poara ili nesree za svoje lanove. Drutvo je pomagalo i lanovima drugih dobrotvornih drutava. upnik Dragutin Kukalj ( 1899.-1945.) unaprijedio je liturgijski i laiki ivot u ogulinskoj upi. Pomagao je pri utemeljenju ogulinskih podupirajuih drutava. Aktivno je sudjelovao pri gradnji doma sv. Roka u Lomostu. U Ogulinu je djelovao od 1927.- 1934. kao kapelan, a od 1934.-1938. bio je ogulinski upnik. Godine 1932. pruio je veliku pomo pri utemeljenju Kriar-

nu misu sluio je upravitelj upe vl. Dragutin Kukalj. Glavni duhovni tajnik Hrvatskog kriarskog bratstva msgr. Milan Beluhan blagoslovio je barjak DPD Sv. Josip. U svojem pozdravnom govoru naglasio je: Samo uzajamnim radom i slogom mogu seljaci pridonijeti poboljanju svoga socijalnog stanja. Barjaku su kumovale lanice DPD Sv. Josip iz sela Prapua. Izmeu dva rata u Ogulinu je djelovalo Kriarsko bratstvo i Kriarsko sestrinstvo. Kriari su su imali svoje ogranke u Sabljak Selu, Turkovi Selu i Salopek Selu. Najvei poduhvat Drutva Sv. Josipa bila je gradnja mosta preko Vrajeg prijelaza koji je povezao Prapue s Markovi Selom. Dobrotvorno drutvo Sv. Josipa iz dobrovoljnih prinosa u gradnju mosta uloilo je 30.000 dinara. Most je sveano otvoren 13. srpnja 1933. godine. Most je sagradio graevni poduzetnik Josip Markovi iz Prapua, kbr. 14, dok je spomen plou darovao Nikola Stoi iz Prapua, kbr. 127. Posljednja izvanredna glavna godinja skuptina Drutva odrana je 25. kolovoza 1945. u kui Nikole Stoia, Prapue, kbr. 127. Drutvo je, kao i sva druga dobrotvorna drutva, odlukom tadanjih komunistikih vlasti moralo prestati s djelovanjem. Nakon ukinua rada Drutva 1945. godine nije bilo poznato je li barjak sauvan ili je uniten. Barjak je uvan najprije na tavanu upne crkve Sv. Kria, a 70-tih godina upnik Juraj Petrovi predaje ga na uvanje Franji Stipetiu koji je o njemu paljivo skrbio, sve

skog bratstva, a 1934. i Kriarskog sestrinstva. Godine 1937. pod okriljem upe Sv. Kria Ogulin dolazi do povezivanja dobrotvornih drutava u Ogulinu. Svako drutvo svojim skromnim mogunostima nije dotad moglo ostvariti neke sloenije akcije. Kako bi se izrazila meusobna povezanost organizirana je proslava Dana uzajamnosti koji je odran 11. srpnja 1937. godine. Tom prilikom Ogulin su posjetili lanovi Hrvatskog kriarskog bratstva iz Zagreba, Hrvatsko pjevako drutvo Branimir i glazba Hrvatskog kriarskog bratstva. U okviru proslave Dana uzajamnosti u upnoj crkvi Sv. Kria u Ogulinu upriliena je posveta drutvenog barjaka DPD Sv. Josip Prapue. Svea-

65

IZ NAIH KRAJEVA do obnoviteljske skuptine 2005. godine. Na skuptini, Franjo Stipeti predao je Drutvu barjak na trajno koritenje i uvanje. Poput ostalih drutava koja su djelovala na naem podruju i DPD Sv. Josip osmislilo je drutveni barjak koji je izraen od plave svile obrubljene ukrasnom zlatnom trakom s resama. Na prednjoj strani, u sredinjem dijelu, u ovalnom polju, nalazi se prikaz sv. Josipa, a na stranjoj strani je stilizirani hrvatski povijesni grb s natpisom DPD SV. JOSIP OGULIN - PRAPUE. Hrvatski grb je istaknut i povezan s vrpcama hrvatske trobojnice. Na obje strane barjaka, u podnoju, prikaz je stiliziranih vitica vinove loze i grozdova, peninog klasja i cvjetnih latica. Na desnom rubnom dijelu su ukrasni avlii s imenima dobrotvora koji su dali sredLiteratura: Bogovi (Mile), 2000, Pet stoljea ogulinske upe u: Ogulin (monografija), 151.-159. Dravni arhiv u Karlovcu, (1945.), fond Gradski N. O. O. Ogulin, Br. 3074./1945. Glas Hrvata, (1927, 1929.), Pravaki list za politiku, prosvjetu i narodno gospodarstvo. Glas s Prapu (2007.), List Dobrotvornog podupirajueg drutva Sveti Josip, Prapue-Zagrad. Graa u posjedu Drutva Hrvatski dravni arhiv u Zagrebu, (HDA) F 138, P 40, kut. 522 (arhivsku grau o dobrotvornim drutvima prikupio vl. Ante Luketi, Otarije; grau o DPD Sv. Josip obradio je Tomislav Zrnc; izvornu grau Drutva pronaao je Zvonko Trdi ). Spomen knjiga za upu Ogulin Stoljee ogulinskih novina, (2005.), Matica hrvatska, Ogranak Ogulin, 229, 245, 252 . pori (Tomislav), 1995, Dragutin Kukalj-upnik i kateheta ogulinski, ZOV-God. II., broj 2 (5), 18.-20.

stva za njegovu izradu. Na vrhu barjaka je metalni zavretak s hrvatskim grbom. U sklopu Drutva djelovale su tamburaka i glumaka druina. Rad DPD Sv. Josip Prapue-Zagrad obnovljen je 6. svibnja 2005. godine. Obnoviteljska skuptina odrana je na poticaj graana Mjesnog odbora PrapueZagrad. U prolom razdoblju ovo Drutvo temeljilo je svoje djelovanje na socijalnom nauku Crkve. Njegovalo je karitativnu djelatnost, rad na podruju kulture i prosvjete, ouvanju nacionalne batine, te zabavnim radom. Za prvog predsjednika Drutva izabran je Zvonko Trdi, a za dopredsjednicu Ana Stipeti. Barjak Drutva blagoslovio je tadanji gvardijan samostana treoredaca, o. Petar Runje. Ivan Tironi

DOMOVINI S LJUBAVLJU

Izjava Komisije Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et pax o nepravomonim presudama Hakoga tribunala
1. Pozivamo na solidarnost hrvatski narod i politike voe u Hrvatskoj kako svojim ishitrenim, paualnim ili subjektivnim izjavama ne bi stvorili krivu sliku o ulozi hrvatskoga politikog vodstva iz vremena rata u Bosni i Hercegovini i samim tim utjecali na konanu presudu u dijelu koji se odnosi na ujedinjeni zloinaki pothvat, te da u pojedinanim kaznenim djelima koja se Hrvatima iz BiH-a stavljaju na teret sudu bez neizravnog utjecaja omogue da donese pravednu presudu. Izjave dijela politikog vodstva, poput Hrvatska je u BiH-u imala ambivalentnu politiku ili Hrvatska je bila agresor u Bosni i Hercegovini, ne odgovaraju stvarnom smjeru hrvatske dravne politike iz toga vremena. Uz to, agresija nije dio optunice protiv Jadranka Prlia, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovia, Brune Stojia, Valentina oria i Berislava Puia, niti ICTY ima mandat za sporove meu dravama pa ni za kazneno djelo agresije. Pozivamo sve politike strukture da na tragu izjave predsjednika vlade Republike Hrvatske podre ukljuenje drave u ovaj postupak u dijelu opovrgavanja udruenog zloinakog pothvata i meunarodnog sukoba i to sa svim legalnim sredstvima, te da se obranama okrivljenih olaka pristup arhivima i novim dokazima, ako e to biti potrebno. 2. Pozivamo bonjake politike voe i stranke na razboritost. Kratkotrajni trijumfalizam moe donijeti tek kratkotrajnu dobit dijelu politikih snaga u Bosni i Hercegovini, ali dugorono nee moi sakriti povijesne injenice prema kojima je predsjednik Franjo Tuman pozvao Hrvate u Bosni i Hercegovini da na referendumu glasuju za neovisnu Bosnu i Hercegovinu kao za svoju dravu, prema kojima je Hrvatsko vijee obrane prvo bilo ukljueno u obranu Bosne i Hercegovine, a Hrvatska poslije cijelo vrijeme armiju Bosne i Herce-

66

DOMOVINI S LJUBAVLJU govine opskrbljivala orujem za vrijeme embarga te ponajprije i najvanije zbrinula na desetke tisua izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Duboko alimo to se hrvatsko-bonjaki sukob ikad dogodio. Vodstva dviju vojsk koje su svoju zajedniku domovinu Bosnu i Hercegovinu zajedniki branile od velikosrpske agresije u tom asu oito nisu dobro razumjele tendencije meunarodnog okruenja i stranih diplomacija koje su upravljale ratom u Bosni i Hercegovini. Ali tomu unato, za povijest ostaje injenica da su te dvije vojske u Washingtonu ponovno sklopile savez kako bi se nakon operacije Oluja provela zajednika akcija oslobaanja zapadne Bosne, izazvao slom snaga generala Ratka Mladia, a Biha poslije Srebrenice spasio od novog genocida. Nakon tisuu dvjesto i jednog dana potpune opsade tzv. bihakog depa u operaciji Oluja, deblokirana je i najdue izolirana bosanska enklava. Pripadnici Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije BiH-a spojili su se u predjelu Plitvikih jezera. Biha, ba kao i Srebrenica bio je zona zatiena od UN-a. Bataljuni, ukljuujui nizozemski, koji su ondje bili nisu uinili nita kako bi spasili ivote tisua civila. Uinile su to u savezu Hrvatska vojska i Armija Bosne i Hercegovine. To je povijesna injenica koju nitko ne moe opovrgnuti. 3. Pozivamo na jedinstvo Hrvate u Bosni i Hercegovini. Samo jedinstvo, koje nije jednoumlje nego svijest o vanosti zajednikih nazivnika, a ne dosadanja podijeljenost Hrvatima u Bosni i Hercegovini moe osigurati sva prava koja im kao konstitutivnom narodu jami tzv. Dejtonski ustav. S obzirom na to da Sud u Den Haagu svojom politikom optuivanja nije kaznio zloine nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini, uz iskreno aljenje za svakom bonjakom rtvom stradalom u hrvatsko-bonjakom sukobu, pozivamo tijela kaznenog progona u Bosni i Hercegovini da istrae i kazne poinitelje zloina nad Hrvatima tijekom rata. U napadima bonjake vojske na Hrvate, na malom podruju ubijeno je 1150 Hrvata, od kojih vie od stotinu djece. Procesuiranje poinitelja tih zloina je nunost, a u cilju odranja trajnog mira i prosperitetne budunosti triju konstitutivnih naroda u cjelovitoj Bosni i Hercegovini. 4. Nemalo smo iznenaeni oslobaajuom nepravomonom presudom Jovici Staniiu i Franku Simatoviu, efu Slube dravne bezbjednosti Miloevieva reima i njegovu prvom agentu zaduenom za posebne operacije, osobito s injenicom da niti jedan visoki politiki dunosnik tadanje Srbije, vrh JNA i vrh KOS-a ovim nisu proglaeni dijelom ujedinjenog zloinakog pothvata za zloine planirane i poinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Kada uzmemo u obzir da je Slobodan Miloevi umro bez presude, da je Biljana Plavi, um zloina u Bosni i Hercegovini, osuena na 11 godina zatvora, kada iz presuda za Srebrenicu i presude za Ovaru iitamo izuzimanje vojno-obavjetajnog i politikog vodstva tadanje SR Jugoslavije i Srbije iz odgovornosti za planiranje i organiziranje zloina u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ne moemo se oteti dojmu da je rije o cjelovitoj amnestiji Srbije odnosno njezina vojnog, obavjetajnog i politikog vodstva za rat u bivoj Jugoslaviji. Nepravomono osloboditi Staniia i Simatovia i njihove nadreene za zloine u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini te istodobno osuditi Hrvate i vodstvo tadanje Hrvatske za planiranje organiziranog zloina u Bosni i Hercegovini ostavlja nas iznenaenima. Sud u Hagu time govori da je dominantno u politici optuivanja te dijelom u politici osuivanja voen kriterijima politike, a ne prava. Sud time nije ispunio svoju funkciju jer kod napadnutih i rtava izaziva frustraciju, a onima koji su izvrili agresiju ne daje priliku za suoavanje s istinom i vlastitom katarzom. Nakon ovih presuda neizbjeno je pitanje: Kako to da je Herceg-Bosna, koja je formirana radi obrane a vie ne postoji, proglaena zloinakim pothvatom upravljanim iz Zagreba, a Republika Srpska nastala na genocidu i etnikom ienju dobila legitimitet dravnosti, i to suprotno svim naelima meunarodnog i humanitarnog prava? Naalost, takve presude nee krvavi raspad bive Jugoslavije tako skoro na primjeren nain smjestiti u prolost i u povijest. 5. Imajui u vidu reeno, nedosljednost Hakog suda, pokuaj da se od toga suda napravi pravni eksperiment, a ne instrument pravde, pozivamo Republiku Hrvatsku da nikako ne odustane od optube za genocid. To je nuno zbog mira na ovim prostorima. Nuno je pred jednim ozbiljnim, neeksperimentalnim meunarodnim suditem traiti pravdu i ustanoviti pravilo za budunost, a to je da se sukobi rjeavaju sudom, a ne ratom. Takoer da oni koji zapoinju agresivni rat snose posljedice. U protivnom moemo oekivati nove ratove jer sve upuuje na to da se zloini isplate: to se osvoji ostaje agresoru, a rtve odgovaraju zato to su se branile. Ako meunarodna zajednica nije spremna kroz ad hoc Sud u Hagu postaviti trajnije temelje mira na ovim prostorima, kako se to dade nazrijeti iz pojedinih optunica i presuda, onda tu odgovornost na sebe mora preuzeti Republika Hrvatska, ako ni zbog ega drugoga, a onda zbog pijeteta prema rtvama i spreavanja ponavljanja djela. U Zagrebu 10. lipnja 2013. Vlado Koi, predsjednik Komisije HBK Iustitia et pax 67

OBITELJSKA STRANICA

Nacionalni kongres o braku

U Zadru 19. i 20. travnja u dvorani samostana kolskih sestara franjevki u Arbanasima odran je prvi nacionalni studijski dan za djelatnike i suradnike u pastoralu braka i obitelji na temu Od teologije tijela do evanelja ivota. Na tom studijskom danu sudjelovalo je oko dvjesto sudionika koji se bave obiteljskim pastoralom, meu kojima su bile i mnoge obitelji s djecom iz cijele Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Maarske. Predsjednik Vijea Hrvatske biskupske konferencije za ivot i obitelj krki biskup Valter upan istakao je u svojim uvodnim rijeima: ini se da se predskazuje velika duhovna borba u sljedeim godinama. Ne smijemo se bojati ni biti zahvaeni malodujem. Obitelj je Boja institucija i izdrala je kroz sva tisuljea do danas. Mora nam samo biti ao naroda koji podlijee laima i propada. Monsinjor upan izrazio je radost to su Hrvatski biskupi na svom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije prihvatili prijedlog da se jedne godine odri studijski dan, sljedee godine nad/biskupijski susret, a tree godine nacionalni obiteljski susret. ko obitelji koja je u sreditu Boje pozornosti. Obitelj treba biti u sreditu pozornosti drutva i crkvene skrbi. Brak postaje zvanje u kojem mladenci dobivaju zadatke, doivotno obeanje vjernosti, ljubavi i potivanja. Isus nas nee ostaviti same u braku, On e blagosloviti svaku obitelj koja e biti vjerna, gorljiva u ljubavi i postojana u molitvi, zakljuio je nadbiskup Pulji. Primjena teologije tijela i evanelje ivota u pastoralnoj praksi u prijeenidbenom i poslijeenidbenom pastoralu te branom i obiteljskom savjetovanju razraena je u est radionica na Prvom nacionalnom susretu suradnika u pastoralu braka i obitelji drugog dana u subotu 20. travnja. Ljudi nisu jo dovoljno informirani to sve mogu dobiti kao pomo za svoju obitelj u naoj Crkvi. Obiteljska savjetovalita bi trebala biti dijagnostiki centar, iji bi djelatnici trebali prouavati i provoditi nauk o teologiji tijela Ivana Pavla II. Potrebna je struna edukacija i kvalitetna formacija o teologiji tijela. Treba vie znanja, vie hrabrosti, vie slobode koja proizlazi iz vie ivljenja vjere, a nju se ivi sakramentalno. Treba ui u teologiju tijela kao materijal i hraniti se Bojom rijeju, rekla je djelatnica obiteljskog savjetovalita Ana Cukrov. Brane parove bi trebalo pozivati na susrete u upi, da osjete podrku Crkve, da u upi svjedoe o problemima, a isto tako i o branoj srei koju proivljavaju. Brak koji se ivi u ljubavi, odgovorno i zrelo, treba razvijati cijeli ivot, preispitivati svoje osjeaje i posvjeivati sakrament, istaknuto je u radionici. U radionici, u evanelju ivota, govorilo se o ivotu kojeg treba potivati od poetka do kraja. Odgojem za vrijednosti mlade se priprema za druge. Trebalo bi povezati pastoral obitelji i mladih, odnosno prijeenidbeni pastoral. Mlade treba ukljuiti u rad upe davati im konkretne zadatke da se ue odgovornosti. Zajednice obitelji po upama su dobri primjeri rada u pastoralu obitelji. U tim zajednicama ljudi se bolje upoznaju i povezuju, a sama upa postaje kao jedna velika obitelj. Mlade i obitelji treba usmjeriti i odgajati za pomo drugim obiteljima koje su u potekoama, koje imaju bolesno dijete, koje imaju materijalnih potekoa ili neke druge probleme. Djeca su nam najvanija, bez djece postajemo siromani, stari. Trebali bi razvijati predrasude da su obitelji sa brojnijom djecom socijalni sluajevi, a njihovi lanovi neobrazovani ljudi. Da to nije tako vidjeli smo na Studijskom danu na kojem su sudjelovale angairane obitelji sa brojnijom djecom sa etvero i vie djece. Obiteljski ivot je konkretna stvar. Trebamo promovirati intelektualnu izgradnju obitelji, mueva, ena, ljudi uope. Pozivati ljude koji e konkretno govoriti naem ovjeku poruio je mons. Valter upan svim sudionicima, potaknuvi ih da sljedee godine organiziraju obiteljski susret u svojim biskupijama. Nives Tomi

Svrha studijskog dana je poveati i produbiti poznavanje crkvenog uiteljstva, te to bolje upoznati sakrament enidbe. Kroz ovakve susrete dolazi do razmjene miljenja i iskustava, a isto tako se stjeu nova saznanja koja bi se trebala prenijeti drugima. Obitelj koja je spremna svjesno i inteligentno vrstoom vjere zastupati i ivjeti po nepovredivim prirodnim Bojim zakonima ostaje najvri temelj morala i budunosti naroda, naglasio je biskup Valter upan, dodavi da je velika potreba rada na intelektualnom i duhovnom osvjeivanju obitelji i mladih. Cilj Studijskog dana da se potakne studiozniji rad na obiteljskoj i branoj tematici. Predsjednik HBK zadarski nadbiskup elimir Pulji kao domain uputio je par rijei: Studijski dan treba postati naa zajednika briga, a glavni zadatak je da se po svim biskupijama sljedee godine odre obiteljski susreti kako bi se to bolje pripremili za nacionalni susret obitelji. Ovakvim radom elimo da se uje istina o obitelji, jer povijest ovjeka i ljudskog spasenja ide pre-

68

OBITELJSKA STRANICA

Prikupljanje potpisa za referendum: brak je jedino zajednica izmeu ene i mukarca

Graanska inicijativa U ime obitelji pokrenula je skupljanje potpisa graana Republike Hrvatske za raspisivanje referenduma kojim bi se u Ustav RH unijela odredba po kojoj je brak ivotna zajednica ene i mukarca. Pitanje je glasilo: Jeste li za to da se u Ustav Republike Hrvatske unese odredba po kojoj je brak ivotna zajednica ene i mukarca? Prikupljanje potpisa trajalo je od 12.05.26.05.2013.g. na vie od 2.000 mjesta diljem Hrvatske. Mnogi se pitaju zato je to potrebno? Brak je oduvijek bio zajednica ene i mukarca. Ustav RH za sada ne sadri definiciju braka, to omoguava redefiniranje braka i obitelji suprotno vrijednostima, kulturi i volji veine graana. Referendum je izraz demokracije i daje priliku svim graanima da iskau svoje miljenje o braku. Ovim nainom elimo osigurati zatitu braka i obitelji i nakon ulaska u EU. Cilj referenduma je da Ustav i zakoni RH definiraju brak kao ivotnu zajednicu ene i mukarca, te istovremeno elimo sprijeiti izjednaavanje istospolnog partnerstva sa brakom. Definicijom braka se jami trajna zakonska zatita djece, braka i obitelji. Zatiujemo djecu od mogunosti da ih usvoje istospolni parovi. Ujedno obvezujemo Vladu RH da promie brak izmeu ene i mukarca kao temeljnu vrijednost hrvatskog drutva. U naem Ogulinu i iroj okolici je provedena akcija prikupljanja potpisa. Prije samog poetka prikupljanja potpisa zajedno sa dobrim ljudima napravili smo potrebne pripreme: podjela letaka, stavljanje plakata, popisivanje volontera i jo mnogo drugih sitnica. Najvaniji dio posla su obavili na volonteri koji su uporno stajali nas tandovima po suncu, vjetru,kii, hladnoi, te ekali svaki potpis kako bi skupili to vie. Upornost i vjera da emo uspjeti u dobroj nakani isplatila se . Na podruju Ogulina skupili smo etiri tisue potpisa, od ega samo u Gradu Ogulinu tri tisue, a tisuu u Dekanatu, okolne upe. Ovom prilikom elim zahvaliti svim volonterima: Mariju, Marici,Mariji, Miri, Ruici, Natai, Biserki, Zdravki, Ruici, Nadi, Zvonku, Daliboru, Franji, Mateji, Vesni, Luciji, Mariji, Dijani, Dunjici, Andreji, Klari, Heleni, Marieti, Ana-Mariji, Vesni, Kati, Zori, Ivani, Mirku, Gloriji, Neri, Dariju, Mariji, Vedranu, Nikoli, Bernardici, Tomislavu, Gordani, Bartolu i Tanji. Veliko Hvala svima ! Ako sam moda koga zaboravila oprostite. Neka vas dobri Bog nagradi svakim dobrom. Borili smo se za dobro i zato smo uspjeli. Lijepo Vas je bilo vidjeti kako volontirate i kako nesebino darujete svoje slobodno vrijeme. Zahvalna sam svima koji su se na moj poziv odmah bez razmiljanja odazvali, a neki su i sami zvali ili doli na tand ponuditi svoju pomo. Bilo je naporno i zahtjevno, ali nas je ovo pitanje o zatiti braka i obitelji ujedinilo i dalo dodatne snage za konani uspjeh. Svi smo vjerovali da se borimo za Boju istinu o ovjeku. Od poetka bijae tako: Muko i ensko stvori ih Nives Tomi

Amparo Medina, biva revolucionarka i dunosnica UN-a: Moj posao je bio unititi vjeru katolicima
Neka nam Biblija, Sveta Boja rije bude glavna vodilja u naim ivotima i sigurno neemo zalutati. Sve je poelo kada ju je policija prostrijelila za vrijeme nemirnih prosvjeda. Nakon to se probudila u bolnici odluuje radikalno promijeniti vlastiti ivot. ini zaokret od 180 stupnjeva, ostavlja po strani svoj politiki servilizam i grjean ivot te se posveuje traenju istinskog dobra za ene i djecu. Djed katolik Roena je u sasvim obinoj ekvadorskoj obitelji. Vjera im se sastojala uglavnom od odlazaka na nedjeljnu misu. Iznimka je bio njezin djed koji je ivio autentinim kranskim ivotom. Dok je Amparo ve bila u adolescentskoj dobi i na putu ka ateizmu, jednom joj je prilikom djed rekao rijei koje nee nikada zaboraviti. Uli su u jednu crkvu i ispred Gospine slike joj je kazao: Pogledaj je u oi. Ona je jedina koja e te spasiti i dovesti k vjeri. Na tome je i ostalo. Nakon toga njezin bi se ivot mogao opisati kao slobodan pad. Bila je izbaena iz gimnazije zbog fizikog napada na asnu sestru. Revolucija i ljevica Bile su to 70-e i 80-e godine prolog stoljea i drutvene ponude koje je Amparo pronala van Crkve bile 69

OBITELJSKA STRANICA su marksistika teologija osloboenja, feministiki pokret i pokret za pravo pobaaja, Che Guevara, pokret za emancipaciju Indijanaca tzv. indigenizam, itd. Svim tim idejama posvetila se duom i tijelom. Amparo se moglo sresti na razliitim mjestima: od oruanih sukoba do antivladinih prosvjeda za tzv. reproduktivna prava ena, tj. promiui kontracepcijska sredstva i pobaaj. U panjolskoj postaje jo radikalnija Poto se politika situacija u Ekvadoru zakomplicirala, otac ju alje u panjolsku na studij socijalne pedagogije. Tamo dolazi do sveuiline diplome, ali se i politiki radikalizira stupajui u kontakte s ostalim revolucijskim, ateistikim i anticrkvenim pokretima. Povratkom u Ekvador njezina se feministika i ljeviarska vizija savreno poklopila s UN-ovom politikom u Latinskoj Americi. Zahvaljujui tome i svome obrazovanju preuzima odgovornost za provedbu programa UNFPA (Populacijski fond UN-a) za Ekvador koji na raspolaganju ima milijune dolara za provedbu programa koji se protive natalitetu, tj. koji se provode u korist pobaaja i kontracepcije. Opis posla: unititi vjeru katolicima Komunistike i socijalistike grupe znaju kako je Katolika crkva jedina institucija koja moe slomiti njihove lai, pojasnila je Amparo meunarodnoj katolikoj televiziji EWTN te nastavlja: Da bi ih se diskreditiralo, prvo trai argumente kojima bi se mogla unititi slaba vjera katolika. Prati vijesti ili istrai ivot sveenika koji ne ivi svoj ivot u milosti Bojoj. To razglasi i objavi u medijima. Ono to treba preutjeti jest to da je 60% karitativnih djela u Ekvadoru u rukama Crkve. Otetiti Crkvu iznutra Veliki problem sveenika je njihova samoa, stoga smo traili naputene sveenike i govorili im da ako Bog postoji zato doputa siromatvo. Jedini je nain revolucija. Ujedinite se s nama i mi emo vam pomoi. Bilo je sveenika koji bi popustili mislei kako e tako imati grupu koja e im pomagati, podravati ih, koja bi bila s njima. Ponekad bi sveenicima i asnim sestrama davali novac za obnovu i poboljanje njihovih obrazovnih centara, ali pod uvjetom da nam u svojim kolama dopuste pouavati o spolnom i reproduktivnom zdravlju. Jo dalje od Boga Kod Amparo se ispunila Chestertonova misao koja glasi: Kada se napusti vjera u Boga, odmah se pone vjerovati u bilo to. Iako uronjena u ateizam, traila je bilo kakav traak duhovnosti u u proricanju iz karata, reikiju, jogi Navodi: Poto je ivot posveen idejama dananje (op.pr.) ljevice, grjean ivot ne moe osloboditi od posljedica grijeha. To je duhovna smrt. To je poput malenih saveza sa Sotonom koje on ne proputa naplatiti. Netko mi je tada preporuio tzv. unutarnja ienja. Imala sam vlastite mantre koje bih mogla prevesti kao Ja pripadam Sotoni. Mantre sam napravila u SAD-u gdje sam ak i djecu dovela kod amana koji je bio uitelj Univerzalne religije. Iako Bog nije daleko Jednom je prilikom u jednoj kranskoj zajednici Amparo izazvala Boga tako da je napala jednu gospou koja je molila drei Gospinu sliku. Izbezumivi se poela ju je vrijeati nazivajui je luakinjom. Zavrilo je tako da je istrgnula i poderala Gospinu sliku koju je sirota ena drala u ruci. Njezina prepotencija revolucionarke nikome nije davala previe izbora, pa tako ni njoj. Ubrzo nakon tog dogaaja blii se sljedei korak prema njezinu obraenju. Ranjena policijskim metkom Sudjelovala je u svakovrsnim antivladinim prosvjedima i sukobima, esto mobilizirajui domoroce i potiui ih da dolaze naoruani kopljima. Na jednom od takvih prosvjeda policija je protiv prosvjednika koristila bojevo streljivo gdje je jedan od metaka zavrio u Amparinu tijelu. Nakon toga jedino ega se sjea bila je prisutnost supruga s djecom s jedne strane, a s druge neobjanjiv mir. Nisam se bojala umrijeti, kae Amparo te dodaje: Sve oko mene bila je radost, uitak, mir Kroz sve to ula je glas koji joj je pjevao. Tada sam vidjela udesne oi. Vidjela sam ljubav. Bijahu to Gospine oi. Gospina slika. Vidjela sam je kao petnaestogodinjakinju odjevenu u bijelo. Dok je krvarila jedino to je osjeala bilo je mir, radost. Tada joj je Gospa rekla: Malena moja, ja te ljubim. Zamolila ju je da napusti sve to je do tada slijedila i da pone slijediti Njezina Sina. Amparo je takoer iza Gospe primijetila jednog starijeg gospodina. Bio je to njezin djed. ak je i suprug pomislio da je poludjela Kada se probudila sve je ispripovjedila muu Javieru. Pomislio je da je poludjela i to ne bez razloga, ipak je do tada bila uvjereni ateist, protukatoliki militant Odmah su je odveli na ispitivanje kod new age uitelja, psihologa i eksperata koji su je poeli uvjeravati kako je to iskustvo samo plod halucinacija i posljedica ranjavanja. Ipak, nitko me nije mogao uvjeriti da to nije bilo od Boga. Prvo to sam trebala bio je sveenik. Imala sam potrebu za ispovijedanjem. Molila sam Boga da ne umrem i da ne odem u pakao. Ispovijedala sam sve grijehe. Bilo ih je zastraujuih.

70

OBITELJSKA STRANICA Bila je to nova ivotna dionica i trebalo je krenuti ispoetka i sve uiniti dobro. Prva stvar koju sam uinila bila je nauiti voljeti Isusa, voljeti sveenike, ljubiti Crkvu, sakramente. Amparo se osjeala prljavo i u isto vrijeme pozvana na novu revoluciju: Jedino to mijenja svijet je Bog. Ja nisam dostojna. Tako je velika ljubav Boja Suprugovo obraenje Amparo je molila i pozivala mua da se obrati. Tijekom vremena, Javier, revolucionar poput nje, poinje mijenjati svoj ivot. Iskustvo odricanja od dotadanjih ivotnih uvjerenja moralo je biti dramatino samo po sebi. Amparo pojanjava: Suprug je prihvatio vjeru u Boga i Djevicu Mariju, ali ne i u sakramente. Sreom, Bog nam je na put poslao jednog svetog sveenika. Na kraju se ispovjedio. Ta je ispovijed trajala vie od dva sata. Po izlasku iz ispovjedaonice osjeao je kao da je zbacio sa sebe teret teak stotine kilograma. Sada je trebalo razotkriti UN-ove lai Obraenje kod mnogih esto bude dugotrajno i s puno etapa. Amparo je bila na putu, ali se jo uvijek nije sasvim odrekla grijeha, jer im je UN-ova plaa bila potrebna za pokrivanje obiteljskih trokova. Stvari su se pokrenule kada ju je jedna prijateljica traila informaciju o piluli za dan poslije za iji je uvoz i distribuciju u Ekvador bila odgovorna Amparo kao dunosnica Ujedinjenih naroda. UN je u tu zemlju uvezao preko 400.000 doza tog abortivnog sredstva. Amparo svjedoi o ogromnom biznisu koji se tu obre: UN iz New Yorka prodaje UNFPA-u (Populacijskom fondu UN-a) iz Ekvadora dozu po 0.25 $, a mi smo ih preprodavali izmeu 9 i 14 $. Aktivisti za prava neroene djece tuili su UN sudu i to suenje dobili. U presudi je pisalo da UN mora priznati kako to nisu kontracepcijska sredstva nego sredstva za pobaaj koja slue kada kontracepcija zakae. Konanu odluku za punim obraenjem donijela je za vrijeme tog suenja koje je UN izgubio. Kada smo na sud nosili neke informacije jedan mi je novinar postavio pitanje koje sam ja doivjela kao da me je Bog upitao - Jesi li sa mnom ili sa Sotonom? Novinar me je upitao koje je moje miljenje o piluli za dan poslije. Naravno, ja sam i dalje radila za UN i bila sam duna podravati organizacije koje promiu pobaaj. U tom trenutku sam shvatila da moram rei istinu i prestati lagati samoj sebi. Bilo bi nedosljedno biti katolik, a ipak, zbog novca, i dalje podupirati organizaciju koja ide protiv mojih vrijednosti. Naravno, rekla sam istinu i UN mi je dao otkaz. to se nalazi iza UN-a? Iza UN-ovih projekata, iza lijepih rijei koje koriste kada govore o tzv. reproduktivnom zdravlju, u stvarnosti se nalazi promicanje pobaaja i kontracepcijskih sredstava. To im je jedini cilj u Latinskoj Americi. U razgovoru za katoliku televizijsku kuu EWTNAmparo tvrdi kako se u knjizi Tijelo, bubnjevi i otisci (autorice: Zaida Betancourt i Marcia Elena lvarez, izdanje UN-a) promie seks meu djecom starijom od deset godina. U toj se knjizi takoer tvrdi kako roditelji ne bi trebali biti informirani o seksualnom obrazovanju svoje djece, da kola uenicima treba distribuirati kontracepcijska sredstva bez znanja i suglasnosti roditelja, i da ako su nastavnik ili lijenik obavijestili roditelje da im djeca koriste kontracepciju, da bi takvi uitelji ili lijenici trebali dobiti otkaz zbog krenja profesionalne diskrecije koja bi trebala biti izmeu njih i djece koja koriste takva sredstva. Amparo i mnogi drugi prijavljuju posao u kojem se nita ne preputa sluaju: promiu se spolni odnosi meu djecom i adolescentima prodajui im prezervative. Kada oni zakau onda im se ponudi pilula za dan poslije ili pobaaj. Poto iza pobaaja ostanu ljudski ostaci, oni se koriste za eksperimentiranje ili se iz njih izvlae neke tvari koje se potom koriste za kreme, ampone itd. Kompletan biznis. Ovdje moete pogledati jedno od predavanja Amparo Medine: A sada u bitku za ivot Stvarnost koja ju je zatekla bila je tea nego to je mislila. Kao obitelj izgubili su mnogo. Morali su se odrei mnogih stvari na koje su dotad bili navikli. Ali kako Amparo tvrdi: Bilo je prekrasno sa suprugom pronai Boju ljubav i odbaciti zablude o sveenicima, Gospi, Crkvi, koje smo do tad imali. Amparo Medina i Javier Salazar roditelji su troje djece. Ona je izvrni direktor organizacije Accion Provida Ecuador. Savjetuje i surauje s drugim slinim organizacijama. Sada se bori za obitelj, ene i djecu, ali polazei od istine o ovjeku kao cjelovitom biu, a ne kao do nedavno promatrajui ovjeka kroz gospodarsko poslovanje. Prijetnje smru Zapoela je novim pristupom, ali ovaj put ne bez opasnosti. Amparo su poele pristizati prijetnje smru. Jednom je prilikom primila paket u kojem je bio mrtvi takor s porukom na kojoj je pisalo: Smrt borcima protiv abortusa! Sjeti se da nesretni sluajevi postoje! Sjeti se koliko je smrti u ovoj zemlji izazvanih posljedicama nesretnog sluaja! Stop homofobnoj kampanji! Smrt izdajnicima! Revolucija ili smrt! Time ne uspijevaju zaplaiti Amparo. I dalje nastavlja s borbom jer zna da joj je povjerena prilika za obranu tisua (neroenih op.pr.) ivota. Preuzeto iz Bitno.net 71

MLADI ZA MLADE

Biskupijski susret mladih pod geslom Vjera te tvoja spasila

U subotu 27.travnja u Otocu se sa svih strana nae biskupije okupilo oko 300 mladih pod geslom Vjera te tvoja spasila. Ovo je IV.biskupijski susret mladih nae biskupije. Posljednji takav bio je 2007. na Udbini. Mladi su se okupili u upnoj crkvi Presvetog Trojstva gdje je sve mlade pozdravio povjerenik za mlade Tomislav Rogi, mjesni upnik Tomislav pori i biskup Mile Bogovi. Duhovni nagovor zapoeo je don Ivan Filipovi iz zajednice Cenacolo. Don Ivan je naglasio:Za mlade je bitno da susretnu Isusa Krista jer onda doivljavaju radost. Na alost u Italiji sam susreo puno tunih lica zbog ovisnosti i raznih vrsta ludila koji su se odvojili od Krista i ostali bez vjere i radosti. Tuga u oima ljudi pomanjkanje je Boga u njihovim ivotima. Teko je danas mlade dovesti do susreta s Bogom, a da im nae vrijeme ne ugasi vjeru. Isus je bio najvei pedagog u povijesti koji se kosi s danas prevladavajuim trendovima. Imamo li mi danas elju da postanemo sol zemlje i svjetlo svijeta? Da bi mlade doveli do Boga najvanije je osobno svjedoenje vjere pojedinca. Budite jedni drugima svjedoci ivog Boga jer sada su Hrvatskoj najpotrebniji takvi mladi svjedoci. Popodnevni program odrao se u POU Otoac. U programu predstavili su se zborovi mladih iz Graaca, Ogulina i Otoca. Iz tame u svjetlo naziv je predstave koju su izveli lanovi zajednice Cenacolo nakon kojeg su uslijedila njihova svjedoanstva. Njihov teak ivotni put doveo ih je u tamu, u ovisnost, ali zajednica im je pomogla da upoznaju Boga koji ih je vratio na svjetlo. Posvjedoila nam je biva manekenka, a sada majka troje djece te bivi nogometa. Svoja svjedoanstva ispriali su nam jo bogoslov i dvije asne sestre. Mlade nae biskupije doista su dirnule njihove prie i nae geslo susreta moglo se prepoznati u njihovim ivotnim priama. Nakon programa kroz koji su vodile Mateja Posavi, Marija Danki, Vesna Vukovi i moja malenkost svatko je dobio mogunost uzeti i poruku sa ovog susreta koje su bile ispisane na papiriima. Susret je zakljuen klanjanjem u upnoj crkvi kojeg je predvodio povjerenik Tomislav Rogi. Bitno je spomenuti da iza mise, u pauzama, nakon klanjanja, u dijelovima programa.... mladi su izvodili banseve i pjevali. Detalji koji su ispunili ovaj nezaboravan dan do kraja. Zakljuit u svoje izvjee rijeima koje mi odzvanjaju od mojih prvih susreta na koje sam krenula:Susret mladih za mene? Prvo se veseli jer si bio tamo, onda se najei kada vidi koliko nas je bilo, a onda se rasplae kad shvati to si doivio.

Progovori mi Vjera te tvoja spasila

Moram priznati da sam nakon pisanja izvjea onako strogo informativnog to smo sve radili na biskupijskom susretu osjeala da nisam dovoljno poruila mladima to je ustvari bilo na naem susretu. Ovaj susret zbilja smo iekivali kao Eskimi sunce i oekivali smo da e to biti susret koji e nas obogatiti novim poznanstvima, novim porukama koje emo ponijeti u srcima. Ali, bilo je to daleko vie od toga. Cijeli tjedan prije susreta dosaivala sam svakodnevno Bogu pitanjem:Boe, gdje Ti mene eli u subotu, moram biti na dva mjesta, gdje je moje poslanje? U isto vrijeme moram biti na predavanju na faxu i na susretu, organizacija susreta zahtjeva da budem voditelj, treba se pripremiti i za to. Tata mi dan prije odmah rekao da uzmem auto i da odem na susret jer me ve vidi alosnu ako ne odem. Prijepodne dok je moja ekipa iz upe krenula, ja na predavanju razmiljam kako u sada propustiti bitan dio, svetu misu, duhovni nagovor.....

Svetu misu predvodio je na biskup mons.dr. Mile Bogovi u koncelebraciji 11 sveenika. Biskup je nas mlade usporedio s probuenom prirodom u proljee, ali uz oprez jer proljetni mrazovi prijete te mogu ugroziti cvjetanje. Ako nam se stabla sue, nastaje veliki problem. Poruio nam je: uvajte se tekih mrazova i okrenite se svojom djetinjom duom Bogu. Vjera e vas jedino spasiti, euharistija i patnja, jer bez kria i Kalvarije nema spasenja. Ako se izmie od Krista, nee spasiti niti sebe niti blinjega. Izloite se toplim Bojim zrakama i idite na svoje kalvarije. Nakon pauze za ruak i vrijeme za meusobna druenja i upoznavanja slijedio je Put Svjetla na Fortici.

72

MLADI ZA MLADE

Boja providenca uistinu opet odgovara na molitve jedne mlade due koja eli prisustvovati zajednitvu, druenju sa prijateljima i poznanicima iz biskupije. Prvi puta idem sama prema Otocu, nisam putovala sam, za suputnike imala sam sv.Nikolu i sv.Kristofora tako da su mi pomogli itavim putem u vonji. Putem sluam HKR i ujem najavu naeg susreta, kroz glavu mi prolaze sjeanja na prijanja druenja. Sretno stigoh na odredit. Nebo se neto naoblailo, mirisalo je na kiu. Tako sam iz srca zavapila:Samo ne sada, molim Te, imamo Put Svjetla na otvorenom na Fortici! Uputili smo se svi na Forticu gdje smo molili Put Svjetla. Predivnih sat vremena molitve, razmatranja i zajednikim hodom kroz prirodu. Sve je mirisalo, svaki cvijet, a i lagani povjetarac odavao je pristunost Duha Svetoga. lanovi zborova su izmeu postaja zapoimali popularne pjesme mladih, a ostali su se rado nadovezali, tako da su nai glasovi odzvanjali prirodom. Imala sam osjeaj da je onaj lagani povjetarac te nae glasove nosio dalje. Nakon posljednje postaje, na biskup udijelio nam je blagoslov u kapelici. Poeli smo se sputati natrag prema centru grada na popodnevni dio programa koji se trebao odrati u POU. Tada se spusti kia milosti na nas, blagoslovilo nas je s neba kao to su to oblaci i navijestili. Bilo mi je lijepo gledati srednjokolce koji su pjevali cijelo vrijeme popularnu pjesmu Nek pada. U POU popodnevni dio programa, nas etiri trebale bi najaviti svakoga, to se sve slagalo u hodu, improviziralo do kraja. Zborovi su se predstavili predivnim pjesmama, izbore su prilagodili susretu. Po dogovoru trebala sam najaviti zajednicu Cenacolo. Imaju neku predstavu koju su nazvali Iz tame u svjetlo. Moram priznati da nisam oekivala da me sama predstava, skazanje ili kako god to drugaije nazvali moe dirnuti do suza. Sam prikaz ivotnih situacija i detalja koje je mlade ljude doveo do tame ovisnosti, zalutali su u drogu, zanemarili ivot, obitelji.....nakon prikaza te tame, posvjedoili su nam kako su se vratili na svjetlo, tko im je pomogao, kako ih je ustvari sam Bog vratio i kako nije pustio da mladost ode krivim putem. Prvo svjedo-

anstvo, bive manekenke, a sada majke troje djece sve je ea situacija danas kada je djevojkama nametnuto miljenje da je izgled bitan. Moram priznati da sam spretno sakrivala suze. Posvjedoio nam je bivi nogometa koji je kako sam kae svoje najbolje godine ostavio u ovisnosti o drogi. Jo mi odzvanjaju njegove rijei:Budite sretni jer ste danas tu, jer smo svi danas tu jer je Bog tako htio, a ne da budete na nekom drugom mjestu, budite zahvalni na tome, koristite mladost za ovakve trenutke. Doista mi je odgovorio na moje pitanje koje sam cijeli tjedan postavljala. Njegove rijei i ivotni put dirnuo je srce svakog prisutnog, sada su nae suze bile kie milosti jer ne znam je li bilo ikoga u dvorani, a da nije zaplakao.

Nakon laikih svjedoanstava, svoj put ispriale su nam i dvije asne sestre i jedan bogoslov. Kad vidite da netko o svom pozivu pria sa osmijehom na licu, onda znate da je tu Ruka Boja doista imala svoj udio. Promatrala sam malo srednjokolce i krizmanike i po njihovim reakcijama zakljuujem da im je ovo bila velika poruka i uputa. Oni su najee izloeni opasnostima i nemoralnim ponudama dananjeg svijeta. Nakon svega zaplesali smo i zapjevali. Pozvali smo sve prisutne da uzmu poruke koje je prethodno naa Vesna napisala na papirie. ula sam dosta reakcija da su izvukli poruku koja im je pomogla na neko pitanje koje ih je muilo. 73

MLADI ZA MLADE bila odgovor na svoj vapaj. Toliki mladi iz cijele biskupije taj dan, tolika radost, iskreni osmjesi na licima, biskup koji je cijelo vrijeme bio s nama nije krio svoje dojmove. Kako kau reklame:Ali, ni to nije sve.... Neizostavan mi je dio kad se sa svakog susreta vraamo kui uvijek cijelim putem komentiramo kako nam je bilo i da smo napunili svoje duhovne baterije i ve razmiljamo kada e to biti idui puta, koliko moramo ekati, a to emo do tada raditi? Evangelizirati, to je misija svih nas. Mladi katolici nemaju misiju za ljepi osmijeh, ve za iskreniji osmijeh. Dragi mladi, pomozite i ostalima da otkriju svoje iskrene osmijehe, svi ih skrivaju negdje u sebi. Pomognite im pronai Boga, molite za one koji jo Boga ne poznaju. Pozdrav u Kristu Dijana Beganovi

Na susret zakljuili smo najbolje to smo mogli. Klanjanje je bio trenutak kada smo svu zahvalu za taj bogati dan predali na oltar. Kad sam itala molitvu naeg susreta i na dijelu molitve koji kae:Progovori mi: Vjera te tvoja spasila, doista sam osjetila da sam do-

Duhovna obnova za mlade

Mladi iz Gospiko-senjske biskupije, ibenika, Zagreba i Siska okupili su se od petka do nedjelje (22.-24. veljae) na duhovnoj obnovi u Mukinjama u pastoralnom centru Plitvice u upi Marije Majke Crkve. Pod geslom duhovnog susreta Vjera te tvoja spasila duhovnici su pripremili prigodan sadraj i razmatranja na tu temu. Tomislav Rogi, povjerenik za mlade Gospiko-senjske biskupije naglaava vanost ivljenja svoje vjere. Godina vjere zahtjeva od nas da rastemo u pouzdanju, povjerenju i prihvaanju Boje volje. Bratska ljubav ima svoju bit u poklanjanju svog vremena drugima. Vano je uvrstiti svoj kontakt s Bogom kroz naviku molitve jer On od nas trai povjerenje i vjeru. Poklonite svoju slobodu Bogu jer nas je stvorio za Nebo. Biblijski likovi poput Zaharije, Djevice Marije, Ivana Kristitelja i sv.Josipa ue nas na koji nain prihvatiti vjeru i odgovoriti na Boji poziv. U petak pobonost krinog puta predvodio jeAntun Sente,upnik u upi sv. Barbare u Vrapu. Marinko Mlaki, generalni vikar ibenske biskupije u svom razmatranju na temu Vjera-vjerovati? iznosi vanost vjere koja se raa u susretima s Bogom. Upozorava na dananje idole do kojih mladi dre i znaju sve o njima, a zaputaju Boga. Vjera je osobni ovjekov in i odgovor na Boji poziv i bitno je da se ovjek izgrauje na duhovnoj razini jer ako ne postoji rast u vjeri postoji mogunost da ne komuniciramo s Bogom na ispravan nain. M.Mlaki naglaava vanost mladih u Crkvi u koju se oni moraju ugraditi kao ivo kamenje. Antun Sente iznosi svoje osobno svjedoanstvo vjere. Dopustio sam da Bog djeluje kroz mene, prepustio sam da moj hod ide s Isusom. Sve su stvari prolazne i ne brinite se to ete i kako govoriti o vjeri pred ljudima jer Duh Sveti e vam pomoi i djelovati kroz vas. Marinko Mlaki u drugom razmatranju iznosi probleme dananjeg svijeta koji se nudi koji utjee na kunje u vjeri i

74

MLADI ZA MLADE zato vjera treba obuhvatiti sve razine naeg ivota kako bi uvijek pronali pravi put. Danas postoje razliiti tipovi vjere: formalistika (zbog okoline nametnusti su obiaji i tradicije i kroz takvu vjeru ne nauimo prihvaati kri i patnju), avanturistika (opravdava grenost i bez razuma u vjeri ide ka fanatizmu), legalistika (vjera u zakonima i sustavima), magijska (ovjek uzima boansku mo i nalazi razne naine do ovjeka magijom jer se ovjekom lako moe manipulirati). Dragi mladi, vjera moe premjetati brda, ali kad to Bog odlui, budite ustrajni. Sudionici su se uz kratki nagovor pripremili za pokorniko bogosluje i sakrament sv.ispovijedi. Nakon sv. Mise koju je predvodio povjerenik za mlade ibenske biskupije vl. Gabriel Jagarinec. Mladi su podijeljeni u grupe u kojima su iznosili svoja razmiljanja i prednosti duhovnog vikenda za njihov duhovni ivot. U nedjelju posljednje razmatranje iznio je Antun Sente na temu Vjera prve kranske zajednice. Nauk apostolski, molitva, zajednitvo i lomljenje kruha raaju postojanou i ustrajnou u vjeri. Duhovni vikend je zakljuen svetom misom koju je predvodio lokalni upnik J.tefani, a propovijedao je Ivan Faletar, kapelan u upi sv.Kria u Sisku. Ova duhovna obnova postala je ve tradicionalna tako da se mladi nadaju da e se i ubudue odravati ovakvi susreti koji ih obogauju duhovno, ali i novim poznanstvima i prijateljstvima. elim rei da smo na put krenuli u najteim zimskim uvjetima prole zime. Hvala spretnim vozaima Zvonku Ranogajcu, Dariju krtiu i Josi Turkoviu jer su nas uspjeli dovesti i odvesti. A kako nam je bilo na povratku, dobro pogledajte fotografiju. Dijana Beganovi

Vice krizmanici za krizmanike

U subotu, 18.5.2013. na biskup dr. Mile Bogovi krizmao je 84 vjerouenika VIII. razreda iz upe sv. Kria u Ogulinu. Za tu prigodu smo mi sedmai izraivali darove za osmae. U upnoj dvorani smo s uiteljicom Vericom Mati imali radionice u kojima je sudjelovalo nas petnaestak vjerouenika podijeljenih u dvije grupe. Izraivali smo doitnike ili straninike koji slue za obiljeavanje stranica u knjigama dokle smo neto itali. Crtali smo, bojali, izrezivali, lijepili, razgovarali, pjevali, a upnik Robert nam je svirao na sintisajzeru. Za vrijeme rada doao je k nama i na kapelan Dino. U tim zanimljivim druenjima izradili smo 84 doitnika koji su poslije bili plastificirani. Nakon krizme smo ih podijelili naim prijateljima osmaima, a Doris Blakovi je jedan primjerak darovala biskupu Mili Bogoviu kako bi imao uspomenu na krizmu u naoj upi. Biskup je pokazao interes za nae radove to nam je bilo osobito drago. Inae, ova pripremna godina nam je bila lijepa i zanimljiva. Nastojali smo dolaziti nedjeljom na upnu svetu misu te se nakon toga druiti i uiti u vjeri zajedno sa animatoricom Vericom Mati. Antea Markovi, 7. a 75

MLADI ZA MLADE

Moja krizma
Donosimo nekoliko razmiljanja kako su ovogodinji krizmanici doivjeli dan svete potvrde i kako su se na taj sakramenat pripremali. Za krizmu sam se pripremao dugo vremena. Pripreme su zapoele ve u sedmom razredu redovitim sastancima nedjeljom nakon upne svete mise. U osmom razredu je takvih susreta bilo svakog tjedna. Animatori su nam bili super. Morali smo ii svake nedjelje na misu, i vie od svake nedjelje. Ma, zapravo nismo morali, ve je to bio na izbor. upa je dobila novoga upnika koji je uveo i neke promjene. Stigao je dan berme i svi smo bili sretni. Sjeli smo u klupe. Ja sam bio u prvoj klupi pa sam morao paliti svijee. Bilo je treme, ali sam sve obavio bez greke. Znate ve to je bilo nakon krizme, da i ne piem.. Sve u svemu bilo mi je zabavno i dan svoje krizme neu nikada zaboraviti Luka Cindri Moja krizma je bila prelijepa. Uivala sam u propovijedi naega biskupa koji je pozvao nas mlade da budemo voke koje e donositi plodove. Moja obitelj se dugo pripremala na taj vaan dan kada sam primila Duha Svetoga. Dobila sam i jedan vaan zadatak, zapravo slubu: na misi Krizme trebala bih pjevati psalam Poalji Duha Svojega Bilo mi je vrlo drago to su upnik i asna sestra odabrali ba mene. To je bila za mene i velika odgovornost jer sam htjela to to bolje otpjevati. Obred svete Krizme bio je vrlo svean i oduevio me. Proslava u mome domu je bila vesela. Nadam se i elim da Isus uvijek bude u mom ivotu i da e me uvijek uvati od zla. Lucija Lovri Pripreme na svetu Krizmu prole vjeronaune godine odvijale su se srijedom, etvrtkom, petkom i subotom. Bili smo rasporeeni u pet vjeronaunih grupa. Super nam je bilo s naim animatorima i vjerouiteljicama: prof. Ana, prof. Vesna, Iva, Milan-Limun, Marija, Karla, Marieta, Helena, Klara, Petra, Lea Posebno nam je bilo drago kad nam se pridruio i Marko. Ba je fora. Uvijek nam je nekaj lijepoga ispriao. Animatori su si dali puno truda. Oni su bili redovitiji od nas krizmanika. Nismo im uvijek bili dobri, ali neka se sjete da su i oni bili u naim godinama. Za nas su pripremili Veselu veer. Ba je bilo fora. Posebno se prisjeamo dana kada smo na peti korizmeni petak, nakon Krinog puta kojega smo animirali mi krizmanici, primili simbole vjere. Veina od nas ga nosimo svakog dana i prisjeat e nas na svetu krizmu. P. P.

Prvo animatorsko iskustvo

Poetkom rujna upnik mi je povjerio vjeronauk s djecom prvog i drugog razreda osnovne kole. Svake nedjelje nakon sv. Mise smo imali sastanak. Ponavljali smo to je bilo na misi i razgovarali o tome, ali smo nali vremena i za malo igre. Nekada su bili nemirni, ali uglavnom su sluali svoje animatorice i lijepo suraivali s nama. Ovo mi je bilo jedno ugodno iskustvo i puno sam toga nauila. Nadam se da u ovakvih lijepih iskustava doivjeti jo puno puta! No, nije bilo samo to. Aktivna sam i redoviti lan zbora mladih u upi. To me posebno veseli. I jo k tome aktivna sam lanica Kriarskog drutva u naoj upi.

76

MLADI ZA MLADE

Novi kriari

Na spomendan Bl. Ivana Merza sveano smo proslavili ne samo njegov blagdan, ve je u naoj upi odrana kriarska zakletva: Marija i Neven postali su lanovi Kriarske organizacije Dragutin Kukalj iz upe sv. Kria u Ogulinu. Obrede primanja je vodio kapelan Dino uz dotadanju predsjednicu Anamariju Turkovi. Nakon mise bila je izborna skuptina, izabrano je novo vodstvo na elu sa Milanom Ninkoviem-Limun. Sastajemo se svake subote. Pridruite nam se. Naa kriarska organizacija se u proteklom razdoblju angairala u brojnim ativnostima u upi ali i izvan nje. Posebno istiemo dijeljenje maslinovih granica na Cvjetnicu. Premda je bilo dosta hladno i snjeno, itav smo dan deurali ispred upnog stana i crkve i vjernicima dijelili granice. Prikupili smo oko 5.000 KN koje su namijenjene za misijske potrebe Crkve. Zahvaljujemo vjernicima upe Punat na otoku Krku i graanima Krka koji su ubrali maslinove granice i poslali ih nama.

Udruga Betlehem
U Ogulinu je proteklih mjeseci osnovaca udruga Betlehem kao sestrinska udruga udruge Betlehem Karlovac pod vodstvom patra Marka Glogovia, i to kao Centar za neroeni ivot. Cilj udruge je pruiti duhovnu i materijalnu pomo odbaenim trudnicama, neroenoj djeci,samohranom potrebitom roditelju i obitelji u iznimno tekom stanju. Kako bismo mogli kvalitetno djelovati molimo nae graane da nam pomognu ida nas podre. Svaka donacija u djejoj odjei i obui bi dobro dola, a uplatom i skromne donacije na raun br 2402006-1100655526 zajedno moemo uiniti puno da pomo doe na pravo mjesto. Pozivamo svako dobro i otvoreno srce da nam se pridrui srijedom u 19 i 30h na molitvu bijele krunice u prostorije franjevakog samostana s dvorine strane. Bog blagoslovio nae sveenike na podrci. Udruga Betlehem

Tonka fest 2013.

U nedjelju 5. svibnja odran je u Ogulinu sedmi po redu festival duhovne glazbe Tonka fest 2013. Festival kojeg organizira udruga Oda prijateljstvu iz Ogulina jedini je natjecateljski i humanitarni festival duhovne glazbe u Hrvatskoj a iji je pokrovitelj svih ovih godina Grad Ogulin a suorganizator Puko otvoreno uilite Ogulin. Festival je odran u kolskoj sportskoj dvorani pred vie stotina gledatelja a nastupilo je 11 izvoaa koji su se nadmetali za nagradu publike i irija. Tonkafest je inae jedini festival duhovne glazbe u Karlovakoj upaniji i Gospikosenjskoj biskupiji, poznat po svom humanitarnom karakteru. Festival je otvorio izvrni ravnatelj festivala i predsjednik udruge Oda prijateljstvu Hrvoje Magdi koji je istaknuo na glavni motiv osnutka festivala, sjeanje na prerano preminulu Antoniju Turko77

MLADI ZA MLADE vi iji stihovi se stalno oivotvoruju na festivalu. Osim to promovira duhovna glazba, festival potie i humanost odnosno pomaganje oboljeloj djeci ogulinskog kraja, to je i osnovna djelatnost Ode prijateljstva. Ove godine sav prihod od ulaznica kao i donacije od prodanih CD-ova nekih izvoaa idu u korist jednogodinjeg Dejana i potreba njihova lijeenja. Na ovogodinjem Tonkafestu nastupilo je 11 izvoaa koji su se natjecali za 4 nagrade, jednu irija i tri nagrade publike a meu sudionicima je puta prvi bila i domaa skupina Glas ljubavi. Ukupni pobjednik 7. Tonkafesta je prema miljenju irija i publike postao domai bend Glas ljubavi za pjesmu Isus je moj kralj. Tekst je napisala voa benda Karla Tripalo, glazbu Luka Balvan a aranman Toni Eterovi. Glas ljubavi osnovan je u upi sv. Kria pred pet godina za vrijeme upnika Tomislava Rogia a redovitu pjevaju i animiraju nedjeljne veernje mise u upnoj crkvi i nastupaju na susretima slinih zborova u biskupiji. Po glasovima publike drugo mjesto su osvojili Apostoli krvi Kristove iz Zadra koji su dio karizmatske zajednice u upi Kraljice Mira za skladbu Neka kliknu Tebi hvala. Tree mjesto po glasovima publike osvojio je stalni gost ogulinskog Tonka festa Antonio Tkalec iz Varadina za skladbu Dolazim da Ti sluim. U pauzi za vrijeme glasovanja krai nastup imao je kantautor Davor Terzi koji dugo surauje s Odom prijateljstva i obitelji pokojne Antonije za koju je rekao da je ona mlado bie koje je otilo na nebo da bi nad nama bdjelo i bila nam inspiracija. Nagradu pobjednicima je uruio gradonaelnik Ogulina Nikola Magdi koji je osobno pratio Tonka fest svih sedam godina i kome su organizatori uruili poklon na kraju njegova mandata radi odnosa prema festivalu i potrebitima za to je uvijek imao senzibiliteta. Svi sudionici nazoili su prije festivala veernjoj misi u upnoj crkvi sv. Kria koju je predslavio upnik i dekan ogulinski vl. Robert Zubovi te su zajedniki animirali misu.

U SNAZI TVOGA DUHA

Tvoj Duh u nama djeluje, Isuse I tvoj smo narod, izabrani, kraljevsko sveenstvo. Tvoj dragi narod, sveti, koji treba svijetu Tvoju Radosnu vijest navijetati, Po njoj ivjeti i o silnim, velikim djelima Tvoje dobrote i ljubavi Hrabro i odvano govoriti tako Gospodine, za Tebe, druga srca osvojiti. Ti si nam zaglavni kamen, Gospodine. Uzidani smo u Tebe i jedni s drugima spleteni u jedinstvu sa svojim razliitim darovima A u svima isti Tvoj Duh, Isuse. Udovi smo jednog tijela, Tvoje Crkve, sa razliitim slubama, a Ti si Isuse, isti Gospodin Koji sve snagom svoga Duha u nama pokree sa razliitim djelovanjima. A Bog Otac uvijek isti koji ini sve u svime. I dao si nam rije Tvojoj Rijei vjerujem, Isuse! to god zaitemo u Tvoje ime i to god Ga zamolimo dat e nam na Otac nebeski - to njegovih ruku je djelo. Jer, iako razliiti djelujemo zajedno kao jedno tijelo. Isuse, sabiremo se u Tvoje ime. Tu si s nama, ljubimo Te. Po tvom Duhu mi ivimo i Ti ivi u nama, Isuse. Radujemo se, slavimo Te i zahvaljujemo Ti. I sve odluke koje donosimo zajedniki one su plod i Tvoje nesebine brige i ljubavi Jednih za druge. A opet sve iz Tvoga Duha i Tvojih darova Isuse proizlazi. U snazi Tvoga Duha, Isuse, i na je izvor snage. Radujemo se jer s Tobom imamo snage za sve. Nosimo u sebi Tvoj blagoslov duha ljubavi. Hvala Ti, Isuse, za sve milosti. Hvala za sve boli i radosti. Hvala Ti, Isuse, ti si svuda oko mene i sa mnom si. Zdravka

78

MOZAIK

Gdje je tebina (tvoja) mama

Pita urednik ZOVA pita nas mlade kada emo mu donijeti svoj prilog za list, a mi odgovaramo da e stii na vrijeme, treba samo da odemo na kavu teti Ani i njezinim susjedima. Tamo se svaki put rodi tema za na list. I evo nas k njoj i ve u dvoritu ujemo smijeh iz kue. uje se dalje nego to dopire miris kave. Hvaljen Isus i Marija, krani !, govorimo vrlo glasno, a oni odgovaraju jo glasnije: Vazda hvaljen bio! U vas uvijek veselo, dobacujemo, a Mijo e: Veselo jest, nije da nije, ali nije neozbiljno. I poe se raspredati pria. Razgovarali smo o unuadi, poe Mijo i dolo mi na pamet kako me je jedanput unuica Lucija, kada je bila manje od tri godine, pitala: Gdje je tebina mama, tj. tvoja mama. Ona onda nije govorila moje i tvoje, nego menino i tebino. Nisam joj dotada govorio o raju i paklu, o ivotu i smrti, jer sam se bojao da to nee moi razumjeti, kao to i nije mogla, nego sam jednostavno rekao da ja nemam mamu. Pitala je isto tako i za babu i odgovorio sam isto da je nemam. Kada je za nekoliko mjeseci mogla vie razumjeti i kada smo vie puta razgovarali o svaemu pa i o susjedima koji su umrli, to se od nje nije moglo sakriti, onda sam govorio da su moja mama i baba kod Boga u raju. A kada me je pitala kad emo je posjetiti ili e ona moda doi k nama, rekao sam da je ona daleko, u nebu, i da je njoj tako lijepo da vie i ne dolazi ovamo. A onda sam znao skrenuti na razgovor o neemu drugomu, jer tko moe odgovoriti na sva pitanja djeteta. No, znao sam se sam zamisliti i pitati sebe, da li su svi nai pokojni u raju, da li im je lijepo. Jer, hoe-nee, nisu svi ivjeli uzorno, nije svima bilo stalo ni do Boga ni do ljudi, a kako onda oekivati rajsku nagradu. To su neizbjene teme s djecom, nastavi ueni Joso, ali bi morale biti neizbjene za razmiljanje i za razgovor nas starijih. Sve je u Bojim u rukama, nadoveza se Mande, i na ivot, i naa smrt, na posao, nae zdravlje i naa bolest i vrijeme i nain odlaska s ovoga svijeta. Ja zato ne mogu nita rei jesu li oni u raju, istilitu, ili, ne daj Boe, tamo odakle nee nikada ugledati Boje lice. Tako je, nastavi s temom teta Ana, ali uz ono Boje koje je puno dobrote i milosra, ima mnogo toga to ovisi o nama, ta stvoreni smo kao slobodni i odgovaramo za sebe, za svoje postupke, za svoju vjeru i nevjeru. Vidimo sebe, vidimo druge, ima dobre vjere i nevjere, ima dobra, ima zla, ali ovjek kod Boga uvijek ima priliku promijeniti se i postati bolji i na kraju zauvijek biti sretan. Zar nije predivno to u svojim bolestima, kada vie razmiljamo o svojim promaajima, propustima, nevjernostima, zloama, moemo se pokajati i zamoliti Boje milosre, primiti sakrament bolesnikog pomazanja! Dobro si to rekla, kae Joso, ali nije malen broj onih koji misle, ako im se ponudi sakrament bolesnikog pomazanja, da e umrijeti, a onda ih mi elimo osloboditi te more i stvari zavravaju kako zavravaju, svakako ne ba kranski, ne dostojanstveno. Mijo se pone smijati na te rijei, a onda e Josi: Sjea li se kad smo ono susreli upnika na putu u bolnicu: nosio je svoju legendarnu taku, a mi je zgrabili na njegovo uenje: Hoemo vidjeti je li doista u tvojoj taki smrt koju nosi bolesnicima?! Onda se i upnik nasmijao i rekao: Deki, ja nosim ivot a ne smrt, a svrha sakramenta bolesnikog pomazanja je da dade osobite milosti kraninu koji proivljava tegobe vezane uz teke bolesti ili starost. Tako nas ui naa Crkva, tako pie u Katekizmu Katolike Crkve. Mi smo to uvijek vjerovali, nastavi Mijo, ali treba ponovno o tomu govoriti. Nije tajna da ovjek stari, da pobolijeva, da e umrijeti. A Bog zna kada e to biti, a s nae strane je vano da budemo spremni i ivjeti i umrijeti. Ja onda svojoj mezimici Luciji nisam mogao sve objasniti, ali kad je porasla, mogli smo otvorenije o svemu razgovarati. Ali ovjek je uvijek ovjek i valja ponovno o tomu razmiljati i razgovarati otvoreno, i kada smo zdravi i kada smo bolesni. Bog je za ivot, kae teta Ana, za ivot uvijek, a ne za malo, za kratko, i za taj se ivot valja boriti radom, molitvom, sakramentima i sa svim to nam je u ivotu na raspolaganju. Meni je ba drago i lijepo to je na upnik uveo obiaj da se na blagdan Gospe Lurdske, a to je sada i Svjetski dan bolesnika, dijeli sakrament bolesnikog pomazanja na misi u crkvi svima koji su bolesni i stariji. To je obiaj ve vie godina u naem dekanatu u nedjelju iza Velike Gospe u Otarijama kod Gospe od udesa. Ja sam starija i ja sam ga ve primila, a evo ivim i nadam se da emo se jo koji put razgovarati ako bude volja Boja. Uvijek mi je na pameti ona upnikova: Sakrament bolesnikog pomazanja je za ivot. Poslije sam proitala u Katekizmu, evo sada u ga otvoriti i doslovno vama proitati, nalazi se u Katekizmu Katolike Crkve na poetku 389. stranice: Svetim pomazanjem bolesnik i molitvom sveenika cijela Crkva preporuuje bolesne trpeem i proslavljenom Gospodinu, da im olaka boli i da ih spasi, tovie potie ih da se slobodno sjedine s Kristovom mukom i smru i tako doprinesu dobru Bojega naroda. Kad je zavrila teta Ana, onda se Mande okrene Miji: Sjea se kad je tvoja pokojna mama u bolesti primila sakrament pomazanja, a najprije se ispovjedila i potom i priestila, kao je bilo lijepo s njom razgovarati i o ivotu i o smrti, iako smo sustezali suze. Sve ovo Bog je dao da ovjeku bude bolje. Ako je on za ovjeka, to bi ovjek bio protiv sebe!. 79

MOZAIK to bi ovjek bio protiv sebe, dirnula nas ova reenica tete Mande i o njoj smo dosta razmiljali na povratku do urednika ZOVA. Ako je Bog za ovjeka, neka i ovjek bude za sebe, a ne protiv sebe. I neka upnikova taka, u kojoj nema smrti, nego ivot, stigne do svakoga kranina prije njegova prijelaza iz ovoga u drugi, nadajmo, mnogo, mnogo bolji ivot. Ali ne odmah iza primanja sakramenta, nego neka ovjeka jo s nama. I neka vjernici ne zovu sveenika bolesniku kad padne u komu, kad je bez svijesti, nego prije, da pri punoj svijesti prihvati ruku prijatelja i spasitelja Isusa. Bolje je da sveenik podijeli sakrament ikad nego nikad, ali je najljepe i najplodnije kad je to pri punoj svijesti bolesnika. Tako smo razmiljali, tako nas je nauio na upnik, tako su radili mnogi nai stariji prije nas. Onda e Mijo i mnogi djedovi i bake moi sa sigurnou odgovoriti svojoj unuadi, kad ih budu pitala, da su njihove prabake i pradjedovi u raju, jer ih je dobri Isus poveo tamo da im bude lijepo zauvijek. R.

Hodoae u Assis Rim

U veernjim satima, petak pred Cvjetnicu, isprati nas na upnik Robert na hodoae u Assis. U jutro rano stigosmo u podnoje Assisa pred crkvu Marije Aneoske. Lijepa velika bazilika ije sredite svetita uva malu drevnu crkvu. Neobino i posebno. Cijeli prostor odie drevnou. Nastavljamo pjeaei prema zidinama starog Assisa iza kojih se naziru crkveni tornjevi. Prva postaja crkva Sv. Damjana. Mjesto molitve i ukazanja raspetog Krista Sv. Franji. Na ulazu replika kria i Krista. Crkva uva skromne prostorije gdje je ivjela, molila i umrla Sv. Klara. U maloj kapelici do crkve prisustvovasmo misi. Odlazimo u baziliku Sv. Klare i razgledasmo prostorije gdje se uvaju relikvije i odjea koje pripadaju svetici. Izloeno je i balzamirano tijelo svetice. Slijedea postaja crkva nova. Mjesto Franjina roenja. Pred crkvom u bronci skulpture Franjinih roditelja. Majka u ruci dri komad slomljenog lanca. Pria govori da ga je majka oslobodila zatoenitva iz male prostorije koju smo vidjeli na ulazu u crkvu. Prelijepa bazilika Sv. Franje zatvara nam pogled na dolinu s maslinama, vokama, panjacima i poljima za koje je Sv. Franjo govorio da je najljepe to njegove oi vide. Pred svetitem skulptura Sv. Franje na konju. Velika bijela bazilika sastoji se od dva dijela. Bazilika slave i donji dio grobna bazilika. Prelijepo! Nedostaju mi rijei za opisati. Cvjetnica rano u jutro, a mi u autobusu na putu za Rim. Evo nas na trgu Sv. Petra. Maemo radosno maslinovim granicama i s nekoliko hrvatskih zastavica. Mnotvo brace i sestara u vjeri s nama prisustvuje misi i blagoslovu granica. Otac papa poruuje: KRANIN TREBA BITI RADOSTAN! Poslije razgledasmo baziliku Sv. Petra. Poklonismo se grobu Ivana Pavla II. Na vodi, pater Ivan, silno se trudio pokazati nam znamenitosti Rima tako da smo ga na trenutke jedva stizali. Ipak smo se uspjeli dvije stanice provesti podzemnom eljeznicom. Jedno popodne- premalo za veliki Rim. Zadovoljni i mrtvi umorni vratili smo se u konaite. Ponedjeljak je i mi na povratku kui. Zastajemo u mjestu Rieti. Samostan u umi gdje je Sv. Franjo u molitvi, postu i meditaciji boravio. ini mi se da je tu Gospodin izlio svu ljepotu prirodi. Glasnu tiinu remetio je ptiji pjev. U jednostavnom, skromnom, franjevakom samostanu pater Ivan nas je poastio misom. Lijepo. Odlazimo u Greccio. Mjesto gdje je Sv. Franjo napravio ive jaslice. U dubini ume na kamenoj litici strme stepenice otkrivaju samostan gotovo stopljen s prirodom. Nevjerojatno, ipak stvarno, prelijepo! Oduevljeni razgledavanjem mini jaslica izloenih sa svih strana svijeta susretosmo mladog novaka iz Hrvatske koji boravi na duhovnim vjebama. Boe kako je svijet malen! Ponovno smo u autobusu, sretni, radosni, umorni,a li puni utisaka I silno zahvalni Gospodinu za tri sunana dana provedena hodoatei stopama Sv. Franje Asikog. Marija

80

MOZAIK

Godinjak "Modru" br. 10

Povodom blagdana nebeskog zatitnika nekadanjeg biskupijskog sredita i drevne upe Modru Presvetog Trojstva, objavljen je desetu godinu za redom godinjak mjesta i upe list Modru. Nakladnik lista je Katedra akavskog sabora Modrue, glavni urednik je predsjednik Katedre Zvonko Trdi, a grafiku pripremu i tiskao je izvrio Durieux iz Zagreba. Na naslovnici jubilarnog desetog broja lista su ostaci zidina starog grada Trana a na zadnjoj stranici modruki kolarci s u uiteljicom Tatjanom Dragi. Deseti broj Modrua kao i tri prethodna tiskan je u formi knjige na 96 stranica te donosi niz izuzetnih svjedoanstava starijih itelja Modrua o ivotu u ovom donedavno vrlo znaajnom dijelu Hrvatske. Uz nekoliko tekstova povijesnog karaktera, i ovaj broj Modrua donosi potresna sjeanja itelja Modrua na patnje iz vremena Drugog svjetskog rata. List poinje uvodnim tekstom upnika Modrua dr. eljka Blagusa koji istie problematiku demografske depopulacije a podsjea se i dugogodinjeg upnika Modrua, preminulog sveenika Zdenka Skendera. Naelnik opine Josipdol kojoj pripada Modru Zlatko Mihaljevi nabraja znaajne infrastrukturne zahvate na modrukom dijela opine. upnik dr. Blagus donosi kroniku upe Modru za 2012. godinu. Davor Vidas donosi iscrpni lanak o Modruu kroz prizmu povijesnog znaaja grada u hrvatskoj povijesti kao i ulozi Modrukog urbara koja se nedovoljno vrednovala u politikoj povijesti. Marija Renduli pie o povijesti modrukog zaseoka Grdia kroz ivotpois nekoliko obitelji, dok Tomislav Vukovi u lanku Tragom naih modrukih predaka opisuje naselje Modruani kod minja. Rua Brajdi pie o Gradini koja pria a Zvonko Trdi o svojim impresijama Srpanjskog dana na Modruu. Najvee bogatstvo lista Modru ine potresna svjedoenja Antuna Salopeka i Anke Pavli o potresnim dogaajima za vrijeme i nakon Drugog svjetskog rata u kojima ivot nije mazio hrvatski ivalj Modrua i okolice. Tomislav Vukovi pie o povratku rodnom Cerovniku hrvatskog domobrana Mate Turkalja i njegom pokopu na cerovnikom groblju, dok Branko Rumenovi pie o stanovnitvu Ogulinskog kraja. Milka Ujdenica pie o poecima djelovanja KUD-a Tounjice iz Tounja a Biserka urija predstavlja floru okolice starog grada Modrua Novinar Hrvatskog radija i televizije Josip Vukovi biljei u prozi i poeziji Potkapelska snovienja a Zvonko Trdi prezentira bogatu aktivnost Katedre akavskog sabora Modrue. Hvale vrijedna je i novost da se na kraju lista prezentira sadraj svih prethodnih 9 brojeva Modrua.

Novi broj "Kolia"

Uoi blagdana nebeskog zatitnika upe Zagorje kod Ogulina, sv. Jurja, iz tiska je iziao novi broj godinjaka upe Zagorje, Kolia, broj 14. Ovaj posljednji broj izdaje KUD Sv. Juraj Zagorje, izdaje ga ureivako vijee na elu s urednicom prof. Gordanom Bertovi, katehetom. Kao i prethodni brojevi ovog godinjaka, donose se iscrpne informacije o ivotu upe kao i svih brojnih udruga u tri mjesna odbora, Zagorju, Desmericama i Ribariima. Novo Kolie ima 56 stranica a na naslovnici dominira centralni dogaaj, novoizgraena kapela Sv. Ivana Krstitelja u Desmericama. Kolie na poetku donosi obraanje novog pape Franje gradu i svijetu nakon ega Zvonko Ranogajec pie o odreknuu pape Benedikta XVI., izboru novog pape Franje i njegovom susretu jo kao kardinala Buenos Airesa prole jeseni s gospiko-senjski biskupom Milom Bogoviem. Slijedi korizmeno-uskrsna poslanica biskup Bogovia kao i rije ogulinskog dekana Roberta Zubovia. Zatim se biljei kronika upe 2012. godine s prigodnim fotografijama i podacima a to donosi prof. Franjo Pukari koji donosi i prilog o proslavi Boia u blagdanskom krugu. Aktivnosti iz P Zagorje Prve osnovne kole Ogulin donosi voditeljica kole Dinka Mali kao i brojni uenici, nakon ega se biljee aktivnosti mjesnih odbora Zagorja iz pera predsjednika Ivice Vukovia, Desmerica Ivice Francetia i Ribaria Ivice Pauia. Slijedi i prikaz rada udruga KUD-a Sv. Juraj, DVD-a Zagorje, LU Srnjak, NK Mladosti, Oldtimer kluba, HBZ-A Odsjek 2001. Frankopan iz Ogulina kao i HBZ-a u Americi te ivotu Hrvata u Australiji. Novi broj Kolia predstavljen je u nedjelju 21. travnja u prostorijama KUD-a Sv. Juraj a predstavio ga je u nazonosti karlovakog upana Ivana Vuia, dogradonaelnika Ogulina Tone Radoaja, upnik upe bl. A. Stepinca iz Ogulina i gvardijan samostana franjevaca treoredaca fra Marijan Jelui. 81

MOZAIK

Skladatelj Josip Magdi

Jedan od najpoznatijih hrvatskih glazbenika skladatelja u svijetu je Josip Magdi iz Ogulina. Rodio se u gradu pod Klekom 19. oujka 1937. Valjda mu je dan roenja na svetkovinu sv. Josipa darovao i ime glavara Sv. obitelji i zatitnika hrvatskog naroda. Nakon osnovnog kolovanja u Ogulinu, gimnazijalac je najprije bio u Zagrebu, gdje je u samostanu Sv. Franje Ksaverskoga poeo uiti sviranje klavira, a potom je u Ogulinu nastavio s gimnazijom i uenjem klavira i trombona u kapelnika Ratkovia. U Ogulinu je svirao u limenoj glazbi. Poslije gimnazije studirao je glazbu i hrvatski jezik na Vioj pedagokoj koli u Zagrebu, a privatno je uio polifoniju kod Zlatka Grgoevia. Nakon studija jednu godinu je radio kao nastavnik solfeggia i glasovira u Glazbenoj koli Narodnog sveuilita August Cesarec u Zagrebu, a potom je nastavio sa studijem glazbe na Akademiji za glasbo u Ljubljani, gdje je zavrio studij kompozicije, dirigiranja i roga i privatno studij orgulja, i postao lan Slovenskog drutva skladatelja. U Ljubljani je i magistrirao. Godine 1967. vratio se u Hrvatsku i zaposlio u Glazbenoj koli u Bjelovaru kao predava i ravnatelj. Ondanji politiki reim onemoguio je 1968. otvaranje glazbene kole u Ogulinu, kao podrune Bjelovarske kole, u kojoj je trebao postati ravnatelj. Nakon etiri godine traenja pristao je otii u Sarajevu na Muziku akademiju. U Sarajevu je Magdi iskazao svu rasko svoga glazbenog talenta kao skladatelj, predava i organizator. Utemeljio je i vodio ansambl MOMUS i pokrenuo grupu MASMANTRA, koju je spojio s elektroakustikom radionicom (EAR) pri udruenju skladatelja. Postao je lan Udruenja kompozitora BiH, tajnik, a potom predsjednik Udruenja kompozitora BiH i prodekan Muzike akademije u Sarajevu te tajnik jugoslavenske sekcije Meunarodnog drutva za suvremenu glazbu /ISCM/. Na Akademiji je postao redoviti profesor kompozicije, orkestracije, polifonije, suvremene notacije, do danas jedine na prostorima bive drave, i elektronike glazbe. U vrijeme rata i najteih razaranja Sarajeva bio je vrlo aktivan u Hrvatskom kulturnom drutvu Napredak, nastojei sauvati hrvatsku batinu u Sarajevu. Godine 1994. iziao je iz Sarajeva, a 1995. postao je redoviti profesor teorijskih predmeta na Muzikoj akademiji u Zagrebu. Danas je u mirovini, ivi u Zagrebu i vrlo je aktivan kao glazbenik. Josip Magdi uspjeno je stvarao u razliitim glazbenim oblicima: za solo instrumente i za manje i vee sastave: od klavira do komornih sastava, od orgulja do simfonijskih ansambala.U svojim djelima rado je koristio folklorne napjeve, osobito ogulinske i crkvene narodne napjeve. On je tvorac i himne grada Ogulina. U svom radu izborio je na Muzikoj akademiji u Sarajevu predmet elektronike glazbe i predmet Notacija suvremene glazbe, koja se ni do danas ne rabi irom novih balkanskih drava, osim u BiH. Djela Josipa Magdia izvode se diljem svijeta, a njegovu Ave Mariu iz oratorija Fidelissima Advocata Croatiae, zagrebaki zbor Zvjezdice izveo je na mjestu sruenih blizanaca u New Yorku, kada je publika plakala od ushienja. On je nastupao i u centru Georges Pomidou u Parizu. Kao orgulja izvodio je svoje skladbe diljem svijeta. Publici se osobito svia i oekuje se na svakom njegovu koncertu za orgulje, skladba Oluja, koja je i nastala nakon pobjednike Oluje na zavretku Domovinskog rata. Za svoje skladbe Josip Magdi je viestruko nagraivan, pa i onim najviega znaenja, od Ministarstva kulture, a njegova djela izuavaju se u osnovnim i glazbenim kolama u BiH, Srbiji i Sloveniji. U Hrvatskoj, naalost, ne! Za 75. obljetnicu ivota Hrvatsko drutvo skladatelja priredilo mu je uspjean koncert u Muzeju Mimara, a tom prigodom pun autobus itelja Ogulina dolo je na taj koncert, zahvaljujui profesorici Lidiji Stipeti, koja dobro ocjenjuje Magdiev doprinos hrvatskoj i svjetskoj glazbenoj batini. Ugodno je spomenuti isto tako da je godine 2000. ogulinski upnik Tomislav pori organizirao dolazak autobus ljubitelja glazbe iz Ogulina u zagrebaku katedralu na praizvedbu njegova oratorija Fidelissima Advocata Croatiae, za koji je tekst napisao potpisnik ovog teksta. Na kraju, profesoru Josipu Magdiu elimo jo mnogo zdravih dana i novih skladbi i izvedbi, da uvelike premai sadanji broj od 248, koliko broji njegov opus do ovoga asa. elimo da i grad Ogulin uprilii jedan zahvalni koncert svomu sinu, jer pronosi slavu naega grada diljem svijeta. fra Vice Bleki

82

MOZAIK

Jutro na selu
Nedjelja ujutro. Starija djeca jo spavaju. U zraku se konano osjea dolazak ljeta. Miris svjee pokoene trave vlane od rose. Glasno cvrkutanje ptica sa susjednog numera potpuno zaraslog u grmlje i ipraje. Svijetloplavo nebo i iroko zeleno prostranstvo na terasi iza kue. Ja nosim kavu, a mu najmanjeg sina. Tiina. Jutro na selu. Koliko je generacija ljudi uivalo krasote ovog krajolika! Kako li im je samo teko moralo biti otrgnuti se, ne samo od svoga grunta nego i od krvnih i prijateljskih spona sa ljudima ovoga kraja! Bilo je to kao pristati na ivot samo sa jednim plunim krilom. Vremenom ovjek valjda zaboravi kako je to biti potpun. Otiavi u svijet odvezali su se od sebe, prepustili su drugima da naprave od njih neke nove moderne ljude koji svakako moraju zaboraviti tko su i odakle dolaze. Nauili su ih dapae da se srame svega onoga to jesu. Svoju djecu ne zovu vie ni imenima svojih predaka ni imenima svetaca u koje su njihovi preci vjerovali. Iznikla je neka nova generacija ljudi. Oni mogu biti to god poele. Oni mogu birati i rod i spol, a nacija kao takva nee vie ni postojati. U tom novom svijetu nove generacije ljudi poeljno je ne govoriti o Bogu. Ne treba nikog uznemiravati ni govorom o smrti. Misao te generacije ljudi treba preokupirati samo onim to kod njih moe izazvati uitak i ugodu bilo kakve vrste. Najprije ih uvjere to im je to zapravo u ivotu potrebno, a onda im to i ponude. To se dogaa onda kada uspijete odjeliti ovjeka i od njegovih korijena i od njegova bitka. I to se naalost dogaa upravo danas. Selo prazno od ivih. Dokle, o Gospode? pitao je u ona vremena prorok Izaija Gospodina, a Gospodin mu je ovako odgovorio: Dok gradovi ne opuste i ne ostanu bez itelja, dok kue ne budu bez ikoga iva, i zemlja ne postane pusto, dok Jahve daleko ne protjera ljude. Haranje veliko pogodit e zemlju, i ostane li u njoj jo desetina, i ona e biti zatrta poput duba kad ga do panja posijeku. Panj e njihov biti sveto sjeme.(Iz, 6,11-13). Ostaje nam ipak nada. Netko je mudar rekao da je dovoljna jedna ibica da rasvijetli mrak i pokae put. Bog je uvijek sa onima koji ga ljube, sa onima koji uivaju u Zakonu Jahvinu, o Zakonu njegovu misle dan i no(Ps 1,2). Djeca su se ve probudila. Vrijeme je za odlazak kui. Odazvali smo se zovu tiine i napajali se u njenim odajama puna dva dana, a sad je potrebno ponovo zakoraiti u buku informacija koja nas eka u naem gradu. Tako nam Bog pomogao! Renata pehar-Vojvodi

MORE MORE!
Nebo plavo, More sinje, Sunce zlatno. Stiglo je ljeto. Toplo i krasno. Ljudi na more putuju, Morski radostima se raduju, Aktivan odmor oekuju Ugodnim doivljajima se nadaju. Plivaju, rone i veslaju, Na valovima se ljuljaju, u sportovima na vodi uivaju, a na obali, veoma oprezno svoje tijelo suncu izlau. Do sada nepoznati ljudi komuniciraju prehaju, spikaju, parlaju, govore.. ale se i smiju, Jezine prepirke nikome ne smetaju. Nema TV, ni recesije ni depresije More i sunce ih je spojilo Duu i srce povezalo. More ne zna za jezike i granice On svima prua ruku dobrodolice. Vas koji ovamo ne moete doi More i sunce ne zaboravlja. U valovima vae elje krije umom borova toplo pozdravlja Vjetrom u kosi miluje I nadu u bolje sutra daruje. Nada Stipeti, Ogulin

83

upski izlet 22.06.2013. - Rab