KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

RIJE OCA PROVINCIJALA Drage sestre i brao! Neposredno iza nas je vrijeme u kojem smo svetom misom zahvalnicom i sveanom akademijom kao i nizom drugih sadraja tijekom jubilejskog perioda obiljeili 50. obljetnicu dolaska i kontinuirane prisutnosti karmeliana u Hrvatskoj. Sjeali smo se prolosti, ivjeli sadanjost i nastojali uoiti pravce kojima nam je ii u budunosti. Gospodin nam je uistinu naklonjen. U vremenu nedostatka duhovnih zvanja obdario nas je sveenikim reenjem i mladom misom naega br. Joana Hadzieva, prvoga bugarskog karmelianina, lana nae Provincije. U Provinciju su stupili novi kandidati, neki su ve preli u postulaturu, tako da emo, s Bojom pomou, na jesen ponovno moi organizirati i novicijatsku godinu. Vjerujemo da je taj Boji dar istovremeno i znak njegove naklonosti s obzirom na primat koji smo u ovom trieniju dali poboljanju kvalitete zajednikog ivota i promociji zvanja. Ova opredjeljenja bila su i ostaju posljedica naeg dubokog uvjerenja da bratsko zajednitvo i nova zvanja jesu dvije stvarnosti redovnikog ivota koje uvijek idu zajedno, bilo da je rije o uzlaznoj bilo o silaznoj putanji. Svjesni smo da bez novih zvanja Karmel nema budunosti, a i sama sadanjost gubi svoj izvorni, evaneoski predokus i svoj puni smisao. Zato ovom prilikom zahvaljujem svoj subrai u pet samostana nae Provincije na uloenom trudu, zajednikim naporima i napokon postignutim rezultatima na dva gore spomenuta podruja naeg ivota i djelovanja. U vremenu globalne ekonomske krize nije jednostavno namaknuti sredstva za infrastrukturne projekte potrebne za funkcioniranje ustanova naih zajednica i Provincije. Ipak raunamo s Bojom providnosti i nastavljamo s gradnjom samostana i crkve na Vidovcu kako bi naa Splitska zajednica nakon vie od tridest godina njenoga postojanja, napokon mogla ivjeti i djelovati u porimjerenim uvjetima. I to djelo, kao i dovretak radova u naem Centru na Bukom jezeru, gdje se trenutno radi na ureenju preostalog dijela interijera i ureenju okolice kipa sv. Ilije, preporuujemo u Vae molitve. Cijela naa karmelska obitelj hrani se i napaja na istim vrelima karmelske duhovnosti. Osjeaju uzajamne povezanosti pridonose meu ostalim i naa zajednika web-stranica i na zajedniki Karmelski vjesnik. Nadam se da Vam u ovom vremenu ljetnih vruina, oko svetkovine Karmelske Gospe, prilozi u ovom broju Vjesnika mogu donijeti malo duhovnog osvjeenja i uzajamnog ohrabrenja. Uz estitke i lijepe elje povodom blagdana Gospe Karmelske, zatitnice naeg Reda, srdano pozdravljam brau, sestre, lanove karmelskog Svjetovnog reda i sve itatelje. Va br. Vinko Mami, provincijal

SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA

SA SJEDNICA PROVINCIJALNOGA SAVJETA SA IX. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u subotu 27. veljae 2010. s poetkom u 21 sat svoju IX. redovitu sjednicu. U radu sjednice, koja je odrana "online", sudjelovali su o. Vinko Mami, Provincijal (Boston), o. Antonio-Mario irko (Krk), o. Sreko Rimac (Sofija), o. Petar Janji (Sombor), o. Vjenceslav Mihetec (Sombor), o. Dario Toki Provincijalni ekonom (Zagreb - Remete) i o. Jure Zeevi Provincijalni tajnik (Zagreb Remete). U radu dijelova sjednice pridruili su se iz Splita o. Branko Zebi, prior i upnik u Splitu te o. Ivan Podgorelec (Otarije), koji u aktualnom trenutku obnaa pastoralnu skrb u upi Otarije. Na poetku sjednice tajnik, o. Jure, proitao je zapisnik prole, VIII. sjednice, koji je prihvaen jednoglasno i bez primjedbi. S obzirom da se u kolovozu 2010. navravaju tri godine pastoralne skrbi karmeliana za upu Otarije u gospiko-senjskoj biskupiji te istjee sklopljeni ugovor, Savjet je razmatrao tu ve viekratno analiziranu temu. Konstatirane su objektivne okolnosti zbog kojih se, unato dobroj suradnji sa mjesnim biskupom i biskupijskim ustanovama, ipak nee moi produiti ugovor. Razmotrene su i prihvaene izmjene u projektu izgradnje novog samostana i centra u Splitu na Vidovcu. Osobito je znaajna izmjena koja se odnosi na iskop ispod crkve, kojega bi se moglo iskoristiti za koritenje garae za automobile, ime bi se rijeilo pitanje pomanjkanja prostora za parking. Pod tokom razno sudionici su upoznati s tijekom priprema za obiljeavanje 50. obljetnice dolaska karmeliana u Hrvatsku. SA X. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u etvrtak 15. travnja 2010. s poetkom u 16 sati svoju X. redovitu sjednicu. Veina sudionika sastala se u naem samostanu na Krku: o. Provincijal, Vinko Mami; provincijalni vikar, o. Antonio Mario irko; provincijalni savjetnik o. Pejo Janji, provincijalni ekonom o. Dario Toki i provincijalni tajnik, o Jure Zeevi. S provincijalnim savjetnikom o. Srekom bili su povezani skypem (online), a s o. Vjenceslavom Provincijal je ve ranije razmotrio toke dnevnog reda i uo njegovo miljenje. Nakon pomnog razmatranja ekonomsko-financijskih mogunosti za nastavak radova na naem samostanu u Splitu Vidovac, Savjet je odobrio da o. Provincijal i provincijalni ekonom poduzmu daljnje korake u tom pravcu.

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Ustanovljena je Provincijalna skupina za promociju zvanja. lanovi skupine su: o. Vinko Mami, o. Antonio Mario irko, o. Pejo Janji, o. Stjepan Vidak i o. Draen Vargaevi. O. Draen Vargaevi imenovan je lanom odgojne skupine u zajednici u Remetama. Za pomonika tajnika provincije imenovan je o. Draen Vargaevi. Poto je ve dugi niz godina slubu "provincijalnog delegata za klauzurne karmelianke" vrio o. Jure Zeevi, nakon povratka o. Zdenka iz Rima, stekli su se uvjeti da se o Jure rastereti od te slube te je za "provincijalovog delegata za klauzurne karmelianke" imenovan o. Zdenko Krii. Otac Jure ostaje i dalje Duhovni Asistent Udruge samostana bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U pogledu web-stranice "Hrvatski karmel" i domene "www.karmel.hr", iji su lanovi urednitva o. Jure Zeevi, s. Ilijana Cvetni i s. Katrina Kalini, izraena je suglasnost da glavni i odgovorni urednici stranica samostana muke i enske grane te Svjetovnog reda budu poglavari tih sastavnica. U skladu s tim naelom za glavnog i odgovornog urednika web-stranice Provincije imenovan je o. Vinko Mami, Provincijal. SA XI. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u etvrtak 17. lipnja 2010. s poetkom u 20 sati svoju XI. redovitu sjednicu. U radu sjednice, koja je odrana "online", sudjelovali su o. Vinko Mami, Provincijal (Rim), o. Antonio-Mario irko (Remete), o. Sreko Rimac (Sofija), o. Petar Janji (Krk), o. Vjenceslav Mihetec (Sombor), o. Dario Toki Provincijalni ekonom (Remete) i o. Jure Zeevi Provincijalni tajnik (Remete). Sjednica je imala dvije toke dnevnoga Reda. U prvoj je razmatrana financijsko-kreditna podloga za nastavak radova u Splitu. Prijedlog rjeenja toga pitanja kojega je iznio o. Provincijal nakon pomnog informiranja i razmatranja Savjet je jednoglasno prihvatio. U drugoj je toci razmatran je poziv iz jedne nae biskupije za preuzimanje pastoralne skrbi u jednoj od tamonjih upa. Savjet je zahvalan za sve pozive i ponude koji se upuuju Provinciji za dolazak karmeliana u nove biskupije, no u konkretnom sluaju zakljueno je da se u ovom trenutku nije mogue odazvati, budui da bi prvo trebalo realizirati pozive koji su prethodno primljeni.

PRILOZI

PRILOZI
O. STJEPAN U SAD-u 26.6.-25.9.2009. SAD Draga brao i sestre i svi oni do kojih e ovaj Vjesnik doprijeti! Negdje u 10. mjesecu 2008. godine, nedugo nakon mog povratka iz upe Otarije razgovarao sam s ocem provincijalom Vinkom Mamiem o planovima za sljedee ljeto. Budui da sam odgajatelj naih bogoslova, razgovarali smo o njihovu odlasku u neku od naih OCD zajednica u Europi radi uenja stranih jezika. Dogovorili smo da braa Danijel i Stipe idu u Dublin na uenje engleskog, a brat Jakov u Caravacu de la Cruz na uenje panjolskog. Milwaukee-a u dravi Wisconsin, a na dolasku i povratku u posjetiti zajednicu u Brightonu (Boston), drava Massachusetts. Jednako tako imat u priliku posjetiti nau zajednicu u samom gradu Milwaukeeu. Vrijeme boravka je dogovoreno od 26. srpnja do 25. rujna 2009. godine. Nakon svih priprema i nakon 10omjesenog povremenog razmiljanja kako e to biti, doao je i taj dan 26. srpnja 2009. Moram priznati da me od svega to me oekuje najvie uzbuivala pomisao na avionski let od Frankfurta do Bostona u trajanju od malo vie od 7 sati. No, upravo je s avionom poela moja pustolovina. Naime, ve smo sjedili u Lufthansinom avionu koji nas je trebao prevesti u poslijepodnevnim satima iz Zagreba za Frankfurt kad nam je kapetan javio da s avionom neto nije u redu i da e let najvjerojatnije biti odgoen. Odmah mi je pred oima bio avion iz Frankfurta za Boston koji leti bez mene i drugih putnika koji putuju preko Oceana. Pokuavao sam ostati cool i ne paniariti i strpljivo ekati upute. Nakon tri sata ekanja u rukama sam imao ponovno svoju prtljagu, novu kartu za sutranji let, osiguran smjetaj u hotelu Westin uz plaeni taksi prijevoz od aerodroma do hotela i natrag. Tako se jedan fratar igrom sluaja naao u luksuznom hotelu gdje se bojao bilo to taknuti jer sve se snima i naplauje. Drugi dan je poeo bez problema. Divio sam se donedavno najveem putnikom avionu na svijetu Boingu 747 kojim smo ja i preko 500 drugih putnika klizili nebom iznad Europe i Atlantika. Sretno smo stigli, a srea je bila jo vea jer su stigle i torbe. Nakon relativno kratke carinske i policijske

Otac Vinko je upitao i mene kuda u ja. Poto uim engleski jezik rekao sam da bih rado poao u neku zajednicu u Velikoj Britaniji. Njegova sljedea reenica je bila: A to kae o odlasku u Ameriku, u SAD? Ostao sam iznenaen jer takvo to osobno ne bih nikada traio. Uz uenje jezika, za oca Provincijala je bilo bitno i upoznavanje drugaijeg mentaliteta nego li je europski te stjecanje jednog novog ivotnog iskustva. Naravno, pristao sam. Dogovoreno je da u najvie vremena boraviti u zajednici na Holy Hillu blizu

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

kontrole uspostavio sam kontakt s ocem Paulom koji me je ekao vani. Izaavi iz zgrade aerodrome zapuhnuo me sparni vlani zrak te sam se osjeao znojno kao nakon dobre polke. Pomaknuo sam sat za 6 sati unatrag i naao se za kratko vrijeme u samostanu nae amerike brae karmeliana u Brightonu. Bilo je oko 5 sati poslijepodne. Moram se ovdje zadrati malo vie jer se dogodilo neto po emu e me braa sigurno zapamtiti. Poto je jako sparno i vrue, klima ureaji su sastavni dio kune opreme. Tako je i u mojoj sobi zujala neka vrlo glasna klima i jo k tome ventilator iznad glave. Odluio sam nakon osvjeenja prilei jer po srednjoeuropskom vremenu bilo je 23 sata, vrijeme za spavanje. Ugasio sam klimu, ostavio samo ukljuen ventilator i zaspao. Probudio sam se pred jutro eljan svjeeg zraka. Htio sam otvoriti prozor jer vjerojatno je preko noi malo zahladilo. Prozor se tee otvarao pa sam malo jae gurnuo prozor prema gore. U tom istom trenutku neto je proletjelo kroz prozor. Onako u polumraku nisam znao to se dogodilo. Mislim da pretpostavljate to je proletjelo!? Klima!!! Zatvoreni prozor je drao ravnoteu klima-ureaju i seljak poput mene je trebao znati da ako ima klimu onda ne koristi svjei zrak. Ide van ako ti je potreban. Umjesto da me opuhne svjei zrak oblio me hladan pa onda vru znoj jer klimu sam promatrao s drugog kata kako lijepo poiva pod zidom na travi. O Boe, pa zato se ovo dogodilo? Prvo jutro u dalekom svijetu pa takav peh! Smiljao sam sljedea dva sata koliko je ostalo do skupljanja u kapelici na molitvu kako u to sada rei. Moram priznati da me istovremeno obuzimao i smijeh kad god bih si predoio tu sliku. Da skratim vrlo skrueno sam pristupio ocu Paulu i rekao to se dogodilo. Prvo je iroko rastvorio oi i onda puknuo u smijeh i rekao da nas dragi Bog ba voli razveseljavati od jutra pa i ovakvim

stvarima. Naravno, postao sam meta bratskih ala na moj raun. I da stvar bude bolja klima se nije pokvarila, radi i dalje. Mora da je od onih prvih proizvedenih koje su imale malo jae kuite te se nije raspala. Nakon dva dana a(klima)tizacije nastavio sam avionom svoj put za Milwaukee na jezeru Michigan i pomaknuo se na zapad za jo jednu vremensku zonu. Tamo su me doekali priori otac Jude s Holy Hilla te otac Elijah iz St Floriana, zajednice u samom gradu. Koje li divote kad sam izaao van iz aerodromske zgrade! Ni traga od sparine, a lagani vjetri apue dobrodolicu. Mjesto na koje me poslao otac Provincijal ne bih ni sam bolje izabrao. Samostan i svetite Marije pomonice krana smjeteni su daleko od bilo kakve buke, na vrhuncu umovitog breuljka (Holy Hill znai Sveto brdo) po kojem su srne, jeleni, zeevi svakodnevna pojava. Moram priznati da niti u svojoj Podravini nikada nisam vidio odjednom po 20 srna ili pak kouta na jednom mjestu.

Na Holy Hillu me doekala 12-erolana zajednica, vrlo srdana i gostoljubiva. Znate to je bilo dobro? Nije mi trebao klimaureaj jer je prirodna klima bila odlina pa je izbjegnuta prigoda za lom. Tamo sam proveo predivnih 6 tjedana prakticirajui engleski. Nisam pohaao nikakav teaj, nego sam vrijeme koristio razgovarajui s

PRILOZI

braom, itajui i piui na engleskom, a povremeno sam odlazio na razgovor kod jedne umirovljene uiteljice engleskog. Imao sam priliku susretati hodoasnike koji dolaze u svetite svakodnevno, a u zajednici na konventualnoj misi tjedan dana sam predslavio svetu misu i propovijedao. U samostanu je bilo dosta dogaanja tako da mi prilike za konverzaciju nije nedostajalo, a to mi je trebalo.

U Milwaukeeu postoji hrvatska upa Srca Isusova koja pripada Kustodiji hercegovake franjevake provincije. upnik je tada bio fra Pavle Masla. On je bio povezan sa karmelskom zajednicom u gradu koja vodi upu sv. Florijana te je saznao za moj dolazak i jo me u Hrvatskoj kontaktirao da slavim svetu misu na hrvatskom jeziku za vrijeme njegova odmora u domovini. Naravno da sam pristao. Tako sam tri nedjelje u rujnu slavio svetu misu za Hrvate koji su se tamo udomili dolazei trbuhom za kruhom ili pak iz politikih razloga. Uglavnom ima ih nekoliko generacija i rijetko tko se misli vratiti. Moda neki od mlaih koji su doli u Ameriku nakon Domovinskog rata. Pazili su me kao kap vode na dlanu, a najvie je vodio o meni brigu gospodin John (Ivan) Hrdi koji bi me dovozio u grad i vraao na Holy Hill. Zajednica hrvatskih vjernika je vrlo iva, angairana u upi i nikako ne bi

htjeli izgubiti hrvatskog sveenika iako neki od njih ve tee govore hrvatski. Kau da ih dolazak na svetu misu iz raznih djelova grada te angaman na upi jo dri na okupu. Hvala im od svega srca za sve. Spominjem i to da su Hrvati iz upa koje dre hercegovaki franjevci, zajedno sa svojim pastirima i tadanjim kustodom fra Markom Puljiem, hodoastili na Holy Hill prvu subotu nakon Velike Gospe te sam s njima proveo cijeli dan prvo slavei s njima svetu misu, zatim ruak na otvorenom te sam nakon toga predvodio Krini put postaje kojeg vode kroz umu podno svetita. Nakon mog povratka iz SAD-a saznao sam iz tiska da je spomenuti upnik iz Milwaukeea fra Pavle Masla postao novi kustod hercegovakih franjevaca za Ameriku i Kanadu. Jedno neplanirano putovanje po SAD-u bilo mi je posebno ugodno. Majka Regina, priorica sestara karmelianki u Lafayettu u Louisiani, zajedno sa sestrama, pozvala me u posjet. Zajednica je to od 13 sestara koje poznaju o. Vinka kao i o. Zvonka koji ih je takoer posjetio za svog boravka u SAD-u. Ve dugo ove sestre su povezane i sa naim sestrama karmeliankama koje su sada u akovakoj Breznici. Oko blagdana Male Gospe krenuo sam na put na jug dug 1000 milja (cca. 1600 km), naravno, avionom preko Houstona u Texasu.

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Moram priznati da sam na ovim putovanjima nauio da ne treba paniariti ako zakasni na avion. Jednostavno ide na prvi slijedei. Naime, u Houstonu sam zakasnio na avion za Lafayette jer smo imali prije toga u Little Rocku, Arkansas, prinudno slijetanje radi lakeg sranog udara koji je zadesio jednog putnika. Konano sam stigao u podruje skoro pa tropske klime, vlanog i toplog zraka koji te ini cijelo vrijeme ljepljivim. Tamo klimaureaji nisu luksuz nego potreba. Tako srdaan i sestrinski topao doek nisam mogao niti oekivati. Ljubav koju Bog iskazuje preko ovjeka je neto to se duboko uree u srce. Predivno je zadovoljstvo kada se ovjek s osobama koje vidi prvi puta osjea tako blisko kao da se znadu 100 godina. Slavio sam 4 svete mise s propovjedima, a na svete mise dolazi i odreeni broj vjernika. Majka Regina je imala jedan uvjet pod kojim mogu doi u Lafayette da im jedan dan kuham objed. Naime, ula je da je to moja prva profesija iz civilstva. Tako sam se ponovno naao u poznatom kuhinjskom prostoru spremajui pileu juhu sa linjacima, kuhanu piletinu s hren sosom, peenu patku s dinstanim grahom, pohanom cvjetaom i restanim krumpirom uz umak od gljiva, a za desert zapeene palainke sa sirom. Kuhinja je bila puna lonaca, ali kuharu je najvee nagrada bila to su tanjuri i lonci na kraju bili prazni. elja za ponovnim vienjem postoji s obje strane, no ako se ne ostvari za ovoga ivota, zasigurno e u vjenosti. Vrativi se u Milwaukee ostao sam preko vikenda u naoj sedmerolanoj zajednici u gradu te s braom proveo ugodnu veer. Pomalo je dolo i vrijeme mog povratka za Boston gdje sam proveo zadnjih tjedan dana boravka u SAD-u. Vrijeme provedeno u Bostonu, osim za druenje s braom, proveo sam razgledavajui znamenitosti

Bostona. Imao sam priliku zahvaljujui jednom mladom branom paru iz Europe zaviriti na poznato sveuilite Harvard. U blizini naeg samostana je i poznati Boston College. U naoj zajednici sam upoznao mladog sveenika franjevca iz Koreje kao i karmelianskog postulanta.

Zavravam svoje izvjetaj ovime: ja sam dijete sela koje je mislilo da e cijeli ivot biti kuhar te je o odlasku u Ameriku moglo samo matati jer si ga sigurno ne bi moglo priutiti. Odgovorivi na Boji poziv i doavi u samostan vidio sam mnogo toga i bio na mnogo mjesta. Nije ovo od ivotne vanosti, no po ljudski govorei, bilo je ovo lijepo iskustvo o kojem e mnogi i dalje samo sanjati. Hvala Bogu koji razveseljava svoju djecu i ovakvim prigodama i ocu Provincijalu koji me tamo poslao. Svaki odlazak negdje jest obogaenje za ovjeka. Kad se zatvorimo u svoju malu sredinu, ne vidimo to moe biti bolje, niti znamo cijeniti to imamo. Radujem se svemu onome to je bolje u naoj Provinciji, no jednako tako ima mnogo dobrih stvari koje bismo mogli prihvatiti od amerike brae kao obogaenje za na konkretni ivot. O. Stjepan Vidak

PRILOZI

SUSRET BRAE LAIKA NAE PROVINCIJE

Od 17. do 20. studenog 2009. odran je susret brae laika Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa u samostanu Gospe Karmelske u Krku. Na susretu su sudjelovali br. Andrija, br. Antun, br. Boidar, br. Miroslav-Marija, br. Josip, br. Nikola i br. Vladimir. Br. Stipo nije mogao sudjelovati iz zdravstvenih razloga.

svijetu." Naglasio je kako mi redovnici, unato brojnim obavezama, ne smijemo zanemariti molitveni ivot koji je naa karizma i po kojemu smo prepoznatljivi. Drugog dana smo imali izlet na Cres i Loinj. Posjetili smo samostan franjevacakonventualaca na Cresu. Doekao nas je fra Anzelmo, koji nam je pokazao crkvu, samostan i zbirku starih sakralnih predmeta. Posjetili smo i grad Osor. Tamonji upnik Vjeko Martini proveo nas je kroz crkvu i muzej, a proli smo i ulicom du koje se nalaze skulpture ljudskih likova s razliitim instrumentima. Nakon toga obili smo Mali Loinj, gdje smo i objedovali.

Susret je vodio o. Antonio-Mario irko. Prvoga dana susreta odrao je predavanje o vanosti neprestanog posvjeivanja tko smo i kolika je vanost naega poziva u Karmelskom redu. Izmeu ostalog je istaknuo: "Mi ivimo u duhovnom ozraju konzumistikog drutva. Ljudi se mjere po onom to imaju, posjeduju, koliko zarauju, a ne po onome to jesu. Jednom rijei: imati danas nadjaava biti. I u redovnikom ivotu postoji opasnost, s jedne strane, od individualizma, a s druge strane od aktivizma. Potrebna je nutarnja sloboda da bismo mogli biti znak prisutnosti Boje u ovom

itav susret proao je u ugodnom ozraju. Bilo je i duhovnih sadraja koje nam je o. Antonio-Mario prenio kroz svoja predavanja, a i bratskog zajednitva i druenja. Zahvaljujemo svoj brai koja su nam omoguila ovaj susret. br. Vladimir Vukovi, OCD

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

BLAGOSLOV ZAJEDNICE KAO PROMILJANJE O VLASTITOM IDENTITETU 6.1.2010. ZAGREB (REMETE) Na svetkovinu Bogojavljenja provincijalni vikar i remetski prior o. Antonio Mario irko vodio je sveanu Veernju pod kojom je blagoslovljena remetska zajednica i sjedite nae provincije. "Ovo je prilika da zajedno stanemo pred novoroenim Kraljem, kao mudraci, i da otvorimo svoje srce i molimo za blagoslov i obnovu", istaknuo je o. Antonio u prigodnom nagovoru iza kratkog itanja. Ovogodinji blagoslov povezao je sa zahvalnou za 50. obljetnicu nae prisutnosti u Hrvatskoj, kao i s pitanjem vlastitog poslanja: "Mi dobro poznajemo svoju karizmu, svoje poslanje. No unutar nje daruje nam se mnotvo mogunosti. Zato pitanje to eli Bog od mene, od nas, nije neko usputno pitanje", te je naveo primjere Velike i Male Terezije, koje su ustrajno zadrale stav oslukivanja Boje volje u svom ivotu. "Redovniki ivot mora biti znak. Mudraci trae Isusa i vide znak u zvijezdi... Blagoslovljeno je vidjeti i Bogu zahvaliti kada nas drugi prepoznaju kao autentine karmeliane". Kad nema svjedoanstva, znakovitosti, nema ni zvanja ni budunosti. Potrebno je opet okupiti se oko Isusa: "Isus okuplja ljude oko sebe ve od svoga roenja. U talici okuplja pastire, mudrace i pobone ljude. Kao odrastao ovjek okuplja apostole i ostale", zato je potrebno svakodnevno obraenje i vraanje Isusa u sredite kranskog ivota, zakljuuje o. Antonio.

IZMJENOM ZAKONA O PDV-U VLADA RH NAM UKINULA DOSADANJA PRAVA 11.1.2010. ZAGREB Skoro nezamjetno prihvaene su sredinom srpnja 2009. u Hrvatskom saboru izmjene Zakona od PDVu, koje stupaju na snagu od 1. sijenja ove godine. Nama najzanimljivija izmjena je u svezi Potvrda o primljenoj novanoj donaciji iz inozemstva koju je izdavala Porezna uprava i temeljem koje se ostvarivala kupnja u tuzemstvu bez PDV-a: one se vie nee izdavati, a koje su dosad izdane mogu se jo iskoristiti najkasnije do 31. 12. 2010., poslije tog datuma vie ne vrijede za osloboenje od PDV-a. Ovu kao i mnoge druge korisne informacije u svezi raunovodstva i poslovanja neprofitnih organizacija mogle su se uti na seminaru koju je organizirao RRiF konzalting d.o.o. u

PRILOZI

kristalnoj dvorani hotela Westin u Zagrebu, 11. sijenja 2010. na kojem je sudjelovao i provincijalni ekonom o. Dario Toki.

poduzetnikog djelovanja podloan oporezivanju prelazi 85.000 kuna godinje moraju ui u sustav PDV-a, a to znai praktino imati poreznog savjetnika i pravog knjigovou, jer obini "smrtnici" i amaterski pristup ne dolaze u obzir - greke i naivnost mogu biti protumaene kao kaznena djela kad je porez u pitanju. Da bi se sve to izbjeglo treba dakle dobro upoznati porezna osloboenja od PDV-a u tokama 11 i 11a, kojih ima jako puno. Osnovno je pravilo kod neprofitnih organizacija, da ako se neto radi za svoje lanove onda u naelu to ne podlijee PDV-u, ukoliko se time ne ugroava trino natjecanje. O svemu vie u Narodnim novinama: Promjene zakona u 87/09, a susljedni pravilnik u NN 149/09. Ovdje treba dodati da su se dogodile i znaajne promjene u deviznom poslovanju NN 153/09: za poslovanje stranom gotovinom ukida se gornja granica od 15.000 EUR, ukidaju se sva ogranienja koja su do sada bila propisana za iznoenje gotovine iz zemlje bilo u stranoj valuti ili u kunama, jedino to je obvezatno cariniku prijaviti i pokazati svaki prijenos gotovine u protuvrijednosti veoj od 10.000 EUR, ali samo prijaviti i pokazati. Navodno je slobodan i prijenos poklona i pomoi u inozemstvo, prije se traila dozvola HNB za iznose vee od 3.000 EURa, ali nije jasno treba li i na koji nain eventualno dokazati podmirenje svojih poreznih i drugih zakonom propisanih obveza, kao eventualni uvjet za slanje pomoi. Od ogranienja svakako treba naglasiti da je pravnim i fizikim osobama rezidentima u Republici Hrvatskoj zabranjeno otvaranje bankovnih rauna u inozemstvu. O. Dario Toki

U dijelu koji je predstavila Ivana Jakir Bajo, ravnateljica Uprave za izvravanje Dravnog prorauna, naglaena je potreba upisa u registar neprofitnih organizacija, meu koje spadaju i vjerske zajednice u svakom organizacijskom obliku kojem je dodijeljen vlastiti matini broj, jer se bez te registracije ne mogu predavati financijska izvjea i ne moe sudjelovati u dobivanju dravnih dotacija. Za Katoliku Crkvu stvar je malo sloenija, jer samo ustrojstvo, kao i dravni ugovori izmeu Svete Stolice i Republike Hrvatske, ine cijelu stvar oko registracije, a onda i financijskog izvjetavanja iznimno kompliciranom. Ali se stvari pokreu da se i to pitanje rijei, jer se ide k tome da sve neprofitne organizacije (pa i vjerske, i one koje ne primaju sredstva iz dravnog prorauna) dovedu do transparentnosti poslovanja. A osobno mi se ini i do njegove jo vee zakompliciranosti. Naime, novim izmjenama Zakona o PDV-u sve neprofitne organizacije iji promet

10

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

KARMEL U FORMACIJI BUDUIH AKONA 12.1.2010. ZAGREB Nakon Boinih blagdana u Nadbiskupijskom pastoralnom centru na Kaptolu 29 u Zagrebu nastavila se priprava trinaest kandidata za akonat. Dio o voenju biblijske zajednice ima o. Dario Toki, karmelianin, predava Novog zavjeta na KBFu Sveuilita u Zagrebu. Nakon saetih teoretskih spoznaja, predavanja ukljuuju i praktine vjebe rada u skupini, gdje iskustvo poduava bolje od ijednog profesora. Tako osim molitvene potpore, Karmel daje i strunu potporu boljem pastoralnom djelovanju i razvijanju suradnikih kvaliteta kod angairanih laika koji se ele sustavnije posvetiti sluenju i propovijedanju u mjesnoj Crkvi. NOVE TEHNOLOGIJE ZA NOVI CENTAR U SPLITU 16.1.2010. SPLIT - Ni u zimskom periodu gradilite na Vidovcu ne miruje. Trenutnoj smo u fazi izrade strojarskog projekta koji e se oblikovati uz pretpostavku uporabe obnovljivih izvora energije, putem toplinskih crpki koje, uz vrlo malu potronju energije, slue za grijanje odnosno hlaenje objekta, te za pripremu tople sanitarne vode. Tu e biti i najnovije solarne elije koje preuzimaju energiju ambijenta i pri ekstremno loim vremenskim uvjetima. Zato su u subotu, 16. sijenja, izali na gradilite strunjaci tvrtke ECOL d.o.o. sa svojim suradnicima, da razvide prve konkretne korake za obaviti. Za desetak dana izvrit e se prva pokusna sondiranja terena buenjem. Novi karmelianski pastoralni centar u upi Kamen (Split) koji je projektirao ing. Ivan Antoli iz Zagreba ve je dobio dvije etae. Da je bilo vie novaca bilo bi i vie etaa. No i ovako e se pastoralni centar lijepo uklopiti u konfiguraciju terena, a ipak i omoguiti redovit ivot zajednici od 4+2 redovnika, sa prostorijama za upni pastoral, kao npr. upni ured, razgovornica, Caritas, vjeronauna dvorana, velika dvorana, internet soba i dr. Osobito je lijepom uspjela dvorana koja je nastala snalaljivom improvizacijom tijekom gradnje, ispod prostora predvienog za samostanski klaustar. Odlueno je da e se urediti ove dvije etae koje svojim kapacitetom mogu zadovoljiti uvjete za normalan ivot redovnike zajednice i upnog pastorala, da naa braa vie ne moraju ivjeti u podstanarstvu.

11

PRILOZI

PRAOVJEK U DRUTVU MLADIH KARMELIANA 16.1.2010. KRAPINA-ZELENJAKSAMOBOR U Hrvatskoj karmelskoj provinciji kao sastavni dio formacije su i povremeni izleti po Lijepoj naoj. Oni su viestruko korisni jer po njima dolazi do potpunijeg meusobnog bratskog zbliavanja budui da smo tada u leernijoj atmosferi. One imaju rekreativni karakter; ponekad je to "oputanje ventila" nakon napornog ispitnog roka ili openito uenja i rada. Ponekad organiziramo jednodnevno hodoae u neko svetite kao zahvala za primljena dobroinstva. Ipak, najee kombiniramo ta dva aspekta, kulturoloki i duhovni, tako da upoznavajui nau domovinu, njene povijesne i prirodne znamenitosti, redovito posjeujemo i sakralne objekte, kojima, hvala Bogu, obilujemo. Ima svega, a i bolje se jede kad se malo prohoda po zraku. U subotu, 16. sijenja 2010. bili smo na zajednikom izletu brae svih stupnjeva formacije: sjemenita, kandidature i postulature te "klerikata" (lanovi klerikata su braa s privremenim zavjetima). fotografija i obili muzej u kojem nam je na raspolaganju bio i vodi. Nakon etnje obroncima Hunjakova brda do franjevakog samostana i crkve sv. Katarine, popeli smo se na suprotno brdo na Trki Vrh do crkve sv. Marije Jeruzalemske koja predstavlja jednu od najljepih baroknih crkavau ovom dijelu Hrvatske. Uokolo crkve nalazi se "cinktor", cinktura graena u obliku osmerokuta koja je mjesto ophoda,individualnih molitava i priprema za duhovno izvrenje zavjeta. Ovdje smo izmolili Aneosko pozdravljenje i otpjevali marijansku pjesmu. Spustili smo se pokraj upne crkve sv. Nikole prema centru grada do rodne kue idejnog voe hrvatskog narodnog preporoda, dr. Ljudevita Gaja. Hvatajui posljednje zrake sunca koje su se toga dana probile kroz maglu i oblake, iz Krapine smo krenuli, i sretno tamo stigli, u Zelenjak blizu Klanjca, odnosno blizu Kumrovca. Put nas je vodio kroz prekrasne "zagorske brege" prekrivene snijegom, pokraj uma ukraenih injem te niz rijeku Sutlu koja vijuga kroz klanjce meu brdima. Na Zelenjaku su Braa hrvatskog Zmaja podigla spomenik hrvatskoj himni "Lijepa naa", koju je na ovom mjestu ispjevao Antun Mihanovi. Otpjevali smo himnu te krenuli okrijepiti se i ugrijati u oblinjem istoimenom restoranu Zelenjak. Dan je zavrio jednom ranoveernjom etnjom po Samoboru uz nezaobilazne, slatke i pjenaste... pogodite to!? Mislim da odgovor nije teak! Zahvalni Bogu i onima koji su nam to omoguili vratili smo se obogaeni raznim iskustvima spremni za nove pobjede na njivi Gospodnjoj. o. Stjepan Vidak

Prvo smo posjetili Krapinu i tamo jedno od najbogatijih paleoantropolokih nalazita u svijetu - lokalitet Hunjakovo brdo s ostacima praovjeka neandertalskog tipa. Proetali smo brdom, napravili nekoliko

12

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

SUUT POVODOM SMRTI MONS. IVANA PRENE Mons. Ivan Musta, Generalni vikar ZADARSKA NADBISKUPIJA NADBISKUPSKI ORDINARIJAT Jurja Biankinija 2 HR-23000 Zadar Povodom zemne smrti nadbiskupa mons. Ivana Prene iskreno izraavam svoju osobnu suut i suut svih lanova Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, Vama mons. Ivane Mustau, generalni vikare Zadarske nadbiskupije, sveenstvu, redovnicama i redovni-cima, djelatnicima nadbiskupijskih ustanova i svim vjernicima Zadarske nadbiskupije. Vijest o nenadanoj smrti mons. Ivana Prene sve nas je iznenadila. U njemu smo mi karmeliani i karmelianke imali vedrog i iskrenog prijatelja koji je cijenio karmelsku duhovnost i rado kontaktirao i suraivao s naim mukim i enskim karmelskim zajednicama. Premda s nae ljudske strane Njegovu tjelesnu smrt doivljavamo kao gubitak kako za zadarsku tako i za opu Crkvu ipak smo kao krani pozvani vjerovati da Darivatelj ljudskog ivota taj ivot i spaava u Kristu Uskrslome te u konanici sve izvodi na dobro. U toj vjeri karmelska obitelj suosjea i moli za dragog joj pokojnika mons. Ivana Prenu. U nemogunosti osobnoga sudjelovanja u sprovodnim obredima i oprotaju od Nadbiskupa u subotu 30. sijenja 2010. u Katedrali sv. Stoije u Zadru delegirao sam o. Jakova Mamia, Ravnatelja Samostana duhovnog centra 'Karmel sv. Ilije' Zidine. Pozdravljam Vas u Gospodinu O. Vinko Mami, ocd Provincijal HKP-e sv. o. Josipa

13

PRILOZI

PRVI BUGARSKI KARMELIANIN ZAREEN ZA AKONA 29.1.2010. ZAGREB (REMETE) Mons. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki, zaredio je u Svetitu Majke Boje Remetske, 29. sijenja ove godine za akona br. Joana Hadzieva, prvog bugarskog karmelianina. su bili Joanova mama - Iskra, njegova sestra Agata s muem i djecom, krsni kumovi te jo desetak gostiju iz Bugarske. Br. Joan od Kria i Boanskog Milosra je roen 30. travnja 1984. godine, od oca Franca i majke Iskre, u Sofiji. Osnovnu kolu i Francusku jezinu gimnaziju zavrio je u glavnom gradu Bugarske. Osjetivi poziv da se potpuno posveti Bogu kao karmelianin, poto tada karmeliana nije bilo u Bugarskoj, postulaturu je zapoeo u Varavskoj provinciji u Poljskoj 17. rujna 2002. Godinu dana kasnije 27. lipnja 2003. oblai sveto odijelo Karmela i ulazi u novicijat. Prve redovnike zavjete polae 20. lipnja 2004. Po dolasku hrvatskih karmeliana u Bugarsku, br. Joan prelazi u Hrvatsku karmelsku provinciju. Svoje doivotne zavjete u ruke o. Vinka Mamia, prvincijala, poloio je 14. prosinca 2009. u Sofiji. Teoloki studij zavrio je prole godine na Papinskom bogoslovnom fakultetu "Teresianum" u Rimu. Trenutno pohaa pastoralnu godinu na Katolikom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.

Mons. Pozaia pozdravio je o. Vinko Mami, karmelianski provincijal, koji je u znaku zahvalnosti podsjetio prisutne da je ovo ve etvrti put kako mons. Pozai redi za akone kandidate iz Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa. Nakon to je podsjetio na zadae i poslanje akona u Crkvi, mons. Pozai potaknuo je novoreenika na temelju liturgijskih itanja na hrabrost i ustrajnost koju su iskazivali prvi akoni Crkve, te mu poelio da radost kojom je danas pristupio reenju traje i dalje u njegovom ivotu i sluenju. U euharistijskom slavlju su imali udjela i generalni vikar Sofijsko-plovdivske biskupije mons. Stefan Manolov, izaslanik predsjednika Bugarske biskupske konferencije mons. Hriste Proykova vl. Joan Nazadenov, te upnik br. Joana - o. Tomasz Krzger, OFMCap. Uz vjerni domai puk tu

14

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

NOVI DOKTOR KARMELIANIN 28.1.2010. RIM - Na filozofskom fakultetu Papinskoga sveuilita sv. Anzelmo u Rimu karmelianin br. Draen-Marija Vargaevi obranio je u etvrtak 28. sijenja doktorsku dizertaciju iz podruja filozofije i mistike pod naslovom: Bogoljudska ljubav izmeu mistine teologije i fenomenologije. Objava Boga i obistinjenje ovjeka kod sv. Ivana od Kria i Jean-Luca Mariona. Ugodno i sabrano ozraje benediktinske opatije, koja na rimskom breuljku Aventinu udomljuje spomenuto sveuilite, bilo je poprite akademskog ina. Snano obiljeje cijelom dogaaju svojom dobronamjernou i humorom dao je njemaki benediktinac o. Elmar Salmann, mentor dizertacije. Nakon uvodne molitve rektora sveuilita doktorant je predstavio svoj rad.
vlastitoga obistinjenja pred njom i u njoj. U istraivanju puta ljudskoga obistinjenja rad se oslanja na misao dvojice Autora: na sv. Ivana od Kria kao mistika, mistagoga i teologa mistike i na Jean-Luca Mariona kao ovjeka intelektualnoga i vjerskoga iskustva te kao filozofa, koji u fenomenologiji muno otvara put mogunosti govora o iskustvu Boga u dananjem postmodernom i dominantno agnostikom vremenu. Jedan od najvanijih rezultata teze je jedinstveno shvaanje pojma ljubavi: "Raunajui s Bojom inicijativom, ovjekovom zahvalnom otvorenou Bogu i posredovanjem Isusa Krista o ljubavi se moe govoriti samo kao jedinstvenoj", ustvrdio je doktorant. Prof. Salmann izmeu ostalog je komentirao: "Marionova teoloka i Ivanova filozofska pozadina, racionalno obiljeje mistike i mistino obiljeje razuma, oboje se raa iz su-prisutnosti ljubavi i u ljubavi, te se oboje istoj su-prisutnosti i predaje". O mnogim od navedenih aspekata vodio se dinamian, zanimljiv i - po sudu zainteresiranih sudionika - plodni dijalog izmeu mentora, dvojice cenzora i kandidata. I liturgijski kontekst (spomendan sv. Tome Akvinskoga) pogodovao je dobrom i istini otvorenom ozraju. Prije zavretka akademskoga ina br. Draen-Marija izrekao je svoju zahvalu, posebno istiui zajedniki vid ostvarenoga rezultata. Nakon uspjeno okonanog akademskog ina uslijedio je oputajui domjenak. Izmeu ostalih bili su tu i provincijal hrvatskih karmeliana o. Vinko Mami, prior remetskoga samostana o. Antonio Mario irko te roditelji doktoranta. Na koncu je doktorant u znak zahvalnosti i u ime svoje zajednice mentoru Salmannu uruio prut, proizvod samostanskoga gospodarstva remetskoga Karmela.

Teza se smjeta u kontekst mistinoga i intelektualnoga iskustva Boga. Iskustvu se pristupa kod dvojice iskusitelja/mislioca, razliitih po vremenu, pristupu i stilu, ali slinih po strukturi obistinjenja iskustva. Kod obojice iskustvo skriva moni impuls razvoja u izraajnom i egzistencijalnom smislu, no taj razvoj nailazi na ozbiljne zapreke te zbog toga mora proi kroz kritino razdoblje ienja (no, anti-idolatrija). Klju problema otkriva se u ljubavi. Ona je unutranja sila cijeloga procesa, tajna Bojega stava i objave prema ovjeku te ovjekovog prihvata objave i

15

PRILOZI

EUROPSKI SUSRET ODGOJITELJA OCD 25.-30.1.2010. AVILA - Od 25. do 30. sijenja 2010. odran je u CITeS-u (Centro Internacional Teresiano Sanjuanista) u Avili (panjolska) Europski susret odgojitelja OCD. Na susretu je sudjelovalo oko 40 odgojitelja OCD iz 22 europske provincije te Egipta i Libanona. Tema susreta je bila Razluivanje zvanja. motiva zvanja; od utjecaja obitelji i okoline na oblikovanje osobe sve do otkrivanja nekih moebitnih patolokih stanja osobe koja misli da ima zvanje. P. Garcia je naglasio da nam psihologija ne daje odgovor ima li osoba duhovno zvanje ili ne, nego nam je pokazatelj ljudske zrelosti koja zasigurno utjee i na ponaanje osobe kandidata i s obzirom na ono to se tie poziva i razvijanja poziva kroz vrijeme postulature, novicijata i kasnije kroz vrijeme privremenih zavjeta. Iako nam crkveno zakonodavstvo i mnogi crkveni dokumenti daju smjernice o odgoju, ova predavanja su bila korisna zbog jasnoe i konkretnih primjera koje je predava navodio. Jednako tako tu je bio i rad po grupama prema predavaevim uputama gdje su se razmjenjivala miljenja i iskustva odgojitelja.

Iz Hrvatske karmelske provincije susretu su nazoili magister novaka o. Petar Janji te magister bogoslova, kandidata i postulanata i prefekt sjemenita o. Stjepan Vidak. Predava je bio isusovac, pater Luis Mara Garca koji je doktorirao iz psihologije na Gregorianumu u Rimu i koji je na vrlo jednostavan i konkretan nain progovorio o ovoj temi. Meu onima koji na neki nain ele razluiti imaju li poziv ili ne, sve je manje onih koji dolaze iz djeakih sjemenita i onih koji vrlo rano osjeaju Boji poziv, a vie onih koji su u odraslijoj dobi, recimo iznad 30 godina. Iako i kod onih mlaih treba razluiti da li je u pitanju zvanje ili ne, jo je nunije, to je mogue prije, razluiti zvanje kod odraslih, i radi same osobe i radi zajednice kojoj se kandidat eli prikljuiti. Predava je predoio o emu sve treba voditi rauna od psiholoke ljudske zrelosti do naravnih ili nadnaravnih

Govorilo se i osobi odgojitelja te o njegovoj doktrinalno-teorijskoj pripremi, ljudskoj zrelosti, kranskoj dosljednosti, sposobnosti voenja grupe, unutarnje predispozicije za empatiju s kandidatom, pastoralne sposobnosti

16

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

te o moguim problemima na meuosobnoj razini s kandidatom (transfert). Zadnji dan je bio rezerviran za predavanje priora zajednice karmeliana samostana Santa Teresa u Avili koja djeluje uz istoimenu crkvu koja je sagraena na mjestu rodne kue svete Terezije. Predavanje je bilo o sv. Tereziji kao o odgojiteljici osoba otvorenih Bogu. Vrednujui ovakve susrete vrlo korisnima, odgojitelju su se sloili da s njima treba nastaviti svakih par godina. Raspravljalo se i o predstojeem Susretu europskih studenata OCD na Malti u rujnu ove godine, a Konferencija provincijala OCD Iberskog

poluotoka ponudila je mogunost ljetnih teajeva panjolskog jezika u nekoj od zajednica te ljetni teaj karmelske duhovnosti, napose sv. Terezije i sv. Ivana od Kria. O konkretnoj realizaciji ovog projekta raspravljat e Konferencija europskih provincijala OCD. Uz vrlo intenzivan raspored konferencija organiziran je kroz ove dane i posjet samostanima Utjelovljenja i Sv. Josipu, a susret je zavrio posjetom muzeju koji se nalazi uz samostan i crkvu Santa te euharistijskim slavljem u istoimenoj crkvi kao i bratskim druenjem u zajednici brae karmeliana.

O. JURE ZEEVI NA ZNANSTVENOM KOLOKVIJU U SPOMEN 20. OBLJETNICE SMRTI FRA MARKA MIERDE bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i Hrvatska provincija franjevaca treoredaca glagoljaa organizirali su znanstveni kolokvij u spomen 20. obljetnice smrti fra Marka Mierde u Dvorani biskupa Sreka, Jandrieva 21, na Ksaveru u Zagrebu. Na skupu je kao Predstojnik Instituta sudjelovao i o. Jure Zeevi. U svojoj pozdravnoj rijei o. Jure je kazao meu ostalim i slijedee: "Razumljivo je i normalno da alimo to je fra Marko, po naim ljudskim oekivanjima, prerano preselio iz vremenitosti u vjenost. Kao osoba velikih potencijala, velike nadarenosti i radinosti toliko je toga jo mogao dati svome Redu, svojoj Crkvi i svome narodu, teologiji i znanosti openito. Ipak, radostan sam to odravanje ovoga znanstvenog kolokvija dokazuje da fra Marko Mierda nije zaboravljen i da je u malo godina ostavio upeatljiv trag. Njegov ivot, njegova osoba i njegovo djelovanje doista zavrjeuju pomnije izuavanje i sauvanje od zaborava. Ovim znanstvenim kolokvijem tomu dati

25.01.2010. ZAGREB - Odjel za hrvatski glagolizam Instituta za ekumensku teologiju i dijalog "Juraj Kriani" Katolikoga

17

PRILOZI

svoj doprinos eli i Institut za ekumensku teologiju i dijalog "Juraj Kriani", preko svoga Odjela za hrvatski glagolizam." Skup je pozdravio i provincijal Provincije franjevaca treoredaca glagoljaa fra Ivan Paponja. Tijekom znanstvenog kolokvija odrana su slijedea predavanja: Antun Badurina - "ivot i djelo Marka Mierde",

Nedjeljko Mihanovi - "Marko Mierda Poljianin", Ivan Golub - "Moja sjeanja na Marka Mierdu", Tomislav Mrkonji "Marko Mierda istraiva" i Petar Bai "Objavljeni i neobjavljeni radovi Marka Mierde". Skup je zavrio plenarnom raspravom i iznoenjem osobnih sjeanja na fra Marka Mierdu.

O. PROVINCIJAL SLAVIO BLAGDAN PRIKAZANJA GOSPODINOVOG U SAD-U 3.2.2010. LAFAYETT (SAD) Blagdan Prikazanja Gospodinovog u hramu sestre karmelianke iz Lafayetta (LA) u SAD-u proslavile su posebno sveano, budui da je jedna od njih, sr. Jacinta Cormier, slavila 25-godinjicu svog ulaska u Karmel. Provincijal Hrvatske karmelske provincije, o. Vinko Mami, predslavio je svetu misu i propovijedao. U propovijedi je o. Provincijal istaknuo znaaj redovnitva u sekulariziranom svijetu i u tom kontekstu specifinost klauzurnog stila ivota kao oblika svjedoenja i poslanja. Cvjetni vijenac koji je sr. Jacinta nosila na slavlju napravila je sr. Marie Camille Thuong, karmelianka iz Vijetnama, koja se nedavno pridruila ovoj zajednici. Dola je iz svoje domovine s nakanom da pomogne sestrama iz Lafayetta, budui da ih sve vie pritie starosna dob. Nakana sr. Camille je da trajno ostane u ovoj zajednici. Slijedeeg mjeseca ovim e se sestrama pridruiti jo jedna vijetnamska karmelianka. Osim u Lafayette, o. Provincijal je pozvan u jo nekoliko gradova SAD-a radi predavanja i duhovnih vjebi naoj karmelskoj subrai, sestrama i lanovima Svjetovnog reda. Iz Amerike se vraa krajem mjeseca.

POGLEDI IZ SRCA I DUE Na poziv udruge "Glagoljaka mlade", u novoj dvorani Matice hrvatske, Strossmayerov trg 4, u Zagrebu, dana 17. oujka 2010. s poetkom u 19 sati gostovao je o . Jure Zeevi u svojstvu duhovnika i pjesnika. U programu duhovno-meditativne veeri "Vrijeme za duh, vrijeme za duu" vodio je meditaciju itajui iz svojih zapisa na temu "On nadohvat meni", a potom je predstavio niz svojih pjesama pod nazivom "Pogledi iz srca i due". Program je vodila prof. Biserka Daragani.

18

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

O. ANTONIO ODRAO PREDAVANJE SESTRAMA KARMELIANKAMA BSI 3.2.2010. VRHOVAC Ve dugi niz godina postoji suradnja HKP sa sestrama karmeliankama Boanskog Srca Isusova. Ti poeci seu ve od prije 50. godina. Tada smo iz Sombora doli u Hrvatsku te, prije odlaska u Remete, svoj prvi dom imali upravo kod sestara BSI u Hrvatskom Leskovcu. Od tog vremena do danas karmeliani rado surauju sa sestrama. Tako je 3. veljae na Vrhovcu (Zagreb) u sklopu permanentne formacije sestara o. AntonioMario irko odrao izlaganje na temu: Marija u Karmelu. Govorio je o samim poecima tovanja Presvete Djevice kao i o kasnijem razvoju te pobonosti s posebnim naglaskom na marijansku pobonost sv. Terezije od Isusa. Nakon susreta sa sestrama, o. Antonio-Mario je posjetio djeji vrti koji se nalazi u sklopu samostana. O. Antonio je kao djeak boravio u vrtiu sestara BSI, pa je ovaj posjet bio lijepa prigoda da se prisjeti tih dana i da ohrabri djecu prigodnim govorom o svom osobnom iskustvu iz tih najranijih dana njegovog ivota.

PROSLAVA PEDESETOG ROENDANA BR. MIROSLAVA-MARIJE PEJIA 6.2.2010. KRK Krka zajednica je 6. veljae proslavila na poseban nain pedeseti roendan svoga subrata br. MiroslavaMarije. Iako je u HKP obiaj da se sveano slave imendani, proslava pola stoljea ivota bila je prigoda da se Bogu kae hvala na jedan poseban nain. Br. Miroslav-Marija je marljivim sluenjem, svojom jednostavnou, spontanou, dobrotom i molitvenim ivotom ve sada ostavio dubok trag u ivotu nae Provincija. Najbolje priznanje za nesebino sluenje potrebama Provincije dobio je u nazonosti subrae koja su mu dola estitati ovaj jubilarni roendan. Naime, proslavi se pridruio i dio remetske zajednice, o. Ante Stanti, o. Drago Mari, o. Anelko Jozi, o. Dario Toki, br. Josip Alaga, zajedno sa svojim priorom o. Antonijom-Marijem. Na sveanom ruku bio je takoer krki upnik vl. Robert Zubovi, te franjevci Treoredci fra Danijel Mihanov i fra Vlado Roi. Remetska subraa dola su dan prije u Krk, nakon to su posjetili i o. Ivana Podgorelca, upnika u upi Otarije kraj Ogulina.

19

PRILOZI

MLADE ODUEVIO IVOT U KLAUZURI 7.2.2010. BREZOVICA Karmel u Brezovici je 7. veljae primio u posjet aspirante Remetskog karmela. Alen iz Zagreba, Vedran iz Jadranova, Marin iz Piana i sjemenitarac Stanko iz Stoca po prvi su puta posjetili zajednicu klauzurnih karmelianki. Vodio ih je o. Dario Toki. Na poticaj karmelianki mladii su vrlo rado govorili o svom duhovnom putu i istraivanju Bojeg poziva. Sa svoje strane pokazali su ivo zanimanje za ivot sestara u strogoj klauzuri. Svoje doivljaje su osobno i pismeno saeli u knjizi dojmova, uz zahvalnost i preporuku u molitve. Nakon ugodnog druenja i razmjene prigodnih darova, po izlasku iz samostana prva reakcija novopridolih mladia u Karmel je bila: "Kad emo opet navratiti?

IZVJETAJ O BLAGOSLOVU OBNOVLJENE KUE NA FILIJALNOJ CRKVI SV. TEREZIJE AVILSKE NA RETU 14.2.2010 ZAGREB (RET) Na 6. Nedjelju kroz godinu (14. veljae), na filijalnoj crkvi sv. Terezije Avilske (ret upa Remete), blagoslovljena je obnovljena kua. Sveano misno slavlje i blagoslov predslavio je remetski upnik o. Anto Kneevi, zajedno s voditeljem filijale o. Antonijem-Marijom irkom. Slavlju su takoer prisustvovali o. Anto Stanti i kapelan o. Ilija Tipuri. Naime stara kua pored crkve ve je kroz dui niz godina bila u derutnom stanju i prijetila je opasnost od njezina uruavanja. Krajem 2008. godine krenulo se je s jednom skromnom namjerom da se obnovi krovite. No tada se je javilo nekoliko donatora koji su pomogli, te su se radovi proirili na nadogradnju kue i njezinom unutarnjem preoblikovanju. Ne smiju se zaboraviti i darovi vjernika sa filijale koji su svojim prilozima iskazivali potporu u obnovi. Krajem prole godine (2009.) osigurana su sredstva za opremanje interijera kue. Tako su se stvorili uvjeti da se kua uredi za razne pastoralne sadraje, te da se ponu u njoj odvijati razni sadraji. Potrebno je jo nabaviti stolice za dvoranu. Privremeno e se koristiti stare plastine stolice, te jo dodatno multimedijalno urediti postavljanjem viseeg projektora i projekcijskog platna.

20

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

RELIGIJSKO I RELIGIOZNO DANAS IZMEU SPOREDNOG I SRNOG ZNAAJA

viestruki i sloeni uzroci i povodi, koji zavrjeuju razluivanje i rasvjetljavanje. Razlikujui religijsko i religiozno i uoavajui da je i dananji ovjek pred izborom kakav i koliki znaaj dati religijskom i religioznom u svome ivotu, predava je poao od kolokvijalne definicije religije kao "organiziranog sustava vjerovanja i bogosluja koje stavljaju Boga u sredite". S takvim se izriajem moemo i suglasiti, ako se pridoda da ta bogocentrinost u inkarnacijskoj religiji kao to je kranska istovremeno znai i ovjekocentrinost, to jest nije na tetu ovjeka nego naprotiv na njegovo dobro. Princip bogoovjenosti ostvaren u Isusu Kristu, sjedinjenje Boanskoga i ljudskoga, ne doputa da itko dobronamjeran Boga suprotstavi ovjeku, da ga uini njegovim konkurentom. Bogocentrinost koja bi bila na ovjekovu tetu, bila bi religijska devijacija i(li) manipulacija, istaknuo je prof. Zeevi. Predstavivi najnovije statistike o broju pripadnika pojedinih religija i vjerskih zajednica u svijetu i u Hrvatskoj, predava je meu ostalim naglasio da kvantitativna prisutnost neke religije - ovisno meu ostalim i o autentinosti i kvaliteti prakse religijskih pripadnika u pojedinoj sredini moe biti u rastu i opadanju, dok religiozno i duhovno - budui da izvire iz najdublje sri ovjeka kao religioznoga bia - ostaje trajna ovjekova konstanta. Okolnosti u kojima se pojavljuje i djeluje religija i u kojima se ostvaruje religiozno mogu biti vie ili manje primjerene ili neprimjerene, povoljne ili nepovoljne,

14.2.2010. ZAGREB (REMETE) Dana 14. veljae 2010. u velikoj nastavnoj dvorani Duhovnog centra sv. Ivana od Kria u Remetama zavrenim studentima Sustavnog studija duhovnosti (SSD) predavanje na temu "Religijsko i religiozno danas izmeu sporednog i srnog znaaja" odrao je prof. dr. sc. Jure Zeevi, proelnik katedre ekumenske teologije na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu i predava na SSD-u. Konstatirajui spontane ali i ciljane pojave marginalizacije no i rasta prisutnosti religijskoga i religioznoga u pojedinim sastavnicama dananjeg globalnog drutva predava je ukazao da su razlog tomu

21

PRILOZI

blagonaklone ili neprijateljski ustrojene, no hoe li religija i religiozno za nas osobno biti od srnog ili sporednog znaaja u konanici ne odreuje nitko i nita izvan nas nego mi sami, zakljuio je predava. Predavanje je odrano u okviru programa

"Ex alumni" dodatnog susretanja zavrenih studenta zavrenih studenata SSD-a radi njihove daljnje duhovne izgradnje i permanentnog teoloko-duhovnog obrazovanja i produbljivanja. Molitevni dio susreta pripremila je i vodila Snjeana Forek.

EUROPSKI SUSRET ODGOJITELJA OCD AVILA, 25.-30. SIJENJA 2010 SLUBENO IZVJEE

25.-30.1.2010. AVILA Nismo odmah iznijeli slubene zakljuke vanog Europskog susreta Formatora, koji je odran pri CITeS u Avili, od 25. do 30. sijenja 2010. susreta, jer je bogat dijalog naih Formatora iznjedrio novosti koje je trebalo pomalo verificirati prije nego ih se prenese. Ideja i namjera susreta snano su predloeni jo u Duhovnom centru Karmel sv. Ilije na Bukom jezeru, BiH, na Konferenciji europskih provincijala (26.- 29. listopada 2009.). Na toj je konferenciji o. Emilio Martinez naglasio: nastaviti s formacijom Formatora, kako bi se ojaale veze meu onima koji se brinu o naoj budunosti, kako bi zajedno pronali putove promoviranja, usmjeravanja i njegovanja naih zvanja. S druge strane, kako je o. Gianni Bracchi (predsjednik CEP i organizator prvog susreta Formatora u

Wadowicama, 2006.) podsjetio u uvodnom dijelu susreta u Avili, problem formacije bio je od samih poetaka briga nae Europske Konferencije Provincijala, i to briga ne uvijek pozitivna i mirna Upravo zbog toga potrebna nam je na iskustvu utemeljena nada, jer zadaa odgoja mora biti utemeljena u radosti (usp. Charles Peguy: Djevojice moja, potrebna je velika radost da bi se moglo nadati). Ovaj nam susret mora pomoi u utvrivanju nade, kojeg treba sustavno nastaviti. Vjerujemo da su ciljevi postignuti barem u prvom koraku obzirom da su na kraju etiri dana intenzivnog rada, svi Formatori (34, vei dio Europskih okruja) izrazili svoje zadovoljstvo odlinom organizacijom, i pohvalili znanje i mudrost pozvanog predavaa, isusovca Luis Maria Garcie, koji je vodio trodnevno promiljanje na temu: Prepoz-

22

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

nati poziv. Vrednovanje poziva. Svakom je uruen detaljni plan, sa shemom predavanja i materijalom za rad u grupi, pomou kojih se moe upoznati ozbiljna i strukturirana metoda, koja bez pretenzija na iscrpnost moe ponuditi polazite za susret s tajnom poziva mlade osobe. etvrti je dan animirao o. Francisco Brndle govorei o Terezi od Isusa, odgajateljici osoba otvorenih za Boga. Svako je poslijepodne bilo obogaeno jednim od odredita malog terezijanskog hodoaa, na svetim mjestima naih korijena: samostan lEncarnacin, samostan S. Jos, samostan de La Santa (gdje smo slavili zavrnu Euharistiju). Pri tom ne zaboravljamo izraziti svoju zahvalnost CITeS-u na gostoljubivosti i ponuenoj raspoloivosti za mogue druge susrete. Jedno cijelo poslijepodne bilo je posveeno dijalogu Formatora, o razliitim temama. Susret u Avili svi su vrednovali pozitivno, izrazivi elju da postane stalno susretite. U kakvim rokovima? Govorilo se o mogunosti susreta jednom u dvije ili tri godine (da se Uitelje ne optereti s previe susreta) ili jednom godinje. U korist ove posljednje mogunosti, ukazano je da tema odabrana za ovogodinji susret (Prepoznavanje poziva) moe postati prvi korak ireg puta, koji bi pomagao u praenju mladog ovjeka u sljedeim koracima formacije. Ako je rad ozbiljan i dobro pripremljen, godinji susreti mogli bi biti od velike pedagoke koristi. Za mjesto odravanja slijedeih susreta predloeni su Avila, Fatima ili Lisieux. iva rasprava se razvila oko teme pripreme slijedeeg Europskog susreta studenata, predvienog za 6.-13. rujna 2010., na Malti. Formatorima je unaprijed dana skica programa koju su pripremili nai oci s Malte, kako bi mogli razmotriti i vrednovati postavke Susreta. O temi se

raspravljalo, te su u odnosu na predvieno, zakljuno donesene brojne novosti:

1. predvieni datum (6.-13.rujna) jednoglasno je odbijen, jer prema Bolonjskom sustavu Akademska godina zapoinje upravo 13. rujna, to onemoguava sudjelovanje brojnim studentatima. Postoje i druge potekoe, povezane s neodgodivim rokovima u pojedinim Provincijama, ili pak s uestalou niskotarifnih letova prema Malti. Tako je Susret skraen (na 4 umjesto 6 dana), od subote 28. kolovoza (uveer) do etvrtka 2. rujna (ujutro). 2. Glede programa, zakljueno je da e nai mladi umjesto ponude skolastikih ili teolokih termina razmjerno vie dobiti od susreta s ivim Karmelom Evrope i Svijeta, putem svjedoka/osoba/autoriteta, koje mogu pomoi upoznavanje znaajnih iskustava Reda na misionarskom, karitativnom i kulturalnom planu. Susret s bogatim ivotom i povijeu koja je u stanju prosuditi svijet, gradi osjeaj potovanja i pripadanja, presudan za budunost naih zvanja. Ova orijentacija implicira duboku reviziju cjelokupne organizacije Susreta. 3. Kako bi se ove smjernice konkretizirale i uinile djelotvornima, sainjen je mali Odbor Formatora, u kojem su o. Gianni Bracchi (Venezia), o. Jean-Baptiste de

23

PRILOZI

Jonchay (Avignone-Aquitania) i o. Sebastin Garca (Aragn-Valencia). Prva briga Odbora bila je da se odmah upozori o. Provincijala Malte, koji je ljubazno prihvatio novu razradu prije uinjenih planova u korist novih zakljuaka. I o. General je dao korisne sugestije oko pronalaenja znaajnih osoba koje e se pozvati na susret. O. Miguel Marquez, Kastiljanski Provincijal, upoznao je Formatore s pripremama za Svjetski Dan mladih u Madridu (2011.) kojom e se prigodom organizirati Karmelski dan za sve grupe (pokrete, udruge, bratovtine, upe, itd.) povezane s Karmelskom obitelji. Odabralo se okupiti nae mlade neposredno prije poetka Dana mladih u

Madridu, 16. kolovoza 2011. U danima koji prethode Susretu, nae e se grupe moi prihvatiti u naim Samostanima i drugim Karmelskim kuama, koje su rezervirane u tu svrhu. Ve se radi na pripremi materijala za katehezu. Obzirom da se u panjolskoj oekuje veliki broj mladih, to trai izuzetno sloenu organizaciju, odgovorni za karmelske grupe moraju im prije kontaktirati Organizacijski odbor kojim predsjeda o. Miguel na njihov e-mail: jmj2011ocd@gmail.com. Postavljena je i web stranica: www.carmelojoven.com, na kojoj e biti jasne informacije. Slubena web stranica Svjetskih dana Mladih u Madridu je: www.wydmadrid2011.es

DOPRINOS KARMELIANA NA POLJU DUHOVNOSTI svog vremena. Istaknuo je tipine naglaske poput neupitnosti identifikacije volje Boje s voljom poglavarevom, odmaka od stvorene stvarnosti, naglaenog asketizma, individualnog pristupa spasenju, te sakramentalizaciji koja se doivljavala kao znak crkvenosti, i pobonosti kao znaku duhovnosti. Karmelianska duhovnost nikad nije bila izriito pastoralno usmjerena, ali je uvijek u ivotu bila jako pastoralno iskoristiva, rekao je o. Jakov, nije se bavila prijenosom karizme, jer briga o nutrini i duhovni ivot temeljen na zajednitvu te krepostima vjere, nade i ljubavi trebaju biti zajedniki svim vjernicima. Potom je o. Jakov ukratko predstavio karakteristine inicijative duhovnog pastorala za Hrvatsku karmelsku provinciju sv. oca Josipa: Institut za kransku duhovnost, Sustavni studij duhovnosti, Karmelska izdanja, te Duhovne centre iznijevi znaajke svakog pojedinog u Splitu, Krku, Somboru, Remetama i na Bukom jezeru.

18.2.2010. ZAGREB (REMETE) U sklopu Korizmenih konferencija etvrtkom u Karmelskom samostanu Majke Boje Remetske, povodom 50. obljetnice dolaska karmeliana u Hrvatsku, 18. veljae je dr.sc. o. Jakov Mami, OCD, odrao predavanje pod naslovom Djelovanje i doprinos hrvatskih karmeliana na polju duhovnosti. Najprije je govorio o predkoncilskom mentalitetu u Crkvi i redovnitvu koji je oblikovao duhovni profil i prvih karmeliana u Hrvatskoj, jer su bili djeca

24

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Na koncu svog izlaganja iznio je nekoliko toaka po svom sudu koje nisu bile dovoljno prisutne ili bi trebalo vie povesti rauna o njima: vie angairati laikat, programe i ponude izdiferencirati da budu prihvaljivije ljudima, a za to onda treba intenzivnije i studiozno upoznati ljude i prilike u mjestima

u kojima ivimo, te omoguiti ciljanu izobrazbu za konkretne probleme duhovnog ivota, te uvijek i u svemu sve vie upoznavati polog Karmela: u njemu se nalaze ivi odgovori na iva pitanja ljudi, zavrio je o. Jakov.

O LJEPOTI BOJEG POZIVA U SOMBORU 22.2.2010. SOMBOR Duhovni centar o. Gerarda u Somboru organizirao je u ovogodinjoj korizmi konferencija objedinjenje sredinjom temom: Ljepota Bojeg poziva. Sve to je povezano s Bogom ima u sebi ljepotu. Bog je sama ljepota, izvor je ljepote i tvorac ljepote. U svome obraanju nama, svojim stvorenjima, Bog iarava svoju uzvienu ljepotu. Zato se moe govoriti o ljepoti Bojeg poziva. po vazmenom otajstvu od grijeha i jarma smrti pozvani na milost. Da bi se to bolje pripremili za proslavu vazmenog otajstva Duhovni centar o. Gerarda ponudio je svim zainteresiranima u gradu Somboru i iroj okolici jednu duhovnu ponudu, korizmene konferencije koje su odrane kroz 6 korizmenih ponedjeljaka. O ovogodinjoj izabranoj temi, o Ljepoti Bojeg poziva progovorili su naa subraa: karmeliani iz Zagreba, Krka, Bukog jezera i Sombora. Predavanja su ove godine odrana u novoj dvorani Humanitarne udruge Nijemaca St. Gerhard tzv. Kui pomirenja s Bogom, koja se nalazi u dvoritu upe sv. Kria na Velikom katolikom groblju. Zanimljiv je podatak da se taj centar nalazi ispred nae karmelske kapelice. Dvorana i oprema u njoj ustupljena nam je zahvaljujui dobroti i velikodunosti predsjednika udruge Nijemaca g. Antona Becka i njegovih suradnika. HUN Sv. Gerhard je ugostio na DC o. Gerard, za kojega se vodi postupak proglaenja svetim. Znakovito je to. Kako se sada svari odvijaju veoma je mogue da bi i mi uskoro mogli nazvati na centar sv. Gerard. Dao Bog da to doivimo. Do tada elimo da ovaj humanitarni centar kao i na duhovni centar dobro rade i surauju. O ljepoti Bojeg poziva predavai su govorili sa razliitih gledita: biblijskog,

Tema je openita i dotie se sviju, jer nema toga tko nije pozvan od Boga. Temeljni poziv svake osobe jest poziv iz nitavila u postojanje. Bog nas svojom stvarateljskom misli poziva da budemo, da postojimo, i ne samo to, po svome Sinu, Vjeni nas Otac poziva na milost, na dionitvo u njegovom boanskom ivotu. Upravo onako kako govori jedno misno predslovlje: Njegovo je divno djelo to smo

25

PRILOZI

pedagokog, pastoralnog, teolokog, obiteljsko odgojnog. Prvo na redu bilo je biblijsko motrite jer je sv. Pismo temelj na kojem poiva sav na govor o Bogu. Zato smo prvo pozvali o. Darija Tokia, naeg subrata iz zajednice karmeliana u Zagrebu, u Remetama, profesora na katedri svetoga Pisma Novoga Zavjeta. On je u ponedjeljak, 22. veljae 2010. g., u punoj dvorani HUN St. Gerhard otvorio ovogodinje korizmene konferencije s temom: Boji poziv kroz biblijske likove. Tema je izuzetno velika stoga ju je, za jedno predavanje, nuno bilo potrebno suziti na likove iz Biblije s kojima je Bog sklapao savez. Tako je u uvodnom djelu o. Dario prvo izloio otajstvo Bojeg poziva kao poziv na ivot uzevi izvjetaje o stvaranju u Knjizi Postanka i likove Adama i Eve. Zatim je predstavio drevnog pravednika Nou koji je primjer ostvarenja poziva koji se ostvaruje u autentinosti. Osim poziva na autentinost u gomili neautentinih koji propadaju, upravo Noi Gospodin Bog povjerava spasenje svijeta pred buduim potopom. Dakle, poziv na spasenje i prirode i ovjeka i svih ivih bia na zemlji ne ide bezlinoj gomili kratke pameti, nego autentinim pojedincima spremnima posluati Boji poziv. istaknuo je predava. Nakon Noe izdvojen je primjer Abrahama, praoca nae vjere. Abraham je pozvan na izlazak iz vlastite zemlje, iz vlastitog kraja, a da mu nije reeno gdje e zavriti, nego mu je samo naznaen pravac kretanja i zajameno vodstvo na putu. Bog opet zove na povjerenje,a ovaj puta je cijena izlazak iz vlastite sigurnosti, iz vlastitog zaviaja. Primjer poziva patrijarha pokazuje kako je ponekad potrebno napustiti, izai iz sigurnosti u neizvjesnost ali uz oslonjenost na Boga. Tada to postaje izvor blagoslova mnogima, ak itavim narodima.

Poslije Abrahama Bog sklapa savez s Mojsijem, te je i njegov lik o. Dario uzeo u razmatranje. Vie ili manje, znamo da je Mojsije bio bjegunac iz Egipta. Ubio je ovjeka, nekog Egipanina. Ubojica i bjegunac moe postati velik ovjek, ako otvori ui Bojem pozivu. Jer Bogu nita nije nemogue, pa tako ni da od kriminalca uini izbavitelja cijelog jednog naroda. To je ujedno Boji poziv da pomaemo jedni drugima, da se zaloimo da dobro jedni drugih, a onda i da poziv na vodstvo, da vodimo jedni druge k zajednitvu s Bogom. To zajednitvo s Bogom je ovdje nesavreno i s puno potekoa, poput Izlaska iz Egipta, i zadaa voenja nije uope nimalo laka. Ali Boji poziv na osoban i neposredan susret s Gospodinom Bogom osposobljava ovjeka i za najtee zadatke.

Od biblijskih likova jo je predstavljen apostol Petar. Na njegovoj se osobi odraava silna mo boanskog poziva koji od jednostavnog ovjeka ribara stvara priznavaoca, apostola, prvog papu u povijesti Crkve, onoga koji e loviti srca Boanskom rijei. U drugom je dijelu svoga predavanja o. Dario govorio o tome na koji se nain oituje boanski poziv u ivotima ljudi. To moe biti kroz snove, (biblijski primjeri:

26

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Josip Egipatski, te Josip zarunik Blaene Djevice Marije), preko glasnika (aneli koji posjeuju Abrahama, aneo Gabriel kod Navjetenja), u apatu blagog lahora (prorok Ilija), preko bolesti (sljepoa Pavlova), preko dogaaja u ivotu (primjeri proroka Hoee i Jeremije), i na kraju poziv koji dolazi izravno (u molitvenom odnosu i u susretu s rijeju Bojom, bilo preko sakramenata, bilo preko Svetog pisma.)

Poslije predavanja ostavljena je mogunosti za sudionike konferencije da se i oni ukljue svojim pitanjima, zapaanjima, nadopunama, traenjem pojanjenja ili pitanjima. To su iskoristili upnici somborskih upa, vl. Marinko Stanti i vl. Josip Pekanovi koji su bili nazoni predavanju. Prva korizmena duhovna veer zavrena je molitvom i blagoslovom.

ENSKI KLAUZURNI KARMEL U HRVATSKOJ: POVEZANOST S BOGOM I ZAGOVORNA MOLITVA 25.2.2010. ZAGREB (REMETEBREZOVICA) U etvrtak 25. veljae 2010. godine odrana je u samostanskoj dvorani u Remetama druga ovogodinja Korizmena konferencija etvrtkom. Sve su konferencije ove godine tematski vezane uz 50-godinjicu dolaska brae karmeliana u Hrvatsku: na njima se predstavlja cijela karmelska obitelj, ove veeri klauzurne karmelianke u Hrvatskoj. Kao predstavnica sestara obratila nam se asna majka Alojzija, priorica samostana sestara karmelianki iz Brezovice pokraj Zagreba. Iako nije napustila samostansku klauzuru, bila je u realnom vremenu video i audio vezom povezana sa sluateljima predavanja. To su omoguila suvremena sredstva komuniciranja koja u skladu s dokumentima Crkve - takoer treba koristiti u slubi navijetanja Boje rijei i posredovanja duhovnih sadraja. Preko Skypa i video projektora bila je omoguena neposredna komunikacija izmeu govornice sestara u Brezovici gdje se nalazila Majka Alojzija i samostanske dvorane u Remetama gdje su se nalazili sluatelji-gledatelji, sudionici druge korizmene konferencije. Majka Alojzija je na poetku svoga izlaganja ukratko opisala povijest enskog Karmela u Hrvatskoj. Prve karmelianke, Hrvatice iz karmelskih samostana u Austriji, dole su u Brezovicu 1939. godine na poziv zagrebakog nadbiskupa, bl. Alojzija Stepinca. Nadbiskup Stepinac elio je na podruju nadbiskupije imati zajednicu kontemplativnih sestara koje e se moliti za njegove sveenike i kad njega vie ne bude. Iz samostana u Brezovici nastala je prvo zajednica u Juriima, koja je potom preselila u Klotar Ivani. Iz samostana u Klotru nastala je zajednica u arengradu koja je zbog rata morala izbjee i nakon to

27

PRILOZI

je privremeno boravila u Remetama (deset godina) danas se nalazi u akovakoj Breznici. Zajednica u Brezovici potom je osnovala i zajednicu u Mariji Bistrici, a potom je zajednikim snagama vie sestarskih Karmela osnovana zajednica u Albaniji. Brezovika zajednica utemeljila je Karmel u Sarajevu. Majka je naglasila kako je u sreditu ivota svih karmelianki molitva, u kojoj sestre Bogu prikazuju sve potrebe Crkve, a posebice mole za sveenike I u procjenjivanju prikladnosti kandidatica najvaniji su kriteriji molitveni duh te spremnost na rtvu. Sudionike konferencije zanimalo je kakav je put jedne kandidatice. Kao prvo primaju se djevojke veinom u dobi izmeu 18 i 35 godina. Nakon prvih kontakata, ako se djevojka odlui za ulazak u Karmel, provodi u zajednici tri mjeseca, nakon toga odlazi na krae vrijeme natrag "u svijet" i ako se odlui za nastavak pie molbu za postulaturu i ulazi u Karmel. Vrijeme do one konane odluke, do onog konanog DA izgovorenog Isusu, onog DA kojim osoba odgovara na Isusov poziv, da ba na takav nain slui Njemu u Crkvi, jest oko 6 godina. Na upit sudionika konferencije o dnevnom redu Majka Alojzija je ukratko opisala dnevni raspored zajednice u Brezovici, u kojemu se asovi molitve izmjenjuju s vremenom predvienim za rad, jelo, rekreaciju (odmor i druenje) te za duhovno tivo. Brat iz Svjetovnog karmelskog reda pitao je o mogunosti konkretne materijalne pomoi sestrama s obzirom da one nemaju nikakvih stalnih primanja. Majka Alojzija je odgovorila da je prije svega potrebna uzjamna molitvena povezanost jer na taj

nain Bog nadahnjuje one koji ele pomoi da pomognu s onim to je sestrama u tom trenutku najneophodnije. Da je to upravo tako i da se Bog brine za svoju djecu, posvjedoila je Majka nekim primjerima iz vlastitog iskustva. Rekla je da se preuzimanjem slube poglavarice sama uvjerila kako se zaista moe ivjeti od Boje providnosti te da to nije samo pobona fraza. Kada sama nije znala kako namaknuti sredstva za pojedine projekte, odnosno, potrebe zajednice, nakon to su te potrebe u molitvi stavljene pred Gospodina, dogaalo se da bi ve drugi dan netko pozvonio na vratima i darovao im ba ono i onoliko koliko im je bilo potrebno. To se dogaa i sada, bilo u veim ili manjim stvarima. No, naglasila je, ivjeti od Boje providnosti sigurno ne znai sjediti skrtenih ruku i ekati "manu s neba", nego initi ono to se moe, raditi svojim rukama poslove koji su potrebni, ali ne biti tjeskobno zabrinuti za svoje potrebe, kako nas ui Gospodin, jer zna Otac na nebeski i prije nego ga zamolimo, to nam je potrebno. Na kraju ovog zanimljivog i obogaujueg susreta, Majka Alojzija je ukazala na mogunost kontakta bilo u govornici u odreena doba dana, bilo telefonski. Ako su osobama potrebne molitve ili duhovni razgovori, karmelianke su rado na raspolaganju jer, naglaava, one nisu same sebi svrha u Karmelu, one su tu za druge, iako time ne iskljuuju ni sebe i svoje potrebe pred Bogom. Na kraju su prisutni u remetskoj dvorani svoju zahvalnost za ovaj susret preko "video-linka" iskazali Majci Alojziji i sestrama u Brezovici srdanim i dugotrajnim pljeskom.

POELA PASTORALNA VIZITACIJA HKP 2.3.2010. ZAGREB (REMETE) 2. oujka, zajednikim susretom sa zajednicom u Karmelskom samostanu MB Remetske, o. provincijal je zapoeo pastoralnu vizitaciju

28

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

provincije. Nakon Remeta kasnije je uslijedila vizitacija zajednica u Krku, Splitu, na Bukom jezeru, u Somboru, te u Sofiji.

U prigodnom nagovoru o. Provincijal je istaknuo da je provincijalna vizitacija prilika da kao braa koja pripadaju istoj redovnikoj obitelji pomognemo jedni drugima osobito u vidu poboljanja kvalitete zajednikog ivota, te da je on osobno uvjeren da su poboljanja na tom podruju mogua. To je ne samo karmelskim

zakonodavstvom propisan zadatak, nego i prioritet koji si je postavila provincija na posljednjem plenarnom zasjedanju, podsjetio je o. Provincijal i dodao: "Bolje je da preventivno djelujemo nego da se dovedemo u situaciju drugih provincija koje nemaju zvanja, pa kad im netko i doe, zbog generacijskog jaza, teko da i ostane." Osim zbog promocije zvanja, kvaliteta zajednikog ivota redovnicima je potrebna i radi osobnog zdravlja koje biva ugroeno napetostima i stresnim ivotom, dodao je o. provincijal. "Sad je prilika da otvoreno izreknemo svoje vienje stvarnosti koju ivimo, pa ako 80% redovnika bude govorilo o istim stvarima, ne mogu ne osjetiti potrebu da neto po tom pitanju ne poduzmem," zakljuio je o. provincijal i radi stvaranja vedrijeg ozraja dodao aljivu definiciju vizitacije: Legitima fratrum murmuratio, deinde mutua superiorum adulatio, bona commensatio, nulla mutatio.

ROENDAN O. ANTE STANTIA 4.3.2010. ZAGREB (REMETE) U etvrtak, 4. oujka remetska zajednica proslavila je 91. roendan o. Ante Stantia, najstarijeg lana nae Hrvatske karmelske provincije. Sveanom ruku nazoio je i provincijal o. Vinko Mami. O. Ante Stanti roen je 4. oujka 1919. godine u urinu (Subotica). Puku kolu pohaa u Subotici, a gimnaziju u Subotici i Somboru. Izabravi sveeniki i redovniki poziv, karmelianski novicijat zavrava u Czerni u Poljskoj, gdje 1938. godine polae prve redovnike zavjete. Potom zavrava filozofiju u Wadowicama u Poljskoj i Trevisu u Italiji, a na Teresianumu u Rimu diplomira i magistrira teologiju. Na Gregoriani u Rimu doktorira iz crkvene povijesti. Po zavretku studija o. Ante je obnaao brojne slube unutar Karmelianskog reda u Hrvatskoj i u svijetu. Godine 1950. postao je poglavar karmelianske zajednice u Haifi, u Svetoj zemlji, potom je bio vikar u glavnoj kui karmelianskog Reda na Gori Karmelu, da bi od 1956. do 1963. bio vicerektor, a potom i rektor Meunarodnog odgojnog zavoda u Rimu, te profesor crkvene povijesti na Teresianumu u Rimu.

29

PRILOZI

Vrativi se 1963. u domovinu, zajedno s o. Ivanom Keravinom, o. Ladislavom Markoviem i o. Vilkom Dorotiem podie karmelianski red u Hrvatskoj. Bio je odgojitelj, etiri puta izabran na dunost provincijala i nekoliko puta na dunost savjetnika, jedanaest godina je bio remetskim upnikom, odrao je veliki broj

duhovnih vjebi, objavio je na hrvatskom knjigu Karmeliani i nekoliko knjiga o sluzi Bojemu o. Gerardu Tomi Stantiu. Zadnjih desetljea je vicepostulator u njegovoj kauzi, a bio je i peritus u kauzama slugu Bojih o. Vendelina Vonjaka i o. Ante Antia.

KORIZMENA KONFERENCIJA U REMETAMA: KARMELIANKE BOANSKOG SRCA ISUSOVA U HRVATSKOJ 4.3.2010. ZAGREB (REMETE) U etvrtak 04. oujka 2010. godine u samostanskoj dvorani u Remetama odrana je trea ovogodinja Korizmena propovjed etvrtkom. Sve su konferencije ove godine tematski vezane uz 50-godinjicu dolaska brae karmeliana u Hrvatsku. Ova konferencija bila je posveena sestrama karmeliankama Boanskog Srca Isusova. Sestre BSI omoguile su 1958. godine karmelianima da, nakon dolaska u Hrvatsku, nau privremeni smjetaj u Hrvatskom Leskovcu u prostorijama njihova samostana. U uvodnom pozdravu oci karmeliani na tome su im se posebno zahvalili. Izlaganje je imala s. Maja Pavla Bai. Ona je najprije iznijela ivotopis osnivateljice, majke Marije Terezije od sv. Josipa - Tauscher (roena 19. lipnja 1855. u Sandow-u, danas Poljska). Na zanimljiv ZAVRETAK VIZITACIJE O. PROVINCIJALA U SAMOSTANU MB REMETSKE 3.3.2010. ZAGREB (REMETE) U petak, 5. oujka, u Karmelskom samostanu MB Remetske zajednikim susretom itave redovnike zajednice zavrila je pastoralna vizitacija o. Provincijala Vinka Mamia u Remetskoj zajednici. Nakon osobnih razgovora o. Provincijal je zahvalio subrai na iskrenosti i otvorenosti koju su iskazali. To je veoma vano jer se uspjeh i plodovi vizitacije baziraju upravo na meusobnoj iskrenosti. Kao i u svakoj obitelji tako je i u redovnikoj zajednici najprisutnija tema u vezi zajednikog ivota i kvalitetnih odnosa. U tom pogledu zajednica pokazuje zrelost, osobito u prihvaanju meusobnih razlika, ali i u elji da se to autentinije ivi karizma i ostane vjeran tradiciji Karmela. nain preko power point prezentacije predstavila je njezino obraenje s protestantizma na katoliku vjeru, osnutak drube BSI, te irenja u Hrvatsku 1917. godine. Majka Marija Terezija proglaena je blaenom 13. svibnja 2006. u Roermondu, Nizozemska. Susretu je nazoila i mnogopotovana provincijalka BSI, s. Anastazija Veji.

30

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

To je osobito vano u sloenoj zajednici u kojoj se nalazi niz vanih ustanova Provincije i koja pokriva itav spektar aktivnosti, razliitih ali komplementarnih. Uslijed mnogih pastoralnih obveza i apostolata vano je da zajedniki ivot bude i ostane mjesto molitve, odmora i obnove fizikih i duhovnih snaga. U tom smislu veoma je bitno i kvalitetno meusobno zrelo komuniciranje. Rijei mogu doprinijeti izgradnji zajednice i puno mogu uiniti za pozitivno ozraje u zajednici. U sklopu priprave 500. obljetnice roenja sv. Terezije Avilske (2015. godine) predloeno je da se zajednica u pripravnom razdoblju pripremi i ukljuivanjem prikladnih sadraja. O. Provincijal je

podrao prijedloge subrae da se tim jubilejskim povodom na razini provincije i samostana organiziraju hodoaa u panjolsku na mjesta znaajna za nau terezijansko-ivanovsku karmelsku povijest.

TREA KORIZMENA KONFERENCIJA U SOMBORU TEMA: MASS MEDIJI I IZBOR ZVANJA DANAS 8.3.2010. SOMBOR Dana 8. oujka u Somboru je odrana trea ovogodinja korizmena konferencija u organizaciji Duhovnog centra o. Gerarda na temu: "Mass mediji i izbor zvanja danas". Predava o. dr. Antonio-Mario irko istaknuo je da mediji imaju vrlo veliki utjecaj i na nae razmiljanje i odabir poziva. Tako se zna dogoditi da se preko krivo primljene slike ivota duhovni poziv jednostavno stavi u drugi plan i ugui. Zato se danas za izbor zvanja pokazuje kljuna uloga ne samo obitelji, nego i upnih zajednica koje uistinu trebaju biti ivotne zajednice. Papa Benedikt XVI. svoju poruku za Svjetski dan medija 2004. posvetio je medijima i obitelji. U poruci naslovljenoj Mediji i obitelj: rizik i bogatstvo naglasio je da je porast koritenja komunikacijskih sredstava dovela do izuzetnih mogunosti u obogaenju ivota, ne samo pojedinaca nego i obitelji. Istodobno se obitelji danas susreu s novim izazovima koji proizlaze iz razliitih i esto kontradiktornih poruka sadranih u sredstvima priopavanja (Mediji i obitelj, 1). Benedikt XVI. je istaknuo kako valja voditi rauna o tome da svaka komunikacija ima i svoju moralnu dimenziju. Mediji slue dobru, pomau u informiranju, obrazovanju, kulturnome razvoju, pa i duhovnome rastu. No, oni mogu i teko raniti obitelji, predstavljajui neprikladan ili ak izoblien pogled na ivot, na obitelj, na religiju i na moral (Mediji i obitelj, 2).

31

PRILOZI

Danas je industrija osobito orijentirana prema najmlaima, usauje u njih mentalitet rastronosti, a umjerenost i odricanje gotovo da i ne postoji. Treba spomenuti da veliki utjecaj imaju nasilne video igrice koje osiromauju samu osobu i ine da se jednostavno sama zatupljuje. Sigurno je da ima video igara kreativnih, odgojnih (npr. Uilica), ali po nekim procjenama 70 do 80% se baziraju na nasilju, pucnjevima, agresiji, seksualnim aluzijama i izriajima. Prema Davidu Grosmanu, vojnom psihologu amerike vojske, nasilne igrice se temelje na programima koji su se razvili u amerikoj vojsci kako bi se kod vojnika udaljile skrupule pri ratnom ubijanju i potaknulo ih se na instinktivno ubijanje. Svijet koji biva prikazan kao nasilan budi strah u djeci, ali i besmisao koji raa ne odabirom zvanja nego preputanju situaciji i spontanom ulasku u svijet droge, alkohola ili bijega u virtualnu "stvarnost". A virtualna ovisnost se koji puta uope niti ne primjeuje, premda je u svojim posljedicama vrlo opasna. Ipak, valja naglasiti da po sebi mediji nisu niti dobri, niti loi. Ovisi kako ih se koristi. Npr. mediji mogu ostvariti viestruko pozitivnu ulogu u razvoju nekog drutva, zemlje. Oni po sebi imaju i zadau informiranja i kritiku ulogu - prosuuju dogaaje i posebno pokazuju na zlouporabu. Mediji ispunjaju slobodno vrijeme zabavljaju i odmaraju. Mogu se ponuditi razni dobri sadraji. Povremeno nerazumijevanje i potekoe izmeu Crkve i javnih drutvenih medija nastaju kada Crkva poziva na odgovorno i objektivno izvjetavanje, kada reagira na nemoral u medijima, na nepotenje i sl. Ipak da bi ti apeli bili vjerodostojni i prihvatljivi Crkva treba bdjeti, uoavati i nastojati da se takve stvari ne dogaaju i u njenim vlastitim redovima. Papa Benedikt XVI. u povodu Meunarodnog dana drutvenog komuni-

ciranja (2009) ukazuje na vanost interneta: internet i nove informatike tehnologije pravi su dar za ovjeanstvo ako su upotrjebljeni za promicanje razumijevanja i solidarnosti meu ljudima, istie papa. Preko interneta, sve vie i vie imamo kontakte s osobama koje trae pomo, osobito mladi. Javljaju se oni koji razmiljaju o pozivu, a privukla ih je primjerice dobra web stranica i sadraj, neki trae pomo za neke ivotne situacije. Velike su mogunosti da se uini i pomogne mnogima na ovakav nain. Kao jedan od primjera predava je naveo vl. Luku Rau koji, premda je nakon nesree ostao praktiki nepokretan, ipak preko svoga bloga i slanja sms poruka duhovnim sadrajima nastoji hraniti stotine ljudi, osobito mladih.

Adekvatan odgoj za ispravno koritenje medija je temelj za kulturni, moralni i duhovni razvoj nae djece. Roditelji trebaju odgajati za kvalitetnu selekciju pri uporabi medija. Uloga roditelja je od prvotne vanosti. Oni imaju pravo i dunost za ispravno koritenje medija No roditelji u tome ne mogu biti sami nego trebaju biti potaknuti od okoline, pa i od svoje upske zajednice. Odgoj za medije mora biti pozitivan, pomoi da se razvije vlastito miljenje, razboritost i sposobnost razlikovanja. Ima

32

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

knjiga i filmova koje su pune ezoterijskih elemenata, glamurozne fantazije, prividne borbe izmeu dobra i zla. U tom smislu vano je s korisnicima razgovarati o tim sadrajima. Osobito je potreban odgoj za ispravnu upotrebu slobode. Redovito nam se sloboda predstavlja kao neprestano traenje ugoda, uitaka i novih iskustava. To nije istinsko oslobaanje. Prava sloboda nee nikad, osobito najmlae, osuditi samo na neprestano traenje novosti. Prava sloboda izabire dobro i lijepo, ono to nas trajno ispunja. Roditelji su uvari takove istinske slobode. Zato upa i programi kola trebaju prednjaiti u odgoju za odgovornu i kvalitetnu uporabu medija. Upravo uz obitelj, upa i kola su kljuna mjesta za ispravni medijski odgoj djece. upna zajednica ima ovdje vanu ulogu u kojoj se pronalazi prostor za izai od

svakodnevice. U tome smislu mogu se organizirati razna druenja, izleti, tematski susreti u kojima je duhovna dimenzija poveznica. Na nju se podsjea i povremenim molitvenim susretima. Svakako je da se ne smije nita previe intenzivno forsirati kako se ne bi pojavio suprotni efekt. To druenje i to zajednitvo pomae da se u obiteljima razvija zdrava svijest o vrijednostima. Nekada mogu pomoi zanimljivi i "provokativni" upski listii. Takoer i upske tribine. Izvrsna je prilika da se u upi organizira dan duhovne obnove ili dan druenja obitelji gdje se mogu ponuditi raznoliki sadraji. U tome smislu, ako je program izazovan, moe privui neke obitelji. Tu se ukljuuju i djeca za koju isto treba organizirati adekvatni prostor i sadraj, tako da vide da TV, internet, igrice nisu jedini izvor zabave i oputanja.

NAJBOLJI STUDENTI KARMELIANI NA DANU KBF-A

11.3.2010. ZAGREB Povodom Dana Fakulteta, 11. oujka, na sveanoj akademiji u Velikoj dvorani Djeakog sjemenita na

alati podijeljene su diplome i priznanja studentima koji su to zasluili. Iako ove godine nemamo diplomanata, ipak su

33

PRILOZI

dvojica nae subrae privukla pozornost prepune velike dvorane i svih tamo prisutnih: br. Jakov Kuhari i br. Stipe Tomi proglaeni su na svojim godinama studentima s najboljim uspjehom i pri tom dobili priznanje i malu nagradu.

Ovime se nastavlja tradicija zapaenih uspjeha brae karmeliana na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu, na kojem su trojica karmeliana negdanjih njegovih studenata danas na njemu profesori.

PRVI SUSRET ASPIRANATA KARMELSKOG SVJETOVNOG REDA U KRKU 12.-14.3.2010. KRK Od 12. do 14. oujka u Karmelianskom samostanu u Krku, etalite Draica 2, odrana je Duhovna obnova za prijatelje Karmela i sve one koji se zanimaju za karmelsku duhovnost, koju je vodio o. Petar Janji, poglavar samostana. Tema obnove je bila: Ljepota Bojeg poziva i ovjekova odaziva unutar Karmelskog svjetovnog reda. To je bio ujedno i prvi susret aspiranata Karmelskog svjetovnog reda, na kojem se je govorilo o opem pozivu na svetost i kako taj poziv ostvarivati unutar Svjetovnog reda. Bilo je rijei o tome to je Svjetovni red bosonogih karmeliana, koja mu je svrha, kakva duhovnost i karizma, kao i o nekim uvjetima za pristup. Na susretu i u obnovi uee je uzelo devet osoba: pet njih je iz Rijeke, a ostalih etvoro s otoka Krka (Krk, Njivice, Omialj). Svi oni izrazili su elju za ulaskom u Karmelski svjetovni red. Osim njih, ima jo nekoliko zainteresiranih osoba iz Rijeke koji su takoer izrazili istu elju, no imaju potekoa s dolascima na otok.

Dogovoreno je da se susreti odravaju svake prve subote u mjesecu od 15.30 do 19.00 sati. Slijedei susret je 10. travnja, druga subota u mjesecu, budui da prva subota pada u Velikom Tjednu. Radit e se po programu zacrtanom u Ratio institutionis za Svjetovni red, vodei rauna o iskustvu i programu kojega slijedi zajednica Karmelskog svjetovnog reda u zagrebakim Remetama. Ovim putem ujedno pozivamo sve zainteresirane da nam se pridrue. Moete se javiti telefonom na broj 051/221117 ili putem elektronske pote: samostan.gospe.karmelske@ri.t-com.hr.

GENERALNI DEFINITOR O. ALBERT WACH U BRATSKOM POSJETU NAOJ PROVINCIJI 16.3.2010. ZAGREB (REMETE) Hrvatsku karmelsku provinciju sv. Oca Josipa posjetio je o. Albert Wach iz Generalne kue u Rimu, generalni definitor zaduen za srednju i jugoistonu Europu. On e od 15. do 28. oujka sudjelovati u obiljeavanju 50. obljetnice dolaska karmeliana u Hrvatsku, te posjetiti sve muke,

34

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

kao i veinu samostana sestara karmelianki. To je bratski posjet zajednicama, dok e pastoralni pohod biti iza 2011. godine. Prvi susret je imao 16. oujka sa remetskom zajednicom. O. definitor je meu ostalim izloio smisao svoga bratskog posjeta, koji se sastoji od dvije faze. Prva faza je od rujna 2009. do rujna 2011. kada e biti izvanredni Generalni definitorij. Ona slui obostranom upoznavanju, te upoznavanju okolnosti u kojima ive pojedine zajednice i provincije u cjelini, pozitivnih plodova i potekoa. Ta prva faza sastoji se od tri djela: 1) Ve spomenute posjete provincijama i susret s provincijalnim savjetom gdje se obrauju slijedea pitanja: - kakva je, prema vama, openita situacija u vaoj regiji? - koje su potrebe i najtei problemi? - koji je problem najhitniji u geografskom podruju u kojem se nalazi vaa Provincija? 2) Kao drugi korak definitor e zajedno s provincijalnim savjetom razmotriti i potpisati odgovore na temelju razgovora. To e biti razaslano svim zajednicama kako bi zajedno prouile i odgovorile na slijedee pitanje: Slaete s analizom koja vam je predstavljena. - ako je potrebno, naznaite i druge vane probleme (kod vas ili u vaoj regiji) koji nisu bili naznaeni u analizi definitora. Odgovori, nakon to se prikupe, alju se definitoru.

3) Organizirat e se susret za svako geografsko podruje na kojem e iz svake provincije sudjelovati provincijal i delegat. Na tom susretu napravit e se presjek u vezi situacije do koje se dolo na temelju rada i dat e se smjernice i mogui putovi rjeavanja potreba i potekoa koje se ukau na temelju razmatranja. Takvi susreti, koji e se odrati izmeu rujna 2010. i oujka 2011 ukljuit e se prikladno za pripremu provincijalnih kapitula 2011.

Druga faza je od listopada 2011. do oujka 2015., u kojoj e se na temelju provincijalnih kapitula i izvanrednog definitorija organizirati pastoralne posjete provincijama. Potom je uslijedio razgovor i izmjena iskustava s obzirom na pripravu Jubileja 500. godinjice roenja sv. Terezije od Isusa (Avilske) u pogledu itanja njezinih djela.

GENERALNI DEFINITOR U MARIJI BISTRICI 16.3.2010. MARIJA BISTRICA Prvog dana svog bratskog posjeta Hrvatskoj karmelskoj provinciji, Generalni definitor o. Albert Wach, nakon susreta s remetskom zajednicom, popodne je posjetio nacionalno svetite Majke Boje u Mariji Bistrici i nae sestre karmelianke pri njemu. U razgovoru ugodnom naroda slavenskog govorilo se na talijanskom, hrvatskom i poljskom, budui da je o. Albert Poljak, kojega se dosta moe razumjeti kad govori poljski polako. O. Albert je openito upoznao sestre s trenutnom situacijom u Redu i osobito naglasio kako je bratska

35

PRILOZI

pomo sestrama ne tek jedan od apostolata kojima se muki karmeliani bave, nego njihov prvi apostolat, prema nakani svete Terezije. Sestre karmelianke su s njim podijelile svoje iskustvo u itanju djela svete Terezije prema dokumentima koje je kao smjernice dao Generalni kapitul. O. Definitor je u tome pohvalio sestre. Svoj bratski pohod je upisao u ljetopis na poljskom jeziku, te preporuio sebe osobno i cijelu Generalnu upravu sestrama u molitve. KONFERENCIJA O PASTORALU KARMELIANA U REMETAMA 18.3.2010. ZAGREB (REMETE) Dan uoi zatitnika Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, 18. oujka na korizmenoj konferenciji povodom 50. obljetnice dolaska karmeliana u Hrvatsku, o. Vjenceslav Mihetec je govorio u velikoj dvorani karmelskog samostana Majke Boje Remetske na temu "Pastoralno djelovanje karmeliana u Remetama od dolaska do danas." nemoguim komunizma. uvjetima" u vrijeme

Osim kvalitetnijeg pastoralnog djelovanja u upi, velik je doprinos karmeliana u oivljavanju pastorala svetita Majke Boje Remetske, osobito za Veliku Gospu s njenom devetdnevnom pripravom, uvedene su subotnje hodoasnike mise i posebno se obiljeavaju Marijini blagdani i spomendani. Kao izvjestan neuspjeh, o. Vjenceslav je spomeuo to je za cijelo to vrijeme istina broj karmeliana narastao do dananjih 50 zavjetovanika, ali da je samo jedan s podruja remetske upe. "Ima li upna zajednica pravo zahtijevati sve to joj treba, a da pri tom ne daj nita zauzvrat." Upravo tako postavljeno pitanje zvanja potaklo je diskusiju i nakon predavanja o. Vjenceslava, gdje se opravdanje pokualo pronai u manjem broju djece i strahu roditelja da ne ostanu sami. "To je stvar Bojeg izbora, i On bira i jedinca, kao i najmlaeg od desetoro njih, ako mu je potreban za slubu. Ali se brine i za one koji ostaju", rekao je o. Vjenceslav i spoemno primjer majke jednog naeg redovnika koja je mislila da je prihvaanjem sveenikog

Objasnio je da se dolazak karmeliana poklopio s obnovom Drugog vatikanskog koncila, i da nije sve uvijek ilo glatko. Bilo je to i vrijeme velikog doseljavanja pa su osnovane i dvije podrune crkve "u skoro

36

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

poziva sina izgubila, a zapravo je u njegovoj zajednici puno vie djece dobila."Bog ne ovisi o hrvatskom narodu, ali hrvatski narod nee opstati bez Boga. Stoga, nije pitanje hoe li biti sveenika - sveenika e uvijek

biti - ali pitanje je hoe li ih biti kod nas." naglasio je o. Vjenceslav i preporuio sveenika zvanja u molitve prisutnih vjernika.

POSJET O. DEFINITORA SARAJEVU 19.3.2010. SARAJEVO U bratski posjet naoj Zajednici, na svetkovinu sv. Oca Josipa, u veernjim satima doputovao je sa Bukog jezera o. Albert Wach, generalni definitor, u pratnji naeg o. Dominika. U ugodnom bratko-sestrinskom ozraju imali smo prigodu upoznati se sa podrujem djelovanja o. Alberta koje mu je povjereno u okviru Reda, kao i sa smjernicama generalne Kue u pogledu priprave za 500. Jubilej roenja nae sv. Majke Terezije. O. Albert se zanimao kako sestre iitavaju djela sv. Terezije, te kako doivljavamo nau prisutnost na ovom podruju u Bosni i Hercegovini. Drugi dan, 20. oujka o. Definitor i o. Dominik u jutarnjim satima sluili su sv. Misu u naoj Crkvi. Prije polaska zajedno smo jo proetali vrtom, a zatim smo se pozdravili sa naim Patrima koji su radosno nastavili put za Zagreb. BRATSKI POHOD GENERALNOG DEFINITORA KARMELU U BREZOVICI 24.3.2010. BREZOVICA Nastavljajui svoj bratski pohod Karmelu u Hrvatskoj generalni definitor o. Albert Wach posjetio je karmelianke u Brezovici. O. Definitor zanimao se za povijest ovog samostana u kojemu je bio ugodno iznenaen brojnou i mladou sestara. Plodnost Karmela u Brezovici oituje se u injenici da je potpuno ili djelomino sudjelovao u osnivanju novih enskih Karmela u akovakoj Breznici, Klotru Ivaniu, Mariji Bistrici, Sarajevu i Nehstatu (Albanija). O. Definitor je pitao i za iskustva u itanju djela sv. Terezije od Isusa u zajednici te je sa zanimanjem sluao svjedoanstva sestara o ivotnosti Terezijine

poruke u njihovu osobnom iskustvu. Sestre su se zanimale za stanje Karmela u Poljskoj, odakle potjee o. Definitor. Zanimljiv je

37

PRILOZI

podatak da samo u krakovskoj provinciji ima esnaest enskih karmela. Osobito draga tema bila je Sluga Boji Ivan Pavao II. Dok su se sestre spominjale njegove ljubavi prema hrvatskome narodu, o. Albert prisjetio se duboke povezanosti Pape Wojtyle s Karmelom. ak dva puta

mladi Wojtyla pokuao je ui u Karmel. Prvi put nije primljen u novicijat jer je bio jedini kandidat, a bez dvojice novicijat nije mogao zapoeti. Drugi put, ve kao bogoslova, zaustavio ga je njegov nadbiskup.

NASTAVAK GRADNJE NA VIDOVCU 29.3.2010. SPLIT S toplijim danima nastavlja se graevinska sezona i na naem gradilitu u Splitu na Vidovcu, gdje gradimo samostan i pastoralni centar s crkvom. U ponedjeljak, 29. oujka 2010. o. Provincijal se sastao na samom gradilitu s ljudima odgovornim za daljnji nastavak radova radi dogovora oko termina i daljnjih koraka za poduzeti. Bili su prisutni ing. Ivan Antoli, arhitekt; ing. Ile Galasso, nadzorni; ing. Anelko Jankovi, ef gradilita; ing. Ivan orua i ing. Ante Toli za strojarski projekt; te ing. Janko Artukovi za elektriarski projekt. Dogovoreno je da se radovi nastave poslije Uskrsa, s nakanom da se radovi na samostanu dovre do Boia ove godine.

HODOAE KARMELIANSKIH BOGOSLOVA I KANDIDATA 27.3.2010. MARIJA BISTRICA Drugu godinu za redom svi oni koji su u formaciji zajedno sa svojim magistrom uputili su se na hodoae na Mariju Bistricu u pravom smislu te rijei - hodajui. Nakana hodoaa je zahvala dragom Bogu za sva dobroinstva, za dobro poloene ispite kao i za duhovna zvanja u naoj Provinciji. Dogovorili smo se da idemo ako ujutro ne pada kia. No, bilo je to lako rei i bilo bi lako odluiti idemo li ili ne da je ujutro pljutalo, ali oko 6 sati ujutro niti je padalo niti je bilo suho. Jedan po jedan zapitkuje idemo li ili ne. Kunja. Kao da dragi Bog eli vidjeti koliko smo spremni na rtvu i hoemo li se povui i odustati radi nekoliko kapi kie i vremenske prognoze koja je ipak tog dana najavljivala kiu. No, do polaska oko 7,20 sati sunce je ve naveliko sijalo i rastjeralo kine oblake. Krenuli smo dobro raspoloeni i zapoeli put, naravno, molitvom. Put nas je vodio preko Beia gdje smo se poklonili Isusu u crkvi sv. Petra i Pavla i tamo obradovali dvije bake koje su molile i poeljele nam sretan put. U Markuevcu smo susreli upnika i vjernike koji su upravo zapoinjali pobonost krinog puta, a postaje su im bile kapelice i krievi na podruju upe. Nastavili smo prema

38

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Vidovcu sretni to imamo vodia koji dobro zna put jer smo prole godine upravo u Vidovcu skrenuli krivo i otili duljim putem - preko Gorice, pitajui se tada: "Pa gdje nam je ostala Marija Snjena?" Ovaj put smo bili na pravom putu i zadovoljstvo je odsijevalo na naim licima. Kod kapelice Marije Snjene okrijepili smo se sendviima, osvjeili izvorskom vodom te izmolili Slubu itanja. Nastavili smo put praeni pomalo sv. Ilijom koji se vozio na svojim kolima i pravio neku buku gore na nebu. Pojavile su se i prve kine kapi, ali su ubrzo prestale. Molili smo krunicu i pomalo se sklizali po blatnjavim umskim puteljcima posutima liem koje je zapravo na nekim mjestima bilo zamka za nae noge. S vremena na vrijeme zrak bi proparao gromoglasni smijeh to je znailo da je netko pao. ak se i magister prosuo na jednom mjestu to je posebno razveselilo jednog brata koji je bio iza njega. Hvala Bogu koji nas je razveseljavao putem. Ali da se ne bi previe zanijeli i prelako stigli do eljenog cilja, evo nam kie. Dobrano se spustila i nije pokazivala znakove smirivanja vie od dva sata. Da stvar bude "zgodnija", na jednom mjestu smo pogrijeili i otili, umjesto za Laz, u Sveti Matej. Tamo opet umjesto u Laz otili u Karevaro. Ili smo malo po bregima gor pa po bregima dol, dok nismo konano, uz pomo dobrih mjetana tih sela, nakon dva sata suvinog hodanja, stigli u Laz, na dobro poznat put. Tada je i kia prestala. Mokrih nogu, neki ak mokri doslovno do zadnjih odjevnih predmeta koje su imali na sebi, koraali smo prema svome cilju. Jest da su se nekima ve preplitale noge i ili su kao opijeni slatkim vinom, no nije bilo posustajanja ni odustajanja. U 15,40 ugledali smo tornjeve bazilike. Doli smo u svetite, pomolili se i odmah otili do naih

dragih sestara u Karmel koje su nas oekivale. Prvo ime su nas poastile bila je voda za pranje blatnjavih cipela, a zatim suhe arape, majice, trenirke, lape jer neki su sve to trebali. Pobrinule su se za nas kao prave sestre i majke. Nakon toga je slijedio susret u domu Oevu - samostanskoj crkvi gdje smo zajedno izmolili Veernje pohvale koje su bile predokus boanske liturgije radi aneoskih glasova sestara. Nakon Veernje uslijedile su molitve Reda, Salve Regina, a nakon toga Euharistija koju je predvodio o. Stjepan.

Liturgijski dio zaista je bio vrhunac hodoaa kada smo zaboravili na sve neprilike naega puta. Uslijedila je veera u kojoj smo neizmjerno uivali, te radosni susret sa sestrama. Uz priu, smijeh i pjesmu brzo je prolo sat vremena te nam je bilo poi natrag. Naravno, ne pjeice jer je o. Dario doao po nas kombijem. Pozdravili smo se sa sestrama uz obeanje da se, ako ne prije, vidimo do godine. Neizmjerno smo zahvalni dragom Bogu za ovaj dan jer osim suncem i kiom, obdario nas je dobrim raspoloenjem, smijehom, spremnou na rtvu i toplim i srdanim prijemom naih sestara. Blagoslovljen Bog u vijeke!

39

PRILOZI

NASTAVAK I ZAVRETAK BRATSKOG POSJETA GENERALNOG DEFINITORA O. ALBERTA WACHA 23.-28.3.2010. KLOTAR IVANI AKOVAKA BREZNICA SOMBOR SOFIJA ZAGREB Nakon to je 21. i 22. oujka sudjelovao u cjelovitom dvodnevnom programu obiljeavanja jubileja 50. godina od dolaska karmeliana u Hrvatsku, generalni definitor o. Albert Wach je nastavio sa bratskim posjetom naim zajednicama u pratnji provincijalnog vikara o. Antonija- Marija irka i o. Darija Tokia, provincijalnog ekonoma. U utorak 23. oujka prvo su posjetili zajednicu sestara karmelianki u Klotru Ivaniu, te nakon toga zajednicu u akovakoj Breznici. U obje zajednice sestre su vrlo srdano doekale predstavnika vrhovne uprave. O. Definitor je iznio smisao svoga bratskoga pohoda, informirao zajednice o trenutnoj situaciji u Redu, iznio statistike. I sestre su predstavile svoje zajednice i situaciju u njima. priprema za jubilej i itanje djela sv. Terezije. Istaknuo je da ta itanja ne trebaju biti samo pogled u prolost, nego poticaj za sadanje ivljenje karizme. Nakon Definitorovoga izlaganja sestre su postavljale brojna pitanja. O. Definitora se dojmila spontanost sestara u razgovoru s njime. Za vrijeme same posjete u Breznici akovakoj nazvao je i uzoriti kardinal Vinko Pulji koji je o. Definitora obavijestio o novome poglavarstvu u Karmelu u Sarajevu.

O. Definitor je podsjetio da se briga Generalne kue za klauzurne sestre karmelianke na poseban nain oitovala u projektu svezaka permanentne izobrazbe, sa eljom da svi zajedno ivimo to kvalitetnije i istinskije karmelski identitet. Velika pomo u tome nam je i priprema za 500. obljetnicu obiljeavanja roenja sv. Majke Terezije od Isusa. Zbog toga je o. Definitora zanimalo kako se i u tim zajednicama odvija

U kasnim popodnevnim satima nastavljen je put prema samostanu u Somboru koji je ukljuivao i posjet gradu-heroju Vukovaru. O. Definitora je duboko potreslo mjesto masovnog zloina na Ovari i neosjetljivost meunarodne zajednice koja je dopustila da se dogodi taj strani dogaaj, slino kao i drugi genocidi, ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i Hercegovini. Nakon doeka i noenja u Somboru, slijedei dan prijepodne, u srijedu 24. oujka, odran je susret sa zajednicom brae u Somboru. Slino kao i u drugim zajednicama izloen je smisao bratskoga posjeta Hrvatskoj Karmelskoj Provinciji, a dotaknuta su i ostala pitanja spomenuta u ranijim izvjeima.

40

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

snagu. Njega su danonono uvale u doslovnom smislu rijei jer su praktiki ivjele u koru crkve. Potom je uslijedio posjet grkokatolikom biskupu mons. Christi Projkovu. On je toplim rijeima zahvalio o. Definitoru kao predstavniku Vrhovne uprave i naoj Provinciji za nae redovnike u Bugarskoj. Iznio je opu situaciju s katolikom Crkvom obaju obreda i s pravoslavnom Crkvom u Bugarskoj. Kao i u mnogim drugim zemljama biveg komunistikog sustava, i danas su bivi komunisti neprijateljski raspoloeni prema Crkvi sauvali svoje poloaje, te i dalje prave probleme. Jedan od novijih primjera je to je teko dobiti doputenje za pohod sveenika bolesniku u bolnicu. No unato toga naslijea prolosti ali i unato postupnom prodoru zapadnog liberalizma u Bugarsku, narod je ipak u veini sauvao pobonost i vjeru u Boga. To se oitovalo i tijekom Definitorovog pohoda crkvama u Sofiji.

Nakon objeda, 24. oujka, cilj puta je postala naa najistonija zajednica u Sofiji kako se stiglo u veernjim satima. Nakon nonog odmora petak je zapoeo slavljem Euharistije u sofijskoj crkvi sv. Franje povjerenoj skrbi nae subrae. Uslijedio je susret sa trolanom zajednicom nae subrae (o. Sreka, o. Tadeja i br. Stipe), a nakon toga posjet sestrama karmeliankama. Tamo je priorica Majka Natanela, Hrvatica, koja je dola na ispomo iz Marije Bistrice. Zanimljivo je da je ovo jedini karmelski samostan u svijetu koji slavi liturgiju istonog obreda na staroslavenskom jeziku. Na poseban nain svih se dojmila crkva u kojoj se na koru jo vide sobe-elije u kojima su za vrijeme komunizma boravile sestre karmelianke. Bilo je to doista teko razdoblje u povijesti bugarskog naroda i sestarskog karmela istonog obreda. Primjerice i za putovanje unutar zemlje trebale su putovnice. Nitko nije mogao putovati izvan grada ili ii u neki drugi grad bez te putovnice. Jedna karmelianka koja nije bila iz Sofije, a bila je ondje potrebna da Karmel lake preivi, svaki dan je morala izlaziti iz grada i opet se u njega vraati. Neke od sestara bile su i u zatvoru, no u svakoj su situaciji u Isusu pronalazile svoju

U petak, 26. oujka, uslijedio je povratak u Zagreb. U Zagrebu je o. Definitor obavio jo nekoliko razgovora sa pojedinom subraom, u subotu 27. oujka je s nekolicinom lanova Provincije posjetio Hrvatsko Zagorje, da bi u nedjelju 28. oujka na objedu oprostio i otputovao u Rim.

41

PRILOZI

PREMINUO O. KONSTANTIN IZ REISACHA U ime oca Provincijala, iz nae provincije ili su o. Antonio-Mario irko, provincijalni vikar, o. Ervin Ukui iz splitske zajednice, te br. Josip Alaga iz Remeta. Sprovod je bio u samostanu u Reisachu. U prepunoj crkvi sudjelovalo je oko 50 sveenika. Uz karmeliane iz njemake provincije, bili su prisutni karmeliani iz Austrije, Poljske i Slovake. Dana 27. oujka, u karmelianskom samostanu u Reisachu (Njemaka), iznenada je preminuo od posljedica modanog udara prior o. Konstantin Kurzhals, dugogodinji prijatelj nae provincije. Budui da je to bilo pred Veliki Tjedan, sam sprovod je bio prebaen na vazmeni utorak, 06. travnja, kako bi na ispraaju mogli sudjelovati mnogobrojni prijatelji i poznanici o Konstantina. O. Konstantin je roen 07. listopada 1945. Nakon zavrene teologije 1978. dolazi u samostan u Regensburg. Od 1981. djeluje kao kapelan u upi sv. Terezije u Mnchenu, gdje 1984. postaje prior, a potom i upnik 1986. Na kapitulu 1993. izabran je za provincijala i tako sluio 15 godina. U sjeanju mnogih ostao je kao drag, dinamian i poboan redovnik.

O. JURE ZEEVI ODRAO PREDAVANJE NA 34. MEUNARODNOM SIMPOZIJU PROFESORA TEOLOGIJE I FILOZOFIJE 6-8.4.2010. - ZADAR-STARIGRADPAKLENICA - Predavanjem pod naslovom "Ekumensko stanje i glavne teme ekumenske teologije danas" o. Jure Zeevi je, nakon uvodnih pozdravnih rijei dekana KBF-a Sveuilita u Zagrebu, otvorio znanstveni dio 34. meunarodnog simpozija profesora filozofije i teologije kojemu je ove godine bila domain Zadarska nadbiskupija i njezina Visoka teoloko-katehetska kola u Zadru. Simpozij je odran u hotelu "Alan" u Starigradu, uz nacionalni park "Paklenica". U svome predavanju za koje su sudionici pokazali izrazito zanimanje, o. Jure je meu ostalim posvijestio da postoji samo jedna Crkva Kristova koja se ostvaruje u pluralnosti lokalnih Crkava. "Tu je rije o bogatstvu razliitosti koje su u skladu i pomirene. Time jedinstvo nije narueno. Problem obino nastaje onda kad pojedine mjesne Crkve, iz raznih, esto necrkvenih razloga i sporova (politikih, stratekonacionalnih, ekonomskih) prekidaju meusobno zajednitvo", istaknuo je, prema pisanju novinske agencije IKA, o. Jure, dodavi da je to izoblienje kranskog identiteta, jer se svevremena i primarna pripadnost Kristu podreuje vremenitim i sebinim interesima pojedinaca ili skupina, pri emu se legitimne razlike i specifinosti zloupotrebljavaju kao elementi otuenja i razdvajanja, argumenti da druga Crkva nije u pravu. Pojasnio je i to da se u ekumenizmu "ne radi o tome da se uspostavi sada nepostojee jedinstvo, nego da se ve postojee jedinstvo ivi i ostvaruje kroz

42

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

primjerene stupnjeve meukranskog zajednitva te da se to jedinstvo upotpuni, usavri do mjere da meu Crkvama bude mogue i vidljivo zajednitvo oltara (euharistije i priesti) i propovjedaonice (navjetaja). Jedinstvo postoji - treba ga prepoznavati. Jedinstvo nije potpuno - treba ga upotpunjavati. Nepotpuno jedinstvo omoguuje nepotpuno zajednitvo u sakramentima, u svetome", naglasio je o. Jure. "Pripadnici drugih Crkava nisu odijeljena braa nego samo braa s kojom nismo u punom sakramentalnom i jurisdikcijskom jedinstvu. Temeljno jedinstvo postoji prvenstveno zahvaljujui milosnoj povezanosti s Kristom po sakramentu krsta i po ispovijedanju temeljnih istina vjere, sadranih npr. u Credima stare Crkve, Nicejskom, Nicejskocarigradskom, Apostolskom. Prema ekumenskom pitanju postavlja se izmeu dviju krajnosti: od fobinosti i iskljuivosti do relativizacije svih razlika. Danas se u teologiji ne govori da jedinstvo ne postoji, nego da temeljno jedinstvo meu Crkvama 'jo i ve' postoji, ali postoje i zasjekline, uleknua i rane koje naruavaju njegovu cjelovitost. Umjesto o raskolu i odijeljenoj brai, nepostojanju jedinstva, primjerenije je govoriti o stanju nepotpunog i nesavrenog jedinstva. Ono je najpotpunije na doktrinarnoj razini budui da istoni i zapadni krani prihvaaju sve sadraje Nicejsko-carigradskog vjerovanja, a najoskudnije je, u veini sluajeva ak nepostojee, na jurisdikcijskom i kanonskom podruju odnosno podruju

vremenitog upravljanja Crkvom", rekao je o. Jure, citirajui na kraju izreke pokoncilskih papa, da je ono to krane povezuje vee i znaajnije od onog to ih razdvaja.

Uz oca Juru predavanja sa svojih znanstveno-nastavnih podruja odrali su i Josip Baloban i Josip imunovi na temu "Kretanje crkvenosti u hrvatskom drutvu u posljednjih 20 godina", Ivica ii i Ante Crnevi na temu "Red ili obred. Teoloka problematika u raspravama o dvostrukosti 'obreda'", Valerija Macan i Slavko Slikovi na temu "Stanje i glavne teme crkvene povijesti u Hrvata", Slavko Zec na temu "Crkva u Hrvatskoj i crkveno pravo. Stanje i perspektive", Alojzije Hoblaj na temu "Verifikacija promjene na podruju religiozne pedagogije i katehetike" i Stjepan Baloban na temu "Interdisciplinarna dimenzija socijalnog nauka Crkve". U rad Simpozija integriran je i rekreativni sadraj: posjet Nacionalnom parku "Paklenica".

EMAUS U SLOVENIJI 9.4.2010. - SLOVENIJA - U petak, 09. travnja, lanovi remetske zajednice pojaani o. Provincijalom, te o. Zlatkom uvelom iz somborske i o. Ervinom Ukuiem iz splitske zajednice, pohodili su dio Dolenjske u Sloveniji i umberka na jednodnevnom

43

PRILOZI

rekreativnom druenju koje se tradicionalno naziva "Emaus". Bilo nas je ukupno dvanaest, kao apostolski zbor, a prisutnost Uskrsloga se osjeala meu nama kroz radost, mir i susrete s dragim ljudima. Prva postaja puta bila je biva cistercitska opatija kraj Kostanjevice na Krki. Sagraena je 1234. To je najvei slovenski barokni samostan koji je izgubio svoju sakralnu funkciju s carem Josipom II 1786. Oltar i drugi crkveni i samostanski predmeti su prodani. Vremenom je samostan poeo propadati. Od 1958. krenulo se s renoviranjem po fazama, koje jo uvijek traje. Crkva je zadivljujue rekonstruirana: gotiko i barokno razdoblje gradnje crkve ostalo je vidljivo, a ipak je cijela graevina spojena u elegantnu cjelinu. U rekonstruiranom samostanskom kompleksu nalaze se galerije s brojnim zbirkama slika, skulptura i grafika slovenskih umjetnika dvadesetog stoljea, kao to su braa France i Tone Kralj, Tine Gorjup, France Gore, Boidar Jakac, Zoran Didek i Bogdan Bori. Tu se nalazi i paviljon s kasnobaroknim slikama iz Pleterjske kartuzije. Biva crkvi slui kao dvorana za koncerte i kao najprestinijih mjesto za monografske izlobe suvremenih umjetnika na tom podruju. Interesantno je oko samostana na oblinjim livadama vidjeti skulpture od hrasta. To je tzv. Forma Viva, na kom su odabrani kipari iz svih dijelova svijeta jo od 1961. izlagali svoje radove u drvetu. Ima ve vie od sto u Kostanjevici i okolici. Nakon toga remetska zajednica je posjetila kartuziju u Pleterju (izvorni naglasak je na prvom slogu). Tamo smo pogledali dokumentarni film o povijesti mjesta, te se nali u kratkom i ugodnom razgovoru s o. Pavlom, roenim brata s. Petre, karmelianke iz Brezovice. On je toga dana imao dan za posjete. Naime,

kartuzijanski red je strogi pustinjaki red koji dozvoljava primati posjete pojedinim redovnicima samo jednom u godini. Od nekadanja etiri samostana kartuzijanaca u Sloveniji, ovo je jedini preostali u kome danas ive i rade kartuzijanci. Osnovao ga je grof Herman II. Celjski 1403. godine. Prilikom turskog napada 1471. kartuzija je bila unitena. Obnovljena kartuzija izgleda kao utvrda. Zbog materijalnih i drugih problema kartuzije nadvojvoda Ferdinand II. uzima Pleterje kartuzijancima i daje ga 1593. ljubljanskim isusovcima.

Nakon ukinua isusovakog reda 1772. Pleterje postaje dravno vlasnitvo, da bi 1899. kartuzijanski red opet otkupio Pleterje. Zapoinje izgradnja nove kartuzije u koju dolaze monasi iz kartuzije Bosserville u Francuskoj. Danas u pleterskoj kartuziji ivi petnaest redovnika, a veina njih dolazi iz zemalja srednje i zapadne Evrope. Tu su i tri Hrvata. Nakon Pleterja uslijedio je susret sa sestrama kermeliankama u Mirnoj Pei, nedaleko od Novog Mesta. Slavlje euharistije bila je prva toka susreta. Svetu misu na slovenskom jeziku slavio je o. Franjo Podgorelec. O. Provincijal je u prigodnom govoru naglasio vanost meusobnog povezivanja i suradnje muke i

44

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

enske grane Karmela, stavljajui to u kontekst globalizacije svijeta i Europe. Uslijedio je ruak i zajedniko druenje. Zatim je o. Provincijal, zajedno sa duhovnim asistentom za klauzurne sestre, o. Jurom Zeeviem, posvetio novi krini put i pustinjsku kuicu sestara. Iz Mirne Pei grupa remetskih redovnika zaputila se u Hrvatsku i samoborsko gorje, gdje su i veerali, te se u kasnim veernjim satima vratili u Remete.

SREBRNI JUBILEJ MAJKE PRIORICE M. PETRE 5.4.2010. - SORA (SLOVENIJA) Na Uskrnji ponedjeljak, 5. travnja 2010. u Karmelu Sora proslavljen je srebrni jubilej zavjeta majke priorice s. M. Petre. Sv. misu provodio je msgr. dr. Bla Jezerek, osobni tajnik g. kardinala Franca Rodea, prefekta Kongregacije CIVCSVA, a kao predstavnik Reda propovijedao je provincijal HKP o. Vinko Mami. U njegovoj nazonosti slavljenica je izrekla obnovu svojih zavjeta. od samog dolaska sestara u Soru slui kao "vanjska sestra", kako to karmelianke u ali znaju rei. Poslije sv. mise slavlju se pridruio i upnik g. Joe uk, koji se pobrinuo i za fotografiranje. Propovjednik je istakao da je na slavlje doao ne samo kao provincijal, nego i kao osobni prijatelj s. Petre. Prisjetio se vremena kada je dolazila u Zagreb pohaati Institut za kransku duhovnost, kao i kasnijih sporadinih susreta s asnom majkom. Njezin je 25-godinji ivot po zavjetima celibata, siromatva i poslunosti predstavio kao djelo Boje, izraz njegove vjernosti i ljubavi prema s. Petri, ali i Petrine vjernosti i ljubavi prema Gospodinu. "Danas se Bogu na tome zahvaljujemo, spominjui se Petrinog hoda koji je, poput Abrahamovog, bio hod u vjeri, i koji traje ve 25 godina Koliko e jo vremena sluiti Bogu, to ne znamo. Ono to znamo jeste to da e na tom putu Gospodin uvijek biti s njom i pokazivati joj stazu ivota," naglasio je o. provincijal.

Na sv. misi i slavlju poslije toga nazoile su roene sestre s. Petre sa svojima obiteljima, i gospodin Vinko Bogataj, koji

45

PRILOZI

DUHOVNE VJEBE ZA DVANAESTORICU 9.-11.6.2010. ZAGREB (REMETE) U Karmelu u Remetama od 9. do 11. travnja odrane su duhovne vjebe za dvanaestoricu mladia na temu duhovnoga poziva. Doli su iz Splita, Zagreba, Sredinje Hrvatske, Istre, Kvarnera, Slavonije, Vojvodine i Bosne i Hercegovine. Animator susreta je bio o. Draen-Marija Vargaevi, a voditelj o. Vjenceslav Mihetec. Misao vodilja bila je: "to god vam rekne, uinite!" (Iv 2,5b) Teme po danima izluene su iz dijaloga izmeu Isusa i njegove prve dvojice uenika (Iv 1,38-39): "to traite?", "Uitelju, gdje stanuje?", "Doite i vidjet ete." O. Vjenceslav upozorio je na temeljne stvari u duhovnome pozivu: tko poziva, kako poziv prepoznati i na nj odgovoriti, koje su zapreke. U svojim nagovorima esto se oslanjao i na vlastito iskustvo. Osobito je istaknuo Isusovu slobodu i suverenost kod izabiranja uenika te mir i radost kao znakove da se slijedi Boja volja. Kod duhovnoga poziva radi se o nasljedovanju Isusa, a ne o ostvarenju svojih projekata. U tom duhu sudionici su uvedeni u molitveno razmatranje Boje rijei i sagledavanje poticaja Duha Svetoga u svjetlu te Rijei. Osobito su plodni bili razgovori nakon razmatranja gdje su se iskustva razmjenjivala, gdje se meusobno obogaivalo, upozoravalo i hrabrilo. Euharistijsko slavlje u intimnom ozraju kapelice duhovnoga centra u subotu je predslavio o. Vinko Mami, provincijal, a u Nedjelju Boanskoga Milosra sam voditelj susreta. U svojoj propovijedi o. Provincijal bogato je "razlomio" evaneosku Rije koja govori o duhovnom pozivu, istiui osobito vanost molitve, i to ne samo za duhovna zvanja openito, nego i za vlastiti poziv. O. Vinko svakog je sudionika i osobno susreo. Uprilien je i trenutak euharistijskoga klanjanja uz mogunost za sakramenat pomirenja. Sudionici su sudjelovali i u korskoj molitvi remetskih karmeliana te su nazoili sveanom subotnjem pjevanju "Salve Regina" u svetitu. Zajedniko blagovanje proteklo je u srdanom ozraju, a jednom se i italo Sveto pismo u vrijeme blagovanja. Bilo je i vremena za etnju, oputanje i pjesmu. Molitva, promiljanja i susretljivo savjetovanje urodilo je veom jasnoom i eljom za novim susretima. Trojica sudionika uz Boju pomo uskoro e zapoeti postulaturu. Njima e se pridruiti jo dvojica mladia koji nisu sudjelovali na duhovnim vjebama. Preostali sudionici nastavljaju oslukivati Boji glas, a svi molimo za ispunjenje Isusovog poziva: "to god vam rekne, uinite" (Iv 2,5b). Na kraju duhovnih vjebi o. Provincijal podijelio je svima novoizdanu monografiju "50. objetnica dolaska karmeliana u Hrvatsku".

Neki odjeci iskustva duhovnih vjebi mogu se pronai na Duhovnom forumu web stranice: www.karmel.hr pod naslovom: "Imam li duhovni poziv?"

46

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

SAMOODGOJ U SVRHU ODGOJA 14.-15.4.2010. LOVRAN Pod naslovom "Samoodgoj u svrhu odgoja" odrano je 14. i 15. travnja 2010. u Domu pastoralnih susreta u Lovranu XXXIX. Vijeanje redovnikih odgojitelja i odgojiteljica. Meu 42 odgojitelja i odgojiteljica iz gotovo svih mukih i enskih redovnikih zajednica, na Vijeanju su sudjelovali i dva karmeliana: o. Petar Janji, magister novaka, i o. Stjepan Vidak, magister bogoslova i postulanata i prefekt sjemenita. Predavai su bili s. Marija Karla Peranovi, karmelianka BSI, psihoterapeut, koja je govorila o rastu u samospoznaji putem refleksije naih odnosa s odgajanicima, te fra Mirko Mataui, OFM, teolog i komunikolog, predava na Odjelu za komunikologiju na Hrvatskim studijima, koji je govorio o psihologiji komunikacije. S. Marija Karla je istaknula da samoodgoj nije ba previe uvrijeen pojam. On kao da upuuje samo na vlastite snage ovjeka, te mu nedostaje neto to upuuje na transcendenciju. No, govor o samoodgoju i sam samoodgoj trebaju voditi k transcendentnom. Samoodgoj je zapravo usmjeravanje vlastite osobe prema ivotu, u konanici ivotu, Bogu. Predavaica je naglasila da je za samoodgoj potrebna samospoznaja. Iako cjelovit uvid u ovjeka ima samo Bog, ipak je i "samorefleksija" pomo odgoji-teljima da izbjegnu loa i destruktivna ponaanja, da na odgajanicima ne rjeavaju svoje psihike probleme, te da uoe vlastita uobiajena neprimjerena ponaanja. Putem samoodgoja odgojitelji se osposobljavaju da same odgajanike upuuju na samorefleksiju i na izbjegavanje, uz Boju pomo, poremeenih odnosa. Drugi dan fra Mirko Mataui odrao je predavanje o psihologiji komunikacije. Nije mogue ne komunicirati. Zanimljivo je da svjesnu, uglavnom verbalnu komunikaciju, ini 30%, a neverbalnu, veinom nesvjesnu komunikaciju, 70% cjelokupne nae komunikacije. Svaka naa obavijest, izjava, jest paket poruka. Prva sastavnica tog paketa jest predmet, tj. ono o emu govorimo; druga je samooitova-nje, jer nain na koji smo izrekli neki predmet govori i o nama, poiljatelju poruke; trea sastavnica opisuje odnos prema primatelju (prihvaamo li ga ili ne, kako ga doivljavamo); etvrta sastavnica paketa je apel ono to elimo postii od primatelja poruke. Danas se prenaglaava predmetni sadraj u komunikaciji, to znai da smo intelektualizirana i racionalizirana civilizacija. Osjeajni aspekti koji zahvaaju ostale tri sastavnice komunikacije su potisnuti, ali ipak prisutni, i naa duevna energija je velikim dijelom zaokupljena njima, te potisnuti vode u "podzemni rat" i izbijaju u stresu. Fra Mirko to naziva "pokrov objektivnosti nad zmijskim leglom ljudskih osjeaja". Cilj duhovnog razvoja je stvoriti sklad komunikacije. Za zrelu komunikaciju potrebno je da se verbalna i neverbalna poruka slau. Problemi nastaju

47

PRILOZI

kada nae ponaanje nije u skladu s onim to govorimo: tada zapravo dajemo dvije oprene poruke. Razlog tome je unutranja zbrka kod poiljatelja. Kod djece dvostruke poruke mogu izazvati shizofreno ponaanje. Vijeanje u Lovranu imalo je i drugu dimenziju izmjena iskustava meu

odgojiteljima te meusobno upoznavanje. Sudionici susreta imali su velike koristi i od jedne i od druge. Za uspjeh Vijeanja zasluno je i ljubazno osoblje Doma, odnosno sestre Presvetog Srca Isusova, te ostali zaposlenici Doma.

PETORICA POZVANIH 17.4.2010. ZAGREB (REMETE) U subotu, 17. travnja, petorica mladia su nakon svete mise u Svetitu Majke Boje Remetske zapoela svoj hod k ostvarenju redovnikog poziva kroz razdoblje postulature. Oni koji to nisu prije uinili, odmah su se opskrbili karmelskim kapularom ne bi li ih taj mali znak velike majinske blizine blaene Djevice osokolio da marljivi budu u nasljedovanju Isusa po Marijinom primjeru i zagovoru. Vrijeme postulature je pripremno razdoblje na putu k doivotnim zavjetima, u kojem dolazi do boljeg upoznavanja zajednice kroz uestalije kontakte i poduku u vidu priprave za novicijat. Sam novicijat traje godinu dana, a slui i novaku i redovnikoj zajednici za ispitivanje prikladnih kreposti novaka-iskuenika za konkretan redovniki ivot u Karmelskom redu.

UPUTE ZA SRETNIJI IVOT Vrhovca na razumijevanju i podrci) odrana je u subotu, 17. travnja, cjelodnevna duhovna obnova s hodoaem na Mariju Bistricu. Mladi, njih petnaestak, krenulo je eljeznicom sa s. Majom Pavlom do Zlatara, a onda jo oko sat i pol laganog hoda do naeg nacionalnog marijanskog svetita, ali i do nae karmelske oaze s druge strane brda Kalvarije. Sadraj duhovne obnove bile su etiri upute sv. Ivana od Kria jednoj Bogu

17.4.2010. MARIJA BISTRICA - U suradnji sa sestrama BSI (itaj: zahvaljujui s. Maji Pavli Bai i njenim susestrama s

48

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

posveenoj osobi kako da postigne savrenost - mali tekst s dugakim naslovom, i mnotvom dobrih poticaja za osobno razmiljanje i rad u skupinama. Uvodno predavanje i svetu misu slavio je o. Dario Toki.

Prigoda je to bila i za oblaenje u kapular, a "eer na kraju" bio je susret sa sestrama kontemplativnim karmelian-kama iz zajednice u Bistrici. Sa sestrama smo, uz rekreaciju, zajedno molili Veernju i slavili svetu misu.

ODRANA PRVA VIDEO-KONFERENCIJA ZA LANOVE KARMELSKOG SVJETOVNOG REDA 24.4.2010. ZAGREB (REMETE) RIM Provincijal Hrvatske karmelske provin-cije sv. oca Josipa o.Vinko Mami odrao je u subotu 24. travnja 2010., iz Rima prvu konferenciju putem video linka za lanove Karmelskog svjetovnog reda okupljene u Duhovnom centru sv. Ivana od Kria u Remetama. Susretu se nakon uvodnih i pozdravnih rijei provincijala pridruio o. Sreko Rimac iz karmelianskog samostana u Sofiji, u Bugarskoj. rima i aktivnostima Svjetovnog reda u Njemakoj, Bugarskoj, Washingtonu, Bostonu te Filipinima. Istaknuo je vanost proirivanja i produbljivanja suradnje te dinaminije organizacije, kako bi se takoer na taj nain duhovne vrijednosti i sadraji iz bogatstva karmelske duhov-nosti primjereno irile, ujedno pridonosei boljoj komunikaciji, razmjeni iskustava i izgraujuem zajednitvu. Potaknuo je prijedlog za realizaciju regionalnog susreta Karmelskog svjetovnog reda u centru sv. Ilije na Bukom jezeru. Vjerujem da se kroz takve susrete ovjek nekako puni, dobiva ne samo nove ideje, nego i volju za stvaranje, to e biti od velike koristi ne samo na individualnoj razini nego i openito na razini crkve, poruio je o. Vinko Mami. Karmelianin o. Sreko Rimac koji ve sedam godina ivi i surauje sa lanovima Karmelskog svjetovnog reda u Sofiji, pozdravio je s radou inicijativu o. Provincijala za organizaciju regionalnog susreta naglasivi veliku zainteresiranost lanova Reda iz Bugarske. Poglavarica Karmelskoga svjetovnog reda u Zagrebu s. Tea ivkovi izrazila je otvorenost, istaknuvi kako je meu lanovima Reda ova inicijativa dobro prihvaena. Lijepo je ukljuiti se u takvu organizaciju i susresti druge lanove Svjetovnog reda. Mogu rei iz osobnog

U svome izlaganju otac Provincijal iznio je poticajne i zanimljive prijedloge o moguim smjernicama za razvoj aktivnije suradnje sa zajednicama Karmelskog svjetovnog reda u susjednim dravama te Europi i SAD-u. Naelno je upoznao zajednicu Karmelskoga svjetovnog reda u Remetama s nekim programskim primje-

49

PRILOZI

iskustva sa dva meunarodna kongresa u kojima sam sudjelovala da je susret sa lanovima Svjetovnog reda iz drugih zemalja zaista bogatstvo koje otvara mnoge mogunosti, naglasila je s. Tea, poglavarica OCDS-a. Zahvaljujui tehnologiji novih medija ostvaren je susret u konstruktivnoj

interaktivnoj komunikaciji; pouan, zanimljiv, inovativan i poticajan virtualni sastanak u realnom vremenu. Slijedei net meeting na temu Ameriki model organizacije Karmelskog svjetovnog reda, uz sudjelovanje predstavnika iz amerike zajednice OCDS-a najavljen je za 29. svibnja ove godine.

PREMINUO MARKO AVAR, OTAC NAEG POSTULANTA VITOMIRA 28.4.2010. BISTRICA (BIH) Na dan 28. travnja u Bistrici (upa Podmilaje, opina Jajce) slavljena je sveta Misa zadunica za pokojnoga Marka avara nakon koje je uslijedio sprovod na mjesnome groblju. Pokojni Marko, otac Vitomira avara, postulanta Hrvatske karmelske provincije, poginuo je u 51. godini ivota u prometnoj nesrei 26. travnja prelazei cestu u inama kraj Splita. Propovjednik o. Drago Mari ivom i uvjerljivom rijeju potaknuo je nazone da gledaju na ovaj nesretni sluaj s krepou nadnaravne nade: "Marko nije mrtav, nego nas je pretekao na putu prema cilju kojemu nam je svima doi te mi oekujemo ponovni susret s njime". Ta nada ne zabranjuje nam tugovati za pokojnikom, ali toj tuzi oduzima alac oaja, istaknuo je o. Drago. Na koncu euharistijskoga slavlja o. Branko Zebi proitao je pismo provincijala o. Vinka Mamia koji nije bio u mogunosti nazoiti obredima zbog slubenoga boravka u Rimu. O. Vinko u poruci je osobito istaknuo oigledne plodove pokojnikova ivota, vidljive ponajvie u lanovima njegove obitelji. Uslijed izbjeglitva iz Bistrice i tekih uvjeta ivota, pokojni Marko se najvie starao za svoju brojnu obitelj. Zauzeto sudjelovanje u ivotu upne zajednice i intenzivni molitveni ivot lanova obitelji svjedoanstvo su njihove duboke vjere, a osobiti plod takvoga ivota je duhovno zvanje Vitomira, koji zavrava prvu godinu teologije u Zagrebu i sprema se na jesen obui karmelski habit i stupiti u novicijat. "Moete u svemu raunati na nau pomo, kao na lanove vae obitelji", istaknuo je o. Provincijal. Uskrsno vrijeme liturgijske godine u kojem se nalazimo i proljeem probueni krajobrazi brdovite Bosne upuivali su na uskrsnu pobjedu ivota, ali ono to je tuzi

Uz pokojnikovu suprugu Ivku i njegove petero djece posljednjem ispraaju nazoila je rodbina i prijatelji, upljani pokojnikove upe sv. Mihovila na Kamenu u Splitu na elu sa upnikom o. Brankom Zebiem te Vitomirova subraa redovnici iz Provincije. Svetu Misu predslavio je upnik upe Podmilaje fra Zoran Mandi uz koncelebraciju estorice karmeliana.

50

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

davalo obiljeje dostojanstva i nade bila je prije svega iva vjera sudionika sprovodnih obreda. Meusobna pak blizina lanova pokojnikove obitelji i oko njih okupljeni prijatelji svjedoili su o ljubavi i Bojoj

prisutnosti koja daje snagu za nastavak ivotnoga hoda. Naemu Viti obnavljamo izraze iskrene suuti molei za njega i cijelu mu obitelj krepost jakosti.

BLAGOSLOV CRKVE, POSVETA OLTARA I USPOSTAVA KANONSKE KLAUZURE U KARMELU SV. JOSIPA U AKOVAKOJ BREZNICI U Karmelu svetog Josipa u akovakoj Breznici u subotu, 1. svibnja 2010., na blagdan sv. Josipa Radnika, mons. Marin Sraki, nadbiskup i metropolit akovako osjeki, sveano je blagoslovio samostansku crkvu sv. Josipa i posvetio novi kameni oltar u koji je pohranio moi sv. Terezije od Isusa i sv. Ivana od Kria, obnovitelja Karmelskoga reda. Istoga dana, popodne, uspostavljena je i kanonska klauzura. osobno ovdje s nama, ovlastio me je da Vam priopim da je s nama danas ovdje intenzivno povezan duhom i molitvom. Zamolio me je da Vam svima prenesem njegove pozdrave i da estitam zajednici sestara u Karmelu sv. Josipa kao i cijeloj akovako-osjekoj metropoliji, u kojoj one ostvaruju svoje kontemplativno molitveno poslanje. I otac Provincijal, i ja kao dugogodinji duhovni asistent Udruge samostana karmelianki u Hrvatskoj i BiH, i druga naa, djelomino i ovdje prisutna braa - 17 nas je ovdje, od najstarijeg devedesetjednogodinjeg o. Ante Stantia do najmlaeg petnaestogodinjeg sjemenitarca Stanka Paina - svjedoci smo koliko je truda i portvovnosti sa strane sestara i brojnih drugih dobrih ljudi moralo biti uloeno da bi se, nakon perioda progona i izbjeglitva, ovaj samostan doveo do ovoga stupnja dovrenosti kada je mogue blagosloviti crkvu, posvetiti oltar i uspostaviti kanonsku klauzuru u samostanu. Nije dakako sada vrijeme da se opisuje sve propaeno. Zato u samo rei da smo i o. Provincijal i svi mi ovdje prisutni, kao i oni odsutni lanovi nae Provincije proeti iskrenom radou i zahvalnou dragom Bogu, koji je vodio sestre - kao neko Izabrani narod kroz pustinju do ulaska u Obeanu zemlju - do ovoga trenutka kada e svoju kontemplativnu karizmu moi ostvarivati u primjerenim uvjetima.

Provincijala Hrvatske karmelske provincije sv. o. Josipa, o. Vinka Mamia, predstavljao je o. Jure Zeevi, Duhovni asistent Udruge klauzurnih karmelianki u Hrvatskohj i Bosni i Hercegovini, koji je svim sudionicima uputio slijedee rijei: "Preuzvieni gospodine nadbiskupe Marine, cijenjeni sudionici ovoga liturgijskog slavlja, dopustite mi da Vam se obratim u ime provincijala o. Vinka Mamia i cijele nae Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa. Otac Provincijal, koji zbog obveza u inozemstvu nije u mogunosti biti

51

PRILOZI

I na kraju jo neto! Drage sestre i brao, sestre karmelianke zamolile su me da u njihovo ime izrazim srdanu zahvalnost njihovom ordinariju, akovako-osjekom nadbiskupu i metropoliti, mons. Marinu Srakiu, za predslavljenje ove euharistije, za blagoslov crkve, posvetu oltara i uspostavu kanonske klauzure. Preuzvieni nadbiskupe Marine, u ime sestara i u ime Hrvatske karmelske provincije sv. oca. Josipa od srca hvala Vama, hvala biskupu uri Hraniu, hvala Vaoj pratnji, ceremonijarima, bogoslovima i njihovom zboru! Sestre

izraavaju svoju zahvalnost takoer svim dobroiniteljima zajednice koji su pridonijeli nastanku ovoga djela, duhovnomolitveno, materijalno ili na bilo koji drugi nain. Njihova zahvalnost pripada i svima Vama, draga brao i sestre koji ste danas ovdje svojom nazonou uveliali ovo slavlje. Hvala svima! Sestre Vas sve, nakon zavretka Euharistije, srdano pozivaju na zajedniki domjenak i okrjepu u dvorani ispod ove crkve i u prostorima u prizemlju!"

MOJ IVOT - 1. DIO: POEO MOLITVENI SVIBANJ U REMETAMA 2.5.2010. ZAGREB (REMETE) "Drutvene okolnosti ivota svete Terezije" naslov je predavanja koje je odrao dr. sc. o. Ante Stanti u nedjelju, 2. svibnja 2010. u velikoj dvorani Karmelskog samostana Majke Boje Remetske, u sklopu ve tradicionalnog "Molitvenog svibnja u Remetama", koji je ove godine posveen Terezijinoj autobiografiji, knjizi "Moj ivot", a sve u vidu budue proslave 500. obljetnice njenog roenja (1515 - 2015). provincije sv. oca Josipa, ali i jedan od aktivnijih kad je u pitanju povijest Karmela i karizma svete Terezije od Isusa. A 16. stoljee u panjolskoj je bilo burno vrijeme, naglasio je predava, u kojem su Crkva i osobito redovnitvo doivljavali velika neprijateljstva bilo od humanista protucrkvenog smjera, bilo od strane tada novonastalih protestantskih pokreta. K tome jo treba dodati i potrebe ljudi u novootkrivenim zemljama ondanjih Indija (Amerikog kontinenta), kao i Terezijina nemogunost da kao ensko uini neto vie za Gospodina, Crkvu i ljude u drutveniim okvirima svoga vremena. Njen inovativan odgovor polazi od njenog vlastitog obraenja koje je doivjela sa etrdeset godina pred likom izranjenog Krista, preko kojeg lika se susrela s osobom Isusa Krista koji trpi. Njeno osobno iskustvo Isusa Krista dovelo ju je potom do susreta s Isusom Kristom koji trpi u Crkvi koja je tijelo njegovo, rekao je predava, naglasivi pri tom da se Terezijina duhovnost nije mogla zadovoljiti time da nasamo "uiva" Gospodina, nego da suosjea s patnjama Crkve i ljudi vremena u kojem je ivjela.

O. Ante Stanti sa svojih navrenih 91 godinu najstariji je lan Hrvatske karmelske

52

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Naelo njenog doprinosa izrazila je rijeima: "Budui da Isus ima toliko neprijatelja, neka bar ovo malo to ih ima budu Njemu vjerni." Terezija je svoju obnovu poela od sebe i temelji se na svjedoenju ivotom, a to je naelo koje je i danas itekako primjenjivo i za ovo nae

obnovno vrijeme poslije Drugog vatikanskog sabora, zakljuio je o. Ante. Nakon predavanja, koje je poelo u 17 sati, uslijedilo je druenje i okrepa, a potom u 18,30 u svetitu Majke Boje Remetske veernje pohvale, te sveta misa u 19 sati.

KARMELSKA RIJE ODJEKNULA NA OHRIDU 6.-10.5.2010. OHRID (MAKEDONIJA) Na poziv predsjednika vlade Republike Makedonije, g. Nikole Gruevskog, povodom odravanja 2. svjetske konferencije o meureligijskom i meucivilizacijskom dijalogu, o. Dario Toki boravio je u Ohridu od 6. do 10. svibnja 2010. zajedno s jo dvjestotinjak uzvanika sa svih kontinenata, predstavnika raznih vjeroispovijesti i tradicija. Slubeni predstavnik Katolike Crkve, kao delegat Svetoga Oca Benedikta XIV., bio je uzoriti kardinal Vinko Pulji, nadbiskup vrhbosanski. O. Dario je nastupio drugog dana rada Konferencije s izlaganjem na temu kako Biblija moe doprinijeti preobrazbi drutva. Glavna ideja je bila da u Bibliji osim strogo vjerskog sadraja, postoji i jako puno sadraja opeljudske vrijed-nosti, koji sve ljude moe potaknuti na kvalitetnije i bolje osobno i uzajamno ivljenje. Meu onima kojima je Biblija sveta knjiga, naglasio je predava injenicu da su mnogi koji je jako slabo poznaju, te bi stoga trebali omoguiti unutar svojih vjerskih zajednica da njeni lanovi Bibliju upoznaju, zavole, i prema njoj ive - u skladu s tradicijom svoje vjerske zajednice. Kad bi jedna treina ovjeanstva postala boljom, to bi se itekako osjetilo, istaknuo je predava, i dodao za preostale dvije treine ovjeanstva da bi zajednikim radom svih ljudi dobre volje trebalo uloiti vie sredstava, ljudi, i kreativnog napora da se BIblija predstavi ostatku svijeta kao knjiga vrijedna pozornosti, koja nas usmjerava na vrijednosti zajednike cijelom ovjeanstvu, kao npr: mir, pravednost, prijateljstvo, uzajamno pomaganje i dr. U tom smislu mogli bi suraivati zaintere-sirani pojedinci i ustanove razliitih denominacija da takve biblijske sadraje uine dostupnim i atraktivnim za ire puanstvo u svom okruju.

Nakon izlaganja, o. Dario je primio estitke predstavnika vie razliitih denominacija, kojima se svidjela ideja da rije Boja postane poticaj i kreativan imbenik za preobrazbu drutva. Mala katolika delegacija svaki dan je slavila misu u novosagraenoj crkvi u Ohridu, gdje nam je domain bio p. Stjepan Kuan, isusovac. Na samoj konferenciji s o. Darijem druili su se kolege s Pravoslavnog

53

PRILOZI

bogoslovskog fakulteta "Sv. Kiril i Metodij" iz Skopja: dekan Aco Girevski, i profesori Gjoko Georgijevski i Vlado Naumovski. Zajedniko je miljenje veine sudionika da je ova konferencija jak poticaj kvalitetnijem meuvjerskom i meukulturalnom dijalogu na lokalnoj razini

u regiji i ire, ali i da je na svjetskoj razini jak proroki znak potrebe suvremenog ovjeka za suivotom u razliitosti: da moe biti ono to jesi, u miroljubivom meusobnom poznavanju, uvaavanju i potivanju.

KAKO JE MOLILA TEREZIJA AVILSKA? 9.5.2010. ZAGREB (REMETE) U nedjelju 9. svibnja u samostanu Majke Boje Remetske odran je drugi susret "Molitvenoga svibnja u Remetama". Izlaga teme "Kako je molila Terezija Avilska?" bio je karmelianin DraenMarija Vargaevi. njezino tumaenje moglo se stupiti u dodir s jednim uspjelim iskustvom molitve. Ne radi se tu samo o ugodi ekstaze, nego i o brojnim i dugim mukama te opasnim kunjama koje je Terezija prola. Iz ovakve borbe, koja je ipak zavrila neusporedivim iskustvom sjedinjenja s Bogom ("duhovna enidba"), rodile su se rijei ohrabrenja i vrstoga savjeta. Originalni Terezijin doprinos predstavljen je u shvaanju molitve kao "odnosa prijateljstva". Na taj nain "molitva nije tek neka pobona praksa, nego nain ivota", istaknuo je predava. U ovakvom odnosu od velike je vanosti otajstvo Kristova ovjetva. Bog je u Kristu na sebe preuzeo sve ljudsko tako da mu nijedno ljudsko stanje nije strano. Za put molitve to e znaiti da izmeu molitelja i Boga u svakoj ivotnoj situaciji postoji srodnost koja omoguuje odnos. Da bi se ovaj spasonosni odnos odrao nee biti presudna ak ni moralna dosljednost. Presudno e biti da li se u molitvi ustraje ili ne, jer "ako se molitva ne napusti" molitelj moe vjerovati "da e ga Gospodin izvesti u luku svjetlosti" (Moj ivot 19, 4). U nastavku su predstavljeni i stupnjevi molitve, pri emu je kljuan prijelaz iz predstavljanja Gospodina (zamiljanje) u stanje prisutnosti Gospodinove, prijelaz koji oznaava preputanje uzdi vlastitoga

U prvome dijelu dan je znaajan prostor itanju izabranih mjesta iz knjige Moj ivot. Sluajui ivu Terezijinu rije i

54

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

duhovnoga i ivotnoga puta u ruke Boanskoga Prijatelja. Na samom kraju izlaga teme o molitvi je sudionicima koji su ugodno popunili samostansku dvoranu predloio i trenutak molitve. Slijedei poticaj sv. Terezije o koritenju slike Gospodinove za ulaz u

osobni odnos prijateljstva s njim, sudionici su se stavili u prisutnost Gospodinovu i zapoeli intimni molitveni dijalog s Prisutnim. Nakon kratke okrjepe molitva je nastavljena u svetitu Majke Boje Remetske veernjim pohvalama u 18.30 i svetom Misom u 19 sati.

O DOBRU KOJE STJEE ONAJ TKO SE VJEBA U MOLITVI 16.6.2010. ZAGREB (REMETE) U nedjelju, 16. svibnja 2010. o. Franjo Podgorelec je na treem susretu u sklopu "Molitvenog svibnja u Remetama" odrao predavanje "O dobru koje stjee onaj tko se vjeba u molitvi". U njemu je sudionicima predstavio osmo poglavlje knjige Moj ivot svete Terezije Avilske, stavivi poglavlje u kontekst itavoga djela te pojasnivi njegovu strukturu. Istaknuo je da u prvom dijelu poglavlja svetica predstavlja vlastito osobno iskustvo, a u drugom, na osnovi svog iskustva, izvodi ope naelo koje bi trebao imati na umu svaki kranin. Svetica iskreno opisuje svoje unutarnje borbe kroz osamnaest godina s vlastitom manom, koja joj je davala osjeaj grijeha nevjernosti Bogu, poradi ega je bila i u napasti napustiti molitvu jer joj se inilo da nije dostojna dolaziti s takvom slabou pred Boga. No unato toj napasti, ipak je imala sranosti ustrajati u molitvi, to je konano dovelo do preobrazbe njenoga ivota. Bog ju je posve oslobodio i promijenio. Stoga ona poruuje i dananjem ovjeku da se uputi na put molitve, a ako se ve zaputio neka "odlunom odlunou" ustraje do konca, jer e mu Bog tada zasigurno dati da pije s izvora ivota zabadava. Pitanja i rasprava nakon predavanja pokazala su veliko zanimanje sluatelja za temu duhovnog ivota i molitve.

MINISTRANTI IZ REMETA I S KAMENA U KRKU 14.-16.6.2010. KRK Kao i prole, tako i ove godine odrana je u naem samostanu Gospe Karmelske na Krku od 14. do 16. svibnja 2010. duhovna obnova ministranata iz upa, povjerenih nama karmelianima, Remete (9) i Kamen (12 djeaka) u vidu promocije duhovnih zvanja. Duhovnu obnovu za mlae ministrante od treeg do estog razreda drao je o. ani Kordi, a stariju skupinu od sedmog razreda do prvog srednje vodio je o. Branko Zebi.

55

PRILOZI

Svoje doprinose u ovoj duhovnoj obnovi, pored vrlo ljubaznih i strpljivih domaina u krkim samostanu, dali su br. Jakov Kuhari, o. Dario Toki i voza iz Splita, gosp. Vjeran Grgi. Mlai ministranti sa o. anijem su imali susrete kroz igru a pripremili su i izveli, u samostanskoj kapelici, kao dar za starije ministrante, krau predstavu o duhovnom pozivu nadahnutu biblijskim tekstom koji govori o Bojem pozivu upuenom mladom Samuelu. Mlai ministranti su slavlje svetih misa i molitve imali u uem krugu u samostanskoj kapelici. Niska temperatura zraka, kia koja je padala gotovo sve vrijeme i crni oblaci nisu mogli omesti veinu ministranata da se u dva navrata bace u more te zaigraju picigin. Traenje svetih slika skrivenih po gradu Krku bila je nezaboravna vesela igra tako da je jedan od ministranata, Jakov povratnik iz Amerike, izjavio da mu je igra bila "pregut". Stariji ministranti su razmiljali o duhovnom pozivu na temelju biblijskih

psalama. U radosnom ozraju obilazili su Krkom, posjetili sestre benediktinke u Krku. Imali su milost ui i u samostanski vrt, u dvorite i radionice te su praktino vidjeli kako sestre peku hostije, a u samostanskoj crkvi molili su krunicu boanskog Milosra. Mogli su postavljati pitanja o radu i molitvi, tj. o ivotu klauzurnih sestara. Na pitanja su u veselom ozraju odgovarale opatica Dinka, s. Skolastika i s. Mira. Ukazala se i prilika otii do Jurandvora (Baanska ploa), a od crkve sv. Ivana vidjeli smo predivnu panoramu Bake. Bila je posebna milost posjet svetitu Majke Boje Gorike gdje su ministranti, nakon slavlja sakramenta pokore, slavili euharistiju. Nezaboravan doivljaj za starije ministrante bilo je i misno slavlje u krkoj katedrali u nedjelju u 10 sati. Krki upnik je pun zadovoljstva pozdravio ministrante i voditelja duhovne obnove. Ministranti su puni dojmova opet zaalili to ovi susreti ne traju due i to se ne odravaju ee.

56

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

SUSRET REDOVNIKIH SJEMENITARACA

14.-16.5.2010. EPE (BIH) U epu, u Katolikom kolskom centru Don Bosco, koji je sastavni dio Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, od 14. do 16. svibnja 2010. odran je Susret redovnikih sjemenitaraca na kojem je sudjelovao i na sjemenitarac Stanko Pain sa svojim prefektom Stjepanom Vidakom. Susretu su jo nazoili sjemenitarci salezijanaca iz Zagreba, kapucina iz Varadina, treoredaca iz Splita, franjevaca iz Sinja i franjevaca iz Zagreba, dok su dominikanci iz Splita i franjevci iz Visokog bili sprijeeni doi. Susret je zapoeo 14. svibnja pred veer okupljanjem u KC Don Bosco. Prva toka programa bila je akademija u Domu kulture koju su organizirale ss. Milosrdnice povodom 350. obljetnice smrti sv. Vinka Paulskog i sv. Lujze de Marillac. Uz pjesmu, igrokaz koji su izvele novakinje te violinski kvartet i pokoju prigodnu rije, brzo je prolo sat i pol vremena. Nakon toga krenuli smo urnim korakom prema Centru gdje nas je ekala veera, jer su nai trbusi takoer poeli svirati svoj koncert. Potom je uslijedilo predstavljanje sudionika kroz

video prezentacije, igrokaze ili jednostavnu rije o zajednicama iz kojih se dolazi. Tako je ubrzo dolo i prolo 23 sata i vrijeme je bilo za poinak. Sutradan je program zapoeo Jutarnjom molitvom. Nakon doruka za sjemenitarce je uslijedilo predavanje, rad u skupinama i plenum pod vodstvom don Mihovila Kurkuta koji je jedan od domaina, a odgojitelji su razgovarali o situaciji u sjemenitima te novim izazovima ovoga vremena. Potom smo obili ovaj velebni centar u kojem su smjeteni Opa gimnazija sa 175 uenika i Tehniko-obrtnika kola sa 340 uenika kao i Struni studij raunarstva Fakulteta strojarstva i raunarstva iz Mostara. Svetu misu slavili smo tono u podne. Potom objed. Pogledi sjemenitaraca, osobito onih sportski ustrojenih, letjeli su kroz prozore jer pratila nas je kia, a trebao je po programu uslijediti malonogometni turnir. No, mislim da je sjemenitarce mogla sprijeiti u igri samo elementarna nepogoda, a ne obina kia, jer se turnir nikako nije smio odgoditi. Kia je ipak na mahove prestajala tako da je turnir odran. Pobjedu

57

PRILOZI

su odnijeli sjemenitarci treoredaca. Oni manje sportski nadareni vrijeme su mogli provesti etnjom po gradu. U 18.30 slavili smo Veernje pohvale, potom veera i druenje uz dodjelu nagrada nogometaima te zajedniku igru i zabavu. Veer, iako je bilo ve kasno, zavrili smo (bez prisile obveznog sudjelovanja) molitvom krunice u kapeli Centra. Zadnji dan, nakon Jutarnje molitve i doruka, poli smo prvo za Maglaj i posjetili svetite sv. Leopolda Bogdana Mandia, a nakon toga smo se zaputili u Osovu gdje smo slavili svetu misu s pukom. Osova je

rodna upa fra Vjekoslava uria, bosanskog franjevca, misionara u Ruandi, koji je tamo djelovao za vrijeme sukoba plemena Hutu i Tutsi. Fra Vjeko je spasio mnoge ljudske ivote bez obzira na plemensku pripadnost, a nakon rata je ubijen jer je, kako kau, previe znao. Nakon svete mise vratili smo se u epe, objedovali krenuli prema naim domovima, samostanima. Hvala brai salezijancima na toplom prijemu te besplatnom smjetaju i hrani za sve sudionike. Bog im uzvratio kvalitetnim i pobonim sjemenitarcima!

U DUHOVSKOM EKUMENSKOM POHODU EVANGELIKOJ I PRAVOSLAVNOJ CRKVI 22.5.2010. ZAGREB U subotu, 22. svibnja 2010., uoi Duhova, studenti Sustavnog studija duhovnosti, kojega u Remetama organizira Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa, posjetili su pod vodstvom prof. dr. sc. Jure Zeevia evangeliku i pravoslavnu crkvu u Zagrebu. Posjet je organiziran kao praktina nadopuna kolegijima "Duhovnost protestantskih crkava" i "Duhovnost kranskog istoka" koji su u programu studija. U evangelikoj crkvi u Gundulievoj ulici, u kojoj se inae okupljaju vjernici Augsburke i Helvetske vjeroispovijesti na podruju grada Zagreba, gotovo etrdesetak studenata SSD-a primio je i obratio im se lan prezbiterija Evangelike crkvene opine Zagreb, pastor gosp. Moran Rajkovi. U vrlo iscrpnom predavanju izloio je povijest Evangelike crkvene opine Zagreb i specifinosti luteranske crkvenosti. Nakon njegovog izlaganja studenti su postavljali brojna pitanja vezano uz bogosluje, vjeronauk i duhovnu skrb za vjernike ove crkve, na koja je ljubazni domain odgovarao iskreno i struno. Potom je prof. Zeevi saeto opisao duhovnoteoloku narav luteranske reformacije koja se odrazila i u strukturi bogosluja i u sakralnoj arhitek-turi konkretnog crkvenog prostora. Na kraju je u ime studenata zahvalio domainu i uruio mu simboliki poklon. Druenje s "kranima na drugi nain" nastavljeno je odmah zatim sudjelovanjem studenata na "Duhovskom bdijenju" u

58

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

pravoslavnom hramu Preobraenja Gospodnjega na Cvjetnom trgu u Zagrebu, koje je predslavio njegovo visokopreosvetenstvo metropolit zagrebakoljubljanski i cijele Italije gospodin Jovan Pavlovi. I ljepota bogosluja, i prekrasni napjevi kranskog istoka, i rasko interijera crkve s novoobnovljenim freskama i prekrasnim ikonama ostavile su snaan dojam na studente duhovnosti. Nakon bogosluja studente je u Muzeju metropolije zagrebako-ljubljanske primio metropolit Jovan Pavlovi u pratnji protojereja stavrofora o. Marinka Juretia, arhijerejskog namjesnika grubino-poljskog i II paroha zagrebakog. Metropolit ih je osobno proveo kroz muzej i detaljno im

tumaio izloke odgovarajui rado na pitanja koja su mu postavljali. Na kraju je prof. dr. Jure Zeevi u ime svih studenata zahvalio Metropolitu Pavloviu za doivljeno iskustvo "duhovskoga bdijenja" i za osobno vodstvo kroz muzej te mu kao spomen na ovaj posjet uruio monografiju "50. obljetnica dolaska karmeliana u Hrvatsku". S obzirom da ove godine zapadna i istona Crkva slave i Uskrs i o Uskrsu ovisne blagdane, ukljuujui i Duhove, istoga datuma, studenti su se - nakon upoznavanja specifinog i zajed-nikog u sestrinskim crkvama - pourili i na duhovska bdjenja u svojim upama.

KRISTOVO OVJETVO U ISKUSTVU TEREZIJE OD ISUSA 23.5.2010. ZAGREB (REMETE) Pod naslovom "Kristovo ovjetvo u iskustvu Terezije od Isusa", u nedjelju 23. svibnja 2010., Nedjelju Pedesetnice, odran je etvrti susret ovogodinjeg Molitvenog svibnja u Remetama. Predava je bio o. Stjepan Vidak. Ona se suprotstavlja miljenjima koja idu za tim da je promatranje i razmiljanje o Kristovu ovjetvu prepreka za najuzvieniju kontemplaciju. Ona ne prihvaa da dua da bi dola do ovog stanja mora uzdizati duh od svega stvorenoga, zemaljskoga i da ne smije misliti ni o emu stvorenome. Koliko god to bilo pobono i sveto, onda bi se dua morala osloboditi i od razmiljanja o Kristovu ovjetvu, o njegovom zemaljskom ivotu. Zato Terezija kae: im sam poela malo ponirati u vrhunaravnu molitvu, hou rei smirenosti, nastojala sam odvraati sve tjelesno ... inilo mi se da osjeam Boju prisutnost, kako i jest, pa sam nastojala biti sabrana s njime. A ta je molitva slasna, ako Bog kod toga pomogne, i velika naslada. A kako se osjea ona dobit i ono zadovoljstvo, nije bilo toga tko bi me bio prisilio da se vratim ovjetvu, ve mi se, stvarno, inilo da mi bijae zapreka. Ah, Gospodaru due moje, i Dobro moje! Isuse Kriste razapeti!

O. Stjepan je predstavio posebnost govora o Kristovu ovjetvu u Terezijino vrijeme.

59

PRILOZI

Nijednom se ne sjetim tog miljenja to sam ga imala, a da me ne zaboli, i ini mi se da sam poinila veliko izdajnitvo, premda iz neznanja. (Moj ivot 22,3) Za one koji su odluno krenuli putem molitve, razmatranje Kristova ovjetva je put za ulazak u misaonu molitvu, odnosno, put prema kontemplaciji koja vodi sjedinjenju s Bogom po ljubavi. To je prvi stupanj molitve. Sv. Terezija naglaava da je razmatranje o Kristovu ovjetvu osobito dobro jer na putu

molitve nailazimo na dvije prepreke: zemaljske brige koje nam ometaju sabiranje misli i suhoa u molitvi: U poslovima, proganjanjima i tegobama, kad se ne moe imati toliko mira, te za vrijeme suhoe, jako je dobar prijatelj Krist, zato to ga gledamo kao ovjeka i vidimo ga sa slabostima i tegobama, pa ini drutvo i, ako smo naviknuti, jako ga je lako nai pored sebe, premda e doi i to da se ni jedno ni drugo nee moi. (Moj ivot 22,10)

PRIMJENJIVOST DUHOVNOG NAUKA TEREZIJE OD ISUSA U IVOTU VJERNIKA LAIKA 30.5.2010. ZAGREB (REMETE) Pod naslovom "Primjenjivost duhovnog nauka Terezije od Isusa u ivotu vjernika laika", u nedjelju 30. svibnja 2010., odran je peti i ujedno zadnji susret ovogodinjeg Molitvenog svibnja u Remetama. Predava je bio g. Marko kunca, lan Karmelskog svjetovnog Reda. sebe oitujui ih u konkretnim situacija-ma ivota (dijeli milostinju, moli krunicu). Istaknuo je neizmjernu vanost jedinstva mua i ene u suzbijanju napasti i grijeha u djece. Primjer pronalazi u Terezijinoj navici itanja vitekih romana, to je usvojila od svoje majke, dok je s druge strane otac bio protiv toga. Svetica je u samostanu unutarnjom molitvom izgradila svoj odnos s Bogom u dijalogu ljubavi. Zato je velika opasnost za povezanost s Bogom ako se duhovni ivot sastoji od formalnih odnosa bez ljubavi. Potom se je u predavanju osvrnulo na duevne moi: volja, razum i pamet. Dok je mukarcima svojstveno da sve razumski promatraju, dotle je u enama na poseban nain razvijena duevna mo pamenja. Tipian primjer je Blaena Djevica Marija koja je, kako nas ui Sveto Pismo, sve dogaaje pohranjivala u svome srcu. Na toj liniji i Terezija ostvaruje reformu, skuplja razgraeno, vida rane Crkvi ranjenoj protestantizmom. Tamo gdje vidi nesavrenosti u Crkvi stvara jedinstvo, a ne razdor. Osobito u braku se prepoznaje uloga ene kada nastupe potekoe, gdje supruga

Slijedei knjigu "Moj ivot" predava je nastojao pronai zajednike toke u ivotu laika i svete Terezije od Isusa promatra-jui zajednike enje, elje i zajednike potrebe. Veoma vanu ulogu ima obitelj. Takoer i naa svetica vidi plodove kreposti na svojim roditeljima i ona ih usvaja u

60

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

postaje poveznica jedinstva i duhovnog ozdravljenja. Ako u svome ivotu vidimo potekoe, padove, potreban je ustrajnost i sranost

kako istie svetica, ali takoer i prijateljstvo s Bogom, jer prijatelj je onaj koji nas prihvaa.

PRVI BUGARSKI KARMELIANIN ZAREEN ZA SVEENIKA 5.6.2010. SOFIJA (BUGARSKA) U subotu, 5. lipnja 2010. u novoj konkatedralnoj crkvi sv. Josipa u Sofiji polaganjem ruku i posvetnom molitvom preuzvienog gospodina mons. Georghija Yovcheva, biskupa sofijsko-plovdivskoga, za sveenika je zareen br. Joan od Kria i Boanskog Milosra (Viktor Franz Hadziev). Radi se o prvom karmelianinu Bugarinu, lanu Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa. Uz biskupa Georghija svetu misu su suslavili jo dvojica biskupa apostolski nuncij u Bugarskoj mons. Januarius Bolonek i apostolski egzarh sofijski i predsjednik Bugarske biskupske konferencije mons. Christo Proykov te dvadesetorica sveenika, mahom Joanova subraa karmeliani iz Sofije kao i oni pristigli iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. biti poslan. Provincijal o. Vinko Mami podsjetio je na naporni put koji je mladomisnik proao do ovog trenutka: od ulaska u krakovsku provinciju, gdje je dao prve zavjete i studirao filozofiju, do prelaska u hrvatsku provinciju, studija u Rimu i uenja hrvatskog jezika. O. Vinko posebno je zahvalio Joanovoj majci Iskri za podrku koju je iskazivala svome sinu. Inae Joanov otac umro je prije deset godina, a slavlju je nazoila jo i mladomisnikova sestra Agata s obitelji.

Obraajui se reeniku vrlo izravnim rijeima biskup je istaknuo kako je njegovo sveenitvo produivanje (extensio) Kristovoga sveenitva za ljude kojima e

Sutradan, 6. lipnja, o. Joan je predslavio svoju prvu svetu Misu. U posljednjim danima sveenike godine propovjednik, apostolski nuncij mons. Bolonek, i mladomisnikov duhovnik P. Jozef Mizera istaknuli su kako bespridrajnost sveenikoga sluenja raa izobilnim ivotom i kako na zemlji nema veega dara od sveenitva. U Bugarskoj su katolici izrazita manjina. Karmeliani su iz Hrvatske u Sofiju doli 2002. godine i razvili raznovrsni apostolat u odnosu prema klauzurnim karmeliankama,

61

PRILOZI

Svjetovnome redu, u karmelskome izdavatvu te u Bugarskoj biskupskoj konferenciji. Ovo sveeniko reenje veliko im je ohrabrenje u njihovu nastojanju da prenesu bogatstvo Karmela u ovu

komunistikom diktaturom opustoenu zemlju u kojoj se vidno osjea potreba evangelizacije i duhovne obnove.

O. JURE ZEEVI NA MEURELIGIJSKOM SUSRETU PREDSTAVNIKA VJERSKIH ZAJEDNICA 16.6.2010. SISAK esti meureligijski susret visokih predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj odran je u srijedu 16. lipnja u Sisku. Na susretu u prostorijama Sisake biskupije sudjelovali su predsjednik Vijea Hrvatske biskupske konferencije za ekumenizam i dijalog sisaki biskup dr. Vlado Koi, tajnik istoga Vijea prof. dr. Jure Zeevi, predstavnik Srpske pravoslavne Crkve protojerej stavrofor o. Marinko Jureti, predstavnik Bugarske pravoslavne Crkve o. Emil Cenov Angelov, predstavnik Makedonske pravo-slavne Crkve Ivan Lepitkov, predstavnik Evangelike Crkve generalni vikar Branko Beri, biskup Reformirane kranske Crkve Endre Langh, predsjednik Saveza baptistikih Crkava Toma Magda, predsjednik Evaneoske pentekostne Crkve Damir poljari, predstavnik idovske opine Zagreb Luciano Moe Prelevi, predstavnica idovske vjerske zajednice Bet Israel Jasminka Doma i predsjednik Meihata Islamske zajednice muftija evko Omerbai. U drutvu uzdrmanom globalnom ekonomskom krizom vjerski poglavari izraavaju svoju solidarnost s onima koji su njome najvie pogoeni, posebno s radnicima koji su sve vie obespravljeni i beskrupulozno izrabljivani. Zalau se i za starije, bolesne i sve nemone koji se ne mogu skrbiti sami o sebi i pozivaju nadlene institucije u Hrvatskoj da u svrhu njihova zbrinjavanja pokrenu i realiziraju projekte, primjerice novih hospicija i srodnih ustanova. "Pozivamo i potiemo sve, u naim vjerskim zajednicama i izvan njih, da u ovo, u socijalnom pogledu osobito osjetljivo vrijeme, u skladu sa svojim mogunostima, svi pomaemo i neumorno iskazujemo djelotvornu skrb za ljudsko dostojanstvo najugroenijih", istie se u Izjavi sa susreta.

Takoer se poziva na zreo i nekoristoljubiv nain ophoenja s prirodom te podsjea da je "ekologija prirode" u prvom redu "ekologija srca". Upozoravajui da istjecanje nafte i erupcije vulkana podsjeaju na ranjivost planeta Zemlje i obvezuju na odgovorno koritenje prirodnih potencijala, vjerski poglavari poruuju da se ljudsko djelovanje ne moe svesti samo na interes i profit. U pogledu razliitih jednostranih prikazivanja prolosti u Izjavi se istie potreba zalaganja za istinu koju se ne smije ni u koju svrhu zlorabiti, te poruuje:

62

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

"Jedino na objektivnom i potenom sagledavanju i prikazivanju prolosti i aktualnih zbivanja mogue je graditi bolje odnose meu narodima, vjerskim zajednicama i pojedincima". Na kraju dokumenta vjerski poglavari izraavaju aljenje to se vjeru u Boga i religijske i konfesionalne pripadnosti diljem svijeta i nadalje zlorabi u politikim i drugim interesnim sukobima. "Kao vjerski predstavnici kranstva, idovstva i islama podiemo svoj glas i ponovno svjedoimo:

ni u jednoj od naih religija ne moe se ubijati i nanositi zlo drugome u Boje ime! U Boje ime se ovjeku ini iskljuivo dobro a ne zlo! Religija ne gradi nasilje nego mir meu ljudima!", poruuju sudionici VI. meu-religijskoga susreta visokih predstavnika vjerskih zajednica u RH, izraavajui elju da njihovi izriaji i apeli ne ostanu "mrtvo slovo na papiru" nego da "proimaju i nadahnjuju svakodnevne misli, rijei i djela nas, naih vjernika i svih ljudi dobre volje".

Prenosimo iz "Slobodne Dalmacije" od 18. lipnja 2010. (Marijan Dambo): KARMELIANI NAPRAVILI "SPLITSKI ISKORAK"
Crkva koja e moi primiti vie od 600 vjernika, kao i kompletan samostanski kompleks, zahvaljujui zemnim kolektorima imat e potpuno besplatno hlaenje. Rije je o vrlo jednostavnom modelu hlaenja gdje se vanjski zrak, koji u tijeku ljeta moe dostii i 35 stupnjeva, uvlai kroz u zemlji postavljene cijevi. Zemlja, kojoj je unutarnja temperatura najvie 14 stupnjeva, oduzima toplinu zraku i sputa je na razinu zemljine, a potom tako ohlaen i odvlaen, preko ionizatora bakterioloki oien, a potom i osloboen tetnih zraenja, ubacuje se u crkvu i druge samostanske prostorije - pojanjava osnovni model hlaenja Ivica orua, jedan od suvlasnika tvrtke Ecol koja prva u Hrvatskoj nudi vienamjenski kombinirani nain hlaenja i grijanja. to se tie grijanja sanitarnih voda i prostorija ovog duhovnog centra, on se oslanja na sva etiri oblika obnovljive energije: dakle, zemlju, vodu, zrak i sunce. U toj kombinaciji, ak 80 posto energetskih potreba dolazi besplatno, a tek 20 posto ih se nadomjeta iz konvencionalnih izvora: struje, nafte ili plina. Uz ve spomenute zemne kolektore, koji e zimi hladni zrak zagrijavati do 14 stupnjeva, glavnu rije imat e toplinske crpke i podizai energije koji e otimati energiju iz vode i zraka i zidati je do ugodnih 25 stupnjeva. Za te potrebe napravljene su dvije velike buotine kako bismo doli do vode. Kako se crkva i samostan nalaze na brdu, tek na 38 metara doli smo do vode u koju emo uroniti crpke pomou koje e izmjenjivai energije grijati, odnosno, po potrebi, i hladiti prostor. U dio crkvenog poda je podno grijanje, a dijelom su ti sustavi postavljeni u njene zidove, to je prvi sluaj u Hrvatskoj. Takoer, da bismo dobili zdrav, ist i ugodno zagrijan zrak, on e se upuhivati u te prostorije, pojanjava dio sustava Ivica orua. Kao dodatak tom sustavu bit e i toplinske crpke koje e koristiti zrak, a vrlo uinkovit, kod zagrijavanje prostorija, a posebno tople vode, bit e vakuumski sunevi kolektori koji griju vodu i kad je oblano, a pri suncu temperatura tekuine u njima dosee gotovo 300 stupnjeva, pa je njihove uinke u tim sluajevima ak potrebno i reducirati. Posebno je zanimljivo da instaliranje ovakvog kombiniranog energetskog sustava nije nita skuplje od klasinog koji koristi naftu, plin ili struju. S druge strane, njegova nedostina prednost je to se otplati ve za tri godine. Posebno kada su u pitanju vei objekti, ali i obiteljska kua.

63

PRILOZI

Zasluga Vinka Mamia Zato se crkva prva okrenula alternativnim izvorima energije? U konkretnom sluaju za to je zasluan Vinko Mami, provincijal Hrvatske karmelske provincije, koji je, inae, prije teologije, studirao elektrotehniku u Novom Sadu. Zato sam se odluio za koritenje geotermalne energije u projektu pastoralnog centra na Vidovcu? Prije projekta Vidovac traio sam mogunost utede izdataka za grijanje naeg samostana i duhovnog centra sv. Ilije na Bukom jezeru, BiH. Takoer sam elio da novi sistem grijanja bude ekoloki ist, kako bi se zatitila predivna priroda toga kraja.

Nakon nekog vremena doao sam u kontakt s Ivicom oruom, koji mi je savjetovao da za novo grijanje koristim energiju podzemnih voda. Kako sam i sam bio student elektronike, te poznavao podruje energetike, shvatio sam prednosti predloenog sistema. Premda su cijeli projekt i potrebna tehnologija bili novi za nae podneblje, ipak sam se, uz prethodnu suglasnost Provincijalnog savjeta, odluio za njegovu realizaciju. Nisam se pokajao! Investicija se viestruko isplatila ve ove zime, a vjerujem da nam je i priroda na njoj zahvalna. Ohrabreni uspjehom na Bukom jezeru, krenuli smo sa slinim projektom u naem samostanu na Krku, gdje koristimo energiju zraka, a sada i ovdje na Vidovcu, s jednim prilino sofisticiranim sistemom koritenja svih etiriju obnovljivih izvora energije: zemlje, zraka, vode i sunca. Uz grijanje, bit e i hlaenje prostorija, ubacivanje svjeeg zraka, odvlaivanje zraka, koritenje pitke vode, grijanje sanitarnih voda A cijela ova investicija nee prelaziti cijenu investicije kod klasinog grijanja. Ne treba ni govoriti o kasnijim utedama u eksploataciji sistema, te o ekolokim prednostima, kae poglavar karmeliana Vinko Mami. Marijan Dambo

Prenosimo iz "Vjesnika" od srijede 30. lipnja 2010. (Jadranka Klisovi) PRVO "ENERGETSKO MIKSANJE" VODE, ZEMLJE, ZRAKA I SUNCA Instaliranje sustava nije nita skuplje od klasinih metoda, a prednost je to se cijela investicija moe otplatiti ve za tri godine. Nema sumnje da e se primjena ove tehnologije koja podrazumijeva kombinaciju obnovljive energije vrlo brzo pokazati uinkovitom i isplativom, a naposljetku i velikim dobitkom za okoli na to Hrvatska posljednjih godina polae puno pozornosti U splitskom pastoralnom kompleksu e se za mjesec dana poeti ugradivati energetska oprema Vinko Mladineo: I u Hrvatskoj "toplinske dizalice" Francuska kuanstva toplinsku energiju takoder dobivaju iz zemlje. Buotine se kopaju do 12 metara u dubinu, nakon ega slijedi ugradnja opreme. Sustav toplinske

64

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

energije uinkovito funkcionira i vrlo je isplativ. Od Vinka Mladinea, direktora Hrvatskog fonda za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, doznajemo da i kod Zagreba funkcioniraju "toplinske dizalice", a u svijetu ima i tvornica koje proizvode toplinsku energiju. Budui da se u Hrvatskoj sve vie koristi energija vjetra i sunca, a poelo se i s koritenjem "toplinskih dizalica" i zraka, oito je da je sve vie onih koji su prepoznali viestruke mogunosti koje pruaju obnovljivi energetski izvori i njihova kombinacija. Kombinacija energetskih izvora u svijetu se dosta koristi u projektima velikih hotelskih kompleksa i drugih velikih objekata. PROJEKTI Novi naini iskoritavanja obnovljive energije u samostanu U samostanskome kompleksu karmelianki na splitskom predjelu Vidovac ugradit e se oprema koja e omoguiti osamdesetpostotno napajanje obnovljivom energijom Energetski miks" obnovljive energije vode, zemlje, zraka i sunca - prvi e se put primijeniti i u Hrvatskoj. Dosad su se znali kombinirati neki od navedenih izvora, ali sklop etiriju alternativnih i obnovljivih izvora energije dosad nitko nije primijenio. Dugi zeleni krov u samostanskom kompleksu karmelianki, koji se gradi na splitskom predjelu Vidovac, tvrtka Ecol ugradit e kolektore, toplinske crpke i drugu opremu koja e omoguiti osamdesetpostotno napajanje obnovljivom energijom, a preostalih 20 posto dobivat e se iz nekog od klasinih energetskih izvora. Kako doznajemo od Ivice orue iz tvrtke Ecol, koja je na Bukom jezeru u BiH ostvarila slian projekt u kakav su krenuli i na Krku, gdje koriste energiju zraka, splitski pastoralni kompleks u graevinskom dijelu

ve je zavren. Trenutano se polae dugi zeleni krov, a za oko mjesec dana poet e ugradnja energetske opreme u unutranjosti objekta, po njegovim zidovima i stropovima na koje e se postaviti paneli. orua oekuje kako e postavljanje opreme trajati oko mjesec i pol. Paralelno s poetkom gradnje iskopane su buotine koje su ile do dubine od ak 38 metara, a koje e kasnije omoguiti hlaenje objekta, to e za njegove korisnike biti potpuno besplatno. Kako doznajemo, rije je o sustavu po kojem e se vanjski zrak uvlaiti u zemlju koja ima temperaturu najvie do 14 stupnjeva, ime e se zraku oduzeti toplina i sniziti je na razinu temperature koju ima zemlja. Preko ionizatora zrak e se oistiti i potom ubacivati u prostorije. Grijanje sanitarnih voda provest e se na temelju sva etiri elementa obnovljivih izvora. U samostansko zdanje ugradit e se i toplinske crpke koje e predstavljati podizae energije. Cijeli e prostor imati i podno grijanje, a na zidove e se ugraditi paneli preko kojih e se isti zrak upuhivati u prostorije. Uinkovitost sustava Toplinske crpke koje e koristiti zrak, zatim vakuumski sunevi kolektori koji e grijati vodu i kada to vremenske prilike ne budu doputale, omoguit e visoku primjenu obnovljive energije. Instaliranje takvog sustava nije nita skuplje od klasinih metoda, a prednost je to se cijela investicija moe otplatiti ve za tri godine. Nema sumnje da e se primjena ove tehnologije koja podrazumijeva kombinaciju obnovljive energije vrlo brzo pokazati uinkovitom i isplativom, a naposljetku i velikim dobitkom za okoli na to Hrvatska posljednjih godina polae puno pozornosti. Nije nikakvo udo to se Vinko Mami, provincijal Hrvatske karmelske provincije,

65

PRILOZI

odluio za ovakav "energetski miks" ako se zna da je studirao elektrotehniku.

Trenutano je u Rimu gdje radi na doktoratu.

SUSRET SOMBORSKOG I ZAGREBAKOG SVJETOVNOG REDA upoznavanje somborske i zagrebake zajednice OCDS-a. S ciljem to boljeg upoznavanja ivota u pojedinoj zajednici OCDS-a, Somborcima su dvojica lanova iz Zagreba (b. Ivan Juri, OCDS lan poglavarstva i b. Marko kunca, OCDS) izloili kako funkcionira zagrebaki, a Zagrepanima dvoje Somboraca (s. Katarina Jurii, OCDS poglavarica i Damijan Pai, kandidat OCDS-a) izloili kako funkcionira somborski OCDS. Rekreacija sva 34 pristigla laika sa sestrama je upriliena u samostanskoj kapeli. Pitanja su upuivana sa svih strana, a najvie interesa je bilo oko teme; kako na tri raziita naina ivjeti istu karizmu? Brojnost prisutnih lanova karmelske obitelji, pruila je razliita iskustva kao najbolji odgovor na postavljena pitanja. Po zavretku rekreacije, prepuni dojmova, sudionici su izrekli zahvale Bogu za ovaj veliki dar karmelskog zajednitva. U povijesti karmelskog svjetovnog reda koju somborski Karmel pamti od 1913. godine, a zagrebaki od 1961. ovo je bio prvi susret lanova ovih dviju zajednica OCDS-a.

U subotu 19. lipnja 2010. u samostanu sestara Karmelianki u akovakoj Breznici susreli su se lanovi Somborskog i Zagrebakog svjetovnog reda. Susret je zapoeo razgledavanjem akovake Katedrale, a nastavljen je zajednikim Euharistijskim slavljem u Karmelu svetog Josipa, slavljem koje je oznailo sudjelovanje svih triju sastavnica Karmelskog reda, pod vodstvom o. Vjenceslava Miheteca. Na skromnim ali radosnim agapama na kojima se podjelilo ono to se imalo, nastavljenjo je druenje i meusobno

PREMINUO O. FRIEDRICH GILLICH 25. 6. 2010. SOMBOR U petak, 25. lipnja 2010. u karmelianskoj crkvi u Somboru, u 18, 30 sati, slavila se misa zadunica za preminulog o. Friedricha Gillicha, karmelianina, koji od 1931. 1957. ivio i djelovao u naem samostanu i crkvi u Somboru. Svetu misu zadunicu predslavio je o. Mato Milo, OCD sa subraom karmelianima i vjernicima grada Sombora. Otac Friedrich (Franz) Gillich je roen 25. srpnja 1917. godine u Filipovu, subotika biskupija, danas (Baki Graac) od roditelja Josipa Gillicha i majke Marije

66

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

roene Held. Godine 1931. ulazi u malo djeako Sjemenite u karmelianski samostan u Somboru. Nakon gimnazije, 1935. odlazi u novicijat u Czernu (Poljska), te dobiva redovniko ime brat Friedrih od Malog Prakog Isusa. Od 1936. 1939. studira filozofiju na gori Karmelu u Palestini. Od 1939. 1941. studira teologiju na "THERESIANUMU" u Rimu. Dne 14. lipnja 1942. zareen je za sveenika u Kalocsi (Maarska). Dne 29. lipnja 1942. u svojoj rodnoj upi Filipovo slavi svoju mladu misu sa roditeljima, braom i sestrama te brojnom rodbinom. Kao sveenik djeluje u somborskom Karmelu od 1942. 1957. godine. To su teke ratne i poratne godine. Otac mu je poginuo u ratu. Njegova majka s djecom i unucima nalazi se u logoru Gakovo u Bakoj. Otac Friedrich organizira karmelianski Trei Red za skupljanje ivenih namirnica za logor u Gakovu i sam uz rizik vozi hranu u zaprenim kolima u logor. Na duhovnoj razini, okuplja preostalu djeicu njemake narodnosti u naem samostanu, pouava ih vjeronauku i pripravlja za prvu sv. Priest i Krizmu. Uz to je izabran vie puta za priora samostana te vodi materijalnu i duhovnu brigu oko crkve i samostana. Radi svoje ljubavi prema svome njemakom narodu kojemu je pomagao u ratu i nakon II. Svjetskog rata, biva hapen od nove partizanske vlasti, zatvaran, ali je uz pomo brata Pavla Horvata oslobaan. Kako nije mogao dobiti jugoslavensko dravljanstvo za koje je vie puta molio vlasti da mu dadnu, morao je u mjesecu lipnju 1957. prijei u Njemaku karmelsku provinciju. Prije svoga odlaska u Njemaku kao prior samostana sudjelovao je 24. lipnja 1956. preminuu Sluge Bojega o. Gerarda, kojemu je predmolio molitve za umirue i zaklopio mu je oi uz sudjelovanje molee subrae. Oca Gerarda je sveano uz sudjelovanje biskupa Matie Zvekanovia,

opata Franje vrake iz Novog Sada, brojnim sveenika i redovnika i redovnica te deset tisua vjernika ispratio na vjeno poivalite. Doavi u Njemaku karmelsku provinciju, bio je vie puta prior u Wrzburgu, te Regensburgu Kupfmul. Bio je tajnik provincije i pratilac oca provincijala na Generalne kapitule u Rimu. Bio je dua od ovjeka, uljudan, vrlo obrazovan. Osobito se bavio elektronskim medijima, te bio vrlo upuen u rad s kompjuterima i openito u elektronici.

Govorio je njemaki, hrvatski, maarski, poljski, talijanski. U Njemakoj karmelskoj provinciji obavljao je dunosti ispovjednika raznih redovnikih zajednica i bio vrlo omiljeli duhovnik redovnikim zajednicama. U samostanu sv. Josipa u Regensburgu vrio je dunost stalnog ispovjednika vjernicima. Posljednjih godina je onemoao i nije mogao hodati. Sluio se kolicima, ali je bio lucidan i vrlo veseo ovjek u komunikaciji s ljudima. U 94. godini ivota, 12. lipnja

67

PRILOZI

2010, iznenada je preminuo. Misa zadunica se slavila 16. lipnja 2010. Nakon mise zadunice tijelo mu je poloeno u kripti karmelianske crkve sv. Josipa. U ime Hrvatske karmelske provincije svetog Oca Josipa na sprovodu je bio o. Mato Milo, koji ga je osobno poznavao.

Neka Gospodin bude nagrada o. Friedrichu za sve to je uinio za samostan i crkvu u Somboru. Blaena Djevica Marija, sa svetim Josipom i karmelskim svecima izili mu u susret i poveli ga s anelima pred lice Svevinjega. Poivao u miru Bojem!

O. ANELKO U UPI IVANSKA PREDVODIO TRODNEVNICU O SVETKOVINI SV. IVANA KRSTITELJA je vodio o. Anelko Jozi, karmelianin iz Remeta.

Razmiljanja-propovijedi kroz tri veeri bile su na evaneoske tekstove: "udesan ribolov (Lk 5,1-11); Marta, Marija i Isus (Lk 10,38-42); Isus ga zavolje (Mk 10,1731). Iz ovih evaneoskih tekstova otkrivamo: kad susretnemo Isusa, prepoznajemo sebe; dopustiti Isusu da nas mijenja; brine se i uznemiruje za mnogo, izaberi najbolji dio; imati hrabrosti sjesti do nogu Gospodinovih i sluati njegovu rije; to mi je initi da budem sretan i da imam ivot vjeni; imamo li hrabrosti krenuti za Isusom. O. Anelko predslavio je u prepunoj upnoj crkvi i sveanu sv.misu na samu 24. 6. 2010. IVANSKA Uz Svetkovinu svetkovinu uz koncelebraciju upnika Sv. Ivana Krstitelja zatitnika upe Ivanska Marjana Pa vlovi a i drugih sveenika. odrana je trodnevna duhovna obnova koju KARMELIANIN S BAKE RAVNICE - O. GERARD SVE BLIE ASTI OLTARA
1. DAN - SLAVLJE NA MAARSKOM JEZIKU 23. 5. 2010. SOMBOR - U srijedu, 23. lipnja 2010. u karmelianskoj crkvi u Somboru, proslavljena je 54. obljetnica smrti sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia, karmelianina. Oko 17. sati okupljali su se hodoasnici iz Subotice, Kupusine, Svilojeva, Bogojeva,

68

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Doroslova, Teleke, onoplje, Temerina, Kule, Kruia, te somborski vjernici. U 17, 30. sati subotiki Radio Marija, prenosio je moljenje krunice uz meditaciju i pjesme, iz karmelianske crkve u Somboru. Za vrijeme moljenja krunice vjernici su se ispovijedali. U 18, 30. sati, slavila se misa koncelebracija na maarskom jeziku, koju je predslavio subotiki biskup, msgr. dr. Ivan Pnzes, uz koncelebraciju 12. sveenika i dva akona.

OCA GERARDA, koje izlazi dva puta godinje i potiu svoje vjernike na upoznavanje duhovnog lika i poruke oca Gerarda, te da se mole Bogu po zagovoru oca Gerarda za duhovne i tjelesne potrebe. O. provincijal se obratio vjernicima i rekao im da kauza o. Gerarda najvie ovisi o milostima koje se dobiju od Boga po zagovoru o. Gerarda. To je, naime, glavni kriterij za priznaje jednog sluge Bojeg blaenim. O. provincijal se zahvalio o. Prioru Bernardinu i brai karmelianima na trudu kojega ulau u promicanje upoznavanja Sluge Bojega. Osobito se zahvalio o. Mati Milou, vicepostulatoru, na marljivom radu na kauzi, te istakao njegove zasluge kao glavnog urednika Glasila o. Gerarda. Nakon blagoslova kojega je podijelio gospodin biskup, svi su u povorci poli grobu oca Gerarda gdje je biskup molio molitvu za njegovo proglaenje blaenim.

Na misi je propovijedao upnik upe sv. Jurja iz Subotice, gospodin Istvn Palatinus. Na misi je pjevao maarski zbor karmelianske crkve u Somboru. Nakon mise o. Vinko Mami provincijal Hrvatske karmelske provincije svetog Oca Josipa sa sjeditem u Zagrebu, zahvalio se gospodinu biskupu, koji je dovrio kauzu oca Gerarda na razini subotike biskupije i sveanim inom u subotikoj katedrali zapeatio sve relevantne dokumente koji su poslani u Rim na Kongregaciju za Svete. O. provincijal se zahvalio brai sveenicima maarskog govornog prostora na njihovu sudjelovanju na ovoj misi i potaknuo ih je da oni u svojim upama vjernicima preporuuju GLASILO 2. DAN - SLAVLJE NA HRVATSKOM JEZIKU 24. 6. 2010. SOMBOR - 24. lipnja. 2010. u somborskoj karmelskoj crkvi Euharistijskim slavljem koje je predvodio je subotiki biskup mons. dr. Ivan Pnzes, zavrili su Dani o. Gerarda, o 54. obljetnici njegove blaene smrti.

69

PRILOZI

U Euharistijskom slavlju uz biskupa je suslavio i provnicijal Hrvatske karmelske provincije o. Vinko Mami te dvadesetak sveenika i redovnika iz raznih mjesta subotike biskupije. Na ovo slavlje okupio se i vrlo lijepi broj hodoasnika vie nego ranijih godina meu kojima je bilo dvadesetak ministranata i stotinjak djece.

Na misi su pjevali zdrueni zborovi subotikih upa Marije Majke Crkve i Sv. Roka, koje su pripremili njihovi voditelji s. M. Jasna Crnkovi i Miroslav Stanti, koji je i ravnao zborom. Njih dvoje su uglazbili i dvije pjesme posveene Sluzi Bojem o. Gerardu Tomi Stantiu na tekstove ule Milodanovi i Kate Ivankovi, koje su zborovi uspjeno izveli te veeri. Boju rije su itale redovnice, a molitve vjernika predmolila su djeca i mladi iz urina, iz rodne upe o. Gerarda. Prigodnu propovijed odrao je mons. Stjepan Bereti, katedralni upnik iz Subotice. On je svoju propovijed uputio djeci, uz poticaj svima da od toga neto i za sebe prime. Mons. Bereti je svoju propovijed zapoeo podsjeanjem na roenje Ivana Krstitelja, a zatim je postavio pitanje: "Zato smo veeras doli u Sombor?" na koji je dao sljedei odgovor: "Ovdje smo zato to je na dananji dan u ovom karmelianskom samostanu, umro jedan dobar ovjek. Njegovi su ga zvali Tome. Otac mu se zvao

Josip, a mama mu se zvala Julijana. Kad se rodio Ivan Krstitelj, svi su se pitali: to li e biti od ovoga djeteta? Jesu li ljudi to pitanje postavljali i na onom urinskom salau, kad se rodio mali Tome? Poslije osnovne kole Tome je est godina proveo u subotikoj gimnaziji, pa dvije godine u nadbiskupskom gradu Kalai. Jako je volio Boga, pa je zato odluio postati redovnik karmelianin. U samostanu je dobio novo ime: prozvali su ga Gerard od svetoga Stjepana Kralja. Mladi Tome se ve tada bio presvukao. Svukao je sa sebe staroga ovjeka i poeo se oblaiti u novoga. Novi ovjek, u kojega se na otac Gerard poeo oblaiti bio je Isus. Tako je na Gerard svaki dan svlaio sa sebe staroga ovjeka, da je postajao sve sliniji Isusu, a ljudi su ga jako voljeli. Zato su ga svi traili. Oni koji su se pokajali za svoje grijehe, oni koji su bili eljni Vesele Isusove vijesti, bolesnici i neodluni. Danas bi nam otac Gerard mogao rei: Gospodin me pozvao! Od utrobe majke moje on me imenovao. I njemu je Bog rekao: Ja u te postaviti za svjetlost narodima. Otac Gerard je govorio hrvatski, maarski i njemaki tako, da ga svaki somborski katolik dobro razumije". U nastavku propovijedi mons. Bereti je naglasio: "Djeco, mi vjerujemo, da je otac Gerard i sada blizu dragome Bogu. Zamislite, kad mu mi kaemo: Oe Gerarde, moli za nas! I kad on nae elje kae Isusu! Isus e ispuniti svaku nau dobru elju zato to ga je otac Gerard zamolio u nae ime. Otac Gerard e nam sigurno pomoi. Pa on je zapisao: Trsimo se, po primjeru Isusovu, vie voljeti druge nego sebe! (Stanti 158-159). Otac Gerard vie voli svakog od nas nego sebe. Sve e uiniti pred Bogom, da nama Bog pomogne. Djeco, tko to od vas ne bi volio primiti u krilo maloga Isusa? Zamislite, na vaem krilu Isus kao mala beba. I vi se s njime

70

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

igrate. To je elio i otac Gerard. Jeste li uli, kako pie, da bi se jako radovao i da bi Isusa paljivo drao u krilu. Ali uli ste to jo biljei otac Gerard. On kae, da je on sretan zato to je Isus u njegovu srcu. To je ljepe nego da ga dri u krilu. Nije potrebno, da Isusa uzmemo na krilo, kad je Isus u naem srcu. A kad je Isus u naem srcu? Pa kad se priestimo. Zamisli: otvori svoja usta, a Isus ti doe. Isprui ruku, a Isus na tvoj dlan. Tako se prieujemo. Draga djeco, lijepo je doi na grob ovjeka, koji je tako volio svetu Priest. Sluajte, kako je razmiljao pred malim Isusom: U tebi je, Mali Isuse, svakog mirisavog cvijea ljepota, svakog dragog kamena sjajnost, svakog slatkog jela slatkost, svake lijepe pjesme milina, svake radosti punina (Stanti 181). Na svetu Priest moe doi i dida i majka, i mama i tata. Na svetu Priest dolaze djeaci i djevojice. Djeco, kad danas doete na Priest, nemojte zaboraviti, kako se svetoj Priesti radovao otac Gerard!" U zakljuku svoje propovijedi pozvao je: "Poslije Priesti moramo postati drugi. Moramo obui novoga ovjeka, da i na ivot bude kao Isusov, to jest, da se i mi odreknemo sebe, da se nauimo rtvovati za druge, da se po onome koga u Priesti primamo naa djela pozlate. Isus nam u Priesti sebe daje i govori: dajem ti da daje. Dajmo jo veeras sve, ili barem dobru volju, ponizno lice. Ponimo u ophoenju s drugima koristiti kulturan rjenik. (usp Stanti 122). Oe Gerarde, moli s nama. Oe Gerade, moli za nas. Privlai nas tvoja dobrota i darovi kojima je Bog ukrasio tvoju duu. Preporui nas i svetoj Bogorodici, da nas uva njezin i tvoj kapular". Mons. Bereti ve godinama na Gerardovo dovodi djecu i ta injenica i ova propovijed najbolji su put da irenje tovanja Sluge Bojega o. Gerarda, koje je

nuno da bi se ubrzao proces njegovog proglaenja blaenim. Na kraju svete mise Somborcima i svim hodoasnicima obratio se o. Mato Milo, viceopostulator. Oni im je zahvalio to su doli, ali ih je jo snanije poticao da ustrajno mole za proglaenje o. Gerarda blaenim, ali isto tako da se to vie njemu utjeu u zagovor u svojim potrebama, osobito u tekim bolestima i drugim ivotnim potekoama, kako bi se po njegovu zagovoru dogaalo to vie uslianja, pa i udo koje je potrebno. Zamolio ih je da o svim uslianjima takoer obavijeste vicepostulaturu ili karmelianski samostan u Somboru. On je takoer zamolio biskupa da imenuje Sudite za zavrnu fazu kauze o. Gerarda. Ta Komisija trebala bi nadlenoj Kongregaciji u Vatikanu predstaviti uslianja i uda koja se dogode po zagovoru o. Gerarda.

Vicepostulator je predstavio prisutnima novi broj glasila "O. Gerard", koji slui promicanju njegove kauze. Takoer je predtavio dvije umjetnike slike ulje na platnu koje je somborsku umjetnik Sava Stojkov darovao Karmelianima u ast o. Gerardu. Za tu prigodu subotika slamarka Erika Gubiak darovala je svoju sliku izraenu u tehnici slame koja prikazuje samostan i karmeliansku crkvu u Somboru s likom o. Gerarda pred njom.

71

PRILOZI

Prisutnima se obratio i o. Vinko Mami, provincijal Hrvatske karmelske provincije. On je zahvalio biskupu to svesrdno promie kauzu S.B. o. Gerarda kao i za podrku koju prua karmelskoj zajednici u Somboru. On je takoer zahvalio sveenicima i svim hodoasnicima na sudjelovanju na tom slavlju kao i to svojim molitvama podravaju kauzu o. Gerarda, jer je u zavrnom procesu u kauzi upravo potrebna molitva i uslianja molitava po zagovoru o. Gerarda. On je takoer posvjedoio da su Vicepostulatura marljivim radom o. Mate Miloa i ostalih lanova Hrvatske karmelske provincije uinile puno u promicanju kauze, u emu u novije vrijeme osobito pomau dr. Luigi Borriello, OCD, u Rimu i dr. Draen Marija Vargaevi, OCD, u Zagrebu. O. Provincijal na kraju je zahvalio Radio Mariji, koja je prenosio u cijelosti prenosila to slavlje i tako omoguila i onima koji nisu mogli doi, a

osobito starima i bolesnima da budu, putem Radio valova, sudionici toga slavlja.

Slavlje je zavrilo kod groba o. Gerarda, gdje je biskup predmolio molitve za njegovo proglaenje blaenim kao i molitve svih hodoasnika koje su te veeri uputili Ocu nebeskom po zagovoru o. Gerarda. Slino slavlje odrano je prethodni dan, 23. lipnja, na maarskom jeziku, koje je takoer predvodio subotiki biskup sa sveenicima Maarima. Na toj misi prigodnu propovijed je imao Istvn Palatinus, upnik subotike upe sv. Jurja.

ETVRTI SUSRET OCDS U KRKU otoka Krka i Rijeke. Posebnost ovoga sastanka, izmeu ostalog je i u tome to su aspiranti Karmelskog svjetovnog reda iz Krka imali prilike upoznati poglavaricu zajednice Svjetovnog reda u Remetama gu. Teodoru ivkovi i uti svjedoanstvo jednog branog para (oboje lanovi zajednice Karmelskog svjetovnog reda u Remetama) iz Zagreba. 26. 6. 2010. KRK - U subotu, 26. lipnja odran je etvrti susret aspiranata Karmelskog svjetovnog reda (OCDS) u Karmelianskom samostanu i Duhovnom centru Gospe karmelske u Krku. Ovom susretu, koji je zapoeo Euharistijskim slavljem u kapeli samostana, a zavrio zajednikom molitvom Veernje, prisustvovalo je devetoro vjernika laika sa Nakon misnog slavlja, o. Petar Janji, prior samostana u Krku, odrao je predavanje na temu: Isus Krist: Povijest jedne slobode (temeljno opredjeljenje i stil ivota Isusa iz Nazareta), prilikom kojeg je, na izvanredan a opet jednostavan nain, predstavio blaenstva sa Govora na gori kao Isusovu autobiografiju. U nastavku je, ga. Teodora ivkovi, uesnicima susreta

72

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

pribliila karizmu Karmelskog svjetovnog reda i naglasila molitvu kao izvor svakog konkretnog djelovanja lanova OCDS-a u svijetu. Takoer, nadovezujui se na dio predavanja o. Janjia i govor o slobodi temeljnog opredjeljenja (Boji poziv i na odgovor), rekla je kako bi temeljno opredjeljenje i stil ivota kao i cilj svakog lana Karmelskog svjetovnog reda, po uzoru na Isusa iz Nazareta, trebao biti ivot u jedinstvu s Bogom. To je jedini nain kojim ovjek moe pruiti svakom svom blinjem, zajednici i drutvu, ono to je u tom trenutku na odreenom podruju i na odreen nain prepoznato kao potrebno. Pritom je duhovno

zajednitvo lanova, koji neprekidno jedni za druge mole, od temeljne vanosti za postojanost zajednice i trajni napredak svakog pojedinog lana u duhovnom ivotu. Aspirantima iz Krka je posebno bilo drago to su susretu po prvi put prisustvovale i dvije laikinje iz Sombora, simpatizeri karmelske duhovnosti, to je na neki nain prepoznato kuriozitetom. Naime, u Somboru, samo dva dana ranije (24. 06), proslavljena je 54. obljetnica blaene smrti Sluge Bojeg o. Gerarda Tome Stantia koji je osniva Karmelskog svjetovnog reda u ovom dijelu Europe.

NAJAVA BLAGOSLOVA KIPA SV. ILIJE U Karmelu sv. Ilije na Bukom jezeru, duhovnom centru Hrvatske karmelske provincije, zapoeli su radovi na ureenju okolia oko kipa sv. Ilije proroka. Sam duhovni centar kao i crkva posveeni su sv. Iliji. Samostan-duhovni centar koji je sveano otvoren i blagoslovljen prije etiri godine jo se uvijek malo po malo dovrava i ureuje. Krajem prole godine ureena je kuna kapelica i dvorana za meditaciju. Trenutno je u izradi inventar za knjinicu, itaonicu i dvoranu za redovnike susrete. Isusovac o. Marko Rupnik, koji je dao nacrte za oltar i ambon u crkvi, uskoro e poeti rad na mozaiku u prezbiteriju. Kip sv. Ilije djelo je akademskog kipara Slavena Milievia, a samostanu-duhovnom centru poklonio ga je gosp. Jozo Mami. Projekt ureenja okolia oko kipa, kao i itavi interijer u samostanu-duhovnom centru, izradio je gosp. Tomislav urkovi, arhitekt iz Zagreba. U izradi projekta ureenja okolia oko kipa, osobito u dijelu koji se tie hortikulture, sudjelovao je i gosp. Franois Vah iz Francuske.

Sveani blagoslov kipa sv. Ilije bit e na svetkovinu sv. Ilije, 20 srpnja. Blagoslov kipa i sveanu svetu misu predslavti e mons. Marin Barii, splitski nadbiskup. Slavlje na sv. Iliju zapoinje u 10.30 sveanom procesijom prema kipu sv. Ilije, gdje slijedi blagoslov kipa a u 11 sati zapoinje sveta misa.

73

PRILOZI

HODOAE HRVATSKIH VOJNIKA U REMETSKO SVETITE podruja vojne kapelanije Sv. Petra i Pavla, hodoastili su u svetite Majke Boje remetske. Hodoasnici su preli put od zagrebake katedrale do Remeta, tragom zagrebakih kardinala bl. Alojzija Stepinca i Franje Kuharia. Misno slavlje u Remetama predvodio je o.Viktor Grbea, OCD. Hodoasnici su nakon sv. mise poblie upoznali povijest svetita. Hodoau su se pridruili i vojni kapelan SzOiDL-a iz Poege vl. eljko Volari vojni kapelan o. Ivo Topalovi, te pomonik kapelana satnik Antun Mandi.

29. 6. 2010. ZAGREB (REMETE) Pripadnici HRZ i PZO-a i ostalih postrojbi s

O. VIKTOR GRBEA I REMETSKI ZBOR NA PROSLAVI DANA KAPELANIJE HRZ I PZO sveanim misnim slavljem proslavila je svoje nebeske zatitnike. Misno slavlje predvodio je Vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u koncelebraciji s vojnim kapelanima o. Viktorom Grbeom, OCD, i o. Ivanom Magdiem. Na misnom slavlju su bili nazoni djelatnici iz 91. zb Pleso, djelatnici Zrakoplovno tehnikog centra iz Velike Gorice, te umirovljeni asnici i doasnici. Svojom pjesmom zbor mladih iz Remeta uzveliao i razveselio brojne uzvanike.

29. 6. 2010. ZAGREB (PLESO) Na blagdan sv. Petra i Pavla kapelanija HRZ i PZO u 91. zrakoplovnoj bazi Pleso

"SKUPA HODAJMO" IZVJETAJ O SKUPTINI UDRUGE 23.-25. 6. 2010. AK. BREZNICA etvrta Skuptina Udruge "Bl. Alojzije Stepinac" samostana Bosonogih karmelianki Reda BDM od Gore Karmela u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, odrana je od 23. do 25. lipnja 2010. godine u Karmelu u Breznici akovakoj pod geslom rijei sv. Terezije "Skupa hodajmo". U radu Skuptine sudjelovali su: aktualno vodstvo Udruge, priorice samostana obuhvaenih Udrugom, odnosno njihove delegirane zamjenice, delegatkinje iz svakog samostana te o. Jure Zeevi, OCD, izabrani duhovni asistent Udruge od samoga njenoga zaetka. U dijelu rada Skuptine sudjelovali su i mnogopotovani o. Vinko Mami, OCD,

74

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

provincijal Hrvatske Karmelske Provincije, te o. Zdenko Krii, OCD, provincijalov delegat za sestre. Udruga "Bl. Alojzije Stepinac", pravna je osoba papinskog prava koja zajednikim nastojanjem svih ulanjenih samostana eli postii uinkovito zajednitvo autonomnih samostana u ivljenju vlastitog duha i karizme, te meusobno pomaganje na tom podruju. Tijekom Skuptine u skladu s njenim geslom, o. Zdenko Krii, donedavni generalni vikar Reda, odrao je dva predavanja: Terezija, osoba dijaloga s Bogom i ljudima te Braa i sestre OCD jedna obitelj, u kojima je predava, vraajui se na duhovne izvore Reda, istaknuo iskustvo i karizmu sv. Terezije od Isusa, Majke i obnoviteljice te progovorio o nunosti sve dubljeg i kvalitetnijeg ivljenja zajednitva izmeu sestarskih samostana meusobno, izmeu sestara i brae unutar jednoga te istoga Reda brae i sestara, a koje proizlazi iz plodnog zajednitva s Bogom.

tog roendana sv. Terezije od Isusa, takoer je potvreno i vodstvo iz proteklog trogodita sa svim njihovim dosadanjim dunostima: s. Ilijana Terezija od Karmelske Gospe (Cvetni) iz Karmela u Brezovici, predsjednica Udruge; s. M. Gabrijela od Otkupiteljeve Ljubavi (Batelja) iz Karmela u Mariji Bistrici, prva savjetnica; s. M. Jelena od Krista Kralja (Lipi) iz Karmela u Breznici akovakoj, druga savjetnica; s. Danijela Terezija od Svete Obitelji (Licul) iz Karmela u Klotru Ivaniu, trea savjetnica; s. M. Irena od Presvetog Sakramenta (Mitrovi) iz Karmela u Sarajevu, etvrta savjetnica.

Skuptina, kao glavno upravno tijelo Udruge, sastaje se redovito svake tree godine i u svom radu preispituje hod i razvoj Udruge te izabire novo vodstvo. Tijekom ove Skuptine, uz promiljanje aktualnih tema, auriranja zakonodavstva, predstojeeg obiljeavanja desete obljetnice Udruge i napose pripreme za proslavu 500-

Na sjednici su proitani pozdravi i izvjea Udruzi bliskih samostana: iz Nenshata u Albaniji, iz Sore u Sloveniji i iz Sofije u Bugarskoj, kojima su sudionici Skuptine uzvratili pozdravnim brzojavima. Sudionici skuptine uputili su pozdravni brzojav i generalu Reda o. Saveriju Canistr. Po preporuci Generalne uprave Reda, u predstojeem trogoditu glavni naglasak rada Udruge u pogledu permanentnog odgoja sestara, bit e duhovna priprava za obiljeavanje jubileja sv. Terezije od Isusa, a koja e se temeljiti na djelima sv. Terezije od ijeg duha Karmel i danas ivi.

75

PRILOZI

JEDANAESTORICA NA DUHOVNOM "TRENINGU" 27. 6. 2010. ZAGREB (REMETE) - U jeku svjetskoga nogometnog prvenstva Karmel u Remetama ponudio je "momadi" od jedanaestorice mladia ne nogometno nego duhovno vjebanje. Posljednjeg vikenda u lipnju, od petka popodne do nedjelje naveer odrane su duhovne vjebe za petoricu karmelianskih postulanata i estoricu ostalih mladia na temu duhovnoga poziva. Voditelj je bio o. Zdenko Krii, a animatori o. Draen-Marija Vargaevi i o. Stjepan Vidak. Voditelj duhovnih vjebi govorio je o razliitim nainima oitovanja duhovnoga poziva te o raspoznavanju njegove autentinosti. Osobito je zastao na potekoama koje nastaju kod odaziva. Iz voditeljeva izlaganja progovaralo je bogato duhovniko iskustvo te je psiholokom tankoutnostu razotkrivao mogue krive nakane i ohrabrivao za pravi put: "Nita ne smije zauzeti Isusovo mjesto. Najvanije je usmjeriti se prema njemu, a onda e se sve ostalo ispravno posloiti". Sredinji dio subotnjeg i nedjeljnog programa bila je euharistija koju su glazbeno animirali sami sudionici. Posebno iznenaenje bilo je predslavljenje nedjeljne euharistije od strane nedavno zareenoga o. Joana Hadzieva i njegov mladomisniki blagoslov. U subotu naveer, na euharistijskome klanjanju u crkvi, u srcu svetita Majke Boje Remetske, sudionicima su se pridruili karmelski klerici i sjemenitarac. Pri tome je postojala mogunost duhovnoga razgovora i sakramenta pomirenja. Prije toga i provincijal o. Vinko Mami susreo se sa svakim od mladia.

Priliku za leerniji razgovor i upoznavanje sudionici su imali tijekom zajednike rekreacije i nedjeljne etnje do sljemenskoga potoka Bliznec i kapelice Gospe od puta. Susretala su se tu iskustva zapoetoga pozivskog hoda onih koji ine prve korake u samostanu i bstre svoje odluke s pitanjima mladia koji se trae i postupno ohrabruju za avanturu hoda za boanskim Uiteljem. Remetski Karmel na ovaj je nain otvorio svoja vrata mladiima koje Gospodin dotie duhovnim pozivom: da im pomogne razaznati Boji glas, da ih ohrabri na nj odgovoriti te im molitvom i savjetom bude podrka na putu. Cijenjene itatelje pozivamo i na na duhovni forum gdje sudionici ostavljaju dojmove s ovih duhovnih vjebi i gdje postoji mogunost i Vaeg komentara ili pitanja. Naslov teme je: "Jedanaestorica na duhovnom 'treningu'" (http://duhovniforum.forumotion.net/yourfirst-forum-f1/jedanaestorica-na-duhovnomtreningu-t9.htm).

76

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

IZ NAIH ZAJEDNICA ZAGREB REMETE Draga brao i sestre, od naega zadnjega broja Karmelskog vjesnika bili su, kao i uvijek, razni dogaaji. No od svega toga na prvom mjestu spominjem proslavu obljetnice, potom reenje naega subrata o. Joana, te nova zvanja kojima je dobri Bog blagoslovio nau provinciju. No najprije bih htio spomenuti naega postulanta Vitomira avara koji nam je na poseban nain u srcu. Njemu je 28. travnja preminuo otac Marko u 51. godini ivota. Subraa iz remetske zajednice sudjelovala su na sprovodu u Bistrici (upa Podmilaje BiH). Tom prigodom o. Drago Mari rei e misao: Marko nije mrtav, nego nas je pretekao na putu prema cilju kojemu nam je svima doi te mi oekujemo ponovni susret s njime. Kao njegova redovnika obitelj molimo se za duu njegovoga tate i da dobri Bog utjehom pohodi njegovu mamu Ivku, te brau i sestre. U izvanrednom broju Vjesnika opisana je proslava obljetnice 50. godina dolaska Karmeliana u Hrvatsku koja je proslavljena u Remetama (od 21.-22. oujka). Na poseban nain remetska zajednica zajedno sa itavom Provincijom prepoznaje Boji blagoslov za sve te godine ili kako e o. Provincijal rei prije poetka sveanog misnog slavlja (21.03.): Ovo je slavlje zahvalnica Trojedinome Bogu Ocu, Sinu i Svetome Duhu na svim milostima koje nam je darovao kao zajednici i pojedincima. Ovim slavljem zahvaljujemo i BDM Kraljici karmela kao i sv. Josipu zatitniku provincije, iju smo brinu skrb puno puta iskusili u ovih 50 godina. Uistinu, takoer i remetska zajednica itekako osjea i u ovom dananjem vremenu Boje svjetlo i Marijin zagovor, te je zato puna zahvalnosti na milostima koje je primila i prima.

Velika radost za nau zajednicu bilo je akonsko, te sveeniko reenje o. Joana Hadzieva (prvog bugarskog karmelianina). Za akona je zareen 29. sijenja u naemu remetskom svetitu od strane mons. Valentina Pozaia. U euharistijskom slavlju su imali udjela i generalni vikar Sofijskoplovdivske biskupije mons. Stefan Manolov, izaslanik predsjednika Bugarske biskupske konferencije mons. Hriste Proykov vl. Joan Nazadenov, te upnik br. Joana - o. Tomasz Krger, OFMCap. Tu su bili i Joanova mama - Iskra, njegova sestra Agata s muem i djecom, krsni kumovi te jo desetak gostiju iz Bugarske. Nekoliko mjeseci iza toga, 5. lipnja, br. Joan imao je sveeniko reenje u Sofiji (Bugarska). Vjerujem da e u vezi reenja biti vie spomenuto u posebnom lanku. No valja rei da je desetak nae subrae iz Remeta sudjelovalo u slavlju sveenikog reenja. Poseban blagoslov za provinciju, ali i za nau zajednicu jesu nova zvanja. Pokazalo se je da vano znaenje ima novooformljeni

77

IZ NAIH ZAJEDNICA

tim koji zajedno s o. Provincijalom vodi brigu o mladiima koji razmiljaju o ulasku u samostan. Vana je i pravovremena suradnja i kontakt s promicateljima zvanja svih naih kua. Tako se uloeni trud isplati, osobito ako je praen molitvom i eljom da se autentino svjedoi i ivi karmelski poziv. U mjesecu travnju (9.-11.) bile su duhovne vjebe za mladie u Remetama. Sudjelovalo ih je dvanaestorica. Doli su iz Splita, Zagreba, Sredinje Hrvatske, Istre, Kvarnera, Slavonije, Vojvodine i Bosne i Hercegovine. Animator susreta je bio o. Draen-Marija Vargaevi, a voditelj o. Vjenceslav Mihetec. Dobri Bog nam je iz te grupe podario nove kandidate (sada postulante): Alen Mai; Vedran Pavli; Ivan eli i Boko Rogulji, koji su se potom pridruili u postulaturi Vitomiru avaru. Ovakve duhovne vjebe odrane su i od 25. do 27. lipnja. Vjerujemo da emo i iz te grupe mladia biti blagoslovljeni novim zvanjima. Ostala dogaanja donosimo kronolokim redom. Na subrat o. Draen-Marija Vargaevi imao je 28. sijenja obranu svoga doktorata na filozofskom fakultetu Papinskoga sveuilita sv. Anzelmo u Rimu. Iz nae remetske zajednice bili su o. Franjo Podgorelec, o. Dario Toki, br. Josip Alaga i o. Antonio-Mario irko. O. Draen-Marija se je nakon toga vratio iz Rima u remetsku zajednicu gdje se je ukljuio u aktivan ivot zajednice, na poseban nain u odgoj. Ove godine, 6. veljae, br. MiroslavMarija Peji slavio je na Krku svoj pedeseti roendan, zato ga je remetska zajednica htjela obradovati svojim dolaskom (o. Ante Stanti, o. Drago Mari, o. Anelko Jozi, o. Dario Toki, br. Josip Alaga, o. AntonioMario irko). Kao to su mnogi spomenuli, meusobne posjete i druenja naih zajednica uistinu nas izgrauju u

povezanosti i zajednitvu, te su zato neizmjerno dragocjeni. Na 6. Nedjelju kroz godinu (14. veljae), na filijalnoj crkvi sv. Terezije Avilske (ret upa Remete), blagoslovljena je obnovljena kua. Sveano misno slavlje i blagoslov predslavio je remetski upnik o. Anto Kneevi, zajedno s voditeljem filijale o. Antonijem-Marijom irkom. Slavlju su takoer prisustvovali o. Anto Stanti i kapelan o. Ilija Tipuri. Naime stara kua pored crkve ve je kroz dui niz godina bila u derutnom stanju i prijetila je opasnost od njezina uruavanja. Krajem 2008. godine krenulo se je s jednom skromnom namjerom da se obnovi krovite. No tada se je javilo nekoliko donatora koji su pomogli, te su se radovi proirili na nadogradnju kue i njezino unutarnje preoblikovanje. Tako su se stvorili uvjeti da se kua uredi za razne pastoralne sadraje, te da se oni u njoj ponu odvijati.

U razdoblju korizme odrane su ve tradicionalne korizmene konferencije. Ove godine bilo je povezano u kontekstu 50. obljetnice dolaska Karmeliana u Hrvatsku. Teme su bile slijedee: "Djelovanje i doprinos hrvatskih karmeliana na polju duhovnosti" (o. Jakov Mami); "enski klauzurni karmel u Hrvatskoj" (sestre Karmelianke iz Karmela Brezovice preko video linka); "Karmelianke Boanskog

78

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Srca Isusova u Hrvatskoj" (s. Maja Pavla Bai, BSI); "Postanak i djelovanje karmelskog Svjetovnog reda u Hrvatskoj" (mr. sc. Tea ivkovi, poglavarica Karmelskog svjetovnog reda); "Pastoralno djelovanje karmeliana u Remetama od dolaska do danas" (o. Vjenceslav Mihetec). Na zadnjem susretu korizmenih konferencija, izvan okvirne teme obljetnice, kao gost bio je dr. sc. Zdravko Tomac gdje je iznio svjedoanstvo svojeg osobnog puta obraenja.

Provincijal, o. Vinko Mami, zapoeo je 2. oujka pastoralnu vizitaciju nae zajednice zajednikim susretom. U prigodnom nagovoru o. Provincijal je istaknuo da je provincijalna vizitacija prilika da kao braa koja pripadaju istoj redovnikoj obitelji pomognemo jedni drugima osobito u vidu poboljanja kvalitete zajednikog ivota, te da je on osobno uvjeren da su poboljanja na tom podruju

mogua. To je ne samo karmelskim zakonodavstvom propisan zadatak, nego i prioritet koji si je postavila provincija na posljednjem plenarnom zasjedanju, podsjetio je o. provincijal i dodao: Bolje je da preventivno djelujemo nego da se dovedemo u situaciju nekih drugih provincija koje nemaju zvanja, pa kad im netko i doe, zbog generacijskog jaza, teko da i ostane. Osim zbog promocije zvanja, kvaliteta zajednikog ivota redovnicima je potrebna i radi osobnog zdravlja koje biva ugroeno portvovnim radom, napetostima i stresnim ivotom, dodao je o. Provincijal. Pastoralna vizitacija remetske zajednice zavrila je 5. oujka, takoer zajednikim susretom itave zajednice. Tom prilikom o. Provincijal zahvalio je subrai na iskrenosti i otvorenosti koju su iskazali. To je veoma vano jer se uspjeh i plodovi vizitacije baziraju upravo na meusobnoj iskrenosti. Kao i u svakoj obitelji tako je i u redovnikoj zajednici najprisutnija tema u vezi zajednikog ivota i kvalitetnih odnosa. U tom pogledu zajednica pokazuje zrelost, osobito u prihvaanju meusobnih razlika, ali i u elji da se to autentinije ivi karizma i ostane vjeran tradiciji Karmela. To je osobito vano u sloenoj zajednici u kojoj se nalazi niz vanih ustanova Provincije i koja pokriva itav spektar aktivnosti, razliitih ali komplementarnih. Uslijed mnogih pastoralnih obveza i apostolata vano je da zajedniki ivot bude i ostane mjesto molitve, odmora i obnove fizikih i duhovnih snaga. U tom smislu veoma je bitno i kvalitetno meusobno zrelo komuniciranje. Rijei mogu doprinijeti izgradnji zajednice i puno mogu uiniti za pozitivno ozraje u zajednici. U sklopu priprave 500. obljetnice roenja sv. Terezije Avilske (2015. godine) predloeno je da se zajednica u pripravnom razdoblju pripremi i ukljuivanjem prikladnih sadraja. O. Provincijal je podrao prijedloge subrae da

79

IZ NAIH ZAJEDNICA

se tim jubilejskim povodom na razini provincije i samostana organiziraju hodoaa u panjolsku na mjesta znaajna za nau terezijansko-ivanovsku karmelsku povijest. Nau Hrvatsku Karmelsku Provinciju posjetio je u bratskom pohodu generalni definitor Albert Wach koji je zaduen za srednju i jugoistonu Europu. Prvi susret je imao s naom zajednicom 16. oujka. Nakon uvodnog pozdrava o. Priora i predstavljanja remetske zajednice, o. Definitor izloio je smisao svoga bratskog posjeta o kojem e vjerujem biti neto vie u posebnom lanku u ovom broju Vjesnika, kao i o njegovom pohodu naim zajednicama i klauzurnim karmeliankama.

Od dogaanja svakako spominjem i "Molitveni svibanj" na kojem se ve lijepi niz godina promilja o odreenim temama vezanim uz karmelsku duhovnost. Ovogodinji susreti bili su povezani s pripremom 500. obljetnice roenja sv. Terezije od Isusa (Avilska) koja e se slaviti 2015. Openiti naslov je bio: "Ususret 500. obljetnici roenja sv. Terezije Avilske: autobiografska knjiga "Moj ivot"."

Odrana su slijedea predavanja: "Drutveni kontekst Terezijinog ivota" (o. Ante Stanti); "Kako je molila Terezija Avilska?" (o. Draen-Marija Vargaevi); "Molitva ulazna vrata za velike milosti" (o. Franjo Podgorelec); "Kristovo ovjetvo u iskustvu Terezije od Isusa" (o. Stjepan Vidak); "Primjenjivost duhovnog nauka Terezije od Isusa u ivotu vjernika laika", (Marko kunca, lan Karmelskog svjetovnog reda). Draga brao i sestre, u svim ovim dogaanjima osjeamo jednu zahvalnost prema Bogu i njegovoj Presvetoj Majci. Vrijeme u kojem ivimo nije lagano. Mora se voditi briga o svim segmentima ivota (duhovna, pastoralna, ekonomska, drutvena...), no nastojimo na poseban nain uvati zajednitvo i molitvu, kako bi i dalje bili blagoslovljeni novim zvanjima i autentinim svjedoanstvima pred ljudima koje nam Bog stavlja na nae ivotne putove. U tom zadatku nitko nije izuzet, bilo stari ili mladi, radimo na Bojoj njivi i to nam treba biti najvea radost i nagrada. Uskoro emo slaviti nau najveu svetkovinu Gospu Karmelsku. Marija nas ui da budemo sinovi i keri koji znaju ljubiti svoju Provinciju, svoj Red, Crkvu i sve ljude bez ikakvih raunica i gledanja samo na sebe i na krive tenje za ostvarenjem lanih asti koje ne ine redovnitvo. Marija nas ui da budemo jednostavni, bez ikakvih komplikacija koje nastaju iz ljudskog egoizma mislei samo na sebe. Ona nas ui da budemo radosni u sebi i da nam nikakva muka i potekoa ne moe unititi na unutarnji mir. Zato nam je Marija uzor za svaku situaciju u ivotu, a vjerujem tako i za remetsku zajednicu.

O. Antonio-Mario irko, prior

80

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

SOMBOR BAKA (SRBIJA) Somborska zajednica i u novoj je godini nastavila dalje sa svojim duhovnim programima, poevi od duhovnih vjebi za sveenike subotike biskupije. Duhovne vjebe je drao o. Sreko Rimac, prior sofijskog samostana. Sudjelovali su mons. Stjepan Bereti, katedralni upnik, vl. Franjo Ivankovi, upnik iz Tavankuta, i vl. Dominik Ralbovski, upnik iz Sonte. Ve po viegodinjem obiaju 16. veljae, u utorak prije iste srijede, imali smo duhovnu obnovu za sveenike subotike biskupije pod zatitom Sluge Bojega o. Gerarda. Susret smo poeli molitvom srednjeg asa u crkvi u 9,30 sati pod vodstvom mjesnog ordinarija mons. dr. Ivana Pnzea. Poslije toga imali smo predavanje po jezinim grupama. Na mdarskom jeziku predavanje je odrao upnik iz Beeja vl. Lszl Poa (roak od naeg pokojnog brata Mirka) a na hrvatskom jeziku na o. Franjo Podgorelec. U 11 sati imali smo zajedniko klanjanje u crkvi a u 12 sati zajedniku svetu misu koju je predvodio subotiki biskup mons. dr. Ivan Pnze. Poslije svete mise na grobu sluge Bojega o. Gerarda izmolili smo molitvu za njegovo proglaenje blaenim i svetim na hrvatskom i na maarskom jeziku. Nakon toga ispred glavnog oltara napravili smo zajedniku fotografiju to ste mogli vidjeti u drugom broju asopisa "Zvonik". U 13,15 sa zajednikim objedom smo zavrili ovaj susret. Bilo je oko 50 sveenika iz cijele biskupije. U korizmi programe smo imali po tradiciji naeg samostana. Svakog petka molili smo krini put na maarskom jeziku. Poslije toga imali smo svetu misu i propovijed na maarskom jeziku. Svake korizmene nedjelje poslije podne u 15 sati molili smo krini put na hrvatskom jeziku, a poslije toga je bila pjevana sveta misa na hrvatskom jeziku i propovijed. Iza svake korizmene nedjelje u ponedjeljak imali smo korizmene tribine u prostorijama Njemakog udruenja. Predavanja su dolazila odrati subraa iz naih samostana: o. Dario Toki, o. Petar Janji, o. Antonio-Mario irko, o. Vjenceslav Mihetec i o. Jakov Mami. U oujku smo imali vizitaciju naeg o. Provincijala. O. Provincijal i njegov brat Miroslav Mami doli su 11 oujka tijekom poslijepodneva. Vizitaciju smo zapoeli sutradan, 12. oujka, o emu ete sigurno podrobnije itati u pismu o. Provincijala. Naa zajednica u pripravi za 500 obljetnicu nae Svete Majke Terezije odluila da emo u blagovaonici svaki dan osim nedjelje prije ruka itati po jedan broj iz knjige Moj ivot.

13. oujka smo imali cijelodnevno klanjanje u naoj crkvi. Ujutro smo imali svetu misu na hrvatskom jeziku, nakon toga izlaganje Presvetog i klanjanje na hrvatskom jeziku. Tijekom cijelog dana deurstvo su organizirale lanovi Karmelskog Svjetovnog Reda. Poslije podne od 15 do 16 sati imali smo klanjanje na njemakom jeziku, a od 16 do 17 sati na maarskom jeziku. U 17 sati sa svetom misom na maarskom jeziku zavrili smo dan klanjanja. 19. oujka sveano smo proslavili svetkovinu naeg svetog oca Josipa, ujedno i

81

IZ NAIH ZAJEDNICA

dan Provincije. Svete mise smo imali kao nedjeljom. estitali smo imendan mjesnom upniku, vl. Josipu Pekanoviu. Poslije podne u 17 sati imali smo krini put na maarskom jeziku i svetu misu sa propovijedi. 23. oujka poslije ruka na veliko iznenaenje stigli su nam o. Sreko i br. Antun. Oni su se uputili u Sofiju ali bratu Antunu nije bilo ba dobro, zato je zamolio o. Sreka da ga ostavi kod nas u Somboru. Svakako, mi smo se radovali toj odluci jer je on zadnji put u Somboru bio prije rata. O. Sreko je samo neto malo pojeo i nastavio put u Sofiju jer je htio stii prije mraka. Naveer stigli su nam Generalni definitor, o. Antonio-Mario i o. Dario. Nakon veere imali smo kratki dogovor s Definitorom. 24. oujka nakon jutarnje svete mise imali smo doruak i sastanak s Definitorom u 11 sati. Poslije toga izali su malo u grad. Vodio ih je o. Zlatko. Poslije ruka uputili su se za Sofiju.

Za Veliki tjedan dobili smo ispomo: doao nam je o. Endre pa nam je bilo malo lake radi ispovijedanja i drugih poslova. Za Veliki etvrtak prije podne otili smo u Suboticu da zajedno s biskupom slavimo dan sveenika u sveenikoj godini. Poslije podne u 17 sati imali smo svetu misu na maarskom jeziku a u 18,30 sati na hrvatskom jeziku. Na Veliki Petak prije

podne smo deurali za svetu ispovijed jer narod toga dana dolazi iz okoline Sombora, pa i sa salaa, da obave uskrsnu ispovijed. Stoga u ispovjedaonici mora biti barem jedan sveenik. Isto tako bilo je i na Veliku Subotu prije podne. Naveer u 20,00 sati smo zapoeli dvojezini obred Vazmenog bdijenja. Na sam Uskrs maarsku misu u 9 sati predvodio je o. Endre a o. Bernardin je koncelebrirao. U 10,30 sati hrvatsku misu je predvodio o. Bernardin kao prior samostana a koncelebrirali su o. Vjenceslav i o. Zlatko . Nakon mise izali smo procesionaliter ispred crkve da djeci i narodu razdijelimo pisanice koje smo dobili za Uskrs. 22. travnja imali smo dragog gosta. Posjetio nas je mons. Hristo Projkov apostolski egzarh iz Sofije i njegov voza gospodin Emo. Ili su u Ukrajinu na jednu proslavu, pa su stali malo u Somboru da se odmore i da nas vide. 25. travnja doao nam je mons. dr. Stanislav Hoevar, beogradski nadbiskup i mons. dr. Andrija Kopilovi i estorica mladia i jedna djevojka da kod nas imaju duhovne vjebe. Duhovne vjebe predvodio je nadbiskup. Zavrili su ih u utorak poslije ruka molitvom koju je predvodio nadbiskup kod groba Sluge Bojega oca Gerarda. 26. travnja stigli su o. Vjenceslav, br. Andrija i br. Joan iz Zagreba. Br. Joan kod nas je imao duhovne vjebe prije svoga sveenikog reenja, a drao ih je o. Vjenceslav. 1. svibnja, na spomendan svetog Josipa radnika, nakon jutarnje mise o. Zlatko ., o. Bernardin i na kandidat iz Bakog Monotora Damjan Pai, otputovali su kod naih sestara u akovaku Breznicu, da budu sudionici slavlja posvete crkve i uspostave klauzure. Liturgija je bila velianstvena a bilo je jako lijepo susresti nae sestre i subrau. Poslije proslave i ruka otili smo malo u akovo, gdje nam

82

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

je Damir Stani, bogoslov akovake nadbiskupije, pokazao bogosloviju. Na alost katedralu nismo vie imali vremena pogledati jer morali smo se uriti doma. Tijekom mjeseca svibnja svaki dan nakon veernje mise pjevali smo litanije Majci Bojoj izmjenino hrvatski i maarski. 14. svibnja stigla nam je jedna grupa iz Ruskog Krstura, Kucure i Kule s ocem Vitalijem, bazilijancem, koji su kod nas imali duhovne vjebe pod vodstvom oca Vitalija. Oni su bili trei put kod nas. Jako im se svia ambijent u naem samostanu i zato rado dolaze svake godine. 25. svibnja o. Zlatko . i o. Bernardin otputovali su u Ruski Krstur, gdje su grkokatolici imali proslavu na vodici, pokraj svoga sela. Bio je i novoimenovani nuncij u Beogradu mons. Orlando Antonini, koji je predvodio arhijerejsku liturgiju, bili su i drugi biskupi, mons. dr. Ivan Pnzes, mons. Hzsvr Lszl, apostolski egzarh iz Maarske mons. Kocsis Flp, makedonski egzarh mons. Kiro Stojanov i srijemski biskup mons. uro Gaparovi. 30. svibnja u 10,30 sati na hrvatskoj misi bili su prisutni i hodaasnici iz Hrvatskog Leskovca pod vodstvom asnih sestara Karmelianki Boanskog Srca. Bila je i Provincijalka sa sestrama. Misu je predvodio o. Mato. Poslije podne su se vratili da u crkvi imaju jo neke pobonosti a mi smo im priredili prijem u prostorijama samostana.

18. lipnja kod nas su traili prenoite jedna obitelj iz Belgije, koji su krenuli biciklima u Jeruzalem. Doisy Jean-Ive, Annick, Marie, Amalle, Florette i Pierre. Ako nekoga zanima imaju svoj blog na internetu: pele-velo.over-blog.com. Sutradan nakon doruka nastavili su svoje putovanje prema Novom Sadu. Rekli su da e nam se javiti kad budu stigli u Jeruzalem razglednicom negdje krajem rujna. 23. lipnja naveer sveano smo proslavili dan oca Gerarda na maarskom jeziku. U 17,30 sati zapoeli smo meditativnim moljenjem krunice s pjesmama i na kraju smo izmolili i litanije Presvetom Srcu Isusovu. Misu smo zapoeli u 18,30 sati, predvodio ju je subotiki biskup msgr. Dr. Ivan Pnzes. Bilo je oko desetak sveenika i dva akona. Cijeli dogaaj je prenosio Radio Marija. 24. lipnja naveer sveano smo proslavili dan oca Gerarda na hrvatskom jeziku. U 17,30 sati zapoeli smo meditativnim moljenjem krunice s pjesmama. Misu smo zapoeli u 18,30 sati, predvodio ju je subotiki biskup mons. dr. Ivan Pnzes. Bilo je oko 14 sveenika i jedan akon i crkvu su napunili hodoasnici iz Subotice, urina, ednika, Bakog Monotora, Sonte i, naravno, nai somborci. Cijeli dogaaj prenosio je Radio Marija. O. Bernardin, prior

KRK Prolo je podosta vremena od naeg zadnjeg javljanja i puno toga se dogaalo. U ovom izvjeu sadrano je ono najbitnije. Radi preglednosti donosimo ga u slijedeim podnaslovima: 1) radovi u kui i ureenju okolia; 2) duhovno-pastoralne aktivnosti subrae; 3) aktivnosti Duhovnog centra i 4) Karmelski svjetovni red. Radovi u kui i ureenju okolia Krajem prole godine, u mjesecu studenom, zamijenili smo prvotnu eljeznu ogradu u parku samostana novom pocinanom ogradom. Zamjenu je trebalo uiniti zbog toga to je stara bila znatno korodirala i isplativije je bilo ii u

83

IZ NAIH ZAJEDNICA

postavljanje nove pocinane ograde koja je mnogo trajnija, nego li neprestano obnavljati staru. Osim ovoga imali smo jo nekoliko zahvata na fasadi samostana, postavljanje izolacije u blagovaonici, te preureenje pomonih soba u dijelu izvan samostana koji je namijenjen za radno osoblje tijekom ljetnog perioda. Od veih zahvata svakako treba navesti prijelaz na novi, ekoloki sustav grijanja sanitarnih voda i prostorija koritenjem energije zraka to ga je ugradila tvrtka Ecol. U travnju smo detaljnije oistili i uredili park, a o. ani je preuzeo brigu oko ureenja i odravanja okolia. Duhovno-pastoralne aktivnosti subrae Pored redovitog sudjelovanja na pontifikalnim misama u katedrali te povremenog ispovijedanja i zamjenjivanja upnika u pojedinim otokim upama, kao i redovitom ispovijedanju sestara benediktinki (o. Petar) i sestara karmelianki BSI te franjevaca treoredaca (o. ani), ove sveenike godine sudjelovali smo i u mjesenim dekanatskim susretima sveenika, na kojima je, pored ostaloga, bilo govora o identitetu, duhovnosti i poslanju sveenika. Ovi susreti odravani su svaki puta u drugoj upi odnosno samostanu, a zavrili su zajednikom jednodnevnom duhovnom obnovom sveenika i redovnika krke biskupije s mjesnim biskupom na Svetkovinu Srca Isusova u samostanu franjevaca treoredaca u Glavotoku. Najvei dio naih duhovno pastoralnih aktivnosti odvija se izvan samostana i otoka Krka, i u tome prednjai o. Zdenko neumornim duhovnim vjebama u domovini i inozemstvu. Uglavnom je rije o duhovnim vjebama, seminarima i duhovnim obnovama sestrama raznih Drubi. O. Petar je, takoer, u proteklom razdoblju odrao nekoliko duhovnih vjebi (ss.

Karmeliankama BSI na Vrhovcu, ss. Karmeliankama u Sori, sveenicima kotorske biskupije). O. ani je pak hodoastio s Udrugama branitelja u Lourdes i Meugorje, u svojstvu duhovnog asistenta te u dva navrata imao misu i propovijed za hodoasnike u Meugorju. Osim toga u nekoliko navrata propovijedao je u nekim upama Biskupije kako na otoku Krku tako i na drugim otocima, bilo u svojstvu zamjene tamonjih upnika bilo da je pozvan prigodom svetkovina i blagdana. Po odlasku o. Ervina u splitsku zajednicu, br. MiroslavMarija je preuzeo slubu ekonoma Zajednice i za sada to dobro i kvalitetno obavlja.

Aktivnosti Duhovnog centra Kao i svake, tako i ove godine izradili smo Program aktivnosti DC. Zbog radova u kui, te obveza izvan kue (o. Zdenko i o. Petar) s duhovnim ponudama DC zapoeli smo tek u mjesecu svibnju kada su odrane sljedee aktivnosti: 8. svibnja s geslom S Marijom kroz svibanj odrano je cjelodnevno predavanje o temi Blaena Djevica Marija u ivotu kranina. Voditelji su bili: o. Petar i o. ani Kordi. Od 14. do 16. svibnja, u sklopu promocije duhovnih zvanja, odrana je duhovna obnova za ministrante naih upa, na kojoj je sudjelovao 21 minstrant (9 iz

84

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Remeta i 12 iz upe Kamen-Split). "Duhovnu obnovu za mlae ministrante od treeg do estog razreda (bilo ih je 11) drao je o. ani Kordi ocd, a stariju skupinu od sedmog razreda do prvog srednje (njih 10ca) vodio je o. Branko Zebi. Svoje doprinose u ovoj duhovnoj obnovi dali su br. Jakov Kuhari, o. Dario Toki i voza iz Splita gosp. Vjeran Grgi. Mlai ministranti sa o. anijem su imali susrete kroz igru a pripremili su i izveli, u samostanskoj kapelici, kao dar za starije ministrante, krau predstavu o duhovnom pozivu nadahnutu biblijskim tekstom koji govori o Bojem pozivu upuenom mladom Samuelu. (...) Stariji ministranti su razmiljali o duhovnom pozivu na temelju biblijskih psalama. Nezaboravan doivljaj... bilo je i misno slavlje u krkoj katedrali u nedjelju u 10 sati. Krki upnik je pun zadovoljstva pozdravio ministrante i voditelja duhovne obnove" (http://www.karmel.hr/web/novosti/2010/).

Od 21. do 23. svibnja, takoer u vidu promocije zvanja, bile su predviene duhovne vjebe za mlade, koje je trebao odrati o. Zdenko Krii. No zbog nedovoljnog broja zainteresiranih odgoene su. Od 28.-30. svibnja o. Petar Janji vodio je Duhovne vjebe za brane parove, na

kojima je uea uzelo svega tri braana para: dva iz Zagreba i jedan iz Rijeke. U lipnju, pa sve do kraja kolovoza, slijedi nae redovito ugoavanje Grupa koje najveim dijelom dolaze iz Austrije. U terminu od 29. 7. do 1. 8. predviene su Duhovne vjebe za studente Sustavnog studija duhovnosti (SSD), koje e voditi o. Petar Janji, a za koje se prijavilo 23 studenata. Od 30. 8. do 2. 9., svoje ve "redovite" Duhovne vjebe imat e sveenici Krke biskupije zajedno sa biskupom mons. Valterom upanom. U rujnu je rezerviran termin (10.-12.) za brane susrete, a svoju, takoer ve redovitu duhovnu obnovu imat e od 17.-19. rujna, mladi iz nae remetske upe. Za voditelja izabrali su o. Daria Tokia. U sklopu Programa Duhovnog centra 13. studenog predvien je jednodnevni teaj iz Kranske mistike o temi: Vienja, objave i drugi izvanredni fenomeni u Bibliji i danas, koji e voditi o. Petar Janji. U prosincu, u vremenu Doaa, u sklopu istog Programa, svakog etvrtka u 19,30 sati organiziramo Biblijske veeri za vjernike otoka Krka sa sljedeim temama: 1. veer, 2. prosinca: o. Zdenko Krii: Knjiga postanka: Muko i ensko stvori ih (1,27b), I. dio; 2. veer, 9. prosinca: o. Zdenko Krii: Knjiga postanka: Muko i ensko stvori ih (1,27b), II. dio; 3. veer, 16. prosinca: o. Petar Janji: Abraham, praotac vjere (Post 12 i 22) i 4. veer, 23. prosinca: o. Petar Janji: Mojsije, figura Mesije i svakog krtenika (Izl 2-15). Karmelski svjetovni red Ove godine zapoeli smo s radom na osnivanju Karmelskog svjetovnog reda. Prvi

85

IZ NAIH ZAJEDNICA

korak u tom pogledu bila je Duhovna obnova za prijatelje Karmela i sve one koji se zanimaju za karmelsku duhovnost, koju je vodio o. Petar Janji, poglavar samostana, od 12.-14. oujka 2010. Tema obnove je glasila: Ljepota Bojeg poziva i ovjekova odaziva unutar Karmelskog svjetovnog reda. To je bio ujedno i prvi susret aspiranata Karmelskog svjetovnog reda, na kojem se je govorilo o opem pozivu na svetost i kako taj poziv ostvarivati unutar Svjetovnog reda. Bilo je rijei o tome to je Svjetovni red bosonogih karmeliana, koja mu je svrha, kakva duhovnost i karizma, kao i o nekim uvjetima za pristup. Na susretu i u obnovi uee je uzelo devet osoba: pet njih je iz Rijeke, a ostalih etvero s otoka Krka (Krk, Njivice, Omialj). Svi oni izrazili su elju za ulaskom u Karmelski svjetovni red a vie od polovice

je i nastavilo dolaziti na susrete koji se odravanju jedanput mjeseno. U meuvremnu su pristizali novi kandidati. Susreti se odravaju svake prve subote u mjesecu od 15.30 do 19.00 sati. Do sada su odrana 4 takva susreta i na njima je uzelo uea oko 20-ak osoba. Istina ne dolaze svi redovito. Redovitih lanova je negdje 7-8, ostali dolaze kada tko moe. Radimo po programu zacrtanom u Ratio institutionis za Svjetovni red, vodei rauna o iskustvu i programu kojega slijedi zajednica Karmelskog svjetovnog reda u zagrebakim Remetama. Toliko za sada iz Krka! Srdaan pozdrav svima i blagoslovljena Vam Svetkovina drage nam sestre i Majke, Gospe Karmelske! Br. Petar, poglavar krke zajednice

ZIDINE BUKO JEZERO BOSNA I HERCEGOVINA Od posljednjeg javljanja iz duhovnog centara Karmel sv. Ilije bilo je dosta zanimljivih dogaanja, ovdje izdvajamo samo neke. Izloba fotografija ivot, obiaji i puka pobonost Hrvata u Bosni i Hercegovini Na svetkovinu sv. Ivana od Kria, 14. prosinca 2009, u Zagrebu je otvorena izloba fotografija: "ivot, obiaji i puka pobonost Hrvata u Bosni i Hercegovini" autora Jasmina Fazlagia i o. Zvonka Martia. U zgradi Hrvatske matice iseljenika uz koncertnu dvoranu Vatroslav Lisinski, u ponedjeljak, 14. prosinca izlobu je otvorio uzoriti gospodin Vinko kardinal Pulji, nadbiskup vrhbosanski, koji je samo za tu priliku doao u Zagreb izravno iz Rima. Na otvaranju su kratko govorili Katarina Fuek, ravnateljice Hrvatske matice iseljenika i mr. sc. Ivan Bagari, saborski zastupnik rodom iz Bosne i Hercegovina. Oboje govornika istaknuli su kranski doprinos stvaranju hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta meu Hrvatima izvan Republike Hrvatske, i potrebu za njegovim podravanjem, jer je on sastavnica identiteta i kulture i Hrvata u

86

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Hrvatskoj. Na otvaranju je bio nazoan i predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebi, dajui tako poseban znaaj i podrku nastojanjima da ne zaboravimo tko smo i to smo. Otvaranje su prigodnim pukim pjesmama ukrasile pjevaice s Bukog jezera, mlada skupina koju uvjebava na o. Zvonko, i meu kojima je i naa ga Rua, domaica u Samostanu-duhovnom centru "Karmel sv. Ilije". Dogaanja u duhovnom centru Prva grupa koja je u duhovni centar dola ove godine bilo je poglavarstvo grada Karlovca s gradonaelnikom gosp. Damirom Jeliem. Rije je o strunom seminaru koji je vodio o. Jakov Mami a na njemu je sudjelovalo pedesetak osoba iz poglavarstva grada Karlovca, kao i ravnatelji kola, bolnica i drugih ustanova na teritoriju Karlovca. Sudionici su ostali jako zadovoljni i programom i samim duhovnim centrom tako da su ve najavili da razmiljaju o ponovnom dolasku. U sijenju je bila i jedna duhovna obnova za mladie iz Splita koji razmiljaju o duhovnom pozivu. Duhovnu obnovu je vodio o. Branko, bilo je petnaestak mladia a dvojica od njih su sada u Remetama u postulaturi. Nakon Uskrsa, u drugoj polovici travnja, bila je organizirana jednodnevna duhovna obnova za sveenike prigodom sveenike godine. Duhovnu obnovu je vodio o. Vjenceslav Mihetec a na njoj su sudjelovali sveenici okolnih dekanata. Na kraju dana, na zavrnom susretu, dogovoreno je da se takvi susreti ee organiziraju jer su oni dobra prilika da se sveenici duhovno obnove i da izmijene svoja iskustva i duhovnog ivota i pastoralnog djelovanja u narodu. Poetkom svibnja na duhovnu obnovu su doli polaznici Sustavnog studija duhovnosti

iz Zagreba. O. Dominik je odrao predavanje o djelu sv. Augustina Pismo Probi koje govori o molitvi. Takoer u svibnju u duhovnom centru su boravili vodstvo i igrai NK Dinama iz Zagreba. Nakon odigranog posljednjeg kola prvenstva sa NK ibenik u ibeniku, igrai i lanovi uprave kluba su doli u Karmel sv. Ilije gdje su prespavali, neki od njih su sudjelovali na nedjeljnoj svetoj misi a nakon mise bila je prilika da oni koji ele upoznaju igrae i da se fotografiraju s njima. U popodnevnim satima nogometai su otili odigrati prijateljsku utakmicu sa NK Tomislavgrad iz Tomislavgrada.

Ureenje okolia oko kipa sv. Ilije Ovih dana zapoeli su radovi na ureenju okolia oko kipa sv. Ilije koji bi trebali biti uskoro gotovi tako da e za svetkovinu sv. Ilije biti blagoslov kipa. Rije je o ureenju pristupnih staza kipu kao i blieg okolia oko kipa. To e omoguiti da vjernici koji ele iskazati tovanje kipu mogu obilaziti oko kipa i na taj nain izvriti svoje zavjete, kako je to ovdje obiaj. Kip sv. Ilije blagoslovit e mons. Marin Barii, splitski nadbiskup, za vrijeme procesije prije svete mise na svetkovinu sv. Ilije. On e ujedno i predslaviti sveanu svetu misu. O. Dominik, prior

87

IZ NAIH ZAJEDNICA

SOFIJA BUGARSKA U prvome dijelu ove godine bilo je razliitih dogaanja kojima nas je dragi Bog obradovao. 30. sijenja mons. dr. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki, zaredio je u Svetitu Majke Boje Remetske za akona br. Joana od Kria i Boanskog Milosra, prvog karmelianina Bugarina. Na ovo reenje smo ili i jedna grupa iz Bugarske. Uz majku, rodbinu i poznanike br. Joana u ovome slavlju su sudjelovali i generalni vikar Sofijsko-plovdivske biskupije mons. Stefan Manolov, izaslanik predsjednika Bugarske biskupske konferencije mons. Hriste Proykova vl. Joan Najdenov, te upnik br. Joana - o. Tomasz Krger, OFMCap. Ovo je veliki dar Boji za nau Provinciju, kao i za nau prisutnost u Bugarskoj. Br. Joan je nakon reenja ostao u Zagrebu pohaati pastoralnu godinu. Nakon pastoralne vizitacije o. Provincijala, u bratskom pohodu od 24. do 26. oujka bio nam je definitor o. Albert Wach. O. Definitor je bio u pratnji nae subrae iz Remeta o. Antonija Marija i o. Darija, to nas je posebno obradovalo, budui da je ovo bio njihov prvi posjet naoj Zajednici.

Od 13. do 15. oujka, u sklopu redovite pastoralne vizitacije Provincije, o. Provincijal je vizitirao i nau Zajednicu. O. Provincijala smo upoznali sa stvarnou ivota i djelovanja nae Zajednice. Na kraju vizitacije o. Provincijal nam je dao korisne sugestije i otvorio perspektivu rjeavanja pitanja ivotnog prostora koji nam je potreban za redoviti ivot Zajednice u sadanjosti, a osobito u blioj budunosti.

O. Definitor nam je predstavio metodologiju vizitacija i upoznao nas je sa projektima generalne uprave Reda. O. Definitor i subraa su bili u posjeti i kod naih sestara karmelianki, kao i kod biskupa mons. Hriste Proykova. Taj posjet o. Definitora i subrae nas je obogatio i razveselio, a o. Definitor je imao osobito pozitivne utiske o istonoj duhovnosti. 22. travnja smo sudjelovali na nacionalnom susretu Bogu posveenih u Carev Brodu kod sestara benediktinki.

88

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Od 14. do 16. svibnja 2010. sudjelovali smo na nacionalnom susretu za promociju zvanja u Rakovskom. Na ovom susretu je sudjelovalo 20-tak mladia i djevojaka. Tema je bila razluivanje poziva. Ovo je ve trei susret u nizu i na tim susretima sustavno se razrauju pitanja koja se javljaju mladima u raspoznavanju svoga ivotnog puta. Nae sestre u Sofiji ove godine slave jubilej 75- godina svoje prisutnosti u Sofiji. Sestre e pisati o proslavi ovoga jubileja, no ovo nije bilo samo slavlje za Zajednicu sestra, nego i za nau Zajednicu, jer sa naim sestrama ovdje u Sofiji najue smo povezani i na dolazak u Sofiju dugujemo upravo njihovim molitvama koje su se od samog poetka svoje Zajednice u Sofiji molile za dolazak brae. Kroz cijelo vrijeme naega boravka u Sofiji naa Zajednica je u sestrama uvijek imala veliku podrku. Tako da svoju zahvalnost i estitke sestrama za njihov jubilej elimo podijeliti i sa svima vama. Osobito velika radost za nas je bio dogaaj sveenikog reenja naega subrata br. Joana od Kria i Boanskog Milosra. Za ovaj dar sveenitva zahvaljujemo dragome Bogu. Na sveeniko reenje

prvoga Bugarina karmelianina doao je i veliki broj nae subrae iz Zajednica iz Remeta, Sombora, Bukog jezera i Splita. Ta prisutnost sve nas je radovalo, a takoer i narod je bio jako zadovoljan vidjevi toliko karmeliana. U subotu, 5. lipnja u konkatedralnoj crkvi sv. Josipa u Sofiji Sofijsko-Plovdivski biskup mons. Georghi Jovev, zaredio je naega subrata Joana za sveenika. Uz biskupa Georghija svetu misu su suslavili jo dvojica biskupa apostolski nuncij u Bugarskoj mons. Januarius Bolonek i apostolski egzarh i predsjednik Bugarske biskupske konferencije mons. Hristo Proykov te dvadesetorica sveenika. Na Provincijal o. Vinko Mami posebno je pozdravio prisutne biskupe i zahvalio za suradnju i za njihovu dugogodinju povezanost s Karmelom, kao i za potporu naoj Zajednici i naem subratu o. Joanu. O. Provincijal je zahvalio i majci o. Joana koja ga je uvijek podravala na njegovu putu. Otac naega subrata o. Joana je umro prije deset godina, a slavlju je nazoila jo i mladomisnikova sestra s obitelji. 6. lipnja, o. Joan je predslavio svoju prvu svetu Misu. Propovjednik na mladoj misi je bio apostolski nuncij mons. Januarius Bolonek. U ponedjeljak naa braa karmeliani su se vratili u svoje Zajednice. Ovo sveeniko reenje prvoga Bugarina karmelianina daje veliku nadu za budunost Karmela u Bugarskoj. Uskoro emo slaviti najvei blagdan naega Reda blagdan Gospe Karmelske. Svoj brai i sestrama estitamo blagdan nae Majke i duhovne Uiteljice. Neka nas ona vodi na naem putu kako bismo mogli proslavljati Boga svojim ivotom. Vaa braa iz Sofije

89

IZ NAIH ZAJEDNICA

IZ SESTARSKIH KARMELA BREZOVICA Dragi Oe Provincijale, dragi Urednie naega Vjesnika, drage sestre i draga brao! Dok svoje korake upravljamo prema brdu Karmelu i hitimo ususret svetkovini nae Majke i Kraljice Karmela, mislimo na sve vas i povjeravamo vas njezinoj majinoj ljubavi, zatiti i zagovoru, te vam od srca estitamo njezinu svetkovinu. Bila vam svima bogata milostima, mirom, radou, blizinom i krepostima nae Majke i Uresa Karmela, da poput nje oblikujemo Krista u sebi i pronesemo ga ovim svijetom. U tom duhu zahvaljujemo Gospodinu i Presvetoj Djevici, kao i svima vama, za sve ovogodinje milosne trenutke koji su nam pomogli da se uspinjemo na brdo Karmel, a od njih, izdvojit emo neke: Znanje, spoznanje, duhovno zrenje I ove godine nismo oskudijevali vrsnim predavaima: naom braom karmelianima, te srugim teolozima, strunjacima, propovjednicima, duhovnicima i misnicima. Sva njihova imena, predavanja i duhovna asistencija utkana je u Boje Srce, kao i u nae due. Svi su nam oni na svoj nain pomogli da zauzetije ivimo svoje molitveno zvanje u Crkvi i da budemo vie Boji i Marijini. Ovdje se spominjemo barem nekih od njih. Na uonicu Bogojavljenja odrao nam je predavanje na temu: Patnja kod nae sv. Majke Terezije na o. Draen-Marija Vargaevi, OCD. Izmeu ostalog naglasio je da nas u patnji Krist nikada ne naputa i da alje patnje onima koje voli, te da je potrebno da ga i mi u patnji ne zaboravimo. O milosti Bojoj i trajnom obraenju govorio nam je u srijedu 13. sijenja 2010. P. Mijo Niki, OCD, te spomenuo da ako elimo napredovati u duhovnom ivotu, potrebna nam je kritinost prema sebi i razumijevanje za druge, te da nas Boja milost uzdie u vrhunaravni ivot za koji smo stvoreni. Najvei je problem grijeh duhovne lijenosti kad ovjek misli da nita ne moe na sebi promijeniti, rekao je u svom predavanju: Grijeh lijenosti-nerad u ponedjeljak 18. sijenja na o. Zvonko Marti, OCD, te nadodao da nam ivot po Duhu pomae da tu manu iskorijenimo. Strukture srednjega vijeka bila je predavanje u nizu iz povijesti Crkve, kao i Karolinka dinastija, koja nam je odrao u petak 22. sijenja, te u etvrtak 11. oujka, o. Ivica Musa, DI iz Zagreba, a Molitva u praksi Karmela, bilo je predavanje p. Zvonka Martia, OCD, u etvrtak 18. veljae. Jednako tako prigodno predavanje uz Sveeniku godinu, na temu: ao mi je naroda imao nam je, u nedjelju 21. veljae, vl. Marko Kova, v. u panskom, Zagreb, a u subotu, 27. veljae na temu: Uvod u meditativnu i kontemplativnu molitvu, govorio nam je na o. Franjo Podgorelec, OCD.

90

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

U srijedu, 10. oujka sluali smo predavanje naeg o. Zdenka Kriia, OCD, O samoi, izolaciji i pustinji, a u ponedjeljak 15. oujka O Crkvi i njezinoj stvarnosti danas govorio nam je vl. Domagoj Vuleti, upnik u Mihovljanu, dok nam je na mp. otac Provincijal Vinko Mami, odrao predavanje u subotu 3. travnja: O danima vazmenog Trodnevlja, te na P. Viktor Grbea, OCD, u srijedu, 12. svibnja, predavanje na temu: Afektivna zrelost-temelj redovnike zrelosti. P. Zdenko Krii, OCD, na redoviti ispovjednik, upoznao nas je, u srijedu, 26. svibnja, u svom predavanju: O klauzuri o znaenju, smislu i vrednovanju klauzure, a o Komunikacijama govrio nam je, u nedjelju 30. svibnja, na o. Viktor Grbea, OCD, dok nam je na redoviti ispovijednik o. Zvonko Marti, OCD, u petak, 9. srpnja odrao predavanje na temu: Vanjske manifestacije duha. Ovdje je vrijedno spomenuti i zahvaliti Gospodinu za neke nae misnike koji nam predslave dnevna ili nedjeljna misna slavlja i na taj nain jaaju na duhovni, molitveni i sakramentalni ivot. meu njima su i: prof. o. Josip Barievi, TOR, prof. o. Anto Gavri, OP, Provincijal, prof. o. Alojz ubeli. OP, prof. o. Slavko Slikovi, OP, dr. o. Mijo Niki, DI, Don Anto Stoji, SDB, vl. Zonko Vukovi, pk u Brezovici, vl. Josip Karas, pk u sv. Martinu pod Okiem, vl. Ivica Berdik, pk u Botincu, vl. Ivan Topolnjak, pk u Savskom Gaju, vl. Marko Kova, v. u panskom, vl. Vladimir Cvetni, pk u Odri i vl. Ivica Zlodi, pomonik predstojnice Ureda za vjeronauk u koli i drugi. S naim najmlaima iz Remeta Na Svijenicu, Dan posveenog ivota, u utorak, 2. veljae, zahvalili smo Gospodinu, misnim slavljem, koje je predslavio na

domai vl. upnik Zvonko Vukovi, na daru posveenog ivota i obnovili svoje predanje, vjernost i posveenje Gospodinu, po uzoru na Presvetu Djevicu Mariju.

Svoje iskustvo posveenosti Gospodinu potvrdili smo i u nedjelju, 07. veljae 2010. srdanim susretom s naom najmlaom subraom, karmelskim kandidatima iz Remeta, koji su nas posjetili, a predvodio ih je na subrat, dr. p. Dario Toki, OCD. Meu njima bili su: mladii: Alen, Vedran, Marin i Stanko. Nakon meusobnog upoznavanja, svjedoenja, te izmjene iskustava, kao i radosnog i zanimljivog druenja, slavili smo zajedno Veernju asoslova, te zahvalili Gospodinu na daru poziva, molitve i zajednitva. Zlatojubilarno Stepinevo i prvi zavjeti s. M. Petre Sveanom euharistijom koju je predslavio, u srijedu, 10. veljae, dr. p. Mijo Niki, DI, obiljeile smo 50. obljetnicu roenja za nebo naeg utemeljitelja bl. Alojzija Stepinca. Slavlju su nazoili brojni Blaenikovi tovatelji i prijatelji Karmela, a u koncelebraciji su bili: dr. p. Ivo Antunovni, DI, p. uro Filipovi, OCD, vl. Kreimir ini, upnik iz Krievaca, pre. Antun Sente, upnik u Stenjevcu, Zagreb, i vl. Zvonimir Vukovi, domai upnik iz Brezovice koji je sve nazone pozdravio biranim rijeima,

91

IZ NAIH ZAJEDNICA

te naglasio da se ovom slavlju pridruuje na osobiti nain s. M. Petra koja e se Kristu posvetiti po privremenim sv. zavjetima. Rije Boja oblikovala je duu i ivotnu filozofiju bl. Alojzija Stepinca, kao i sve one koji su krenuli za Kristom i koji su na taj nain postali dionici njegove patnje, ali i utjehe. To je krvavo umiranje sebi da Bog bude vidljiv u naem ivotu, naglasio je P. Niki. Zatim je ocrtao ivotni put i poziv bl. Alojzija Stepinca kojega je Gospodin postavio za nadpastira Zagrebake nadbiskupije u sudbonosna vremena ateistikog komunizma, koji je elio odvojiti Katoliku Crkvu u hrvatskom narodu od svete Rimokatolike Crkve i Kristova namjesnika sv. Oca Pape u Rimu. Na montiranom sudskom procesu osuen je na 16 godina robije i prisilnog rada, a svoju hrabrost, vjernost Bogu, Crkvi, sv. Ocu Papi i hrvatskom narodu, potvrdio je pred komunistikim sudom rijeima: Moja savjest je ista. Njegovo ovjekoljublje, domoljublje i bogoljublje okrunio je sam Gospodin po sv. Ocu Ivanu Pavlu II. koji ga je proglasio blaenim 03. listopada 1998. u Mariji Bistrici. Jer: Alojzije Stepinac, zagrebaki nadbiskup, bio je osoba nepodvojena srca. itavim biem je volio Krista i bio spreman za njega umrijeti. Stepinac je bio muenik, to znai ovjek koji se ne predaje i koji zna ljubiti do kraja.(kard. J. Bozani). Njegova se snaga sastojala u neslomljivoj sigurnosti da vjeru treba uzeti ozbiljno, da istina Radosne vijesti ima zaista konani smisao. On je imao duboki mir u svojoj dui jer mu je savjest zaista bila ista. Takoer je na nepravednom sudu rekao svojim progoniteljima da e doi vrijeme kad e njihov bezboni reim propasti i hrvatski e

narod opet biti slobodan, naglasio je propovjednik. U tom ozraju ljubavi prema Kristu Gospodinu sve do muenitva, a na 50. obljetnicu svetake smrti bl. Alojzija Stepinca, poloila je svoje prve sv. zavjete s. M. Petra od Milosti Kristove, (Marijana Marjanovi). Na taj nain ona se predala Kristu Isusu i potvrdila svoju spremnost da ga slijedi u siromatvu, istoi i poslunosti, u umiranju sebi, da bi Bog bio iv i vidljiv u njezinu ivotu. Tumaei trostruki vid redovnikih zavjeta: kristoloki, eshatoloki i eklezioloki, p. Niki je rekao, izmeu ostalog, da su redovnici i redovnice specijalne elitne postrojbe koje su uvijek spremne krenuti u najtee bitke, ii u prve borbene redove, tamo gdje sotona najvie napada Crkvu.

U svjetlu Stepineva zlatnog jubileja, p. Niki je uputio poruku s. M. Petri, a isto tako i svima prisutnima, da ne zaboravi da ju je Isus prvi ljubio i pozvao, te da mu uzvrati ljubav i odgovori na poziv. Jednako, da po redovnikim zavjetima na najbolji mogui nain ostvaruje sebe i svoje ideale, te da se ne boji umiranja za Krista jer: Samo Isus moe ispuniti ljudsko srce i zadovoljiti beskrajnu enju i potrebu za ljubavlju. Njega je ljubav prema nama

92

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

itekako kotala. Opredjeljujui se posve za Isusa po svojim redovnikim zavjetima i mi redovnici prihvaamo da e nas naa ljubav prema Isusu, i prema onima kojima nas Isus alje, kotati. U tome nam je osobiti primjer ivot i poslanje bl. Alojzija Stepinca. U kasnim popodnevnim satima, na povratku iz Stepineve katedrale i Kraia, posjetila su nas tri autobusa neokatekumena iz Splita pod vodstom don ime Doljanina. Susret je bio pun dinamike, pjesme, svjedoenja i radosti, a rijei ohrabrenja uz preporuke u molitve nizale su se pred naom reetkom. Molitvom Veernje asoslova zavrili smo jubilarni Stepinev dan i okrenuli novu stranicu povijesti svoga Utemeljitelja. Sveeniki dan U prigodi imendana naeg brezovikog vl. gospodina upnika Zvonka Vukovia, proslavili smo, u petak, 12. veljae 2010. misnim slavljem, Sveeniki dan. Sv. Misu predvodio je vl. Zvonko Vukovi, a koncelebrirao je i propovijedao upnik iz Botinca, vl. gospodin Ivica Berdik, koji se osvrnuo na poslanje i zadau sveenika u dananjem svijetu, kao i na njegovo uzvieno zvanje u suvremenom drutvu. Misno slavlje pratio je na zbor svojim skladnim pjevanjem, a misna nakana bila je za sve sveenike Zagrebake nadbiskupije, budui da smo u Sveenikoj godini, a i elja Utemeljitelja Karmela u Brezovici bila je: molitva i rtva sestara za sveenike i za vjeru u hrvatskom narodu. Susret u govornici uz pjesmu i estitanje naem vl. gospodinu upniku Zvonku, potvrdio je to isto i bio novi korak zajednitva i duhovnog rasta. Veernja s mladima iz Zagreba

upni vikar upe Uznesenja BDM Stenjevec-Zagreb, vl. Kreimir iek s 15 mladih upljana, posjetio je na Karmel, u subotu, 06. oujka 2010. i prisustovao zajedno s mladima, molitvi Veernje asoslova. Jednako tako, mladi su se zadrali u razgovoru sa sestrama i pokazali svoje zanimanje za na molitveni i duhovni ivot, kao i za na karmelski poziv, te izmijenili svoja iskustva vjere s naima. Njihove nade i traenja bili su i nama poziv i izazov na jo autentiniju molitvu za mlade pred licem Gospodnjim.

Gorui grm u korizmi Zagrebaki pomoni biskup msgr. dr. Valentin Pozai pohodio nas je na treu korizenu nedjelju, 07. oujka ove godine i slavio je s nama Euharistiju. S njim je bio suslavitelj prof. o. Josip Barievi, TOR, koji mu je zaelio dobrodolicu i pozdravio ga na poetku misnoga slavlja. Mojsija Bog poziva da bude prorok nade... On je u susretu s Bogom poduzeo osloboenje svoga naroda, velike pothvate... Svatko od nas moe postati novi, gorui grm to svijetli i grije ovjeka. Tko je danas gorui grm?, upitao je Biskup, i odgovorio: 'Pojedine osobe, djeca i mladi koji se griju i napajaju na vrelu sakramenata i Euharistije... Gorui grm ne unitava, ve oivljava. Gorui grm je

93

IZ NAIH ZAJEDNICA

navjetaj stvarnosti Kraljevstva nebeskoga.' Zatim je zaelio da nai Karmeli, oaze molitve i kontemplacije, budu gorui grmovi na ijoj e se vatri molitve i ljubavi grijati mnogi i donositi plodove. Jednako tako Otac Biskup je zaelio da u naoj Domovini bude to vie takvih goruih grmova. Nakon Euharistije susret smo nastavili u naoj govornici, gdje smo razgovarali o raznim aktualnostima unutar Crkve i svijeta, po kojima smo jo dublje osjetili potrebu da budemo stvarno gorui grm molitve i rtve za nau brau i sestre u svijetu.

nije ostavila na miru. Svi se okupljamo oko nje itanjem, prouavanjem i meditiranjem njezinih djela, osobito knjige: 'Moj ivot,' rekao je, izmeu ostalog, P. Albert. Zatim je potvrdio da se tu susreemo s autentinom sv. Majkom, s njezinom karizmom, molitvom i duhovnou, koju nastojimo utkati u svoju duu i aktualizirati u konkretnu svakidanjicu. Tu je P. Wach podijelio s nama svoja bogata iskustva, kao i iskustva unutar naega Reda. Naglasio je Vanost metode itanja knjige: Moj ivot, po kojoj dolazimo do izravnog kontakta sa sv. Majkom, te na taj nain, kao pojedinci, i kao zajednica, upijamo dublje u sebe duu i identitet sv. Terezije. Takoer kultiviramo svoju nutrinu karizmom i duhom nae sv. Majke Terezije. Na taj nain nas sv. Majka Terezija meusobno povezuje i zbliava kao brau i sestre... Bog je velik u naoj sv. Majci, spomenuo je, izmeu ostalog, P. Wach, OCD. Nakon objeda, susret je zavrio radou zajednitva, novim spoznajama Terezijine duhovnosti, pjesmom i ohrabrenjem za daljnje ivljenje poput nae sv. Majke. Molitveno slavlje za nova duhovna zvanja Na svetkovinu Blagovijesti, u etvrtak, 25. oujka, Povjerenstvo za pastoral duhovnih zvanja Zagrebake nadbiskupije u zajednitvu s vie od 20 bogoslova Nadbiskupskog bogoslovnog sjemenita u Zagrebu i naom Zajednicom, organiziralo je molitveno slavlje za nova duhovna zvanja. Slavlje je zapoelo sveanom Veernjom asoslova koju su predvodile sestre, nastavilo se sa euharistijskim klanjanjem, kojega su priredili bogoslovi, a zavrilo je sv. Misom koju je predslavio vl. Damir Ocvirk, vicerektor u NBS-u, uz suslavitelje: o. Stjepana Vidaka, OCD, magistra bogoslova, akona br. Joana od

Bratski posjet o. Alberta St. Wacha, OCD U ponedjeljak, 22. oujka, u prijepodnevnim satima posjetio nas je, u nizu posjeta naoj HKP sv. Oca Josipa, kao i sestrama, generalni definitor Reda iz Rima, o. Albert St. Wach, OCD, roeni Poljak iz Krakowa. Aktualnosti iz ivota Reda, iz ivota mp. Oca generala, te iz ivota nae brae i sestara u Poljskoj, uz konkretna pitanja iz nae svakidanjice, bila su predmetom naeg srdanog i otvorenog bratsko-sestrinskog susreta. Zna se, glavna tema kretala se oko priprema za 500. roendan nae sv. Majke Terezije, koja je zaposlila mnoge terezijaniste, a ni sestre

94

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Krista, OCD, br. Domagoja Jelau, OCD, bogoslova Damira Cekovia, bogoslova Tomislava Haka, uz ostale bogoslove. U propovijedi je bila rije o Bojem odabranju onih koji e svoj ivot darovati Bogu i Crkvi, te o zamisli bl. Alojzija Stepinca da se sestre karmelianke mole i rtvuju za sveenike i za dobra duhovna zvanja. Jednako tako o Marijinom odabranju da postane kua Boje Rijei u ijem se krilu Bog utjelovio i dnevno se utjelovljuje po rijeima sveenika, na naim oltarima. Zatim je vl. Ocvirk govorio o uvienosti sveenikog poziva koji je pozvan da Krista pronese ovim svijetom i da bude vie Boji. U tom duhu sveenici, bogoslovi, sestre i vjernici molili su za dobre i svete sveenike u Zagrebakoj nadbiskupiji i u cijeloj Crkvi, a uli smo i svjedoanstva onih koji su povjerovali Gospodinu i poli za njim.

Josipa bilo je sluenje Kristu Gospodinu kojega je sv. Josip uio raditi, a koji je uz posao upijao i Josipovu ljubav... Svi smo pozvani da iskoristimo povjerene nam darove i da budemo s Bogom sustvaratelji. Rad je u skladu s Bojom voljom; on je duboko utisnut u ovjekov ivot... Potrebno je zaraivati za vlastiti kruh, ali i za neprolazna dobra, rekao je P. Stjepan, te spomenuo da je sv. Majka Terezija izabrala sv. Josipa kao uzor molitve i rada, te zatitnika u svim potrebama. Nakon euharistijskog susreta, susreli smo se s naom sv. Majkom Terezijom po njezinoj knjizi: Moj ivot, razmiljali smo zajedno nad njezinim i svojim iskustvima Boga, milosti i ljubavi, to nam je sve otvorilo nove horizonte zahvalnosti, povjerenja i radosti u Gospodinu. Roditelji Kirinii, Zlatojubilarci Na roendan naeg Utemeljitelja, 08. svibnja, sveanom sv. Misom koju je predslavio don Anto Stoji, SDB, zahvalili su Gospodinu i Presvetoj Djevici Mariji, dragi Zlatojubilarci: gospodin Josip i gospoa Mira Kirini, roditelji nae pokojne . Majke Ivane Kirini, za 50. obljetnicu braka. Don Anto Stoji estitao je dragim Zlatojubilarcima na njihovoj prokuanoj vjeri, ljubavi i vjernosti koju su kroz 50 godina svjedoili. Zatim je u homiliji potvrdio da su nai slavljenici bili voeni kroz ivot Rijeju Bojom koja ih je hrabrila u kunjama i jaala u vjernosti, kao i snagom Bojega Duha. Ujedno je naglasio da se i sam Bog raduje takvoj ljudskoj vjernosti koja ohrabruje. ivo se nadamo da je i njihova kerka u nebu, naa blagopokojna . Majka M. Ivana Kirini, OCD, ponosna na svoje drage roditelje, na njihovu ljubav, plemenitost, velikodunost i ustrajnost. Susret sa lanovima Serra Kluba

Nai bogoslovi karmeliani, duhovna obnova Na spomendan sv. Josipa radnika, u subotu, 1. svibnja 2010. podijelili smo svoja duhovna i karmelska iskustva s naom karmelskom subraom bogoslovima. Bili su s nama: br. Danijel, br. Domagoj, br. Jakov i br. Stipe, predvoeni svojim magistrom o. Stjepanom Vidakom, OCD, koji je pedslavio Euharistiju. ivot sv.

95

IZ NAIH ZAJEDNICA

U ponedjeljak, 10. svibnja lanovi Serra Kluba pod vodstvom prof. Alojzija i Nede Prosoli, imali su dan duhovne obnove u naem Karmelu. Klub djeluje po itavome svijetu, a kod nas u Hrvatskoj ve vie od 20 godina. lanovi kluba, uz ostale aktivnosti, imaju zadatak da se mole za dobra duhovna zvanja, o ijim su nam primjerima govorili i svjedoili. Ujedno su eljeli uti koje nae svjedoanstvo i na put do Karmela, to smo im i omoguili, kao i daljnju molitvenu pratnju na svim njihovim duhovnim projektima. Prva ovogodinja Mlada Misa lan Druge neokatekumenske zajednice upe sv. Josipa na Trenjevci, u Zagrebu, vl. Silvio Eljuga, mladomisnik iz Zagreba, zahvalio je u subotu 29. svibnja 2010. dobrome Bogu i Majci Karmela na daru sveenitva slavljem svoje mlade Mise. Mladomisnikom slavlju su nazoili i oduevljenom pjesmom i molitvom pratili slavlje, gotovo svi lanovi Mladomisnikove neokatekumenske zajednice: djeca i mladi, kao i naa karmelska obitelj. U svojoj propovijedi vl. Silvio je govorio o radu. Naglasio je, uz proljetne kvatre, s nakanom za posvetu ljudskoga rada, da su krani pozvani na izgradnju boljeg drutva, kako bi rad postao izvorom blagoslova, jer hrvatski je narod radian narod, i plodovi rada nee izostati. Krist je bio radnik. Neka nas On i sv. Josip naue radu, poniznosti i potenju da ve sada moemo doivjeti nebesko Kraljevstvo, zaelio je mladomisnik. Zahvalio je sestrama za molitvenu pratnju, a i dalje se preporuio. Inae vl. Silvio Eljuga potjee iz Neokatekumenskog puta, a prije 13 godina uao je u zajednicu, u kojoj su sada dva nova mladomisnika. Zareen je za sveenika u subotu 15. svibnja, u Torontu, gdje je zavrio teoloke studije, i kamo se

za mjesec dana vraa na daljnje pastoralne zadatke. S Dijamantnim jubilarcem akademikom, Patrom Dudom i

Na spomendan zatitnika novoosnovane Sisake biskupije, u petak 04. lipnja, slavio je s nama svoju Dijamantnu sv. Misu na P. Bonaventura Duda, OFM. U jubilarno slavlje uveo nas je zanimljivim i dinaminim predavanjem, te nam je izmeu ostalog protumaio i krasnoslovio: Pjesmu jednom danu sv. Male Terezije, u prijevodu p. Milana Pavelia, DI. Isto tako nas je obogatio svojim velikim sveenikim, biblijskim, teolokim, redovnikim i pjesnikim iskustvima, oduevio nas je za ivot molitve, te s nama zajedno slavio Veernju asoslova i Dijamantnu sv. Misu. Najvee udo u sv. Misi je kad Krist na usta sveenika govori: 'Ovo je Tijelo moje! Ovo je Krv moja! ' To je udo nad udesima koje je Isus izmislio, te nas stalno hrani svojim Tijelom i Krvlju... Mi u snazi te vjere ivimo svaki dan, naglasio je, izmeu ostalog, P. Duda. Zatim je govorio o sveenikom poslanju i sveenikovoj ljubavi prema Kristu Gospodinu, te zavrio rijeima: Kad se mi Bogu darujemo, vrimo sveeniku slubu, svaki na svoj nain... te nam dragi Bog i obine stvari blagoslivlje u naem ivotu. Ohrabreni rijeju, vjerom, iskustvom i znanjem P. Dude, OFM, zahvalili smo Gospodinu na daru naeg Dijamantnog jubilarca, u Sveenikoj godini, i slavili i veliali Gospodina zbog velianstvenih djela Bojih, koje je po P. Dudi ugradio u ivot Crkve, u ivot velike franjevake obitelji i naeg hrvatskog naroda. Krizmanici iz Botinca Ovogodinji krizmanici iz Botinca, njih preko 40, zajedno sa svojim vl. gospodinom upnikom Ivicom Berdikom,

96

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

posjetili su na Karmel, u subotu. 06. lipnja i zanimali se za na molitveni i duhovni ivot, kao i za nau povijest i nae poslanje u Crkvi. Veini njih bio je to prvi susret s Karmel, pa su i dojmovi bili jai i spontaniji, a iznenaenja vidljiva i oita. Karmel je za njih novost, nepoznanica, uenje i ohrabrenje. To su potvrdili i u knjizi dojmova, i preporuili se u molitve sestara. Zbor mladih iz upe sv. Klare, Novi Zagreb Na 13. nedjelju kroz godinu, 27. lipnja, zbor mladih upe sv. Klare iz Novog Zagreba, njih preko 20, pod vodstvom gospoice mr. Nikoline Pinko obogatio je euharistijsko slavlje svojim lijepim, mladenakim pjevanjem. Zbor djeluje nepunu godinu dana, ali marljivim vjebanjem i neumornim zalaganjem voditeljice zbora gospoice mr. Nikoline, postigao je velike rezultae i mnoge privukao na euharistiju i na ivot Evanelja. Misno slavlje predslavio je prof. dr. o. Josip Barievi, TOR i u svojoj homiliji ohrabrio je mlade za poziv na ivot istine, slobode i ljubavi u duhu Evanelja, jer tako je vano istinskii nesebino ljubiti do kraja i dopustiti da budemo ljubljeni od Boga i jedni od drugih,zavrio je propovjednik. Zagrebaki, varadinski i bjelovarski mladomisnici Svoju zahvalnost dragome Bogu, Majci Bojoj Karmelskoj i sestrama, potvrdili su i ovogodinji mladomisnici Zagrebake, Varadinske i Bjelovarsko-krievake biskupije, njih 17, sveanom Mladom misom, u ponedjeljak, 28. lipnja, na spomen sv. Ireneja, muenika. Euharistiju je predvodio mladomisnik Varadinske biskupije vl. Tomislav Dodlek, a

propovijedao je mladomisnik vl. Josip urin, takoer iz Varadinske biskupije. Propovjednik je govorio o naem putu nasljedovanja Krista Isusa, te je rekao i ovo: Mnogi su osjetili potrebu da pou za Isusom. On ih nije odbio, ali im je dao na znanje da im nee biti lako uz njeg., Zatim je naglasio da kranski ivot, a osobito sveeniki i redovniki ivot, nije natjecanje i potreba za afirmacijom, ve traganje za priznanjem koje nam moe dati jedino Krist Gospodin. Susretom u govornici, izmjenom iskustava, kao i preporukama u daljnju molitvenu pratnju i suradnju, nastavili smo svoje poslanje u slubi Bojega Kraljevstva.. Mladomisnik o. Joan, na karmelianin Radost svojih mladomisnikih dana podijelio je s nama, u petak 09. srpnja, euharistijskim slavljem, na o. Joan od Krista, OCD, iz Sofije. Uz njega je bio u koncelebraciji na o. Zvonko Marti, OCD i na bogoslov br. Jakov Kuhari, OCD. Poslanje i zahtjevnost navijetanja Evanelja bila je glavna tema homilije u kojoj je o. Joan, OCD, naglasio da je svaki kranin pozvan navijetati tu istinu; te biti Boji svjedok, uz sve tekoe i patnje. Jednako tako iskustvo vjere nam pomae da sve tekoe nadvladamo i ostanemo vjerni i dosljedni... Misno slavlje pratio je skladnim pjevanjem na zbor, a druenje u govornici otkrilo nam je zanimljive Boje putove kojima je Gospodin vodio o. Joana, i to od Sofije do Warave, od Warave do Rima, od Rima do Zagreba, pa u Sofiju i sada ponovno u Zagreb. Boji putovi su udesni i velianstveni, za nas tajnoviti i nedokuivi. Ostajemo zadivljeni nad onim to Gospodin ini na tim putovima za pojedince i za zajednice. Vae sestre iz Karmela - Brezovice

97

IZ NAIH ZAJEDNICA

KLOTAR IVANI "astiti Mariju od Karmela za nas znai pronai istinski smisao nae vjere i pobonosti; znai napustiti izvanjskost kao nosivi pristup. Isusova pouka o molitvi otkriva potrebu sjedinjenosti naega stava i ivota s Bojom prisutnou koja postaje mjerom svega to inimo i prema emu teimo." - u propovijedi je rekao biskup ako. " Evanelje govori da je od toga asa "uenik uze k sebi". Ostaje nam pitanje: jesmo li Mariju uzeli k sebi? To ponajprije znai raspoloivu poslunost Duhu Svetomu koja se ostvaruje u srcu". Draga naa brao i sestre! Od naeg prolog javljanja prolo je podosta vremena, skupilo se puno toga to bismo eljele podijeliti s vama, pa krenimo redom Gospa Karmelska Zajedno sa brojnim upljanima, prijateljima i tovateljima Gospe Karmelske, glavne zatitnice naega Reda, s radou smo proslavile njenu svetkovinu 16. srpnja 2009. Svetu Misu u 11 sati u naoj kapeli predvodio je pomoni biskup zagrebaki, mons. dr. Ivan ako. U koncelebraciji su bili o. Ante Crnevi, OFM, proelnik katedre za liturgiku na KBF-u u Zagrebu, klotarski gvardijan o. Tomislav Boiek, OFM, o. Mirko Kemive, gvardijan kapucina u Varadinu, don Ante Pali, SDB, upnik upe Sira, vl. Julije Bai, sveenik subotike biskupije, vl. Mladen Hokman, upnik upe u Posavskim Bregima, vl. Josip Samardija, upnik upe u Ludini, o. Milan Krito, OFM. Na poetku euharistijskog slavlja u ime upe je mons. aka, kao i sve nazone, pozdravio fra Tomislav Boiek. "to ovjek vie ljubi Boga utoliko je vie slobodan. to se vie pribliavamo Isusu Kristu, savreno slobodnom ovjeku, utoliko vie i sami postajemo savreni i slobodni. ovjekov poziv na slobodu ima svoje ime, a to je kri. Kri je evanelje slobode! To je najdublji smisao Kria. A sastoji se u ovom: raspeti vlastita oekivanja na kriu Kristovu ili raspeti Krista na kriu vlastitih oekivanja" - rekao nam je, izmeu ostalog o Petar Janji, OCD, u predavanju "Odlike i ljepota Bojeg poziva i odaziva u Crkvi", 25. srpnja. " Vjera postaje takoer osvajanje ljepote i mira. Pravi mir vjere, prava radost koju svijet ne poznaje, ljepota koja e spasiti svijet, nije u odsutnosti borbe, agonije, muke, nego u arkoj ljubavi i potpunom predanju Bogu koji poziva." identitetu zauzetosti karmelianke 3. kolovoza odrao nam je predavanje o. Antonio Mario irko, OCD, u vrlo Vjernici koji su eljeli obui karmelski kapular, znak osobite Gospine zatite i ljubavi, uinili su to nakon misnog slavlja. Predavanja

98

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

dinaminom stilu. Pozvao nas je na itanje i ivljenje naih Konstitucija, preko kojih nam progovara Bog, i koje nas pozivaju na nasljedovanje Isusa u svjetlu vlastite povijesti. Treba znati riskirati, ivjeti u jednostavnosti srca, s naim svecima kao potporom, s osobitim naglaskom na marijansko Ilijinu duhovnost Reda naglasio je o. Antonio. 27.10. o. Petar Janji, OCD, takoer nam je govorio o slinoj temi: "ivjeti poziv karmelianke danas". "Mi, posveene osobe svetim vezama Karmela, s jedne strane poput Ilije proroka trebamo "stajati pred licem Bojim", ivjeti u prisutnosti Bojoj, a s druge poput Blaene Djevice razmiljati o rijei Bojoj, prebirati je u svome srcu te tako omoguiti da ona u nama postane ivot". "Ideal redovnikog ivota se sastoji u nasljedovanju Krista po uzoru na Mariju. () Ona je ponizna: njezina je jedina elja biti slubenica Boja. Ona zna kako je jedini nain da pridonese spasenju svijeta taj da se, namjesto da ostvaruje vlastite projekte, stavi potpuno na raspolaganje za Boje inicijative". HODOASNICI, MLADI U proteklom vremenu pohodilo nas je vie grupa hodoasnika. Susret s Karmelom, nekima prvi, a nekima ve redoviti, prilika im je za susret s drugaijim nainom ivota, koji otvara prostor za pitanja o vlastitom ivotu. Mnogi ga doivljavaju kao svjedoanstvo vjere, mnogi se preporuuju u molitvu traei pomo od Boga na svom ivotnom putu Grupa hodoasnika iz Rijeke poetkom kolovoza s nama je sudjelovala na molitvi Veernje. Krajem rujna posjetili su nas vl. Pavao Mokri sa upljanima upe Bl. A. Stepinca u Novskoj, zatim Zajednica branih vikenda iz Subotice sa vl. Franjo

Ivankoviem, hodoasnici iz B. Monotra, Sombora, Bakog Brega Grupu mladih iz Zagreba 24.10. doveo nam je povjerenik za pastoral mladih, vl. Domagoj Matoevi. S njima smo proslavili sv. Misu, na kojoj su sudjelovali i Framai iz nae upe. Vl. Domagoj nam je u propovijedi progovorio o obraenju. Nakon Mise slijedilo je srdano druenje, a osobitu su ljubav mladi pokazali prema naim kolaiima

Jo jedna grupa mladih pohodila nas je 3. studenog, no ovi su bili doslovno s druge strane svijeta: sa Salomonskih otoka! Za one koji moda ne znaju, to je otoje izmeu Azije i Australije, neposredno ispod ekvatora. Prije njihovog posjeta dobro smo to istraile u atlasu! U Hrvatskoj su bili oko dva mjeseca, a doveo ih je misionar o. Ivica Gregurec, lazarist. Otpjevali su nam desetak pjesama na nekoliko od njihovih brojnih jezika. Naime, oko tisuu otoka vrlo je ratrkano i slabo povezano. Slubeni jezik im je engleski, jer su do prije tridesetak godina bili britanski protektorat, a sada su samostalna drava koja s mukom gradi svoj nacionalni identitet i zajednitvo. Stanovnitvo je vrlo siromano, uvjeti ivota, za na pojam, su jako teki. Osim pjesama, mladi su nam izveli i jedan liturgijski ples. Taj dan je kod nas pao

99

IZ NAIH ZAJEDNICA

snijeg, a njima je to bio prvi i, vjerojatno, jedini koji e vidjeti u ivotu. Njihov dojam o Hrvatskoj je: vrlo lijepa, ali jako je hladno "Hou biti svetica, velika svetica!" "Hou biti svetica, velika svetica!" sa samo devet godina rekla je sveta Mala Terezija, iju smo svetkovinu 1. listopada sveano i radosno proslavile, zajedno sa brojnim njenim tovateljima, prijateljima nae zajednice i upljanima. Euharistijsko slavlje predvodio je fra Ivica Petanjak, provincijal Hrvatske kapucinske provincije, a suslavitelji su bili fra Tomislav Boiek, gvardijan, i upnik fra Josip Vrbanec, OFM, zatim kapucini fra Mirko Kemive, upnik u Varadinu, i fra Juro imi, vl. Matija Burja, subsidijar u Mariji Bistrici, vl. Marin Kneevi, upnik iz Bizovca, don Ante Pali, salezijanac, upnik upe Sira. O. Petanjak je u propovijedi naglasio osobito injenicu da je Terezija ivjela vrlo kratko, samo 24 godine, i da se u tako kratkom ivotu ostvarila kao svetica, ak je i proglaena nauiteljicom Crkve, to je najvii naslov to ga netko moe u Crkvi dobiti, dok je sa 24 godine velika veina nas tek na poetku svoga puta, moda jo u traenju. Sveta Mala Terezija je ve u djetinjstvu znala to hoe, imala je cilj. Ve sa 15 godina ula je u Karmel. Ali nije dovoljno samo ui u jednu strukturu ili prihvatiti jedan oblik ivota, bio to samostan ili brak. To je tek poetak, okvir, prazan prostor kojeg treba "namjestiti", osmisliti. Terezija je htjela spaavati due biti i misionar, i muenik, i apostol dola je do spoznaje da je mogue biti sve to, pod jednim uvjetom: da ljubi Bile smo goe Dvije nae sestre sudjelovale su na teaju permanentne formacije "Interpersonalna

komunikacija i psihologija molitvenog ivota u klauzuri" koji je odran od 25.-29. rujna u Karmelu u Mariji Bistrici. Od srca zahvaljujemo organizatorima i domaicama tog dogaanja, kao i o. Dudi; OFM; i o. Szentmrtoniju, DI, koji su nas obogatili svojim znanjem, iskustvom i duhom te potaknuli da jo poletnije ivimo u tenji za naim idealima, za naim Idealom Isusom Kristom. I DOMAICE 23. listopada u naem je samostanu odrana 3. sjednica Savjeta Udruge "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki. Predsjednica Udruge, s. Ilijana Cvetni, savjetnice iz svih naih zajednica i o. Jure Zeevi, duhovni asistent Udruge bili su nam dragi gosti. to (tj. koga) nam je donio sv. Nikola? Na samog svetog Nikolu jedan nas je biskup iznenadio i obradovao svojim posjetom. Ne, nije to bio (ipak) sveti Nikola, niti mons. Nikola Keki, nego mons. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki. S nama je proslavio nedjeljnu Sv. Misu, zajedno s naim upnikom o. Josipom Vrbancem, OFM. U propovijedi je govorio o liku sv. Ivana Krstitelja, njegovu djelovanju, a i o naoj potrebi za Ivanom danas, u naem vremenu. Pozvao nas je da sluamo njegov glas iz pustinje, koji poziva u pustinju, u oslukivanje Boje rijei i istine naeg ivota Prije zavrnog blagoslova, objavio je nama i nazonim upljanima radosnu vijest o tome da smo dobili novu biskupiju Sisaku, i novog pastira, mons. Vladu Koia. Neka ga Gospodin, na Dobri Pastir, vodi, jaa i prosvjetljuje, na dobro svih onih dua koje su mu ovom novom slubom povjerene!

100

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

U kratkoj posjeti naoj zajednici 23. prosinca bili su na provincijal, o. Vinko Mami i o. Antonio Mario irko. estitali su nam Boi i prenijeli svoja razmiljanja o aktualnom trenutku naeg drutva. i 2010. 2010. godinu zapoeli smo s vedrim iznenaenjem: 1. sijenja posjetila nas je grupa malih estitara iz Brckovljana djeice sa njihovom tetom, s. Ivankom Darojkovi, i zduno nam otpjevala nekoliko boinih pjesama "Svaka prava, iskrena, iz dubine srca, molitva rastvara nebesa i Duh Sveti silazi na zemlju. Kakvog li divnog i velianstvenog zadatka za nas molitvom stalno rastvarati nebesa da Duh Sveti silazi, prvo na nas, a onda meu sve nas. Rastvarati nebesa kako bi svi narodi uli Boje rijei, rijei utjehe: "Ti si moje dijete, u tebi mi sva milina!" - na blagdan Krtenja Isusova u propovijedi je istaknuo o. Stjepan Vidak, OCD, predslavitelj euharistijskog slavlja koje su, po lijepom starom obiaju, s nama proslavila naa braa karmeliani iz Remeta. Koncelebrirali su o. Anelko, o. Ilija, o. Anto i o. Draen Marija, o. Antonio Mario je ispovijedao, a sudjelovali su i braa Boo, Nikola, Joan, Danijel, Domagoj, Jakov, Stipe, Vitomir, Stanko i Dominik, te karmelski treoreci brat Marko i sestra Vesna kunca, te brojni upljani. Nakon svete Mise i veere, u naoj govornici smo s braom karmelianima i sestrama franjevkama iz Remeta imali veselu zajedniku rekreaciju. Poziv na radosnu poniznost, kroz jednu meditaciju sredinom sijenja, uputio nam je o. Jorge Ramos, Opus Dei. Promatrajui Isusa u Evanelju i Njegovu poniznost, te primjere svetaca, o. Ramos nam je prikazao ljepotu poniznosti i njezine plodove sluenje, strpljivost, ustrajnost, zahvalnost

18. sijenja imale smo veliku radost primiti posjetu naega pastira, kardinala Josipa Bozania i njegovog tajnika, vl. eljka Faltaka. U srdanom razgovoru, kardinal nam je naglasio da, unato naoj slabosti i krhkosti, Bog rauna s nama, i da moramo biti svjesne da nas Crkva treba da bi mogla izvriti svoje poslanje. Osobito nas je pozvao na molitvu za novoosnovane biskupije: sisaku i bjelovarsko krievaku, za sveenike i nova duhovna zvanja.

Neke vidove duhovnosti nae sv. Majke Terezije istaknuo nam je o. Antonio Mario irko, OCD, 19. sijenja u predavanju "Terezija Avilska svetica za sva vremena". Odnos prijateljstva s Bogom, ljubav prema Crkvi i iz toga proizlazea apostolska dimenzija molitve kao slube ljubavi, vanost ispita savjesti samospoznaje elementi su duhovnog ivota koji su aktualni u svim vremenima.

101

IZ NAIH ZAJEDNICA

Spontani nagovor predavanje s velikim arom odrao nam je 28. sijenja fra Mario Knezovi, OFM. Govorio nam je o vanosti svjesnosti vlastitog identiteta, opasnosti da nam sveto postane uobiajeno i stvar navike, rutina zato treba svaki dan iznova zapoinjati, vraati se izvorima. Ne moemo ivjeti samo pojedine dionice svojeg poziva, pristati na nerijeeni rezultat i igrati duplu igru mi smo tu da donosimo plodove, moramo osvojiti vijenac slave, s Isusom Kristom kao mjerilom, dati se razapeti sa stotinu svojih pitanja Na sv. Blaa, don Dejan Turza, upnik upe Muo iz kotorske biskupije, proslavio je s nama sv. Misu i podijelio s nama svoje iskustvo snage zagovora i pomoi svetaca iz Boke Kotorske. S velikom radou i zahvalnou Bogu za taj dar, 6. veljae smo srcem i molitvom pratile dogaaj ponovne uspostave sisake biskupije i postavljanja mons. Vlade Koia za sisakog biskupa. Na osobit nain elimo naom molitvom sudjelovati i u svim "poroajnim" tekoama u ovom prvom periodu ivota nae nove biskupije. I na redoviti ispovjednik, o. Franjo Podgorelec, OCD, redovito nas obogauje i potie i prigodnim nagovorima. Tako smo uoi svetkovine Male Terezije uli kako je ona svoj Mali put u pismu tumaila sestri Leoniji, za Boi nam je govorio o nasljedovanju Marije kako vjerom postati

majkom Gospodinovom, a na poetku ove korizme podsjetio nas je na tri neodvojiva sredstva za promjenu, obraenje ivota: molitvu, post i milostinju. U tom duhu obraenja nastavio je i o. Jure Zeevi, OCD, 23. veljae, sa svojim predavanjem o samoispravljanju, u kojem nam je postavio brojna pitanja: U kojoj perspektivi ivim? Na temelju ega odluujem? Je li moj ivot uistinu bogocentrian? Sva e moja djela biti dobra, ako sam ja stvarno pristao biti poput moga Boga: ljubav i dobrota Podijelivi s vama isjeke svih ovih dogaaja iz proteklog perioda kojima nas je Gospodin hranio i hrabrio, poticao i ispravljao na naem putu, elimo istaknuti da je jo mnogo, mnogo vie toga to se ne moe niti izrei, niti napisati, a daruje nam se u naoj svakodnevici. Boja milost u kojoj ivimo po sakramentima, molitvi, zajednitvu, svemu oko nas; Boja milost koja tee iz izvora Kristova Srca, izvora Ljubavi koju u ovom korizmenom vremenu elimo jo vie upoznati, primiti, uzvratiti. I za kraj ovog naeg javljanja elimo da nam svima Gospodin daruje obilje svog Duha kako bismo u ovom svijetu bili sluge i svjedoci Boje Ljubavi! Vae sestre iz Klotar Ivania

BREZNICA AKOVAKA
Draga naa brao i sestre! Ova nam je godina u svojoj prvoj polovici donijela niz velikih i milosnih dogaaja kojima Gospodin nastavlja ispisivati stranice povijesti svoje ljubavi prema nama. Iz dana u dan, ivei s Njim i za Njega, hodoastimo ovim ivotnim putem koji je On sm i koji nam neprestano donosi nove izazove da na tu ljubav odgovorimo svojom.

102

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Nakon vizitacije koju je u naoj zajednici imao na mjesni ordinarij mons. Marin Sraki, 21. veljae smo pristupile naim samostanskim izborima kojima je on predsjedao te smo na sljedee trogodite za novu poglavaricu izabrale s. M. Josipu od Milosrdne Ljubavi Boje, a za savjetnice, po redoslijedu izbora, s. M. Barbaru od Vjenog Oca, s. Dobrilu od Bezgrjenog Srca Marijina, s. M. Jelenu od Krista Kralja te s. M. Karmelu od Krista Kralja. Vrlo lijepom trodnevnicom pripravile smo se na svetkovinu naeg svetog oca Josipa. Zbog dovrenja nae crkve, mogle smo sve to organizirati na iroj razini. Odaziv ljudi bio je vrlo velik i iz dana u dan sve vei, to e, nadamo se, postati dobar obiaj u naoj upi. Bilo je predivno vidjeti ljude kako se u skupinama s raznih strana slijevaju prema samostanu, pjevajui i molei krunicu. Svemu tome pridonio je i na upnik vl. Mirko Mrnarevi koji je pomogao osmisliti sadraj i tematiku trodnevnice. Prvi smo dan razmiljali i molili za bolesnike, u drugom nam je danu nakana bila za nae obitelji, mlade i nezaposlene, a treeg smo dana molili za obnovu vjere. Svakog dana se predstavljala po jedna od tri razliite skupine koje sve zajedno tvore jednu obitelj nae upe: prvi je dan pripao zajednici vjernika iz puka, drugog nas je dana svojim iskrenim svjedoanstvom dirnuo tienik Doma za psihiki oboljele odrasle osobe koji se nalazi u naoj upi, te smo se na koncu trei dan predstavile i mi, dobivi svaka po jednu crvenu ruu na dar od djece nae upe.

Svete Mise i molitve tih je dana predvodio na upnik, dok je sveanu svetu Misu na samu svetkovinu predslavio vl. Toni tefan. Vjerujemo da je sv. Josip tih dana izmolio pregrt milosti i malima i velikima, te da e mo njegova zagovora i dalje privlaiti ljude da ga s pouzdanjem mole za sve svoje potrebe i nakane. Nekoliko dana nakon toga, 23. oujka, u slijedu svoje bratske posjete hrvatskom Karmelu, pohodio nas je definitor o. Albert Wach u pratnji naih o. Antonija i o. Darija. Jednostavno i srdano, o. Definitor je zapoeo susret predstavljanjem i znaenjem cetusa kojem pripadamo u Redu, a zatim nas je, u sklopu priprave za obljetnicu roenja svete Majke Terezije, potakao na itanje i prouavanje djela sv. Majke u cilju obnove naeg duhovnog ivota kroz izravan doticaj s njenim rijeima, te je na kraju zatraio i osobno svjedoanstvo sestara, osobito onih mlaih, o nainu itanja i utjecaju terezijinih djela na na karmelski ivot. Vrlo velik dan za nau zajednicu bio je 1. svibanj, kada je pod zatitom svetog Josipa radnika posveena naa crkva i uspostavljena klauzura. Cijeli obred posvete crkve od svoga poetka kada smo se u procesiji uputili prema zakljuanoj crkvi koju je otvorila naa Majka zamolivi oca nadbiskupa mons. Marina Srakia da je blagoslovi i posveti, pa sve do sveanog paljenja svjetla u crkvi ime je oznaen zavretak obreda sve je bilo vrlo simbolino i nama nadasve dirljivo, sjeajui nas na mnoge godine ekanja i enje za ovim danom koji se ostvario Bogu na slavu! Sudjelovale smo svim srcem, a vjerujemo i sav prisutni puk, nai upljani, prijatelji i dobroinitelji te na pomoni biskup mons. uro Hrani, mnogo prisutnih sveenika i bogoslova u asistenciji i u predvoenju liturgijskog pjevanja. Osobito nam je bilo drago to su i sedamnaestorica

103

IZ NAIH ZAJEDNICA

naih karmeliana, sveenika i brae, doli podijeliti s nama taj veliki dan, taj veliki dar! U ime nae zajednice svima je zahvalio na o. Jure Zeevi, dok je o. Jakov Mami proitao povelju posvete crkve.

U oltar nae crkve ugraene su relikvije naih svetih roditelja sv. Majke Terezije od Isusa i sv. Oca Ivana od Kria. Na taj nain, hranei se svakodnevno s tog oltara, podsjeamo se da nam se i hraniti njihovom karizmom koju ostvarujemo u ovom molitvi posveenom prostoru. Jo jednom smo se osjetile radosno i prihvaeno u okrilju nae nadbiskupije, ali i odgovorno da nastojimo svojim ivotom opravdati rijei oca Nadbiskupa koji je na Karmel po svom ivotu i djelovanju smjestio u samo srce nadbiskupije! Nakon zavrenog slavlja i razilaenja naih gostiju, u veernjim satima toga dana, okupljene oko kipa nae Gospe od Karmela i otpjevavi joj molitvu Salve Regina, ule smo u na kor zatvorivi reetku, te na taj nain i od tog trenutka zaivjele svoju karmelsku posveenost u klauzuri naeg samostana. U ponedjeljak 17. svibnja, naa je s. M. Jelena od Krista Kralja proslavila srebrni jubilej svojih svetih redovnikih zavjeta zahvalivi Gospodinu za mnoge primljene milosti i posvjedoivi obnovom zavjeta pred svojom obitelji i rodbinom pripadnost Bogu i Karmelu. Uz koncelebraciju vl. Tonija tefana i naeg o. ure Filipovia, svetu Misu predslavio je o. Zvjezdan Lini, OFM, koji je svoju propovijed temeljio na

Isusovim rijeima: "Bolje je za vas da ja odem", budui da smo bili u devetnici pred Duhove, a koje je na koncu primijenio i na nau s. Jelenu obrativi se nazonoj rodbini da je i Jelenin odlazak bio "bolje za njih", jer je dio Bojeg plana i izvor blagoslova za sve njih. Ove su godine za mjesto proslave Dana vjerouitelja, osim akova, organizatori susreta svih vjerouitelja nae nadbiskupije izabrali i na Karmel, kao mjesto koje na svoj nain radi za irenje vjere i Kristova Kraljevstva. Sveto misno slavlje tog 5. lipnja predvodio je na nadbiskup mons. Marin Sraki, a cjelokupni susret bio je posveen liku bl. Alojzija Stepinca, kao uzoru sveenika. Sudjelovalo je preko sto pedeset vjerouitelja i ezdesetak vjerouenika, a nakon sv. Mise uslijedila je dodjela priznanja vjerouenicima osnovnih i srednjih kola te smo mi predstavile svoju zajednicu i nain ivota u Karmelu, a i susrele se u govornicama sa svima onima koji su eljeli s nama podijeliti svoje preporuke, pitanja, razgovor i brige. Jo jedan susret obiljeio je ove dane svojom iznimnou i sadrajnou: po prvi smo se put susrele s naom braom i sestrama u svijetu, pripadnicima Karmelskog svjetovnog Reda, koje je na o. Vjenceslav Mihetec 19. lipnja objedinio kod nas iz zajednica u Zagrebu i Somboru. Njih etrdesetak sudjelovalo je najprije s nama na misnom slavlju u kojem je o. Vjenceslav ukazao, na temelju misnih itanja toga dana, na Boje prvenstvo u naem ivotu i na ivotni odgovor na osobno pitanje Tko je na Bog? kojim na pravo mjesto trebamo staviti Njega, a potom i sve ostalo ne ulazei u napast da poboanstvenjujemo neto to Bog nije. Nakon svete Mise i dijela programa koji su zasebno imali u dvorani ispod nae crkve, ponovno smo se susreli razmjenjujui svoja pitanja jedni drugima te dajui svjedoanstvo naina ivljenja iste

104

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

karmelske karizme u razliitim ivotnim okvirima. Osobito je dojmljivo bilo uti kako se u svojoj svakodnevici za molitveni prostor i vrijeme esto puta i bore i rtvuju naa braa i sestre u svijetu, pripadnici istog Reda, iste karizme, no razliitog naina ostvarenja unutar naih ivotnih poziva. Od 23. do 25. lipnja u naem je Karmelu odrana IV. Skuptina Udruge naih samostana u Hrvatskoj i BiH prilikom koje je za novo trogodite potvreno dosadanje vodstvo Udruge. Bilo nam je drago ponovo ugostiti nae susestre iz razliitih zajednica te opet razmijeniti svoja iskustva i miljenja, no i vlastite elje i nadanja kako bismo zajedno kroili jo povezanije i pouzdanije na ovom putu vrh gore Karmela, kako je i bilo geslo ove Skuptine: Skupa hodajmo! I na kraju, svima vama, draga naa brao i sestre, od srca estitamo predstojeu

svetkovinu nae drage Gospe od Karmela, elei vam i molei marijansku pouljivost i poniznost kako bi se u nama ostvarilo otajstvo Karmela cvatueg i Bojim plodovima bogatog vrta Gospodnjeg! Vae sestre iz Karmela u Breznici akovakoj

MARIJA BISTRICA Sveenika godina Sveenika godina, koja je zavrila na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, i nama je bila prigoda da se preispitamo zato je naa Sveta Majka osnovala prvi obnovljeni Karmel. Posebna joj je elja bila da svaka njena ker zaloi svu svoju egzistenciju i preda je za Crkvu, za njene gorue probleme, da sve to kroz molitvu nosi Gospodinu, a posebno "kada bismo se sve predale molitvi za branitelje Crkve, propovjednike i uene ljude koji je brane, pomogle bismo u emu bismo mogle ovome mome Gospodinu" (Put k savrenosti, 1, 2). Uz molitvu za sveenike, koja je ove godine bila pojaana, posebno nas je razveselila svaka vijest o novim duhovnim zvanjima za sveenitvo i redovnitvo. Tako su don Mladen Deli i don Milan Ivanevi, salezijanci, doveli grupu mladia koji se zanimaju za redovnitvo i mogui su budui kandidati za salezijansku drubu. O. Branko Zebi, OCD, posjetio nas je 22. oujka s Bokom Roguljiem i Ivanom eliem iz Splita koji bi eljeli stupiti u Karmelski red, i sada se nalaze u postulaturi u Remetama. Kad smo ve kod postulanata, spomenut emo i to da su 22. lipnja zajedno s o. Draenom Vargaeviem kod nas imali duhovnu obnovu. Posebni doivljaj za zajednicu bio je 27. oujka. kad su pjeice na hodoae Majci Bojoj u M. Bistricu doli karmelski bogoslovi i postulanti s magistrom o. Stjepanom Vidakom. Na karmelskoj webstranici ovako su opisali taj dogaaj: "Doli smo u svetite, pomolili se i odmah otili do naih dragih sestara u Karmel koje su nas oekivale. Prvo ime su nas poastile bila je

105

IZ NAIH ZAJEDNICA

voda za pranje blatnjavih cipela, a zatim suhe arape, majice, trenirke, lape jer neki su sve to trebali. Pobrinule su se za nas kao prave sestre i majke. Nakon toga je slijedio susret u domu Oevu - samostanskoj crkvi gdje smo zajedno izmolili Veernje pohvale koje su bile predokus boanske liturgije radi aneoskih glasova sestara. Nakon Veernje uslijedile su molitve Reda, Salve Regina, a nakon toga Euharistija koju je predvodio o. Stjepan. Liturgijski dio zaista je bio vrhunac hodoaa kada smo zaboravili na sve neprilike naega puta.Uslijedila je veera u kojoj smo neizmjerno uivali, te radosni susret sa sestrama. Uz priu, smijeh i pjesmu brzo je prolo sat vremena te nam je bilo poi natrag. Naravno, ne pjeice jer je o. Dario doao po nas kombijem. Pozdravili smo se sa sestrama uz obeanje da se, ako ne prije, vidimo do godine. Neizmjerno smo zahvalni dragom Bogu za ovaj dan jer osim suncem i kiom, obdario nas je dobrim raspoloenjem, smijehom, spremnou na rtvu i toplim i srdanim prijemom naih sestara. Blagoslovljen Bog u vijeke!" Ususret 500. obljetnici roenja sv. Terezije Avilske Ususret jubileju 500. godinjice roenja nae sv. Majke Terezije Avilske idemo iitavajui njezina djela te nastojimo provesti u ivot njene naputke. U tu svrhu i u tom smjeru, pored naeg zajednike Lectio teresiana knjige "Moj ivot", bila su i neka predavanja u sklopu permanentnog obrazovanja sestara: 14. 01. o. Draen Vargaevi na temu "Neizbjena bol postaje rtva ljubavi" o patnjama i bolima sv. Terezije Avilske prema knjizi "Moj ivot"; 20. 01. o. Miljenko Suac, SMM, progovorio je o dinamici krize sv. Terezije Avilske u njenom redovnikom ivotu.

Naglasak je bio na periodu ivota od 1554. 1556. godine; 3. 03. "Sv. Terezija Avilska i obnovljeni Karmel" predavanje o. Miljenka Suca; 9. 03. o. Jure Bosani odrao nam je nagovor pod motom "Korizmeni hod prema Uskrsu". 12. 03. "Izabrani likovi karmelske duhovnosti i njihov odnos prema zdravlju", naslov je predavanja o. Jure Zeevia, OCD; 17. 03. o. Sreko Rimac, OCD, obogatio nas je tumaenjem Velikoposne molitve sv. Efrema Sirskog koja se moli u grkokatolikim Crkvama za vrijeme korizme, odnosno Velikog posta. 21. 04. o. Miljenko Suac: "Terezija i reforma karmeliana"; 6. 05. o. Petar Janji, OCD, "Odlike ljepote Bojeg poziva i odaziva u Crkvi". 22. 05. o. Draen Vargaevi: "Kako je molila sv. Terezija Avilska"; 2. 06. o. Miljenko Suac: "ivot u obnovljenom karmelu, s naglaskom na redovnikim zavjetima".

ivot s Crkvom i za Crkvu Na Svijenicu (02. 02.) naa je s. Josipa Amalija od Milosrdne Ljubavi (Marija Biondi) proslavila 25. godinjicu zavjeta. Bila je to prigoda za njenu osobnu i nau

106

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

zajedniku obnovu vjernosti Kristovom pozivu i predanju. Intenzivnom radou smo i molitvom pratile (6. 02) ponovnu uspostavu Sisake biskupije i ustolienje novog biskupa mons. Vlade Koia, kao i 20. 03. osnivanje nove Bjelovarsko-krievake biskupije i reenje novog biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka. Voditelj ovogodinjih naih zajednikih duhovnih vjebi od 15. do 20. 02. bio je vl. Toni tefan, duhovnik Meubiskupijskog sjemenia na alati i dugogodinji misionar u Beninu (Afrika). Sredinja tema oko koje se sve kretalo bio je Isus, a vl. Toni nam ga je predstavio na vrlo osoban i zanimljiv nain. Pribliio nam ga je kao onoga za kojim moemo ii, jer nam je slian u svemu, osim u grijehu. Mons. Valentin Pozai obradovao nas je svojom posjetom te je 28. 02. s nama slavio sv. Misu, imao susret sa sestrama a bila je i prilika za osobne susrete. Zahvalne smo za poklonjeno vrijeme i radosnu raspoloivost naeg Biskupa. S nama je proslavio roendan bl. Alojizija Stepinca 8. svibnja p. Vladimir Horvat, DI, dobar poznavatelj ivota i djela kardinala Stepinca. Pater je u susretu sa sestrama podijelio i dogaaje iz svoga ivota koji su ostavili traga kroz njegov ivot i rad. Ohrabreni i nagraeni Primjeujemo da su neki sveenici i vjerouitelji uveli lijep obiaj da zajedno s prvopriesnicima i krizmanicima dolaze na hodoae Majci Bojoj Bistrikoj i onda posjete i na samostan pa je i ove godine bilo vie grupa jednih i drugih. Nagradno hodoae i posjet naem samostanu zasluila je grupa srednjokolaca aktivnih u upama grada Virovitice sa svojim vjerouiteljem; zatim sudionici vjeronaune olimpijade Varadinske biskupije te Zbor mladih Varadinske biskupije koji su stigli u organizaciji

Kateheskog ureda s voditeljem tog Ureda vl. Damjanom Korenom. Praktina nastava iz vjeronauka na programu je u estim razredima osnovne kole pa su u sklopu te nastave neki vjerouitelji zaeljeli upoznati svoje vjerouenike sa sestrama karmeliankama, pa su nas tako posjetili: uenici O. . Retkovec iz Zagreba s vjerouiteljicom Marijom ganjer; O. . "Mato Lovrak" iz Kutine, te uenici iz upa Budaevo, Topolovec, Gue. Pohodila nas i je grupa uenika sedmih razreda iz Paga sa svojom vjerouiteljicom. U naoj Kronici zabiljeene su jo neke vee hodoasnike skupine koje su posjetile na samostan: Zajednica "Dobri Pastir" pod vodstvom s. Biserke Jaguni, SF; molitvena zajednica "Bog je ljubav" sa fra Marinkom iz Poege; hodoasnici iz Rijeke predvoeni gospodinom Josipom; djelatnici agencije Croatia express (Zagreb); sestre dominikanke i grupa djevojaka koja je kod njih u zagrebakom samostanu imala duhovnu obnovu; hodoasnici iz Dalmacije (ibenik, Split, Vodice); upa sv. Ane iz Gornje Veice (Rijeka) sa upnikom vl. Antom Zovkom; upa Biograd na moru; hodoasnici iz Sofije sa fra Tomasom; djelatnici upnog Karitasa iz Kutine; vjerouitelji iz okolnih upa koji su imali susret u O. . Marija Bistrica. Generalni definitor i Karmelska mlade Prvog dana (16. 03) svog bratskog posjeta Hrvatskoj karmelskoj provinciji generalni definitor o. Albert Wach posjetio je popodne na Karmel. O. Albert nas je openito upoznao s trenutnom situacijom u Redu, a mi smo s njim podijelile svoje iskustvo u itanju djela svete Terezije prema dokumentima koje je kao smjernice dao Generalni kapitul. To ga je obradovalo te je

107

IZ NAIH ZAJEDNICA

preporuio sebe osobno i cijelu Generalnu upravu u nae molitve.

Veernju molitvu, nakon koje je bila sv. Misa koju je predslavio o Dario i pod kojom je bila prigoda za primanje karmelskog kapulara. Nakon sv. Mise bio je kratki susret i druenje s mladima. Raspjevane Ribice Veliku su nam radost pripremili 12. 06. svojim dolaskom, pjesmom i radou maliani iz Djejeg vrtia Graberje (Varadin) s neumornom i zauzetom tetom anom. S djecom i njihovim roditeljima smo stari znanici jer se dopisujemo za Boi i Uskrs i posebno se za njih molimo. Obueni u plave majice s imenom njihove vjerske grupe Ribice eljeli su obradovati sestre recitalom i pjesmom Isuse, volim te!. Na repertoaru je bilo i jo drugih pjesama uz glazbenu pratnju tete ure, a tekst jedne kitice pjesme Jupi Jaja posebno nam je zazvonio: Ja bih htjela biti kao asna sestra (2x) I da sam ista kao ona Pjevala bih dva tri tona Slave uvijek pjesmom milog, dragog Boga. Jupi jaja jupi, jupi, ja Evo, tako nam Gospodin prireuje uvijek nova iznenaenja, uvijek nove radosti. U tom prozranom i vedrom tonu estitamo Vam svima nau najveu svetkovinu Gospu Karmelsku. Neka nas ona po usponu uvijek vodi blie Gospodinu. Pozdrav svima! Vae sestre iz Marije Bistrice

U okrilju naeg samostana odrana je u subotu, 17. travnja, cjelodnevna duhovna obnova za Karmelsku mlade koje se okuplja oko sestara karmelianki BSI na Vrhovcu. Petnaestak mladih, predvoenih s. Majom Pavlom, razmatralo je prije podne s o. Dariom Tokiem etiri upute sv. Ivana od Kria jednoj Bogu posveenoj osobi kako da postigne savrenost, a poslije podne bio je rad u skupinama. Zajedno s nama molili su

SARAJEVO Draga naa brao i sestre! Od naeg prolog javljanja proteklo je evo skoro est mjeseci. Pokuat emo za to razdoblje slijediti tragove onih koji su za sobom ostavili "snopove zlatne svjetlosti". Prvi posjet u Novoj 2010. zabiljeili su u naoj kronici 3. sijenja, poevi u Ime Isusovo, fra Lovro Gavran, provincijal i fra Mirko Majdandi, ekonom franjevake provincije Bosne Srebrene. U ugodnom

108

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

bratsko-sestrinskom razgovoru nai fratri su podijelili s nama bogatstvo svoje due i misli, a nisu propustili da nas obdare i sa dvije gajbe finog fratarskog domaeg soka. U naoj spomen-knjizi zapisali su, izmeu ostalog: "Molimo Boga za irenje karmelske karizme u BiH Dao Bog sve ono to je Njegovu narodu potrebno, a to ovjek svojom snagom ne moe ostvariti". 6. oujka posjetila nas je delegacija Radio Marije, na elu sa njezinim predsjednikom iz Italije preporuivi u molitve nakanu da se glas "Radio Marije" prouje i naom Bosnom i Hercegovinom. Ugodno nas je iznenadio i posjet naeg o. Vjenceslava koji je u Sarajevu odravao duh. vjebe sveenicima Vrhbosanske nadbiskupije, pa je svratio i svojim sestrama. Pater nam je za vrijeme razmatranja priredio lijepu meditaciju na temu muke Isusove uz dijapozitive i glazbu, to je za nas bilo veliko osvjeenje, jer takav nain meditacije nismo imali odavno. Od 2. 3. oujka imali smo radost ugostiti nae sestre - Savjetnice Udruge i naeg o. Juru Zeevia, duh. Asistenta Udruge, povodom odravanja III. sjednice Savjeta Udruge. Tim povodom pohodio nas je i na uzoriti otac kardinal, Vinko Pulji, koji se susreo sa cijelim savjetom Udruge i zasebno s o. Jurom. U bratski posjet naoj Zajednici, na svetkovinu sv. Oca Josipa 19. oujka, u veernjim satima doputovao je sa Bukog jezera o. Albert Wach, generalni definitor, u pratnji naeg o. Dominika. U ugodnom bratsko-sestrinskom ozraju imali smo prigodu upoznati se sa podrujem djelovanja o. Alberta koje mu je povjereno u okviru Reda, kao i sa smjernicama Generalne kue u pogledu priprave za 500. Jubilej roenja nae sv. Majke Terezije. O.

Albert se zanimao kako sestre iitavaju djela sv. Terezije, te kako doivljavamo nau prisutnost na ovom podruju u Bosni i Hercegovini.

Drugi dan, 20. oujka o. Definitor i o. Dominik u jutarnjim satima sluili su sv. Misu u naoj crkvi. Prije polaska zajedno smo jo proetali samostanskim vrtom, a zatim smo se pozdravili sa naim Patrima, koji su radosno nastavili put za Zagreb. U prvim danima proljea, tonije 23. oujka, odrani su izbori u naoj Zajednici i izabrana nova Uprava, o emu ste svi neposredno obavijeteni. 13. travnja posjetila nas je grupa lijenika stomatologa iz Italije "La carovana sorriso" koji su nam velikoduno ponudili svoje usluge i na licu mjesta uinili to su mogli a djeluju kao humanitarna organizacija na nekoliko mjesta u BiH besplatno lijeei siromane.

109

IZ NAIH ZAJEDNICA

30. travnja posjetila nas je grupa uenika koji pohaaju pravoslavni vjeronauk sa svojim vjerouiteljem Nebojom koji su bili na izletu u Sarajevu, a svrha im je bila upoznavanje drugih religija u BiH. U svibnju su nas u dva navrata posjetili dobroinitelji iz Italije, iz Brescie i Bergama, koji su nas obilno obdarili ivenim namirnicama, tako da smo imali u izobilju za se i za siromahe koji nam svrate. 8. svibnja posjetila nas je delegacija iz Bjelovara na elu sa gom urom Adlei i gosp. Antunom Koroec koji ve "tradicionalno" dolaze u posjet Caritasu na Stupu i rado svrate u na Karmel. Veliki dogaaj za nau upu bio je kongres bogoslova koji se odravao od 14. 16. svibnja kod nas u Sarajevu, a upa Stup je bila domain bogoslovima akovake

bogoslovije. Tih dana na je karmel ugostio sveenike profesore vl. Ivana i vl. Bou, a u nedjelju 16. svibnja imali smo radost da su bogoslovi sa svojim odgojiteljima kod nas slavili sv. Misu. U poslijepodnevnim satima, takoer su nas posjetili bogoslovi iz sjemenita "Redemptoris Mater" iz Pule sa svojim odgojiteljima, koji su vjerni prijatelji Karmela. Imali smo jo mnogo drugih i dragih posjeta koji nisu zapisani u kronici, ali jesu u srcima sestara, a nadamo se i u Srcu Isusovu. Svi su dolazili preporuiti se u molitve i "udahnuti daak" mira i nade sa gore Karmela za svoj ivot. Do sljedeeg javljanja, ostaju s Vama u molitvenom zajednitvu, Vae sestre iz Sarajeva

SORA SLOVENIJA Na dragi pater provincial, drage sestre in bratje, sprejmite topel poletni pozdrav iz Karmela Sora v Sloveniji! Moj prvi odziv, ki sem ga doivela ob pronji g. tajnika p. Jureta OCD, naj spet napiemo par besed za novo t. Vjestnika, je bil naslednji: Saj se v tem asu ni e ni novega zgodilo! Vsakdanji dogodki si sledijo v doloenem ritmu. Vmes malo praznovanja, pa tisto skrito dogajanje, ki je veinoma zavito v molk in skrivnost tihega epeta, ki se zrcali v besedah enina v Visoki pesmi: "Vstani, moja draga, odpravi se, ker glej, zima je minila, deevje ponehalo, prelo. / Cvetice so se prikazale v deeli, as petja je priel in glas grlice je sliati v nai deeli." (Vp 2,10-12) Tako se sredi sivega vsakdana znova in znova prebuja Boje ivljenje v posameznih duah in v skupnosti. Svenico, dan posveenega ivljenja, smo obhajale skupaj s salezijanskim inpektorjem dr. Alojzijem Slavkom Snojem SDB. Po sveti mai je z nami velikoduno podelil svojo izkunjo 50-letne zvestobe svetim zaobljubam. Na prvi petek v februarju smo se prvikrat sreale z naim novoimenovanim nadkofom in metropolitom dr. Antonom Stresom CM. Obljubil je, da bo rad nadaljeval tradicijo svojih predhodnikov in e le mogoe z nami obhajal sv. evharistijo vsak prvi petek v mesecu. V sreanju v klavzuri nam je po sveti mai posebno priporoil v molitev svoj nov zaetek in mnoge teke zadeve v nai Cerkvi in domovini. Tudi v poznejih sreanjih z njim

110

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

smo lahko zautile njegovo naklonjenost naemu poklicu in pripravljenost za sodelovanje z naimi samostani na Hrvakem, saj je tudi Misijonska druba, katere lan je, e vedno povezana s hrvako provinco.

in na dragi pater provincial HKP o. Vinko Mami. V njegovi nazonosti je s. Petra izrekla obnovo svojih zaobljub. S pozornostjo smo prisluhnile provincialovim besedam v homiliji, kjer je med drugim dejal: Ne znamo, zato je Bog ba s. Petru htio i pozvao, zato je ba njezino ime izgovorio. Ili ono to znamo, jeste, da je s. Petra odgovorila na taj poziv i da je ostala vjerna kroz sva svoja redovnika ljeta. I toga se danas sjeamo. Ne znamo, koji su sve trenuci proivljavani u tom vremenu to znaju samo Petra i Gospodin, koji ju je pozvao. Ono, to znamo, jeste, da je ivjela po svojim zavjetima celibata, siromatva i poslunosti. I toga se spominjamo i na to Bogu zahvaljujemo, uvjereni, da je i to jedno od Bojih djela.

Sredi februarja nam je p. Pejo Janji OCD v duhovnih vajah pomagal razmiljati o naem ivljenju ob ivljenjskih zgodbah oseb Stare in Nove zaveze Svetega pisma, o Bojem klicanju in lovekovem odgovarjanju nanj. Z zahvalno sveto mao smo v druinskem krogu na velikononi ponedeljek, 5. 4. 2010, obhajali srebrni jubilej zaobljub matere s. Petre. Somaevala sta msgr. dr. Bla Jezerek, osebni tajnik g. kardinala Franca Rodeta, prefekta Kongregacije CIVCSVA,

111

IZ NAIH ZAJEDNICA

Spominjamo se 25 godina vjernosti Bogu u pustinji Karmela ... Danas se Bogu na tome zahvaljujemo u spominjanju njegovog djela u s. Petri i njezinog suraivanja s Njim, njezinog hoda koji je kao Abrahamov hod: "Napusti sve ". Nita nije znao, ne kamo ide, ne gdje je ona zemlja, o kojoj mu je Bog govorio ali je posluao i krenuo i ostao vjeran na putu. I kao Abraham, tako i Petra, u noi vjere, ... Koliko e jo vrijemena sluiti Bogu, to ne znamo. Vjerujemo, da bude kao i dosada ustrajna i vjerna. Ono to znamo, jeste, da bude na tom putu Gospodin uvjek sa njom, pokazivaju ji stazo ivota. A kada zavri taj put, onda ji bude podario radost i pokazivao ji svoje lice. Tako neka bude. Amen. V majski pobonosti nai nebeki Materi smo priele blinjo pripravo na Vseslovenski evharistini kongres z branjem in premiljevanjem evharistinih marnic mariborskega pomonega kofa dr. Joefa Smeja. V maju nas je dvakrat obiskal upokojeni nadkof msgr. Alojz Uran. Obakrat je maeval: prvi za binkotni praznik, drugi pa za praznik Marijinega obiskanja, 31. maja. Po sveti mai je ob diaprojekciji z nami podelil trimeseno izkunjo bivanja v nanovo zgrajeni neokatehumenski hii duhovnosti "Domus Galileae" v Sveti deeli.

In e se je priblial teko priakovani in skrbno nartovani praznik Vseslovenskega evharistinega kongresa. Tri dni pred praznikom, v etrtek 10. junija, je Marija Pomagaj z naega narodnega svetia Brezje priela svojo romarsko pot na stadion v Celje, kjer se je evharistini kongres odvijal. Na svoji poti je obiskala 10 upnij. Vsepovsod so jo verniki sprejeli slovesno in veselo, kot svojo resnino Mater, Kraljico in pripronjico. Podnevi in ponoi so se ob njeni podobi zgrinjali verniki v neprekinjenem eenju, ki je bilo po veini zdrueno s eenjem Jezusa v Najsvetjem zakramentu. Nedelja, 13. junija 2010, bo s posebnimi rkami zapisana v zgodovino Cerkve na Slovenskem, ki je v Celju obhajala Slovenski evharistini kongres. Bil je to praznik vere za okoli 32 tiso vernikov, ki so prili obhajat evharistino slavje kot eno srce in dua, da bi izpriali svojo vero v Jezusa Kristusa, navzoega v svetem Renjem Telesu in Krvi. Hkrati s prievanjem vere so verniki na evharistino slavje prili tudi zato, da bi bili prie e enemu izjemnemu dogodku: razglasitvi za blaenega Alojzija Grozdeta, mladega fanta, ki je s svojim pogumnim prievanjem za Jezusa Kristusa, ki se ni ustavilo pred nobeno gronjo, postal prvi slovenski muenec za sveto vero. Somaevanje preko 700 duhovnikov in kofov je vodil papeev legat kardinal Tarcisio Bertone, ki je s slovesnim tonom prebral pretresljive besede svetega oeta Benedikta XVI: "Po gorei elji naega brata Andreja Glavana, novomekega kofa, in drugih bratov v kofovski slubi ter mnogih vernikov, in potem, ko smo sliali za mnenje Kongregacije za zadeve svetnikov, z nao apostolsko oblastjo dovoljujemo, da se astitljivi Boji sluabnik Alojzij Grozde, verni laik iz Katolike akcije in muenec, ki

112

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

je v moi evharistije s svojo stanovitno vero in zvestobo do Kristusa, sprejel preganjanje vse do muenike smrti, odslej imenuje blaeni in se njegov god obhaja na krajih in po ustaljenih pravnih predpisih vsako leto 27. maja, na dan njegovega rojstva in svetega krsta." Bl. Alojzij Grozde (1923 1943), nezakonski sin matere, ki se je pozneje poroila z drugim mokim in z njim imela e 9 otrok, je po tekem otrotvu, po dobroti svoje tete postal vzoren tudent kofijske klasine gimnazije v Ljubljani. ivel je v Marijaniu in bil med najbolj goreimi pobudniki Katolike akcije. Ko se je l. 1943 sredi vojne vihre za novoletni praznik vraal domov na Dolenjsko, se je ustavil v cistercijanskem samostanu v Stini in za

prvi petek, 1. januarja, tam opravil spoved, bil pri sveti mai in obhajilu. e isti dan so ga na poti domov zajeli partizanski komunisti in ga po zverinskem muenju usmrtili. Oitali so mu pijonao, etudi so pri njem nali le tri knjige: Latinsko mano knjigo, Hojo za Kristusom in Poroilo o Fatimski skrivnosti. Njegovo truplo so po dveh mesecih nali otroci, ki so v gozdu nabirali zvonke. Mnoge prie tega dogodka ivijo e danes Tokrat je na prispevek malo dalji, ker smo z vami elele podeliti veselje dogajanja v Cerkvi v nai domovini. Vsem vam elimo lepo pripravo na praznik nae Karmelske Matere in Kraljice in vas vse prisrno pozdravljamo! Vae sestre iz Sore, Slovenija

SOFIJA - BUGARSKA Draga naa brao i sestre! Proteklo je est mjeseci od naeg zadnjeg javljanja. I evo nas ponovo iz Karmela Duha Svetoga, da Vas uvjerimo da smo zajedno s Vama u ljubavi Kristovoj, koja nadilazi svaku mudrost. elimo s Vama svima podijeliti nae male radosti i nau svakodnevicu. Glavna tema naih razgovora, kroz ove zadnje mjesece, kao i na naim tjednim kapitulima, svakako je priprava za 500 obljetnicu roenja nae sv. Majke Terezije. Tu smo skupa sa svima Vama, dok osobno i zajedniki itamo njen ivot, da nam pomogne do zive vode za kojom svi eamo. Voda je to koja izvire u obilju iz Isusa Krista, koji je uvijek isti i koji i nas nalazi, danas, ovdje i sada Zahvalne smo dragom Bogu da nam u tome pomau i naa braa Karmeliani. Tako smo od poetka ove godine zapoeli niz predavanja, s o. Srekom na temu: nae pravilo a s o. Tadejem dokument Za tebe sam roena. Takoer nam i arhimadrit Blagovest Vangelov povremeno ima predavanja na temu liturgijska molitva. Evo i nekih malih ali radosnih zbivanja iz nae zajednice. Kako su Boji darovi beskrajni i mi smo tono na sv. Josipa dobili veliki dar od Njega. Stigla nam je dugo ekana dozvola za gradnju nae samostanske crkve. I tako su 22. oujka zapoeli radovi i sva buka, koja kao da se s nama natjee dok molimo u naem privremenom koru. Velika je to radost i istinski Tebe Boga hvalimo. I moda bas zato to kia esto pada, crkva raste, kao gljive iza kie. Oito je da se Boja providnost brine i mi se nadamo da e se brzo zaoriti Te Deum u novoj crkvi, kao i u naem novom koru i da e sve biti na Njegovu veu slavu. 25. oujka obradovo nas je posjet naeg Definitora o. Alberta Wacha, koji je doao u pratnji o. Antonia Maria, priora iz Remeta, o. Darija Tokia i nae brae iz Sofije.

113

IZ NAIH ZAJEDNICA

Tako nam je Blagovijest, koju smo toga dana slavile, ispunila srce, dok smo bili zajedno s naom braom i 2 sata su prola tako brzo.

Uskrsnue Gospodinovo lijepo smo proslavile a na Uskrsni ponedjeljak sveanu sv. Liturgiju kod nas je predvodio Apostolski Egzarh mons. Hristo Projkov, skupa sa naom braom i drugim naim sveenicima. U propovijedi mons. Hristo se osvrnuo na Mariju Magdalenu i njezino traenje Isusa, koje nije ostalo bez ploda. A mi? Kazao je nadbiskup, znamo li Ga traiti, nalazimo li Ga, i poznajemo li Ga? Na 8 travnja imale smo jedno iznenaenje od Boje providnosti. Posjetio nas je Istono-katoliki episkop iz Atene mons. Dimitrios Salahas, koji je doao u pratnji naeg vladike mons. Hriste Projkova. Kod nas su sluili zajedno sv. Liturgiju. Koja radost sluati staroslavenski "Hristos voskrese " i grki "Hristos anesti". Cijela Liturgija sv. Ivana Zlatoustog bila je na bugarskom i grkom. Mons. Salahas cesto posjeuje sestre karmelianke u Ateni, s kojima smo mi na osobit nain povezane, jer su i one kao i mi osnovane iz Istanbula. Tono 24 svibnja na Karmel je navrio svojih 75 godina. I ne samo to ne ide u mirovinu, nego postaje sve mlai. I dajui hvalu Trojedinomu Bogu ide naprijed,

hvalei Njega koji je vjeno mlad. Za tu, za nas veliku proslavu, priredile smo se trodnevnicom, koju je imao na o. Sreko Rimac. Govorio nam je o povijesti ovog, u svijetu prvog, istonog Karmela, sve od njegova poetka do danas. Kako mu je bio dostupan dnevnik osnivateljice majke Marije od Anela, mogao nam je rei puno toga to nam je bilo korisno, zanimljivo i pravo otkrie. Zaista je bogata povijest ovog Karmela. Zato danas cijela sveta Crkva i svi mi crpemo snagu iz tog Izvora, koji je otvoren za anas preko zrtava nasih prvih Majki i sestara. Taj Izvor i ta ziva voda izvire iz Kria. Za na jubilej s nama su podjelili radost Apostolski nuncij u Republici Bugarskoj Janusz Bolonek, Apostolski Egzarh mons. Hristo Projkov, naa braa Karmeliani, te drugi sveenici i misionari u Bugarskoj, redovnice, nai treoreci i puno naroda Bojega. U svojoj propovjedi mons. Hristo nas je potaknuo da se osobito molimo za sveenike. Da budu sveti i uvijek blizu do Isusa, inae ga ne e moi dati drugima. A kako Katolika Crkva istonog obreda ove godine slavi 150 godina sjedinjenja s Rimom, nadbiskup je nas jubilej nazvao jubilejom u jubileju. 5. lipnja Bog nam daruje novu radost. Nas o. Joan od Kria i Bojeg milosra (Hadziev), OCD, zareen je za sveenika u sofijskoj konkatedrali sv. Josipa. Prvi Bugarin karmelianin, koji pripada Hrvatskoj provinciji sv. Oca Josipa. Isproen je od Bojeg milosra s puno rtava i samoprijegora naih prvih sestara koje su od 1943. godine zapoele moliti da Bugarska ima oce karmeliane i da ima zvanja. Bog nam ga je dao kao dar ba za na jubilej, po imenu Joan (sin utjehe) i nadamo se da e biti na utjehu mnogima Za njegovo svecenicko redenje, dosao je nas provincijal o. Vinko Mamic s jo petnaestak brae iz Hrvatske i Sombora.

114

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Tom zgodom su i nas posjetili i nasa govornica nikad nije bila ispunjena s toliko brace i s toliko radosti. A svi Bugari koji su ih vidjeli rekli su: mladi, radosni i normalni karmeliani. Bogu hvala na tom daru i neka se samo On slavi. Preporuamo se u Vae svete molitve, dok Vam od srca estitamo svetkovinu Gospe Karmelske, Majke i Kraljice Karmela. Srdaan pozdrav iz Bugarske (zemlje rua)! Vae sestre iz Sofije NNSHAT ALBANIJA Iz Nnshata, 22. 06. 2010. Vrijeme leti. Mnogi dogaaji su iza nas, a iza svih njih stoji Gospodin koji je prebogat u svome milosru i koji nam je u svakom trenutku pokazivao kako je jedan dan u dvorima Gospodnjim bolji od tisuu drugih. Zahvaljujui sveenikoj godini i inicijativi naeg oca Generala, ovo vrijeme u naoj zajednici proteklo je u znaku sveenika i sveenitva te u intenzivnijem druenju s naom sv.Majkom Terezijom. Sve molitve upuene Gospodinu za sveenike donijele su i u naim srcima mnogostruke plodove i to nam je poticaj da, iako je zavrla sveenika godina, nastavimo istim arom moliti se i rtvovati za sveenike. Tako emo najbolje ispuniti nae zvanje i elju nae sv. Majke Terezije te nastaviti misiju naih svetica da budemo "apostoli apostola". Ove godine Gospodin nas je obradovao akonskim i sveenikim reenjima u naoj mjesnoj Crkvi. Osobita radost za sve nas bilo je sveeniko reenje prvog albanca kapucina. Fra Prel Syla uao je u novicijat kad smo mi dole u Nnshat, pa smo ga svih ovih godina posebno pratile molitvom i sestrinskim prijateljstvom. Prije reenja je kod nas imao duhovne vjebe pod vodstvom o. Alfreda Marchella na kojema smo i mi sudjelovale. Tema je bila sveenitvo u svjetlu poslanice Hebrejima. Sveeniki red primio je po rukama naeg biskupa mons. Lucjana Avgustina u novosagraenoj katedrali. Odmah slijedei dan o. Prel je imao Mladu Misu za upu Nnsaht u naoj crkvi. Vjernici su ispunili crkvu do posljednjeg mjesta. Svi smo bili vidljivo uzbueni, a u mnogim oima su svijetlile suze radosnice. Propovijedao je o. Francisco Neri, provincijal, a slavlje je uzveliao prekrasnim pjevanjem zbor zajednice "Boji hram". S o. Prelom doli su podjeliti radost i brojna subraa iz kapucinske provincije iz Barija. S njima je dolo i nekoliko lanova karmelskog svjetovnog reda, to je nama bilo vrlo ugodno iznenaenje. Izrazili smo elju da se naa suradnja i prijateljsvo nastave i prodube. Takoer veliki dar za nau zajednicu bilo je sveeniko reenje o. Gjergja Ndreka, prvog albanca lazariste. On je redovito kod nas obavljao svoje mjesene duhovne

115

IZ NAIH ZAJEDNICA

obnove. Sada je neposredno prije svenikog reenja imao kod nas duhovne vjebe pod vodstvom o. Salvatora Farija C. M. I ovaj puta smo sudjelovale i mi na svim predavanjima koja su bila usmjerena na temu sveenitva. O. Salvatore je najvie naglasio kako je prije svega bitno da sveenik bude u dubokoj povezanosti s Isusom preko iskrene molitve i ivota po vjeri, nadi i ljubavi. O. Gjergj je iza sveenikog reenja proslavio kod nas Mladu Misu kao zahvalu i dar nama za molitvenu podrku, preporuivi se i nadalje. Ve smo i prije pisale o naim aktivnostima u vezi prevoenja djela nae sv.Majke Terezije i sv. oca Ivana. Providnost nam je omoguila nastavak prevoenja, a prije nekoliko mjeseci u suradnji s ocima franjevcima iz Skadra izila je iz tiska "Tamna no" sv. oca Ivana od Kria. Za nas je to bila velika radost, a za cijelu Crkvu u Albaniji veliko obogaenje. I kroz ovo vrijeme na Karmel je bio cilj mnogih hodoasnika. Svakodnevno dolaze ljudi traei molitvenu pomo ili savjet. Iako to od nas zahtjeva velike napore, sretne smo to je, po daru milosti Boje, ova siromana oaza molitve postala izvor milosti za mnoge. Osim hodoasnika i potrebnika, posjeuju nas i nai prijatelji i dobroinitelji od kojih moemo ovdje izdvojiti samo neke. Veliki dar na naim nedjeljnim svetim Misama je prisutnost lanova zajednice Ivan XXIII koji svoju kuu imaju u naem selu. To su odrasli mladii s psihikim potekoama, mentalno retardirani i sa drugim potekoama zbog kojih nisu sposobni ivjeti samostalno. Svaka kua ima poglavare koji su na neki nain kao roditelji. Vrlo je dirljivo vidjeti ih kako sudjeluju u sv.Misi i kako se zdravi lanovi brinu za bolesne. Jedna iva i opipljiva Isusova prisutnost.

Generalna poglavarica sestara "kanonica" sv. Kria iz Perua s nekoliko njezinih sestara je za nas bila vrlo ugodno iznenaenje. Imale smo prilike uivati u peruanskim duhovnim pjesmama punim poleta, ivota i jednostavnosti. A Majka Generalica pak je bila vrlo sretna kad je ula da smo mi Hrvatice jer ona nosi u srcu veliku zahvalnost prema hrvatskom narodu zbog mons. Drage Balvanovia koji je njihov upnik, a upa je posveena sv. Leopoldu Mandiu. Iako njihova kongregacija nije stara jo ni 100 godina, imaju puno zvanja te su njezine sestre prihvatile poziv mons. Otavia, biskupa Lezha (nae susjedne biskupije) da otvore kuu u Lezhu. O. Giovanni N. kapucin, podijelo je s nama iskustvo njegovog misijskog 15 godinjeg rada u Turskoj. Iako uz sve potekoe koje susree u dodiru s drugom kulturom i vjerom, pun je optimizma i njegovo iskustvo je da meu malim ljudima, iskrenim vjernicima postoji meuvjerski dijalog i uzajamno potovanje. Nadbiskup Pescare, Tommaso V. je otvoreno iskazao veliku radost zbog susreta s nama i podrao nas da ustrajemo u naem pozivu. Provincijal otaca dehonijanaca iz Napulja preporuio je njihovu cijelu Provinciju u nae molitve te s nama podijelio nekoliko prekrasnih doivljaja iz svoga sveenikog sluenja. S. Agatha, provncijalka Sestara franjevki Bezgresnog zaea iz Graza podijelila je s nama tugu i zabrinutost zbog nedostatka zvanja i uope beznadne situacije u njihovoj Provinciji. To je za sve njih tamna no koja u isto vrijeme moe biti prilika duhovnog sazrijevanja. Naa draga prijateljica koja se za nas brine i opskrbljuje nas vjerskim tiskom iz Hrvatske, s. Snjena Stjepandi, prigodom slubenog posjeta njezinim sestrama u

116

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Albaniji, nije ni nas mogla zaobii. Na obostranu radost Naravno, najljepe iznenaenje za nas je bio dolazak nae brae karmeliana. NaJprije na poetku korizme iznenadio nas je dolazak o. Adolfa iz provincije Veneto. Ostao je s nama nekoliko dana i obogatio nas predavanjem o naoj sv. Majci i njegovim iskustvima o otvaranju samostana u Rumunjskoj. Kratko, ali ugodno, upravo u bratsko sestrinskom ozraju, proveli smo u drtvu s naim o. Jakovom Mamiem i o. Dominikom. Posjet o. Sreka i br. Stipe nas je jo vie zbliio sa naom braom i sestrama u Bugarskoj. O. Sreko nas je obogatio i osvjeio prekrasnim predavanjima o smislu kontemplativnog ivota i time nas jo vie potakao da ivimo ono to jesmo. Predavanja su obilovala citatima naih svetaca, a osobito sv Terezije Benedikte od Kria. Budui da smo pred svetkovinom nae drage Gospe Karmelske rado dijelimo s vama jednu od njezinih misli o naoj Gospi:

"Marija, Majka i Kraljica Karmela je bila ona koja je zasadila na vrhovima brda Karmela vrt svome Sinu koji je toliko vrijean i pogrivan od ljudi. Kada ga toliki odbacuju, vrijeaju, Majka Marija mu pritjee u pomo i, na vrhu Karmela podie vrt za utjehu svome Sinu. Karmelski vrt je zasadila Majka Marija kako bi Isus imao utjehu dua koje su njegove." Ovim rijeima estitamo svima, draga brao i sestre, svetkovinu nae Majke, Sestre i Kraljice! Neka nas ona vodi i pouava da svaki na samostan i svaki od nas bude mjesto poinka njezinom Sinu, naem Isusu! Sve srdano pozdravljaju vae zahvalne sestre iz Albanije.

DODATAK: PREDAVANJE O. ZDENKA KRIIA NA III. SKUPTINI UDRUGE BRAA I SESTRE OCD - JEDNA OBITELJ Da braa i sestre OCD pripadaju jednoj te istoj obitelji nije teko dokazati bilo iz povijesnih bilo iz pravnih izvora. Imamo jednu te istu obnoviteljicu, utemeljiteljicu, jednu te istu duhovnost koja izvire iz jednog te istog korijena, tj. iz karizme iste osobe. Kada je sveta Terezija zapoela s obnovom sestara ubrzo je uvidjela prijeku potrebu da to isto uini i u odnosu na fratre, jer bi to bilo za ope dobro Crkve, ali i velika potreba za duhovno vodstvo i pomo sestrama. Za svoj pothvat platila je veliku cijenu. Patnje koje je podnijela osnivajui novu zajednicu sestara nisu bile tako velike koliko one kod obnove fratara. U tom smislu imamo njezinih svjedoanstava na pretek.

117

PREDAVANJE: BRAA I SESTRE OCD JEDNA OBITELJ

Terezija obnavlja zajednice fratara uz velika trpljenja Pogledajmo malo povijesno to njezino djelo. Kada godine 1567 General Reda Gian Battista Rossi dolazi u Avilu i pohaa novoosnovani samostan Svetoga Josipa, Terezija, preko biskupa don Alvara di Mendosa, trai doputenje za osnivanje u Avili i jednog samostana Bosonogih, prvotnog Pravila. General je, vidjevi stil ivota prve obnovljene Terezijine zajednice, vrlo rado pristao, ali kada je kasnije vidio koliko je jaka opozicija u Kastiljskoj provinciji, i u Redu openito, odgaa stvar. Meutim, Terezija ne miruje. itamo: Nekoliko dana poslije toga poeh razmiljati kako bi bilo potrebito da se, uz osnutke samostana sestara, osnuju i samostani fratara istoga Pravila (O 2,5). Osim to bi to bilo dobro za opu Crkvu, Terezija vidi koliko bi to iznad svega bilo u budunosti dobro za same njezine sestre, te poinje sve aktivnije raditi na tom ostvarenju. Na poetku ni sama ne zna kako to izvesti, niti odakle poeti, jer za to ne samo da nema nikakve ovlasti, nego je jako svjesna da dobiti takvu ovlast ne moe niti sanjati. Ali opet ne odustaje djelujui u velikoj diskretnosti. Pie ona: Kad sam bila u Medini nastavila sam se zanimati za osnutak samostana redovnika, iako nisam znala kako to izvesti, budui da nisam imala niti jednoga kandidata. Odluih o tome potajno razgovarati sa priorom samostana u Medini (Antun od Isusa) da vidim to on o tome misli. Uinih tako, a on se veoma razveseli kada je to uo, i obea da e on biti prvi kandidat (O 3,16). S ocem Antunom se ona usudila o tome govoriti jer joj je on povjerio da razmilja poi u Kartuziju. Potom ona nastavlja: Malo poslije doe u Medinu jedan mladi pater koji je jo studirao u Salamanci, a zvao se Ivan od Kria. Razgovarajui s njim ostadoh vrlo zadovoljna, zahvaljujui Gospodinu. Saznadoh da je i on kanio poi u Kartuziju, izloih mu to namjeravam i zamolih ga da malo prieka dok nam Gospodin ne podari samostan. Razloih mu kako bi bilo veliko dobro da ostane u svom Redu u kojem bi mogao dobro sluiti Gospodinu. On mi dade rije da e priekati, ali zamoli da se to ne otee previe. Kako sam vidjela da ve imam dva redovnika za poetak, uini mi se da je posao ve gotov (O 3,17). Ona ima dva kandidata, ali od njih ni jedan nita ne poduzima u ostvarenju tog projekta, nego ekaju da Terezija sve sredi i priredi. Da, Terezija je ona koja trai rjeenja: trai kuu, ide ju vidjeti, pogaa se za nju, trai dobroinitelje da bi se mogla kupiti, trai dozvolu od Generala, priprema kandidate pouavajui Ivana od Kria o svem naem nainu ivota, o naem mrtvenju i sestrinskom zajednitvu, o nainu na koji imamo rekreaciju (O 13,5) i emu ona slui, te na koncu izvodi prvi osnutak. U svom opisu osnutaka samostana sestara, idui kronoloki, ona opisuje i ovaj osnutak i to u dva poglavlja (13 i 14) kao i drugi osnutak samostana brae, onaj u Pastrani, jednostavno ne pravei nikakvu razliku. I kada govori o tim osnutcima i o cijeloj Obnovi ona stalno upotrebljava zamjenicu mi, na, nama, itd. Po njoj, to je sve jedno te isto, pripada istom Redu i zajednikoj karizmi. I upozorenja ili savjete, daje bez razlike i sestrama i fratrima: Za ljubav Boju zaklinjem vas sestre i oci moji (O 14,4). Takvih i slinih izriaja puna su njezina pisana djela.

118

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Koliko je Terezija presretna zbog tog prvog osnutka, govori ona sama: Bila sam puna najvee utjehe, iako nisam Bogu zahvaljivala toliko koliko je zasluivala ova velika milost Vidjeh naime dobro da je ova milost mnogo vea od one to mi je iskazao kod osnivanja samostana sestara (O 14,12). Terezija ide dalje. Osnivajui samostane sestara jer nova zvanja ekaju Terezija se bori i trai nove kandidate za osnutke samostana fratara, jer ne moe se ostati na jednom. Ona ve tada razmilja o buduoj provinciji i buduem Redu Bosonogih. Planirajui put za Pastranu, zbog novog osnutka samostana sestara, ona veli da je za vrijeme molitve pred Presvetim ula da mi ree na Gospodin, neka svakako idem u Pastranu jer se radi o vie toga, a ne samo o osnutku samostana sestara, i neka ponesem Pravilo i Ustanove (O 17,3). I zbilja, Terezija tu nalazi nova dva kandidata, Marijana i Ivana od Bijede. Oni su bili pustinjaci, ali ih Terezija uvjeri da pristupe u Red obnovljenog Karmela. Uvjerila je i o. Marijana da se zaredi za sveenika, jer je bila potreba, dok je Ivan od Bijede ostao brat. Nakon ovoga Terezija biljei: Razumjela sam da je to ono to sam ula u molitvi, da se naime radi o neem jo, a ne samo o osnutku samostana sestara (O 17,9). Ona jasno otkriva da su i osnutci samostana obnovljenih fratara Karmela izriita Boja volja za nju. Poslije svega Terezija veli kako joj je o. Marijan priznao da se sam iznenadio da je promijenio svoju odluku da ne ostane pustinjak i jo k tome da je to uinio po nagovoru jedne ene: I sad mi jo to kad kada rekne kao da sam ja bila tome uzrokom a ne Gospodin (O 17,9), napominje Terezija. Terezija je imala velikih problema sa princezom (kasnije e imati jo veih) jer je insistirala na nekim stvarima koje su bile protivne naem duhu, kako veli Terezija. Princeza zatim odustaje od nekih stvari jer je vidjela da je Terezija nepokolebljiva u svom stavu, ali je i Terezija odustala od nekih svojih zahtjeva jer se pobojala da ne bi zbog toga izgubila neke vanije stvari. Ona to objanjava ovako: Ako sam u nekim stvarima i ja malo popustila, bilo je prije svega iz razloga da mi ne propadne osnutak fratara do kojeg sam drala vie nego li do onog sestara. To mi je bilo tako vano, a i kasniji dogaaji su mi dali za pravo (O 17,13). Terezija nastavlja raditi dalje na tom zapoetom djelu, i ostaje glavni autoritet, protagonist i pokreta daljnjih osnutaka. Kada se broj samostana fratara ve popeo na est Terezija insistira na stvaranju posebne provincije Bosonogih. Za to moli Nuncija, Generala, a trai pomo i od samoga kralja Filipa II. U jednom pismu kralju veli ovako: Ako se Bosonogi brzo ne oforme u posebnu provinciju bit e ogromna teta, a moda i njihovo nestajanje. Sama naa Gospa vas je izabrala za zatitnika i potporu svome Redu (Pi 19.07. 1575; 83,2). Meutim, malo poslije slijede burne godine progonstva koje su zaprijetile da ovo Terezijino djelo, obnova fratara, posve nestane. Terezija je gotovo prognana, zabranjeno joj je izlaziti iz samostana, to ona za sebe vidi kao veliku milost, ali uasno trpi zbog opasnosti da se uniti obnova za koju ona ne sumnja da je Boje djelo.

119

PREDAVANJE: BRAA I SESTRE OCD JEDNA OBITELJ

(1577 umire Nuncij Ormaneto koji je bio jako sklon, te na njegovo mjesto dolazi drugi, Filip Sega, koji je bio jako protivan Obnovi. Sve je poduzeo da dokraji Bosonoge. Terezija pie Gracianu polovicom travnja 1579: Za sve one koji tee prema savrenosti nije se moglo poeljeti neto bolje od Nuncija koji daje svima priliku za velike zasluge (269,2). Zauzima se jedan ugledni vitez. A zatim Filip II). Nije bilo u opasnosti da bude uniteno djelo obnove sestara, ali jest bilo u opasnosti da bude deformirano i moda vraeno na ono to je prije bilo. Obuveni su poeli izmiljati najrazliitije klevete na raun Terezije, kao glavnog protagoniste obnove fratara, te su u tim klevetama nali podrku i odreenih sestara, te poeli initi sve da Tereziju fiziki, moralno i duhovno sasvim iskljue kao duhovni i moralni autoritet za sestre. Pie Mariji Krstiteljici, priorici u Valladolidu: Vjerujte mi, istina je, da su Obuveni oci bili jako zadovoljni da me vide da odlazim daleko. I otac Anelo me svakako eli udaljiti od samostana Utjelovljenja (9.06. 1579; 275,5). ele me u Malagon ne zbog nekakve potrebe tamo, nego samo da budem to dalje Ali meni je svejedno, osim ako bi me poslali tamo za prioricu, to bi me rastuilo, jer za tu slubu vie se ne osjeam i strah me je da ne bi postala zaprekom u sluenju Bogu (10.06. 1579; 276,4). U Osnutcima e napisati: Mene su gledali kao uzrok sve ove oluje i inilo mi se da bi se smirila ako bi mene bacili u more kao Jonu (O 28,5). U pismu o. Marijanu od 15.03. 1577 ona veli: Pogledajte da su se protiv nas podigli svi avoli pakla i da nemamo nade ni u kome osim u Bogu. Za sada nema druge nego sluati i trpjeti. Bog e zatim ustati u nau obranu (15.03. 1577;184,3). Kakve su sve izmiljotine i klevete baene na njezin raun i najutjecajnijih fratara obnove da ih i sama Terezija naziva zastraujuim (13.12. 1576; 156,4). Ona ne trpi toliko zbog kleveta na svoj raun koliko zbog onih na raun glavnih protagonista obnove i njihovih zajednica. Najgore je to su se u istinitost kleveta uvjerili General, Nuncij, neki biskupi i prelati, te na poetku i sam kralj Filip II. Terezija sve ini da tim ljudima dokae nevinost bilo svoju bilo drugih glavnih predstavnika obnove. Jer to je nuno da se spasi obnova. Na sreu, uz pomo drugih uglednih ljudi, koje Bog poslao, ona je uspjela. Sama potajno organizira izaslanstvo ocu Generalu u Rim od dva Bosonoga oca koje pouava to poduzeti, na emu insistirati, i kako sve izvesti. Po njima alje pismo ocu Generalu u kojem mu objanjava situaciju i to bi bilo dobro poduzeti (4.10. 1578; Pi 250). Ona sama prikuplja novac od samostana sestara za trokove tog puta i insistira da svi samostani sestara trebaju u tome sudjelovati (31.05. 1579; Pi 274). Radi se ovdje samo o problemu i opasnostima koji imaju fratri, a ne toliko sestre, ali za Tereziju to je isto, nema nikakve razlike. To je udar na istu obitelj kojoj je Terezija majka. Godine 1581, dekretom Grgura XIII stvara se napokon zasebna provincija Bosonogih. Kako je to doivjela Terezija, poujmo samu nju:

120

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

Dok sam boravila u Palenciji, svidje se Bogu, te se razdvojie Bosonogi i Obuveni, pa mi dobismo svoju Provinciju, a to smo eljeli radi svoga mira i pokoja Ne moe pojmiti radosti to je napunila moje srce kad sam vidjela da je sve dovreno, nego samo onaj koji znade koliko sam muka podnijela. A ne moe shvatiti ni elje to me je proela da sav svijet zbog toga slavi naega Gospodina (O 29,30-31). Na procesu za Terezijinu beatifikaciju, sestre iz Palencije su svjedoile kako je Terezija, kada je stigao dekret o podjeli, podigla oi prema nebu i rekla: Gospodine, nisam vie potrebna. Moete me pozvati kada god elite. Stoga je i samostan sestara u Palenciji dobio naziv: Kua utjehe. Kao to sam napomenuo: Terezija, kada govori o problemima, uspjesima, osnutcima, planovima, bilo sestara bilo fratara, uvijek govori sa zamjenicom mi, nae, nama, Ona se poistovjeuje i sa sestrama i sa fratrima, jer za nju je to jedan Red, jedna obitelj, ista duhovnost i karizma. Ovakve povezanosti izmeu muke i enske grane Reda nije bilo nikada ni prije ni poslije. Zato je Tereziji bilo toliko stalo do osnutka Bosonogih? Nema sumnje da je to, osim za ope dobro Crkve, bilo prije svega zbog duhovne i svekolike druge pomoi sestara. Ona to javno nije mogla govoriti, ali za to ima bezbroj dokaza, napose u njezinim pismima. Tako u pismu o. Gracianu 13.12.1576 pie: O kako bih eljela da svi samostani sestara budu osloboeni jurisdikcije Obuvenih! Od ovoga proizlazi svako zlo. I bit e sve dok ne budemo (fratri) uspostavljeni kao posebna provincija, u to je nuno uloiti sav napor. Da ne govorim o rasputenostima u kakvoj su samostani pod jurisdikcijom Ordinarija: to je strano. Ne negiram da ima rasputenosti i kod onih pod jurisdikcijom Redova, ali ne toliko kao kod onih (156,11-12). Razlog tome, po Tereziji, jest nebriga i nekompetentnost u poznavanju karizme pojedinih enskih ustanova. U pismu sestri Mariji Krstiteljici 14.05. 1574 navodi: Da vidi kako sve vie jaa pokret u prilog Bosonogih, iako u tajnosti. To je za hvaliti Gospodina. Pokrenuli su ga Gracian i Marijan na svom putu u Andalusiju Moju radost zasjenjuje strah kako e reagirati otac General, koga toliko volim. S druge strane, bez ovoga smo propali (62,5). Pie ocu Petru od Anela, 4.10. 1578, traei od njega da se zauzme kod oca Generala da odredi za sestre poglavare kojima e se moi obraati za vizitacije i za bilo koju drugu stvar, ali da budu Bosonogi redovnici od prvotnoga Pravila. Neka ne dozvoli da samostanima sestara upravljaju Obuveni, jer oni, budui da imaju drugaiji stil ivota u mnogo emu, nisu u stanju razumjeti mane sestara, a onda niti ponuditi prava rjeenja Neka nam dodjeli nekoga od Bosonogih jer ve znade koliko neprikladnosti moe biti u suprotnome (250,3-4). Zatim mu u istom pismu jasno veli: Kada Bosonogi budu imali svoju provinciju, upravu sestara e preuzeti njihov provincijal (250,9).

121

PREDAVANJE: BRAA I SESTRE OCD JEDNA OBITELJ

Istina je da dok ovo pie, sve joj se ovo ini jako daleko. Godinu dana kasnije, 10.06. 1579, pie Gracianu: Sigurna sam da e nam Gospodin udijeliti milost da se odvojimo Svidjelo se Bogu da poivi Pavla (Graciana) za mnogo godina da bi to vidio svojim oima, dok u ja to vidjeti s neba, ako budem dostojna da u njega uem (276,2). U pismu Mariji od svetog Josipa, priorici u Sevilli, 22.07. 1579, nalazimo slijedee upute: Molim vas samo to da uinite sve kako bi duhovno vodstvo dua, kako vae tako i sestara, bilo povjereno iskljuivo Bosonogim (283,4). Neto kasnije slino pie i ocu Nikoli Doriji 21.12. 1579: Ako neka sestra se eli ispovjediti kod nekog drugoga, a ne kod redovitog ispovjednika, vi to dopustite, i neka bude onaj koga sestra izabere, samo pod uvjetom da je od naih (295,9). U jednoj napetosti s isusovcima (s kojima je inae bila dobra i koji su joj bili uglavnom skloni, ali su se nerijetko uplitali u mnoge stvari u samostanima sestara (124,7; 146,10; 158,2) to se Tereziji nije svialo jer su esto puta fulali u procjenama i nisu posve razumjeli stil ivota i karizmu sestara) Terezija pie Gracijanu godinu dana prije smrti, 17.09.1581: Usprkos svemu, mislim, da ne bi bilo dobro ui u sukob sa isusovcima. I to iz vie razloga, a jedan od tih je zato to su nam u ovim krajevima gotovo sve sestre poslane od njih, te nam ne bi vie slali ako bi saznali da ne elimo vie suraivati sa njihovim patrima. O, kada bi mogli imati naih i da se malo pomalo oslobodimo njih! (378,5). Ima jo puno primjera u kojima se moe vidjeti koliko su joj trebali patri koji e ivjeti istu karizmu da bi onda mogli biti adekvatna pomo sestrama u duhovnom rastu njihova, iznimno zahtjevna, poziva unutar Crkve. Zbog toga se i toliko obradovala kada su Bosonogi postali posebna provincija, a 11 godina iza njezine smrti e postati i zaseban Red, to je ona s neba vidjela. Tako e ona jo za ivota, uz estoko protivljenje biskupa Avile, prvi samostan sestara izvui iz jurisdikcije biskupa i staviti pod jurisdikciju provincijala. Povezanost s braom u Konstitucijama sestara Na Kapitulu, na kojem su Bosonogi postali posebna provincija, pripremaju se odmah nove Konstitucije za sestre na emu Terezija intenzivno surauje, ali im ona nije autor. Kapitulom predsjeda jedan otac dominikanac koji je imenovan od pape Grgura XIII da sprovede dekret o odcjepljenju provincije Bosonogih. U predgovoru Konstitucijama koje su na Kapitulu napravljene, stoji napisano: Sa ovim dekretom Njegove Svetosti uspostavljena je, u ovom kraljevstvu panjolske, naa provincija fratara i sestara nae Gospe od Karmela, odijeljena od drugih provincija patara koji ive po ublaenom pravilu. Naglasak je da sestre i fratri ine jednu te istu provinciju. Tako se odmah u prvom broju Konstitucija navodi da su sestre pod jurisdikcijom oca Generala i o. provincijala nove provincije Bosonogih. Provincijal dobiva relativno velike pravne ovlasti u upravljanu samostanima sestara i to je Terezija izriito htjela da ue u Konstitucije jer je to, po njoj, garancija jedinstva i istog stila

122

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

ivota. Provincijal je bio o. Gracian, ovjek u koga je Terezija imala neizmjerno povjerenje. Kada Bosonogi postanu poseban Red te ovlasti e prijei na Generala Reda Bosonogih. Tako e ostati sve do zadnjih Konstitucija 1991. One druge Konstitucije iz 1990 tu e ulogu Generala, kao poglavara istoga Reda, izbaciti iz Konstitucija. S obzirom na te Konstitucije, to nije vie tajna, Ivan Pavao II e, prema vrlo pouzdanim informacijama, priznati da je bio prevaren. Zato e godinu dana poslije odobriti i druge Konstitucije, te uputiti znakovito pismo svim sestrama. U njemu, izmeu ostalog, veli: Sve Bosonoge Karmelianke, zajedno sa Bosonogim Karmelianima, ine u Crkvi jedan te isti Red Bosonoge brae i Bosonogih sestara BDM od Gore Karmela. Svi imate u zajednitvu isto Pravilo, istu karmelsko-terezijansku karizmu, te istu duhovnu batinu koju su vam prenijeli Sveti Roditelji Terezija od Isusa i Ivan od Kria. Svi zazivate kao zajedniku majku Djevicu Mariju, koja, kako to lijepo prikazuje ikonografija Reda, pokriva svojim platem, od jedne strane do druge, sinove i keri Karmela. Zatim se papa u pismu obraa mukoj grani Karmela sa pozivom da pomogne cijelu obitelj Karmela u spoznaji, produbljenju i irenju karmelske duhovnosti u Crkvi. Potom se obraa direktno Generalu Reda s pozivom da nastavi, kao Vrhovni poglavar iste obitelji, pomagati sestrama: Na kraju ne mogu ne spomenuti sluenje koje General Reda treba pruiti svim samostanima sestara Reda, bilo direktno bilo preko svojih suradnika. Radi se o velikodunom sluenju nadahnutom zajednitvom iste karizme, koju poglavari trebaju promicati da bi pomogli Bosonoge Karmelianke u ostvarenju njihova poziva, prema eljama svete Terezije od Isusa, respektirajui uvijek autonomiju samostana koje im daje vlastito zakonodavstvo. Tako je i u najnovijim Konstitucijama sestara ostalo da Bosonoge Karmelianke sa Bosonogim Karmelianima ine jednu te istu redovniku obitelj u Crkvi (br. 199) i da je General Reda glava cijele Karmelske obitelji (br. 200). U broju 200 se specificira da General Reda u svom sluenju sestrama ima zadau da promie jedinstvo u vjernosti kontemplativo-eklezijalnom idealu koji je uspostavljen od svete Terezije od Isusa, te da podupire zajednitvo meu svim samostanima sestara i njihovo zajednitvo sa cijelom Redom. U broj Konstitucija 242 su uvrtene rijei iz papina pisma svim karmeliankama gdje se kae da General Reda ima posebnu obavezu da bude u slubi svih samostana sestara Reda, direktno ili preko svojih suradnika. Zatim isti broj nadodaje: Neka gleda da bratski pohaa zajednice i pomae ih u njihovu hodu; i nastavlja isti broj napominjui da je dunost Generala da se obraa svim samostanima i promie zajednitvo Reda i vjernost terezijanskoj karizmi, te da bude posebno paljiv u vjernoj obnovi Bosonogih karmelianki, promiui, u dijalogu s njima, projekte i inicijative koje se odnose na podruje formacije i duhovne animacije (br. 242). Potom u broju 244 se kae da General i provincijal ee posjeuju samostane sestara i da imaju posebnu brigu da zajednice imaju adekvatnu pratnju i formaciju.

123

PREDAVANJE: BRAA I SESTRE OCD JEDNA OBITELJ

I jo jedan broj Konstitucija sestara govori o ulozi i obavezama brae u njihovu hodu. Broj 246 ovako kae: S obnovom brae naega Reda sveta Majka Terezija je imala jasnu namjeru i elju da Bosonogim sestrama osigura vodstvo i kvalificiranu formaciju. Vii poglavari e budno paziti da osiguraju takvo duhovno vodstvo i u tome surauju djelotvorno i na odgovarajui nain. Oni e u tom pogledu jednako bdjeti i nad samostanima povjerenim dijecezanskim biskupima, potujui pri tom odredbe prava. Obaveze prema sestrama u Konstitucijama fratara Sline naglaske, s obzirom na sestre, nalazimo i u Konstitucijama fratara. U broju 8 stoji: Sveta je Majka obnovom brae, imala na pameti providjeti poziv sestara, po osobama koje su dionici istoga duha i po njima ponuditi mnogovrsno sluenje u Crkvi, bilo molitvom bilo apostolskom aktivnou. S ovim naglaskom da su nam duhovnost i karizma isti, u broj 103 Konstitucija stoji: Ovo nae posebno poslanje u Crkvi ima svoje specifino polje rada u vodstvu i duhovnoj formaciji sestara naega Reda, prema nakani svete Majke Terezije kod obnove obitelji brae. Zato neka svima bude na srcu ova bratska duhovna pripomo sestrama, a poglavari, osobito vii, neka ju nastoje osigurati i ravnati u svojoj nadlenosti na uspjean i prikladan nain, potujui ono to je pravom odreeno. Zakljuak Iz svega navedenog se lako moe vidjeti da je jedna od naih vanih zadaa gledano povijesno, karizmatski i pravno biti od pomoi naim sestrama. Toga moramo biti svjesni. Istina je da nekada nismo u mogunosti adekvatno odgovoriti potrebama sestara nekada zbog pomanjkanja osoblja, a nekada zbog pomanjkanja kvalificiranog osoblja, a nekada moe biti i zbog pomanjkanja nae dostatne brige i odgovornosti. Meutim jednako tako je istina da je s nae strane nemogue pomoi ako osobe ili zajednice ne ele ili ne trae tu pomo. Iskustva nam govore da nas nekada odreene sestre, - a kada su u pitanju vane stvari za zajednicu, onda mislim na pretpostavljene u zajednicama, - ne trae za savjet ili pomo, nego samo da potvrdimo ono to one hoe. Ako to ne potvrdimo, jednostavno nas vie ne trebaju niti trae. I mi nekada u takvim situacijama nemamo druge nego se distancirati. Jer na taj nain ne smetamo njima, a mi sami ne gubimo vrijeme. Jer u suprotnom riskiramo da budemo optueni da u zajednicama izazivamo sukobe i podjele. Jer mi u takvim situacijama nemamo nekakvih posebnih mogunosti ili pravnih mehanizama da neto poduzmemo. Ovdje uope ne elim rei da bi zajednice ili odgovorne u zajednicama trebale uvijek prihvaati nae savjete ili nae prijedloge u vanim ili manje vanim pitanjima, nego je problem u tome to se o tim pitanjima nekada ne eli voditi iskren i otvoren dijalog, u kojem bi se zajedniki traila rjeenja za odreene probleme zajednice, iznosei argumente koji podupiru ili ne podupiru odreene prijedloge.

124

KARMELSKI VJESNIK, 2 / 2010

To se nekada jednostavno izbjegava. I jasno se vidi da ako se argumenti ne poklapaju sa eljama dotine ili dotinih, ne eli ih se niti uti. To je prije svega ono to kod ljudi koji rade sa sestrama proizvodi frustracije. Bit u iskren, esto puta mi je padala na pamet Terezijina tvrdnja i upozorenje, iz pisma ocu Gracianu, mjesec dana prije smrti (1. rujna 1582): Za ljubav Boju, gledajte dobro ono to inite! Ne vjerujte uvijek sestrama, jer nekada ako one ele neku stvar, upotrijebit e sva sredstva da je postignu (432,22). No, nije ovo karakteristika samo sestara, nego je to prijetnja koja sve nas moe zaskoiti: da volju Boju poistovjetimo sa svojom vlastitom. Na ovaj nain se neutralizira i deformira savjest, a sva sredstva, da se ostvare vlastite elje, postanu doputena. Nije u pitanju da zajednice svaki svoj problem trebaju iznositi pred nas. Ako ga mogu rijeiti same, u sestrinskom dijalogu, tim bolje i za njih i za nas. Meutim, ako vide da to izaziva ozbiljniju podjelu u zajednicama i prijeti da proizvede ozbiljnije posljedice za budunost zajednice, onda je bolje traiti pomo izvana, od osoba koje problem mogu sagledati iz nekog drugog, neutralnog, kuta. Moda e nam netko nekada prigovoriti da nismo neutralni, da smo pristrani kada su u pitanju pojedine osobe. Ako bismo svjesno bili takvi onda bismo zbilja bili jadni i nepodobni za rad sa sestrama. Da nekada moemo pogrijeiti u procjenama i vrednovanjima, to apsolutno ne negiram. Ali to moe biti samo iz neznanja ili spretnosti neke osobe da ti ostavi uvjerljiviji dojam, iako u stvarnosti nije tako. Stoga je i potreban dijalog. Ali da bi netko od nas, u prijedlozima i savjetima, insistirao u prilog neke osobe samo zato to mu je simpatinija, ili podupirao neke prijedloge samo zato to ih podupiru neke osobe koje su nam blie, jednostavno u to ne vjerujem. Jer ne znam koji bi interes u tome netko imao. Iskustvo mi govori, da je nae ukljuivanje u rjeavanje odreenih problema u zajednicama sestara uvijek jako delikatno i rizino. esto smo u opasnosti da nas zbog toga jedna ili druga osoba, jedna ili druga strana, prekrii u svom ivotu. Meutim, mi taj rizik moramo prihvatiti. Ali, na nama je da traimo istinu u ljubavi, da radimo po savjesti, da nam bude uvijek na prvom mjestu interes zajednice a ne ovog ili onog pojedinca. Ako je tako, tada treba s mirom prihvatiti i tu cijenu izgubiti kod nekoga ili nekih, puno bolje nego li izdati ili zatajiti istinu. Evo, neke stvari sam rekao otvoreno i iskreno, jer smatram da jedni prema drugima moramo biti takvi, u suprotnom je bolje da niti ne suraujemo.

125

SADRAJ
RIJE OCA PROVINCIJALA....................................................................................................................................1 SA SJEDNICA PROVINCIJALNOGA SAVJETA ....................................................................................................2 PRILOZI......................................................................................................................................................................4 O. STJEPAN U SAD-U...............................................................................................................................................4 BLAGOSLOV ZAJEDNICE KAO PROMILJANJE O VLASTITOM IDENTITETU ............................................9 IZMJENOM ZAKONA O PDV-U VLADA RH NAM UKINULA DOSADANJA PRAVA ........................................9 KARMEL U FORMACIJI BUDUIH AKONA....................................................................................................11 NOVE TEHNOLOGIJE ZA NOVI CENTAR U SPLITU ........................................................................................11 PRAOVJEK U DRUTVU MLADIH KARMELIANA ......................................................................................12 SUUT POVODOM SMRTI MONS. IVANA PRENE.........................................................................................13 PRVI BUGARSKI KARMELIANIN ZAREEN ZA AKONA..........................................................................14 NOVI DOKTOR KARMELIANIN ........................................................................................................................15 EUROPSKI SUSRET ODGOJITELJA OCD............................................................................................................16 O. JURE ZEEVI NA ZNANSTVENOM KOLOKVIJU U SPOMEN 20. OBLJETNICE SMRTI FRA MARKA MIERDE17 O. PROVINCIJAL SLAVIO BLAGDAN PRIKAZANJA GOSPODINOVOG U SAD-U.......................................18 POGLEDI IZ SRCA I DUE...18 O. ANTONIO ODRAO PREDAVANJE SESTRAMA KARMELIANKAMA BSI ............................................19 PROSLAVA PEDESETOG ROENDANA BR.MIROSLAVA-MARIJE PEJIA.................................................19 MLADE ODUEVIO IVOT U KLAUZURI ..........................................................................................................20 IZVJETAJ O BLAGOSLOVU OBNOVLJENE KUE NA FILIJALNOJ CRKVI SV.TEREZIJE AVILSKE NA RETU ......................................................................................................................................................................20 RELIGIJSKO I RELIGIOZNO DANAS IZMEU SPOREDNOG I SRNOG ZNAAJA ....................................21 EUROPSKI SUSRET ODGOJITELJA OCD AVILA, 25.-30. SIJENJA 2010 SLUBENO IZVJEE ............22 DOPRINOS KARMELIANA NA POLJU DUHOVNOSTI...................................................................................24 O LJEPOTI BOJEG POZIVA U SOMBORU.........................................................................................................25 ENSKI KLAUZURNI KARMEL U HRVATSKOJ: POVEZANOST S BOGOM I ZAGOVORNA MOLITVA.27 POELA PASTORALNA VIZITACIJA HKP .........................................................................................................28 ROENDAN O. ANTE STANTIA .......................................................................................................................29 KORIZMENA KONFERENCIJA U REMETAMA: KARMELIANKE BOANSKOG SRCA ISUSOVA U HRVATSKOJ............................................................................................................................................................30 ZAVRETAK VIZITACIJE O. PROVINCIJALA U SAMOSTANU MB REMETSKE .........................................30 TREA KORIZMENA KONFERENCIJA U SOMBORU TEMA: MASS-MEDIJI I IZBOR ZVANJA DANAS.31 NAJBOLJI STUDENTI KARMELIANI NA DANU KBF-A ................................................................................33 PRVI SUSRET ASPIRANATA KARMELSKOG SVJETOVNOG REDA U KRKU..............................................34 GENERALNI DEFINITOR O. ALBERT WACH U BRATSKOM POSJETU NAOJ PROVINCIJI.....................34 GENERALNI DEFINITOR U MARIJI BISTRICI ...................................................................................................35 KONFERENCIJA O PASTORALU KARMELIANA U REMETAMA ................................................................36 POSJET O. DEFINITORA SARAJEVU...................................................................................................................37 BRATSKI POHOD GENERALNOG DEFINITORA KARMELU U BREZOVICI.................................................37 NASTAVAK GRADNJE NA VIDOVCU ................................................................................................................38 HODOAE KARMELIANSKIH BOGOSLOVA I KANDIDATA ..................................................................38 NASTAVAK I ZAVRETAK BRATSKOG POSJETA GENERALNOG DEFINITORA O. A. WACHA .............40 PREMINUO O. KONSTANTIN IZ REISACHA......................................................................................................42 O. JURE ZEEVI ODRAO PREDAVANJE NA 34. MEUNARODNOM SIMPOZIJU PROFESORA TEOLOGIJE I FILOZOFIJE .....................................................................................................................................42 EMAUS U SLOVENIJI.............................................................................................................................................43 SREBRNI JUBILEJ MAJKE PRIORICE M. PETRE ...............................................................................................45 DUHOVNE VJEBE ZA DVANAESTORICU........................................................................................................46 SAMOODGOJ U SVRHU ODGOJA........................................................................................................................47 PETORICA POZVANIH ..........................................................................................................................................48 UPUTE ZA SRETNIJI IVOT..................................................................................................................................48 ODRANA PRVA VIDEO-KONFERENCIJA ZA LANOVE KARMELSKOG SVJETOVNOG REDA............49 PREMINUO MARKO AVAR, OTAC NAEG POSTULANTA VITOMIRA......................................................50 MOJ IVOT - 1. DIO: POEO MOLITVENI SVIBANJ U REMETAMA..............................................................52 KARMELSKA RIJE ODJEKNULA NA OHRIDU................................................................................................53

KAKO JE MOLILA TEREZIJA AVILSKA? ...........................................................................................................54 O DOBRU KOJE STJEE ONAJ TKO SE VJEBA U MOLITVI .........................................................................55 MINISTRANTI IZ REMETA I S KAMENA U KRKU............................................................................................55 SUSRET REDOVNIKIH SJEMENITARACA ....................................................................................................57 U DUHOVSKOM EKUMENSKOM POHODU EVANGELIKOJ I PRAVOSLAVNOJ CRKVI........................58 KRISTOVO OVJETVO U ISKUSTVU TEREZIJE OD ISUSA..........................................................................59 PRIMJENJIVOST DUHOVNOG NAUKA TEREZIJE OD ISUSA U IVOTU VJERNIKA LAIKA ...................60 PRVI BUGARSKI KARMELIANIN ZAREEN ZA SVEENIKA.....................................................................61 O. JURE ZEEVI NA MEURELIGIJSKOM SUSRETU PREDSTAVNIKA VJERSKIH ZAJEDNICA .........62 KARMELIANI NAPRAVILI "SPLITSKI ISKORAK"..........................................................................................63 PRVO "ENERGETSKO MIKSANJE" VODE, ZEMLJE, ZRAKA I SUNCA..63 PREMINUO O. FRIEDRICH GILLICH ...................................................................................................................66 O. ANELKO U UPI IVANSKA PREDVODIO TRODNEVNICU......................................................................68 KARMELIANIN S BAKE RAVNICE - O. GERARD SVE BLIE ASTI OLTARA .........................................68 1. DAN - SLAVLJE NA MAARSKOM JEZIKU ..................................................................................................68 2. DAN - SLAVLJE NA HRVATSKOM JEZIKU....................................................................................................69 ETVRTI SUSRET OCDS U KRKU .......................................................................................................................72 NAJAVA BLAGOSLOVA KIPA SV. ILIJE ............................................................................................................73 HODOAE HRVATSKIH VOJNIKA U REMETSKO SVETITE....................................................................74 O. VIKTOR GRBEA I REMETSKI ZBOR ............................................................................................................74 NA PROSLAVI DANA KAPELANIJE HRZ I PZO ................................................................................................74 "SKUPA HODAJMO" IZVJETAJ O SKUPTINI UDRUGE.............................................................................74 JEDANAESTORICA NA DUHOVNOM "TRENINGU".........................................................................................76 IZ NAIH ZAJEDNICA ...........................................................................................................................................77 ZAGREB REMETE..........................................................................................................................................77 SOMBOR BAKA (SRBIJA) ..........................................................................................................................81 KRK .....................................................................................................................................................................83 ZIDINE BUKO JEZERO BOSNA I HERCEGOVINA................................................................................86 SOFIJA BUGARSKA.......................................................................................................................................88 IZ SESTARSKIH KARMELA..................................................................................................................................90 BREZOVICA..89 KLOTAR IVANI ............................................................................................................................................98 MARIJA BISTRICA..........................................................................................................................................105 SARAJEVO...107 SORA - SLOVENIJA ........................................................................................................................................110 SOFIJA - BUGARSKA .....................................................................................................................................113 NNSHAT - ALBANIJA ..................................................................................................................................115 BRAA I SESTRE - JEDNA OBITELJ...117 SADRAJ................................................................................................................................................................126

kapularska medaljica

KARMELSKI VJESNIK God. XXX (2009) br. 2 Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog reda OCDS * Izdavai: Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa Udruga "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Jure Zeevi, OCD Tajnik HKP sv. Oca Josipa i Duhovni asistent Udruge "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Na ureenju broja 2/2010 suraivali su: Draen Marija Vargaevi, OCD i Dario Toki, OCD * esmikoga 1, HR 10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953 E-mail: provincija@karmel.hr http://www.karmel.hr