You are on page 1of 2

PREIVLJAVANJE ILI PROIVLJAVANJE?

Potovane i drage sestre!


Brojnim boinim estitarima koji su Vam i ove godine posvjedoili svoju blizinu, prijateljstvo i
ljubav, pridruujemo se i mi, sestre savjetnice iz nae zajednike Udruge Bl. Alojzije Stepinac,
zaduene za koordiniranje suradnje naih samostana, zajedno s duhovnim asistentom Udruge.
Ovim skromnim tekstualnim prinosom elimo naime, izvravajui zakljuke Skuptina i sjednica
Savjeta nae Udruge, zajedno usvojene, po korisnom primjeru nekih drugih Udruga u svijetu, ostvariti
ideju godinjih okrunica, poticajnih pisama ili pobudnica, u okviru naih zajednikih nastojanja oko
posvjeenja kako temeljnih naela tako i aktualnih sadraja znaajnih za na kontemplativni ivot u
klauzuri.
U ovoj prvoj okrunici donosimo, nekoliko natuknica samo o nekim - meu mnogim moguim -
temama koje e se pojavljivati u vremenu koje pred nama.
1. Vrijeme Doaa i Boia. S obzirom da ovaj tekst nastaje u vremenu Doaa, moemo si
posvijestiti da nam na karmelski kontemplativni molitveni ivot omoguuje trajno Doae: u svojoj
istinskoj molitvi, sabiremo se, iekujemo, nadamo se, oslukujemo, naziremo, osjeamo i kuamo
Boje dolaenje i njegovu blizinu. U mnoini duhovnih ponuda i putova razliite kakvoe, u svijetu i
Crkvi, takav na karmelski duhovni nain ukazuje se kao vrstan nain koji omoguuje da Bog ne
ostane samo pojam, teorija, ideja, daleka, strana i hladna, nego da postane Emanuel - S nama Bog.
Kada pomou nae karmelske duhovne i molitvene batine, ne prividno nego stvarno, ostvarujemo taj
ivi odnos s Bogom, nemamo mogunosti ostati neispunjeni i nezadovoljni "karmelskim nainom"
moljenja i ivljenja i neemo imati potrebe za "nadomjescima". Slaviti autentino Doae Boga,
Boi, umije samo onaj iji se ivot zaista ukorijenio u Boansku stvarnost. Takva karmelska bogata
iskustvenost u ophoenju s Bogom sigurno moe svjedoki privlaiti nove narataje karmelianki:
nova zvanja mogu "osvjeavati" nae zajednice, samo ako kandidatice i pripravnice u susretu sa
sestrama u zajednici prepoznaju da su one "nale Boga" i da ih On moe initi sretnima.
2. Godina sv. Pavla. Na molitveni ivot koji rezultira iskustvenom povezanou s Bogom poziva
nas i "orija kranstva", sv. Pavao, apostol, i svojim ivotom i svojim pismima (poslanicama)
kranskim zajednicama. Budui da smo ve podue u njegovoj godini, ve je zasigurno bilo prigode
da ponovno izbliega prouavamo i razmatramo njegov odnos prema Bogu, osobito u Isus Kristu, bilo
kroz poneki nagovor i predavanje, bilo kroz vlastito itanje njegovih poslanica. Ono to je kod sv.
Pavla osobito uoavamo jest njegova preobrazba od osobe koja je bila toliko udaljena od Isusa, da je i
progonila one koji su Isusa nasljedovali, u osobu koja se mistino toliko blisko povezala s Isusom i
eznula za njim, da je svo svoje postojanje radikalno po Isusu uinila s Isusom i za Isusa. Ne eli li i
znakovita radikalnost reetaka naih klauzurnih Karmela biti sredstvo i iskaz istog radikalnog ivljenja
po Isusu s Isusom i za Isusa? Time nas "Pavlova godina" stavlja pred pitanje i razmatranje kvalitete
vlastite povezanosti s Isusom. Bez nje kao okosnice naega unutarnjeg bia svako boravljenje u
klauzuri umjesto svevremenog proivljavanja (misterija) postaje kompromisno preivljavanje (u


neprirodnim okvirima). Nikome od nas nee biti na odmet da u nekoj vrsti ispita savjesti autentinost
svoje ljubavi prema Bogu i blinjima ogleda u "pavlovskim kriterijima" ljubavi: "Ljubav je
velikoduna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; sve pokriva, sve vjeruje,
svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje." (1 Kor 13, 4, 7, 8) Dao Gospodin i Presveta
Djevica da takva ljubav sve vie ivi i raste u srcima svake od nas i da se na taj nain nae zajednice
obnove i osvjee iznutra.
3. Priprava za obiljeavanje 500. obljetnice roenja Terezije Avilske, nae Majke godine 2015. Toj
je temi bio uvelike posveen i izvanredni definitorij naega Reda na Madagaskaru, kako nas je
izvijestio na mnogopotovani o. Provincijal, sudionik toga dogaaja. Glavni smisao viegodinjeg
hoda prema tome jubileju jest produbljivanje i usklaivanje dananjih Terezijinih sinova i keri s
Isusom, po njenom nauku i uzoru, odnosno karizmi. Okolnosti Pavlovoga, Terezijinoga i naega
vremena u mnogoemu su zasigurno sline i u mnogoemu su vrlo razliite, no nae je zajedniko
pitanje moe li "pavlovsko predanje" Isusu Kristu i ivot za njega u I. tisuljeu, koje je po Tereziji
snano i svjedoki zaivjelo u II. tisuljeu, biti prepoznatljivo i svjedoki ostvarivano i po nama
ovdje, u Karmelima nae Udruge, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, i sada u 2009. godini III.
tisuljea? Kako iskoristiti potencijale Terezije Avilske i njenoga nauka za pribliavanje nas samih i
po nama druge ljudske brae i sestara Bogu, o tome smo sve pozvane intenzivnije razmiljati u
kontekstu jubileja. Nastojmo zajedno biti i tu velikodune, kreativne i domiljate. Rado emo
razmotriti svaki Va prijedlog u tom pogledu i zahvalno primiti svaki Va idejni i konkretni doprinos u
skladu s naelom: "od pojedine sestre i pojedine zajednice za sve sestre Udruge", kako bismo i razinu
nae Udruge koristile za prezentiranje i uinkovito djelovanje onoga to je kod nae sv. Majke,
crkvene nauiteljice, vrijedno i korisno za izgradnju duhovnog identiteta nas i naih suvremenika.
4. Zahvala. Kao predstavnice iz svih naih samostana, u ime svih osamdesetak sestara iz
samostana nae Udruge zahvaljujemo Vam svima za sve to ste Vi pojedinano i Vae zajednice kao
cjelina pridonijele da se naih pet samostana, kroz aktivnosti koje koordinira Udruga, vie povee i
surauje, osobito kroz teajeve permanentne izobrazbe. Hvala Vam za Vau dosadanju molitvenu
podrku, ohrabrenja, inicijative, prijedloge i mnogovrsne oblike sestrinske suradnje u ovom
zajednikom nastojanju. Dodatnu zahvalnost svi dugujemo onim zajednicama koje su udomljavale
sudionice teajeva, skuptina i sjednica Savjeta, velikoduno i nesebino suavajui svoj ivotni
prostor radi zajednikog dobra.
5. Boina estitka. Drage nae sestre, ako vjerujemo da se i kroz ovo nae zajednitvo i suradnju
oko nae ljudske i duhovne izgradnje meu nama ostvaruje Boi, utjelovljuje Bog dobrote, ljubavi i
zajednitva, ne jedan dan, ve trajno, tada nae karmelske zajednice mogu sve vie postajati mala
Betlehemska svjetla Utjelovljene Rijei: moi e svijetliti i u noima naega vremena biti orijentiri do
Isusa. Primjer privremene (pod)stanarke betlehemske pilje, Marije, Bogorodice, Majke Isusove i
Majke i sestre nae, neka nas nadahnjuje na povezanost s Bogom po Isusu.
"Radujmo se uvijek! Bez prestanka se molimo! U svemu zahvaljujmo! Jer to je za nas volja Boja u
Kristu Isusu. Duha ne trnimo, prorotva ne prezirimo A sam Bog mira neka nas posvema posveti."
(1 Sol 5, 16-19, 23).
Molimo zajedno da se ove rijei sv. Pavla ostvare na svima nama sestrama, u svim samostanima
nae Udruge, da nam doista bude radostan Boi i blagoslovljena Nova 2009. godina, da na
karmelski ivot ne bude preivljavanje svakodnevice nego svakodnevno proivljavanje autentine
iskustvene povezanosti s Bogom.

You might also like