Karmelski Vjesnik 3-2010

RIJE OCA PROVINCIJALA
RIJE OCA PROVINCIJALA

Drage sestre i brao! U vremenu smo izmeu svetkovina naih dvoje velikih obnovitelja: sv. Terezije Avilske i sv. Ivana od Kria. Njihovi blagdani nas svake godine redovito podsjeaju i pozivaju na onu vjernost Bogu koja je i u njima urodila svetim i uzornim ivotom. Naa Provincija nastavlja ivjeti svoju svakodnevicu vrlo primjetnim dinamizmom. U skladu s prioritetima koje smo si kao Provincija zadali na prethodna dva Sabora provincije, osobita panja se i dalje posveuje promicanju i ouvanju zvanja, kao i poboljanju kvalitete zajednikog ivota. Stoga se vrlo radujemo ulasku estorice postulanata u novicijat. Dakako, pred njima je jo dug put preispitivanja vlastitog zvanja, no to nije zapreka da im se radujemo i da molimo Gospodina za blagoslov i pomo u njihovom kranskom i ljudskom rastu. Provincija je kao obitelj u kojoj vie generacija ostvaruje svoj ivotni hod. Dok jedni zapoinju ivjeti, drugi doseu zrelu dob i postaju nositelji slubi od opeg interesa svih njezinih lanova. Radosno smo obiljeili 25 godina sveenitva naega o. Jure. Kroz ovo razdoblje vrio je brojne odgovorne poslove i nosio mnoge odgovorne slube u ne samo u Provinciji i samostanima u kojima je ivio, nego i u Crkvi u Hrvata. Ovom prigodom mu jo jednom u ime svih zahvaljujem i estitam na marljivom i ustrajnom sluenju, a osobito na raspoloivosti za potrebe ljudi i povjerenih mu institucija, na ije je raspolaganje stavio svoje mnogobrojne darove i sposobnosti. Novi kip sv. Ilije na Bukom jezeru, kojega je na sam blagdan Proroka ove godine posvetio msgr. Marin Barii, Splitsko-Makarski nadbiskup, samo je jedan od radova koji su u posljednje vrijeme poduzeti na dovrenju naeg samostana i duhovnog centra na Bukom jezeru. Unato postojeoj ekonomskoj krizi, zahvaljujui Bogu i dobrim ljudima, izgradnja naeg samostana i pastoralnog centra na Vidovcu kod Splita takoer napreduje. Suradnja brae s drugim sastavnicama nae karmelske obitelji i dalje se intenzivno nastavlja. Sudjelovanje na nedavnoj Skuptini samostana klauzurnih karmelianki povezanih u Udrugu bl. Alojzije Stepinac i konstantan rast Svjetovnog reda svjedoe o nastojanju produbljivanja povezanosti u karizmi Karmela i o plodovima toga zajednitva. Neka nam dobri Bog svima pomogne u naim dobrim nastojanjima, kako bi Njegovo kraljevstvo ljubavi i dobrote i po nama sve dublje proimalo Crkvu i drutvo. Va br. Vinko Mami, provincijal
KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010
SA SJEDNICA PROVINCIJALNOGA SAVJETA

SA XII. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA
Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u ponedjeljak 16. kolovoza 2010. s poetkom u 16 sati svoju XII. redovitu sjednicu. U radu sjednice, koja je djelomino odrana i online, sudjelovali su o. Vinko Mami, Provincijal (Remete), o. Antonio-Mario irko (Remete), o. Petar Janji (Krk), o. Vjenceslav Mihetec (Remete), o. Dario Toki Provincijalni ekonom (Remete) i o. Jure Zeevi Provincijalni tajnik (Remete). O. Sreko Rimac nije bio u mogunosti sudjelovati iz opravdanih razloga, ali je svoje miljenje o tokama dnevnoga reda sjednice prethodno dostavio. Nakon to je jednoglasno usvojen Zapisnik prole sjednice kojega je proitao o. Jure Zeevi, Tajnik Provincije, Savjet je razmotrio molbu o. Ante Stjepanovia za inkardinaciju u Poreku i Pulsku biskupiju. Odlueno je da se konana odluka o tome donese na slijedeoj sjednici Provincijalnog savjeta, kada budu na raspolaganju svi potrebni dokumenti. S obzirom da 18. kolovoza 2010. prestaje naa trogodinja pastoralna ispomo u upi Otarije Savjet je odluio da o. Provincijal u ime cijeloga savjeta uputi dopis zahvale svoj brai koja su kroz proteklo trogodinje razdoblje boravili u Otarijama i vrili pastoralni rad, bilo da su obnaali slube, bilo da su pomagali kada je trebalo, kao i svima koji su ih molitveno i na druge naine podravali. Dodijeljena je konventualnost o. Ivanu Podgorelcu u naoj zajednici na Krku s poetkom 18. kolovoza 2010. godine Dotaknuto je i pitanje formacije mladih s naglaskom na vanosti kvalitetnog, zrelog, i uravnoteenog odgoja i duhovnosti. Razmatrana su i pojedina praktina pitanja i pojedinosti u pogledu izvedbe radova samostana i pastoralnog centra u Splitu, o kojima su se suglasili svi savjetnici. Zapisniar: o. Jure Zeevi, Tajnik Provincije
SA XIII. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA
Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa odrao je u petak 8. listopada 2010. godine, s poetkom u 14,15 sati svoju XIII. redovitu sjednicu. Veina sudionika nalazila se u naem samostanu u Zidinama na Bukom jezeru: o. Provincijal -
IZ RADA PROVINCIJALNOG SAVJETA
Vinko Mami; provincijalni vikar - o. Antonio Mario irko; provincijalni savjetnik - o. Sreko Rimac i provincijalni tajnik - o Jure Zeevi, dok su provincijalni savjetnici o. Pejo Janji u Krku i o. Vjenceslav Mihetec u Somboru sa Savjetom bili povezani online. Zapisnik prole XII. sjednice Provincijalnog savjeta, kojega je proitao Tajnik Provincije o. Jure Zeevi, usvojen je jednoglasno. Provincijalni Savjet je utvrdio termin odravanja slijedeeg Provincijalnog kapitula, koji e se odrati u tjednu nakon Duhova, od ponedjeljka 13. lipnja naveer do petka 17. lipnja 2011. prijepodne. Detaljni raspored e se pravovremeno utvrditi i dostaviti. Savjet je nadalje donio odluku da se prihvati molba o. Ante Stjepanovia za inkardinaciju u Poreku i Pulsku biskupiju i da se u tom smislu pokrene postupak kod nadlenih institucija. Proitani su svi pristigli prijedlozi i miljenja u pogledu teme Dana permanentne izobrazbe i odvijanja Sabora Provincije. Nastojei uvaiti to je mogue vie oekivanja, miljenja i prijedloga, Savjet je usvojio ono to je predloila veina brae. Usvojena je tema Timski rad, a dnevni red tih dana nastojat e, koliko to bude mogue, to cjelovitije obuhvatiti cijeli spektar karmelskog redovnikog ivota, od molitve i razmatranja preko studijskoobrazovnih do rekreativno-kulturolokih sadraja. O. Provincijal je obavijestio savjetnike o produetku ugovora o radu o. Viktora Grbee u Vojnom ordinarijatu, te o imenovanju o. Jakova Mamia za Pastoralnog vikara u Vojnom ordinarijatu. U skladu s prioritetima postavljenim u ovom trogoditu, razmatrana je i ovaj puta tema promicanja i ouvanja zvanja kroz to kvalitetniji odgoj. Zapisniar: o. Jure Zeevi, Tajnik Provincije PRILOZI
O. ANELKO SLAVIO TRODNEVNICU GOSPI KARMELSKOJ U AKOVAKOJ BREZNICI 13.-15.07.2010. AKOVAKA BREZNICA - Trodnevnicom, koju je u Karmelu svetog Josipa u akovakoj Breznici od 13. do 15. srpnja predvodio o. Anelko Jozi, karmelianin, zajednica sestara karmelianki pripravila se za svoju najveu svetkovinu Gospe Karmelske. U molitvi krunice i litanija, koja je
prethodila veernjim euharistijskim slavljima, sudjelovale su i sestre Sv. Kria te vjernici iz upe i okolnih mjesta akova, Poege, Naica i Tenjskog Antunovca. Mnogi su pristupili i sakramentu pomirenja.
sve, ne biti navezan ni na to biti posve slobodan, posve opredijeljen?, upitao je o. Anelko na koncu homilije, zakljuivi rijeima: I to je radost, i to je novi ivot! Ne odgaaj, isplati se, opredijeli se veeras! U treem danu propovjednik je, pitajui se: Koliko smo sposobni sve prodati, sve razdati, osloboditi se svega i poi za Njim? primijetio ustvrdivi: Upravo nam to nedostaje! Tek kad bismo bili spremni, sposobni sve dati radi Isusa mogli bismo biti sretni. To nam jedino nedostaje, odnosno jo tonije: Jedan nam nedostaje tj. Isus Krist kakvog nam otkriva Evanelje Ima li hrabrosti krenuti za Njim? Usudi se sve staviti na kocku i krenuti za Njim! Meutim, tada se otrgni od svega, oslobodi se svega i kreni za Njim koji eli biti tvoja sloboda, tvoja istina, svjetlo i ivotna srea! osjetit e radost one slobode koju Isus jedini moe donijeti! Na svetkovinu Karmelske Gospe sveano euharistijsko slavlje predvodio je mr. Ivica Rebi uz koncelebraciju mr. Boe Radoa, O. Anelka Jozia, Mirka Mrnarevia i Andrije Vrbania. U propovijedi mr. Boe Rado tumaei ulomke itanja iz Svetog pisma rekao je: Danas sluamo jedno lijepo evanelje, jedno radosno evanelje iako se dogaa pod kriem, te primijetio da evanelist Ivan uz ovu sliku pomno izabire spomenuti samo jo jednu sliku iz Marijinog ivota na svadbi u Kani Galilejskoj. U tom velikom jedinstvenom luku od Kane do podno Kria,
U homiliji euharistijskog slavlja prvog dana trodnevnice, na spomendan Majke Boje Bistrike, O. Anelko Jozi ukratko je prikazao povijest tog hrvatskog nacionalnog svetita te istaknuo da je Marija uvijek imala oka i srca za druge, a njezina je molitva kratka - Vina nemaju, jer zna da je Isus vidi, uje i usliava. U nastavku O. Anelko progovorio je o smislu i znaenju karmelskog kapulara te potaknuo prisutne da se i po letku i brouri upoznaju s mogunou primanja kapulara kao znak posvete Mariji. Kroz propovijed drugog dana trodnevnice nazoni su bili pozvani predati lau svoga ivota Isusu, otisnuti se na puinu kako bi ojaali u vjeri sluajui Boga, otkrivajui ga u tiini, samoi i otkucaju svoga srca, da bi na Njegovu rije mogli initi ono na to ih poziva. Imam li hrabrosti, imam li odlunosti, imam li spremnosti ostaviti
PRILOZI
propovjednik je oslikao Marijinu ulogu u povijesti spasenja - Mariju kao neznatnu, malenu, nevidljivu - predskazanu po proroku Iliji devet stoljea prije Kristovog roenja u slici malenog oblaka koji ispunja ator sastanka, koji je tajanstvena povezanost Boga i ovjeka. Kada e doi taj as? Dolazi ovdje pod kriem. I nastaje nova obitelj Raa se novo zajednitvo. Doao je as. Isus e ponovno Mariju nazvati onim imenom kojim je naziva u Kani Galilejskoj: eno, evo ti sina! Sine, evo ti majke! Ueniku to kae, Ivanu kojeg je ljubio. Uze je uenik k sebi. Ivan e je uvesti pod svoj krov Pod kriem se raa nova obitelj onih koje Isus osobito ljubi. Zato i braa koja su se ispod Karmela nali nazvali su se Braa Blaene Djevice Marije, ili sinovi Blaene Djevice Marije Ovdje smo u samostanu karmelianki iji je ivot ivjeti u drutvu s Marijom, oslukivati, osjetiti Boji glas to to Bog govori u mom ivotu, to Bog u naem ivotu eli uiniti Zahvalivi sestrama za molitvu za iru biskupijsku obiteljsku, kao duhovnik u Bogoslovskom sjemenitu u akovu
osobito za sveenika i redovnika zvanja, mr. Boe Rado pozvao je sve nazone na molitvu da ova oaza nikad ne prestane, da uvijek bude rodan oblak Danas smo ovdje da molimo i za njih da izvre svoje ivotno poslanje - poslanje onih koji u zajednitvu s Marijom sluaju i vre ono to Isus Sin Boji od njih i od svijeta trai. Neka im Gospodin dadne milost da ustraju u onom to je njihov ivotni poziv! Amen! Po zavretku euharistijskih slavlja 94 osobe su pristupile primanju karmelskog kapulara znak posvete Mariji kao poseban nain potpune pripadnosti Bezgrjenom Srcu Marijinu.
POSVEEN KIP SV. ILIJE 20.07.2010. ZIDINE (BiH) - Danas, na blagdan sv. Ilije proroka, u nazonosti brojnih vjernika u Duhovnom centru sv. Ilije na Bukom jezeru splitsko makarski nadbiskup i metropolit Marin Barii posvetio je kip sv. Ilije i predslavio euharistiju.Uz preuzvienog gospodina Marina Bariia suslavitelji su bili nadbiskup i metropolit Salerma Luigi Moretti, provincijal HKP o. Vinko Mami, prior zajednice o. Domnik Magdaleni, upnici okolnih upa, franjevci iz Tomislavgrada i nekoliko sveenika iz Italije. U prigodnoj propovijedi nadbiskup Barii istakao je krepost ustrajnosti proroka Ilije u poslanju koje mu je
povjerio Gospodin, te pozvao okupljene vjernike na nasljedovanje njegovog primjera u sluenju Bogu i ljudima. Takoer je naglasio vanost ivljenja u nazonosti Bojoj kao oblik svjedoenja i navijetanja evanelja u ovom sve vie sekulariziranom svijetu. Kip je nainjen u prirodnoj veliini i postavljen ispred samostana. Uradak je akademskog slikara Slavena Milievia, a gospodin Jozo Mami donirao je potrebna sredstva. Ureenje molitvenog prostora oko kipa djelo je arhitekta Tomislava urkovia.
Slavlje je snimala HTV, a cijelu misu prenosio je Radio Tomislavgrad.
KARMELSKI SVJETOVNI RED SVE VIE RASTE
1. Sestra BLAENKA OD BOJE LJUBAVI /Blaenka Delija/ 2. Sestra EUHARISTIJSKOG Martinek/ BOICA OD ISUSA /Boica
3. Sestra MARIJA ZDENKA OD BOJEG MILOSRA /Zdenka Broz/ 4. Sestra SANJA ANA OD PRESVETOG SRCA USUSOVA /Sanja avec Kavicki/ 18.-20.07.2010. ZAGREB (REMETE) Od 18. do 20. srpnja 2010. u Zagrebu su odrane duhovne vjebe Karmelskog svjetovnog reda. Sudjelovalo je etrdeset lanova Reda, a posebnost ovog susreta bila je nazonost sestre iz Sombora i Beograda, njih ukupno etiri. Za vrijeme duhovnih vjebi, na blagdan sv. Ilije, sedam novaka poloilo je prve zavjete: 5. Sestra SNJEANA OD BOJE LJUBAVI /Snjeana Forek/ 6. Sestra TAMARA OD BEZGRENOG SRCA MARIJINA /Tamara Crnko Gmaz/ 7. Brat VLATKO OD RADOSTI BOJE I SVETE OBITELJI /Vlatko Gmaz/
PRILOZI
Tri kandidata su nakon provedenih est mjeseci u promatranju primljena u novicijat OCDS-a: 1. Sestra IVANKA OD LJUBAVI /Ivanka ekada/ 2. Sestra ELJKA OD SVETOG /eljka Mihljevi/ BOJE DUHA
Ove nae sestre i braa, postajui lanovima OCDS-a, ljudima iz svojeg okruenja ele pokazati to Gospodin ini onima koji u Njega vjeruju i ive po Evanelju, ostvarujui tako svoj ivot u punini. Voditelj duhovnih vjebi bio je o.Vjenceslav Mihetec. Slijedei susret bit e 25.09.2010.
3. Brat JANKO GERARD OD SVETE TEREZIJE OD DJETETA ISUSA /Janko Bikup/
SVEANI ZAVJETI S. M. IRENE MATIJEVI BOG SE RADUJE 01.08.2010. BREZOVICA - KarmeluBrezovica, 01. 08. 2010. S. M. Irena od Presvete Euharistije (Irena Matijevi) poloila je svoje sveane zavjete. Sveanu Euharistiju predslavio je Provincijal HKP sv. Oca Josipa, o. Vinko Mami, OCD. Suslavitelj je bio vl. Borna Pukari, upni vikar upe sv. Nikole Tavelia u Zagrebu. Misnom slavlju je nazoila gospoa Jela Matijevi, Irenina mama, zatim njezina sestra Kristina i brat Marin, uz najuu rodbinu, kao i s. M. Rafaela Petranovi, OCD, iz Karmela u Breznici akovakoj i s. Marija Klari, OCD, iz Karmela u Mariji Bistrici, te ostali Irenini prijatelji i znanci. Iz perspektive Boje ovo je veliki dogaaj, kome se Bog raduje. Danas Bog izgovara svoju rije vjernosti s. M. Ireni i zove je imenom, naglasio je u prigodnoj propovijedi, izmeu ostalog, otac provincijal. S. M. Irena je roena u Njemakoj, ivjela je u Posavskim Podgajcima i u Zagrebu; radila je pet godina kao medicinska sestra na Rebru; Duh ju je odveo prije est godina u Karmel, u pustinju, u ivot molitve i kunje, gdje se Bogu posvetila i sve mu je darovala, na ponos i radost svoje majke Jele i pokojnog Tate Franje.
Na kraju homilije Otac Provincijal je naglasio i ovo: ovjek se oituje svojim biem, osjeajima i rijeima, ali najvie svojim djelovanjem. Kako ivi, takav si. Zatim se obratio s. M. Ireni i rekao joj: Koliko e Bogu sluiti, ne znamo. Ali
znamo jest to da e se po rijeima sv. Pavla - kada se pojavi Krist, tvoj ivot, tada i ti s njime pojaviti u slavi. Misno slavlje animirao je vl. Borna Pukari, a sestre karmelianke pratile su sv. Misu svojim lijepim pjevanjem pod ravnanjem s. M. Bonite Kovai, OCD.
Nakon euharistijskog slavlja, radost darovanosti Bogu, Crkvi i karmelskom Redu produile su sestre i sudionici slavlja u govornici, veliajui Gospodina zbog njegove vjernosti s. M. Ireni, i njezinog predanje Kristovoj ljubavi.
REMETSKA CRKVA I SAMOSTAN STEKLI SVJETSKI GLAS 02.08.2010. ZAGREB (REMETE) Objavljujemo najavljeni prijevod lanaka o rezultatima nedavnih arheolokih iskapanja kraj crkve u Remetama koji je tiskan u meunarodnom asopisu za antiku umjetnost i arheologiju "Minerva" (http://minervamagazine.com/index.asp). Koncem 2007. skupina arheologa Muzeja grada Zagreba, na poticaj Gradskog zavoda za zatitu spomenika kulture, zapoela je s iskapanjima du june uzvisine remetske crkve, 5 km od sredita Zagreba, hrvatskog glavnog rada (slika 1). Iskapanja su otkrila temelje dviju starih crkava na istom mjestu, zajedno s 282 groba, to e potaknuti nova pitanja u svezi ovog inae dobro poznatog samostana posveenog Djevici Mariji. Remete se nalaze u udolini Kratki dol, na junom obronku Medvednice. Pavlini, koje se esto naziva i Bijelim fratrima, odabrali su to mjesto za svoj trei samostan u Slavoniji kasnog srednjeg vijeka. Krajobraz dobro odgovara kontemplativnim znaajkama pavlinskog reda, tj. molitvi, pokori i odricanju. Njihovo je djelovanje takoer obiljeeno promidbom kulture i umjetnosti, izgradnjom mnogih samostana i crkava, te edukacijskim poslanjem, to je urodilo osnivanjem prvog hrvatskog fakulteta u Lepoglavi 1503. Samo ime Remete dolazi od pustinjaka (eremitae) koji su osnovali samostan na ovom mjestu.
Na nesigurnim temeljima Boris Mai i Tajana Plee izvjetavaju o arheolokim iskapanjima pri pavlinskom samostanu u Remetama, Hrvatska.
PRILOZI
Crkva posveena Blaenoj Djevici Mariji stoji ovdje prema pisanim izvorima od poetka 14. stoljea, i hrvatskougarskog kralja Karla I. Anuvinca (1301, 1309-1342), koji je pomogao pavlinima sagraditi crkvu u Remetama. Drugi takoer zapisi u svezi remetskih pavlina tvrde da je u vrijeme provincijala Benedikta (1270-1290), opat Iskvirin ustanovio samostan s drvenom crkvom. Prema ovim izvorima, novana pomo mjesnog plemstva omoguila je samostanu da se brzo razvije, tako da je ve 1390. bio uzdignut na razinu vikarijata, kojemu su bili podloni samostani u Strezi, enkovcu, Lepoglavi i Kamenskom. U razdoblju od 14. do 16. stoljea, samostan je vie puta bio razaran u vrijeme otomanskih provala 1484., 1557. i 1591. Samostanska cjelina je barokizirana negdje izmeu 1667. i 1687., u koje isto vrijeme je sagraena i kapela udotvorne Majke Boje Remetske na junom dijelu samostana. Radovi na obnovi i proirenju crkvene lae prema zapadu poduzeti su izmeu 1721. i 1747., za vrijeme kojih je unutranjost ureena freskama slavnog baroknog slikara Ivana Rangera. Nakon ukinua pavlinskog reda 1786., zagrebaki biskupi su takoer nainili znaajne izmjene na samostanskoj cjelini. Dananji izgled crkve plod je njenih popravaka nakon razornog potresa 1880., na temelju planova Hermana Bollea, jednog od najznaajnijih arhitekata u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljea. Spomenika cjelina, koja je od 1960. povjerena Redu bosonogih karmeliana, svoj je konani oblik dobila po zavretku
restauratorskih radova 90-ih godina 20. stoljea.
Arheoloka istraivanja poduzeta du june fasade crkve od 2007. do 2009. prisiljavaju nas da ponovno preispitamo vrijeme nastanka dananje crkve (slika 2). Osim toga, prigodom iskopavanja naeni su ostaci oito starijih arhitektonskih zdanja, koji dokazuju postojanje dviju starijih crkvi na istom mjestu. Ostaci temelja ovih ranijih crkvi ukazuju u oba sluaja na ozbiljna strukturalna oteenja uzrokovana jakim geotektonskim poremeajima u gornjim slojevima zemljita. Iskopani temelji imaju poprene pukotine po cijeloj svojoj duini, kao i otvorene lomove do 150 cm irine. Temelji obje ranije crkve su pukli na junoj i istonoj strani (slike 3, 4), i uz to su jo i slegnuti na njihovoj istonoj strani. Izvorno leite temelja je pomaknuto zbog aktivnog klizita koje se kroz stoljea polako aktiviralo preko nalazita, a njegovu cjelokupnu sliku dodatno zamruju i opseni radovi na
kasnijim popravcima zdanja. Dvije razliite faze izgradnje samostanske crkve kasnog srednjeg vijeka postale su vidljive tek nakon obrade slike nalazita trodimenzionalnim skenerom. Digitalna tehnologija je omoguila takoer i da izmjetene dijelove temelja postavimo na njihovo (prepostavljeno) izvorno mjesto, te da se rekonstruira tlocrt dviju faza u izgradnji (slike 5, 6).
izgradnji kasnije crkve, ali je oito da je unitenje zida uzrokovano drmanjem temelja zbog postojane aktivnosti klizita. Sjeverni zid lae i skoro cijeli zapadni dio crkve uniten je u 17. stoljeu prigodom izgradnje barokne kapele udotvorne Majke Boje Remetske. Iako konstrukcija s potpornjima ukazuje da je crkva bila nadsvoena, potpornje su vjerojatno izgradili prvenstveno zato da bi stabilizirali graevinu na obronku na kojem je izgraena. Hrvatske crkve kasnog srednjeg vijeka obiavale su se graditi u kratkom vremenskom roku, pa nije nemogue da su se temelji i zidovi najstarije crkve poeli lomiti ve za vrijeme njihove izgradnje. Graditelji druge crkve poveali su dubinu i debljinu temelja, i postavili ih uzdu prijanjih temelja ne bi li dodatno poveali stabilnost. Pa ipak ni ti moni temelji nisu bili kadri odoljeti snazi otklizavanja zemljita, te su se u relativno kratkom vremenu pojavile pukotine i du temelja nove crkve. Zahvaljujui trodimenzionalnom modelu, mogue nam je proizvesti idealnu rekonstrukciju druge po redu samostanske crkve pronaene u ovim iskapanjima (slika 6). Model pokazuje da je zadran slian tlocrt, tako da je crkva duga i uska (34,4 x 14,35 m), s pravokutnom laom (14,8 x 8,6 m) i jednako dugakim, ali uim, apsidalnim dijelom s poligonalnim zavretkom (13,75 x 7 m). Ova druga srednjovjekovna crkva takoer je razorena geotektonskim poremeajima: iako su njeni sjeverni temelji ostali gotovo u
Prema rekonstrukciji proizaloj iz trodimenzionalnog modela, najstarija samostanska crkva pokazuje arhitektonska obiljeja zajednika Redu sv. Pavla pustinjaka: naglaeno izduenog oblika 30,4 x 10,8 m, s pravokutnom laom (13,75 x 8,0 m) gotovo jednako dugom kao i apsidalni dio s polukrunim zavretkom (13,8 x 6,1 m). Crkva je bila dodatno uvrena kamenim potpornjima uz temelje (slika 7). Iako je stranji dio apsidalnog dijela znaajno izmjeten i unato brojnim uzdunim lomovima, juni temelj crkvene lae nije podlegao veim tektonskim promjenama, ali je djelomino uniten izvoenjem kasnijih radova. Oteenja postoje zbog radova na
10
PRILOZI
potpunosti na izvornom mjestu, juni temelji lae i apside pomakli su se skoro za 1,5 m i znatno su potonuli. Trea crkva (sadanja) na ovom mjestu postala je statiki stabilna zahvaljujui iskljuivo pomicanju na sjever plana njene izgradnje, odmiui tako temelje dalje od glavnog toka klizita. Djelomice je sagraena na masivnim sjevernim temeljima druge crkve, to joj je moglo samo pojaati statiku.
crkvene lae, ali zbog graevinskih prilagodbi poduzetih izmeu 1721. i 1747., i zbog radova na obnovi poslije potresa 1880., teko je odrediti koji je dio crkve izvorna gotika graevina. Naznake za dataciju izgradnje tree i konane crkve nalaze se u Catalogus virorum illustrium et Virgini Matri devotorum, qui in ecclesia Remetensis requiescunt, anonimnom spisu iz 1665. Pisac je nabrojio dostojanstvenike pokopane u crkvi, te spominje grob Lovre Stocha iz Susedgrada (1400) kao najstariji ukop. Tekst sugerira da je anonimni pisac nabrojio grobove koji su se jo uvijek mogli vidjeti u crkvi. Tome sukladno, dananja crkva bi morala biti izgraena najkasnije 1400. Stoga su sve tri crkve izgraene izmeu 1300. i 1400. Relativno kratko vrijeme izmeu izgradnje triju velikih crkvi plod je nesretnog odabira Pavlinskog reda da izgradi svoj samostan i crkvu ba iznad aktivnog klizita. Lomovi u temeljima prvih dviju crkvi naglaavaju brzinu i snagu uzdunog optereenja koje su podnosili zidovi graevine. Stoga su arheolozi zakljuili da prva crkva nikad ni nije bila u uporabi zbog uinka geotektonskih poremeaja ve za same njene izgradnje. Drugi pokuaj izgradnje crkve je bio uspjeniji, jer su arheolozi pronali tragove popravaka temeljnog zida dok je crkva bila jo u upotrebi. Osim toga, graditelji druge crkve izvukli su pouku u svezi geotektonskih poremeaja koji su razorili prvu crkvu, pa su stoga napravili izuzetno snane temelje radi dodatnog ojaanja graevine (slike 5, 6). injenica da su prve dvije crkve na
Kljuni problem pri istraivanju bilo je odrediti vrijeme svake od triju pojedinanih faza, ukljuujui i dananju crkvu. Apsolutna granica za izgradnju prve crkve dobivena je analizom pogrebnih ostataka iz crkvenog dvorita koji stratigrafski pripadaju istom sloju kao i temelji najranije crkve. Najstariji grobovi su iz prijelaza 13. u 14. stoljee, tako da izgradnja najstarije crkve nije mogla zapoeti prije tog vremena. Vrijeme izgradnje tree crkve, danas postojee, puno je tee odrediti. Oito da je poligonalna apsida starija od ostatka
11
iskopu pronaene na razini temelja, bez tragova slojeva propadanja, takoer pokazuje da je materijal prvih dviju crkvi ponovno upotrijebljen u izgradnji tree crkve. Arheoloki radovi na istonom dijelu june razine uzdu dananje crkve otkrivaju i ukopanu strukturu ovalnog oblika i sauvanu samo na razini temelja (slika 7). Mogue objanjenje ove strukture nalazimo kod zagrebakog povjesniara Janka Barla, koji je u svom djelu Remete objavljenom 1914. zapisao: itav samostan s crkvom i samostanskim vrtom bio je opasan zidom. Pripovijeda se da je bio samostan spojen sa Zagrebom podzemnim hodnikom. To dodue ne odgovara istini, ali je vjerojatno da su imali pavlini kakav podzemni tajni hodnik prema brdu, u koji su mogli u sluaju nude pohraniti svoje dragocjenosti, (str. 20-21). Ovo je sugerirano strmim sjevernim ulazom u strukturu i junim izlazom, koji je vjerojatno bio na obronku. Iako je vrijeme izgradnje jo uvijek predmet rasprave, vjerojatno se radi o godinama neposredno nakon prvog otomanskog pohoda na samostan 1484. Ljetopisci Pavlinskog reda izvjeuju da je hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin, koji je vladao od 1458. do 1490., financirao izgradnju zidova i kule radi zatite samostana. Za vrijeme iskapanja pronaeni su ostaci 282 kostura. Potjeu uglavnom iz kasnog 16. stoljea do kraja 18. stoljea (slika 9), ali za osam se ini da su bili pokopani na prijelazu iz 13. u 14. stoljee. Pokojnici su bili sahranjeni u leeem
poloaju na leima, esto u drvenim krinjama (to se dade zakljuiti prema drvenim ostacima i eljeznim avlima), s rukama na krilu ili na grudima. Iako najstariji grobovi osim kostura ne sadravaju drugih predmeta, kasniji ukopi sadravaju krieve, krunice, dugmad i kope. Najbrojniji predmeti naeni u kasnijim grobovima su medaljice, bilo svetake poput sv. Benedikta i Djevice Marije, bilo hodoasnike iz Mariazella, Passaua, Marije Bistrice, Alttinga, Dorgena, Wiesa, Czestochowe, Loreta, Marianke i Rima (slika 8).
Meu nalazima kasnog srednjovjekovlja istie se zaliha od deset zlatnika iskovanih u 15. stoljeu (slika 10). etri su iz vremena kralja igmunda, izmeu 1428 i 1436. Zlatnik kralja Vladislava Jagiello I. iskovan je u Hermannstadtu (dananji Sibiu) 1441. Pet preostalih primjeraka iskovani su u kraljevstvu Matije Korvina i izvanredno su ouvani, kao da i nisu bili u uporabi. Moda su oni povezani s izgradnjom kule i zida oko samostana 1485., koju je financirao Korvin.
12
PRILOZI
Svi ovi nalazi svjedoe o znaajnoj ustrajnosti Pavlinskog reda na izgradnji ba na ovom mjestu u Remetama, usprkos nevolja s kojima su se suoavali, sve do ukinua Reda 1786. Muzej grada Zagreba, Zavod za zatitu spomenika kulture i ostale nacionalne i mjesne ustanove u Hrvatskoj i Zagrebu sada se nalaze pred izazovom predstavljanja ovih arheolokih otkria tako da batina ovog lokaliteta
bude dostupna iroj javnosti. Kroz stoljea crkva u Remetama je zauzimala vano mjesto u duhovnom i vjerskom ivotu stanovnika ireg zagrebakog podruja, to nastavlja i initi sve do danas. Boris Mai je vii kustos iz Muzeja grada Zagreba. Tajana Plee je arheologinja i konzervatorica iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.
KARMELSKI PODMLADAK NA BUKOM JEZERU 27.07.-5.08.2010. Zidine (BiH) - Od 27. srpnja do 5. kolovoza u Karmelu sv. Ilije na Bukom jezeru boravili su karmelski postulanti i kandidati. Vatroslav i Damjan) i u zajednicu tek pristigli Damir Pain, zajedno s odgojiteljem br. Draenom-Marijom, sociusom magistra. Ve drugoga dana boravka postulanti su imali radost biti obogaeni novim lanom. Naime Damir Pain, dosad sveeniki kandidat Trebinjsko-mrkanjske biskupije, priputen je u postulaturu i zajedno s petoricom kolega pripravljat e se za oblaenje 20. rujna 2010. u Krku. Cilj boravka u Karmelu sv. Ilije, pored upoznavanja i susreta sa zajednicom, bio je formativni i rekreativni. Redovito smjenjivanje liturgijske, medidativne i osobne molitve, rada i rekreacije bilo je obogaeno razliitim formativnim susretima. O. Jakov Mami odrao je postulantima i kandidatima predavanje na temu: "Razvoj Karmela na naim prostorima nakon II. Vatikanskog sabora", a o. Zvonko Marti dva predavanja na temu: "Inkulturacija Evanelja na naim prostorima". Postulanti su jo sa sociusom imali jedan susret Lectio teresiana i nastavili su se upoznavati sa ivotom sv.
U ovaj najmlai samostan nae provincije stigli su petorica postulanata (Vitomir, Ivan, Alen, Vedran i Boko), etvorica kandidata (Marko, Mario,
13
oca Ivana od Kria. Kandidati su se u ivopisnom ozraju, u barci na Jezeru, pripremali za nedjeljno evanelje susretom Lectio divina, a svi zajedno isprobali su novu meditacijsku dvoranu Karmela sv. Ilije vjebajui se u metodama meditacije.
Dojmljivo je bilo gledati kako lijepa arhitektura dobiva duu prisutnou karmelske mladosti. Blagoslov se osjetio u zajednitvu molitve i druenja, u gostoljubivosti domaina, ali i u ljepoti pejzaa i svjeini jezerske vode. Na svemu neka je dobrom Bogu hvala!
SREBRNI JUBILEJ SVEENITVA OCA JURE ZEEVIA, KARMELIANINA Drenovcima i 8. kolovoza 2010. u Remetama. Na poetku jubilarnog misnog slavlja u 10,30 sati u Drenovakoj upnoj crkvi sv. Mihaela Arkanela jubilarcu i nazonima prigodnim se rijeima obratio domai upnik, pre. Marko idara, dekan Drenovakog dekanata. Podsjetio je na sveeniko reenje i mladu misu u Drenovcima prije 25 godina i dojmljivim rijeima opisao i radosne i teke trenutke sveenikog ivota. Strica i ujaka sveenika recitacijom su zajedno pozdravili Marijana Zeevi i Luka i Patricija Krianac. Evanelje je pjevanjem navijestio o. Stjepan Vidak. Propovijedao je o. Jakov Mami, ravnatelj Duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" u Zidinama na Bukom jezeru. Polazei od biblijskih itanja iscrpno je i teoloki zrelo i duboko opisao narav sveenitva kao Bojeg odabira i djelovanja na nesavrenom ovjeku. Pred kraj mise upnik je proitao nekoliko pristiglih pisanih estitki, a prior karmelianske zajednice u Remetama o. Antonio Mario irko je pozdravio majku,
1. i 8.08.2010. DRENOVCI-ZAGREB Otac Jure Zeevi, OCD, slavi ove 2010. godine srebrni jubilej sveenitva. Prije 25. godina u Drenovcima ga je 4. kolovoza 1985. za sveenika zaredio pokojni mons. iril Kos, tadanji biskup akovako-srijemski. Srebrni jubilej obiljeen je 1. kolovoza 2010. u
14
PRILOZI
brau i sestre oca Jure te estitao jubilej subratu u svoje ime i u ime one brae koja su radi nedjeljnih pastoralnih obveza morala ostati u Remetama.
Luki Strgaru, svojoj majci Ani, brai i sestri, pjevakom zboru, Drenovanima i uzvanicima, podijelivi im sveani blagoslov.
U slavlju jubileja sudjelovalo je vie lanova Hrvatske karmelske provincije sv. o. Josipa i sveenika drenovakog dekanata. Sveanost su uveali i vjernici obueni u narodne nonje toga dijela Slavonije i Bosanske Posavine. Na kraju je svim prisutnima svoje rijei zahvale uputio i slavljenik o. Jure. Zahvalio je u prvom redu Bogu koji mu je dao "ovoliko godina sveenitva" da danas zajedno s nazonima slui srebrnu Svetu misu. Poruio je: "Izgubljen je svaki dan ivota koji ne bi bio u Bogu i za Boga! Stoga, zahvaljujui Bogu danas za sve od ega se sastoji moj dosadanji ivot istovremeno Ga ponizno i arko molim da svojom prisutnou prome i sve trenutke ovih 25 proteklih godina moga sveenitva, i cijeli moj proli, sadanji i budui ivot!" Zahvalio je propovjedniku o. Jakovu Mamiu, subrai iz svoje zajednice, upniku Marku idari, mons. Nakon svete mise slavljenikova majka, braa i sestra priredili su u velikoj svatovskoj dvorani u Drenovcima sveani objed na kojem se okupilo i kroz razgovor i pjesmu druilo vie od dvije stotine osoba. Zbog nemogunosti okupljanja svih sudionika obiljeavanja srebrnog jubileja u isto vrijeme i na istom mjestu drugi dio obiljeavanja srebrnog jubileja o. Jure priredila je njegova zajednica u Remetama 8. kolovoza 2010. Prije svete mise u upnoj crkvi Uznesenja Marijina u 11,30 sati povijest i vanije podatke o slavljeniku, njegovom ivotu i djelovanju naveo je o. Anto
15
Kneevi, upnik, a potom su djeca recitacijom estitali jubilarcu. Evanelje je navijestio o. Joan Hadziev, prvi karmelianin iz Bugarske.
Propovijedao je o. Vinko Mami, Provincijal Hrvatske karmelske provincije sv. Oca Josipa. Najprije je protumaio Boju rije na temelju nedjeljnih misnih itanja da bi u drugom dijelu u svjetlu tih itanja zahvatio i saeo bit sveenikog i redovnikog ivota i sluenja o. Jure. Od mnogobrojnih aktivnosti koje u ovom trenutku obnaa o. Provincijal je izdvojio slijedee: - Proelnik Katedre za ekumensku teologiju na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu (2000.2010.); - Predstojnik Instituta za ekumensku teologiju i dijalog Juraj Kriani Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu (2000.-2010.); - Tajnik Vijea za ekumenizam i dijalog Hrvatske biskupske konferencije (1997.2010.); Predsjedatelj je Ekumenskog koordinacijskog odbora Crkava u Hrvatskoj (1998-2010.);
- lan Europskog drutva za katoliku teologiju. Potom je podsjetio i na djelatnosti koje je kao profesor teologije u ime Provincije obnaao i obnaa u Hrvatskoj i inozemstvu: - Na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Zagrebu; - Na Katehetskom Institutu KBF-a u Zagrebu; - Na Institutu za teoloku kulturu laika KBF-a u Zagrebu; - Na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u Splitu; - Na Teoloko-katehetskom Institutu u Splitu; - Na Katolikom bogoslovnom fakultetu Sveuilita u akovu; - Na Filozofsko-teolokom Institutu Drube Isusove; - Na Teolokom fakultetu Matija Vlai Ilirik u Zagrebu - Na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Univerziteta u Beogradu; - Na Katolikom bogoslovnom fakultetu Westfalskog Sveuilita u Mnsteru u Njemakoj. O. Provincijal je zavrio svoju propovijed zahvaljujui Bogu na daru o. Jure, sveenika, subrata i ovjeka kome je "mnogo dano" i koji je sve svoje darove stavio u slubu Crkve i Reda. Nakon Priesti zbor i svi sudionici slavlja zapjevali su "Tebe Boga hvalimo". Na kraju je svoju estitku slavljeniku uputio i prof. emeritus dr. Ivan Golub, sveenik i pjesnik, kojega je o. Jure Zeevi naslijedio na Katedri ekumenske teologije Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu,
16
PRILOZI
podsjetivi da je kranin amicus prijatelj Isusa Krista, a sveenik amicissimus - vrhunski prijatelj Isusov i poeljevi slavljeniku da to uvijek ostane.
Bogu koji nas ui "dane nae brojiti" (Ps 90, 12), propovjedniku o. Vinku Mamiu, svojoj zajednici i svim sudionicima euharistijskog slavlja nakon upnih obavijesti zahvalio je i sam slavljenik. Poslije svete mise u samostanskoj blagovaonici braa karmeliani i uzvanici okrijepili su se zajednikim objedom i radosnim druenjem kod kojega je slavljenika, predstavnike njegove rodbine i sve prisutne pozdravio i prigodnim govorom im se obratio prior zajednice o. Antonio Mario irko. Na spomen-sliicu srebrnog jubileja slavljenik je stavio isti tekst kao i kod mlade mise: "Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje, i Bog u njemu", no sada ga je nadopunio rijeima "I mi smo upoznali ljubav koju Bog ima prema nama i povjerovali joj." (1 Iv 4, 16).
POZDRAV REMETSKOG PRIORA O. ANTONIJA MARIJA IRKA UZ 25. GODINJICU SVEENITVA O. JURE NA JUBILARNOJ SV. MISI U DRENOVCIMA 1. KOLOVOZA 2010. Dragi oe Jure, potovani gospodine upnie, brao sveenici, potovana majko Ano, brao i sestro naega oca Jure, cijenjena rodbino, dragi vjernici! U ime oca provincijala Vinka Mamia, u svoje osobno ime i u ime remetske zajednice u kojoj ivi i djeluje otac Jure elim izrei nekoliko pozdravnih reenica. Najprije zahvaljujem dobrome Bogu na daru oca Jure koji slavi 25 godina svoga sveenitva. U 90. Psalmu, 12. redak, itamo: (Gospodine) Naui nas dane nae brojiti, da steknemo mudro srce. Kao kada prebiremo zrnca krunice i razmiljamo o otajstvima Isusova ivota, tako i danas elimo u zahvalnosti prebirati dane posveenog i sveenikog ivota naega oca Jure. No ono to uistinu slavimo jest njegova vjernost Isusu kroz cijelo to
17
vrijeme. Zato smo zajedno s njime i mi svi zahvalni Bogu za tu milost. Dragi oe Jure, ti si jo kao djeak s etrnaest i pol godina rekao Bogu svoj da, i tako milou Bojom jo od rujna 1972. rastao u ozraju Karmela, meu karmelianima, usvajao teoloka znanja, rastao u zajednitvu, u duhovnosti Karmela i ljepoti bratskog sluenja za dobro Hrvatske Karmelske Provincije i Crkve u Hrvata, osobito preko duhovne izgradnje osoba, znanstveno-nastavnog i ekumenskog djelovanja, kojim predano nastoji da se ostvari Isusova molitva da svi budu jedno. Gospodine naui nas dane nae brojati... Kada danas zajedno s tobom brojimo i promatramo ovih 25. godina - velik je broj slubi koje su ti bile povjerene, takoer i onih kojima su danas ispunjeni tvoji dani. No ono to je bitno jest da si ti sve to promatrao kao sluenje i nesebino darivanje. Zato se osjea i vidi da Bog tvoj rad blagoslivlja lijepim plodovima. Gospodine naui nas dane nae brojati... Ova Euharistija zahvale za 25. godina koji su iza tebe, takoer je i molitva za tvoju budunost s Gospodinom i za njega. Preko tebe, na oe Jure, kao i preko svakog sveenitva, pokazuje se da je na Bog
ivi Bog, Bog koji govori, djeluje i ljubi, Bog koji odrjeuje grijehe i oprata, Bog koji po sveenikovoj rijei silazi s neba da bi se darovao ljudima pod prilikama kruha i vina, Bog koji pohaa svako iskreno i potrebito srce... Svi se radujemo dananjem slavlju, svi mi ovdje okupljeni, no na poseban nain danas je radosno srce tvoje mame Ane, ovdje nazone, i tvoga tate Ive koji se s neba raduje ovom danu. Oni se mole za tebe, kao i tvoja sestra Jasna sa svojom obitelji, zatim tvoja braa Pejo, Franjo, Nikola i imo sa svojim obiteljima, tvoja rodbina, upna zajednica u Drenovcima i mi, tvoja braa karmeliani. Svi smo ovdje okupljeni kao molitelji, da vjernost Bogu i dalje odsjeva u tvome ivotu. Neka te u tvome sveenikom i redovnikom pozivu prati zagovor nae Nebeske Majke, Kraljice Karmela i Boji blagoslov kroz sve dane tvoga ivota! Jo jedanput od srca ti estitam ovih 25 godina i zahvaljujem Bogu na tom daru.
18
PRILOZI
PROSLAVA VELIKE GOSPE U REMETAMA tvojoj rijei'. Marija je u svom ivotu doivjela Boju pobjedu nad zlom, te nam pokazala kako se i mi u vjenoj borbi dobra i zla trebamo pouzdati u Boju pomo i snagu, poruio je uzoriti kardinal. Kao zlo u suvremenom ivotu oznaio je 'destruktivne snage koje se protive ljudskoj slobodi i dostojanstvu, ono to nas blokira iznutra i izvana, kako ne bismo prihvatili Oev nacrt ljubavi i spasenja'. 'To su idoli koji vrebaju na nas - uitak, mo, uspjeh - koji nam ne doputaju u licu Krista raspetoga vidjeti Oev sjaj', ustvrdio je kardinal. Pozvao je vjernike da uvijek usmjeravaju pogled prema Bogu, koji eli 'nae dobro, sreu i svetost' i koji je u Mariji pokazao da 'gleda neznatnost i prihvaa malenost, da uzvisuje ponizne i nebeskoj slavi pridruuje one koji ive povijest ljubavi koju ovjekov grijeh nije unitio'. Uz mnogobrojne sveenike i vjernike, misi je bio nazoan i zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi, koji svake godine na ovaj blagdan hodoasti Majci Bojoj Remetskoj, te predstavnici 110. brigade iz Karlovca.
15.08.2010. ZAGREB (REMETE) Svetite Majke Boje Remetske i ove je godine bilo stjecite brojnih hodoasnika kroz dane devetnice i na sam dan proslave svetkovine Velike Gospe. Primjeuje se sve vei broj vjernika koji iz godine iz godine u godinu pohode ovo svetite dokazujui duboku prisutnost tovanja Majke Boje na ovim prostorima. U devetnici se govorilo o vanim karmelskim likovima i tovanju Blaene Djevice Marije. Svaki dan je imao svoju posebnu nakanu za koju se molilo, a za vrijeme adoracije nakon euharistije molilo se na nakane okupljenih vjernika. Na glavnom euharistijskom slavlju koje je predslavio kardinal Josip Bozani sudjelovalo je preko 10.000 vjernika. U prigodnoj propovijedi kardinal je pozvao okupljeni narod Boji da se odupre idolima suvremenog ivota te da se, poput Marije, s pouzdanjem i vjerom prepuste Bojem vodstvu. Biti poput Marije, pojasnio je, znai izruiti se Bojem vodstvu, u povjerenju i unutarnjoj sigurnosti, a sebi kao ivotno pravilo uzeti ono koje je uzela Marija 'Neka mi bude po
19
IZVRENA JE PRIMOPREDAJA UPE UZNESENJA MARIJINA U OTARIJAMA Uz upu Uznesenja Marijina u Otarijama Ogulinskim, koje je takoer i svetite Gospe od udesa, vodila se je pastoralna briga za upu Uzaaa Isusova u Cerovniku i za okolne filijale. U svom pismu zahvale povodom primopredaje upe preuzvieni ordinarij dr. Mile Bogovi je meu ostalim napisao: Zahvaljujem Vama i Vaoj Provinciji na spremnosti da se ukljuite u pastoralni rad nae Biskupije i na revnosti koju ste pokazali u voenju povjerenih upa. U daljnjem Vaem radu neka Vas prati Boji blagoslov i zagovor Djevice Marije.
18.08.2010. OTARIJE (OGULIN) Dana 18. kolovoza 2010. izvrena je primopredaja upe Uznesenja Marijina u Otarijama Ogulinskim. Primopredaji su nazoili dotadanji upnik o. Ivan Podgorele, karmelianin, novi upnik vl. Ante Luketi, ekonom Gospiko-senjske biskupije, vl. Nikola Turkalj, te dekan vl. Tomislav Rogi. Sveanosti su nazoili susjedni sveenici, vl. Petar kovri, upnik iz Josipdola i vl. Stanko Smiljani, kapelan u Ogulinu. Sa strane karmeliana nazoili su Provincijalni vikar i prior remetskog samostana o. Antonio-Mario irko, te o. Franjo Podgorelec. U protekle tri godine (2007.-2010.) Hrvatska Karmelska Provincija pruala je personalnu pomo u pastoralnoj skrbi u Gospiko-senjskoj biskupiji. U tom razdoblju sluili su o. Mato Milo (upnik 2007.-2008.), o. Stjepan Vidak, o. ani Kordi, te o. Ivan Podgorelec (upnik 2008-2010).
Provincijal HKP o. Vinko Mami je zajedno sa provincijalnim savjetom takoer uputio pismo zahvale brai sveenicima koji su pastoralno djelovali u Otarijama Ogulinskim, kao i svim lanovima Provincije na molitvenoj podrci. U pismu se izmeu ostalog kae:
20
PRILOZI
Zahvalni smo Bogu da smo kao Provincija kroz protekle tri godine bili u mogunosti pomoi Gospiko-senjskoj biskupiji da barem privremeno premosti nedostatak sveenika za pokrivanje pastoralnih potreba u svim upama. Sa svoje strane i u ime Provincijalnog savjeta
srdano zahvaljujem svoj brai koja su kroz proteklo trogodinje razdoblje boravili u Otarijama i vrili pastoralni rad bilo da su obnaali slube bilo da su pomagali kada je trebalo. Molimo da sav apostolat nae Provincije prati Boja pomo u nastojanju oko dobra dua.
OHRABRENI SUSRETOM S KARMELIANKAMA mladii, koji su zapoeli svoje prve karmelske korake 19. srpnja ove godine, iznijeli su svjedoanstva o svojem pozivu. ivotne prie su razliite, ali slino kao kod Abrahama svima im je zajedniko da boanska milost zahvaa snano te neodoljivo potie u pouzdanju predati cijeli svoj ivot za Boje Kraljevstvo. Sestre su sa zanimanjem pratile svjedoanstva raspitujui se o pojedinostima i ohrabrujui kandidate. Nakon toga imali smo radost uti i svjedoanstvo jedne sestre, novakinje s. Gabrijele. etiri sestre preuzele su konkretnu obvezu molitvom pojedinano pratiti etvoricu mladia na njihovome duhovnom putu. Uslijedio je razgovor i pjesma. Dobri Bog ohrabrio je i oduevio sve nas sudionike ovoga susreta dokazima svoje blizine u ivotima ljudi te nas potaknuo da nastavimo meusobno se pomagati svjedoei Njegova djela i molei Njegovu milost jedni za druge.
01.09.2010. BREZOVICA - Prvoga rujanskog dana kandidati Hrvatske karmelske provincije zajedno s ocima Joanom i Draenom-Marijom posjetili su karmelianke u Brezovici. Marku, Mariu, Vatroslavu i Damjanu bio je to prvi posjet najstarijem hrvatskom Karmelu. U sestarskoj govornici bilo je proitano nekoliko odlomaka iz Knjige Postanka koji govore o Abrahamovu pozivu. Nakon kratkoga razmatranja o tekstovima ovi
"KAKO JE LIJEP ISUS U TEBI!" - DUHOVNE VJEBE ZA POSTULANTE 6.-10.9.2010. SOMBOR - U miru somborskoga Karmela postulanti HKP sv. o. Josipa imali su od 6. do 10. rujna duhovne vjebe pred ulazak u novicijat. Prije poetka vjebi postulanti su posjetili upnu crkvu u urinu, rodnom mjestu
21
sluge Bojega o. Gerarda, i terapijsku zajednicu "Hosana" u oblinjemu edniku te su u Subotici pratili festival duhovne glazbe "Hosana fest" gdje su zajedno s o. Brankom bodrili VIS Mihovil iz splitske karmelske upe.
obilno nadahnjivao na Bojoj Rijei, na poticajima crkvenoga Uiteljstva te na nauku karmelskih crkvenih nauitelja. Nakon to je podsjetio na znaajke duhovnosti svih Kristovih vjernika s pomnjom je predstavio znaajke redovnike duhovnosti: zavjetovanje evaneoskih savjeta, bratski ivot u zajednici te evaneosko poslanje, molitvu, askezu i javno svjedoenje. Nije propustio spomenuti ni napasti koje danas prijete redovnitvu, ohrabrujui pritom budue novake za velikoduno sebedarje Isusu Kristu. Za blagdan Roenja Marijina sudionici su se pripravili bdijenjem uz grob sluge Bojega o. Gerarda. Uz Gerardove misli razmatrali su o Mariji kao nadi za grjeno ovjeanstvo a usput su Gerardov ivotni primjer i njegovu misao prepoznali kao nadu za Karmel na naim prostorima. U veernjem dijelu programa izmijenili su se jo i molitva sv. Krunice, lectio divina i euharistijsko klanjanje.
Voditelj duhovnih vjebi bio je o. Stjepan od Duha Svetoga. Okosnica petodnevnoga programa bila su euharistijska slavlja s propovijedi, a uz njih dan je bio proet voditeljevim razmatranjem, jutarnjim i popodnevnim satom zajednike misaone molitve, zajednikim moljenjem cijele Slube asova te raznolikim veernjim programom.
Vrijeme intenzivne molitve, promiljanja i bratstva bilo je obiljeeno od sudionika zamijeenim djelovanjem Duha Bojega. Voditelj je svoje intervente
22
PRILOZI
U zajednikom susretu s Isusovom zapovijeu bratske ljubavi (Iv 15,12) rodio se poticaj na smjelo priznanje prisutnosti Isusove u svome bratu: "Kako je lijep Isus u tebi!" To priznanje ponovljeno je odjekivalo do kraja boravka u Somboru, pokazalo svoju istinitost u
srdanoj dobrodolici somborske brae, u dareljivosti tamonjih vjernika i u bratskoj kulinarskoj matovitosti o. Stjepana nakon zakljuka duhovnih vjebi. Pri povratku za Zagreb iskustvo istinitost toga poticaja potvrena je i u susretu s karmeliankama u Breznici akovakoj. One su cijelog kolovoza ivale habite buduim novacima ne propustivi u njih utkati i svoje zagovorne molitve. Cijelo se drutvo, pojaano br. Stipom, na koncu poklonilo Milosrdnom Isusu u oblinjoj Ovari i tako pred otajstvom Isusove ljubavi jo jednom uvjerilo u istinitost vjernikoga priznanja: "Kako je lijep Isus, kako je lijep Isus u tebi!" Hvala svima koji nas prate molitvom!
PRVI MEUNARODNI KONGRES O KNJIZI "MOJ IVOT" U AVILI (23.-31.KOLOVOZA 2010.) U CIJELOSTI NA INTERNETU AVILA (panjolska) - Meunarodni terezijansko-svetoivanovski centar u Avili (CITeS Sveuilite mistike) ponudio je prijenos putem Interneta Prvoga meunarodnog terezijanskog kongresa o knjizi "Moj ivot" sv. Terezije od Isusa. Kongres, koji je odran u Avili od 23. do 31. kolovoza, mogao se u potpunosti slijediti putem web stranice: www.teresadeavila.net, bilo u izravnome prijenosu (video streaming), bilo u snimljenom obliku (download), i to na etiri jezika: panjolskom, engleskom, francuskom i talijanskom. Bez sumnje radi se o osobitoj inicijativi koja je eljela ponuditi najveu moguu rairenost ovih meunarodnih Kongresa koje organizira Red bosonogih karmeliana i CITeS povodom priprave za proslavu 5. stoljetnice roenja sv. Terezije od Isusa (1515-2015). Na Kongresu je uzelo udjela vie od 30 predavaa iz razliitih zemlja, meu kojima valladolidski nadbiskup, Mons. Ricardo Blzquez, bagdadski nadbiskup, Mons. Jean Sleiman, i veliki terezijanisti kao to su oci Toms lvarez i Secundino Castro. Osim to je studijski pristupio sredinjim temama Terezijinoga djela "Moj ivot" Kongres se pozabavio i temama interdisciplinarnoga i meuvjerskog dijaloga, kao i doprinosom Terezije od Isusa u razliitim ivotnim podrujima: obitelj, politika, laici, posveene osobe itd. Inae sa eljom kvalitetne priprave za spomenutu obljetnicu pokrenuta je i web
23
stranica: www.iwasbornforyou.com koja donosi zanimljive terezijanske sadraje. HKP sv. Oca Josipa preuzela je licencu CITeS-a te objavila sve dogaaja i predavanja s Kongresa na etiri jezika (panjolski, engleski, francuski i talijanski) te ih stavila na raspolaganje itateljicama i itatlejima web stranice: www.karmel.hr. U nastavku slijedi popis dostupnih video sadraja: Otvorenje izlobe: Originalni rukopis knjige 'Moj ivot' Doek rukopisa "Moj ivot" Tomas Alvarez Rukopis, njegovo ustrojstvo, kompozicija i zgode s njim Joseph Perez Povijesna, crkvena i drutvena pozadina knjige 'Moj ivot'
Teofanes Egido Crkveni i drutveni znaaj osnutka Sv. Josipa
J.A. Marcos Studij mistinoga jezika: knjiga 'Moj ivot' Franois Gramusset 'Literarnost' u knjizi Moj ivot: odnos izmeu duhovnoga viota i ivota jezika F.Javier Sancho Ciljevi i nakane knjige 'Moj ivot'
Manuel Diego Patristika pozadina terezijanske autobiografije Cristiana Dobner Feministiki i hebrejski vid Mog ivota
Serafin de Tapia Biografska pozadina 'Mog ivota'. Avilska drutvena zajednica Nicolas Gonzales Redovniko ozraje samostana Utjelovljenja
Dora Castenetto 'Moj ivot', knjiga koja obraa
24
PRILOZI
Luis Arostegui Pojavnost boanskoga u subjektivnosti: Terezijino mistino iskustvo J.Sanchez Caro Intimnost i potraga za samim sobom u knjizi 'Moj ivot'
Maria Jose Marino Susresti Boga u Kristovu tijelu: 'Tjelesnost u Terezijinoj duhovnosti' Martin Wray Ekumensko iitavanje
Kraa priopenja
Gabriel Amengual Iskustvo u knjizi 'Moj ivot'. Filozofskoteoloki klju itanja Elizabeth Muenzenbrock Znaaj i vanost samospoznaje u Terezijinom duhovnom hodu... Mario Terzulli Evolucija ljubavi u knjizi Moj ivot Terezije od Isusa Secundino Castro Bog koji se objavljuje postupno. Biblijsko iitavanje
Maximiliano Herraiz Odnositi se prema Bogu kao prema prijatelju. Evaneosko shvaanje religije Miguel Mrquez Molitvena pedagogija knjige 'Moj ivot'
A. Diaz de Mera Iitavanje polazei od politike
Giuseppe Pozzobon Prenoenje iskustva knjige 'Moj ivot' mladei
25
Jose Cristo Rey Garcia, Prijedlozi duhovnoga puta za posveeni ivot: poziv, etape i kulminacija. Isabel Gomez Acebo Iitavanje polazei od svakodnevnog obiteljskog ivota
Koncert
PREDAVANJE DR. VL. IVICE RAGUA POSTULANTIMA

13.09.2010. ZAGREB (REMETE) U ponedjeljak 13. rujna 2010. g. postulantsku zajednicu u Remetama posjetio je dr. vl. Ivica Ragu s Katolikoga bogoslovnog fakulteta u akovu i odrao prigodno predavanje o aktualnome kulturnom trenutku i njegovim izazovima za Crkvu pod naslovom: Napasti za Crkvu. Temeljei svoje izlaganje na spisima sv. Bernarda iz Clairvauxa i pape Grgura Velikog predava je istaknuto tri vrste napasti za Crkvu: napast straha, napast slave i moi te napast licemjerja. Napast straha prisutna je u poetcima Crkve, iako ne moemo rei da je nema i danas. Openito se smatra da napast straha zavrava proglasom slobode kranstva cara Konstantina. Druga napast je napast elje za slavom i mou. Ona se oituje kod Crkve kao institucije, ali i kod pojedinaca koji se, postajui redovnici i sveenici, mogu uzdizati i eljeti ostvariti drutveni ugled. Trea i najopasnija napast za Crkvu je napast licemjerja. Nitko izriito ne kae da je tako, ali Krist se koristi kako bi se ostvarilo svoje ciljeve. Sv. Bernard iz Clairvauxa ovim rijeima opisuje licemjerje u Crkvi: Svi prijatelji, a svi neprijatelji, slubenici Kristovi, a slue Antikristu. Da ne bi dolo do licemjerja vano je da svaki lan Crkve proiava svoje motive.
Papa Grgur Veliki u svojem Pastoralnom pravilu navodi da je glavni
26
PRILOZI
problem s kojim se suoava Crkva oholost. Pastiri zanemaruju spoznaju Boje rijei, ive povrno. Poznaju Pisma a ne ive ih, eznu za uspjehom, pri emu u aktivizmu dolazi do rasprivanja srca. Predava je istaknuo kako je vrlo vano da postulanti, ve kao redovniki kandidati, znaju prepoznati ove napasti i boriti se protiv njih. Nasuprot ovim napastima stoje svojstva dobroga pastira koja navodi sv. Grgur Veliki: biti uzor u nainu ivljenja vjere, ne bojati se protivtina, uditi za nutarnjim duhovnim dobrima, suosjeati s drugima, biti diskretan u utnji,
koristan u govoru. Dobre pastire ne pomuuje ni tijelo sa svojim slabostima ni duh sa svojom oholou, sa strahom izbjegavaju uspjehe, svjesni da duu ne uzdiu uspjesi, nego protivtine. Dr. Ragu na koncu je istaknuo kako je za duhovni rast bitan element stav poslunosti: Nitko nee napredovati u duhovnosti ako nije zauzeo stav poslunosti. Postulanti su se zahvalili predavau to je pronaao vremena za ovaj izgraujui susret.
O. JURE ZEEVI NA MEUNARODNOM ZNANSTVENOM SKUPU O FRA IVANU MARKOVIU U SINJU

samostan udotvorne Gospe Sinjske, Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Splitu i Matica hrvatska-ogranak Sinj. Meu predavaima na skupu je bio i na o. Jure Zeevi koji je izlagao na temu: "Pomaci s obzirom na sadraj i znaenje pojma ekumenizam" U svome izlaganju o. Jure je meu ostalim kazao: Fra Ivan Markovi je dijete svojega vremena. Mentalitet njegova vremena s obzirom na odnos prema drugim Crkvama nedvojbeno je prisutan u njegovim spisima. Ubrajaju ga meu hrvatske kontroverziste, i to meu ponajbolje. Da to nije pogreno pokazuju ve i sami naslovi njegovih djela:. Velik dio njih je posveen upravo spornim temama izmeu katolika i pravoslavnih... esto se naalost previa
U Franjevakom samostanu udotvorne Gospe Sinjske u Sinju, u etvrtak, 16. rujna odran je jednodnevni znanstveni skup u povodu 100. obljetnice smrti fra Ivana Markovia (1839. - 1910.) pod naslovom Fra Ivan Markovi Njegovo i nae doba. Organizatori skupa su bili Franjevaka provincija Presvetog Otkupitelja, Franjevaki
27
da i tzv. kontroverzisti imaju svoju ekumensku dimenziju, to jest da su i oni na svoj nain ekumenisti. I fra Ivan Markovi ima svoju ekumensku dimenziju, i on neupitno pripada
ekumenskoj povijesti na naim prostorima i povijesti ope Crkve. Ako ne uvijek po metodi onda svakako po intenciji, po nakani i elji za jedinstvom.
ESTORICA POSTULANATA STUPILA U NOVICIJAT
22. 9. 2010. KRK - U ponedjeljak 21. rujna 2010. g. u samostanu Gospe karmelske u Krku, za vrijeme Slube rijei u 11.45, nai postulanti: Boko Rogulji (1977.) i Vitomir avar (1990.) iz Splita, Ivan eli (1983.) iz Podstrane, Alen Mai (1979.) iz Zagreba, Vedran Pavli (1981.) iz Jadranova te Damir Pain (1987) iz Stolca (BiH) obukli su karmelsko redovniko odijelo i zapoeli
vrijeme novicijata, koje e trajati dvanaest mjeseci. Kao to je to kod nas obiaj prilikom oblaenja, novaci su izabrali slijedea redovnika prezimena: Br. BOKO od Bezgrjenog zaea BDM i sv. Josipa, Br. ALEN od Isusa i Marije, Br. VEDRAN od Isusovih rana i Bezgrjenog Srca Marijina, Br. IVAN Marija od Milosrdnog Isusa, Br. DAMIR
28
PRILOZI
od Presvetog Srca Isusova i Marijina, Br. VITOMIR od sv. Ivana Krstitelja. Obredu oblaenja, osim konventualne brae iz samostana u Krku, nazoili su o. Vinko Mami, provincijal HKP, magistar studenata, o. Stjepan Vidak, socius magistra studenata, o. Draen-Marija Vargaevi, te subraa iz samostana u Zagrebu, Splitu i Sofiji, kao i etvorica naih karmelskih kandidati iz Remeta. Slubu rijei, za vrijeme koje su sada ve bivi postulanti obukavi redovnika odijela otpoeli Novicijat, predvodio je o. Vinko Mami, provincijal. Otac provincijal je u prigodnoj, nadahnutoj propovijedi progovorio o duhovnom pozivu istaknuvi da je Bog onaj koji uvijek ima inicijativu; Isus je taj koji
poziva, a na ovjeku je da poziv prepozna i da se odazove: Niste vi izabrali mene, nego sam ja izabrao vas i postavio vas da idete i rod donosite. Po zavretku Obreda o. Provincijal je predao novake magistru o. Petru Janjiu te je uslijedilo estitanje novacima i zajedniko fotografiranje, a potom i zajedniki objed u blagovaonici samostana. Vrijeme provedeno u Novicijatu ima za cilj da novak bolje upozna i provjeri svoj poziv, te dublje iskusi karizmu i duhovnost Reda. S druge strane, to je vrijeme u kome zajednica uoava prikladnost novaka za redovniki stil ivota.
O. JURE ZEEVI NA MEUNARODNOM ZNANSTVENOM SKUPU U RABU POVODOM GODINE MARKA ANTUNA DE DOMINISA POD POKROVITELJSTVOM UNESCO-A
Grada Raba. Na skupu je meu ostalim predavaima i o. Jure Zeevi odrao izlaganje na temu: De Dominisovo nastojanje oko jedinstva Crkve i suvremeni nesporazumi oko pojma ekumenizam. Budui da je na skupu bilo dosta govora, za govornicom i na hodnicima, i o eventualnoj rehabilitaciji Marka Antuna de Dominisa, senjskoga biskupa, splitskoga nadbiskupa, primasa Dalmacije i Hrvatske, znanstvenika fiziara kojega je inkvizicija u Rimu osudila kao heretika i ije je mrtvo tijelo zajedno sa njegovim knnjigama 21. prosinca 1624. spaljeno u Rimu na Campo dei fiori, o. Jure je ukazao da je to vrlo slojevito pitanje koje zahtijeva osobitu panju. S
Povodom obiljeavanja godine Marka Antuna de Dominisa pod pokroviteljstvom UNESCO-a, na Rabu je od 1. do 3. listopada 2010. odran trodnevni znanstveni skup u organizaciji
29
jedne strane nerealno bi bilo oekivati da Crkva rehabilitira ona podruja De Dominisova nauka koja ni danas jo ne moe prepoznati ni prihvatiti kao svoj nauk, no s druge strane neupitna je injenica takoer da je Marko Antun de Dominis prije svoje smrti primio sakramente u Katolikoj Crkvi i preminuo u pomirenosti sa svojom Crkvom, kao njezin sin (to Crkvi ne bi trebalo biti problem javno priznati i izrei!) i injenica je da se spaljivanje De Dominisova tijela zajedno sa njegovim spisima zbog Crkvi neprihvatljivog nauka - premda u skladu s tada vaeim zakonima i praksama danas mora drati, najblae reeno, neprimjerenim, budui da je i sama Crkva ve izrazila aljenje i kajanje zbog takvih postupaka inkvizicije. Ono to se ini moguim, naglasio je o. Jure, jest jedna pomno izbalansirana i uravnoteena izjava o De Dominisu sa
strane Crkvene vlasti (to via razina tim bolje!) koja bi pola od tih sigurnih i provjerenih injenica, eksplicitno ih potvrdila i posvijestila te tako rehabilitirala sve ono to je kod De Dominisa mogue rehabilitirati. Takva izjava zasigurno bi pridonijela ispravnijem i pravednijem vrednovanju svega onoga to se dogaalo sa De Dominisom i oko njega. Dobar povod za ovakvu izjavu je i UNESCO-va godina De Dominisa koja je u tijeku. O. Jure je predloio oblikovanje vielane radne skupine koja bi multidisciplinarno pristupila pitanju te tzv. De Dominisove rehabilitacije o kojoj se puno pie i govori, katkada i povrno i tendenciozno, i koja bi kompetentno, kvalitetno i sustavno istraila to se i kako se po tom pitanju moe uiniti. Prijedlog o. Jure naiao je na veliko zanimanje i podrku skupa.
O. JAKOV MAMI IMENOVAN BISKUPSKIM VIKAROM ZA PASTORAL VOJNOG ORDINARIJATA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Dekrtom vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca urbroj: 512-07-10-42 od 30. rujna 2010. o. Jakov Mami je od 1. listopada imenovan biskupskim vikarom za pastoral Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj do opoziva, naslijedivi u toj slubi fra Ivana Nimca. elei Vam Boji blagoslov u radu na dobro povjerenih Vam dua zazivam na Vas zatitu nae Nebeske Majke - Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta Majke sveenika i zatitnice Vojnog oordinarijata. - pie u Dekretu mons Jezerinac.
30
PRILOZI
O. ZDENKO KRII IMENOVAN DELEGATOM ZA SESTRE U MAARSKOJ I RUMUNJSKOJ

Dekretom kojega su potpisali General Reda br. Saverio Cannistr i Generalni tajnik br. Silvano Vescovi br. 91/2010DF od 9. lipnja 2010. o. Zdenko Krii imenovan je
Delegatom za asistenciju (Konstitucije brae br. 219 i 201a) samostana sestara klauzurnih karmelianki Magyarszk u Maarskoj i njemu pripadajueg samostana Maro-sszentgyrgy u Rumunjskoj, osobito za redovne pastoralne posjete (Konst. 244) i za izbor priorice (Konst. 227). IZ TISKA IZALA KNJIGA RAZGOVOR S BOGOM "Karmelska izdanja" (KIZ) su u svome nizu Duhovne meditacije objavila drugo, osvjeeno izdanje popularne knjige o. Antonija Sagardoya "Razgovor s Bogom - Pie Vam Terezija Avilska". Narav i vrijednost knjige vidljiva je iz predgovora drugom hrvatskom izdanju: "Sv. Terezija Avilska je prva ena nauiteljica Crkve ponajvie kao uiteljica molitve. U vremenu priprave za veliki jubilej 500. godinjice njezina roenja 2015. godine sa zadovoljstvom predajemo itateljima ovaj (svoje)vrsni prirunik (terezijanske) molitve. U njemu otac Antonio Sagardoy, austrijski panjolac, karmelianin, istaknuti promicatelj terezijanske duhovnosti, u obliku pisama na
31
iznimno pristupaan, jasan i ivotan nain prikazuje molitveno ophoenje s Bogom na temelju Terezijinih djela. Imajui u vidu druge brojne knjige o molitvi vanim se ini naglasiti da ovdje nije rije niti o jeftinom religioznom undu niti o jo jednoj teoretskoj raspravi ili strunoj analizi molitve koja bi mogla brzo zamoriti ovjeka. Ovdje otac Sagardoy bez suvinog teoretiziranja, u saetom obliku, daje Terezijine u praksi uporabljive i primjenjive upute i odgovore na konkretna pitanja o nainima i stupnjevima molitve. Naznaeni su svi bitni koraci molitvenog hoda s ciljem da ih i sam itatelj koraa. U drugom popravljenom izdanju pomno je usporeen cijeli hrvatski prijevod iz prvoga izdanja s izvornikom, provedene su brojne korekture, na puno mjesta izmijenjeni su i usklaeni izriaji, poneke izostavljene rijei i reenice upotpunjene su, doraen je i osuvremenjen jezini stil prijevoda... Ova knjiga uspjenica na njemakom govornom podruju teno se ita, sadraj joj je nedvojbeno koristan svakome koga imalo zanima Bog i ophoenje s Njime, izbor krupnijih slova ini itanje nenapornim i osobama slabijega vida, te slijedom svega toga vjerujemo da njena lektira mnogima moe znaiti pravo duhovno osvjeenje."
Knjiga je vrsno pomagalo za izgradnju vlastitog molitvenog i duhovnog ivota, a moe dobro doi i kao prikladan dar prijateljima, gostima, znancima... Prodaje se po cijeni od 35 kuna. Sastavnice KIZ-a: zajednice i pojedinani redovnici i redovnice Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa, Samostana bosonogih karmelianki Udruge bl. Alojzije Stepinac i Provincije karmelianki Boanskoga Srca Isusova, ovu kao i sve druge knjige mogu nabaviti uz 30 % (trideset posto) popusta. Isti popust vrijedi i za sve knjiare koje prodaju knjigu. Svi zainteresirani knjigu Razgovor s Bogom kao i sve druge knjige KIZa mogu naruiti i na adresi: KARMELSKAIZDANJA SAMOSTANKRALJICEKARMELA Brezovikac.90/A,p.p.7 Hr10257BREZOVICA tel.:01/6537140; tel./fax:01/6538621 email:kiz.distribucija@karmel.hr
32
IZ NAIH ZAJEDNICA
IZ NAIH ZAJEDNICA
KRK Draga brao i sestre, Dragi itatelji Karmelskog vjesnika, Dvije su novosti od naeg zadnjeg javljanja: Prvo, o. Ivan Podgorelec, koji je zadnje dvije godine obavljao slubu upnika i upravitelja Svetita Gospe od uda u Otarijama, u Gospisko-senjskoj biskupiji, postao je lanom Zajednice. On je preuzeo slubu redovitog ispovjednika ss. Benediktinki u Krku; pomagat e, zajedno sa drugom subraom iz samostana i Provincije, magistru novaka u predavanjima novacima te nastaviti rad na izradi svoje doktorske disertacije. Vinko Mami, provincijal HKP, o. Stjepan Vidak, magister bogoslova i postulanata, o. Draen-Marija Vargaevi, pomonik magistra te subraa iz samostana u Zagrebu, Splitu i Sofiji kao i nai kandidati i sjemenitarac Stanko. to se tie naih duhovno pastoralnih aktivnosti one se odvijaju kako unutar samostana i otoka tako i izvan tih okvira, a nerijetko i izvan domovine. Tako je npr. o. Zdenko, osim estih duhovnih vjebi, duhovnih obnova i predavanja u domovini, u nekoliko navrata imao duhovne vjebe i predavanja karmeliankama u Italiji, a uskoro bi trebao poi i u Maarsku i Rumunjsku, kao delegat Generalne kue za karmelianke u Magyarszk-u (Maarska) i Marosszentgyrgy-u (Rumunjska). O. ani je pak, pored redovitog ispovijedanja franjevaca treoredaca u Krku i ss. Karmelianki BSI u Puntu, u nekoliko navrata propovijedao po otokim upama, te od 24.-26. rujna u svojstvu duhovnog asistenta pratio Udrugu branitelja iz Ogulina na njihovom hodoau u Meugorje. Kako je i u prolom broju istaknuto, kao i svakog, tako i ovog ljeta u naem samostanu (Duhovnom centru) smjenjivale su se razne grupe, obitelji i pojedinci iz inozemstva i domovine koji su ovdje dolazili na duhovnu obnovu ili odmor, a najee i jedno i drugo. Od zadnjeg javljanja svoj duhovni odmor u Samostanu provele su slijedee grupe: s Od 18.-28. srpnja grupa mladih obitelji puno djece iz Graza i okolice
Druga novost jest dolazak estorice novaka koji e ovdje provesti svoje vrijeme Novicijata. Rije je o slijedeim mladiima: Boko Rogulji (r. 1977.) i Vitomir avar (r. 1990. u Podmilaju) iz Splita, Ivan eli (r. 1983. u Bugojnu) iz Podstrane, Alen Mai (1979.) iz Zagreba, Vedran Pavli (1981.) iz Jadranova te Damir Pain (1987.) iz Stoca (BiH). Oni su 20. rujna obukli karmelsko redovniko odijelo i tako zapoeli vrijeme novicijata. Obredu oblaenja, osim konventualne brae iz samostana u Krku, nazoili su o.
33
predvoena gospoom Evom Strahwitz. U isto vrijeme boravilo je i nekoliko mladih (4 cure i jedan deko) iz Sombora, koji su inae povezani s naim samostanom u Somboru. S njima je doao i duhovno ih pratio o. Endre Nagy. Od 29. srpnja do 1. kolovoza odrane su duhovne vjebe za studente Sustavnog studija duhovnosti, koje je vodio o. Petar. U vjebama je sudjelovalo 20-ak studenata i jo 10-ak osoba koje su u to vrijeme boravile u samostanu. Ovo je ve drugi puta da studenti SSD tijekom ljeta sudjeluju u duhovnim vjebama u naem Duhovnom centru te su izrazili elju da se s tom praksom nastavi i ubudue. Po zavretku Duhovnih vjebi stigla nam je grupa iz Slovake, Socijalna Akademija (30-ak osoba). Rije je vlasnicima malih poduzea iz Bratislave i drugih slovakih gradova, koji nastoje poslovati po naelima i preporukama Socijalnog nauka Crkve. Doli su sa svojim obiteljima i duhovnim asistentom p. Josefom Cunekom, DJ iz Praga i proveli su kod nas 8 dana (od 2.-10. kolovoza). Nakon njih od 22.- 29. kolovoza, duhovnu obnovu i odmor imali su brani parovi iz biskupije Graz-Sekau, koje vodi brani par Viktor i Thea Schberl, a potom, od 30. kolovoza do 2. rujna, odrane su duhovne vjebe za sveenike krke biskupije u kojima je sudjelovao i mjesni biskup mon. Valter upan. Vjebe je propovijedao mons. Jure Bogdan, rektor Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Od 3.- 6. rujna vl. Zvonimir Badurina Dudi, sveenik krke biskupije vodio je duhovne vjebe sestrama Urulinkama (juniorke), a od 10-12. rujna odrana je
duhovna obnova (Brani susreti), na kojoj su sudjelovali brani parovi iz raznih dijelova nae domovine. Nije izostala ni duhovna obnova za mlade iz nae remetske upe koju je vodio o. Dario Toki, od 17.-19. rujna. Svoj godinji odmor (ili dio godinjeg odmora) u naem samostanu proveli su i neka naa subraa: o. Anto Kneevi, o. Franjo, o. Anelko, o. Ante Stanti, o. Stjepan Vidak, o. Joan, o. (Remete), o. Bernardin (Sombor) i o. Smiljo (Split). Lijepi pozdrav iz Krka svoj naoj subrai i sestrama kao i svim itateljima Karmelskog vjesnika! Svima nek je blagoslovljena Svetkovina nae Svete Majke, Terezije od Isusa! Br. Petar, poglavar krke zajednic Prijelaz iz postulature u novicijat estorice Karmelskih kandidata Pri kraju polugodinje postulature estorica karmelskih kandidata za duhovno zvanje ( Boko Rogulji , Alen Mai , Vedran Pavli , Ivan eli , Damir Pain i Vitomir avar ) pripremali su se na duhovnim vjebama u Somobru ( Srbija ) za skoranji novicijat na Krku . Kako je postulatura u Remetama ( Zagreb ) odmicala kraju , a nesigurnost o tome to ih oekuje na Krku u novicijatu , o. Stjepan organizirao je i pripremio sedmodnevne duhovne vjebe kao ohrabrujui " duhovni vjetar u lea " buduim novacima u Karmelu u Somboru gdje su postulanti sluali predavanje na temu redovnikog poziva , sudjelovali u Euharistiji i u Lectio Divina , klanjanju pred Presvetim oltarskim sakramentom , razmatranju i molitvi i krunice, te korskoj
34
IZ SESTARSKIH KARMELA
molitvi sa braom karmelianima iz Somborske zajednice. Dobro ozraje iz Bake pratilo ih je i poslijednji tjedan slubene postulature u Remetama , gdje su budui i novaci sudjelovali uz uobiajene aktivnosti i u berbi ljiva u vonjacima Karmela u Remetama . Vikend uoi slubenog poetka novicijata ( subota i nedjelja ) 20.rujna 2010 . budui su se novaci sa svojim duhovnim voama braom Karmelianima preselili na Krk u Karmel na samoj obali mora u gradu Krku sreditu istoimene biskupije iji je zatitnik sv. Kvirin Sisakii biskup muenik. U nedjelju 19.rujna budui novaci upoznali su poblie stari grad i ugoaj u Krku , te zadovoljni prvim dojmovima slijedeeg dana na sami poetak slubenog novicijata estorica momaka bili su odreda dobroga raspoloenja i radosni . Pred
Provincijalom karmelske provincije sv. Josipa , o. Vinkom Mamiem OCD. mladii su obukavi se u habite bosonoge brae karmeliana iskazali elju za upoznavanjem zajednikog ivota Bosonoge brae Blaene Djevice Marije od Gore Karmela , tijekom vremena kunje , sa eljom savrenog nasljedovanja Krista u ovoj redovnikoj obitelji. Pod vodstvom magistra novaka o. Petrom Janjiem OCD. i karmeliana iz zajednice na Krku (o. Zdenko, o. Ivan, o. ani te brat Miroslav) novaci su krenuli u godinu duhovne izobrazbe, prilagodbe za pravi redovniki ivot u zajednici i na put svoga posveenja Bogu. Novaci na blagdan sv. Terezije od Djeteta Isus
IZ SESTARSKIH KARMELA BREZOVICA jer jo u nama ive dogaanja, susreti, milosti i blagoslovi koje je Gospodin prosipao po naim duama i po naim zajednicama, mada je bilo i onoga drugoga. Na ovim stranicama naeg Karmelskog vjesnika rado bismo s Vama podijelile te milosti da ne padnu u zaborav. tovie, elja nam je i molitva da od njih ivimo danas za ono vie Boje i Marijino sutra. Dragi Oe Provincijale, drage sestre i draga brao! Ljeto, sa svim svojim arima i darima, podosta je iza nas. No, ipak nam je blizu Pred nama je svetkovina nae sv. Majke Terezije, prema ijem 500. roendanu putujemo, a proslavili smo i blagdan nae sv. Male Terezije. estitamo Vam zajednike blagdane naih
35
nauiteljica Crkve i elimo Vam njihovu ljubav, revnost i gorljivost za Gospodina i Crkvu, za due i vjenost. I sve to u obinostima i neobinostima svakidanjice. Neka njihov duh danas proima nae due i naa srca, nae karmelske zajednice, kao i sve one koji su nam darovani.
Sve su to pokazatelji da je dua hrvatskog naroda duboko vjernika i marijanska. Pomoni biskup zagrebaki msgr. dr. Valentin Pozai, predslavio je sveanu Euharistiju, 16. srpnja, na svetkovinu Gospe Karmelske, uz petnaestak suslavitelja, sveenika, redovnika i bogoslova, koje je sve pozdravio biranim rijeima vl. Zvonko Vukovi, na domai upnik. Iz prigodne homilije u kojoj je Otac Biskup govorio o duhovnom usponu svakoga vjernika na Goru Karmel, te o potrebi za svetim i istinskim duhovnim svjedocima, izdvajamo slijedee: Ljubav i istina su glavne pokretake snage svake osobe i svega ljudskog roda. Razvoj svijeta i drutva trebao bi due ruku uzdignutih k Bogu. Trae se iznad svega svjedoci Boje ljubavi, due koje znaju, hoe i ne boje se plivati protiv struje. Zatim je govorio o potrebi njegovanja kulture ivota koja nema alternative, jer temelj na kojemu poiva narod jest obitelj. Jake drave nema bez moralno zdrave hrvatske obitelji,naglasio je dr. Pozai. Sv. Misu pratio je svojim oduevljenim pjevanjem mjeoviti zbor upe Svetih Anela iz Savskog Gaja, Zagreb, pod ravnanjem prof. Krune Kneevia, a za orguljama je svirao mladi Ivan Bosnar. Popodnevno misno slavlje predslavio je prof. dr. Alojzije Hoblaj, uz asistenciju svojih studenata, bogoslova: Tomislava Haka i Damira Cekovia, te ministranta Tomice, a na sestarski zbor pratio je Euharistiju otmjenim pjevanjem pod raVnanjem nae s. M. Bonite Kovai, OCD.
U tom svjetlu zahvaljujemo Vam svima od srca to ste bili na razliite naine s nama i kod nas, i ostavili ljeto, sunce, u naim srcima i u naim mislima. Po koja zraka toga sunca neka ponovno sie na sve nas. Dani Karmelske Gospe u KarmeluBrezovici Uvijek nova lica, uvijek arka molitva i pjesma; uvijek novo srce i ljubav za Isusovu i nau Majku Mariju, dragu Gospu Karmelsku. Svjedoci smo te ljubavi i odanosti prema nebeskoj Majci bili i ove godine uz blagdan i na protenje Gospe Karmelske. Mnogi njezini tovatelji, hodoasnici i lanovi kapularske bratovtine, pokucali su na njezino Srce, otvorili su vrata Karmela i svoga srca da bi u njemu ivjelo vie Gospino srce, njezina vjera, snaga, poniznost, i jednostavnost koja plijeni.
36
Bog neodoljivo privlai ovjeka k sebi... Ovdje se moli, kontemplira i posebno slavi Blaena Djevica Marija. Postoje u vjeri ljudi koji su posebno obdareni, ali postoje i mjesta koja su posebno blagoslovljena.. Cijeli dan se ovdje ljudi okupljaju i mole. Ovo mjesto i ovaj as, posebni su Boji dar. Ljudi trebaju duhovne oaze molitve, mira, odmora. Karmelski samostani su visoki naponi duhovnog ivota, naglasio je na poetku svoje homilije, u koju je zgusnuo svu povijest spasenja, prof. Hoblaj.
i dananjem ovjeku nude se mnogi surogati vjere. Za svetkovinu Gospe Karmelske pripremali smo se zajedno sa vjernicima kroz Devetnicu molitava i Veernje asoslova, a osobito kroz jaku trodnevnicu sv. Misa, homilija, pjesama i molitava. Prvi dan Trodnevnice, utorak 13. srpnja, misno slavlje predvodio je fra Marko Medo, TOR, magistar novaka, uz asistenciju bogoslova: fra Hrvoja Perkovia, TOR i fra Marina Matania, TOR. Voditelj slavlja protumaio je dvije vrline Presvete Djevice Marije: njezinu poniznost i njezinu uronjenost u Boju Rije: Blaena Djevica Marija proglaava Boga velikim u svom ivotu i nije u strahu da joj Bog oduzme njezinu veliinu.. Samo ako je Bog velik, onda je i ovjek velik. Naa je zadaa da se ne udaljimo od Boga, ve da ga uinimo prisutnim i velikim u privatnom i javnom ivotu. S osobitim naglaskom spomenuo je da je Presveta Djevica Marija bila kod kue u Bojoj Rijei koja joj je omoguila da ima Boje kriterije u svom ivotu. Vl. Odilon Singbo, upni vikar u Kerestincu i Rakitju, predslavio je u srijedu, 14. srpnja, drugi dan Trodnevnice, uz asistenciju ministranta Tomislava. Misao vodilja prigodne homilije bila je: Marija, slubenica Gospodnja.Dragi Bog neobino voli ono to je obino i jednostavno. Povijest spasenja poinje u selu Nazaretu kamo dolazi Boji glasnik arkaneo Gabrijel. Bog voli djelovati u skromnima... Mi traImo Boga udaljenog od svakidanjice, po naim mjerilima, tada se dogaa Boja odsutnost u naem ivotu, rekao je izmeu ostalog
Kroz dva biblijska lika: Blaenu Djevicu Mariju i proroka Iliju, protumaio je otajstva svetkovine. Govorei o proroku Iliji, koji u svom imenu nosi svoje poslanje: Jahve je moj Bog, naglasio je i to da se sv. Ilija itav ivot borio, kroz molitvu i kontemplaciju, za istou vjere u svom narodu, protiv idolatrije, to je zadaa Karmela i svakog vjernika. Naime,
37
propovjednik i pozvao prisutne na ivot vjere i sluenja, po Marijinom primjeru. U predveerje Gospe Karmelske, u etvrtak, 15. srpnja, misno slavlje predvodio je vl. Branimir Budinski, upni vikar u Utrinama, Novi Zagreb. U prigodnoj homiliji govorio je o Isusovom pozivu na slobodu po kriterijima novoga Bojega svijeta. Isus nam danas neto jami: 'Doite k meni svi koji ste izmoreni i optereeni i ja u vas odmoriti.' (Mt 11,28). Isus dolazi k nama da bi s nama nosio na kri. On je jamac, ali i neto uvjetuje: da uzmemo jaram njegov na sebe, da uimo od njega... Zato njegov jaram? Jer nas je On oslobodio od ropstva grijeha, rekao je izmeu ostalog propovjednik i zavrio, da samo ako skinemo vlastiti jaram i uzmemo Kristov, osjeamo njegovu lakou. Presveta Djevica Marija u tome nam je najvei uzor i Majka. Protenje Gospe Karmelske Blagdan Boje i Marijine blizine Vrhunac ovogodinjih slavlja Gospe Karmelske bio je u nedjelju 18. srpnja, na protenju Gospe Karmelske. Svetite i prostor oko svetita vrvjelo je ve u ranim jutarnjim satima od pobonih i iskrenih hodoasnika i tovatelja nae drage Gospe Karmelske. Jutarnju konventualnu sv. misu predslavio je dr. o. Josip Barievi, TOR, koji je ujedno i otvorio protenje. Nadahnjujui se na Rijei Bojoj, u prigodnoj homiliji, govorio je o potrebi ovjeka da ue u dublji ivot molitve po Marijinu primjeru, kao i u ivot revnosti za Boga, poput proroka Ilije, te u ivot obnovljene svijesti i iskustva o naem dostojanstva djece Boje.
Na zbor pratio je misno slavlje lijepim pjevanjem, a za orguljama je bila naa s. M. Bonite Kovai, OCD, dok su nam se hodoasnici pridruili. Vl. gospodin uro Sabolek, upnik upe Pohoda Blaene Djevice Marije u Vukovini, predvodio je dijamantno zavjetno hodoae svoje upe, 60. obljetnicu organiziranog hodoaa Gospi Karmelskoj, kao i sv. misu, uz asistenciju dvaju bogoslova. Euharistijsko slavlje uzveliao je svojim zanosnim pjevanjem zbor mladih iz Mraclina pod ravnanjem prof. Vladimira Cvetnia, a takoer i lanovi Turopoljskog banderija pod vodstvom gospodina Franje pl. Kosa, upana Plemenite opine turopoljske, uz veliki broj hodoasnika. Uitelj nas i danas usmjeruje u naim promiljanjima Rijei Boje. On nas poziva da prepoznamo u Mariji Majku, predanu volji Bojoj, koja nas ui da budemo posve Boji. Biti posve Boji, zadaa je svakog kranina, naglasio je, izmeu ostalog, u svojoj nadahnutoj propovijedi vl. Sabolek. Zatim je pozvao sve prisutne na konkretni ivot svetosti kroz sluanje i ivljenje Boje Rijei, kroz trenutke sabranosti i tiine, djelatne ljubavi i borbe sa svojim slabostima.
38
Sveanu poldanju Euharistiju predvodio je vl. Nedjeljko Pintari, uz oko desetak suslavitelja sveenika, redovnika i bogoslova, dok su ostali sveenici i redovnici ispovijedali hodoasnike.
odjee karmeliana i karmelianki. Mali kapular znak je Boje blizine, zatita i govor da onaj tko ga nosi eli biti Boji. Ako ivimo po Bojoj Rijei, prepoznat emo tu Boju snagu u naem ivotu, na to nas kapular upuuje. lanovi upnog mjeovitog zbora Mrkopalj iz okolice Rijeke, dali su svoj obol sveanosti oduevljenim pjevanjem pod ravnanjem . s. Terezije Posavec, Sluavke Maloga Isusa. Dr. don Anto Stoji, SDB, predslavio je veernju euharistiju, uz suslavitelja P. Boidara Ipu, DI, te bogoslove i ministranta, a slavlje je pratio svojim otmjenim pjevanjem katedralni zbor sv. Terezije Avilske iz Bjelovara pod vodstvom gospoe mo. Valentine Vedri. Mariju, Majku i nositeljicu nade ocrtao je dr. Stoji u prigodnoj homiliji, a jednako tako i proroka Iliju, ovjeka vjere i nade u kriznim vremenima Izraela. Govorio je i o Isusovoj najveoj ljubavi s kria, u daru njegove Majke nama, a takoer i u daru nas, njezine djece, njoj po ueniku Ivanu. Svaki puta kad slavimo Marijin spomen, prisjetimo se da nam je Ona darovana kao Majka vjere i nade, rekao je izmeu ostalog propovjednik. Zatim je spomenuo kako ljudi esto u nevoljama, tjeskobama, beznau, gube nadu, to se dogodilo i proroku Iliji i Isusovim uenicima na Veliki Petak. No, Presvetoj Djevici se to nije dogodilo. Ona je vjerovala i pod kriem. Nadala se, iako nije znala kako e to s Isusom biti. Blaena Djevica Marija je pod kriem Majka Nade, ena Velike subote. Poput Gospe treba izdrati u krievima ivota do kraja, ne posumnjati, ve doekati uskrsno jutro.... naglasio je don Ante.
Misao vodilja zapaene homilije bila je: Razmiljanje o Blaenoj Djevici Mariji koja na put usmjerava prema vjenosti. Takoer i o uzorima nae vjere koji su tim putem proli, meu kojima je i sv. Ilija, prorok, te o potrebi ivljenja autentine vjere, bez glume i teatra. Ne treba nam kriarski ma da navijestimo to je Rije Boja. Naa istina, pobonost, dobrota, ljubav su taj ma. Blaena Djevica Marija nije imala neto izvanjsko da nekoga prisili na nasljedovanje Isusa Krista. Ona je bila sva Boja; bliza Bogu i ovjeku. Dananji blagdan je blagdan Blizine Boje. to Blaena Djevica Marija eli poruiti dananjem konfuznom ovjeku?Koji je njegov orijentir?Svetita pokazuju koji je to orijentir za ovjeka: Marija, Zvijezda Danica, orijentir je nama i buduim generacijama. Zatim je propovjednik na vrlo znakovit nain predstavio znaenje noenja kapulara Blaene Djevice Marije, koje Karmel promie; njegovu nutarnju snagu i dubinu, te naglasio:kapular je dio
39
I ove godine sveenici su trajno ispovijedali hodoasnike, te je podijeljeno stotine i stotine sv. Priesti, a brojni novi lanovi primljeni su u Bratovtinu Gospe Karmelske. Majka Boja Karmelska zaivjela je opet u mnogim srcima i u mnogim obiteljima. Mladomisnika slavlja na Gospinom oltaru Koliko su mladi sveenici zahvalni dobrome Bogu i Presvetoj Djevici Mariji na daru sveenitva, pokazala su i ovogodinja njihova mladomisnika slavlja u naem Karmelu. Mladomisnik, vl. Darko Rogina U naem svetitu, slavio je u ponedjeljak, 19. srpnja, svoju Mladu misu mladomisnik vl. Darko Rogina i zahvalio Gospi Karmelskoj to ga je pratila do oltara, te joj se i dalje toplo preporuio, a zna se, i molitvama sestara. U svojoj homiliji, osvrnuo se na bit kranstva i na autentinost ivljenja svog kranskog poziva nas Bogu posveenih osoba, kao i svakoga vjernika. Tako je izmeu ostalog rekao i ovo: Jedna od najsretnijih i najjednostavijih definicija Boga u Svetom Pismu je da je Bog ljubav. ovjek dananjice koliko je edan ljubavi, toliko je edan istine o Bogu i o ovjeku. Pozvani smo da u dananjem svijetu, gdje su vrednote izokrenute, izvrimo svoje poslanje 'istinujui u ljubavi, ' naglasio je misao sv. Pavla, mladomisnik vl. Rogina. Mladomisnik vl. Tomislav Dodlek A tri dana kasnije, u etvrtak, 22. srpnja, na spomendan sv. Marije Magdalene, mladomisnik vl. Tomislav Dodlek, slavio je takoer Mladu misu na oltaru nae Gospe Karmelske, zahvalio
nam za molitvenu pratnju i poelio da i dalje ostanemo njegova molitvena logistika, osobito u danima iskuenja i tekoa.
Govorei o sv. Mariji Magdaleni, obraenoj grenici, koja je na osobiti nain doivjela Boju ljubav, mladomisnik je spomenuo da nas dragi Bog sve ljubi jednakom ljubavlju koja je nama neshvatljiva kao i sam Bog. Zatim je nadodao: Sv. Marija Magdalena je dobila obilje Boje ljubavi po kojoj je napravila potpuni zaokret u svom ivotu. Ako prihvatimo Boju ljubav, gledat emo na ljude kao Isus, odbaciti licemjerje i etikete, te postati pravi krani. Mladomisnik vl. Marin Hendrih Na biblijsku temu: kukolj i penica, govorio nam je u subotu, 24. srpnja, na misnom slavlju, mladmisnik na slubi u Krkoj biskupiji, vl. Marin Hendrih. On se osvrnuo na dva pogleda na ivot: na Boji i ljudski pogled. Rekao je kako je potrebno meusobno razumijevanje, tolerancija, prihvaenje i ljubav, a ne razdvajanje, nasilje, netolerancija jer: I ono najbolje srce, potrebno je ienja, a i ono loe srce, ima dobra u sebi. Mi u sebi nosimo veliko blago i velike nedostatke.
40
Gospodin nas poziva da iskorijenimo korov iz svoga srca i to da ga najprije prepoznamo, da ga prihvatimo, to je velika Boja milost, i da budemo ljudi davanja. Takav put proao je na neki nain i sam mladomisnik, o emu nam je posvjedoio u govornici i preporuio se u nae molitve. Mladomisnik vl. Kristijan Bogdan Rado je i kao bogoslov dolazio u na Karmel, te je kod nas slavio mladu Misu i podijelio nam svoj mladomisniki blagoslov, u utorak 27. srpnja, i zahvalio Gospi Karmelskoj na daru sveenitva, a sestrama na molitvama. U prigodnoj homiliji govorio je, u skladu s Rijeju Bojom, o ljudskim slabostima i ogranienostima, koje niti apostoli nisu razumjeli, a to se dogaa i nama, pa esto pitamo Gospodna to nam eli po njima rei. A Isus kao da nam govori: 'Znao sam da e ti biti teko. Tu sam sada u bijeloj Hostiji, u Rijei, u sveeniku; ljubim te usprkos tvojoj grenosti. Budi u meni i nita drugo nije vano. Kada dou aneli, budi sa mnom i bit e kao Sunce u Kraljevstvu Oca mojega,' zavrio je mladomisnik vl. Bogdan i oduevio nas ivotom vjere i duboke povezanosti s kristom Gospodinom. Zlatomisnik u Karmelu na Ilijin dan Dugogodinji iskreni prijatelj i suradnik naega Karmela, Don Anto Bakovi, posjetio je na Karmel u utorak, 20. srpnja, na Ilijin dan, i slavio svoju zlatnu Misu na oltaru Gospe Karmelske. Vjerujem da mnogi poznate naeg Zlatomisnika, koji je iao stopama naeg
utemeljitelja, bl. Alojzija Stepinca, po njegovom snanom svjedoenju vjere i ljubavi prema Kristu Gospodinu, Crkvi i svom sveenitvu, koju je zapeatio 10 godinjim muenitvom u Titovim zatvorima, poput stotine i stotine naih sveenika, redovnika i redovnica. O njima pie u svojim brojnim knjigama, a posebno u velebnoj knjizi: Hrvatski Martirologij XX. stoljea,koji je prava enciklopedija hrvatskih Bogu posveenih muenika. Don Anto je ivo elio s nama zahvaliti Gospi Karmelskoj za 50. obljetnicu svoga sveenitva i sluenja Gospodinu i hrvatskom narodu. Ujedno je Isusovoj Majci i molitvama sestara povjerio svoje dalnje svoje projekte i programe. Gospodin mu je darovao izvanrednu silu Duha, kojom, uz sve svoje bolesti i godine, neumorno radi, stvara, pie, bori se i pokree sve i sva za ivot naega naroda i za ivot vjere i molitve u naim obiteljima i dalje.
Blagdan sv. o. Ilije, kojega nam je svima estitao i prikazao Euharistiju za sve sestre naega i svih Karmela, dobar je izbor za te projekte. To je na osobiti nain na Zlatomisnik potvrdio i u svojoj propovijedi u kojoj nam je predstavio gorljivog proroka, borca za ivoga Boga, s
41
osobitim naglaskom na njegov duh revnosti za Boja prava koja su i danas aktualna. Kad ovjek gleda kakvo je bilo stanje u Ilijino i u Isusovo doba, kad su sinovi zla trijumfirali, a Boji ljudi su bili progonjeni, moemo rei da se slino dogaa i danas, u nae doba. Na sve to Ilija nije utio, ve se borio za ivoga Boga. Ilijin duh je duh borbe za Boju ast i slavu. Danas je i naa katolika, Gospina Hrvatska zahvaena tolikim zlom. Ne radi se o zlim ljudima, ve o nama koji se bojimo zlih ljudi i utimo na zlo. Naoj Crkvi i naem narodu danas je najpotrebnije da se svi ispunimo duhom sv. Ilije, proroka, rekao je izmeu ostalog, zlatomisnik don Anto. Potom je gornju injenicu ilustrirao primjerima iz svakodnevice i potaknuo nas na aru molitvu za vjeru u naem narodu i za Crkvu i Domovinu, te zakljuio: Biti ispunjen duhom Ilijinog apostolata mora biti svaki pravi vjernik, jer duh svijeta truje due. Stoga, danas puni pouzdanja krenimo u ivot. Ahab je nestao. Tako e i zlo nestati. Bolje bi bilo kad bi se vie Bogu molili i za slavu Boju radili. U vrlo srdanom druenju u govornici na Zlatomisnik je odgovarao na naa brojna pitanja, podijelio s nama svoja bogata iskustva, te nas ohrabrio na naem putu molitve svojim svjedoenjem vjere u Krista Gospodina, Presvetu Djevicu, te vjernosti njima, Crkvi i svojim sveenikim idealima u koje je ugradio svoj ivot i svu svoju ljubav. A u Spomen knjigu je zapisao i ovo : Lijepo je biti u drutvu Marij, (Marij i Marta)! Sestre, molite se za moju akciju: Za spas stare kranske Europe!
Bog se raduje - Sveani zavjeti s. M. Irene Matijevi Na mp. Otac Provincijal Vinko Mami, OCD, predslavio je u nedjelju, 1. kolovoza sveanu Euharistiju i predsjedao Obredu sveanih zavjeta nae s. M. Irene od Presvete Euharistije. (Irena Matijevi). Uz njega su bili suslavitelji: vl. Borna Pukari, upni vikar upe sv. Nikole Tavelia, u Zagrebu, i Tomicu Skendera, ministrant.
Misnom slavlju je nazoila i gospoa Jela Matijevi, Irenina mama, zatim njezina sestra Kristina i brat Marin, uz najuu rodbinu, kao i s. M. Rafaela Petranovi, OCD, iz Karmela u Breznici akovakoj i s. Marija Klari, OCD, iz Karmela u Mariji Bistrici, te ostali Irenini prijatelji i znanci. S perspektive Boje ovo je veliki dogaaj. Bog se raduje nad ovim dogaajem. Za Boga je ovo na svijetu najvaniji dogaaj. Danas Bog izgovara svoju rije vjernosti s. M. Ireni i zove je imenom, naglasio je u nadahnutoj propovijedi, izmeu ostalog, na Otac Provincijal. Potom je govorio o znaenju potpunog predanja Gospodinu po sveanim zavjetima: istoe, siromatva i
42
poslunosti, i usporedio takav ivot s Kristovim ivotom u pustinji i s njegovom vjernou Ocu nakon kunji. Upravo te kunje u pustinji daju trodimenzionalni odgovor na tri redovnika zavjeta, jer: Svaki kranin prolazi kroz te pustinjske kunje, posebno osoba koja se Bogu posveuje. Tri kunje govore o ovjeku koji postoji, govore o ovjeku koji neto ima i govore o ovjeku koji djeluje, naglasio je p. Mami te ukomponirao Irenin ivotni put u tu ivotnu zbilju. Naime, s. M. Irena je roena u Njemakoj, ivjela je u Posavskim Podgajcima, Slavoniji i u Zagrebu; radila je pet godina kao medicinska sestra na KBC-u Rebro. Duh ju je odveo prije est godina u Karmel, u pustinju, u ivot molitve i kunje, gdje se Bogu posvetila i sve mu je darovala, na ponos i radost svoje majke Jele i pokojnog tate Franje.
biem, osjeajima i rijeima, ali najvie djelovanjem. Kako ivi, takav si. Zatim se obratio s. M. Ireni i rekao joj: Koliko e Bogu sluiti, ne znam. Na kraju ivota kada se pojavi Krist, tada e se i ti s njime pojaviti u slavi, prema Pavlovim rijeima. Misno slavlje animirao je vl. Borna Pukari, a na zbor sve je uljepao svojim skladnim pjevanjem pod ravnanjem nae s. M. Bonite Kovai, OCD. Nakon euharistijskog slavlja, radost darovanosti Bogu, Crkvi i karmelskom Redu produili smo u govornici, veliajui Gospodina zbog njegove vjernosti s. M. Ireni, i njezinog predanje Kristovoj ljubavi. Marijanske duhovne molitvom dati svijetu ivot vjebe
Kao pripremu za svetkovinu Uznesenja Blaene Djevice Marije na nebo, imali smo od 04. do 11. kolovoza, zajednike sedmo-dnevne duhovne vjebe koje nam je odrao na mp. Otac Provincijal Vinko Mami. Razmatrali smo o Presvetoj Djevici Mariji na temelju novozavjetnih biblijskih tekstova i upijali Marijin ivot, njezinu vjeru, njezinu molitvu i predanje Gospodinu u svoju svakodnevicu. U razmatranjima i predavanjima zadrali smo se na tekstovima iz Pavlove poslanice Galaanima, zatim na sinopticma sve do Ivanovog Evanelja, koji govore izravno ili u prispodobama o Presvetoj Djevici Mariji i njezinoj ulozi u djelu otkupljenja i spasenja. Sve je to na Otac Provincijal, na vrlo dinamian i nov nain, usmjerio na nau karmelsku marirjansku duhovnost u koju smo mogli dublje i snanije, na jedinstven
Na kraju homilije Otac Provincijal je naglasio i ovo; ovjek se oituje svojim
43
i nov dotaknuti. Kroz trenutke sabranosti, meditacije, Euharistije, klanjanja i osobnog susreta s voditeljem duhovnih vjebi susreli smo se na raznim dionicama svoga ivota s Marijinim duom, s njezinom ljubavlju prema Kristu Gospodinu i njezinom veliinom u poniznosti Gospodnje slubenice. Zna se, na programu je bio i Marijin hvalospjev Velia, koji bi trebao biti program naeg ivota i poslanja u Crkvi. Hvalospjev 'Velia' plod je Marijina razmiljanja nad dogaajima navjetenja. On nas poziva da i mi razmiljamo i zahvaljujemo Gospodinu za djela Boja u naem ivotu... Marija je na temelju svoga zvanja izrekla 'Velia.' Tako je i nae duhovno zvanje velika stvar, jer nas je Bog izabrao, a to je njegov dar. Radovati se to nas je On izabrao. rekao je izmeu ostalog o. Mami i poelio da idemo putem Marijine duhovnosti koja je jednostavna, duboka i autentina. Jer na je ideal svetost, a Svetost je bliskost s Bogom, naglasio je Otac Provincijal te podcrtao okosnice Marijinog ivota, a to su: Marijina vjera i pouzdanje u Gospodina, te Marijina ljubav prema blinjemu. Pozvani smo, poput Marije, graditi svoju duhovnost na vjeri i ljubavi. U naem Redu, koji eli molitvom dati svijetu ivot, ovo je jako vano i bitno za nae poslanje, zakljuio je o. Vinko. Prvi zavjeti s. M. Ivane Krolo biti in ili aut Na svetkovinu Marijina Uznesenja na nebo, u nedjelju, 15. kolovoza, izrekla je svoj fiat Gospodinu, poput Presvete Djevice Marije, po privremenim sv. zavjetima, naa s. M. Ivana od Kria (Ivanka Krolo) i time zapoela svoju novu dionicu uspona na Goru Karmel.
Misno slavlje predvodio je vl. Robert Riemann, sveenik Rijeke nadbiskupije, a na zbor uzveliao ga je svojim lijepim pjevanjem.
Svetkovinu Marijina Uznesenja na nebo povezao je s prvim zavjetima s. M. Ivane. Ocrao je Marijine vrline, otvorenost za Boje planove i put Marijine svetosti, te je spomenuo i ovo: Marija nije sveta jer je uznesena na nebo. Marija je uzeta u nebo da nam pokae da netko za nas u nebu ivi. Marija je sveta jer je Bogu rekla 'da' u izvravanju svakodnevnih obveza u obitelji. Marija je kuhala, prala, istila, spremala... Gdje moe Marija pokazati u naem ivotu pravo lice? U dnevnim dunostima, naglasio je propovjednik. Potom je vl. Robert oslikao dananju situaciju u drutvu gdje su te dunosti obezvrjeene, nisu 'in', kao niti osobe koje ih vre. Te osobe se povlae u tiinu i mole se za druge, i one su 'aut' za kriterije ovoga svijeta. No, taj 'aut' postaje 'in' u Gospodinu i njegovim vrednotama, po Marijinom primjeru, a za te vrednote se danas opredijelila s. M. Ivana po svojim prvim zavjetima, pojasnio je vl. Robert i zaelio da Dopustimo Bogu da moe biti na vrhovni Uitelj kao i Blaena Djevica Marija, te da zahvate u nae srce i u sve zajednice, da Bog djeluje danas po svojim milostima, darovima i talentima.
44
Radost Ivaninog predanja Gospodinu po prvim sv. zavjetima, dijelili su s nama njezini dragi roditelji, rodbina i prijatelji, i to su potvrdili svojim srdanim estitkama u crkvi i u naoj govornici. Na Srebrnomisnik - Otac Jure Zeevi Povodom srebrnog jubileja sveenitva naeg o. Jure Zeevia, OCD, naa je zajednica pozvala srebrnomisnika da zajedno s njime zahvali Gospodinu i Presvetoj Djevici Mariji, u petak, 20. kolovoza, na spomendan sv. Bernarda opata, u naem Karmelu-Brezovici. Sveeniki ivot se dogaa izmeu onoga to jest i onoga to nas eka; ivot blaenstva s nebeskim Ocem koji nas ljubi. Na ivot oivljuje u susretu sa ivim Bogom. To zajednitvo njegujmo s Bogom. Da bismo ga postigli, imamo tranice kojima nam je ii do tog cilja. Te tranice su: ljubav prema Bogu i ljubav prema blinjemu.
Gospodina da mu na svear i nadalje revno slui i svjedoi ivotom vjere, nesebinog predanja, molitve, znanstvenoteolokog doprinosa, kao to je i dosada neumorno i ne tedei sebe sluio Gospodinu, Karmelu i sv. Crkvi na brojnim poljima rada. Svoju poruku bogatog sveenikog iskustva, saeo je u slijedee rijei: Izgubljen je svaki dan ivota koji nije u Bogu i za Boga (...) Zahvaljujujemo Bogu za sve iz ega je sastavljao moj i va ivot, molimo Boga da svojom prisutnou prome sve trenutke naega ivota; buduega i prologa, kako niti jedan trenutak ne bi bio bez njega. Srebromisniku radost nastavili smo druenjem u govornici, gdje smo obnovili uspomene na poetke sveenikog poziva naeg o. Jure, na njegov i na duhovni hod, iskustva... Na Srebromisnik utkao je u ivot naega Reda, naih sestarskih i bratskih Karmela i jo puno dalje, svega sebe; svu svoju duu, mudrost, dobrotu, uenost i hrabrost, kako bi svaki njegov i na trenutak bio Boji trenutak. estitamo jo jednom, radujemo se u Gospodinu i elimo mu od srca preobilje tih Bojih trenutaka kao i novi polet srca za daljnje Boje projekte. Predavanja, susreti Gospodin nam govori na razne naine i u razna godinja doba. Tako ni ovoga ljeta, uz sve aktivnosti i vruine, nije izostalo i po koje predavanje za nau duhovnu izgradnju. Prisjetit emo se samo nekih od njih: na p. Tadej Perica; OCD, pri posjetu naem Karmelu, u petak, 27. kolovoza, odrao nam je kvalitetno predavanje na temu: Sveti zavjeti u
Dvadeset i pet godina sveenitva o. Jure bilo je i 25 godina povezanosti s naom zajednicom u Brezovici. Ta povezanost see jo od njegovih prvih sjemeninih dana 1972. godine, stoga smo zajedno iskazali svoju duboku zahvalnost Bogu za sve ovo vrijeme. Molimo
45
svjetlu Presvetog Trojstva, prema naoj sv. Benedikti od Kria. O sakramentu Pomirenja kao novom poetku, govorio nam je u svom zapaenom predavanju, u ponedjeljak, 11. listopada, na mp. Otac Provincjal Vinko Mami, OCD. Tako je spomenuo i ovo: Kroz povijest spasenja, Bog uvijek iznova zapoinje... Bog nam kroz savjest progovara gdje eli promjene u nama... Svaka ispovijed je novi poetak u promislu Bojem. Kakvog li dara za na duhovni ivot! Nai najmlai Radost zajednitva podijelili su s nama najmlai lanovi naega sv. Reda, karmelski kandidati, koji su zapoeli svoju kandidaturu 19. srpnja 2010. u Remetama, a nau zajednicu su posjetili u srijedu, 01. rujna. Meu njima su bili: Mario iz Oroslavja, Damjan iz Bakog Monotra, Vatroslav iz Poege, Marko iz Sombora, o. Joan, OCD, mladomisnik iz Bugarske i o. Draaen-Marija Vargaevi, OCD, prefekt. Nakon molitve i upoznavanja, nadahnjujui se na knjizi Postanka, meditirali smo nad Abrahamovom vjerom i pozivom. Kad nam Bog upuuje poziv, o naoj vjeri ovisi koliko e on biti plodan. To Abrahama vodi do prijateljstva s Bogom, naglasio je, izmeu ostalog, o. Draen. Mladi kandidati karmeliani su posvjedoili svoja iskustva poziva u svjetlu Boje Rijei, a mi smo im se pridruili na nama najbolji nain. Dao Gospodin da hrabro nastave zapoetim putem i da ustraju u vjernosti i prijateljstvu prema Gospodinu! Euharistija s franjevakim klericima
Zadnji dan jednomjesene pripreme za sveane zavjete klerika svih franjevakih Provincija iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u petak, 3. rujna 2010. slavilo je njih 27, na elu s fra Markom Medom, TOR, magistrom, i mp. Provincijalom o. N. Soldom, OFM, sv. Misu u naem svetitu Gospe Karmelske. Budui da se kalendarski slavio Grgur Veliki, Papa, fra Marko, je u prigodnoj homiliji, razmiljao o poveznici izmeu akcije i kontemplacije. Rekao je da to dvoje mora uvijek ii zajedno i da je potrebno u tome nai ravnoteu. Tu je uspio i bio velik sv. Grgur Veliki, papa. Nae akcije bez molitve su povrne i neautentine... Potrebna nam je svakodnevna molitva, poniranje u sebe, sluanje Evanelja i Rijei Boje, da bi nas Rije Boja vodila k drugima, prenosei autentinu ljubav o kojoj smo pozvani svjedoiti u ovome svijetu, naglasio je propovjednik. Nakon misnoga slavlja slijedila je izmjena duhovnih iskustava, uz preporuku u molitve i duhovnu podrku na putu do sveenitva i dalje. Susret s mladim salezijancima Mladima je Karmel zanimljiv, a Karmelu su mladi na srcu. Ta meusobna izmjena dobara odigrala se jedne vikendske subooe, 4. rujna, u tijeku dvotjedne pripreme salezijanskih novaka za polaganje svojih prvih zavjeta. Vedra i otvorena mladost dola je u pratnji svoga magistra don Milana Ivanana, u posjet naoj Zajednici. eljeli su neto vie saznati o Karmelu, o karmelskoj duhovnosti, preporuiti se u nae molitve i doivjeti izbliza jednu kontemplativnu zajednicu.
46
Bili su puni pitanja i duhovnih stremljenja u nastojanju da to bolje odgovore na Boji poziv i da ive to autentinije duh i duhovnost svoga utemeljitelja don Bosca, koja se temelji na Evanelju, na don Boskovim iskustvima i zdravom nauku Crkve.
karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, u novom trogoditu, odrana je u etvrtak, 23. rujna u naem Karmelu sv. Male Terezije, u Klotar Ivaniu. U radu sjednice sudjelovao je u dopodnevnim satima, o. Vinko Mami, OCD, na Provincijal HKP sv. Oca Josipa, uz Duhovnog Asistenta Udruge, o. Juru Zeevia i Savjet Udruge. Na programu su bile provedbe zakljuaka IV. Skuptine Udruge, te usvajanje Zapisnika iste. Savjet ih je, nakon molitve i pozdrava Predsjednice, mp. Oca Provincijala, Duhovnog Asistenta i domaina . Majke Danijele Licul, OCD, razmotrio, verificirao i prihvatio prijedloge tema za teajeve temeljnog i permanentnog odgoja u predstojeem trogoditu. Jednako tako predloeni su predavai za spomenute teme, kao i mjesto i datum odravanja teajeva. Otac Provincijal progovorio nam je, na zamolbu Predsjednice i Savjeta Udruge, o karmelskim zvanjima, i promociji zvanja u naim zajednicama. Tim vie, to se ta stvar pokazala zadnjih godina vrlo aktualna i kod brae i kod sestara. Teite razmatranja bilo je pitanje zvanja u zajednici. Otac Provincijal je iznio vrijedna iskustva koja su uinjena u mukoj grani Provincije. Preporuio je zajednicama da razmotre to pitanje i posavjetuju se za jo bolje snalaenje na tom podruju. Savjet je, uz konkretna pitanja, bio potaknut na jai duhovni i praktini zamah u tom vanom pitanju ivota nae terezijanske karizme. Na sjednici su bili promotreni i ostali programi nae Udruge, osobito izdavatvo, daljnji rad na zapoetim
Govorei o potekoama u dananjem odgoju, don Milan je uoio da je vano temeljito poznavati karizmu Utemeljitelja, jer je odgoj u krizi, a veliina odgojitelja je u tome da nae ono dobro, najbolje, u mladima i na tome gradi, kako bi ispravio ono slabo i negativno u njima. Na tom podruju mladi su se preporuili u nae molitve, to smo im rado i obeali. tovie, pronali su i povijesnu poveznicu izmeu naeg Karmela i otaca Salezijanaca, tamo od blagdana Marije Pomonice 1939. godine, pa do naih dana. Uz to, ve nam godinama dolaze oci salezijanci svake subote u na Karmel, slave Euharistiju i aste Isusovu i nau Majku Mariju. Nadamo se da nam i ova injenica neto govori. Sjednica Savjeta Udruge Prva sjednica Savjeta Udruge Blaeni Alojzije Stepinac Bosonogih
47
projektima i pripreme oko 500. roendana nae sv. Majke Terezije. Otvorena i konstruktivna suradnja na tim podrujima s naim mp. O. Provincijalom i Duhovnim Asistentom, kao i s Provincijalovim Delegatom za sestre, te suradnja sa svakim naim Karmelom, ohrabrujua je za nau budunost i za na molitveni ivot. Mali ljudi su blie dragom Bogu I ove godine sveano smo proslavili u petak, 1. listopada 2010. blagdan nae sv. Terezije od Djetata Isusa, najmlae nauiteljice Crkve. Misno slavlje predslavio je don dr. Ante Komadina, profesor moralne teologije u Sarajevu i Mostaru, te ravnatelj Caritasa u Mostaru, uz oko desetak suslavitelja, meu kojima su bili osim ispovjednika, i: p. Marko Mati, DI. p. Ivan Manturi, DI, vl. Hinko Gorianec, upnik u Blakovcu, vl. Ivica Zlodi, upnik u sv. Obitelji u Zagrebu, vl. Odilon Singbo, v. u Kerestincu i Sv. Nedjelji, vl. Borna Pukari, v. u sv. Nikoli Taveliu, u Zagrebu, Damir Cekovi, bogoslov i domai upnik, vl. Zvonko Vukovi koji je biranim rijeima pozdravio sve prisutne, osobito voditelja slavlja dr. Komadinu, i zaelio mu dobrodolicu. Vjera i poniznost idu zajedno, a ne vjera i oholost. Mali ljudi su blie dragom Bogu nego li umiljeni i oholi rabini. Ondanji intelektualci nisu Isusa prihvatili, ve maleni. Akademske asti ne moraju biti istodobno jamstvo Boje blizine, bile su uvodne misli nadahnute propovijedi dr. Komadine u koje je ukomponirao ivot, poslanje i poruku sv. Male Terezije za dananjeg ovjeka. Osobito se osvrnuo na put duhovnog
djetinjstva, put malenosti, jednostavnosti, poniznosti i vjernosti prema Gospodinu u obinim malim, dnevnim dunostima, u kojima nam je Mala Terezija uzor i poticaj kako ih vriti s ljubavlju i vjerno, te proslaviti Gospodina i ii putem svetosti. Poanta itave homilije bila je: Poziv na ivot ljubavi po uzoru na sv. Malu Tereziju, koja je eljela u srcu Crkve, svoje Majke, biti ljubav. Govorei o konkretnim djelima ljubavi, propovjednik je naglasio i ovo: Nismo pravi vjernici ako za patnika i jadnika nita ne inimo... Ako elimo nasljedovati sv. Malu Tereziju u njezinom stilu ljubavi, a blagopokojni Sv. Otac Ivan Pavao II. je to nazvao 'Znanost Boanske ljubavi,' onda tu ljubav trebamo provoditi dosljedno u onom zvanju koje je dragi Bog povjerio meni i tebi. Euharistijsko slavlje pratio je svojim skladnim pjevanjem na zbor pod ravnanjem nae s. M. Bonite Kovai, OCD, a tradicionalni blagoslov rua podsjetio je prisutne na ljubav i milosti Svetice iz Lisieuxa, kojima uvijek iznova obasiplje svoje tovatelje. Veernju euharistiju predslavio je vl. dr. Josip imunovi, profesor pastoralne teologije KBF-a Svueilita u Zagrebu, a misno slavlje uzveliao je svojim oduevljenim pjevanjem zbor mladih upe sv. Klare, Zagreb, pod ravnanjem orgulaice gospoice Nikoline Pinko. Zboru su se pridruili brojni tovatelja sv. Male Terezije od male djece do zrelih baka za koje je naa crkva bila premalena. Dr. imunovi je u svojoj dinaminoj, dijalokoj homiliji aktualizirao sv. Tereziju u nae vrijeme, njezinu duhovnost i put svetosti koji je aktualan i za ovjeka 21. stoljea. Propovjednik je na
48
poetku ocrtao vjernicima bogatstva mjeseca listopada po ljepotama prirode i po brojnim svecima, s osobitim naglaskom na najmlau nauiteljicu Crkve sv. Tereziju od Djeteta Isusa. Blagdani daju odgovor vjernicima koliko je Bog prisutan u ivotu. Tako su inili sveci i svetice. Oni su sluali Isusove rijei i stavili ih u svoj ivot. Tu je bila osobito znaajna sv. Mala Terezija. Moe li i danas sv. Mala Terezija biti poticaj djeci, mladima, starijima? Danas, kad se sve vrti ne oko ideala, ve oko idola? Da bi nam sveci mogli neto poruiti, potrebno je biti malen, rekao je izmeu ostalog, prof. imunovi. Zatim je pribliio vjernicima duhovnu malenost i kreposti Svetice iz Lisieuxa, s osobitim naglaskom na njezinoj ljubavi prema nebeskom Ocu i brai ljudima. Spomenuo je Terezijinu vanu misiju: molitvu za sveenike i za dobra duhovna zvanja, koju je uz ostalo, povjerio svim Terezijinim tovateljima. Jednako tako saeo je uz ovu, poruke sv. Male Terezije za nae vrijeme: Sv. Mala Terezija poruuje naem vremenu slijedee: da ovjek pronae vremena za razgovor s Bogom; da gradimo svetost na vjernom ispunjavanju naih dnevnih dunosti i da njegujemo kreposti sv. Male Terezije: malenost, poniznost, poslunost, istou, portvovnost, jednostavnost srca i povezanost s Bogom. Za blagdan smo se pripremali devetnicom molitava i veernjih Pohvala iz asoslova, a jednako tako i itanjem i prouavanjem Terezijinih djela, te molitvom sv. krunice za djecu i mlade, a osobito za dobra duhovna zvanja u hrvatskom narodu.
Najmlaa nauiteljica Crkve i danas tiho i prodorno nauava, svjedoi i osvaja srca za Gospodina i za njegove ideale. Glas Karmel Koncila hodoastio u na
Hodoaa i hodoasnici dio su nae svakodnevnice. No, medijski hodoasnici, nisu ba naa svakodnevica. Tako je svaki susret s njima na svoj nain nov, zanimljiv i radostan. Jedan od takvih tradicionalnih susreta, u prigodi blagdana sv. Terezije od Djeteta Isusa, zatitnice Glasa Koncila i Malog Koncila, zbio se i ove godine u srijedu, 06. listopada. Toga dana 35 djelatnika Glasa Koncila hodoastilo u na samostan, slavilo Euharistiju, primilo blagoslovljene rue milosti sv. Male Terezije i podijelilo svoja medijska, vjerska, duhovna i umjetnika iskustva s nama.
Sve je to, na neki nain, objedinio, u svojoj gorljivoj homiliji, direktor Glasa Koncila vl. Nedjeljko Pintari, voditelj misnoga slavlja, uz suslavitelja msgr. Ivana Miklenia, glavnog urednika Glasa Koncila, a u ozraju zavretka 50. obljetnice smrti naeg utemeljitelja bl. Alojzija Stepinca, velikana duha i uzora naega puta do Boga, kojega je Zagreb tih dana slavio. Doli smo na hodoae, ne samo da proslavimo sv. Malu Tereziju, ve da i svoje due nahranimo molitvom, a to je sv. Mala Terezija u malo ivota
49
postigla, rekao je vl. Pintari, s psebnim naglaskom na ljubav i revnost bl. Alojzija Stepinca prema katolikom tisku, napose prema uspostavljanju katolikog dnevnika. Cilj katolikog tiska je: iriti to veu slavu Boju i uvati vjeru hrvatskog naroda... Katolici imaju dunost da svim silama podupiru katoliku tampu. To je danas ne manje vano, nego graditi crkvu., misli su blaenika Alojzija Stepinca, a jednako tako i vl. Pintaria. Srdaan susret u govornici, ohrabrujui pozdrav . Majke M. Alojzije djelatnicima Glasa Koncila, izmjena iskustava, bogata i vrijedna knjika izdanja nakladnike kue Glasa Koncila i obnovljena ljubav za svjedoenje Krista Gospodina putem katolikog tiska, pokrenuli su u nama novi polet duha i nove stranice srca za Boju stvar. Novo vodstvo zajednice Nakon kanonske vizitacije koju je vodio msgr. dr. Valentin Pozai, pomoni zagrebaki biskup, u utorak i srijedu, 12. i 13. listopada, Zajednica se zahvalila dosadanjem Vodstvu, te u srijedu, 13. listopada, izabrala novo Vodstvo, kako slijedi: s. Ilijana Terezija od Karmelske Gospe (Ana Cvetni) - priorica, s. Terezija Viktorija od sv. Alojzija (Zoja tufi) subpriorica i I. savjetnica, s. M. Alojzija od Krista Kralja (Delfica arapina) II. savjetnica i s. M. Mateja od Duha Svetoga (Mia Buli) III. savjetnica. Novo Vodstvo preporuamo u Vae molitve i daljnju duhovno-bratsku suradnju, zahvaljujui za dosadanju, te mu elimo svaki blagoslov, strpljivost i mudrost u sluenju Zajednici, naem sv. Redu i sv. Crkvi.
Naa sv. Majka Terezija - putokaz za na ivot tovatelji, prijatelji i naa karmelska Obitelj, proslavili smo u petak, 15. listopada svetkovinu nae sv. Majke Terezije od Isusa. Sveanu sv. Misu predslavio je o. Nikola Barun, TOR, upnik na Ksaveru, Zagreb, uz oko desetak suslavitelja. Meu njima bili su i: P. Petar Galauner, DI, Zagreb, vl. Ivan Topolnjak, upnik u Savskom Gaju, vl. Stjepan Bradica, upnik u Lasinji, vl. Vjekoslav Pavlovi, upnik u Stupniku, don Sebastijan, SDB iz Kneije i vl. Zvonko Vukovi, upnik u Brezovici koji je o. Barunu i svim sudionicima slavlja zaelio srdanu dobrodolicu, dok su o. uro Filipovi, OCD i don Marinko Ivankovi, SDB ispovijedali hodoasnike. Terezija Avilska je bila ena molitve, snanoga duha, jake vjere. Isus joj je bio sve! S njim je ila u akciju, u osnivanje samostana, rekao je u prigodnoj homiliji, uz ostalo, o. Nikola. Potom je ocrtao Terezijin ivotni put, njezino obraenje, njezino osnivateljsko i duhovno poslanje koje je mijenjalo Crkvu Terezijinog doba, a aktualno je za ivot Crkve i drutva naega doba. Terezija Avilska je shvatila da je mudrost Boja najvanija... Mnoge mlade djevojke iz fakulteta, dotaknute su tom mudrou, dolaze u Karmel da ive s Bogom. Zanimljiva je injenica u naoj Crkvi, da zatvoreni samostani imaju vie zvanja od otvornih. Zato? Jer oni imaju jasne programe i ciljeve svoga ivota. Moda smo mi u otvorenim samostanima previe ljudi akcije, a premalo ljudi Boje blizine i kontemplacije, zapitao se propovjednik i poelio svima da imaju povjerenja u Boju dobrotu i ljubav, u suivot s Bogom, jer s njim se uvijek
50
moe nai izlaz, ta Bog nam nudi Vjenost. Misno slavlje uljepao svojim pjevanjem na zbor pod ravnanjem s. M. Bonite Kovai, a pridruili su nam se hodoasnici i tovatelji sv. Majke Terezije. Popodnevnu Euharistiju predslavio je fra Miro ego, OFM, iz Mostara, uz suslavitelje: vl. Tomislava kendera, kapelana u upi sv. Petra u Zagrebu, i bogoslova Tomislava Hako iz Zagreba, a p. dr. Nikola Leoplod Noso, OP, je ispovijedao. Na poetku misnoga slavlja, u prepunoj crkvi, fra ego je izruio pozdrave Crkve iz Hercegovine Crkvi u Hrvatskoj, u Zagrebu, i poelio iskustvo ivota s Bogom po primjeru sv. Terezije Avilske. To je ujedno bila i misao vodilja prigodne propovijedi, u kojoj smo razmiljali o veliini jedne ene u Crkvi, o njezinoj ulozi onda i o njezinom govoru nama danas. Terezijin ivot je putokaz, smjer, za na ivot... Terezija je nosila radost u svako mjesto do kraja ivota. To ju je pratilo kroz itav ivot. U svojim je molitvama nosila brige Crkve svoga vremena. Sama je vjerovala kako je odluujue sredstvo molitva, jer kroz nju i druga sredstva primaju svoju jakost, rekao je fra Miro i pojasnio onu poznatu
Terezijinu molitvu: Nita ne treba da te strai. Jednako tako pozvao je sve prisutne, da jo vie svoj ivot usmjere prema Gospodinu, poput sv. Terezije Avilske, da se kroz molitvu suoblie Bogu, s posebnim naglaskom da vratimo molitvu u svoj ivot i u svoje obitelji. tovie, da molitva bude osnovni princip naega ivota, da usreimo drutvo i ovjeka oko sebe. Naoj Zajednici je zahvalio na ivotnom svjedoenju za Boga i za Crkvu, i rekao nam da smo znak prisutnosti Kraljevstva Bojega na zemlji. upni zbor mladih VIS Kefa-Stijena iz upe sv. Petra u Zagrebu, uzveliao je misno slavlje svojim krasnim pjevanjem, a prethodila mu je Veernja asoslova, svete krunice prije misnih slavlja i devetnica molitava, te Veernje asoslova. Nakon euharistijskog slavlja vjernici su nam estitali svetkovinu i preporuili svoje nakane zagovoru prve nauiteljice Crkve, kao i naim molitvama. Ohrabrujue je to to su mnogi traili Terezijine spise, da bi ju jo vie izbliza upoznali i nadahnjivali se na njezinoj ljubavi prema Gospodinu i Crkvi. I za nas je to izazov i radost na putu prema jubilarnom 500. roendanu nae sv. Majke Terezije. Na tom putu s Vama su Vae sestre iz Karmela - Brezovice
51
KLOTAR IVANI posveenim ivotom preskoili smo znak braka, i zato je on (posveeni ivot) ve sada znak, ali i stvarnost Neba. Fra Ivo Pavi, OFM, nam je 22. travnja odrao predavanje o kranskom identitetu i obraenju, a 7. svibnja o. Petar Janji, OCD, o enama u Lukinom evanelju predstavio nam je sedam figura ena koje opisuje Luka, kao prototip zanosa i hrabrosti. O. Boidar Nagy, DI, upoznao nas je s ivotom i djelovanjem o. Ruperta Rozmaria, OFM, koji je deset godina (1958.-68.) ivio u naem samostanu, a iza sebe je ostavio dubok trag i primjer revnog i svetog sveenikog ivota. O karizmi naeg Reda i njenom svjedoenju govorio nam je o. Antonio Mario irko, OCD, u predavanju koje nam je odrao 15. rujna. Pozvao nas je na radikalnost odgovoriti sa svom odlunou nakanama utemeljitelja. Kao jedan od uvjeta vjernosti karizmi, istaknuo je osobito prouavanje znakova vremena. Posjeti 23. oujka smo s radou primile bratski posjet naeg generalnog definitora. O. Albert Wach, kojem je u pratnji bio o. Antonio Mario irko, iznio nam je trenutno stanje i geografsku podjelu naeg Reda, a zatim nas pozvao i potaknuo na individualno i zajedniko itanje djela nae svete Majke Terezije. Naglasak pritom ne bi trebao biti na intelektualnom, nego na mudrosnom itanju, relevantnom za na ivot. To nije vano radi obljetnice za koju se pripremamo, nego da obnovimo karizmu Reda kojem pripadamo. Takoer je istaknuo vanost promoviranja
Potovani i dragi oe Provincijale, draga brao, drage sestre! I u proteklom vremenskom periodu Gospodin nas je obdario raznovrsnim prigodama za rast u spoznaji, novim poznanstvima i produbljivanjem starih; prigodama za slavlje Njegove dobrote i milosra prema nama. A naa svakodnevica, isto tako od Boga nam darovana, uvijek je nova prigoda za rast u vjeri, nadi i ljubavi. Za vas emo opet proi kroz nekoliko prethodnih mjeseci i izdvojiti neke od tih prigoda Predavanja Od oujka nam je na redoviti ispovjednik o. Franjo Podgorelec, OCD, zapoeo sa nizom predavanja o knjizi Moj ivot nae svete Majke Terezije, to nas posebno veseli i obogauje, te pomae u samostalnom itanju te knjige. 18. oujka don Damir Stoji, salezijanac, odrao nam je vrlo zanimljivo i sadrajno predavanje o teologiji tijela. Nae tijelo otkriva da smo stvoreni za nekoga; brani odnos je znak da smo stvoreni za Zarunika pravi brak bit e sjedinjenje Isusa Krista sa Crkvom. ivei
52
zajedniarskog identiteta i duhovnosti zajednitva, nasuprot pluralistikog identiteta i individualizma koji se danas nameu. Posjetili su nas, i svojom pjesmom i zajednitvom obdarili pjevaki zborovi: Donum, iz upe sv. Nikole, Varadin, sa svojim upnikom, vl. Stjepanom Najmanom, i Majka povratnika iz Borova Naselja Vukovar, sa s. Finkom Dolibai. I grupa hodoasnika sa o. Vatroslavom Frkinom, OFM, eljela je upoznati na nain ivota i preporuiti se u molitvu. Vraajui se sa prvog Sisakog biskupijskog hodoaa u Mariju Bistricu, do nas je navratila vea skupina hodoasnika iz upe bl. Alojzija Stepinca u Budaevu, i njihov upnik, vl. Nikola Majcen. Takoer na povratku iz Marije Bistrice, ve tradicionalno su nas posjetili hodoasnici iz subotike biskupije upa sv. Petra u Bakom Monotoru, i njihov upnik, vl. Goran Vilov. Vizitacija i promjena uprave Na redovitom izbornom kapitulu odranom 27. svibnja, koji je vodio na ordinarij, mons. Vlado Koi uz asistenciju kancelara sisake biskupije, vl. Marka Cvitkuia, izabrale smo novu upravu zajednice. S. Danijela Terezija od sv. Obitelji (Licul) izabrana je za prioricu, a za prvu savjetnicu s. M. Ljiljana od Duha Svetoga (Preli). S. Emanuela od Majke Boje (Reek) je druga savjetnica, a trea je s. M. Karmela od Krista Kralja (Kneevi). Izbornom kapitulu prethodila je vizitacija zajednice koju je obavio na biskup Vlado Koi.
Zlatni jubilej s. Terezije Na blagdan Pohoda Bl. Dj. Marije, 31. svibnja, naa je sestra M. Franciska Terezija od Djeteta Isusa i Sv. Lica (Burja) proslavila 50. godinjicu redovnikih zavjeta. Sveano euharistijsko slavlje na kojem je slavljenica obnovila svoje zavjete predslavio je njezin brat vl. Matija Burja, subsidijar u Mariji Bistrici. Na sv. Misi koncelebrirali su i drugi brat sveenik, vl. Alojzije Burja, upnik u Karlovcu, brati mons. Matija Stepinac, kanonik zagrebaki, zatim vl Dragutin Kuan, upnik iz Kraia, braa karmeliani: o. Ante Stanti i o. Antonio Mario irko te o. Josip Vrbanec, OFM, upnik u Klotar Ivaniu. U slavlju su sudjelovali i ostali lanovi obitelji, rodbina i prijatelji s. Terezije.
53
U dirljivoj propovijedi vl. Matija je iznio put svoje sestre Marice do Karmela, koji je dokumentiran sauvao pomou pisama upuenih njemu. Danas slavimo, astimo i hvalimo Boga na velikim milostima svetih zavjeta s. Terezije. Po tim zavjetima ti ne biva vei nego mi stjeemo milost spasenja. Veliki Boe, neka ti je radi toga svaka slava, ast i hvala! U ivljenju ljubavi slaviti i hvaliti Boga, i ponizno i hrabro hrliti k cilju vjenom ivotu u zajednitvu s Bogom
pokazuje kako je mogue vjerovati onda kad je lijepo, ali i onda kad dolaze tekoe i iskuenja. Moramo biti svjesni toga da e i naa vjera biti prokuana raznim tekoama. U ivotu Bl. Dj. Marije takvih trenutaka itekako moemo nalaziti. Vano je unato raznih ivotnih iskuenja vjerovati da je Bog prisutan i da Bog spasava ovjeka. - u propovijedi je rekao vl. Sente. Jo jedna poruka Bl. Dj. Marije je ovo: njezin DA, njezin pristanak da bude slubenica Boja, osjetila je ona sama, ali i ljudi oko nje, sve do naih dana. Zahvaljujui njezinom pristanku rodio se Spasitelj svijeta. To isto moemo nauiti od Bl. Dj. Marije: na DA, nae druenje s Bogom, osjetit emo mi, osjetit emo radost vjere, ali i ljudi oko nas. Bit emo im donositelji mira, ne bilo kakvog, nego Bojeg mira. Mladomisnici 2010. Zahvalne Bogu na daru sveenitva i radou ispunjena srca, 28. lipnja imale smo milost proslaviti Mladu Misu sa 18 ovogodinjih mladomisnika Zagrebake nadbiskupije, Varadinske i Bjelovarsko krievake biskupije i njihovim duhovnikom, vl. Milanom Puecom. Vl. Gabrijel Jagarinec predslavio je ovo euharistijsko slavlje, a propovijedao je vl. Davor umandl. 10. srpnja svoju Mladu Misu s nama je proslavio i o. Joan Hadziev, OCD, a nakon euharistijskog slavlja slijedilo je srdano druenje s prvim bugarskim karmelianinom i sada sveenikom, te s bratom Jakovom Kuhariem. Mladomisnici nae mlade Sisake biskupije - njih trojica: vl. Ivan Grbei, vl. Mato Malekinui i vl. Robert Jonji,
Gospa Karmelska Svetkovinu Gospe Karmelske i ove smo godine proslavile sveano, euharistijskim slavljem u 11 sati koje je predslavio vl. Antun Sente ml., katedralni upnik upe Uzvienja sv. Kria u Sisku. U ime nae zajednice i klotarske upe, predslavitelja i ostale koncelebrante te nazone hodoasnike, uglavnom iz Siska, i upljane pozdravio je na upnik, o. Josip Vrbanec, OFM. Vidimo Mariju kako stoji pod kriem i dalje vjeruje. Marija ostaje uz svoga Sina i vjeruje, vjeruje da je On uistinu Spasitelj svijeta. Stoga ba takvu, dobru vjernicu, Isus nam daje za Majku. Da bude majka nae vjere, da snai nau vjeru, da nam
54
zajedno s pojaanjem iz varadinske (vl. Ivan Kljuni) i bjelovarsko krievake biskupije (vl. Darko Rogina) 9. rujna su nas obradovali svojim posjetom i slavljem Mlade Mise, koju je predslavio vl. Robert Jonji, a propovijedao je vl. Ivan Kljuni. Spontan i sadrajan susret u naoj govornici pridonio je naem meusobnom upoznavanju, a i ovi mladomisnici su se, uz zahvalu za dosadanje, preporuili i nadalje u nae molitve. Velika i Mala Gospa Naa upa u Klotar Ivaniu posveena je Uznesenju Blaene Djevice Marije, tako da je svake godine na taj dan u upi osobito sveano slavlje s brojnim hodoasnicima. Ove godine sveanu Svetu Misu u 11 sati predslavio je mons. Ilija Janji, biskup kotorski, koji je iskoristio tu prigodu da sa gvardijanom franjevakog samostana fra Tomislavom Boiekom po prvi puta posjeti na Karmel. Ukratko nas je upoznao sa situacijom u Kotorskoj biskupiji, i preporuio nam u molitvu njene potrebe. Potovane sestre! Budite sretne, i neka Duh Sveti bude poetnik i dovritelj vae duhovnosti, a poniznost Bl. Djevice Marije neka vam bude primjer vae poniznosti i odanosti Bogu, Crkvi i narodu. Bog vas blagoslovio! - zavrne su rijei koje nam je u spomen na taj susret napisao biskup Janji. Na Malu Gospu imale smo radost susresti naeg biskupa, mons. Vladu Koia, koji je takoer na taj dan predslavio u upi sveanu sv. Misu, a popodne je doao k nama zajedno sa svojim ocem, gosp. Ivanom Koiem te gvardijanom fra Tomislavom. Skoranje
zahvalno biskupijsko hodoae Sv. Ocu u Rim i poetak organizacije idueg hrvatskog susreta mladih 2012. u Sisku na poseban nam je nain stavio na srce i u molitve. 3. rujna svoju srebrnu misu s naom zajednicom je slavio o. Jure Zeevi, OCD, a euharistijsko slavlje je nastavljeno bratsko-sestrinskim druenjem i rekreacijom u naoj samostanskoj govornici. Sjednica Savjeta Udruge 23. rujna u naem je samostanu odrana prva sjednica Savjeta Udruge Bl. Alojzije Stepinac u novom trogoditu. Na sjednici su sudjelovali, uz predsjednicu Savjeta s. Ilijanu Cvetni i savjetnice iz svih samostana Udruge, i na provincijal o. Vinko Mami, te duhovni asistent Udruge o. Jure Zeevi.
Draga brao i sestre! Neka nam svima nae drage svetice, sv. Mala Terezija i naa sv. Majka Terezija, izmole arku ljubav prema Isusu i duama, da nae zajednice uistinu budu duhovna arita u ovom naem vremenu. Od srca vas pozdravljamo i ostajemo povezane u molitvi s vama. Srdaan pozdrav! Vae sestre iz Klotar Ivania
55
BREZNICA AKOVAKA nae svete majke i svete male susestre, koje nas svojim primjerom predanja i naukom neprestano hrane na zajednikom putu posveenja u Karmelu. Na tom putu obilatu pomo i milosre nam daje Gospodin, jer bez Njega ne moemo uiniti nita. Tako smo, jednako kao i pred svetkovinu sv. Josipa, u naoj crkvi organizirale trodnevnu duhovnu pripravu prije svetkovine Karmelske Gospe. Jo smo se jednom osvjedoile kako je velika ljubav i pobonost naih ljudi prema Blaenoj Djevici Mariji, kojoj su se i mnogi, po primanju svetog kapulara, eljeli osobitije posvetiti. Mjesta odakle su doli seu do Osijeka, akova, Naica i Poege te daleko premauju okvire nae upe. Trodnevnicu je predvodio na o. Anelko Jozi, karmelianin, drei sav okupljeni puk u panji i pobonosti svojim propovijedima i pozivima da svoj ivot provjerimo u svjetlu Evanelja te se odvaimo odvezati svoju lau od grijeha, navezanosti i raznih sputanosti, kako bismo hodili u pouzdanju i ljubavi s Isusom i Marijom. O. Anelko je u tom smislu i pruio svakodnevnu priliku za ispovijedanje u sakristiji nae crkve te je pripravio ljude na znaenje, obveze i primanje svetog karmelskog kapulara. Na samu svetkovinu Karmelske Gospe, svetu je Misu predvodio vl. Ivica Rebi, upnik u Kuevcu i ravnatelj nadbiskupijskog Caritasa, uz koncelebraciju naeg o. Anelka, domaeg upnika vl. Mirka Mrnarevia i vl. Andrije Vrbania, upnika iz Antunovca, dok je propovijedao vl. Boe Rado, duhovnik
Draga naa brao i sestre! Na samom smo zavretku mjeseca rujna i pred blagdanima dviju Terezija,
56
na bogosloviji u akovu, ocrtavajui Mariju kao mali Boji oblak ispunjen ivotom Kristom, koji moe vidjeti samo onaj koji se puno puta penjao, ekao i eznuo, te je stoga potrebno ivjeti intiman odnos s Marijom, jer ona je ta koja e i nama, u nama, roditi Krista! Na kraju svete Mise, meu primateljima kapulara nali su se i lanovi ekipe HTVa iz emisije Mir i dobro, to nam je bilo osobito drago. Sudei po mnogobrojnim papiriima s nakanama koje su se nale pred kipom Gospe Karmelske u naoj crkvi, veliko je povjerenje u majinsku ljubav Blaene Djevice Marije koja, posve sigurno, svoju djecu nee razoarati!
Terezije. U dva su navrata naa subraa postulanti, zajedno s o. Draenom, posjetili nau zajednicu i tako nas doveli u priliku da ih upoznamo. Prvi je puta to bilo 17. srpnja, kada smo im uzele mjere za habite, jer nam je u dio pala milost da za njihov ulazak u novicijat ivamo habite i plateve. Naravno, sljedei na susret bio je u vidu dolaska po saivene habite, neposredno po zavretku pripremnih duhovnih vjebi u Somboru. Uz o. Draena, bili su s njima i o. Stjepan i br. Stipo iz Sofije. Pratimo nau novu subrau Boka, Alena, Vedrana, Ivana, Damira i Vitomira na njihovom novicijatskom putu dubljeg upoznavanja Karmela i njegovog najveeg blaga - Krista, zbog kojeg su sve ostavili i poli za Njim! Na blagdan Uzvienja svetog Kria 14. rujna, Gospodin je poeo rjeavati na dugogodinji kri: zapoeli su radovi na sanaciji klizita iza nae kue, koje smo poduzeli nakon ve nekoliko razliitih pokuaja sprjeavanja odrona zemlje prema kui. Uzdajui se da e Providnost dovriti ovaj na posao, nadamo se da e ovo biti trajno rjeenje problema koji se pokazao ubrzo nakon naeg doseljenja u Breznicu. estitajui vam listopadske terezijanske blagdane, od srca vam svima elimo mir i radost koraanja po putu savrenosti! Vae sestre iz Karmela u Breznici akovakoj
Na bugarski karmelianin o. Joan, slavio je 26. srpnja svoju prvu Misu u naem Karmelu te se susreo sa zajednicom. U sklopu redovitih ispovijedi, na o. Jure uputio nam je poticajne misli o kvalitetnijem nutarnjem i zajednikom ivotu istiui potrebu neprestanog vraanja Bogu, dok nam je o. Vjenceslav progovorio o pitanju asti, sluei se rijeima i poticajima nae svete Majke
SARAJEVO -BOSNA I HERCEGOVINA Draga naa brao i sestre! Radujemo se kad u naem Vjesniku pronaemo koje slovo o svima vama, a za uzvrat evo i nekoliko redaka o zbivanjima u nas.
57
Srpanj, mjesec nae drage Gospe Karmelske zapoeli smo jednim od nama najdraih slavlja: mladomisnikim slavljem kojega je 3. 07. u naem Karmelu slavio vl. uro Arlovi. Kao bogoslov rado je svraao k nama, a ove godine je bio jedini mladomisnik iz dijecezanske bogoslovije.
koncelebraciji sa jo 19 sveenika uz prisutnost brojnih vjernika iz Sarajeva i okolice, te hodoasnika iz Viteza, tako da je naa velika crkva, ovaj puta, bila malena, pa su neki ostali pred ulaznim vratima. A da bi se sve slavlje odvijalo u ozraju oputenosti i radosti, doprinjele su uvelike djevojke iz upe i etiri djevojke iz Splita koje su nam pomagale gdje god su mogle Tih dana boravila je kod nas i gospoa Sara Fumagalli iz Italije, koja se od srca zauzima za nas kako bi nam pomogla oko brige za kune trokove. Ovaj puta nam je poklonila mainu za vezenje i potrebni materijal kako bismo si same mogle neto zaraditi, tako da je ve 17. istog mjeseca uslijedio dvodnevni "teaj" za vezenje. 2. 08. u viednevni posjet stigao nam je p. Witold iz Poljske i gica Jadranka iz Zagreba, kao i velika slika Milosrdnog Isusa koju nam je pater poklonio za nau crkvu. Takoer su nas ovog ljeta posjetile sestre s. Kazimira i s. Lukrecija Mami koja je u misijama u Ruandi iznosei nam svoja iskustva i brige tamonje nae brae i sestara. Na istu temu nam je govorio i don Sebastijan Markovi, misionar i brat s. Marije koji nas je posjetio 18. kolovoza. alosno je, kako nam je don Sebastijan rekao, da su u Ruandi vlasti zabranile dobavljanje humanitarne pomoi u hrani i ljekovima, tako da siromani moraju od domaih bogataa kupovati (ako imaju koji novi) to im je potrebno ili za njih raditi kako bi preivjeli. 21. kolovoza posjetila nas je grupa ljenika stomatologa iz Italije koji nekoliko puta na godinu dolaze u BiH i pomau siromanima lijeei ih besplatno,
Nekoliko dana nakon tog lijepog dogaaja, zapoela je sveana devetnica Gospi Karmelskoj slavljem sv. Mise, krunicom i pjevanim litanijama na kojoj je svaki dan prisustvovalo mnotvo vjernika, predvoenih stupskim kapelanom vl. Ivom Jezidiem. Inae, nakana na koju se prikazuju devetnice naoj Gospi je ujedno i zavjet da ouva ovaj kraj od tue, to su i Gospa i puk nae upe ozbiljno uzeli i tua nas je sve ove godine mimoilazila! Bogu na slavu, Gospi na ast! Na uonicu Svetkovine sv. Misu je predvodio na o. Zlatko Pletikosi, ocd koji je u prigodnoj propovjedi, sadrajno bogatoj, na jednostavan i razumljiv nain puku protumaio smisao nasljedovanja Marije i noenja kapulara. Na samu Svetkovinu, sv. Misu je predvodio na uzoriti otac Kardinal Vinko Pulji u
58
a na Karmel im je postao "nezaobilazna postaja". U sklopu ovogodinjeg regionalnog susreta maldih Taizea koji se odravao u Sarajevu, posjetilo nas je njih dvadesetak iz raznih zemalja Europe, a najvie ih je bilo naih iz Oaka - njih estero. Posebno nas je obradovalo njihovo zanimanje za Karmel, kao i "otkrie" da meu njima ima i budui kandidat za nau brau Karmeliane.
obiljeili zahvalnom sv. misom prisjetivi se prvih dana Svoju radost podijelili su s nama i nai upljani koji su svakodnevno kod nas na sv. Misi, a za ovu prigodu svratili su k nama na kavu i aicu razgovora. Nalo bi se jo toga to bi stalo izmeu redaka, ali neemo preko onoga to je pisano, zato dodajemo samo jo pozdrav svima u Gospodinu! U etvrtak 15. listopada, sveano smo proslavili svetkovinu nae sv. Majke Terezije. Svetoj Misi u 17.30 sati koju je predvodio fra Mika Stoji, direktor Caritasa BKBIH, prethodila je sv. krunica i Gospine litanije. Poseban sveani ton odjekivao je za vrijeme Veernje asoslova koju su predmolili bogoslovi Vrhbosanskog bogosl. sjemenita predvoeni duhovnikom vl. arkom V. Oapom. Pozdravivi na poetku i na kraju sv. Mise sve nazone, vl. Miroslav avar, upnik upe Stup, posebno je pozdravio grupe mladih iz Odaka, Kiseljaka, Podmilaja, N. Travnika i Slovake koji su se okupili na radnu akciju 72 sata bez kompromisa u organizaciji Centra za pastoral mladih. Tih dana na je Karmel udomio mlade iz Slovake, koji su u zajednitvu sa jo 20-tak mladih iz ostalih mjesta BIH 16. listopada sudjelovali u akciji ureenja naeg vrta, kao i u drugim projektima u upi. 17. lstopada u svetitu Gospe stupske, lanovi Marijine Legije (njih oko 2.000) iz Hrvatske i BIH imali su svoj regionalni susret, pa su tom prigodom posjetili i na Karmel, preporuivi sestrama svoje nakane u molitve. Gospodin i naa Nebeska Majka neka sve zabiljee u svom srcu! Vae sestre iz Sarajeva
Od 4. 10. rujna imali smo zajednike duhovne vjebe, koje je predvodio don arko Vladislav Oap, duhovnik bogoslova u Sarajevu. Tema duh. vjebi bila je: Marijinim stopama slijedimo Krista, a put je slijedio biblijske tekstove. Na blagdan Male Gospe, koji se na nau radost, zbio ba u sred duhovnih vjebi, imali smo i jedno iznenaenje: mala Gospa nam je poslala jo jednog sveara koji slavi roendan: naeg Kardinala koji je tom prigodom slavio kod nas sv. Misu u koncelebraciji sa svojim tajnikom i don arkom. Sada nam ostaje da dalje slijedimo stope Marijine vrei Volju Boju, ivei od vjere, i u nadi da emo stii na Cilj. 17. rujna ove godine navrilo se 10 godina od naeg dolaska u Bosnu i Hercegovinu, to smo
59
NNSHAT - ALBANIJA dolaze u Albaniju samo radi obavljanja duhovnih vjebi. Gotovo svi su nas posjetili. Neki su imali elju samo posjetiti nas, a neki su proboravili i cijeli dan kod nas na duhovnoj obnovi. Tako smo se susreli s raznim grupama vjernika, vjernikih udruga, caritasa iz raznih talijanskih gradova: Rim, Milano, Bari, Napulj, Sassuolo, Lecce, Barletta, San Giovanni Rotondo, Firenza, Brindisi, Crotone, L'Aquila, Pescara;te iz Bea, Mnstera, Atene i slovakog grada Banska Bistrica. Vrlo lijep i koristan susret imale smo sa p.Robertom, benediktincem iz opatije Monte Oliveto Maggiore blizu Siene i braom i sestrama iz Bratstva od Jeruzalema. Izmjenili smo iskustva i svoja vienja o monakom ivotu. Sve nas povezuje put traenja Bojeg Lica u naim srcima, naim blinjima, u dogaajima i svemu to nas okruuje. Naa karmelska duhovnost je vrlo aktualna. Sv.Majka Terezija i sv.Otac Ivan od Kria su duhovni uitelji na samo za nas koji imamo milost da smo njihovi sinovi i keri, nego i u drugim redovnikim zajednicama osobito onima koje su utemeljene u nedalekoj prolosti. To je i za nas veliki poticaj i izazov da zaista ivimo i produbljujemo na poziv i nau karizmu. Susret s franjevakim novacima, te kandidatima brae lazarista takoer je na nas ostavio lijep utisak jer su doli zahvaliti za molitve i preporuiti se nadalje za plodonosan nastavak novicijata. Najvie nas je iznenadila i obradovala s.Vedrana Ljubi, misionarka u Ugandi. Mi smo s njome prijateljski i molitveno povezane nekoliko godina. Sada, kada je
Iza nas je vrue ljeto, vrijeme godinjih odmora. No, kod nas u Albaniji, preko dana su jo uvijek ljetne vruine. Crkvene aktivnosti u ljetno vrijeme su vrlo ive i bogate. U naoj biskupiji mjesec srpanj je slubeno prozvan misijski mjesec. Veina sveenika zajedno sa katehistima odlazi u planinske djelove biskupije koji inae nemaju sveenika. Tako mi cijeli mjesec srpanj trebamo traiti sveenike za sv.Misu. Ove godine nam je puno pomogao otac Provincijal kapucinske Provincije iz Barija. Svaki vikend je slao jednog patra da misi kod nas, u upi i okolnim selima. Misa je bila na talijanskom jeziku, a mi smo odgovarale albanski. Kao i svake godine u ljetnim mjesecima, tako i ove godine, u Albaniju su dolazile organizirane grupe dragovoljaca, najee iz Crkve u Italiji. Organiziraju ljetne kampove duhovnih obnova za djecu i mlade, odlaze s naim sveenicima u misije u planine, dre razne teajeve (talijanski jezik, teaj ivanja, kompjutera, poljoprivrede...), lijenici i zubari beplatno slue onima koji trebaju njihove usluge. Ima i takvih grupa koji
60
dola na odmor u Domovinu, nala je mogunosti i vremena da nas posjeti. Bilo nam je drago sluati o njezinom radu i uope o prilikama i ivotu Crkve u Ugandi, a njoj je susret s nama bio, kako je sama rekla, osvjeenje i ohrabrenje u njezinom sluenju jer moe raunati na nau molitvu i sestrinsku blizinu. Svetkovinu Gospe Karmelske proslavile smo sveanom sv. Misom koju je predslavio na Ordinarij, Mons Lucjan Avgustini u zajednitvu s desetak sveenika. Vjernici su ispunili nau crkvu, a posebno nam je bilo drago to je grupa od oko tridesetak mladih predvoena don Enzom Zago hodoastila pjeice iz nekoliko kilometara udaljene susjedne upe. Slavlje sv.Mise je uzveliao skladnim pjevanjem Katedralni zbor iz Skadra. Mons Lucjan je u propovijedi istaknuo vanost srdane iskrene pobonosti Blaenoj Djevici Mariji, te je ukratko obrazloio znaenje kapulara i tovanje Gospe Karmelske. Na blagdan Gospe Snjene, 5.8. naa je s.Mihaela od Ranjenog Srca Isusovog i Lica Marijina, nakon uspjeno zavrenog novicijata, poloila privremene zavjete. Sveanu euharistiju je predslavio Mons Lucjan Avgustini u zajednitvu s oko petnaestak sveenika. Slavlju je prisustvovalo dosta vjernika iz nae upe i okolnih sela. Kao jedan od znakova da karmelianka ivi za cijelu Crkvu i da je molitva najbolji misionar na slavlju su bili prisutni bogoslovi, sveenici, redovnice i laici iz razliitih naroda iz Meksika, panjolske, Italije, Njemake, vicarske, Slovake. Za tu priliku su doli iz Hrvatske roditelji, sestra i brat nae s.Mihaele. Osobito dirljivo je bilo to je tata kao permanentni akon kod sv.Mise
bio uz Mons Lucjana i to je itao Evanelje na Hrvatskom jeziku. Mons. Lucjan je u prekrasnoj propovijedi istaknuo koliko je vrijedan jedan ivot posveen za Boga i Crkvu, da Crkva u Albaniji ima veliku potrebu za darom kontemplativnog ivota, za tim opipljivim svjedoanstvom Boje ljubavi. I na kraju je zaelio s.Mihaeli da njezin ivot bude jedan himan, pjesma slave Bojoj ljubavi.
S. Mihaela je nakon zavjeta, napisala za lokalni vjerski asopis svoje iskustvo zvanja i odaziva. Izmeu ostalog je posvjedoila: eznula sam i eljela to zarunitvo s Isusom, ali esto puta je strah u meni bio jai. Isus je razbio taj strah rijeima Prooh kraj tebe i u te se zagledah i gle,
61
dob tvoja, dob je ljubavi. Rairih na te skute svoje i pokrih ti golotinju. Prisegoh ti i sklopih Savez s tobom i ti moja postade (Ez 16,8). Tu sam doista shvatila da nisam uope ja ta koja ini neto i obeaje neto Bogu, ve On sklapa Savez sa mnom, obeaje mi svoju vjernost. Zapravo, ove zavjete nisam uinila ja , ve On, a On vjeran ostaje i to je moja sigurnost. Tako, vjerujem da e se Bog proslaviti po mojem siromatvu i bijedi i da On upotrebljava neprikladno orue da se vidi da je djelo Njegovo.
definitivnu odluku, a djevojka Martina Gjoka je odgovorila na Boji poziv koji ju je neodoljivo privlaio te je ula u na karmel na blagdan Gospe alosne. Preporuamo je u molitve. Boje milosre i pouzdanje u ivotu sv.Male Terezije bio je sadraj predavanja o.Aurela Haxharija. Sv.Mala Terezija koja je neprekinuto bila ustrajna u potpunom povjerenju bez obzira na njezine osjeaje i napasti neka i nama izmoli tu milost nepokolebljive nade i pouzdanja u Boju ljubav i dobrotu... I ove godine nas je obradovao svojim dolaskom na o. Antonio Mario irko. Njegova vrlo duboka i originalna predavanja: Vjernost i suodgovornost u ivljenju karizme, Sveta Majka Terezija svetica za svako vrijeme, Idealna zajednica za sv. Tereziju, Karmel kao ponuda dananjem svijetu, zaista su za nas sve bila prava duhovna obnova, poticaj na ustrajnu kreativnu vjernost, na dublje promiljanje o svetosti i autentinom ivljenju svoga poziva, po molitvi i zajednitvu. Kroz zajednike rekreacije smo doivjele kako je lijepo i ugodno kad braa i sestre ive zajedno, pa smo jo are nastavile moliti da nam dragi Bog podari milost da i naa braa karmeliani dou u Albaniju. Nalazimo se pred blagdanima naih dragih svetica sv. Male Terezije i sv. Majke Terezije. U duhu, pred Isusom biti emo zajedno s vama i sa svom naom braom i sestrama po cijelom svijetu. Srdano estitamo uz elje da nam te nae drage Zagovornice izmole od Gospodina arku ljubav i srce uvijek otvoreno istini i svim poticajima Duha Svetoga! Vae sestre iz Nenshata
Zahvaljujemo Gospodinu za svu njegovu brigu za nae materijalne i duhovne potrebe. Zahvaljujemo mu i za nova zvanja i djevojke koje se interesiraju za na karmel. Neke trebaju jo sazrijeti za
62
SVJETOVNI RED - OCDS

Draga brao karmeliani, drage sestre klauzurne karmelianke, u ime zajednice Svjetovnog reda Karmela srdaan vam pozdrav i od Gospodina blagoslov! Na poetku ovog izvjea citirat u oca Anastasija Ballestrera koji kae da je mogue stvoriti velik duhovni sklad apostolskog ara, po kojem laici donose Redu iz svog svijeta iskustvo, svjedoenje, glas, pitanje... Ovaj sklad Prvog, Drugog i Svjetovnog reda mogu je ponajprije kroz na molitveni ivot : da u Duhu Svetom, na krilima molitve nosimo jedni druge i bremena jedni drugih. Kad jedni druge nosimo Gospodinu - tu je izvor nae snage i svih milosti. Ali, tu je i dar savjeta koji proima nae zajednitvo; u naim smo duhovnim potrebama i ivotnim potekoama upueni i oslonjeni jedni na druge - laici na samostansku brau (i sestre), i obrnuto. Nositi Krista jedni drugima i biti molitveni potporanj na (ivotnom) putu k Njemu izvor je radosti i okrjepe. Osjeajui zahtjevnost naeg (laikog) poslanja u svijetu, a opet, nadahnjujui se djelima i ivotom nae uiteljice i Majke, sv. Terezije, lanovi Svjetovnog reda u Remetama sve aktivnije uzimaju udjela u molitvenim i drugim zbivanjima koje oci Karmeliani pokreu. U Korizmi je tako kroz pet korizmenih konferencija, na kojima su, u sklopu obiljeavanja pedesete obljetnice dolaska Karmeliana u Remete, predstavljen Karmelski red sa svim svojim granama. Na jednoj konferenciji s.Tea ivkovi (poglavarica Svjetovnog reda u Remetama) imala je izlaganje o "naoj" grani Reda. U sklopu priprave za petstotu obljetnicu roenja nae svetice iz Avile, molitveni je svibanj u remetskoj upi bio obiljeen Terezijinim djelom Moj ivot. Na brat Marko kunca imao je izlaganje na temu Primjenjivost nauka Velike Terezije u ivotu laika Oba su ova predavanja kod prisutnih izmamila razliita pitanja i ivu diskusiju i kod upuenih, i osobito od manje upuenih u karizmu i poslanje Svjetovnog reda. lanovi poglavarstva Svjetovnog reda sudjelovali su na sveanoj proslavi obiljeavanja pedesete obljetnice dolaska Karmeliana u Remete. Tom prigodom je, poglavarica s. Tea, estitavi naem provincijalu o. Vinku zamolila i njega i prisutnog nadbiskupa Josipa Bozania i sve sveenike u dvorani (osobito Karmeliane) da mole za svoje laike koji Boga ele pronositi svijetom. Kad je polazio, nadbiskup joj je, dirnut ovom molbom, priao i uz rijei podrke, vrsto stegnuo ruku. Na preporuku Generalata - do 2015. kad se obiljeava petsto godina od roenja sv. Terezije Avilske, elja nam je ukljuiti se u djelatnost europskih OCDS zajednica, koje e
63
svake godine prouavati po jedno njezino djelo. Dao nam Gospodin da nam taj posao bude na radost, a preko nas i naim blinjima na duhovnu korist. Nae smo duhovne vjebe imali uz svetkovinu Gospe Karmelske, od 18. do 20. srpnja. Vodio nas je kroz njih na provincijalni delegat za OCDS, otac Vjenceslav Mihetec. Posebno smo bili dirnuti dolaskom i sudjelovanjem na DV triju naih sestara iz Svjetovnog Karmela u Somboru zajedno s njihovom poglavaricom Katarinom Jurii. Uzajamna je bila i velika radost i obogaenje! Na blagdan sv. Ilije, kao najljepa zavrnica duhovnih vjebi sedam novaka poloilo je prva obeanja: s. Blaenka od Boje Ljubavi (Blaenka Delija) s. Boica od Euharistijskig Isusa (Boica Martinek) s. Marija Zdenka od Bojeg Milosra (Zdenka Broz) s. Sanja od Presvetog srca Isusova (Sanja avec Kavicki) s. Snjeana od Boje jubavi (Snjeana Forek) s. Tamara od Bezgrenog srca Marijina (Tamara Crnko Gmaz) br. Vlatko od Radosti Boje i Svete Obitelji (Vlatko Gmaz) Troje kandidata su, nakon provedenih est mjeseci u promatranju primljena u novicijat OCDS-a: s. Ivanka od Boje Ljubavi (Ivanka ekada) s. eljka od Duha Svetog (eljka Mihljevi) br. Janko Gerard od sv. Terezije od Djeteta Isusa (Janko Bikup) Cijeloj Karmelskoj obitelji preporuamo ovu nau brau i sestre u molitve, a svecima u zatitu.Nova zvanja su dokaz kako i grana Karmelskog Svetovnog reda cvate! Neka je hvala Gospodinu - u kojega se uzdamo - na Njegovim darovima, i pozivu u Red. Neka obilnim plodom raa ta grana. U tom rastu nek joj na pomo bude bratska i sestarska molitva te zagovor nae i Isusove svete Majke Marije. U Kristu srdaan pozdrav, s.Davorka od Boje Blizine (Davorka Juri) SV. TEREZIJA AVILSKA - POMO, PODRKA I POTICAJ U SVAKODNEVNOM IVOTU I. UVOD Neka nas i danas obogati Bog karmelskim duhom preko sv. Terezije Avilske.1 Sluali smo ovih svibanjskih nedjelja o Elizabeti od Presvetog Trojstva, o Maloj Tereziji,
1
Predavanje odrano na Molitvenom svibnju 2007. u samostanu karmeliana u Remetama.
64
o Edith Stein i danas nas je ovdje okupila Terezija Avilska. Sve ove svetice, koje nam je Crkva dala, su nam pomo kako s Bogom ivjeti svagdanjicu. Svaka svetica nam neto poruuje, njihove poruke su i danas aktualne ako znamo prepoznati i iitati to je to to moemo usvojiti, prihvatiti i integrirati u na ivot. Sv. Terezija Avilska nas danas pita: "Imamo li hrabrosti predati se Bogu, danas, i koliko mu zaista vjerujemo?" Povrno sluajui ova dva pitanja moemo brzo i povrno na oba odgovoriti, ali upoznajmo se s Terezijom i njenim ivotom i radom pa onda provjerimo nae odgovore. Papa Pavao VI proglasio ju je nauiteljicom Crkve. Bilo je to prvi puta da je ena bila proglaena nauiteljicom Crkve. To proglaenje bilo je prvo slubeno priznanje "enine" uiteljske funkcije u Crkvi, ali to je ujedno bilo i slubeno proglaenje eminentnosti Terezijina uenja i uzvienosti njena svetoga ivota. Sv. Terezija Avilska "Sv. Terezija Avilska roena je 1515.god u Kastiljskom gradu Avili u panjolskoj. Vie osobina ju je uinilo slavnom. Bila je velika sveta ena s puno smisla za praktino; obnoviteljica Reda; spisateljica, koja nam je ostavila djela od velike pomoi; mistiarka koja ukazuje na put razmatranja i tumai ga; uiteljica Crkve koja svojim autoritetom i iskustvom moe voditi svakoga koji ivi molitvu i vjeba se u njoj. Sva njezina djela izraz su obuzetosti Bogom, koji u njenom ivotu uvijek iznova preuzima inicijativu, pokazuje joj kako su mnogostrani i puni ljubavi njegovi planovi s ljudima. Bezuvjetno preporua molitvu kao put i sredstvo do ostvarenja cilja. Kao mistiarka, usprkos brojnim izvanrednim darovima, uvijek ostaje ovjek i naglaava potrebu ljudskih vrlina. ivjela je u vrlo kritinom vremenu Crkve, u vrijeme pojave protestantizma i nestabilnosti crkvenih struktura. U to vrijeme snaga grijeha postavila je u pitanje mogunost duhovnog ivota odnosno postojanje nutarnje nadnaravne stvarnosti u kojoj i po kojoj se zbiva svetost kranina. Bog je odluio da upravo Terezija Avilska postane svjedok nutarnjeg misterija. Terezijino vrijeme je i vrijeme duhovnih pokreta stoga se Terezija, oslanjajui se na iskustvo svog vlastitog bia i na teoloku uenost drugih, uputa u vrednovanje sveukupne duhovne problematike, zauzima stav i daje ideje za daljnje kretanje".2 Poloaj ene: "To je vrijeme kada je ena bila potpuno podlona muu, obitelji, okolini...ena koja raa i ostaje u kui. ena nije smjela iznijeti svoje miljenje pred svojim gospodarom i ako bi otkrila da je njezin gospodar "siuan" ovjek mogla se samo pretvarati." Ako je tako bilo za ene u svijetu kako li je tek bilo za redovnice, a usprkos tome napravila je, uz Boju pomo, vie nego mnogi mukarci u to doba.
O. Antonio Sagardoy, OCD, Razgovor s Bogom, Karmelska izdanja, Zagreb, 22010.
65
II. DUHOVNI PUT SV. TEREZIJE AVILSKE (Izvadak iz magistarskog rada: Teodora .ivkovi: "ivotni projekt kroz prizmu poslovnog projekta") Sv. Terezija Avilska sama je u svom ivotu prolazila i pronalazila put do Isusa, otkrivala faze na tom putu i uoavala zakonitosti, prepoznavala zapreke, opasnosti i prevladavala ih. Otkrivala je to u sebi treba mijenjati da bi prola kroz pojedinu fazu. Moemo rei da je upravljala svojim ivotnim projektom, oslanjajui se u potpunosti na Boju pomo. Uoavala je zadatke koje treba odraditi da bi se moglo krenuti u novu odaju, u novu fazu projekta. U elji da svojim susestrama pomogne na putu, koji je i sama prolazila, sve je detaljno zapisala i ostavila brojna djela kao upute za voenje ivotnog projekta. Slika br. 1 prikazuje njezin ivotni projekt, hod kroz sedam odaja, sedam faza na putu do cilja.
66
Slika br. 1: ivotni projekt Sv. Terezije Avilske

1. Odaje Duhovni ivot skoro ugaen Nikakva manifestacija Izbjegava smrtni grijeh
2. Odaje Snani i bolni napor uspona
Osjetilne utjehe i suho a
Daje se na molitvu sabranosti, na ispiranje mana
Na organiziranje duhovnog ivota pomou discipline i odvajanja
Snani i uporni napor podupiran je itanjima, voenjem i prijateljstvima
3. Odaje Pobjeda racionalnih djelatnosti
Lako a sabiranja
U dobro organiziranom ivotu pobonosti
Brino izbjegava grijehe i prakticira jednostavne molitve
4. Odaje No osjetila. Mir.
Unutarnja prisutnost Boja oituje se po svijetlu koje zasljepljuje
Uvaavati djelovanje Boje u molitvi; mir, tiina, umjerena aktivnost.
Izvan molitve energi na askeza za razaranje glavnih duhovnih poroka.
5. Odaje Sjedinjenje volje
Trajna "uhva enost" volje, neki put poslije mistinog sjedinjenja
Vjernost vjeri i poslunost
6. Odaje No Duha, Oblik. Sveca i Apostola
Bog isti i obogauje posredstvom dodira u duhu i djelatnim mo ima
Predanje i tiha strpljivost. Siromatvo i nada.
7. Odaje Preobraavaju e sjedinjenje
Potpuna obuzetost Bogom i poslanje na korist Crkve
isto a i savrena ljubav u slubi Crkve
67
Sama Terezija opisala je detaljno hod kroz odaje zamka tako da svatko moe, itajui njezina djela, pronai i prepoznati sebe u nekim od odaja.3 Ulazna vrata zamka su molitva, dua bez molitve ostaje izvan zamka, a kako zamak nije drugo nego sama dua Boje boravite te osobe ostaju prikraene u vlastitoj spoznaji i spoznaji Boga, dakle, moemo rei da uope ne pokreu svoj ivotni projekt. prve odaje obraenje duhovni ivot gotovo da i ne postoji. Ovdje su osobe zarobljene svjetskim stvarima. Njihova spoznaja Boga i sebe vrlo je oskudna, ali ipak su u nekom rastu iako im prijeti stalna opasnost da odustanu od puta i izau iz zamka; da odustanu od svog ivotnog projekta; druge odaje obiljeavaju ih snani i bolni napori uspona, napetost izmeu ustrajanja i odustajanja ovo su odaje borbe i ustrajnosti, borbe izmeu dva svijeta. Dua sve jasnije uje Boga, ali je jo uvijek neto vue natrag. Ovdje su bitni spremnost na borbu, herojski stav, odlunost i ustrajnost da se ni po koju cijenu ne odustane od puta; tree odaje tko je uao u tree odaje pobijedio je racionalne djelatnosti i na putu je prema vjebanju sabranosti; osnovni rezultati ovih odaja su poniznost, strpljivost, poslunost ovdje ve polako zapoinje blaeno duhovno stanje. Due se silno vjebaju u pokori, sabranosti, uvaju se grijeha, vjebaju se u djelima milosra prema blinjima. enja za duhovnim iskustvima i nestrpljivost velika su opasnost da due odustanu i vrate se izvan zamka, zato je potrebna poniznost u strpljivom ekanju; U prve tri odaje odvija se naporan proces ienja due, gdje je poseban naglasak stavljen na ljudski element odlunosti, borbe i ustrajnosti, dok poevi od etvrtih odaja Bog je taj koji sasvim preuzima inicijativu. etvrte odaje Terezija ih jo naziva odaje mira i noi osjetila u kojoj se ve osjea Boja prisutnost, to je prijelaz u ivot mistike ovo su odaje u kojima se vjeba molitva i savladavaju problemi rastresenosti u molitvi, u kojima Bog daje molitvu ulivene sabranosti i molitvu smirenosti. Tu se dogaa susret ljubavi i osjeaj Boje prisutnosti; pete odaje "ivim, ali ne vie ja, nego u meni ivi Krist" ovdje je naglasak stavljen na mistino sjedinjenje, koje dolazi nakon sjedinjenja s Bojom voljom; este odaje u njima Bog isti i obogauje posredstvom dodira u duhu, a Terezija ih jo naziva i zaruke due ovdje se dogaaju posljednje pripreme i proienja due za potpuno sjedinjenje s Bogom; "posljednji korak prije sklapanja braka". Dua nailazi na brojne potekoe: izrugivanja od strane blinjih, problemi s ispovjednicima te "duhovne muke kojima se ne zna nai imena";
3
Isto kao prethodno
68
sedme odaje tu se dogaa duhovna enidba odnosno preobraavajue sjedinjenje i potpuna obuzetost Bogom i poslanjem na korist Crkve. Cijelo Terezijino izlaganje je jedna vrsta jednostavne i saete interpretacije onoga to duhovni ivot kranina jest. Terezija kree na put koji poinje od tvrdnje da se Bog nalazi unutar zamka i da ga se moe dohvatiti. Iznosi povijest svojeg ivota kao jasno svjedoanstvo kakav je plan milosra to ga Bog ima za svaku duu. Moemo rei da je po opisu njezina ivota duhovna teologija pola od konkretnog sluaja da bi onda na temelju njega dala odreeno tumaenje boanskog plana spasenja. Kao to smo promatrali njezin duhovni rast i prolaz kroz odaje zamka kao ostvarenje ivotnog projekta isto je tako mogue ono to je radila promatrati kao poslovni projekt, jer sama Terezija upozorava da nije dovoljno samo duhovno rasti, nego da nas upravo taj rast potie i na djela. Tako nam je Sv. Terezija Avilska dala upute za na ivotni projekt, ali i poslovni projekt jer kako sama kae: "Ne pregnete li da steknete i vrite kreposti, ostat ete vazda patuljaste." I nadodaje: "Ne elimo i ne bavimo se molitvom da uivamo, nego da zadobijemo snagu za sluenje Bogu, jer ovome slui i duhovna enidba da iz nje nastaju vazda djela, djela."4 "Kao to se istinsko apostolsko djelovanje raa iz kontemplacije, tako i autentina kontemplacija uvijek nosi djelovanje. Djelovanje i kontemplacija postaju jedno, tako to jedno uvijek poziva drugo....Nuno je prije biti da bi se moglo djelovati, prvo ljubiti da bi se moglo initi..."Sestre moje, ne gradimo kule bez temelja jer Gospodin ne gleda toliko na veliinu djela koliko na ljubav kojom se ini, a uinimo li ono to budemo mogle, Njegovo Velianstvo e dati pa emo moi svakim danom sve vie."5 Obnoviteljica karmelskog reda i poznata mistiarka osnovala je sedamnaest enskih i nekoliko mukih samostana diljem panjolske. Na slici br. 2. prikazan je njezin rad kao poslovni projekt. Zapoela ga je kad je jasno u sebi ula Boju zapovijed: osnuj samostane, radu daj vrijednost najuzvienije kontemplacije, a iz kontemplacije uini djelotvorni posao. "Gospodin hoe injenice, hoe djela. Ako vidi bolesnicu kojoj moe olakati, nemoj oklijevati da rtvuje molitvu. Posveti se njoj; ti mora osjetiti njezine bolove. Ako nju treba nahraniti, ti ostani gladna. U tome je istinsko sjedinjenje s Bogom."6 Slika br. 2. Poslovni projekt Sv.Terezije Avilske
Isto kao prethodno Isto kao prethodno 6 Otac Antonio Sagardoy, OCD: Razgovor s Bogom pie vam Terezija Avilska, Duhovne meditacije, Provicijalat hrvatskih karmeliana, Zagreb (Remete), 1989.
5
69
Zamisao ideja
uo avanje potrebe za promjenom
potreba obnove Karmelskog Reda napisati Obnovljeno Pravilo plan i program obnove sa svim detaljima
donoenje odluke
Definicija plan
izrada plana i programa
potvrda ispravnosti plana
savjetovanje sa Sv. Ivanom od Kria
Start tim
osnivanje projektnog tima
ivot po novom Pravilu sa par sestara
Izvedba posao
putovanje traenje mjesta dobivanje dozvole
x puta
gradnja ku e
voenje poslova
Kraj rezultat
uspostava samostana organizacija samostanskog ivota odabir starjeice samostana duhovno vodstvo
70
1. faza - ZAMISAO - IDEJA prvo je uoila potrebu da Karmel treba obnoviti i da Red treba ponovno zaivjeti prvotno Pravilo, donijela je odluku da e napisati Obnovljeno pravilo Karmelskoga Reda "Duh, odlunost i volja imali su u njoj takvu mo da je od asa kada je odluila, stvar ve bila kao zavrena, jer Gospodin dolazi u pomo onima koji su odluili da mu slue."7 2. faza DEFINICIJA PLANA izradila je plan i program obnove i pokazala ih Ivanu od Kria kako bi dobila potvrdu ispravnosti i podrku u pokretanju projekta. 3. faza START - OSNIVANJE zapoela je s par sestara ivot u malom gradiu u Castili, u panjolskoj pokazujui primjerom to je naumila, tijekom osnivanjima samostana pratila ju je i borba s Inkvizicijom, ali uz nju je bio Gospodin koji ju je vodio, tjeio i poticao na uvijek nove akcije. 4. faza IZVEDBA - POSAO krenula je uvijek s putovanjem i traenjem pogodnog mjesta za samostan, traila je osamu, mir, tiinu, ali i blizinu vode i pogodnu cijenu, dobivanje dozvola za poetak gradnje i za osnivanje samostana od Provincijala, Crkve i gospodstvenih vlasti zadavale su joj velike muke i bile prva prepreka na putu do cilja. Nisu svi bili blagonakloni i presretni da jedna ena poduzima tolike akcije. "Dolo je vrijeme da sama uzme stvar u svoje ruke. Jednog dana, kad se osjeala neto bolje, otila je do njega, pouzdavajui se u vlastitu vjetinu pregovaranja koju joj je Bog dao."...."ena koja se umije okoristiti prilikama i poznanstvima, ali Terezija ne voli da se spretnost iskrene u lukavtinu, sposobnost organizacije u sebinost, smisao za inicijativu u preveliku samostalnost, a pouzdanje u sebe u tatinu."8 za gradnju kua zajedno je s graevinarima izraivala graevinske planove, odabirala graevinski materijal, nadgledavala radove, a esto ih i sama vodila "Sama je preuzela voenje poslova. Sjedei na kamenoj klupi unato hladnoe, svemu je
7
Marcelle Auclair: Prva ena nauiteljica Crkve Sv. Terezija Avilska, Knjinica duhovnog ivota, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1970. 8 Isto kao prethodno
71
predsjedavala, sve nadgledala naslanjajui se na svoj tap od kojeg se nije odvajala od onog pada u Avili, za svako pitanje nalazila je najbre rjeenje i poticala ljude jednom rijeju ili jednim pokretom ruke."9 nakon dovretka kue postavljala bi na jedna vrata samostana kip Sv.Josipa, a na druga vrata kip Blaene Djevice Marije; to su bili uvari samostana i sestara. 5. faza KRAJ - REZULTAT za svoje samostane pomno je odabirala sestre, a kriterij je uvijek bio zdrav razum, visok stupanj molitve i krepost poslunosti i umjerenosti u svim stvarima. Formirala bi procesiju sa sestrama i unijela u samostansku kapelicu svetohranite i raspelo to je bio znak za poetak novog ivota, organizirala je samostanski ivot do najmanjih pojedinosti, a posebnu je panju uvijek posvetila klauzuri jer je brinula za odvojenost od svijeta "Zvono: na posao. Zvono: na odmor uz zvrljanje kolovrata. Zvono: na molitvu, zvono: disciplina, zvono: pokora. Zvono: ispitivanje savjesti. Gdjegod se nalazila, togod radila, svaka karmelianka u svim samostanima klekne u isti as i isti prozrani kristal due iju je ljepotu opisala Terezija, i dvije stotine prozirnih srdaca odraavaju lice svoga Kralja."10, brine i za zdravlje sestara "Majka se brine i za zdravlje svojih keri. Neka ne borave u elijama koje su netom sagraene, dok se potpuno ne osue zidovi, odabire starjeice samostana "Catalina znade silno ljubiti Boga i uzvienoga je duha, a to je dovoljno da znade upravljati. Ona e bit dobra starjeica kao i svaka druga. Nauit u je da strogost treba ublaiti s malo razumijevanja za druge i zasladiti je shvaanjem za blinje..... Tako je birajui jednu po jednu i pouzdavajui se vie u ono to joj instinkt govori o njenim kerima, nego u ono to je vidljivo, Majka Terezija od Isusa stvorila je krunu svojih velikih starjeica."11 vodila je i samostanske raunske knjige "Majka jednako slobodno shvaa pitanje novca kao i sve ostalo: novac je bio za nju sredstvo kojim se sluila ne prezirui ga, ali se nije niti vezivala za njega. Nije robovala ni siromatvu ni obilju. Ako je neka darovita i kreposna novakinja bila primljena u Karmel bez miraza, Majka je zahvaljivala Bogu: "Slava Bogu!" No, isto tako je slobodno rekla: "Obradovala sam se ulasku ove redovnice koja je veoma bogata. Sve je dobro prolo: "Slava Bogu!""12
Terezija Avilska: Moj ivot, Kranska sadanjost i hrvatski karmeliani i karmelianke, Zagreb, 1991.
10
11 12
Isto kao prethodno
Isto kao prethodno The Wisdom of St. Teresa of Avila compiled by Ruth Burrows, Lion publising, 1998.
72
vodila je i kao duhovnik due svojih sestara "Odstranivi vjernog Juliana de Avila, koji je radi starosti izgubio ugled, rekla je: "uvao nas Bog od previe starih ispovjednika", i ponovno je sama uporno svojom neumoljivom blagou preuzela vodstvo dua."13 Na kraju poslovnog projekta, nakon to je ustanovila brojne samostane Marcelle Auclair je zapisao i ovo: "Tako je oslanjajui se na svoje dvadesetogodinje svakodnevno pomno promatranje, uoavajui najmanje reakcije i najbeznaajnije pojedinosti jednako kao i najvanija zbivanja, preinaujui jedno, imajui u vidu drugo, pozivajui iskustvo u pomo protiv tradicije i tradiciju protiv prenaglih novotarija, te iste godine 1581. dovrila napokon, toku po toku, Pravilo (Ustanove) Konstitucije obnovljenog Reda Nae Gospe od gore Karmela. Za onih nekoliko mjeseci to ih je provela u Palenciji nije je naputala ova briga. Bosonogi koji su se okupili na kapitulu u Alca de Henares, morali su konano usvojiti Konstitucije. aljui ocu Gracianu poruku za porukom, ona je do zadnje minute unosila u njih ispravke i poboljanja."14 U Palenciji je saznala da je Papa Grgur XIII odijelio Bosonoge u zasebnu provinciju. Ova bula napisana u obliku pisma predstavlja krunu djela Majke Osnivateljice. Terezija od Isusa vidjela je svoju obnovu ne samo ostvarenu i dovrenu nego i njen nastavak i produenje za budunost. Dvadeset dva samostana, tri stotine redovnika i dvije stotine redovnica, kako je pisalo u buli Sv. Petra bili su od tada slobodni pred ljudima i pred Bogom, jer su svi postali podloni strogom i nepromjenjivom Pravilu u kojem e se preporaati jedino za Boga. Tako je uspjeno zavrio poslovni projekt kojem je sponzor bio Gospodin, voditelj projekta Terezija od Isusa, a lanovi projektnog tima Bosonogi Karmeliani. Uspjeh je Sv.Tereziji ulijevao snagu jednako kao i borba. Njoj je sve ulijevalo snagu jer je uvijek bila oslonjena na Boga. ivjela je u realnosti Boje sveprisutnosti, u tako uskoj povezanosti s Isusom da nije imala blieg savjetnika, djelotvornijeg tjeitelja i njenijeg prijatelja od Njega. Bog je za nju bio u svemu i u svima. Ljubila je i radila za svog Gospodina. Jer nadglednik koji radi za svemogueg gospodara ne vodi rauna o vlastitim probicima: on radi bez grozniave uurbanosti ili pohlepe, kori bez mrnje, nepristrano nagrauje. Kod svakog novoosnovanog samostana mislila je isto to i kod prvoga: "Gospodine ovo nije moja kua; za Tebe je otvorena i ti se brini za nju.." U Tereziji su se zdruile Marta i Marija i zato je dostigla takav stupanj u kojem kontemplacija i akcija nisu odvojene nego nerazdjeljive: ona se Bogu u isti mah klanja i slui mu. Moemo rei da je ovo konkretna uputa za svakog krana. No, jasno je da e put prema cilju, prema Bogu biti razliit ve prema ivotnim staleima pojedinih ljudi. Ne moe se od jedne zaposlene ene, koja je k tome i supruga i majka u obitelji oekivati da po par sati dnevno provede u Crkvi molei i slavei Boga, a da pri tom zanemaruje posao
13 14
Isto kao prethodno Marcelle Auclair: Prva ena nauiteljica Crkve Sv. Terezija Avilska, Knjinica duhovnog ivota, Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1970.
73
i svoju obitelj. Teko je uskladiti poslove ovoga svijeta i odnos s Bogom, ali je ipak mogue. Pravoj pobonosti ne smeta obavljati one dunosti koje moramo prema svom ivotnom staleu. Svaki ivotni stale ima svoj duhovni hod i moe ga postaviti kao ivotni projekt. Iz ovoga zakljuujemo to je volja Boja za nas. Boja volja nije jednolina. Crkva je Boji vrt u kojem on eli imati raznovrsno i raznobojno cvijee. Ta pluralnost ini vrt lijepim. On eli imati ljude koji se izravnije posveuju molitvi, evangelizaciji, svjedoenju odreenog evaneoskog stava, ali i one koji se angairaju u drutvu i bave vremenitim i profanim djelatnostima ureujui ih po Bogu. Sve su to faze vlastitog posveenja. Zato Sv.Terezija zastupa pluralnost duhovnosti te veli da "ima mnogo staza na ovom duhovnom putu". to znai da je glavni put jedan, a svaka faza tog puta ima bezbroj razliitih staza. Ona nadalje upozorava, da se ovjek ne treba optereivati traenjem vlastite staze; ona se sama otvara onome tko iskreno trai Boga i njegovu volju, tko je spreman prihvatiti iz Njegove ruke i ugodno i neugodno.15 Kada kranin posjeduje tu unutarnju opredijeljenost za Boga i njegovu volju, tada on raste u svetosti kroza sve to ini, a da ni "sam ne zna kako" (Mk 4,27). Sv. Terezija Avilska potie te osobe da se kroz dan, kada su zauzeti svojim poslovima koji puta u "nutrini uteknu svome Bogu", upute mu kratku rije pouzdanja, ljubavi, panje, kakav uzdah srca. Tako e i poslovni i ivotni projekt napredovati pod naim mudrim vodstvom i s osloncem na Boga. Konkretne ivotne okolnosti su razliite za svakog ovjeka. Svaka je osoba jedinstvena i neponovljiva. Ima svoju dob, naravne karakteristike, svoju profesiju, stale, konkretnu situaciju, itd. Ne moe se od gitare oekivati zvuk orgulja, ali svi smo dobili iste upute za ostvarenje svojih projekata (kraj navoda). III. PORUKE SV.TEREZIJE AVILSKE NAMA - DANAS (U nastavku svi navodi su iz knjige Marcele Auclair: Prva ena nauiteljica Crkve) itajui djela ove svetice i knjige koje su drugi pisali o njoj prepoznala sam etiri osnovne poruke i nekoliko kljunih pojmova koje su bile vane u 16.stoljeu u njeno vrijeme jednako kao i danas u 21. stoljeu, a koji se isprepliu i nadopunjuju. Stotine godina su prole, a njezina poruka jednako je aktualna i iva. 1. Molitva - Terezija je uiteljica molitve opisana je detaljno i pristupanona poetku ovog teksta 2. Osobni razvoj, ivot u Bojoj prisutnosti, spoznavanje sebe samog Terezija nam je primjer kako se boriti protiv sebe i napredovati u duhovnom ivotu
15
Usp. Isto kao prethodno
74
3. Pripadnost Crkvi istie uvijek vjernost Crkvi 4. Akcija/djela/rad I jo bih posebno istaknula rijei/pojmove koji se najvie ponavljaju u njezinim djelima i koje su povezane sa svim njezinim porukama. To su ODLUNOST I VOLJA u svemu i TATINA I OHOLOST U GRIJEHU. Njezina je nauka odraz vlastitog osobnog ivota i duhovnog iskustva. Danas neu govoriti o Terezijinoj biografiji, obitelji, mladenatvu, bolestima.....iako sve to mnogo govori o njoj. Neu govoriti ni o njenom putu molitve, njenom duhovnom hodu jer bi nam za to trebalo puno vie vremena, sve sam to zapisala pa ete moi proitati. Danas bih govorila o onim stvarima koje sam usvojila, proivjela i dio su mog iskustva. Kao poslovna ena traila sam u njenom ivotu i radu savjete i iskustva koja govore o proimanju akcije i kontemplacije, rada i molitve. Traila sam i nala podrku u svakodnevnom radu. Izvrni sam direktor sektora u Privrednoj banci koji sam osnovala od poetka; nije prije postojao, zaposlila ljude, organizirala posao, a pomo sam, prije sedam godina, nala u ivotu sv.Terezije Krenula sam prvo stazom osobnog razvoja i odlunosti. OSOBNI RAZVOJ, IVOT SAMOSPOZNAJE I ODLUNOST U BOJOJ PRISUTNOSTI, PUT
"Terezija je po prvi puta izrekla kljunu rije svoga duhovnog kao i aktivnog ivota: Tako sam malo po malo odluila prisiliti sebe da uem u samostan determinacion, determinirati, odluiti. Odluih ... , Odluila sam, ... Od silne je vanosti da ponemo s vrstom odlukom... Dua koja zapoinje s vrstom odlukom ve je uinila veliki dio puta... ... malo, gotovo nita, jedna sasvim mala odluka...... "...Sada je znala da osjeaji, elje, ukus, vladanje, sve ono to se ini naim znaajem, nije drugo nego skup tenja koje se mogu vjebanjem i navikom pobijediti ili razviti, da je sve to podlono nadzoru volje. Bog je stvorio ovjeka slobodnog da moe izabrati savrenost. On hoe upravo, tu odluku. On eka samo nau odluku da sve uini sam. "Gospodin pomae onima koji su odluili sluiti njemu na slavu ". "Za njene postupke mogli bismo rei: Dobro je promislila i promotrila ono to mora uiniti, zatim bi izvela ono to je zakljuila i odredila, s velikom odlunou i ustrajnou dok ne bi postigla potpuni cilj." Kasnije e rei i za najviu duhovnost: "Sve je uinjeno onoga trenutka kad se dua odluila na nutarnju molitvu. U jednom kratkom poglavlju svoga ivota deset puta je napisala rije determinacion koju je
75
povezala s idejom slobode: Nuno je da se zapone s ovom slobodom i odlukom ... Ona koja ima u sebi tu odluku ne treba se niega plaiti ... Treba odluiti da nee dopustiti da Krist padne pod kriem pa makar ta suhoa trajala cijelog njenog ivota. (str. 36-37) "Odluila je dokrajiti svoju neodlunost." "Usvojila je i devizu grada Avile: Antes quebrar que doblar, radije se slomiti nego popustiti, radije umrijeti nego odustati." "Nije gubila iz vida da e joj najtee biti boriti se sama sa sobom. inilo joj se da nije toliko stvorena za svetost koliko za uspjeh u svijetu; optuivala je sebe da je puna pogreaka i oprenosti: ponosna ali lakoumna, zapovjednika ali podlona utjecajima; spominje svoje krajnje licemjerstvo i odvratnost prema lai, elju da se dopadne, koja ipak nije ublaavala promjenljivost odstranjenih raspoloenja, koja su znala planuti stranim srdbama, te onaj osjeaj, asti, ono crno samoljublje, krivo shvaeno samoljublje koje nikakva turpija nije mogla izbrusiti". ( a kamoli svi seminari za managere koji se danas organiziraju) "Dakle, na poetku svoga redovnikog ivota Terezija je shvatila vrijednost onoga to je nazivala "herojskim inom": "Kad pomislim na to, nema niega, ma bilo i najtee, to ne bih prihvatila. Iskustvo mi je pokazalo da, ako se prisilim uiniti samo za Boga neto to je na oko grozno, nagrada e biti to slaa to je bojazan bila vea". "Sada je postala revnija; ve ju je dotakao plamen boanske ljubavi i ona sve vie zahtjeva od same sebe. (str. 44) PRIPADNOST CRKVI Uestali napadi na Crkvu i pretjerani aktivizam te kako nam Terezija moe pokazati put i pravu mjeru u svemu. Kako se Crkva i sveenici danas napadaju neu ni spominjati. Nekome je oito jako vano da ti napadi budu stalni i da svakako ne bude perioda bez napada radi ouvanja kontinuiteta. Da nije bilo sv. Terezije 1989. godine kad sam je prvi puta susrela u njezinim djelima moda bih se i ja uhvatila na taj mamac. "Gdje je zamka?" Zamka je da ponemo misliti kako je Crkva nepotrebna jer se u Boga moe vjerovati i bez Crkve, zato je se eli na svaki nain diskreditirati, ali ne dajte se uloviti. Bez Crkve nema puta do Boga. O.Vjenceslav ovako govori u jednoj radio emisiji "Hvaljen Isus i Marija": " Koliki su se uasnuli nad Gibsonovom Pasijom, ali za Isusom nisu poli. Koliki su lani vikali na Crkvu koja je stoljeima skrivala jedino Evanelje, kau oni, jer se je bojala istine. Tko se od njih pribliio k Isusu da zaivi s Njime, Njegovo Evanelje. Hoe li netko od ovogodinjih razglabatelja Crkvenih pitanja pristupiti k Crkvi kao Majci s punim povjerenjem i dati joj da mu ona pokae Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje.
76
Daj Boe. Ali kao i ranije, svi e oni ostati vani i izdaleka svom otrinom razuma i logike razglabati, istraivati, zakljuivati i osuivati ono to ne poznaju iznutra." "U Terezijinom se ivotu i nauci istie i osjeaj eklezijaliteta, osjeaj s Crkvom. Crkva! To je tema naega vremena. To je tema Koncila veli Pavao VI. (Oss. Rom. 9. IV 1970). Terezija u svojim velikim i malim knjigama istie svoju vjernost Crkvi. U Putu savrenosti pie: U svemu se drim istina svete Majke rimske Crkve. U duhovnim izvjetajima svojim ispovjednicima dodaje: Podvrgavam se opomenama Crkve. A za nju podvrgavati se isto je to i ljubiti Crkvu. (Marcelle Auclair). A na smrtnoj postelji razgovjetno i s mnogo dostojanstva i radosti ponavlja: Gospodine, ja sam ki Crkve. Terezija izjavljuje da je kerka Crkve. Ona je tijesno povezana s Crkvom boli svoga vremena i pati s Crkvom u njenoj obnovi. Trpi zbog dramatinog rascjepa jedinstva u Crkvi svojih dana kao i zbog profanacije sv. Euharistije i sveenstva. Ona zato, novo osnovanu karmelsku obitelj poziva na molitvu i apostolsko djelovanje. Sve: molitve, rtve, samoa, rad, sav ivot zajednice treba da je na slubu Crkve. Ako sve nije potinjeno slubi Crkve tada, sestre, - veli - znajte, da ne ispunjavate svrhu zbog koje vas je Gospodin sakupio na ovome mjestu: Ona osniva i muku granu Karmela, -da u Crkvi uva duhovne vrednote i pomae joj u nevolji." "Terezija nam je danas potrebna, da nam uree u duu duh II. vat. koncila: duh svetosti i eklezijalnosti, osjeaja s Crkvom!" Stoga je zovite u pomo kad posumnjate ili kad sami budete morali nekome objasniti da nemaputa do Boga bez Crkve. AKCIJA I KONTEMPLACIJA Dananji pretjerani aktivizam ovako je opisala Sv. Terezija "Jadna Dona Luisa! " Za osobe njena roda sve je samo obaveza, zato je velika zabluda nazivati ih gospodom, dok su oni zapravo robovi tisue obaveza....Stjecala sam veliku dobit promatrajui sve to, i to joj rekoh." (str. 98). "Ne pregnete li da steknete i vrite kreposti, ostat ete vazda patuljaste." I nadodaje: "Ne elimo i ne bavimo se molitvom da uivamo, nego da zadobijemo snagu za sluenje Bogu, jer ovome slui i duhovna enidba da iz nje nastaju vazda djela, djela."16 "Kao to se istinsko apostolsko djelovanje raa iz kontemplacije, tako i autentina kontemplacija uvijek nosi djelovanje. Djelovanje i kontemplacija postaju jedno, tako to jedno uvijek poziva drugo....Nuno je prije biti da bi se moglo djelovati, prvo ljubiti da bi se moglo initi..."Sestre moje, ne gradimo kule bez temelja jer Gospodin ne gleda toliko na veliinu djela koliko na ljubav kojom se ini, a uinimo li
16
Isto kao prethodno
77
ono to budemo mogle, Njegovo Velianstvo e dati pa emo moi svakim danom sve vie."17 I kako je krenula?? Zapoela ga je kad je jasno u sebi ula Boju zapovijed: osnuj samostane, radu daj vrijednost najuzvienije kontemplacije, a iz kontemplacije uini djelotvorni posao. "Gospodin hoe injenice, hoe djela. Ako vidi bolesnicu kojoj moe olakati, nemoj oklijevati da rtvuje molitvu. Posveti se njoj; ti mora osjetiti njezine bolove. Ako nju treba nahraniti, ti ostani gladna. U tome je istinsko sjedinjenje s Bogom."18 Osnovala je brojne samostane, napisala 4 knjige i preko 5.000 pisama i to u vrijeme kada je ena bila potpuno podlona muu, obitelji, okolini...a klauzurna redovnica obvezna na klauzuru i poslunost Crkvi ... i kako je onda podigla tolike kue, smjestila redovnice, organizirala sve od gradnje do molitve.?! Ila je naprijed "s neustraivou Duha Svetoga, jer je njena hrabrost nadilazila hrabrost mukaraca i ena". (str. 89-90) I pitala: "Gospodine, zato mi zapovijeda nemogue stvari? Kad sam ve ena, da sam barem slobodna! ali vezana sa svih strana, bez novia i bez mogunosti da pribavim novac, ukratko bez iega. To su bile injenice, ali zbog poslunosti i ljubavi prema Isusu odmah dodaje: "to mogu uiniti, Gospodine?" I tako iz molitve i razgovora s Gospodinom niu se djela. (str. 91.) "Terezija pravi nacrte, zapovijeda radnicima, postavlja dvostruke reetke izmeu kora i kapelice. Reetke su napravljene od gusto isprepletenih ipki tako da redovnice mogu pratiti slubu na oltaru skrivene od pogleda. Zidovi nisu bukani. Sve je veoma siromano, ali izvanredno isto. Terezija je sve tako dobro rasporedila da su razmjeri skladni." Kad je jednom kroz molitvu dobila poruku nita je nije moglo zaustaviti, pa sve je ionako radila za Gospodina. Kolike je prepreke imala itajte u njezinim knjigama. "Tekoe su velike i mala skupina gubi hrabrost, ali osnivateljica nikad ne poputa: ona je odluila da postigne cilj. Ve tada je bila ena koja se nee plaiti izvanrednih i velikih pothvata, nego e uivati i radovati se to ih moe ostvariti, jer je lagani pothvati nisu zadovoljavali." (str. 92.) Molitva i rad za Tereziju su isto, evo kako pie na jednom mjestu. "Meusobno se pomagati, suosjeati, unijeti njenost u dobru volju, radovati se sa susestrama u vrijeme dnevnog odmora i onda ako vam nije do toga", njegovati bolesne, sluiti u najniim poslovima, sve je to Terezija stavila u isti red s kontemplacijom ili
17 18
Isto kao prethodno Otac Antonio Sagardoy, OCD: Razgovor s Bogom pie vam Terezija Avilska, Duhovne meditacije, Provicijalat hrvatskih karmeliana, Zagreb (Remete), 1989.
78
nutarnjom molitvom: to nas briga hoemo li sluiti na ovaj ili onaj nain" Ljubav prema Bogu ne moe se odijeliti od ljubavi prema blinjemu. (str. 113). Svojim sestrama je govorila kako Karmelianka mora zorno pokazati kako djelima propovijedati, budui da nam apostol i nae neznanje ne doputaju da propovijedamo rijeima." "Po njenu sudu dobro upotrijebiti darove koje nam On daje znai njega slaviti". "Keri moje, nemojte oajavati kada se radi poslunosti moramo baviti materijalnim stvarima! Ako radite u kuhinji znajte da se Gospodin nalazi meu loncima. Tako se ugodno osjeala meu loncima u samostanu Sv. Josipa da je Izabel de Santo Domingo zatekla Majku kako je pala u zanos pred penicom." (str. 118) A kako nije uvijek sve ilo glatko znala ju je uhvatiti i malodunost i tuga. Sreom brzo ju je prolazilo. "A zatim plae. Plakala je dane i noi u pustinjakom sklonitu sva izvan sebe zbog bolne nemoi: Nemona enica kao ja nije mogla nita. "Zar nita? Nita nego plakati? Nemojmo misliti da smo sve uinile prolijevajui suze, nego zasuimo rukave i radimo." "Najprije molitva. Molitva moe biti borba, utnja tvrava, a mrtvenje taktika: duh usredotoen na Boga ima istu snagu kao vojska u pokretu, a nijeme, nepomine ene ispod svoje crne koprene mogu se boriti za mir u svijetu, stvarajui od svake svoje misli, od svakoga svog odricanja "junako djelo." (str. 126.) "Ona prelazi preko razboritih razmiljanja i odluuje jednom za uvijek da ne treba raunati uvijek o razumnosti. Razumnost je nametljiva. Za nju tekoa nestaje onoga trenutka kad je odluila pobijediti: To me staje samo malo napora u poetku. Ova vjeno bolesna ena nazivlje malim naporom silne poslove u kojima je radosno sudjelovala. Ona ne zna za oklijevanje, odmah joj je jasno to hoe i smjesta se daje na posao. Ali kad je okolnosti primoravaju da bude strpljiva, ona eka, ali ne naputa zamisao." ne odustaje. (str. 128.) "U vrijeme kada je poimala svoje veliko djelo osnutka, Terezija od Isusa imala je pedeset i dvije godine. Klauzura nije ni malo nakodila onome to je u njenom svjetskom ivotu dovelo do blistavog uspjeha: jo je uvijek lijepa, vesela, ivahna, bolji govornik nego ikada i obdarena arom kojem su se uzalud opirali. Silna iskustva nisu ostala neplodna nego su neprestano nadopunjavala njenu izvanrednu osobnost, ne oduzimajui joj nita i ne ruei u njoj nita." "Terezija od Isusa je odluila da se ne da sputati svakovrsnim bolestima koje su joj ipak prouzrokovale neprestane bolove i od kojih je najmanja neugodnost bila svakodnevno povraanje. Za pet godina klauzure to je proivjela u sv. Josipu ona je sazrela, a da to nije ni slutila; najvii stupanj molitve oboruao ju je za djelovanje. I evo je slobodne, duhom slobodne, gospodarice same sebe, jer se oslobodila svakog
79
egoizma, svakog ponosa i osobnog probitka; puna je sranosti, svojstvene njenoj rasi, odvana odvanou koju Bog daje mravu:" ( str. 129.) IV. AKTUALNE PORUKE A sad evo poruke za nas i ujedno provjera odgovora na ono pitanje s poetka: koliko se Bogu preputamo i koliko mu vjerujemo, koliko smo kadri postupiti kao Sv.Terezija. Moemo li se ovako prepustiti: "Kad je dobila dozvolu za otvaranje jednog od samostana ona ode oarana uvjerena da ima sve premda nije imala nita. Preostala su joj samo trietiri dukata. Terezija od Isusa i tri dukata ne znae nita, ali Terezija od Isusa, tri dukata i Bog, to je sve." Ali kui ni traga. Terezija po svom obiaju ore, sije, radi svim svojim silama i mogunostima, pa i preko toga i nepokolebivo eka ispunjenje obeanja: Kucajte i otvorit e vam se. Kucajte znai: radite. (str. 146. 147.) Posebno mi se dopada ovaj komentar njenog ispovjednika: "Ovaj provincijal, Juan de Salinas, viao je Tereziju za vrijeme cijele korizme i gotovo je svakog dana ispovijedao. Mudro je i dalje ostao kod svoje tvrdnje i rekao ocu Banezu: "Prevarili ste me kad ste rekli da je Majka Terezija ena. Vjere mi, ona je mukarac i to od onakvih koji imaju najvie prava nositi bradu." Odluan duh majke Terezije, njena hrabrost u suoavanju sa zbiljnou, bilo da se radi o materijalnim ili duhovnim stvarima, nije svojstvo mukaraca nego velikih duhova i pravih znaajeva. (str. 169.) "Majka Osnivateljica posjedovala je rijedak dar da povezuje ljubav prema samoi i kontemplaciji sa sposobnou da pregovara sa svijetom, oboruana pronicavou, opreznou, pa i lukavou. Za nju je uspjeh njenih pothvata znaio ostvarenje Boje volje na zemlji. I kada priznaje: Ja sam stara i umorna al' moje elje to nisu, dokazuje koliko je jo uvijek snana njena sklonost za radom pod ezlom "Kapetana ljubavi, Isusa naeg jedinog dobra!" (str. 245.) "Radost i napredak u ljubavi, to su plodovi to ih je Terezija od Isusa ubrala na drvetu kria. Napredak u blagosti uvijek je divan znak, naroito kada se raa iz velike patnje; no u oima Majke Osnivateljice on dobiva svu svoju vrijednost istom onda kada je usmjeren prema djelovanju." (str. 251.) "Terezija radi, pa i spletkari, ne preza pred nikakvim naporima, noi provodi u pisanju pisama i knjiga, a dane u upravljanju, poticanju, nadahnjivanju i borbi. No kraj svega ovoga za nju je najbolje utjeti i razgovarati s Bogom. Jednom rijeju: odluno raditi kao da ne molimo, i tako arko moliti kao da ne radimo. U njoj su uvijek
80
nerazdvojno zdruene Marta i Marija i zato je dostigla takav stupanj u kojem kontemplacija i akcija nisu odvojene nego nerazdjeljive: ona se njegovu Velianstvu u isti mah klanja i slui mu. SAVJET ZA NAS DANAS: "Molitva, molitva, drage sestre! "Svaku ozbiljnu odluku pretresite najprije u molitvi!" "Sluajmo Boga kao to se slua najbolji prijatelj...Kada nastojimo vriti njegovu volju nemamo se ega bojati..On uzima sve u svoje ruke. Jer Krist je izvanredan prijatelj, ako gledamo u njemu ovjeka s njegovim slabostima i patnjama; tada On ostaje s nama. Kada se naviknemo da ga tako gledamo, lako emo ga nai pokraj sebe..." i ivjeti uvijek u Bojoj prisutnosti. Na taj nain njen dobri Prijatelj nije ju nikada ostavljao. Upravo u ovim trenucima, kada je po logici svaka nada bila nemogua Majka Terezija je bila najjaa. Prijatelji su pobjegli ili se sakrili, Kralj uti, mrnja je udvostruila nasilje protiv Obnove, ostaje jedino Bog, ali Bog je dovoljan. . Pouzdanjem u Boga, potpunim povjerenjem, pobjeda je zasjala. Velika je istina: kada se ponemo pouzdavati u ljudska sredstva, boanska nam mogu otkazati. Bog samo eka nau odluku da mu se prepustimo pa da sve sam uini. PORUKA ZA MENAGERE I PODUZETNIKE Moram zahvaljivati Bogu zbog naina kako ona vodi svoju kuu i zbog talenta koji pokazuje....Po svemu se vidi: ena koja se umije okoristiti prilikama i poznanstvima. Ali Majka ne voli da se spretnost iskrene u lukavtinu, sposobnost organizacije u sebinost, smisao za inicijativu u preveliku samostalnost, a pouzdanje u sebe u tatinu. Nije propustila da upozori na to Mariju Bautistu: Najprije poinje njenou: udno je kako me gotovo sva pisma umaraju osim vaeg ... Zatim slijede posve odreeni prigovori: ... alosno je kada je ovjek uvjeren da sve znade kao to ste vi uvjereni; i jo tvrdite da ste ponizni! Znajte da mi se nimalo ne dopada vae uvjerenje da nitko ne radi tako dobro kao vi ... Neka vaa asnost prestane s tim lukavtinama." (str.285.) ivjela je u realnosti Boje sveprisutnosti, u tako uskoj povezanosti s Isusom, da nije imala blieg savjetnika, djelotvornijeg tjeitelja i njenijeg prijatelja od Njega. Bog u svemu. Bog u svima. Je li mogla prosuivati? Mogla je samo ljubiti i raditi za svog Gospodina. Jer nadglednik koji radi za svemogueg gospodara ne vodi rauna o vlastitim probicima: on radi bez grozniave uurbanosti ili pohlepe, kori bez mrnje, nepristrano nagrauje, kupuje kao da ne posjeduje, slui se stvarima kao ne sluei se. U njemu nema nemira: Kod svakog novoosnovanog samostana mislila je isto to i kod prvog: Gospodine ovo nije moja kua; za Tebe je otvorena i ti se brini za nju ... " (str. 289).
81
Nikada nije lagala, nikada nije o nikome zlo mislila. Energina kada se radilo o probicima Reda, toliko je bila ponizna kada je bila ona u pitanju da se pokoravala vlastitim podlonicama. Znala je rei: "Ne znam zato me zovu Osnivateljicom, kad je Bog osnovao te kue ...
V. ZAKLJUAK Pokazala nam je kako pronai pravu mjeru, to je rad Bogu po volji, a to pretjerani aktivizam i kako se kroz molitvu pronalazi prava mjera i kako u naem ivotu, ako Bogu vjerujemo, nema mjesta onoj destruktivnoj i depresivnoj izjavi: tu se nita ne moe. "God. 1915. jednim okrunim pismom izdanim u Ministarstvu rata kralj Alfons XIII, proglasio je Tereziju zatitnicom eta i korpusa svoje intendature. To je bilo dostojno priznanje administrativnim sposobnostima one koju je sveuilite u Salamanki ve proglasilo doktorom mistike, a sv. Petar joj priznao nebeske asti". Mogu je uzeti za zatitnicu i ene kuanice i zaposlene ene naeg stoljea, kao i svi oni koji izgrauju, rade i stvaraju, svi koji tuju prijateljstvo, svi koji se nadaju unato protivtinama. Jer sigurno nije najmanja Terezijina zasluga to je pokazala da Bogu odani ovjek mora biti ujedno i potpuni ovjek, i da veliki sveci ne preziru male kreposti. (str. 305.) Neka sv. Terezija Avilska postane i naa prijateljica, suputnik i na putokaz prema Bogu i primjer kako ivjeti u Bojoj prisutnosti, svaki trenutak i kako u molitvi uti to nam je initi. Sve to mi ne moemo Gospodin moe i kako kae Psalam prve nedjelje svibnja: " Djela ruku naih nek uspiju Gospodine". Mjesec svibanj je kao Terezijin samostan, na poetku 1. svibnja je sv.Josip, na kraju, s druge strane, Blaena Djevica Marija, a tijekom cijelog svibnja karmelianke i karmeliani i mi s njima. SAVJETI: Nemoj lijegati pospan, nego veoma budan u elji za Gospodinom. Sretni oni koji se bave molitvom prije nego usnu i koji se, budei se, odmah vraaju molitvi. Molite sv.Josipa, kojeg je i sama molila, za pomo u molitvi. Uvijek se trudila ivjeti u Bojoj prisutnosti. Ona neprestano moli i radi. Za najmanju rije to dovodi do neprijateljstva treba se odmah ispriati, treba mnogo moliti i ne praviti iz svoje povrijeene tatine pitanje asti. Ah, to pitanje asti
82
(puntillos de honora), koje je dugo vremena bilo za Tereziju de Ahumada kamen spoticanja! Terezija od Isusa je uzviknula: Krv mi se ledi kad se toga sjetim! Ako je i s vama tako, budite uvjerene da ste izgubljene, vjerujte da ste istjerale Zarunika iz svoje kue, viite Njegovom Velianstvu i brzo potraite lijek. Otkrila je tetno djelovanje nepotrebnih rijei, razorno djelovanje kritiziranja, kojem se nije uvijek lako suprotstaviti. Samoa, naprotiv, pogoduje utnji; utnja sabranosti a sabranost pogoduje snazi. Snazi da moe biti sretna. Ne samo za sebe nego za svijet. U njoj se potreba za djelatnou izraava u obliku elje za apostolatom. Ali ljudski glas ne moe postii toliko koliko dua sjedinjena s Bogom u molitvi. utnja usredotoena u Bogu jaa je od buke. Ali to treba uraditi da puni ljubavi i sklonosti postignemo vrstu blagost, kako da unitimo "mrani osjeaj asti"? Onom najveom krepou koja je uvijek pogodba svih ostalih kreposti: poznavanjem samoga sebe. Ali lijenici svijeta su je osudili. Odluila je zato da pozove one nebeske, i oslanjajui se na svoju lijepu logiku, izabrala je sv. Josipa: "Ovaj slavni svetac pomae nam u svim potrebama. Gospodin nam pokazuje da ga slua na nebu kao to ga je na zemlji zvao ocem i bio mu posluan".... UPOZNAJ SEBE SAMOGA "Upoznavanje samoga sebe je kruh s kojim moramo blagovati sva ostala jela pa i ona najbiranija, ne smijemo uzimati hranu bez toga kruha. Majka nikada nee prestati govoriti o tom pronicavom promatranju samoga sebe. Kada ova snana dua koju su nutarnja molitva i boanska milost malo po malo oslobodili od onoga to bi psihoanalitiar nazvao njenim kompleksom samokanjavanja, uzimlje za svoju devizu tri rijei: Raditi, trpjeti, ljubiti i kada trai kunje, nema u tom nikakve morbidne tendencije: Kuaj nas, Gospodine, ti koji zna istinu, kako bismo upoznali sami sebe. Jedino nam patnja pokazuje nau stvarnu snagu ili iluziju nae samodopadnosti. Za Tereziju od Isusa trpjeti znai upoznavati samu sebe, a moramo oplemeniti i svoje shvaanje kako nas istina o nama ne bi kukaviki orobila." Nadam se da e svatko od vas pronai putokaz za sebe i svoju duu. Pripremila: mr.sc. Teodora ivkovi
83
SADRAJ RIJE OCA PROVINCIJALA________________________________________________________________________1 SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA_________________________________________________2 PRILOZI___________________________________________________________________________________________________3 IZ NAIH ZAJEDNICA______________________________________________________________________________33 SVJETOVNI RED - OCDS__________________________________________________________________________63
KARMELSKI VJESNIK God. XXX (2010) br. 3 Glasilo hrvatskih karmeliana i karmelianki OCD i Svjetovnog reda OCDS * Izdavai: Hrvatska karmelska provincija sv. Oca Josipa Udruga "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Svjetovni red OCDS HKP * Urednik: Jure Zeevi, OCD Tajnik HKP sv. Oca Josipa i Duhovni asistent Udruge "Bl. Alojzije Stepinac" bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini Na ureenju broja 3/2010 suraivaoi: Draen Marija Vargaevi, OCD * esmikoga 1, HR 10000 Zagreb; Tel. (01) 4500-500; Fax. (01) 4580-953 E-mail: provincija@karmel.hr http://www.karmel.hr
84

Karmelski Vjesnik 3-2010

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Karmelski Vjesnik 3-2010

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

RIJE OCA PROVINCIJALA

RIJE OCA PROVINCIJALA

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

SA SJEDNICA PROVINCIJALNOGA SAVJETA

IZ RADA PROVINCIJALNOG SAVJETA

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

Slavlje je snimala HTV, a cijelu misu prenosio je Radio Tomislavgrad.

KARMELSKI SVJETOVNI RED SVE VIE RASTE

3. Brat JANKO GERARD OD SVETE TEREZIJE OD DJETETA ISUSA /Janko Bikup/

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

restauratorskih radova 90-ih godina 20. stoljea.

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

Teofanes Egido Crkveni i drutveni znaaj osnutka Sv. Josipa

Dora Castenetto 'Moj ivot', knjiga koja obraa

A. Diaz de Mera Iitavanje polazei od politike

Giuseppe Pozzobon Prenoenje iskustva knjige 'Moj ivot' mladei

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

PREDAVANJE DR. VL. IVICE RAGUA POSTULANTIMA

Papa Grgur Veliki u svojem Pastoralnom pravilu navodi da je glavni

O. JURE ZEEVI NA MEUNARODNOM ZNANSTVENOM SKUPU O FRA IVANU MARKOVIU U SINJU

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

ESTORICA POSTULANATA STUPILA U NOVICIJAT

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

O. ZDENKO KRII IMENOVAN DELEGATOM ZA SESTRE U MAARSKOJ I RUMUNJSKOJ

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

Na kraju homilije Otac Provincijal je naglasio i ovo; ovjek se oituje svojim

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

SVJETOVNI RED - OCDS

SVJETOVNI RED - OCDS

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

Predavanje odrano na Molitvenom svibnju 2007. u samostanu karmeliana u Remetama.

SVJETOVNI RED - OCDS

O. Antonio Sagardoy, OCD, Razgovor s Bogom, Karmelska izdanja, Zagreb, 22010.

KARMELSKI VJESNIK, 3/ 2010

SVJETOVNI RED - OCDS

Slika br. 1: ivotni projekt Sv. Terezije Avilske

2. Odaje Snani i bolni napor uspona

Osjetilne utjehe i suho a

Daje se na molitvu sabranosti, na ispiranje mana

Na organiziranje duhovnog ivota pomou discipline i odvajanja

Snani i uporni napor podupiran je itanjima, voenjem i prijateljstvima