KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

RIJE OCA PROVINCIJALA Drage sestre i brao! Poetak ove godine obiljeava ekonomska kriza svjetskih razmjera, koja se osjea i u naim zajednicama, osobito na podruju planiranja novih i ostvarivanja ve zapoetih projekata. S druge strane procesi globalizacije te ekonomske i politike integracije nastavljaju se gotovo istim intenzitetom kao i prethodnih godina. Oni nas ne ostavljaju ravnodunima. tovie, ne moemo i ne elimo biti pasivni promatrai onog to se oko nas dogaa. Svjesni smo da sva ova zbivanja direktno ili indirektno utjeu na kakvou naeg osobnog i zajednikog ivota, kao i na nae pastoralno djelovanje. Svjesni smo i poziva da u te procese unosimo humanitarna i kranska naela u koja vjerujemo. Prvi broj Karmelskog vjesnika u ovoj godini donosi izvjea o djelovanjima i promiljanjima koja su nadahnuta ovakvim uvjerenjima. Nadam se da e vas obradovati svojim sadrajima. Osobito znaajna je vijest da smo nakon niza godina boravka nae brae u Sofiji, u Bugarskoj, s nadlenim ordinarijatom sklopili konvenciju u pogledu nae daljnje prisutnosti u Bugarskoj. Sabor Provincije svakako je vaan dogaaj u ivotu nae Provincije, koji zavreuje posebnu panju. Bila je to prigoda da kroz razmatranje pojedinih odabranih tema i sadraja, u sklopu nae trajne izobrazbe, bolje upoznamo i sebe i zakonitosti meusobnoga komuniciranja, da jedni druge izvijestimo o aktualnostima u naim zajednicama i naem djelovanju te da polazei od vrednovanja dosadanjeg usmjerimo daljnji hod naih zajednica i Provincije. Nakon zavretka Sabora na web stranici Provincije objavljeno je kratko izvjee o njegovom radu. Ovaj broj Karmelskog vjesnika donosi vie detalja o njegovom tijeku, pojedinim izvjetajima i donesenim zakljucima.

KONVENCIJA O KARMELIANIMA U BUGARSKOJ

Uz izvjea sa Sabora provincije nai ete i glavne informacije o radu i odlukama naeg Provincijalnog savjeta, dodue ve ranije dostavljene zajednicama, ali uvijek je dobro prisjetiti ih se i imati ih u vidu. Tu su takoer i izvjea sa sjednice Savjeta Udruge samostana karmelianki u Hrvatskoj i BiH i druge vijesti i obavijesti iz ivota sestara i brae. Osobita nam je radost sveeniko reenje naega br. Draena Vargaevia. Svaki novi brat i sestra u Karmelu predstavlja Boji dar i vievrsno obogaenje za cijelu nau karmelsku obitelj. I na kraju, elim zahvaliti svima koji su mi uputili boinu i novogodinju estitku, ocima biskupima, ocu Generalu, provincijalkama i provincijalima, priorima, pripadnicima karmelskog svjetovnog reda i svim estitarima iz Hrvatske i izvan domovine, iz Karmela i izvan njega: molim i elim svima Boju pomo u zapoetoj 2009. godini. Va br. Vinko Mami, Provincijal, OCD

POTPISANA KONVENCIJA IZMEU KATOLIKOG APOSTOLSKOG EGZARAHATA U BUGARSKOJ I HRVATSKE KARMELSKE PROVINCIJE SV. OCA JOSIPA Dana 24. sijenja 2009., u Sofiji, u Bugarskoj, potpisana je konvencija izmeu Katolikog apostolskog egzarahata u Bugarskoj i Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa (fotografija lijevo). Konvencijom se regulira odnos izmeu navedenih subjekata, kojim se u skladu s crkvenim zakonima (kan 415, 3 CCEO i kan. 681, 1-2 CIC), uz suglasnost Svete Stolice, omoguuje da zajednica karmeliana u Bugarskoj ima biritualnu strukturu. Konvencijom se meu ostalim daju na uporabu na 30 godina sve nekretnine potrebne za ivot i apostolat zajednice i duhovnog centra u osnivanju "Blaeni papa Roncalli." 2

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Liturgija e se vriti u crkvi sv. Franje, na ijem su koru preko 40 godina ivjele sestre karmelianke u za danas neshvatljivim uvjetima (fotografija desno). U naoj zajednici u Sofiji od 2002. godine ive i na duhovnom i pastoralnom podruju djeluju dva naa redovnika, o. Sreko Rimac i o. Tadej Perica. O. Sreko Rimac obnaa i slubu tajnika tamonje biskupske konferencije koja je u jedinstvu sa Svetom Stolicom.

SABOR HRVATSKE KARMELSKE PROVINCIJE SVETOG OCA JOSIPA Samostan duhovni centar "Karmel sv. Ilije" Zidine 24.-28. studenog 2008. DNEVNI RED Ponedjeljak 24. studenog 2008. - Dolazak Uveer: dolazak i veera u 19 sati Utorak 25. studenog 2008. - Znaaj i utjecaj komunikacije na kakvou ivota u zajednici 8,00: - Euharistija s Jutarnjom i 3. as - Doruak 9,15: - Pozdrav i uvodna rije o. Provincijala 9,30: - Prof. dr. sc. Mirjana Grubii-Ili, Uspostavljanje kvalitetnog komunikacijskog odnosa (prepoznavanje MAPE osobne i sugovornikove, neverbalna i verbalna komunikacija, uspostavljanje kvalitetnog komunikacijskog odnosa na neverbalnoj i verbalnoj razini) 3

SABOR PROVINCIJE

10,30: - Pauza 11,00: - Prof. dr. sc. Mirjana Grubii-Ili, Uspostavljanje kvalitetnog komunikacijskog odnosa nastavak (aktivno sluanje, komunikacijske barijere, davanje feedbacka) 13,00: - Objed 15,30: - Prof. dr.sc. Mirjana Grubii-Ili, Strategija postizanja cilja (jasno definiranje i oblikovanje cilja, vjebanje strategije ostvarenja cilja) 16,30: - Pauza 17,00: - Prof. dr.sc. Mirjana Grubii-Ili, Rjeavanje konflikta (definiranje pojma i demonstracija nekih mogunosti razrjeavanja konflikta) 18,30: - Veernja 19,00: - Veera - Rekreacija i odmor Srijeda 26. studenog 2008. - Izvjea i razgovori 8,00: - Euharistija s Jutarnjom i 3. as - Doruak 9,30: - Kratka izvjea priora: Sombor, Remete, Split, Krk, Sofija, Zidine 10,30: - Pauza 11,00: - Razgovor na teme izvjea 13,00: - Objed 15,30: - Kratka izvjea: Izvjee i osnuci (o. Provincijal), Specijalizacije (Prefekt studija), Promocija zvanja (Promicatelj zvanja HKP sv. Oca Josipa), Misije (Promicatelj misija HKP sv. Oca Josipa), Karmelski svjetovni red (Provincijalni asistent za svjetovni red), Izdavaka djelatnost (lanovi Urednitva KIZ-a); Izvjee o radu etnografskog muzeja 16,30: - Pauza 17,00: - Razgovor na teme izvjea 18,30: - Veernja 19,00: - Veera - Rekreacija i odmor 4

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

etvrtak 27. studenog 2008. Program(i) Provincije 8,00: - Euharistija s Jutarnjom i 3. as - Doruak 9,30: - Programi Provincije (nakon svake teme razgovor i savjetovanje, a ideje i prijedloge ako je mogue razmotriti i oblikovati ve prije kako bi ih se to spremnije predstavilo na Saboru): Izvjee o. Provincijala o izvanrednom definitoriju na Madagaskaru i pripravi Reda i HKP za proslavu godinjice roenja sv. Terezije Avilske 2015. Pedeseta obljetnica prisutnosti karmeliana u Hrvatskoj (1959.-2009.) (Dogovor o nainu obiljeavanja obljetnice i sadrajima, oblikovanje Odbora za obiljeavanje obljetnice, itd.) Prijedlog Meunarodnog kongresa Karmelskog svjetovnog reda Europe i Sjeverne Amerike 2012. u Samostanu - duhovnom centru ''Karmel sv. Ilije'' Predstavljanje 1. faze izgradnje duhovno-pastoralnog centra u Splitu Duhovni centri HKP (iskustva i prijedlozi) Dogovor o duhovnim vjebama tijekom trogodita 2008.-2011. (Tko? Kada? Gdje? ) Dogovor oko uspostavljanja Dana oca Gerarda Tome Stantia ("Gerardovo") na provincijalnoj razini (nain obiljeavanja i sadraji) Dogovor u pogledu pokretanja "Glasila Sluge Bojega Oca Gerarda Tome Stantia" Koritenje mogunosti WEB-stranice Savjetovanje u pogledu moebitnog Sabora Provincije 2009. godine

10,30: 11,00: 13,00: 15,30:

- Pauza - Nastavak razgovora o programima Provincije - Objed - Nastavak razgovora o programima Provincije 5

SABOR PROVINCIJE

16,30: 17,00: 18,30: 19,00: 20,30:

- Razno - Zavretak rada Sabora Provincije - Pauza - Sjednica Upravnog vijea Duhovnih centara HKP (Kratka izvjea pojedinih voditelja Duhovnih centara, savjetovanje, izbori obnaatelja dunosti DC HKP) - Veernja - Veera - Rekreacija i odmor - Sjednica Provincijalnog savjeta PRVI DAN SABORA

Kino vrijeme na Bukom jezeru doekalo nas je dok smo tijekom veeri 24. studenog 2008. s raznih strana pristizali na Sabor Provincije. Lijepo doekani, ugoeni i pogoeni, nas ukupno dvadeset i devet zapoeli smo prvi radni dan euharistijskim slavljem koje je predvodio o. Provincijal. Poticaj o. Provincijala u propovije-

di na traenje Boje volje poprimio je konkretniji oblik u njegovoj uvodnoj rijei posveenoj izvanrednom definitoriju Reda u Madagaskaru prologa rujna. Na tom svjetskom susretu karmelianskih provincijala glavna tema bila je priprava za obiljeavanje petstote obljetnice roenja sv. Majke Terezije od

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Isusa 2015. godine. O. General iznova je potaknuo na obnovu polazei od obraanja izvornom iskustvu sadranom u djelima sv. Majke. Predloeni plan itanja njezinih djela od 2009. do 2014. obuhvatio bi sljedea njena djela susljedno po godinama: "Moj ivot", Put savrenosti", "Osnuci", "Manji spisi" i "Zamak due". U tom smislu bilo bi najbolje kod nas u Hrvatskoj prevesti one Terezijine spise koji jo nisu prevedeni s izvornog, tj. panjolskog jezika. Nakon to bi se ta djela susljedno izdavala, bilo bi dobro na koncu izdati i sabrana djela. Cilj itanja djela sv. Terezije jest autentino ivljenje izvornoga karmelskoga duha, kao odgovor na izazove svoga vremena. Terezijanskoj karizmi pripada i tematska aktualnost i izvanredna sposobnost prenoenja poruke na nain da privue i oduevi. Izazovno pitanje ostaje: kako danas ponovno predloiti teme poput ovjetva Kristova, terezijanskoga zajednitva, brige za potrebe Crkve? Na Definitoriju je bilo govora i o budunosti Reda. S jedne strane govori se o smanjenu broja zvanja u zapadnoj Europi (osobito Nizozemska, Njemaka, panjolska) a s druge strane u Aziji se uoava konstantni porast lanova

Reda. Svjetovni red pak i na zapadu biljei stalni porast broja lanova, to i za nas predstavlja poticaj da poradimo na njegovom irenju. Stie i vijest s Teresianuma o otvaranju zavoda za karmeliane specijalizante. Najvie vremena prvoga dana posveeno je temi "Umijee komuniciranja" kroz koju nas je vodila prof. dr. sc. Mirjana Grubii-Ili, psihijatrica i psihoterapeutkinja koja se posebno bavi socijalnom psihijatrijom te se pri klinici Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi posveuje i problemima stresa. Profesionalna znanja nisu dostatna, valja nam se pozabaviti i komunikacijskom vjetinom kako bismo poruke prenijeli ili prihvatili, te kako bismo izbjegli konflikte u meusobnim odnosima. To su naglasci profesorice kojima nas je motivirala za uenje komunikacijskog umijea u svrhu efikasnijeg djelovanja i njegovanja pozitivnog ozraja u zajednicama. Na temelju anketnih istraivanja uspjenost komunikacije se izraava postocima i pri tome (ne) iznenauje da prosjeno samo manje od 10% zauzimaju izgovorene rijei i sadraji, a dominantni ostatak se odnosi na "govor" lica i ruku, na izgled, nain na koji govorimo i naglaa7

SABOR PROVINCIJE

vamo. U dinaminim interventima sluatelja postavilo se i pitanje autentinosti poruke. Uz potrebu odgoja za razaznavanje kvalitete sadraja neovisno o izvanjskim elementima i svijesti o mogunosti patvorenja neverbalnom komunikacijom, ipak i ona ostaje mjesto i oblik kako izraavanja poruke tako i prepoznavanja njene autentinosti. Preduvjet kvalitetne komunikacije svakako je uoiti sloenost situacije drugoga. Svaka osobnost, koju na genetskoj podlozi oblikuju emocionalni i socijalni utjecaji, stvara vlastitu sliku stvarnosti tzv. mapu ponaanja. Potivanje te mape ostvaruje se uoavanjem sugovornika u njegovu stanju i usklaivanjem s njim: govorom tijela, glasom, intelektualnom razinom, otkrivanjem njegovih vrijednosti i naih zajednikih iskustava. Postoje i pokazatelji po kojima prepoznajemo kako osoba doivljava svijet (reprezentacijski sustavi: auditivni, vizualni, emotivni) i na temelju toga moemo se lake prilagoditi toj osobi upravo koristei njezin izraajni registar. Zlatna pravila na putu usklaivanja, koje je profesorica vie puta istaknula, su: ostaviti prostor za korekciju prvih dojmova. Uoavati, ako je zgodno pitati, ali ne donositi sud. Ne "itati misli" drugima prebrzo i 8

olako. Suprotno ponaanje moe dovesti do potpuno krivih i esto fatalnih prosudbi i posljedica za komunikaciju. Znaajno poglavlje u naoj temi bilo je i aktivno sluanje. Ono slui da bismo uli i razumjeli poruku. Za njega je presudno da na sugovornik osjeti da ga uvaavamo, sluamo i razumijemo. To se ostvaruje ponavljanjem sugovornikovih izraza, parafraziranjem, postavljanjem odgovarajuih pitanja. Na taj nain upoznajemo sugovornika i njegov problem, ako on postoji, no isto tako otvaramo i put suoavanju s problemom, jer razumjeti neiji problem esto je ve pola puta prema njegovu rjeavanju. Vano je pitati samoga sebe te pitati i druge o vlastitom nainu komuniciranja. Feedback valja prihvatiti i istraiti ne doivljavajui ga emotivno. Nekad e se raditi o problemu druge osobe, a nekad o potrebi prihvaanja injenice da jednostavno nije mogue da me svi vole. Prepreke u komunikaciji uzrokovane nesporazumima, razliitostima u jeziku, emotivnosti, iskustvu i dr. poinju se nadvladavati upravo njihovim boljim razumijevanjem. Nakon

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

toga moe se prilagoditi problemu, izbjegavati ga, ali i suoiti se s njime. Jedan od naina suoavanja je i primjena tehnika promjene okvira. Preuokviruje se kontekst ili sadraj problema i tako mu se moe doskoiti na fleksibilan nain. Profesorica je govorila i o vanosti strategije u donoenju i ostvarenju ciljeva te o razinama

djelovanja. U tim razinama duhovnost zauzima najznaajnije mjesto, a vrijednosti i uvjerenja najvei su pokretai motivacije. Po zavretku govora o komunikaciji molili smo veernje pohvale, a dan smo zavrili meusobno komunicirajui u rekreativnom veernjem druenju u ozraju toplog samostanskog kamina.

DRUGI DAN SABORA

Drugi dan na Bukom jezeru osvanuo je bez kie, s bistrim pogledom prema okolnim obijeljenim planinama, ali i znatnim zahlaenjem. Jutro je ponovno obiljeila euharistija. Gospodin nam kroz liturgijska itanja nastavlja zboriti o svome ponovnom dolasku, a o. Mato Milo, dananji predslavitelj,

potaknuo nas je da prigrlimo Pravilo i Konstitucije kao put nae vjernosti. Dopodne smo posvetili izvjeima priora svih naih zajednica. U peterolanoj somborskoj zajednici inten-zivira se rad sa svjetovnim redom te se planiraju razliiti zahvati od kojih istiemo obnovu crkvenog krovita i ureenje 9

SABOR PROVINCIJE

spomen-sobe o. Gerarda. Remetska zajednica broji 16 stalnih lanova, ali ponajvie zahvaljujui bogoslovima u kui ivi ukupno 23 osobe, ne raunajui brau sa stalnim pastoralnim angamanom izvan Remeta ni asne sestre. Prior je iznio brojne pozitivne pomake u organizaciji zajednikog ivota. Istiemo vee sudjelovanje u zajednikoj liturgiji, mjesenim duhovnim obnovama te izletima zajednice. Planira se reorganizacija kunoga gospodarstva i prilagodba pastoralnih prostora. Dvojica nae subrae u splitskoj zajednici izvjeuju o temeljitoj obnovi crkve te o irokom spektru pastoralnih aktivnosti. S jedne strane to je kolski vjeronauk, a s druge apostolat molitve, duhovnog praenja i sluba ozdravljanja. Zajednica u Krku sada broji samo trojicu lanova. Uz redovite aktivnosti kod njih se primjeuje pojaan angaman oko ispovijedanja zajednica sestara i odravanju duhovnih vjebi izvan kue. Dvojica subrae u Sofiji, u iekivanju kanonskog utemeljenja i brojanog pojaanja, izvjeuju o porastu svjetovnoga reda i izdavakoj plodnosti. Istiemo izdavanje "Tamne noi" sv. Ivana od Kria te najavu skoroga izdanja "Uspona" kao i otvaranja prve katolike knjiare u Bugarskoj. Na 10

Bukom jezeru petorica je konventualnih lanova, ali dok o. Jakov predaje na KBF-u u Zagrebu uglavnom etvorica. Uz porast zanimanja za dolazak grupa u Karmel sv. Ilije, izdvajamo nagradu koju je kua dobila za doprinos vjerskom i kulturnom turizmu BiH. Svoje dojmove iznijela su i subraa na slubi u Otarijama te o. Drago sa upe na periferiji Pule. upljane pak u Puli pamtit emo po tome to mijeaju trgovine s besplatnom dostavom i upni ured pa nam se tako ne ustruavaju kod o. Drage naruiti brzu dostavu katolikih kalendara na kunu adresu. Na koncu ovih izvjetaja o. Provincijal istaknuo je svoje zadovoljstvo uoenom brigom oko molitvenog ivota u zajednicama, nastojanjima oko specifinog pastorala i rada na duhovnim zvanjima. Na tome valja inzistirati jer, kako je rekao, "budunost zvanja ovisi o kvaliteti ivota u naim zajednicama". Nadbiskupu u Ljubljani koji nam je uputio poziv za osnutak u Sloveniji odgovoreno je da smo naelno otvoreni, ali se stvar odgaa na tri godine zbog nedostatka redovnika. O. eljko Blagus 23. listopada 2008. inkardiniran je u Gospiko-senjsku biskupiju.

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Izvjetaj o. Jure, prefekta studija, pokazuje da se sedmorica brae bave poslijediplomskim studijem: o. Vinko, o. Dominik, o. Endre i br. Draen-Marija upisani su u Rimu, o. Ivan u Grazu, a o. Stjepan i o. Zvonko u Zagrebu. Istaknuta je potreba razlikovanja izmeu poslijediplomskog studija i zaposlenja na fakultetu. Te dvije stvari nisu nuno u vezi jedna s drugom. O. Petar, promicatelj zvanja nae Provincije, predstavio je aktualno stanje i pozvao za intenzivniji molitveni, propovjedniki i izdavaki angaman na ovom podruju, nudei i konkretne prijedloge. O. Mato, promicatelj misija, istie porast priloga za misije i zauzetost djece u sklopu papinskog misijskog djela "Sveto djetinj-stvo". O. Vjenceslav, provincijalni asistent za svjetovni red, predstavio je naela duhovnosti

svjetovnog reda i njegovo poslanje. Radi se o ozbiljnome pozivu koji se razvija u povezanosti s braom karmelianima. Ustanove svjetovnoga reda i nedavno izdani prijedlog teksta za Ratio institutionis temeljne su formativne smjernice. Zainteresiranost ljudi postoji. Mi smo na potezu. Kao lan Urednitva KIZ-a o. Jure je podsjetio na brojna dosad objavljena izdanja te pozvao na veu osjetljivost za karmelski apostolat pomou izdavatva, posebice distribucijom knjiga u svim naim samostanima. O. Zvonko sa zadovoljstvom je progovorio o etnografskom muzeju pri Karmelu sv. Ilije koji sadrava drugu po znaaju etnografsku zbirku u BiH. Vidjeli su je ve u Zagrebu i Parizu, a putem kalendara koje Zvonko prireuje ulazi u mnoge domove.

TREI DAN SABORA Treeg dana Sabora prestao je vjetar tako da smo se uz laganu etnju i promatranje novopostavljenoga kipa sv. Ilije mogli i ogrijati na Bukome suncu. Jutros je euharistiju predslavio o. Zlatko uvela, a predvieni propovjednik ostavio je mjesta utnji. Radni dio zapoeli smo ispitivanjem programa Provincije. Za kvalitetan rad s tekstovima sv. Terezije od Isusa prigodom obiljeavanja 500. obljetnice njezina roenja bilo bi najbolje prirediti nove prijevode 11

SABOR PROVINCIJE

onoga to nedostaje i izdati njezina sabrana djela. Sloili smo se da bi bilo najbolje uspostaviti prevodilaki tim i pristupiti ponovnom prevoenju glavnih Terezijinih i Ivanovih djela, no u ovom trenutku je to teko realizirati, s obzirom na to da potekoe s nalaenjem kompetentnih hrvatski hispanista, bilo u naim redovima bilo izvan njih, nisu malene. O. Jure izvjetava da je uznapredovao rad na ponovnom izdanju ivotopisa sv. Terezije Marcelle Auclair. Izdanje karmelskog misala je u zavrnoj fazi, a i izdanje karmelskog asoslova planira se, ako bude mugoe, do Karmelske Gospe 2009. U vezi obiljeavanja 50. obljetnice prisutnosti karmeliana u Hrvatskoj predloeno je ciljano izabrati jedan dio godine za 12

proslavu te sve popratiti objavljivanjem monografije i prisutnou u medijima. Na dobar odjek naiao je provincijalov prijedlog o organiziranju meunarodnog kongresa svjetovnoga reda Europe i Sjeverne Amerike 2012. godine u Karmelu sv. Ilije. Bilo bi to spojeno sa stoljetnicom osnutka svjetovnoga reda u Somboru. O. Provincijal predstavio je projekt i prijedlog preinaka u projektu duhovno-pastoralnog centra u Splitu. Predloene preinake odnose se na ekonominije koritenje prostora, praktinost i estestki izgled graevine. Obuhvaale bi dodavanje podrumske etae sredinjem klaustarskom dijelu, iskoritavanje prostora atomskog sklonita, prenamjenu teretane u stambeni prostor i kapelicu te

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

dodavanje sanitarnih vorova, internet sobe i bara u dosad neiskoritene prostore. Provincijal je pozvao na izricanje miljenja o projektu te ostavio mogunost promjena s obzirom na primjedbe. One danas upuene podrane su, a odnosile su se na klauzurni vrt, sobe za lanove zajednice i drugo. Trenutno se radi na prvoj etai. U vezi organizacije duhovnih vjebi za sljedee trogodite odlueno je jednom zajednike duhovne vjebe organizirati izvan nae Provincije, te jednom pozvati vanjskoga voditelja. Neovisno o tome ostaje i mogunost osobnih duhovnih vjebi, koje ne dokidaju obvezu sudjelovanja na zajednikim. Kasnije smo uli iscrpni izvjetaj o napredovanju kauze o. Gerarda Tome Stantia. Jo ranije, u okviru biskupijskog procesa, Kongregaciji je predan materijal koji sadrava oko 10 000 kartica teksta. Materijal je prihvaen kao vjerodostojan i time je biskupijski dio kauze zavren. Tako se prelo na izradu tzv. positio. Ona se sastoji od autentinog ivotopisa i predstavljanja lika kandidata za oltar na temelju iskaza svjedoka i njegovih zapisa. Za nekoliko mjeseci planira se dovrenje pozicije i obrada iskaza svjedoka,

koji su jako ohrabrujui. Konano sreen materijal alje se teolozima konzultorima. Ako je miljenje pozitivno kandidat biva proglaen asnim slugom Bojim. Tada jo manjka samo jedno udo za beatifikaciju. Svi su se sloili oko prijedloga pokretanja glasila Sl. B. o. Gerarda. Postoji i razraeni prijedlog njegova izgleda, a planira se i maarska inaica. U onim naim zajednicama u kojima se to jo nije uinilo bit e uspostavljen Dan o. Gerarda, na nain primjeren okolnostima svake pojedine zajednice. Sombor je sav u znaku o. Gerarda. Iskustvo u Splitu pokazuje snanu vezu izmeu pribliavanja o. Gerardu i tovanja Malog Isusa. Ve postoje dobre veze s talijanskim svetitem Malog Isusa u Arenzanu. Potaknute su sve zajednice da same ureuju i redovito auriraju svoje web-stranice i iznesen je prijedlog koritenja web stranice za interno komuniciranje unutar Provincije, koji je poto ga je o. Jure i konkretno pokazao na internetu jednoduno i radosno prihvaen. Na koncu je prihvaeno da se i dogodine organizira Sabor provincije, i to u razdoblju od 23. do 27. studenog. 13

SABOR PROVINCIJE

Na kraju spomenimo i to da je provedena i anonimna anketa meu sudionicima, kojom je

svestrano obuhvaen rad Sabora, a rezultat je pokazao visoko vrednovanje. (DV)

UMIJEE KOMUNICIRANJA "'Ne moe se ne komunicirati'. Komunikacija je jedna od najznaajnijih vjetina u ovjekovom ivotu. Nekim oblicima komuniciranja, kao to su itanje, pisanje te cyberkomunikacija pridaje se primjereno znaenje te ih se sustavno vjeba u procesu dugotrajnog obrazovanja. Ostale oblike direktne verbalne i neverbalne komunikacije tretira se kao neto prirodno, to se samo po sebi podrazumijeva i to ne zahtijeva nikakvu pripremu, a kamoli uenje. Ipak, dolo se do spoznaje da su i verbalna i neverbalna komunikacija izrazito vani imbenici uspjenog djelovanja na svim razinama osobnog, obiteljskog i openito drutvenog djelovanja. Uspjeno komuniciranje moe se nauiti!"
Iz predavanja prof. dr. sc. Mirjana Grubii-Ili na Saboru Provincije

IZVJETAJI PRIORA 1. SOMBOR Mnogopotovani Oe Provincijale, potovani oci Savjetnici i Priori, draga subrao! Stanje: Od Provincijalnog Kapitula nije prolo puno vremena, ali ima dosta stvari o kojima vas mogu obavijestiti u vezi naeg samostana u Somboru, naeg sadanjeg stanja, naih trenutanih obaveza, radova, projekata i planova. 14 U naoj zajednici trenutno ima 6 redovnika, 4 sveenika i 2 brata laika i to: o. Vjenceslav Mihetec, o. Zlatko uvela, o. Anto Stjepanovi, o. Bernardin Viszmeg, br. Andrija Varga i br. Stipo Dobo. O. Vjenceslav obnaa slubu subpriora i preuzeo je brigu za Svjetovni red, te je zapisniar samostanskih kapitula.

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

O. Zlatko uvela je ekonom samostana, voditelj Duhovnog centra Sl. B. o. Gerarda Tome Stantia i ispovjednik zajednice mladih za lijeenje od ovisnosti. O. Bernardin Viszmeg je prior samostana i upnik upe Imena Marijina u Bakom Brestovcu. Br. Andrija je portir i zaduen je za devocionalije kao i za naa samostanska izdanja, pri emu mislim na zidne i depne kalendare na hrvatskom i na madarskom jeziku. Nedjeljom kad nemamo kuharicu on nam priprema ruak. Br. Stipo je sakristan, a zaduen je i za pranje i peglanje. Kod peglanja mu pomau pripadnice Karmelskog svjetovnog reda. Imamo jednu kuharicu, koja nam kuha od ponedjeljka do subote, i jednu istaicu koja nam dolazi petkom i subotom oistiti samostanske hodnike, kor i blagovaonicu, te po potrebi spremiti sobe za goste. Dogaanja Prije svojih vjenih zavjeta u naem se samostanu spremio br. Draen-Marija za taj veliki dan. Radujemo se to je izabrao ba somborsku zajednicu, da kod nas obavlja svoje pripreme.

Uspjeli smo lijepo i dostojno proslaviti svetkovinu Gospe Karmelske. Pozvali smo dva biskupa iz Madarske, kalokog nadbiskupa, dr. Bbel Balzs-a, i zagrebakog pomonog biskupa dr. Vladu Koia. Htio bih se zahvaliti o. aniju za ispomo u kolovozu, dok je o. Zlatko . bio u Remetama na ispomoi za svetkovinu Velike Gospe. Hvala i o. Provincijalu to je omoguio njegov boravak u Somboru. Sveano smo proslavili svetkovinu zatitnika nae crkve u Somboru, svetog Stjepana kralja, 20. kolovoza. Svetu misu koju smo imali naveer u 18 sati predvodio je novoimenovani somborski kapelan, vl. Ignac Branjo. Imali smo i jedno vjenanje u naoj crkvi, 23. kolovoza, to se inae rijetko dogaa, jer nismo upa, a upnicima nije ba drago da se kod nas odravaju vjenanja itsl. O. Zlatko uvela drao je duhovne vjebe za Svjetovni red od 22. do 27. rujna. Zadnji dan, 27. za svete mise naveer etiri ene su imale obeanja ve po novom obredniku, koji je o. Slavek u meuvremenu preveo. Bilo je zaista lijepo. Svetu misu je 15

SABOR PROVINCIJE

predvodio o. Zlatko, o. Bernardin je koncelebrirao. Moram se zahvaliti o. Vjenceslavu koji je preuzeo animiranje Svjetovnog reda u Somboru. lanovi su zaista zahvalni zbog svih predavanja i susreta koje im je odrao. U Baki Brestovac odlazimo jedanput mjeseno odrati svetu misu za narod. Naroda je jako malo, zadnji put kad sam bio na Sve svete bilo ih je sveukupno pet. Budui da je upa vrlo pasivna jo iz prijanjeg vremena, razmiljamo na koji nain poboljati nau pastoralnu brigu o njoj. Proslavili smo misijsku nedjelju 19. listopada i prikupili milodare za nae misije, koje smo predali o. Mati, provincijalnom povjereniku za misije. Predali smo mu 200 koje smo prikupili u naoj crkvi toga dana. Posjetila nas je Generalna konzulica Republike Hrvatske, gospoa Ljerka Alejbeg, 22. listopada tijekom poslijepodneva. Pokazali smo joj nau crkvu i samostan i poastili ju u blagovaonici. Razgovarali smo o naoj situaciji u Republici Srbiji. Bila je izuzetno paljiva i zainteresirana za sve to smo imali rei. Iz Peuha u Madarskoj dobili smo od pavlina na dar jedno16

manualne Angsterove orgulje. Bili smo u mogunosti prenijeti ih bez ikakvih problema, ak smo bili osloboeni od carine i poreza. Ove su orgulje sada montirane u svetitu crkve i ve smo ih koristili za klanjanje 13. studenog. U tijeku je jedna ostavinska rasprava u kojoj nas kao odvjetnik zastupa dipl. pravnik Ivan Jurii. Predmet rasprave je kua pokojne gospoe Marije Gri, koju bismo trebali naslijediti. Planovi: Nabavili smo jednu treinu crijepa potrebnog za krovite. Nastojat emo pronai daljnja sredstva kako bismo taj veliki zahvat mogli realizirati. Pred nama je ureivanje klauzurnog dijela samostana. Cilj je da redovnici imaju svoj odvojeni dio kad su grupe u kui. Planiramo napraviti i spomensobu Sl. B. o. Gerarda Tome Stantia na prvom katu samostana. Prije etiri godine zapoeli smo preureivanje knjinice, s ime mislimo nastaviti te zbog nedostatka mjesta ugraditi nove police. U tijeku je izrada web-stranice naeg samostana koju ete, nadamo se, moi uskoro posjetiti.

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Pastoralni plan zajednice jo je u izradi. Na kraju izvjea htio bih se zahvaliti svojoj subrai na podrci i na suradnji. Svaki od njih zaista daje najvie to moe dati. Hvala za razumijevanje i prihvaanje. Hvala i o. Provincijalu to se svojim e-mailovima zanima za nas i prua nam svoju podrku. A

iznad svega hvala dragom Bogu i Kraljici Karmela za svu njihovu ljubav i brigu koje moemo osjetiti svakog dana preko ljudi koji se brinu o nama. Uvijek dobijemo barem neku sitnicu, ako ne i neto vie. Sombor, 23. studeni 2008. br. Bernardin, prior

2. REMETE 1) Stanje U naem samostanu u Remetama ivi 12 sveenika, 4 brata laika, 4 bogoslova, jedan kandidat i jedan sjemenitarac - ukupno 22 osobe. A kada se pribroje ostali: tri asne sestre, g. Ivan irjak, g. Ignac Hren, te jedan gost (g. Tomislav Mami), onda se broj penje na 28 osoba. Dvojica nae subrae, oci Ivan Podgorelec i ani Kordi izdvojeni su za upu Gospikosenjske biskupije u Otarijama. Oni su takoer konventualni lanovi remetske zajednice, i sudjeluju po mogunosti u svim znaajnijim inima zajednice (kapituli, etnje i sl.). Subraa o. Drago Mari i o. Miroslav Ugljar takoer su konventualni u Remetama. Vano nam je da i s njima imamo redoviti kontakt i suradnju, da osjete da ih nismo zaboravili. Zbog toga sam zajedno s provincijalnim tajnikom o. Jurom posjetio o. Miroslava u Owingenu u Freiburkoj biskupiji, a zajednica je takoer u okviru zajednikog izleta posjetila o. Dragu u Valturi kraj Pule, gdje on pastoralno slui u Poreko-pulskoj biskupiji. O znaajnijim odgaanjima redovito ih obavjetavamo da budu upoznati sa svime u Remetskoj zajednici i provinciji. Kua u Remetama je sjedite Provincije. U njoj su i Klerikat i Sjemenite provincije. Kua opsluuje i Sustavni studij duhovnosti, u njoj se sastaje i Svjetovni Red. Imamo takoer i vicepostulaturu. Nadalje, u 17

SABOR PROVINCIJE

samostanu se nalazi potrebna infrastruktura za Karmelska izdanja (KIZ) o kojoj, kao lan urednitva, brigu vodi o. Jure. Na poseban nain htio bih istaknuti suradnju s magistrom klerika, koji vodi brigu za Klerikat, Sjemenite, Postulaturu i Kandidaturu. Svi dogaaji i planovi nae odgojne zajednice usuglauju se s o. Priorom. Svi smo dobro povezani i sve se na vrijeme zna. U tom pogledu postoji jako dobra suradnja i konstruktivan odnos izmeu priora i magistra. Trojica lanova remetske zajednice profesori su na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Njihove redovite plae znaajno doprinose podmirenju financijskih potreba zajednice. Neki od brae vode brigu i o klauzurnim karmeliankama, bilo u svojstvu delegata za klauzurne karmelianke, bilo kao redoviti ili izvanredni ispovjednici, predavai i sl. Pojedina braa zbrinjavaju i druge zajednice redovnica. Jedan subrat radi u Vojnom ordinarijatu. Kua vodi brigu o ogromnom gospodarstvu. To je velik posao. Zbog toga moramo imati i pomono osoblje. Kuhinju i praonicu opsluuju tri sestre franjevke Bosansko-hrvatske pro18

vincije uz pomo jedne gospoe koju smo nedavno zaposlili. Staju i blago u njoj i dalje opsluuje obitelj Sliko, a vinograd i sve ostalo to je potrebno jedan za to osposobljeni ovjek. Ugovorno je takoer namjetena i jedna redovnica Nae Gospe za sviranje u crkvi. Na porti ve od ranije radi jedan civil od 16 do 20 sati. Uskoro emo napraviti neke organizacijske promjene vezane uz portu, o emu smo se dogovarali na kunom savjetu i kapitulu zajednice. Sve radnike valja, kako nalau i nae Konstitucije, pravedno plaati. Zato je jako vano da budemo umjeni u organizaciji ekonomije i potronje. Radimo na reorganizaciji ekonomije kako bi ona bila bolja i uinkovitija. Trokovi su veoma veliki i jedva spajamo kraj s krajem. Tako na primjer zbog velikog broja vozaa u zajednici postoji potreba za kupovinom novog automobila, no trenutno nemamo mogunosti za to. Auti se stalno kvare, a trokovi za popravke gotovo svakog mjeseca su veliki. Nastojimo takoer olakati rad u zajednici modernizacijom glavnih komunikacijskih pomagala. Tako smo na primjer uveli brzi internet koji se, iako je u startu traio

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

ulaganje, ipak isplatio, jer je uvelike smanjio trokove telefona. Remete su takoer upa koja s filijalom na retu broji preko 9000 vjernika. to se tie liturgijsko-molitvenog ivota primijeeno je vee sudjelovanje u molitvi asoslova. Svakako bi moglo biti jo bolje, iako pri tome treba razumjeti i opravdati one koji su odsutni bilo zbog zdravstvenih potekoa, bilo zbog obveza koje im je povjerila zajednica. Razmatranje, naa glavna crta, ne smije postati rijetkost. To ne znai da braa ne pronalaze vrijeme za osobnu molitvu. U redovitosti se osobito istiu bogoslovi, no ni mi drugi ne smijemo zaboraviti da smo odgojna zajednica. Prole godine su uvedene veernje pohvale nedjeljom u crkvi, gdje subraa odgovorno sudjeluju, a primjeuje se i sve vei odaziv naih vjernika, upljana i hodoasnika. Neka braa su naglasila vanost ozraja u zajednici, da bude naime manje napetosti, a vie radosti (rekreacije, objedi i sl.). S time povezujemo i odgovorno sudjelovanje na redovitim mjesenim duhovnim obnovama i kapitulima, ali i takvu organizaciju izleta koja

omoguuje veem broju brae da se pridrue. S tjednim rasporedom sv. misa iznali smo, zasad se tako ini, dobro rjeenje, budui da sva braa znaju unaprijed kada imaju zaduenja. Spomenut u i arheoloka iskapanja koja se vre oko samostana i koja su dovela do vrijednih otkria. Nedavno je u vezi s time izaao i jedan lanak u Vjesniku, o emu moete itati na naoj web stranici. 2) Plan i program U okviru kunog savjeta konzultiramo se redovito i nastojimo organizirati to kvalitetniji ivot zajednice. Govori se o potrebi vizije, tj. plana i programa djelovanja naih samostana i provincije. Kao samostan sigurno je da emo aktivno biti ukljueni u planove provincije (suradnja, razni sadraji i ponude, osobito u kontekstu djelovanja naih Duhovnih centara). 1. Organiziranje ivota zajednikog

Vano je da u ovom trogoditu to kvalitetnije organiziramo na zajedniki ivot. Tu osobito mislim na molitveni ivot i na 19

SABOR PROVINCIJE

produbljivanje zajednitva, jer autentinije ivljenje karizme dovodi do dobrih plodova u naem duhovnom i pastoralnom radu. Mislim da nam je vano da subraa budu odmorna. U nedostatku dovoljnog broja brae, obveza i optereenja je mnogo, to iziskuje izvanredno veliki napor, a to se odraava na raspoloenje, zdravlje i sudjelovanje u ivotu zajednice. S obzirom na mnotvo postojeih poslova i inicijativa koje valja nositi, u predstojeem razdoblju ne bismo smjeli ni jedni drugima ni sami sebi nametati nove velike terete, premda je esto puta gotovo nemogue othrvati se takvim potrebama i ritmu ivota, budui da je etva velika, a radnika malo. Da bi se to ublailo i da bi se osobe bolje sauvalo, dana je mogunost da jedanput mjeseno, svi koji osjeaju potrebu za odmorom mogu, u dogovoru s priorom, uzeti jedan ili vie slobodnih dana. 2. Uloga kue Duhovnog centra sv. Ivana od Kria Na kunom savjetu je ukazano na potrebu konkretnijih prijedloga kako koristiti kuu Duhovnog centra u Remetama. To je ve staro pitanje, a spominje se i u nacrtu Pravilnika Duhovnog centra sv. 20

Ivana od Kria. Kua ima dosta prostorija koje bi se mogle dobro iskoristiti za razne sadraje i ponude, ako se racionalno rasporedi vrijeme koritenja. Tu su predavanja SSD-a petkom poslijepodne i subotom u odreenim terminima, no uz dobru organizaciju ne bi trebalo biti sudaranja termina. Na tome smo poeli raditi. U najskorije vrijeme tamo emo takoer preusmjeriti barem dio pastorala upe, o emu se ve due vremena govori (vjeronauk, zborovi, mladi, ministranti i sl.). Kua se takoer mora ukljuiti u rad vezano uz pastoral zvanja, ali i uz Svjetovni Red. U dogovoru s Ravnateljem DCIK pokuat emo ostvariti neke ideje (npr. duhovne obnove za bive studente SSD-a). Uskoro emo pred zajednicu iznijeti takve i sline ponude. 3. Promocija zvanja To to trenutno nema nijednog novog zvanja u novicijatu nije znak da se ne radi na promicanju zvanja. Vjerujemo da je pitanje zvanja i Boja stvar, a s nae je strane vano da je zajednica zdrava i ivi svoju karizmu, pa e biti privlaana. Mislim da se slaemo kako s jedne strane treba moliti i initi sve za zvanja, ali kako s

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

druge strane ne bi bilo dobro dovoditi i zadravati nova zvanja pod svaku cijenu, ne vodei rauna o njihovoj autentinosti i integritetu. Takvo zvanje kasnije uzrokuje brojne potekoe i to bi bio krivi pristup. Istovremeno smo svi duni pridonositi tomu da bude novih zvanja, svatko na svoj nain. Planiramo organizirati neke sadraje u kontekstu pastorala zvanja. To ukljuuje molitveni program u upi i u zajednici, rad s obiteljima, rad sa Svjetovnim redom, posjete upama. Za slijedeu 2009. godinu namjeravamo ponuditi i pokoji termin za duhovne vjebe. U razgovoru s provincijalnim promicateljem zvanja i u dogovoru s remetskim upnikom moda e biti mogue organizirati korizmene konferencije na kojima bi se govorilo o zvanju kroz mnoge aktualne teme (npr. mass-mediji i zvanje; naini svjedoenja vjere u kranskim obiteljima i sl.). Zainteresiranim mladiima ponuena je mogunost boravka u samostanu uz preporuku upnika i odreeni program za vrijeme njihova boravka. U promociji zvanja vana je suradnja s naim sestrama, karmeliankama OCD i BSI. Provincijalni delegat za klauzurne karmelianke predloio

je na Provincijalnom Kapitulu da uinimo neke konkretne korake u tome pravcu. Ve postoje neki oblici suradnje (npr. s KARMOM, Karmelskom mladei BSI). Nadalje, u suradnji s provincijalnim promicateljem zvanja namjeravamo raditi na odreenim promotivnim i video materijalima, kao to smo i dosad nastojali. Pri svemu tome vano je da se ne ide previe u irinu djelovanja, to objektivno nije mogue kvalitetno ostvarivati. Primjeuje se nedostatak intenzivnog rada s mladima. Tu bi upa trebala biti koordinator, no to trenutno nije sluaj. Zagreb je sveuilini grad, i tu bi injenicu valjalo bolje iskoristiti. 4. Suradnja s ostalim duhovnim centrima, prihvaanje duhovnih vjebi i sl. Subraa se posebice potiu da to vie djeluju kao voditelji duhovnih vjebi, teajeva, tribina i duhovnih obnova u naim centrima ili tamo gdje ih pozovu, npr. sudjelului u duhovnim obnovama u upama i sl. Ve je nekoliko subrae najavilo takve svoje aktivnosti za slijedeu godinu. 5. Svjetovni red Brigu o Svjetovnom redu u Remetama dosada je vrlo dobro 21

SABOR PROVINCIJE

vodio o. Vjenceslav. To i dalje ini kada boravi u Remetama. No u dogovoru s njime pojedine sadraje preuzet e drugi. Dogovorit emo naine djelovanja i nove sadraje kako bismo pomogli Svjetovnom redu da to bolje ivi svoje poslanje. U konzultaciji s braom ini nam se da bi valjalo istraiti mogunosti suradnje izmeu dviju postojeih skupina Svjetovnog reda u Zagrebu i Somboru, kao i osnivanje nove u Splitu ili moda jo negdje drugdje pod sredinjim vodstvom Provincijalnog povjerenika za Trei red. Nadalje,

bilo bi dobro angairati lanove Svjetovnog reda da pomognu brai u pastoralu, izdavatvu i sl., kako bi od njih proizaao laikat koji karmelski die. Na kraju, htio bih zahvaliti subrai na suradnji, pomoi i kvalitetnom zajednitvu koje nastojimo ostvariti. Hvala i brai bogoslovima koja su uvijek spremna zasukati rukave kada je to potrebno. U zakljuku bih rekao da se unato potekoama osjea pozitivno ozraje u zajednici za koje smo Bogu neizmjerno zahvalni. br. Antonio Mario, prior

3. SPLIT 1. LANOVI SPLITSKE ZAJEDNICE: o. Smiljenko Brnadi i o. Branko Zebi. 2. PASTORALNO OSOBLJE U UPI: upno pastoralno i upno ekonomsko vijee (PV i EV). Sestre "anele": s. Roberta (sakristanka) i s. Mara (vodi djeji zbor i misu s djecom te prvopriesnike). Gospoica Anica Jakelji, tajnica u upnom uredu. Mjeoviti upni zbor vodi Josip Terze. Zbor mladih i VIS Mihovil vodi student Mate Pocrnji, a pomau mu i drugi upljani. Tu su i Puki pjevai Kamena. U upi djeluje i nekoliko kolovanih animatora za upni pastoral. 3. IVOTNI AMBIJENT: Splitska zajednica je od 15. oujka 2008. u podstanarstvu kod asnih sestara Sluavki Malog Isusa, Stadlerov prilaz 1A, ine-Split. upni ured i pokretna imovina samostana smjeteni su u kuu obitelji Frane Ledia, Krilava 5, ine.

22

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

4. MOLITVENI IVOT: Uz redoviti molitveni ivot, u Adventu Jutarnje pohvale zajednica moli u sklopu mise zornice, a nedjeljom i etvrtkom Veernje pohvale upnik moli s pukom u crkvi. 5. DJELATNOSTI SUBRAE: O. Smiljo, suprior, misnik kod asnih sestara na inama, na Grljevcu i u crkvi, ispovjednik, vjerouitelj u koli Kamen-ine s 20 sati nastave tjedno, voditelj duhovnih vjebi i duhovnih nagovora, kroniar, vodi hodoaa, radi na promociji zvanja. Vodi brigu o stanu i rublju. Po potrebi svira u crkvi. O. Branko, prior i upnik, vjerouitelj s 4 sata nastave tjedno, kateheta u upi, vodi ministrante, molitvene skupine i pokrete, ispovjednik i duhovnik. Dri duhovne vjebe i obnove. Organizira molitvene susrete u sklopu DC sv. Terezije Velike. Na ispomoi je drugim sveenicima u dekanatu. Radi na promociji zvanja. Prati radove na gradilitu Vidovac. 6. SPECIFINI KARMELSKI I UPNI PASTORAL Oskudijevamo prostorom za upni i specifini pastoral. upna kua i crkva sv. Petra su ruevne.

upa ima preko 3000 vjernika. upna crkva je mala, pretijesna, nema parkiralite i daleko je od stana. Svakodnevno slavimo mise kod sestara na inama, na Grljevcu i u crkvi. Nedjeljom slavimo etiri mise u upi, a prve i posljednje nedjelje u mjesecu ima i peta misa. U adventu slavimo i misu zornicu. Bratovtina akapulara postoji u upi i na Sirobuji. Vjernici pokazuju interes za Karmelski trei red. Na Grgin dan, 25-og u mjesecu, astimo Boansko Dijete Isusa. Kao aktivnost Duhovnog centra u crkvi imamo molitveni program i klanjanje etvrtkom, a petkom kroz cijeli dan. Nudimo mogunost ispovijedi, duhovnog vodstva i razgovora sa upnikom. Pastoral prelazi granice upe i grada Splita. Broj priesti godinje u upi prelazi 50 000. Jednom mjeseno imamo 24-satno klanjanje. Krunicu i litanije BDM u crkvi molimo svaki dan, a u listopadu molimo sva otajstva. U Korizmi obavljamo pobonost krinog puta, u Adventu slavimo zornice i jutarnje pohvale s pukom. Odravamo pobonosti prvog

23

SABOR PROVINCIJE

petka i prve subote u mjesecu. Od Svih Svetih itamo u crkvi nakon mise nekoliko poglavlja Svetog Pisma. U upi je prisutan neokatekumenski put. U tijeku su kateheze u upi. Marijina legija sastaje se redovito. Organizirane su molitvene skupine mladih iz nae upe. Molitvena zajednica Sv. Jeronima, bivi i sadanji ovisnici o drogi, alkoholu, kocki, itsl., iz drugih upa, sastaje se nedjeljom. Duhovna obnova za sve mlade odrava se zadnje nedjelje u mjesecu. Radimo s ministrantima i na promociji zvanja. Potrebni su ispovjednici. svakodnevni

Pripremili smo i svu potrebnu dokumentaciju kod mjerodavnih institucija za obnovu crkve sv. Petra iz 12. stoljea, spomenika kulture nulte kategorije, koja se nalazi na podruju nae upe. upna crkva sv. Mihovila Arkanela Kamen kao i drugi poslovi koje poduzimamo izvode se prema preporuci i procjeni nadbiskupijske komisije koja je izlazila na teren, izvidjela postojee stanje i dala svoje miljenje i sugestije. Potiemo vjernike na zauzetiji odnos prema svojoj upnoj crkvi i spomenikoj batini. Vjernici se odazivaju, ali su potrebe daleko vee, te smo stoga zatraili financijski pomo od biskupije kako bismo mogli urediti nau upnu crkvu i pratee prostore za nesmetano odvijanje upnog pastorala dok se ne osposobe prostori na Vidovcu. Zahvaljujem svoj subrai to nam pomau kad treba priskoiti u pomo, a posebno zajednici na Zidinama. Split, 22. studenog 2008. br. Branko, prior i upnik

7. PROSTOR ZA UPNI URED: upni ured koji je bio smjeten od 1975. u samostanu otaca karmeliana na inama, Mirni put 11, seli u podstanarstvo u obiteljsku kuu obitelji Ledi na inama, Krilava 5. Obitelj Ledi ne trai od nas nikakvu financijsku naknadu. 8. CRKVICA SV. PETRA:

24

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

4. KRK 1) Sastav Zajednice. Trenutno smo trojica: o. Ervin, ekonom, br. Miroslav, kuhar i ja, Prior i voditelj DC. 2) O. Josip Orekovi, koji je bio lan nae zajednice, dobio je konventualnost u Remetama. Ove godine imali smo i Novicijat, kojeg su zapoela trojica novaka: br. Jakov, br. Mario i br. Stipe, a dovrila jednostavnim zavjetima u kolovozu dvojica: br. Jakov i br. Stipe. Duhovno-pastoralni rad. O naem duhovno-pastoralnom radu ut ete u izvjeu o radu DC. Drugi oblici naeg pastoralnog rada sastoje se u slijedeem: upnici nas zovu da im u upama drimo duhovne obnove uglavnom u Adventu i Korizmi, a koji put i izvan tih jakih vremena; zatim tu je pomo u ispovijedanju za vee blagdane i povremene zamjene za mise, pomo u blagoslovu obitelji u Krku i Rijeci (o. Ervin) itd. Poneki sveenik i vjernici iz Krka i okolice dou nam na ispovijed i duhovni razgovor. 4) Grupe tijekom ljetnih mjeseci. Intenzivniji rad na ugoavanju grupa ove je godine otpoeo poetkom lipnja i zavrio 3) poetkom rujna. Bio je neto manjeg obujma i intenziteta i tijekom cijelog rujna. Uz grupe, posljednjih godina sve vie nam dolaze obitelji iz raznih dijelova domovine i s prostora bive Jugoslavije, tako da u idue godine pokuati otpoeti raditi i s tim obiteljima. Ovo ljeto smo takoer svaki dan imali misu i propovijed za grupu iz Subotice: to su uiteljice i obitelji s djecom koja pohaaju hrvatsku kolu u tom gradu. Planiraju doi i iduu godinu. Od Grupa u ljetnim mjesecima naveo bih jo tri grupe koje su imale striktno duhovni program (DV): to su dvije obiteljske grupe, jedna s djecom: Akademija za obiteljsku pedagogiju u Hrvatskoj, a druga bez: Brani susreti. Obje grupe pohodio je i Krki biskup mons. Valter, koji se zadrao nekoliko sati u radu s njima. Trea grupa su krki sveenici s biskupom koji kod nas ve vie godina odravaju svoje godinje duhovne vjebe. I u drugim mjesecima bilo je pored naih programa ustupanja prostora odreenim grupama za njihove DV ili konvivencije neokatekumena. br. Petar, prior krke zajednice 25

SABOR PROVINCIJE

5. SOFIJA U samostanu u Sofiji smo od samoga poetka samo dvojica brae: o. Tadej i o. Sreko. Prema elji biskupa Proykova i naim inicijativama u njegovoj smo biskupiji zapoeli s apostolatom duhovnog ivota navlastitog naem redu. U prvom redu preuzeli smo brigu oko duhovne formacije naih sestara karmelianki kroz nagovore. Susrete sa Svjetovnim redom o. Tadej ima redovito svaki tjedan. U te susrete ukljueni su i simpatizeri nae duhovnosti. Br. Joan ureuje web stranicu Karmela u Bugarskoj. lanovi Svjetovnog reda ureuju jednu stranicu jedinih katolikih novina u Bugarskoj. U Plovdivu imamo trojicu kandidata koji ele pristupiti naem Svjetovnim redu. U tom gradu izraavaju elju za odravanjem eih susreta, tako da ove godine godinje duhovne vjebe za lanove Svjetovnog reda planiramo imati tamo. U crkvi koja je nama povjerena imamo svaki dan redovito sv. misu poslije podne, a kod sestara karmelianki prije podne. Koliko nam je mogue prihvaamo teajeve duhovnih vjebi, trodnevnice i duhovne obnove. Dosta vremena provodimo u 26 duhovnim razgovorima i duhovnom vodstvu. Postoje i razliita druga podruja apostolata koja nam se otvaraju i na kojima za sada ne moemo djelovati. O. Tadej sudjeluje u projektu Caritasa za duhovnu pomo ovisnicima o drogi. O. Sreko je duhovni asistent pokreta Vjera i svjetlo, kao i duhovni asistent Caritasovog doma za djecu s hendikepom. O. Sreko je takoer tajnik BK Bugarske. Kako u Bugarskoj nema dominikanaca, lanovi Dominikanskog svjetovnog reda okupljaju se u naoj crkvi, a kada se dovri zgrada duhovnog centra svoje tjedne susrete imati e u naem centru. Zajedno s lanovima naega Svjetovnog reda pokrenuli smo prevoenje i izdavanje cjelokupnih djela sv. Ivana od Kria na bugarski jezik. Prevedena su djela Uspon na goru Karmel i Tamna no. Tamna no je ve tiskana, a knjiga Uspona na Goru Karmel jo treba proi korekturu. Izdali smo integralni prijevod s komentarom pjesama Male Terezije kao i kratko djelo Conrada de Meestera o ivotu i duhovnoj poruci bl. Elizabete. Sljedei mjesec bi trebala izii i knjiga Conrada de

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Meestera Prazne ruke. Projekt prijevoda djela sv. Ivana od Kria, zahvaljujui Generalnom vikaru o. Zdenku, financijski podrava naa Generalna kua. Imamo namjeru otvoriti katoliku knjiaru u okviru naega duhovnog centra, budui da ni u Sofiji ni u cijeloj Bugarskoj nema nijedne katolike knjiare. U okviru duhovnog centra, u suradnji s ostalim klerom i osposobljenim laicima, namjeravamo takoer ponuditi teoloko-duhovni studij za kulturu laika. Radovi na obnovi zgrade u kojoj je ivio bl. papa Ivan XXIII jo su u tijeku. To je vrlo veliki zahvat i zasada je kua pod krovom, a djelomino su napravljene elektro-

instalacije i instalacije vode i grijanja. Iznutra je kua obukana na grubo, a postavljeni su i vanjski prozori. Najvei sponzor, Renovabis, obeao je da e poslati potrebna sredstva za dovretak obnove kue, no ne i za ureenje dvorita, ograde i garae. Ako sve bude u redu, radovi na kui mogli bi biti gotovi negdje na proljee ili do ljeta. Nakon toga ostaje nabavka namjetaja i ostalih stvari za kuhinju tu emo trebati pomo vjerojatno od naega Reda. A ostaje nam jo vidjeti kako obnoviti dvorite i ogradu te sagraditi garau. Zahvaljujemo naoj brai koja nas na razliite naine potpomau. br. Sreko, prior

6. ZIDINE Zajednica u Samostanuduhovnom centru "Karmel sv. Ilije" sastoji se od pet lanova. Br. Vladimir, o. Zvonko i ja smo ovdje od poetka, a nakon provincijalnog kapitula doli su jo o. Jakov i o. Zlatko Pletikosi. Prior zajednice je o. Dominik, o. Jakov je zamjenik priora i ravnatelj duhovnog centra. to se tie aktivnosti i obaveza redovnika situacija je sljedea: O. Jakov je vei dio vremena izvan zajednice zbog predavanja na fakultetu u Zagrebu. Tako e biti jo itavu ovu akademsku godinu, a zatim e se vidjeti hoe li prekinuti s predavanjima ili e biti zamoljen da jo ostane na fakultetu. O. Zvonko je na poslije-

27

SABOR PROVINCIJE

diplomskom studiju etnologije u Zagrebu pa je i on zbog obveza na fakultetu jedan dio vremena odsutan iz zajednice. O. Zlatko je na raspolaganju za ispovijed i nagovore sestrama karmeliankama u Sarajevu, a po potrebi pomae susjednim upnicima slavljenjem svetih misa ili ispovijedanjem. Br. Vlado se brine za okoli i vrt, te pomae gospoi Rui u kuhinji kada su grupe u centru i brine se za tehnike stvari u samostanu. O. Dominik radi na zavretku doktorske radnje i predaje jedan kolegij na Sustavnom studiju duhovnosti u Remetama. Jedanput mjeseno netko od sveenika ide u Livno sestrama milosrdnicama, kod kojih dri kratki nagovor i po potrebi ispovijed. Budui da se radi o velikom duhovnom centru, glavni dio aktivnosti zajednice vezan je uz rad s grupama koje u njega dolaze. Ponekad grupama nudimo prostor za duhovne vjebe, ponekad ih sami odravamo, a ponekad djelomino sudjelujemo u programima grupa pokojim predavanjem, ispovijedanjem ili slavljenjem misa. Prouavamo 28

programe nekih duhovnih centara u Europi kako bismo izradili to kvalitetniji vlastiti program rada duhovnog centra. to se tie posjeenosti centra, ove godine bilo je vie grupa nego prole godine. Dosada smo imali tridesetak grupa ove godine i jo sljedei mjesec dolaze tri grupe, a ve ima rezerviranih termina za sljedeu godinu. Osim rada s grupama, za ovaj centar je vana zbirka nakita i nonji Hrvata iz BiH. Izvjee o. Zvonka govori vie o tome. Spomenut u samo da je centar zahvaljujui toj djelatnosti dobio Povelju F.E.S.T. 2008, tj. priznanje Europske federacije turistikih novinara za doprinos u razvoju kulturolokog turizma. Duhovni centar jo nije dovren. Trenutno je u planu ureenje kune kapelice koju nam financira Provincija. Nakon toga se planira ureenje jo nekih prostorija i okolia samostana. Postavljen je i kip sv. Ilije. Jo treba urediti prostor oko kipa i uskladiti ga s potrebama za obavljanje pobonosti prema ovom zatitniku Samostana-duhovnog centra. br. Dominik, prior

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

IZVJEE O POSTUPKU ZA PROGLAENJE BLAENIM O. GERARDA TOME STANTIA Kako bi Braa imali uvid u dosadanji rad oko postupka i o onome to treba jo napraviti ovo izlaganja ima dva dijela: 1) to je do sada napravljeno i 2) to treba jo napraviti - Kako dalje?. 1) to je napravljeno. Zavren je proces na razini subotike biskupje, na oko deset tisua stranica i predan kongregaciji za Svete. Kongregacija za Svete je proces prihvatila i proglasila ga autentinom dokumentacijom. U ovom trenutku u toku je obrada takozvane ''Positio'', koju treba napraviti na temelju dokumentacije predane Kongregaciji za Svete. ''Positio'' je kao neka ''doktorska radnja'''. Sastoji se od dva dijela: 1. ''Informatio'', to jest autentina biografija sluge Bojega i 2. ''Summarium'' koji treba sadravati njegov lik na temelju njegovih rukopisa i njegovih kreposti prema iskazima svjedoka na biskupijskom suditu. ''Informatio'' ili autentini ivotopis je napisan na preko 200 stranica. ''Summarium'' sadri obraeni lik oca Gerarda na temelju njegovih zapisa koji su umnogome autobiografski, na preko dvjesto stranica. U toku obrade su njegove kreposti koje mu pripisuju svjedoci u iskazima na subotikom biskupijskom suditu, to je takoer sastavni dio ''Positio''. Dosad je napisano oko 600 stranica za ''Positio'' i predano generalnom postulatoru u Rimu. 2) Kako dalje? Da bi bila dovrena ''Positio'', prva njezina redakcija, ostalo je jo oko 30 posto posla, to jest: obrada svjedoka iz biskupijskog sudita koje je u toku obrade. Ovaj e posao biti obavljen vjerojatno za nekoliko mjeseci. Slijedi iza toga definitivna redakcija ''Positio'', njezina ''rifinatura'' (jezine ispravke talijanskog teksta itd.), kako tvrdi generalni postulator. Taj posao se mora obraivati u Rimu pod vodstvom relatora iz Kongregacije ili nekog ''perita'', poznavaoca talijanskog jezika, a onda se, poslije provjere, moe pristupiti 29

SABOR PROVINCIJE

tiskanju ''Positio'' koja potom ide barem trojici konzultora Kongregacije za Svete da oni kau pravorijek o ''herojskim krepostima'' sluge Bojega. Konzultori su, dok rade zadani posao, jedan drugome nepoznati, sve dok ne predaju Kongregaciji svoje pismeno privremeno miljenje. Istom iza toga su pozvani u Kongregaciju za Svete, da zajedno prodiskutiraju kauzu i da definitivno glasuju. Ako je miljenje pozitivno tada dotini sluga Boji postaje ''asni sluga Boji'', praktiki ve blaenik, jer Sv. Otac proglaava dekretom njegove herojske kreposti, ali mu se ne moe iskazivati javni kult dok ne bude proglaen blaenim na temelju uda za koje opet treba pokrenuti postupak pred suditem

u biskupiji u kojoj je sluga Boji umro, ispitati svjedoke i lijenike, priloiti lijeniku dokumentaciju, napisati ''Positio'' poslije ponovnog biskupijskog sudita. Ta opet takoer ide konzultorima na prosudbu kao i prethodna ''Positio''. Zakljuak: lako je uvidjeti da je to ogroman i teak posao i da u tome svojim vlastitim doprinosima, svatko u onome to moe, trebaju sudjelovati svi redovnici provincije jer je to stvar cijele provincije. Remete,12. studenoga 2008. br. Ante Stanti, Vicepostulator (U odsutnosti o. Ante izvjetaj proitao o. Mato Milo)

IZVJEE PREFEKTA STUDIJA Na poslijediplomskim studijima imamo sedam studenata: o. Vinko Mami, o. Dominik Magdaleni, o. Endre Nagy i br. Draen-Marija, koji su upisani na rimskim fakultetima, zatim o. Ivan Podgorelec, koji je upisan na Fakultet u Grazu, te o. Stjepan Vidak i o. Zvonko Mari, koji su upisani u Zagrebu. Spektar koji zahvaaju njihovi studiji relativno je 30 irok i rezultat je njihovih vlastitih interesa i potreba Provincije, usklaenih u njihovim konzultacijama s poglavarima. Budui da su gotovo sva navedena braa prisutna ovdje meu nama, na Saboru Provincije, predlaem da oni sami ukratko nadopune i izvijeste Sabor o tome to studiraju, dokle su dospjeli i kako izgledaju njihovi daljnji planovi.

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Sa svoje strane podsjetio bih jo da je na nekim od ranijih provincijalnih kapitula i savjeta bila donesena odluka da se svoj brai koja to ele naelno omogui studij do magisterija, ali da e se kod svakog pojedinog brata razmotriti sve okolnosti i primjereno odluiti. Takozvanim "bolonjskim procesom" ukinuti su magisteriji kao akademski studij nakon petogodinjeg dodiplomskog studija ("magisterom", odnosno "masterom" se sada postaje ve nakon petogodinjega studija, no to nije akademski znanstveni stupanj i ne pie se ispred, nego iza imena). No magisteriji ipak ostaju vrijediti na crkvenom podruju, barem zasad, pa novi bolonjski sustav nije u koliziji sa spomenutim odlukama naih provincijalnih kapitula i savjeta. Budui da unutar provincije ve solidno pokrivamo vie razliitih podruja strunosti (duhovnost, ekumenizam, Biblija, teoloka antropologija, pravo), podsjeam i ovdje da je i iz krugova

sestara klauzurnih karmelianki i iz krugova nae brae iskazana elja da bi se netko od buduih naih studenata poslijediplomaca posvetio studiju psihologije, dakako ukoliko to bude mogue i ukoliko netko sam bude imao sklonosti za taj studij. Na tragu ozraja s ovogodinjeg Provincijalnog kapitula, korisno je, kada je rije o poslijediplomskom studiju, razlikovati sam studij do akademske titule magistra ili doktora od zaposlenja na sveuilinim ustanovama. Te dvije stvari mogu ali ne moraju biti uzajamno povezane. Netko dakle moe studirati i postii akademske stupnjeve, a nakon toga djelovati u okvirima Provincije, bez ikakvog zaposlenja na nekoj akademskoj ustanovi. Ni za jednoga od naih poslijediplomaca nije nita odlueno u tom pogledu te e u danom trenutku trebati sagledati potrebe i prioritete Provincije i potom odluiti. br. Jure Zeevi, Prefekt studija

IZVJEE O SVJETOVNOM REDU NAE PROVINCIJE Zajednicu Svjetovnog reda ine laici i dijecezanski kler u svijetu. Suoavaju se sa svakodnevnim borbama kranskog ivota kako u njega utkati duhovnost svoje redovnike obitelji. Red odobrava 31

SABOR PROVINCIJE

Sveta stolica, koja s njime rauna kao s osloncem. lanovi Svjetovnog reda duhovnost Zajednice ukljuuju u svjetovni ivot laika. Prosjaki redovi ne temelje svoj identitet na apostolatu ve na duhovnosti. Duhovnost pak vodi i usmjerava apostolate kojima se posveuju. Karizma Terezijanskog Karmela temelji se na ljubavlju ispunjenom osobnom odnosu izmeu Boga i osobe koji se nalazi u molitvi. Iz tog temelja proizlazi rad kojemu se posveuju karmeliani. Svjetovni red nije tek udruenje laika. Kroz povezanost sa samostanskom braom, Svjetovni red donosi duhovnost Reda svijetu oko sebe. Svjetovni red nije ni konventualan ni monastian, on je jednostavno svjetovan. To jest, on svoju dunost ne vri u samostanu ve u svijetu. Svjetovni je zbog bitnog odnosa koji postoji izmeu samostanske brae i svjetovnjaka. Taj odnos nije sluajan, ve pripada samoj biti stvari. Svjetovni red je zasebna grana Reda, ali ipak svjetovnjaci ne postoje kao neovisna grana Reda. Jesu zasebni ali nisu nezavisni. Stoga Sveta stolica daje ovlast uspostavljanja Svjetovnog reda o. Generalu. Svjetovni red izravno je povezan s ulogom i identitetom laika u Crkvi 32

(VC 54), stoga se laici pozivaju da jae sudjeluju u duhovnosti i poslanju same Ustanove. Otvara se novo poglavlje u povijesti odnosa izmeu posveenih osoba i laikata. Novost jest "odgovornost da sudjeluju mnogo intenzivnije u duhovnosti i poslanju." Duhovnost se je uvijek podrazumijevala. Poslanje je neto novo. Upravo to zahtjeva ozbiljnu zauzetost od strane Reda u razvoju i odgoju lanova Svjetovnog reda. Molitva i poslanje, kad su istinski, nerazdruivi su. Molitva alje (poslanje), a poslanje trai molitvu. Prema sv. majci Tereziji cilj molitve je raanje dobrih djela, dok je apostolska djelatnost plod molitve. U emu je Svjetovni red samosvojan? U odgoju, vodstvu i upravljanju. Tu treba upozoriti na krajnosti koje se mogu pojaviti: s jedne strane neovisnost, a s druge pretjerana navezanost. Od strane brae moe se pokazati nedostatak zanimanja ili pak elja za kontroliranjem. To se moe dogoditi zbog izostanka ili nemogunosti suradnje pod upravom zakonito nadreenih lanova Reda do uzrasta i odgovornosti kakve Crkva i Red ele imati. Svjetovni red stoga ostaje zarobljen u modelu koji ne

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

slui tomu da ga predstavi doraslim i sposobnim predstavljati duhovnost Karmela u svijetu. Red kao cjelina, samostanska braa i svjetovnjaci imaju odgovornost da surauju posebice na podruju formacije lanova, kako bi ovi mogli svijetu u kojem ive predstavljati duh i poslanje Karmela. Red treba osigurati i voditi razvoj prikladne formacije lanova Svjetovnoga reda. Sve ovo treba biti jasno nama, kako bismo to mogli obrazloiti traiteljima. Somborska zajednica je odgajana po "Zvijezdi Karmela". Skupljam materijale za novi prirunik. Svakako, tu bi dobro dola i revija o Karmelu u svijetu. Nai svjetovnjaci imaju zrelih predavanja odranih na danima "Molitvenog svibnja u Remetama". To je plod itanja i razmatranja. S tim bi se moglo poeti.

Sa strane brae u naim zajednicama potrebna je raspoloivost za neke oblike druenja i suivota sa svjetov-njacima, i to putem duhovnih obnova, koje ukljuuju zajedniku molitvu, razmatranje i euharistijska slavlja, te rekreaciju. Svakako povremeno. Tu su potom zajedni-ka planiranja nekih zajednikih pothvata. Za to je potrebno biti spreman i na dijeljenje prostora. Jedna od vanih toaka jest i okupljanje i rad s djecom lanova Svjetovnog reda. Da konkretiziram: trai se odgovorna susretljivost. Spremnost uti i uiniti. Vrednovati kapularsku bratovtinu kao izvor zvanja za Svjetovni red i za Red openito. U tome moe pomoi Revija i druenja. Vrednovati ono to je uinjeno do sada i na tome graditi budunost. br. Vjenceslav Mihetec, provincijalni delegat za Svjetovni red

IZVJEE O "KARMELSKIM IZDANJIMA" "Karmelska izdanja" su osnovana na konstitutivnoj Skuptini (1.) Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa, (2.) Samostana Udruge "Blaeni Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i BiH i (3.) Provincije karmelianki BSI, odranoj u Mariji Bistrici 1. srpnja 2004. godine, koja je izabrala sljedee urednitvo: o. Jakov Mami, OCD, glavni

33

SABOR PROVINCIJE

urednik; o. Jure Zeevi, OCD, lan; s. Bonita Kovai, OCD, lan; i s. Augustina Mesari, karmelianka BSI, lan (nakon njenoga odlaska u Rusiju kao predstavnica karmelianki BSI imenovana je s. M. Barbara prajc, a nakon nje s. M. Laurencija Pintar). Voenje distribucijskoevidencijskih i blagajnikih poslova KIZ-a povjereno je tada br. Josipu Alagi, a budui da je kasnije br. Josip postao kuni ekonom zajednice u Remetama, on je osloboen te obveze i taj je posao od 28. veljae 2008. povjeren karmeliankama u Brezovici, koje su svu evidenciju i administraciju poele voditi ispoetka. Sestre su nakon preuzimanja, uz dosadanje knjiare s kojima smo suraivali (Teovizija - Zagreb, irilo-metodska - Zagreb, Sv. Antun Zagreb, te Verbumove knjiare u Zagrebu, Splitu i Rijeci), proirile suradnju i na Verbumove knjiare u Varadinu, Osijeku, Zadru, ibeniku i Dubrovniku. Novoosnovano urednitvo dakle djeluje etiri godine. Ono je zadralo 2 (dva) ranije postojea niza iz razdoblja "Karmelskih izvora" i pokrenulo 6 (est) novih nizova, tako da danas ima ukupno 8 (osam) definiranih i zapoetih nizova: 5 (pet) samostalnih, 2 (dva) u suradnji s Karmelskim studijima duhovnosti i 1 (jedan) niz u ugovornoj suradnji s Kranskom sadanjou, a izdano je i vie publikacija izvan nizova. Slijedi pregled objavljenih knjiga po nizovima. I. Niz: DUHOVNE MEDITACIJE Uz ranije, prije osnutka KIZ-a, u ovom nizu izdanih dvanaest knjiga, novo urednitvo je objavilo jo 13 novih knjiga, od toga pet knjiga kao ponovljena ranija izdanja, tako da niz sada broji 25 knjinih jedinica. U prodaji je trenutno 8 novijih naslova, ostala su izdanja rasprodana. 1: Otac Marija Eugen od Djeteta Isusa, OCD, ISUS KRIST MOTRENJE VAZMENOG OTAJSTVA (Meditacije Velikog tjedna), 55 str., 1989. (rasprodano) 2: DUHOVNA NAUKA IVANA OD KRIA, 89 str., 11989. (rasprodano, moe se nabaviti ponovljeno izdanje: usp. br. 18) 3: Otac Antonio Sagardoy, OCD, RAZGOVOR S BOGOM. Pie vam Terezija Avilska (Pisma prema tekstovima Terezije Avilske), 54 str., 1989. (rasprodano) 34

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

4: Nepoznati pisac iz 14. stoljea, OBLAK NEZNANJA, 116 str., 1989. (rasprodano, moe se nabaviti ponovljeno izdanje: usp. br. 17) 5: Nepoznati pisac iz 14. stoljea, KNJIGA POVJERLJIVIH SAVJETA, 54 str., 1989. (rasprodano, moe se nabaviti ponovljeno izdanje: usp. br. 17) 6: P. dr. Mario Crvenka, OFM, SNAGOM KRIA EDITH STEIN, 99 str., 1989. (rasprodano) 7: P. dr. Mario Crvenka, OFM, KORAK PO KORAK KROZ DOAE DO BOIA, 152 str., 1991. (rasprodano) 8: P. dr. Mario Crvenka, OFM, SLAVIM TE GOSPODINE ZATO CVJETAM, 33 str., 1991. (rasprodano) 9: imun Doljanin, DOBRI LJUDI, 46 str., 1992. (rasprodano) 10: Mala Terezija, IZABRANE PJESME, 84 str., 1997. 11: Verica Stani Jakovljevi, OSTANI S NAMA, 82 str., 2004. 12: Verica Stani Jakovljevi, Barbara Rajkovi, TRATINICE, 144 str., 2004.
1

POETAK KIZ-a 13: Nepoznati pisac iz 14. stoljea, OBLAK NEZNANJA, 198 str., 2005. (rasprodano, moe se nabaviti ponovljeno izdanje: usp. br. 17) 14: Nepoznati pisac iz 14. stoljea, KNJIGA POVJERLJIVIH SAVJETA, 90 str., 22005. 15: Bl. Marija Candida od Euharistije, U TVOM VJENOM SJAJU, 120 str., 2006. 16: S. M. Petra od Presvete Euharistije, OCD, RAIRENE RUKE PISMA IZ KARMELA, 128 str., 2006. (rasprodano, moe se nabaviti ponovljeno izdanje: usp. br. 24) 17: Nepoznati pisac iz 14. stoljea, OBLAK NEZNANJA & KNJIGA POVJERLJIVIH SAVJETA, 228 str., 32006. (rasprodano, moe se nabaviti ponovljeno izdanje: usp. br. 25) 18: DUHOVNA NAUKA IVANA OD KRIA, 128 str., 21989. 19: S. Boica Alojzija od Sv. Lica Britvec, OCD, HVALA, PRIJATELJI! DJETINJSTVO U SJENI RATA, 96 str., 2007. (rasprodano, moe se nabaviti ponovljeno izdanje: usp. br. 20 i 23) 20: S. Boica Alojzija od Sv. Lica Britvec, OCD, HVALA, PRIJATELJI! DJETINJSTVO U SJENI RATA, 98 str., 22007. (rasprodano, moe se nabaviti ponovljeno izdanje: usp. br. 23)
2

35

SABOR PROVINCIJE

21: Jure Zeevi (prir.), OCD, BIT U LJUBAV. DUHOVNE PORUKE NAJMLAE NAUITELJICE CRKVE, 120 str., 2007. 22: Vjenceslav Mihetec, OCD, HVALJEN ISUS I MARIJA, 216 str., 2007. 23: S. Boica Alojzija od Sv. Lica Britvec, OCD, HVALA, PRIJATELJI! DJETINJSTVO U SJENI RATA, 3. izdanje, 112 str., 3 2008. 24: S. M. Petra od Presvete Euharistije, OCD, RAIRENE RUKE PISMA IZ KARMELA, 2. izdanje, 128 str., 22008. 25: Nepoznati pisac iz 14. stoljea, OBLAK NEZNANJA & KNJIGA POVJERLJIVIH SAVJETA, 4. izdanje, 228. str. 42008. Trenutno se u ovom nizu priprema ponovljeno izdanje prijevoda knjige: 1. RAZGOVOR S BOGOM. Pie vam Terezija Avilska, o. Antonija Sagardoy, OCD, koja bi prema ocjeni urednitva mogla biti dosta traena. II. Niz: LIKOVI DUHOVNOSTI U ovom novopokrenutom nizu izdane su sljedee etiri knjige koje su sve etiri u prodaji: 1: Mihly Szentmrtoni, SJ, NAI SEBE TRAEI BOGA (Blaena Marija Terezija od sv. Josipa Anna Maria Tauscher van den Bosch), 2004., 216 str. 2: Ante Stanti, OCD, DISANJE DUE (Sluga Boji o. Gerard Tomo Stanti), 2005., 206. str. 3: Bl. Marija Terezija od sv. Josipa (Anna Maria Tauscher van den Bosch), PROBUDIMO SE U BOGU. IZBOR IZ PISAMA, 2006., 296. str. 4: DRAGOCJENOST TRPLJENJA. ivot i duhovnost bl. Marije Josipe od Raspetog Isusa, Cataneo, OCD, (Maria Giuseppina di Ges Crocifisso, Cataneo), svibanj 2008., 176. str. Trenutno se u ovom nizu pripremaju za izdavanje: 1. novoprevedeno djelo Susanne M. Batzdorff, TETA EDITH, te ponovljena izdanja prijevoda knjiga: 2. DUHOVNI NAUK ELIZABETE OD PRESVETOG TROJSTVA 3. M. Auclair, TEREZIJA AVILSKA - PRVA ENA NAUITELJICA CRKVE 36

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

4. Prevedena knjiga EDITH STEIN pod naslovom: TEREZIJA AVILSKA 5. U postupku je i knjiga Antonia Sicaria LIBRO DEI SANTI CARMELITANI, koja donosi saete biografije 14 naih najvanijih karmelskih svetaca. Knjiga je pisana 1999. i treba je dodatno aurirati novoproglaenim blaenicima Karmela. III. Niz: KARMELSKI ZBORNICI U ovom novopokrenutom nizu izdane su sljedee dvije knjige koje su u prodaji: 1: Dario Toki (ur.), Zbornik radova meunarodnog znanstvenog simpozija "BATINA ZA BUDUNOST: Karmel u Somboru 1904. 2004.", 2005. 2: Jure Zeevi (ur.), LJUBAV NAS JE POZVALA. Zbornik radova o Majci Mariji Tereziji od sv. Josipa, utemeljiteljici Drube sestara karmelianki Boanskog Srca Isusova povodom njezina proglaenja blaenom, 2006. Trenutno se u ovom nizu dovrava izdavanje zbornika radova meunarodnog seminara na temu "Iskustvo Boga danas", odranog 2007. u Samostanu-duhovnom centru "Karmel sv. Ilije". IV. Niz: TEOLOKA ISTRAIVANJA U ovom nizu zasad je objavljena jedna knjiga: 1: Dario Toki, Govor o opratanju u Evanelju po Luki, 2006. Na prijedlog glavnog urednika, o. Jakova Mamia, zamiljeno je da se u ovom nizu dalje objavljuju prijevodi doktorskih disertacija i magistarskih radnji ili izvadaka iz njih, te eventualno drugi vrijedni znanstveni teoloki radovi prvenstveno nae brae, karmelskih ali i drugih znanstveno-teoloki relevantnih autora. Trenutno se u ovom nizu dovrava izdavanje knjiga o. Jakova "Teoloko-duhovni pristup mistici danas". V. Niz: FORMACIJA U ovom nizu zasad je objavljena jedna knjiga: 1: FORMACIJA REDOVNICA BOSONOGIH KARMELIANKI (Ratio institutionis monialium OCD), 2007.

37

SABOR PROVINCIJE

Niz je oblikovan na prijedlog lana urednitva o. Jure Zeevia i dogovoreno je da slijedea knjiga u nizu "Formacija" bude na muki Ratio institutionis koji treba prevesti (kako su to ve uinile sestre klauzurne karmelianke sa svojim Ratiom). VI. Niz: MONOGRAFIJE KIZ-a U ovom nizu zasada je objavljena jedna knjiga: 1: Dario Toki (ur.), KARMEL U SOMBORU, 2005. U nizu bi se trebale s vremenom postupno objavljivati monografije, sline ovoj somborskoj, Karmela u Remetama, monografije Reda itd. VII. Niz: STUDIJSKO-KULTURALNI DANI SUSTAVNOG STUDIJA DUHOVNOSTI U ovom nizu zasada je u suizdanju s KARMELSKIM STUDIJIMA DUHOVNOSTI objavljena jedna knjiga: 1: Franjo Podgorelec (ur.), PRVI STUDIJSKO-KULTURALNI DANI SSD-a, 2007., 100 str. (studijska tema: Duhovnost rada; kulturoloka tema: Hrvatska Kostajnica i Zrin). Razmatra se izdavanje Drugih Studijsko-kulturalnih dana u ovom nizu, u kojima bi bila studijska i kulturoloka tema ovogodinjega dana odranog u Gorskom Kotaru. VIII. Niz: KARMELSKI IZVORI Ovaj niz je u ugovornoj suradnji KIZ-a s "KRANSKOM SADANJOU". 1: Terezija Avilska, PUT K SAVRENOSTI, (Djela 1), (1. izdanje 1982., 4. izdanje 2005. godine, logotip KIZ-a) (prijevod: R. Koljan), 154. str. 2: Edith Stein, ZNANOST KRIA, (Djela 1), 2. izdanje 1998., 200 str. 3: Terezija Avilska, ZAMAK DUE, (Djela 2), (1. izdanje 1985., 3. izdanje 2004. godine, logotip KIZ-a) (prijevod: R. Koljan), 155 str. 4: Terezija Avilska, MOJ IVOT, (Djela 3), (1. izdanje 1991., 3. izdanje 2004. godine, logotip KIZ-a) (prijevod: R. Koljan), 246 str. 5: Edith Stein, ENA. Njezina zadaa po naravi i milosti, (Djela 2), (1990.), (prijevod: Pavo Vujica, OFM), 146 str.

38

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Uz ove objavljene knjige, postoje jo sljedea djela ije je objavljivanje u ovome nizu izgledno (premda ne i sasvim sigurno): 1. Prijevod knjige Terezije Avilske "Osnuci" Urednitvo se nada da e biti pronaen i da e ga KIZ uskoro moi objaviti. 2. Postoji i prijevod djela "Najstariji karmelski tekstovi" (Ustanova prvih monaha, Ognjena strelica, Kronika Vilima de Sanvica i niz drugih srednjovjekovnih spisa), koji naalost nije s latinskog izvornika nego s francuskog jezika i Urednitvo jo treba ocijeniti kako s njime postupiti. 3. Postoji prijevod ''Pisama Terezije Avilske'' s talijanskog biveg Poreko-pulskog biskupa mons. Bogetia, kojega u dogovoru s glavnim urednikom koristi s. Elizabeta u prevoenju sa panjolskog jezika. 4. Gospoa Katarina Cipra informirala nas je da je njezin mu, pokojni Marijan Cipra prije smrti preveo djelo Edith Stein "Endliches und Ewiges Sein" ("Konani i Vjeni Bitak"). Nakon to se dobije konkretni uvid o emu se tu radi i ako bude mogue postii dogovor s gospoom Ciprom, bilo bi dobro, prema postojeem ugovoru sa KS-om, otkupiti i objaviti i taj prijevod). *** Uz knjige u navedenim nizovima KIZ je izdao ili sudjelovao u izdavanju sljedeih knjiga (knjige nose ime i logotip KIZ-a): 1. LITURGIJSKI VODI. Misa posvete oltara i blagoslova crkve sv. Ilije Proroka i Samostana-duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" na Bukom jezeru Zidine u upi Grabovica, 2006. 52 str. 2. Augustina Mesari, BLAENA MARIJA TEREZIJA OD SV. JOSIPA, Osnivateljica Karmela BSI, 2006., 36 str. (za potrebe sestara karmelianki BSI u Rusiji, knjiica na ruskom jeziku s mnotvom fotografija u boji). 3. Zvonko Marti, OCD, TRADICIJSKA ODJEA I NAKIT HRVATA BOSNE I HERCEGOVINE iz zbirke Samostana i duhovnog centra "Karmel sv. Ilije", Buko jezero, Tomislavgrad, 2006., 128 str. 4. A.-M. irko i J. Zeevi (ur.), ADRESAR, EMATIZAM, TELEFONSKI IMENIK KARMELIANA, 2007. *** KIZ je nadalje pomogao, pripremao i(li) posredovao pri tiskanju sljedeih publikacija koje ne nose ime KIZ-a: 1. VODI kroz studij Sustavnog studija duhovnosti, 2006. 39

SABOR PROVINCIJE

2. INDEX za "Karmelske studije duhovnosti". 3. LETAK KLAUZURNIH KARMELIANKI SAMOSTANA UDRUGE BL. ALOJZIJE STEPINAC (etveropreklopnik tiskan u ukupno 32.000 primjeraka). 4. SLIICE I POZIVNICE za zavjete i(li) mlade mise nae subrae: o. Stjepana Vidaka, o. Zlatka uvele, br. Vladimira Vukovia i o. Zlatka Pletikosia. 5. PLAKATI, SLIICE I POZIVNICE Karmelianki BSI. 6. PLAKATI I SLIICE upe i svetita u Remetama. *** Da zakljuim: u okviru svih osam nizova sveukupno je objavljeno 40 (etrdeset) naslova knjiga (bibliografskih jedinica) te 4 knjige izvan nizova koje su takoer s imenom i logotipom KIZ-a. KIZ je takoer bio na raspolaganju brai i sestrama kao servis za druge vrste publiciranja, navedene u ovom izvjeu. Trenutno je u postupku za objavljivanje i tiskanje ukupno 12 novih naslova knjiga. Za one koji jo moda s time nisu upoznati, napominjem da je urednitvo odobrilo da svi nai samostani i braa sve naruene knjige dobivaju po 30 % manjoj cijeni od prodajne, tako da i samostani mogu neto zaraditi za sebe prodajui karmelske knjige. Da bi naa karmelska djela to uspjenije nala put do itatelja, bilo bi dobro kada bi svaki na samostan, muki i enski, ukljuujui i sve samostane karmelianki BSI, zaduio jednoga svoga subrata odnosno susestru za brigu oko raspaavanja karmelskih izdanja, osobu dakle koja bi vodila rauna da uvijek sva naa izdanja budu u tom samostanu dostupna eventualnim kupcima, skupinama koje dolaze u centre i samostane i drugim posjetiteljima. Ta bi osoba, im neke knjige ponestane, odmah naruivala nove primjerke knjige. Takoer bi bilo dobro kada bi sve sestre i braa, kada su im potrebni pokloni za imendane, roendane i sline povode, imali u vidu i naa karmelska izdanja. Ukoliko braa poznaju neka kvalitetna strana izdanja s karmelskom tematikom, za koja misle da bi koristila u irenju karmelske duhovnosti i karmelskih zvanja, neka ih predloe urednitvu radi objavljivanja. br. Jure Zeevi, OCD, lan urednitva 40

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

IZVJEE O RADU ZBIRKE NONJI I NAKITA "KARMELA SV. ILIJE" Zbirka naega samostana danas je velika brojem i vrijednou pojedinih eksponata, tako da se njezina vrijednost ne moe procijeniti u novanoj protuvrijednosti. U njoj je trenutno 140 kompleta nonji koje jo nemaju inventurni broj niti su primjereno deponirane. Ipak, zahvaljujui gospoi Luci oi iz Otre Luke u okolici Oraja, koja je ispraznila kat svoje kue i u njemu pohranila nae nonje te o njima brine, potrebni minimum za uvanje tekstila je postignut. AKTIVNOSTI: Zbirka naega samostana pod njegovim je imenom predstavljena na sljedeim dogaajima: 1. Izloba u Etnografskom muzeju u Zagrebu 2005. 2. Izloba u Ganat-u (Francuska) u okviru festivala Kulture svijeta 2006. 3. Izloba u Parizu u UNESCO-u 2006. 4. Tjedan Hrvata BiH u Zagrebu 2007. Poznate osobe nose nonje iz Karmela. 5. Kalendar za ministarstvo turizma FBiH 2008. 6. Kalendar za ministarstvo turizma FBiH 2009. 7. Kalendar za Hercegbosansku upaniju 8. Izloba fotografija tradicijske odjee Hrvata, Srba i Bonjaka Hercegbosanske upanije planirana za 21. prosinca o.g. u naem samostanu bila bi pod pokroviteljstvom predsjednice Federacije BiH, gospoe Borjane Krito. NABAVKA NONJI Aktivnosti koje se provode na prikupljanju nonji i nakita obavljaju se u skladu s financijskim sredstvima. Trenutno je u tijeku projekt "Zapadna Bosna", za koji je u dva navrata Vlada RH donirala sredstva u ukupnom 41

SABOR PROVINCIJE

iznosu od 190.000,00 kn (130.000,00 kn za 2007. i 60.000,00 kn za 2008. godinu). Uz neke manje donacije (1000,00 provincijal), nabavljaju se nonje i nakit iz drugih krajeva BiH. Prema mojim slobodnim procjenama, za kompletiranje zbirke, to bi znailo nabavljanje barem po jedne muke i enske nonje svakoga tipa odjee kakvu su nosili Hrvati u BiH, bilo bi potrebno oko 25.000,00 . PLANOVI u daljoj budunosti, izgradnja etnografskog muzeja koji bi bio u vlasnitvu samostana, ali financiran od Hercegbosanske upanije, sa zaposlenicima koji su dio osoblja kulturnih odjela ministarstva koje pokriva ovo podruje; u blioj budunosti, prikupljanje sredstava za nabavku nonji koje nedostaju; publiciranje raznih propagandnih materijala (DVD, CD i sl.) o zbirci, ali i openito o etnografskim temama koje su zanimljive za ovo podruje. br. Zvonko Marti, OCD

Zidine, 26. studenoga 2008.

42

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

SVEANI ZAVJETI O. ZVONKA MARTIA Posavini. O. Zvonko od Malog Isusa (Marti), sin Mijata i Jele r. Brekalo, roen je 20. rujna 1964. u mjestu Komarica blizu Doboja u Bosni, Vrhbosanska nadbiskupija. Nakon zavretka teolokog studija na Vrhbosanskoj teologiji u Sarajevu zareen je za sveenika 29. lipnja 1996. godine. Potom je pastoralno djelovao kao sveenik u Sarajevskoj (Vrhbosanskoj) nadbiskupiji, a svoj redovniki put zapoeo je 21. kolovoza 2004. oblaenjem karmelskog redovnikog habita u kui novicijata Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa u Krku, u kojoj je zavrio novicijat i 27. kolovoza 2005. godine poloio svoje prve, jednostavne, redovnike zavjete. O. Zvonko se inae istaknuo svojim djelovanjem na podruju etnologije. Zbirka Samostana duhovnog centra "Karmel sv. Ilije", zahvaljujui njegovom radu danas sadri oko 140 kompleta narodnih nonji i velik broj eksponata nakita Hrvata iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a predstavljana je meu ostalim i u Etnografskom muzeju u Zagrebu i na izlobi UNESCO-a u Parizu. O. Zvonko je trenutno na poslijediplomskom studiju etno-logije u Zagrebu. (JZ) 43

U subotu 9. kolovoza 2008., na blagdan karmelianke sv. Terezije Benedikte od Kria (Edith Stein), suzatitnice Europe, u Samostanu duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" Zidine, poloio je svoje sveane redovnike zavjete o. Zvonko Marti od Malog Isusa, na ruke provincijala o. Vinka Mamia. Uz rodbinu o. Zvonka, subrau iz Karmela na Bukom Jezeru i drugu brau karmeliane tim povodom pristiglu iz drugih zajednica, u euharistijskom slavlju sudjelavali su i njegovi brojni prijatelji i znanci, od rodne upe Komarica do upa u kojima je o. Zvonko prije dolaska u karmelski red djelovao. Osobito su zapaeni bili lanovi kulturno-umjetnikog drutva iz upe Otra Luka u bosanskoj

SVEENIKO REENJE I MLADA MISA 0. DRAENA

SVEENIKO REENJE I MLADA MISA O. DRAENA-MARIJE VARGAEVIA ve nam je poslao jedinog i pravog Sveenika! I od tada u primjeru Isusa Krista mnogi mladii pronalaze uzor pravog sluenja i puninu svog ivota. Od prvih u enika pa do naih dana bilo je mnogo mladia i djevojaka koji su ga odluili slijediti i potpuno mu se posvetiti. S takvom odlunou i spremnou na sluenje Gospodinu odazvao se i mladi Draen Vargaevi. Mladi iz Slavonije odluio je ostaviti svoju obitelj, svoje selo, svoju rodnu grudu i poi za Isusom. Isprva je to bilo unutar akovakog bogoslovnog sjemenita, gdje je studirao, radio i molio pet godina. Meutim, onaj isti Pozivatelj poziva bogoslova Draena da i to ostavi. Uz duhovno vodstvo svog pokojnog duhovnika, Ivana ee, Draen se odluuje za Karmel. I tako Draen odlazi iz akova i jo jednom ostavlja zlatnu ravnicu Sada pak odlazi u vrt Karmela. Nakon poloenih vjenih zavjeta i primanja reda akonata, doao je trenutak povratka rodnoj Slavoniji. Vie ne samo Draen, ve brat Draen-Marija od Milosra Euharistijskog Isusa iekivao je dan kada e primiti red prezbiterata.

Nakon to je 16. srpnja 2008. u upnoj crkvi Uznesenja BDM u Remetama poloio svoje sveane redovnike zavjete i 27. srpnja 2008. U istoj crkvi po biskupu mons. Valentinu Pozaiu bio zareen za akona, u nedjelju 1. veljae 2009. zareen je i za sveenika br. Draen-Marija Vargaevi. Slijedi izvjee naega kandidata Hrvoja Vukova. "Kad je Gospodin htio obdariti svijet najveim darom to ga je ruka njegova imala, onda nije svijetu poslao svoga sina u liku menadera, politiara, novinara, 44

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

U mjestacu Krajaii, upa Odvorci, nedaleko od Pleternice, koje pripada akovako-osjekoj nadbiskupiji, brojili su se u mjesecu sijenju posljednji dani pred sveani in. S nestrpljenjem je doekan dan kada je po rukama nadbiskupa Srakia, uz koncelebraciju ezdesetak sveenika, meu kojima i sadanjeg i biveg upnika, te ostalu brau iz karmelske zajednice, brat Draen primio red prezbiterata. Inae, uoi toga 1. veljae, na 230. roendan upe, cijelu no slijevale su se molitve pred Presvetim koje je bilo izloeno u kapelici sv. Florijana u Krajaiima. U prepunoj crkvi sv. Filipa i Jakova, u Gregureviima, uz pjevani zaziv svih svetih, pomazanjem ruku i primanjem kalea na brat Draen postao je sveenik. Nadbiskup Sraki koji mu je podijelio sakrament svetog reda uputio je svima poticajne misli, kako one vezane uz

sveenitvo, tako i one vezane uz redovniki ivot i poziv. Otac Draen nastavio je kao koncelebrant u zajednitvu s braom sveenicima slaviti sv. misu na kojoj je posebno dirljiv bio trenutak kad je priestio svoju majku, oca, brata i sestre - sve njih koji su ga pratili na putu do oltara, kao i baku za koju je rekao da je izmolila njegovo zvanje. Na kraju sv. Mise, mladomisnik je svima podijelio svoj mladomisniki blagoslov, nakon ega je uslijedilo zajedniko druenje kod obiteljskog stola. Na kraju, mladomisniku Draenu elimo i molimo ljubav prema Isusu kakvu je gajila Blaena Djevica Marija i odlunost kakvu je ivio prorok Ilija! Neka ga prati Boji blagoslov, te se ostvare elje sabrane u njegovom mladomisnikom geslu: 'Vie Boga. Vie dua za Boga!'" Hrvoje Vukov 45

ISPOD SADANJE CRKVE JO STARIJA CRKVA

NOVI POSTULANT Gosp. Hrvoje Vukov, kandidat, zatraio je 25. sijenja prijem u postulaturu. O. Provincijal je 2. veljae 2009., na dan posveenog ivota, pozitivno odgovorio na molbu. Novi postulant je student Katolikog bogoslovnog fakulteta. Za vrijeme trajanja postulature boravit e u Remetama. (JZ)

PRVA GODINJA OKRUNICA SAVJETA UDRUGE "BL. ALOJZIJE STEPINAC" U Prvoj Okrunici Savjeta, od 20. prosinca 2009., navodi se da se na ovaj nain, u skladu sa zakljucima Skuptine i Savjeta Udruge, zapoinje ostvarivati ideja godinjih okrunica, poticajnih pisama ili pobudnica, u okviru "zajednikih nastojanja oko posvjeenja kako temeljnih naela tako i aktualnih sadraja znaajnih za na kontemplativni ivot u klauzuri". Okrunica, koja se dostavlja svim samostanima Udruge, nosi naslov "Preivljavanje ili proivljavanje?". (JZ)

ISPOD SADANJE CRKVE JO STARIJA CRKVA! Remete: arheoloka istraivanja u svetitu dovela do neoekivanih otkria koja imaju neprocjenjivu povijesnu vrijednost Kada su krajem 2007. godine, sredstvima Ministarstva kulture RH, arheolozi Muzeja grada Zagreba zapoeli istrane radove uz juno proelje crkve u Remetama, nisu ni slutili da e slijedee godine otkopati stariju crkvu od dananje, te vie od 130 grobova. 46 Naime, prilikom drenanih iskopa uz crkvu, koje je nadzirao Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode, djelatnici Zavoda registrirali su ostatke zidova i kamenih poploenja te su pozvali arheologe radi procjene njihove starosti i zajednikoga odreivanja smjerni-

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

ca za nastavak radova. Odlueno je da se otvori uska arheoloka sonda uz samu crkvu kako bi se uklonila zemlja sa zatrpanog sokla crkve to bi, ujedno, rijeilo problem vlage u junom zidu. Kapelica udotvorne iz 1654. U tim je radovima otkriven dio masivnog temelja zida te dio kapele udotvorne Majke Boje Remetske i ulaz u kriptu pod dananjim svetitem. Odmah je bilo jasno da je rije o kapeli posveenoj 1654. godine, koja je, sve do stradavanja u potresu 1880. godine, iziskivala neprestana materijalna ulaganja za saniranje temelja i zia. Svi ti popravci vidljivi su na otkopanim temeljima, dok se za otkriveni masivni zid moglo sa sigurnou utvrditi samo to da je stariji od

kapele, odnosno od sredine 17. stoljea. Uz niz pretpostavki o vremenu njegove gradnje, najblia povijesnim podacima bila je pretpostavka da je pronaeni zid ostatak temelja fortifikacije koju je oko samostana dao podii hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin 1485. godine. No, blizina same crkve te detalji otkrivenog poploenja ukazivali su, u najmanju ruku, na dvojbenost takve tvrdnje. Kako bi se sa sigurnou moglo ustanoviti kakvoj graevini pripada taj zid, od Grada Zagreba zatraena su dodatna sredstva, pa su istrani radovi nastavljeni i tijekom 2008. godine. Komu pripada misteriozna crkva? Premda su istraivanja provedena u srpnju otkrila 37 grobova te potvrdila da se masivni temelj

47

ISPOD SADANJE CRKVE JO STARIJA CRKVA

prua i prema zapadu, tek je tijekom jesenske kampanje, u koju je ukljuen i Hrvatski restauratorski zavod, ustanovljeno da se na prostoru juno od dananje crkve nalaze ostaci velike, jednobrodne samostanske crkve, iji temelji seu i do 2,80 metara irine. Daljnjim istraivanjima ustanovljeno je da crkva ima duboko svetite za redovnike i neto iru lau za vjernike. Dubina njezina temeljenja i napuknua u zidnoj strukturi bila su povod da se u rad arheologa ukljue i geomehaniari te je ustanovljeno kako su te devijacije rezultat geotektonskih poremeaja u gornjim slojevima zemlje. Gotovo je nemogue pronai povijesnu graevinu ovakvih dimenzija gdje su ti procesi tako zorno i sugestibilno vidljivi. Kako su uz njezin juni zid otkriveni i zidovi koji govore da se jo jedan objekt nalazi junije, na prostoru gdje se sada ne istrauje, angairana je ekipa geofiziara koji su georadarom snimili cijeli juni i istoni prostor uz dananju crkvu, kako bi ovom suvremenom i neinverzivnom metodom ustanovili gabarite toga objekta. Njihovi se rezultati jo uvijek eljno oekuju. 48

Ispod crkve i javno groblje Posebno zanimljivi bili su nalazi kosturnih ostataka pokojnika kojih je pronaeno vie od 130. Prema sadanjoj fazi istraenosti moe se zakljuiti da je rije o grobovima iz 17. i 18. stoljea, premda ima naznaka da su neki i stariji. Mora se napomenuti da su kao grob evidentirani kosturni ostaci koje je bilo mogue odrediti kao grobni ukop samo jedne osobe, a da je sahranjenih bilo mnogo vie. Naime, prilikom istraivanja pronaena je izrazito velika koliina dislociranih ljudskih kostiju. To su kosturni ostaci pokojnika iji su grobovi devastirani ukopavanjem mlaih grobova, temelja recentnog zia ili ukopavanjem dijelova komunalne infrastrukture. U svim grobovima pokojnik je bio poloen na lea, esto u drvenim sanducima (to se zakljuuje prema nalazima ostataka drva i eljeznih avala), s glavom na zapadu te rukama poloenim na zdjelicu ili grudni ko. Antropolokom analizom ustanovljeno je da su na groblju oko crkve sahranjivani i ene i djeca, to ukazuje na injenicu da nije rije samo o samostanskom groblju, ve o groblju za iru populaciju koja je naseljavala ovo podruje. Ta injenica iznenauje

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

zna li se da crkva BDM u Remetama postaje upna crkva tek 1812. godine. No, mogue je pretpostaviti da je kao i danas crkva u Remetama nekada zauzimala istaknuto mjesto u duhovnosti i religioznom ivotu stanovnika ireg zagrebakog podruja pa su oni, vjerojatno, bez obzira na samostanski karakter ovoga kompleksa, eljeli i dobili dozvolu za ukop upravo na ovome mjestu. U grobovima su pronaene svetake medaljice, kriii i perle krunica, te e nakon njihovog restauriranja, koje je u tijeku, biti mogue rekonstruirati dijelove nonje, obiaja i kulture ivljenja onodobnih stanovnika. to donosi nastavak istraivanja? Najzanimljivije za arheologe tek predstoji ustanoviti u kojem je vremenu graena pronaena crkva i tko su njezini graditelji. Za sada je sigurno samo to da je starija od dananje crkve i da se u njezinoj strukturi prepoznaje jo nekoliko graevinskih faza i intervencija. Prema dosadanjim istraivanjima povjesniara i povjesniara umjetnosti, dananja crkva datira iz 1319. godine, kada je kralj Karlo Robert dao pavlinima sagraditi "novu crkvu i samostan". Prije

toga, godine 1288., za prvog remetskog priora Firmijana, osnovan je pravi samostan, no teko je povjerovati da su tada sagradili monumentalnu crkvu koju su potom sruili svega tridesetak godina kasnije. Za prvu pavlinsku crkvu, koju je sagradio opat Iskvirin prilikom dolaska pavlina u Remete u drugoj polovini 14. stoljea, literatura biljei da je "vjerojatno bila drvena i da se nalazi ispod dananjeg svetita". Ako i nije bila drvena, gotovo je nevjerojatno da bi Iskvirin sa svojim malobrojnim pustinjacima s kojima osniva eremitorij, mogao sagraditi ovako velebni sakralni objekt. Stoga nam se otvaraju dvije mogunosti: ili je novopronaena crkva dio samostanskog sklopa koji je dao sagraditi kralj Karlo Robert 1319. godine, ili ona pripada vremenu prije mongolske provale 1242. godine, odnosno razdoblju iz kojeg nam nisu ostala sauvana gotovo nikakva materijalna svjedoanstva na irem zagrebakom prostoru. Kako formom apside (obla izvana, a poligonalna iznutra) pronaena crkva odudara od tlocrtnih rjeenja apsidalnih prostora i izvan Hrvatske, zasigurno moemo rei kako e tek nastavak arheolokih istraivanja, uz studiozna prouavanja povijesnih izvora i 49

KARMEL SV. ILIJE DOBITNIK POVELJE

drugih sakralnih objekata izvan naeg prostora, dati pravi odgovor o vremenu gradnje ovog, za sada,

jedinstvenog primjera skog nasljea u nas.

graditelj-

Boris Mai, Tajana Plee (Tekst preuzet iz "Advocata Croatiae", 2008)

"KARMEL SV. ILIJE" DOBITNIK POVELJE F.E.S.T. 2008. Od 15. do 18. listopada 2008. u Splitu je odrana Inter-nacionalna smotra turizma Split, Meunarodni festival turistikog filma i Predstavljanje hrvatskih gradova i mjesta za Zlatni cvijet Europe 2009. Na zavrnoj sveanosti u petak 17. listopada 2008. uz Diplome INTERSTAS 2008, dodijeljena su prestina meunarodna turistika priznanja zaslunim pojedincima i tvrtkama "Doprinos razvoju turizma", "Zasluge za turizam" i "ivot u turizmu", za doprinos i aktivnosti u razvoju turizma na razliitim razinama, te su najavljene slubene nominacije za europsku nagradu Entente Florale Europe -Zlatni cvijet Europe 2009. Posebne nagrade uruili su elnici svjetskih novinarskih i festivalskih turistikih asocijacija: F.E.S.T.-a, F.I.J.E.T.-a, i A.E.F.P/Entente Florale Europe. Meu dobitnicima priznanja nalazi se i Samostan-duhovni centar "Karmel sv. Ilije", koji je dobio Povelju F.E.S.T. 2008 "Za doprinos u razvoju kulturolokog turizma". Povelja je dodijeljenja "Karmelu sv. Ilije" zbog rada na skupljanju i ouvanju kulturnog blaga hrvatskog naroda u BiH, koje se nalazi u zbirci nakita i narodnih nonji Hrvata u BiH. Dio te zbirke je izloen u prostorijama duhovnog centra te se moe razgledati. U subotu, 18. listopada, lanovi poasnog odbora manifestacije i vijea manifestacije s poasnim predsjednikom gosp. Antoniom Conte posjetili su Samostanduhovni centar "Karmel sv. Ilije", gdje su se upoznali s centrom i sadrajima koje centar nudi. O. Dominik Magdaleni

50

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

OTVORENA IZLOBA NARODNIH NONJI HRVATA, SRBA I BONJAKA U HERCEGBOSANSKOJ UPANIJI Pod pokroviteljstvom gospoe Borjane Krito, predsjednice Federacije Bosne i Hercegovine, 21. prosinca 2008. uz bogati kulturno-umjetniki program u prostorijama "Karmela sv. Ilije" otvorena je izloba umjetnikih fotografija Jasmina Fazlagia "Tradicijska odjea Hrvata, Srba i Bonjaka u Hercegbosanskoj upaniji", te je promoviran kalendar za 2009. godinu sa slikama nonji Hrvata ovoga kraja. Izloba sadri dvadeset umjetnikih fotografija s motivima narodnih nonji od kojih je dvanaest hrvatskih, est srpskih, a dvije su bonjake. Na otvorenju izlobe bila je prisutna gospoa Borjana Krito, predsjednica Federacije BiH, koja je na poetku pozdravila sve prisutne i sveano otvorila izlobu. Pozdravni govor koji prilaem u cijelosti odrao je o. Vinko Mami, provincijal. "Potovane dame i gospodo, predstavnici vlasti, kulturnih i vjerskih zajednica, nositelji veeranjeg programa, dobro doli na izlobu fotografija TRADICIJSKA ODJEA HRVATA, SRBA I BONJAKA HERCEGBOSANSKE UPANIJE. Organizacija ove Izlobe dio je permanentne aktivnosti Karmelske provincije i napose Centra sv. Ilije na podruju kulture. Zbirka fotografija, koja pokazuje nonje sva tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine, jest plod naeg zalaganja za duhovni i materijalni napredak ove regije i drave u cjelini. Svaka izloba ima svoju povijest i konani izriaj. Fotografije koje su ovdje izloene nisu nastale u davnoj prolosti niti im je cilj oslikavanje nekadanjih kulturolokih zbivanja. One se osvru na prolost, osvjetljuju sadanjost i grade budunost. Ono to je lijepo, vrijedno i plemenito privlai svakog humanista bez obzira na njegovu ili njezinu kulturoloku, nacionalnu ili vjersku pripadnost. Zato ove fotografije same po sebi negiraju svaki pokuaj opravdanja bilo kojeg oblika diskriminacije. One nas, dakle, zbliavaju. tovie, one nam pomau da bolje upoznamo jedni druge, da vie cijenimo bogatstvo drugog i drugaijeg, te da s ponosom prihvatimo sveukupnost kulturolokih vrednota koje su nas oblikovale. Stoga je posve oprav51

OTVORENA IZLOBA NARODNIH NONJI

dano ustvrditi da je kulturoloki altruizam koji veeras promoviramo zalog bolje i svjetlije budunosti svakoga od nas. Veeranja izloba samo je jedno u nizu kulturolokih zbivanja organiziranih u ovom Duhovnom centru. Mnogovrsne vrijedne inicijative su prepoznate i od strane meunarodnih institucija. Naime, povelja koju nam je dodijelila Europska federacija turistikih novinara za doprinos u razvoju kulturolokog turizma ove godine, priznanje je naem dosadanjem radu, iako smo ovdje doli tek prije dvije godine. Ona nam je ujedno ohrabrenje i poticaj za daljnje djelovanje u duhu Karmela, koji postaje sve vie prepoznatljiv ne samo domaoj nego i iroj javnosti. U ime Provincije pozdravljam o. Zvonka Martia, glavnog organizatora ove izlobe, koji je tekstualno popratio izloene fotografije. tiva sadre i legende i povijesne injenice. Ona su nastala kao plod dugogodinjeg znanstvenog studija i istraivanja samih izvora. Ovo potonje zahtijevalo je naporna putovanja i mnotvo razgovora. Danas plodove svoga rada nesebino daruje svima nama, na emu mu iskreno zahvaljujem.

Veliko hvala gospodinu Jasminu Fazlagiu, fotografu, zato to je uspio spojiti one elemente koji fotografiju ine umjetnikim djelom: jednostavnost, a istovremeno minucioznu doraenost u svim svojim vizualnim elementima percepciji linije, formi, kompoziciji, boji i kontrastu. Simbioza fotografija i popratnih tekstova ini jedinstvenu artistiku cjelinu i od ove izlobe stvara impresivan kulturoloki dogaaj ne samo na razini ove upanije i drave, nego i opeljudske etnoloke batine. Gospoi Borjani Krito, predsjednici Federacije Bosne i Hercegovine, hvala na podrci i na pokroviteljstvu ovog projekta. Takoer se zahvaljujem naelnicima opina i predstavnicima dravnih institucija koje su nam pomogle. Na kraju elim izraziti nadu da e Karmel sv. Ilije i dalje doprinositi kulturnom, vjerskom i opeljudskom dobru Bonjaka, Srba i Hrvata Bosne i Hercegovine. Ovo mjesto jest i eli ostati mjesto susreta ljudi razliitih svjetonazora i religioznih denominacija. Vaa nazonost veeras opravdava i potkrepljuje ove elje. Na tome vam svima zahvaljujem."

52

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

U sklopu programa odran je koncert u kojemu su nastupili lanovi kulturno umjetnikih drutava iz Hercegbosanske upanije i klapa Delminium, te je

promoviran kalendar s motivima hrvatskih narodnih nonji za 2009. godinu. o. Dominik Magdaleni

PROMOCIJA KNJIGE O. JAKOVA MAMIA: "TEOLOKODUHOVNI PRISTUP MISTICI DANAS" "Teoloko-duhovni pristup mistici danas". Knjigu su predstavili: prof. dr. sc. Juraj Batelja, prof. dr. sc. Jure Zeevi i sam autor. U svome predstavljanju prof. dr. sc. Jure Zeevi je meu ostalim kazao: "Knjiga prof. dr. Jakova Mamia 'Teoloko-duhovni pristup mistici danas', druga je u novopokrenutom nizu knjiga Karmelskih izdanja pod nazivom 'Teoloka istraivanja'. Smjetam je prvenstveno u teoloko polje duhovnosti. Knjiga broji 211 stranica. Svrstao bih je u vrstu prirunika, udbenika, odnosno pomagala na podruju duhovnosti. to rei? Dana 13. prosinca 2008., povodom Dana "Karmelskih studija duhovnosti", u Velikoj dvorani Karmelskog samostana u Remetama, predstavljena je knjiga autora prof. dr. sc. Jakova Mamia Literature koja se temom duhovnosti bavi struno i kvalitetno, koja znanstveno i sustavno analizira i prouava fenomen duhovnosti, relativno je malo na hrvatskom jeziku. 53

PROMOCIJA KNJIGE O. JAKOVA MAMIA

potrebna i kvalificiranost, i kompetentnost, i iskustvo, i dar uobliavanja saznatoga, spoznatoga i nadahnutoga u konkretne verbalne i pisane izriaje, te je razumljivo da se rijetko tko kod nas usudi pisati o tome. Otac Jakov se evo usudio. Ne nedostaje mu kvalificiranosti ni kompetentnosti, doktorirao je upravo studij duhovnosti, ne nedostaje mu niti iskustva ve je nanizao potrebni broj godina, puno toga je saznao i spoznao i ima dara artikulirati i uobliiti sve to u konkretne pisane izriaje. Stoga mi se na neki nain ini da je autor upravo providonosno bio pozvan i obvezan u svojim knjigama o duhovnosti dati hrvatskim itateljima kvalitetne znanstvene i teorijske postavke i zakonitosti ovjekove duhovnosti, i prikazati je u svoj njenoj mnogovrsnosti i mnogostrukosti. Drim da bi bila velika teta za hrvatske ljude eljne duhovnoga iskustva, da ova knjiga nije nastala: nisam siguran ne bi li mu to i onaj vjeni Sudac uraunao meu tee ''propuste''. Ipak, valja imati u vidu da nijedno ljudsko djelo, kako se to obiava rei, nije bez mana. Kao lanu urednitva Karmelskih izdanja koje je knjigu objavilo, poznato mi je da je knjiga nastala u

Mi imamo poprilino mnogo nabone literature, molitvenika, knjiga molitvi i subjektivnih razmatranja pojedinih autora, za kojima duhovni itatelj moe posegnuti u pokuaju da ih uini vlastitim molitvama i razmatranjima, ali literature koja bi sustavno ulazila u narav same duhovnosti, zalazila istraivaki u njena naela i njene temeljne postavke, a osobito u njeno najizazovnije podruje, podruje mistike, veoma je malo. To nije sluajno, budui da se radi o jednom specijalistikom teolokom podruju. Za takvo pisanje je 54

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

odreenom vremenskom tjesnacu, i da zbog toga rokovi jednostavno nisu dopustili njezinu lekturu i korekturu, odnosno njeno finalno "bruenje" i usavravanje u pogledu stilsko-jezinih, gramatikih i tehnikih nesavrenosti. Autor je ak bio u dvojbi da privremeno tiska samo minimalni broj knjiga u svrhu znanstvenonastavnog i akademskog napredovanja, a da se onda naknadno tiska pomno lektorirano, jezino-stilski i tehniki dotjerano djelo. No bojazan da bi se na takvu doraenu i posve usavrenu verziju moglo ekati predugo, te ju moda ak nikada ne doekati, dovela je do odluke da se knjiga tiska ovakva kakva jest, tim vie to je ona, zahvaljujui snanom naslanjanju na svoje izvore, sadrajno bogata i nudi itav niz zaokruenih i cjelovito obraenih tema. Stoga mislim da je dobro i korisno da sadraj knjige im prije dopre do itatelja, pa ak i po cijenu nekih

stilskih, gramatikih i tehnikih nedostataka. teta je takoer to u knjizi nije mogla biti objavljena cjelovita bibliografija teme kojom se knjiga bavi, a koju je autor, premda nesreenu, ve imao sabranu. Ipak, budui da je veina tih bibliografskih jedinica bila na stranim jezicima, mislim da bibliografija nee toliko nedostajati hrvatskim itateljima, tim vie to je u knjizi, u skraenoj bibliografiji, ipak donesena veina najznaajnijih djela s tog tematskog podruja, a cjelovita relevantna bibliografija moe se i naknadno zasebno objaviti. Drim da e djelo privui panju brojnih itatelja ve i zato to se bavi duhovnou, i to upravo njenim unutarnjim sreditem: mistikom. Knjigu toplo preporu-ujem, autoru estitam na vrlo vrijednom i za hrvatsko jezino podruje jedinstvenom djelu, a samoj knjizi elim to vie itatelja."

PROMOCIJA KNJIGE JASMINKE DOMA "72 IMENA" U ZNAKU MEURELIGIJSKOG SUSRETA I DIJALOGA U zagrebakim Remetama, na Sustavnom studiju duhovnosti, u prostorima Duhovnog centra sv. Ivana od Kria, esmikoga 1, odrana je 16. sijenja 2009. promocija knjige autorice Jasminke Doma "72 imena". Nakon uvodne pozdravne rijei 55

PROMOCIJA KNJIGE JASMINKE DOMA

Predstojnika Sustavnog studija duhovnosti dr. Franje Podgorelca, knjigu su predstavili dr. sc. Sead Muhamedagi, mr. sc. Vinko Mami, provincijal karmeliana, i sama autorica.

Mr. Vinko Mami je istaknuo da knjiga "72 imena" predstavlja osobito obogaenje na relativno oskudnom podruju novije izrazito duhovne literature na hrvatskom jeziku. Rije je o zbirci duhovnih meditacija posveenoj imenima Bojim. Naime, u idovskoj predaji puno ime Boje sastoji se od 72 imena. Po istoj predaji, istaknuo je mr. sc. Vinko Mami, ime odreuje identitet osobe. U tom smislu, imena Boja otkrivaju bit Boju. Izgovaranjem, odnosno zazivanjem tih imena s jedne strane si posvjeujemo njegovu egzistenciju, a s druge strane doputamo Bogu da mono djeluje u prostoru slobode koju nam je darovao. 56

Naglasio je da ova zbirka, izdana u nakladi idovske vjerske zajednice ''Bet Israel'' i popraena nadahnutim ilustracijama akademskog slikara Tonija Franovia, moe pomoi ovjeku naega vremena da otkrije prisutnost Boju u svome ivotu i da po toj prisutnosti doe do vlastite preobrazbe: "Zbirka kao cjelina predstavlja svojevrstan dijalog izmeu Boga i ovjeka. Ovaj dijalog utjelovljuje itateljevu svakodnevnicu, pogaa njegova pitanja i nudi mogue odgovore. Na taj nain literarni svijet postaje stvarnost, a itatelj sudionik u konverzaciji izmeu Stvoritelja i stvorenja", istaknuo je predstavlja. U svome osvrtu na knjigu dr. Sead Muhamedagi je uoio da u ovo vrijeme globalne ekonomske krize, kada se svi pitaju kako i to e biti sutra, meditacije usmjeravaju pozornost itatelja na ono sto se dogaa upravo sada. Sluei se rijeima iz prve meditacije, ovo je vrijeme okarakterizirao kao "vrijeme uvida", odnosno vrijeme u kome je potrebno uroniti u vlastito bie radi uspostave novih odnosa sa samim sobom, s Bogom i sa svakim ovjekom. Meditacije Jasminke Doma omogucuju takav susret. On njihovu retoriku snagu vidi

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

u trajnoj poticajnosti na "odluku i promjenu". "Kazala bih da smo mi potrebni jedni drugima i, bez obzira iz koje tradicije potjeemo, uvijek moemo neto nauiti jedni od drugih, ali pod uvjetom zaista da smo otvoreni" - istaknula je autorica, Jasminka Doma, koja je i supredavaica kolegija "Komparativna duhovnost" na Sustavnom studiju duhovnosti. "Svatko od nas u ivotu ezne za tim da mu se da blagoslov, ali manje razmiljamo o

tome da svatko od nas moe biti blagoslov drugom ovjeku". Bitnu poruku svoje knjige saela je u reenicu: "Vjera je u povjerenju i sve to se u ivotu dogaa nije razlog da se ovjek udalji od Boga, ve da se jo vie priljubi uz Njega". Program je popraen glazbenom tokom u izvoenju studentice SSD-a Marijane Joka. br. Jure Zeevi

IZAAO ZBORNIK RADOVA S MEUNARODNOG SEMINARA "ISKUSTVO BOGA DANAS I KARMELSKA MISTIKA" Zbornik, objavljen kao trea knjiga u nizu "Zbornici KIZ-a", na 711 stranica sadri ak 33 prinosa od 33 razliita autora. Zbornik su uredili prof. dr. sc. Jure Zeevi, dr. sc. Dario Toki, mr. sc. Anela Jelii, mr. sc. Draen-Marija Vargaevi, a kao lektor i korektor potpisan je mr. sc. Jakov Kuhari. Zbornik je viejezian i sadri radove na engleskom, hrvatskom, srpskom, talijanskom i panjolskom jeziku. (JZ)

STATISTIKI PODACI O STANJU SAMOSTANA UDRUGE 31. PROSINCA 2008. A) OSNUTAK UDRUGE Udruga "Blaeni Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini osnovana je dekretom Kongregacije instituta posveenog ivota i udruga apostolskog ivota Prot. n. FM 180 - /2001 od 30. svibnja 2001. Pripada joj 5 samostana (4 u Hrvatskoj i 1 u Bosni i 57

STATISTIKE

Hercegovini) koji obdravaju Konstitucije iz 1991. godine. Dekretom prefekta Kongregacije za ustanove posveenog ivota i drutva apostolskog ivota Eduarda kard. Martinez Somala br. 1680/2002 od 7. rujna 2002. imenovan je za duhovnog asistenta Udruge samostana bosonogih karmelianki u Hrvatskoj dr. sc. o. Jure Zeevi, redovnik Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa. Kongregacija je, na zamolbu Savjeta Udruge, dopisom od 29. kolovoza 2005. imenovanje produila na tri godine, a dopisom od 18. kolovoza 2008. na jo est godina. B) STATISTIKE Sestre s doivotnim i sveanim zavjetima - klauzurne sestre - vanjske sestre Sestre s privremenim zavjetima Novakinje Postulantice Kandidatice UKUPNO Pristup novih lanova u 2008. g. Prosjek godina 71 62 10 2 7 2 1 84 4 47

Napomena: - Ispomo unutar Udruge: etiri (4) sestre. - Ispomo izvan Udruge: tri (3) sestre (panjolska, Italija, Bugarska). - Zdravstveni razlozi: jedna (1) sestra, u Italiji. - U eksklaustraciji: dvije (2) sestre (teka bolest roditelja). Samostani Udruge: 1. Karmel Kraljice Karmela Brezovica, utemeljen je 24. prosinca 1939. godine (Zagrebaka nadbiskupija). Brezovika c. 90 a, pp. 7, HR-BREZOVICA, Zagreb, tel. 01/ 65-38-838, tel./fax 01-65-38-621, e-mail: brezovica@karmel.hr

58

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Sestre s doivotnim i sveanim zavjetima - klauzurne sestre - vanjske sestre Sestre s privremenim zavjetima Novakinje Postulantice Kandidatice UKUPNO Pristup novih lanova u 2008. g. Prosjek godina Napomena: - Jedna (1) sestra na ispomoi u Godelleto, panjolska - Jedna (1) sestra u eksklaustraciji zbog bolesne majke

18 14 4 1 3 22 38

2. Karmel sv. Male Terezije Klotar Ivani, utemeljen je 10. sijenja 1965. u Juriima, Istra (Poreko-pulska biskupija), a 20. srpnja 1977. premjeten u Klotar Ivani (Zagrebaka nadbiskupija). Trg sv. Ivana 10, HR-10312 KLOTAR IVANI, tel./ 0128-92-769, tel./fax 01-28-92-129, e-mail: karmel-klostar-ivanic@zg.t-com.hr Sestre s doivotnim zavjetima - klauzurne sestre - vanjske sestre Sestre s privremenim zavjetima Novakinje Postulantice Kandidatice UKUPNO Pristup novih lanova u 2008. g. Prosjek godina 12 11 1 1 13 1 59

3. Karmel sv. Josipa Breznica akovaka, utemeljen je 14. srpnja 1988. u arengradu (Osjeko-akovaka nadbiskupija), Breznica akovaka bb, 31416 LEVANJSKA VARO, tel./031-864 399, tel./fax 031-864-117, e-mail: karmel.breznica@os.t-com.hr 59

STATISTIKE

Sestre s doivotnim zavjetima - klauzurne sestre - vanjske sestre Sestre s privremenim zavjetima Novakinje Postulantice Kandidatice UKUPNO Pristup novih lanova u 2008. g. Prosjek godina

22 20 2 1 3 1 27 1 41

Napomena: - etiri (4) sestre su na ispomoi u Karmelu u Klotar Ivaniu. 4. Karmel Majke Boje Bistrike i bl. Alojzija Stepinca Marija Bistrica, utemeljen je 14. prosinca 1998. (Zagrebaka nadbiskupija), Zagrebaka 27 a, pp. 16, HR- 49246 MARIJA BISTRICA, tel./ 049- 468-673, tel./fax 049-468-427, e-mail: karmel-mb@kr.t-com.hr Sestre s doivotnim zavjetima - klauzurne sestre - vanjske sestre Sestre s privremenim zavjetima Novakinje Postulantice Kandidatice UKUPNO Pristup novih lanova u 2008. g. Prosjek godina 12 10 2 1 1 14 1 47

Napomena: - Ispomo izvan Udruge: jedna (1) sestra u Sofiji (Bugarska) - Jedna (1) sestra iz zdravstvenih razloga u Karmelu u Torinu (Italija). 60

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

5. Karmel Bezgrene Kraljice Karmela Sarajevo (Bosna i Hercegovina), utemeljen je 23. rujna 2000. (Nadbiskupija Vrhbosna Sarajevo), M. Porobia 83, BiH-71210 ILIDA-SARAJEVO, tel./ 00387-33-54-50-74, tel./fax / 00387-33-45-96-82, e-mail: karmel@bih.net.ba Sestre s doivotnim zavjetima - klauzurne sestre - vanjske sestre Sestre s privremenim zavjetima Novakinje Postulantice Kandidatice UKUPNO Pristup novih lanova u 2008. g. Prosjek godina 7 7 1 1 8 1 53

Napomena: - Ispomo izvan Udruge: jedna (1) sestra, Massa Lubrense (Italija). - U eksklaustraciji: jedna (1) sestra (teka bolest majke).

61

STATISTIKE

PRISTUPI U RED I NAPUTANJE REDA U HK PROVINCIJI 1995.2003.

PRISTUPI U RED I NAPUTANJE REDA U HKP 1995-2008

Naputanje poslije sveenikog reenja Naputanje tijekom novicijata Naputanje poslije sveanih zavjeta Ostali u Redu Naputanje s privremenim zavjetima Naputanje sveukupno Godina Novaci

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008

4 0 3 3 0 4 0 2 2 2 0 4 3 0

2 1 2

1 1

2 1 5 7 0 0

3 0 1 2 0 0 0 2 1 0 0 2 1 0

1 0 2 1 0 4 0 0 1 2 0 2 2 0

UKUPNO 27

12 15

NOVI BROJ POSLOVNOG RAUNA ''KARMELSKIH IZDANJA''

Od 27. veljae 2009. sve uplate za knjige i sva poslovanja treba vriti preko slijedeega novog rauna ''Karmelskih izdanja'':
U Hrvatskoj: HKPSOJ-KARMELSKA IZDANJA PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. br. 2340009-1510374787
Za inozemstvo obvezno nadvesti: HR23 2340 0091 5103 7478 7 PRIVREDNA BANKA ZAGREB D.D. 10000 Zagreb, Rakoga 6, Croatia SWIFT CODE: PBZGHR2X

62

KARMELSKI VJESNIK, 1 / 2009

Gore: Grob Sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia u karmelianskoj crkvi u Somboru Korice: Karmelianski samostan i crkva u Somboru 63

SADRAJ RIJE OCA PROVINCIJALA ....... 1 POTPISANA KONVENCIJA IZMEU KATOLIKOG AP. EGZARHATA U BUGARSKOJ I HKP SV. O. JOSIPA ........... 2 SABOR HKP 2008. .... 3 SVEANI ZAVJETI O. ZVONKA MARTIA .. 43 SVEENIKO REENJE I MLADA MISA O. DRAENA VARGAEVIA ..... 44 NOVI POSTULANT .... 46 PRVA GODINJA OKRUNICA SAVJETA UDRUGE ... 46 ISPOD SADANJE CRKVE JO STARIJA CRKVA .... 46 KARMEL SV. ILIJE DOBITNIK POVELJE F.E.S.T. 2008. ...... 50 OTVORENA IZLOBA NARODNIH NONJI ...... 51 PROMOCIJA KNJIGE O. JAKOVA MAMIA . 53 PROMOCIJA KNJIGE JASMINKE DOMA . 55 IZAAO ZBORNIK RADOVA S MEUNARODNOG SEMINARA "ISKUSTVO BOGA DANAS I KARMELSKA MISTIKA" .. 57 STATISTIKE 57

64