Karmelski Vjesnik 1-4-2008

KARMELSKI VJESNIK, 1 - 4 / 2008
RIJE OCA PROVINCIJALA Drage sestre i brao! elim Vas po prvi puta od srca pozdraviti na stranicama Karmelskog vjesnika. Glasilo je u novom formatu i s modificiranim imenom. Temeljito smo razmatrali uputnost predloenih promjena, s obzirom da ime Vjesnik karmeliana ima ve dugu, 28-godinju tradiciju. U konzultaciji sa sestrama i subraom, jednako kao i sa strukom, prevagnuli su razlozi kako sadrajne tako i jezino-pravopisne naravi. Sadrajne utoliko to nae sestre karmelianke nemaju svoje zasebno glasilo nego redovito surauju u Vjesniku, a dosadanjim imenom Vjesnik karmeliana nisu bile obuhvaene ni formalno ni neformalno. Pravopisni razlog kojeg navode neka miljenja iz struke jest da je bolje izbjegavati konstrukciju u kojoj su dvije imenice jedna uz drugu i tzv. "slavenski genitiv". Prihvaena je i promjena formata, prvenstveno iz praktinih razloga, radi lakeg rukovanja i itanja. Godina 2008. bila je, meu ostalim, i godina naeg redovitog trogodinjeg Provincijalnog kapitula. Otvoreni nadahnuima Duha Bojega nastojali smo pomno sagledati aktualnu situaciju u naoj Provinciji i u zajednikom promiljanju odgovorno rasporediti slube. Kao novoizabrani Provincijal osjeam potrebu izraziti zahvalnost, u svoje ime i u ime novoga vodstva Provincije, svoj brai za povjerenje kod izbora na odgovorne dunosti. S druge strane, zahvaljujem i dosadanjem vodstvu Provincije na ijem djelu nastavljamo dalje raditi i graditi. Jedino Bog, koji sve vidi, moe dostatno i pravedno nagraditi svu portvovnost i rad nae brae, kojega mi ljudi katkada umijemo previdjeti i nevidjeti. Sestrama karmeliankama velika hvala na molitvama i eljama za uspjean rad novog vodstva. Dobri Bog neka nam i nadalje svima bude i nagrada i potpora u naim nastojanjima oko dobra naeg Reda, Crkve i drutva u cjelini. Na razini Reda glavni je dogaaj u proloj godini bio izvanredni Definitorij na Madagaskaru. Najvei dio rada Definitorija bio je usmjeren na pripravu za veliku obljetnicu roenja sv. Terezije Avilske 2015. godine. O tome donosimo posebno izvjee. Vjesnik sadri i odluke Provincijalnog savjeta, izvjea zajednica klauzurnih karmelianki, te itav niz informacija o drugim znaajnijim dogaanjima tijekom 2008. godine. Molei Boji blagoslov za nau karmelsku obitelj srdano Vas pozdravljam. Va br. Vinko Mami, Provincijal
1
PROVINCIJALNI KAPITUL 2008.
PROVINCIJALNI KAPITUL HKP SV. OCA JOSIPA Remete, 12. - 16. svibnja 2008. Na Provincijalnom kapitulu Hrvatske karmelske provincije svetog oca Josipa, odranom u Remetama (Zagreb) od 12. do 17. svibnja 2008. sudjelovali su: po slubenoj dunosti o. Jakov Mami, o. Vjenceslav Mihetec, o. Branko Zebi, o. Jure Zeevi, o. Mato Milo, o. Anelko Jozi, o. Ervin Ukui, o. Sreko Rimac, o. Vinko Mami; po izboru za delegate o. Pejo Janji, o. Zlatko uvela, o. ani Kordi, o. Smiljo Brnadi, o. Franjo Podgorelec, br. Josip Alaga, o. Antonio-Mario irko, o. Dominik Magdaleni, o. Endre Nagy, o. Stjepan Vidak, o. Bernardin Viszmeg, o. Anto Kneevi i o. Dario Toki; po pozivu Provincije o. Zdenko Krii, generalni vikar. Kapitul je, meu ostalim, izabrao slijedeu Provincijalnu upravu i poglavare pojedinih zajednica: Provincijal: Prvi savjetnik: Drugi savjetnik: Trei savjetnik: etvrti savjetnik: Prior u Somboru: Prior u Remetama: Prior u Krku: Prior u Splitu: Prior u Zidinama: Prior u Sofiji: o. Vinko Mami o. Antonio-Mario irko o. Petar Janji o. Sreko Rimac o. Vjenceslav Mihetec o. Bernardin Viszmeg o. Antonio-Mario irko o. Petar Janji o. Branko Zebi o. Dominik Magdaleni o. Sreko Rimac
Za socius-a na slijedeem Generalnom kapitulu izabran je o. Dario Toki, a za zamjenika socius-a o. Dominik Magdaleni.
Na Kapitulu se izmeu ostalog raspravljalo o obvezatnim pitanjima iz praktine upute br. 35. Usuglaen je slijedei tekst odgovora koji e biti dostavljen Generalnoj kui: a) SIROMATVO. Uteda na ishrani i drugim odricanjima osobito u jakim liturgijskim vremenima namijenit e se siromasima i siromanim obiteljima, a nae kue prema vlastitim mogunostima neka budu otvorene potrebama siromaha. Odreuje se skromnost kako za boravak tako i za trokove godinjih odmora. b) REDOVNIKO ODIJELO neka se potuje kao znak karmelskog posveenja, a neka se po mogunosti nosi u kui i na zajednikim inima, kao i na sastancima klera i redovnika. Bijeli plat neka se nosi u sveanijim liturgijskim slavljima Reda i Crkve. c) PUTOVANJA. Za putovanja u europske zemlje dovoljna je dozvola vlastitog priora. Za ona izvan Europe potrebna je provincijalova dozvola. d) MOLITVA ZA POKOJNE. U svakoj zajednici neka se mjeseno slavi sveta misa i pokojniki asoslov za pokojne Reda. Za pokojne lanove Provincije neka se svake godine slavi sveta misa na obljetnicu njihove smrti. e) Novaci nose habit Reda od dana Oblaenja. f) Subraa koja se pripremaju za sveenitvo, i u sluajevima kada ve imaju poloene sveane zavjete, nemaju aktivan glas u glasovanjima koja se tiu studenata i njihova pristupa zavjetovanju. g) Provincijalno djeako sjemenite se pravno ne ukida. Ukoliko ima kandidata, ono i stvarno postoji. h) Novaci neka polau privremene zavjete na godinu dana. Privremenozavjetovani neka ih obnavljaju svake godine do sveanih zavjeta. i) Nemamo potrebe za uspostavljanjem pokrajinskog vikarijata. Ukoliko je bude, ovlauje se Provincijalni savjet da providi pravno rjeenje. j) Sve su nae kue priorati. k) Na slijedeem Provincijalnom kapitulu sudjeluju Provincijal i njegovi savjetnici, te priori svih naih zajednica i trinaest (13) izabranih delegata. l) Priore svih naih zajednica bira Provincijalni kapitul. m) Provincijala bira Provincijalni kapitul. Prethodno savjetovanje se obavlja na razini cijele Provincije, na nain da svaki subrat tajno predloi, prema za to posebno pripravljenom popisu, tri kandidata po redu vlastite preferencije. n) U naoj Provinciji ne postoje posebne mjesne prilike u smislu Praktine upute br. 35n. o) Neka se Sabor Provincije odri barem jednom u trogoditu. p) Zbog potrebne solidarnosti, zajednice se obvezuju na postotni doprinos od 7 % bruto prihoda. Provincijalni savjet moe promijeniti postotak prema vlastitoj procjeni. Na Kapitulu su raspravljane i usvojene odreene izmjene i dopune Statuta Provincije. Konana verzija Statuta 2008. koja ostaje vrijediti glasi: 3
STATUT HKP 2008.
STATUT HRVATSKE KARMELSKE PROVINCIJE SVETOG OCA JOSIPA 2008. 1. Statut Hrvatske karmelske provincije svetog oca Josipa (Statut) je zbirka pismenih odredaba, smjernica i preporuka s obzirom na konkretna pitanja znaajna za ivot i rad u Provinciji, kao i o pitanjima o kojima se Ustanove (U) i Odredbe za primjenu Ustanova (OPU) ne izjanjavaju ili izriito ostavljaju slobodu odabira rjeenja. 2. a) Na Provincijalni kapitul spada donijeti Statut, odobriti ga, mijenjati ga u cijelosti ili u pojedinim dijelovima, kao i dokinuti ga, uvijek sa dvotreinskom veinom. b) Svaki susljedni Provincijalni kapitul duan je izjasniti se u pogledu Statuta. c) Statut se nakon Provincijalnog kapitula uvijek iznova ima objaviti u slubenom glasilu Provincije, i to s naznakom godine u kojoj je ponovno odobren ili preinaen (npr. Statut 2002). 3. 4. Statut ima autoritet Provincijalnog kapitula. Za tumaenje Statuta nadlean je Provincijalni savjet. I. DIO: IVOT BRAE Prouavanje naeg zakonodavstva 5. a) Na kapitulu pojedinih zajednica, koji se treba odrati barem jednom mjeseno (OPU 37), neka se na poetku proui ili proita koja toka iz Pravila, Ustanova ili iz Odredbe za primjenu Ustanova. b) Neka kapitul svake zajednice odredi nain na koji e izvriti obvezu da se "Ustanove i Odredbe za primjenu Ustanova, zajedno s Pravilom, barem jednom godinje zajedniki proitaju" (v. OPU Pogovor). Obveze izvan zajednice 6. Pri preuzimanju obveza izvan zajednice neophodno je da ih pojedini redovnik uskladi s obvezama zajednice u dogovoru s nadlenim poglavarom. Putovanja (v. OPU 43; Uputa 35c) 7. Za putovanja u europske zemlje dovoljna je dozvola vlastitog priora. Za ona izvan Europe potrebna je provincijalova dozvola. Konkretni oblici siromatva (v. OPU 1; Uputa 35a) 8. Zbog razliitosti mjesnih prilika, neka zajednice u svojim okolnostima odrede za sebe konkretne oblike svjedoenja evaneoskog siromatva. 4
9.
U svezi godinjih odmora odreuje se slijedee:
a) Redoviti godinji odmor je vrijeme u trajanju od 21 dana, ukljuno s putovanjem. b) Za izlazak u susret izvanrednim potrebama za odmor pojedinih redovnika nadlean je njihov prior, koji e o tome izvijestiti provincijala. c) Mjesto i vrijeme godinjeg odmora bira sam redovnik u dogovoru sa svojim priorom. Preporua se ipak da redovnici svoje godinje odmore provode u kuama nae Provincije. U tom sluaju redovnik-sveenik slui svete mise na kune nakane, a ako je rije o redovniku-bratu stvar se preputa dogovoru. d) Za osobne trokove sveanozavjetovani redovnici imaju pravo od svoga priora primiti novani iznos u visini 15 EURA po danu redovitog godinjeg odmora, kao i iznos potreban za putne trokove. e) Za naine odmora i potrebne iznose koji izlaze iz navedenih okvira neka se dogovori s priorom. f) Za lanove Provincije koji nemaju sveane zavjete, novani iznos i trajanje godinjeg odmora u provincijalovoj su nadlenosti, uz savjetovanje s magistrom. g) Prije polaska na odmor prioru treba ostaviti adresu i broj telefona na koji je mogue, u sluaju hitne potrebe, dobiti redovnika ili mu ostaviti poruku. Noenje habita (v. OPU 41; Uputa 35b) 10. a) Neka se potuje habit kao znak karmelske posveenosti, a neka se po mogunosti nosi u kui i na zajednikim inima, kao i na sastancima klera i redovnika. b) Bijeli plat neka se nosi u sveanijim liturgijskim slavljima Reda i Crkve. c) Novaci nose habit Reda od dana Oblaenja (v. OPU 82; Uputa 35e). Molitve za pokojne (v. OPU 45; Uputa 35d) 11. a) Uz ve propisanu jednu svetu misu mjeseno za nae pokojnike, kao i asoslov, neka se za svakog pokojnog lana nae Provincije slavi misa zadunica u svim zajednicama u Provinciji na godinjicu njegove smrti, i ime spomene u Veernjim pohvalama. Neka se ta imena unesu u direktorij svake zajednice. b) Takoer za svakog pojedinog roditelja naih redovnika neka se u zajednici u kojoj dotini redovnik ivi prikae sveta misa na vijest o smrti i, kasnije, na godinjice. c) Neka svaki redovnik dostavi svom prioru popis s datumom smrti svojih pokojnih roditelja. 5
STATUT HKP 2008.
d) Svaki redovnik je duan dostaviti provincijalu obiteljski osobnik prema predvienom obrascu, radi potrebnih informacija i uspostave kontakata u sluaju smrti. Tri promicatelja u svakoj zajednici (Kapitul 2008) 12. Neka u svakoj zajednici budu imenovane osobe zaduene (a) za promicanje zvanja, (b) za promicanje misija i (c) za promicanje karmelskih izdanja. Molitve prigodom obroka (Kapitul 2008) 13. Nain molitve pri obrocima svaka zajednica ureuje prema vlastitim prilikama, ali poslije veernjeg jela u svim zajednicama neka bude nakana (1) za dobroinitelje, (2) za one koji se preporuuju u nae molitve, i (3) za pokojne. II. DIO: LANOVI Polaganje i obnova privremenih zavjeta (v. U 120; Upute 35h) 14. Novaci neka polau privremene zavjete na godinu dana. Privremenozavjetovani nek ih obnavljaju svake godine do sveanih zavjeta. Uenje stranih jezika (v. OPU 119) 15. Neka se brai u formaciji i znanstvenom usavravanju u okviru mogunosti i prema odluci Provincijalnog savjeta prui prilika da ue neki strani jezik u inozemstvu ili tuzemstvu. Lektorat i akolitat 16. a) Redovnicima koji se pripremaju za sveenitvo sluba lektorata e se podijeljivati na drugoj godini studija, a sluba akolitata na treoj, nakon priprema u kojima e se jasno istaknuti povijest i narav svake pojedine od ovih slubi. b) Braa ne-klerici slube lektorata i akolitata primit e u dogovoru s provincijalom, na prijedlog samostanskog kapitula. Klerika ispomo u drugim zajednicama 17. Braa u formaciji neka dogovorno s provincijalom u zgodno vrijeme budu rasporeena po zajednicama nae Provincije radi ispomoi i njihova boljeg upoznavanja. Aktivan glas brae klerika (v. OPU 108; Uputa 35f) 18. Iako s ve poloenim sveanim zavjetima, subraa koja se pripremaju za sveenitvo nemaju aktivan glas u glasovanjima koja se tiu studenata i njihova pristupa zavjetovanju. akonat 19. a) "Samo nakon sveanih zavjeta moe provincijal, uz pristanak odgojne zajednice, brau pripustiti akonatu i sveenitvu, nakon to su u potpunosti svrili studij to ga je Crkva propisala" (OPU 132), prema tumaenju mjesne Crkve. 6
b) Vrijeme obavljanja akonske slube prije prezbiterskog reenja neka u pravilu ne bude manje od est mjeseci (v. OPU 127). Poslijediplomski studij 20. a) Kandidate za odlazak na poslijediplomski studij odreuje Provincijalni savjet, na prijedlog Prefekta studija. b) Neka se odabir predmeta specijalizacije nastoji postii dijalogom izmeu prefekta studija i kandidata, u kojem e se izraziti i u najveoj moguoj mjeri potovati potrebe Provincije, ali i pozitivne sklonosti pojedinog kandidata. Trajna zaduenja izvan zajednice 21. a) Redovnik sa zakonito odobrenim trajnim zaduenjima izvan zajednice neka uiva molitvenu potporu i razumijevanje za svoj posao od strane subrae, a on sam neka nastoji po mogunosti svojih zaduenja sudjelovati u ivotu zajednice. b) Za rad redovnika uz koje je vezan ugovor o radu potreban je 'nihil obstat' nadlenih poglavara, koji vrijedi dok nadleni poglavari ne odlue drugaije, konzultirajui dotinog redovnika. Zdravstveno osiguranje 22. a) Sveanozavjetovani lanovi neka budu zdravstveno osigurani, a teret uplaivanja doprinosa neka snosi zajednica u kojoj je dotini redovnik konventualan. b) Za lanove provincije u formaciji, ako ne mogu biti zdravstveno osigurani kroz studij ili s drugih osnova, Provincija e snositi osiguranje. c) U posebnim sluajevima Provincijalni savjet e providjeti uplaivanje zdravstvenog osiguranja iz za to namijenjenih sredstava. III. DIO: UPRAVA Naziv, titular, ig i memorandum samostana (Kapitul 2005) 23. a) Zajedniki slubeni naziv za sve samostane nae Provincije je "Karmelski samostan". b) Neka se u igu samostana istakne i njegov titular, kao i mjesto, te imamo: - Karmelski samostan Gospe Karmelske i sv. Stjepana kralja Sombor; - Karmelski samostan Majke Boje Remetske Zagreb; - Karmelski samostan Gospe od Karmela Split; - Karmelski samostan Gospe Karmelske Krk; - Karmelski samostan sv. Josipa Sofija. c) Za fundaciju u BiH ostaje naziv pod kojim je ve registriran pri dravi: - Samostan duhovni centar "Karmel sv. Ilije". 7
STATUT HKP 2008.
d) U memorandumu neka naziv i titular budu napisani na hrvatskom i latinskom, a ovisno o mjesnim prilikama i na jeziku relevantnom za to mjesto. e) Otisak iga i memorandum treba dostaviti na pohranu u Provincijalni arhiv. lanovi Provincijalnog kapitula (v. U 194; OPU 208; Uputa 35k) 24. a) Na Provincijalnom kapitulu sudjeluju snagom slube provincijal i savjetnici, kako novoizabrani tako i oni kojima dunost istjee. b) Priori svih zajednica neka takoer sudjeluju na Provincijalnom kapitulu. c) Neka na Provincijalnom kapitulu sudjeluju i delegati izabrani od svih lanova Provincije s aktivnim pravom glasa. Broj biranih delegata za slijedei Provincijalni kapitul neka bude trinaest. Biranje se vri zaokruivanjem broja ispred imena kandidata. Delegati trebaju biti izabrani i njihova imena obznanjena u Provinciji barem tri mjeseca prije zakazanog odravanja Kapitula. 25. Izbor provincijala (U 197; OPU 213-215; Uputa 35m) a) Provincijal neka bude izabran od Provincijalnog kapitula.
b) Prethodno savjetovanje u svezi izbora provincijala neka se obavi na slijedei nain. Sva sveano zavjetovana braa, na prikladno prireenim listiima s popisom kandidata za provincijala, istiu tri vlastita kandidata dajui svakom, po redu vlastite preferencije, jedan, dva ili tri boda. Glasake listie u njihovim zapeaenim omotnicama treba dostaviti na Provincijalat najkasnije mjesec dana pred poetak Kapitula. Provincijalni savjet e na svojoj posljednjoj sjednici u starom sazivu, na kojoj potvruje provincijalovo izvjee i donosi Dnevni red Kapitula, otvoriti omotnice, prebrojiti bodove i obznaniti rezultate. 26. Sabor Provincije (v. U 209; OPU 230; Uputa 35o) a) Neka se Sabor Provincije odri barem jednom u trogoditu.
b) Ukoliko to treina od ukupnog broja sveanozavjetovane subrae pismeno zatrai od provincijala, provincijal je duan to prije sazvati Sabor Provincije u najkraem vremenu, jednako kao i na traenje apsolutne veine u Provincijalnom savjetu. c) U radu Sabora Provincije sudjeluju lanovi Provincijalnog savjeta, priori pojedinih zajednica, odgojitelji na svim razinama formacije, te koliko je god mogue vie redovnika iz naih zajednica, prema prosudbi Provincijalnog savjeta. Pokrajinski vikarijat (v. OPU 158; Uputa 35i) 27. Nemamo potrebe za uspostavljanjem pokrajinskog vikarijata. A ukoliko je bude ovlauje se Provincijalni savjet da providi pravno rjeenje. 8
Djeako sjemenite (v. OPU 118; Uputa 35g) 28. Provincijalno djeako sjemenite se pravno ne ukida. Ukoliko ima kandidata, ono i stvarno postoji. Doprinos Provinciji (v. OPU 258; Uputa 35p) 29. a) Zbog potrebne solidarnosti, zajednice se obvezuju na postotni doprinos od 7 % bruto prihoda. Provincijalni savjet moe promijeniti postotak prema vlastitoj procjeni. b) Naa braa koja primaju dohodak u inozemstvu, ako ele znaajnije pomoi Provinciji i naim zajednicama, neka to uine prema svojim mogunostima preko Provincije. Financiranje skupova 30. a) Duhovne vjebe neka budu po mogunosti u naim kuama. U tom sluaju svaka zajednica za svoje lanove snosi trokove putovanja i trokove boravka koji su odreeni u visini iznosa za dvije misne nakane po danu boravka. K tome treba jo pridodati i troak za predavaa, koji e se podijeliti razmjerno broju sudionika; b) Za Provincijalni kapitul i druge susrete redovnika na provincijskoj razini trokovi putovanja idu na raun zajednica iz kojih dolaze sudionici, a ostale stvarne trokove (boravak, predavai i dr.) zajednice e dijeliti po pola s Provincijom, ve prema broju sudionika. Automobili 31. a) Svi automobili kojima raspolau nai redovnici, vlasnitvo su ustanove (Provincije, samostana i dr.) ako i glase na pojedince, te ustanova odreuje kako e se oni upotrebljavati. b) Zajednice mogu nabaviti motorno vozilo uz prethodnu suglasnost Provincijalnog savjeta. Suvremena sredstva komuniciranja 32. (a) Nabavku i upotrebu kompjutera, interneta, mobitela i slinih suvremenih sredstava priopavanja, odobrava prior; (b) Svaki redovnik je osobno moralno i krivino odgovoran za eventualnu zloporabu spomenutih sredstava; (c) Redovnici u formaciji mogu imati pristup suvremenim sredstvima priopivanja uz suglasnost magistra koji e se posavjetovati s priorom.
SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA
Vii poglavari u slavlju zajednice 33. U zajednici u kojoj se nalaze na Boi, Vazmeno trodnevlje, titulara crkve, Karmelsku Gospu, svetkovine Sv. Terezije od Isusa i sv. Ivana od Kria, te na provincijskim skupovima, vii poglavari (usp. U 165) predvode zajednike ine u euharistiji, liturgiji asova i u blagovaonici. U Remetama, 16. svibnja 2008. SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA S I. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa na svojoj prvoj sjednici 16. svibnja 2008. u Remetama rasporedio je slube i zaduenja u naoj Provinciji i imenovao brau kako slijedi: Prvi savjetnik u samostanu Gospe Karmelske i sv. Stjepana kralja u Somboru: o. Vjenceslav Mihetec. Prvi savjetnik u samostanu M. B. Remetske u Remetama - Zagreb: o. Stjepan Vidak. Prvi savjetnik u Samostanu duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" - Zidine: o. Jakov Mami. Prvi savjetnik u samostanu Gospe Karmelske - Krk: o. Ervin Ukui. U samostanu u Splitu priora zamjenjuje o. Smiljo Brnadi. U samostanu u Sofiji priora zamjenjuje o. Tadej Perica. Magistar studenata HKP sv. oca Josipa: o. Stjepan Vidak. Magistar novaka HKP sv. oca Josipa: o. Petar Janji. Ekonom HKP sv. oca Josipa: o. Dario Toki. Tajnik HKP sv. oca Josipa: o. Jure Zeevi. Promicatelj misija HKP sv. oca Josipa: o. Mato Milo. Promicatelj zvanja HKP sv. oca Josipa: o. Petar Janji. Prefekt studija HKP sv. oca Josipa: o. Jure Zeevi. Prefekt djeakog sjemenita HKP sv. oca Josipa: o. Stjepan Vidak. Magistar kandidata i postulanata HKP sv. oca Josipa: o. Stjepan Vidak. lanovi Skupine odgajatelja: o. Antonio-Mario irko, prior remetski, predsjedatelj; 2. o. Stjepan Vidak, magistar studenata; 3. o. Mato Milo, 4. o. Anto Kneevi; 5. o. Jure Zeevi; 6. o. Franjo Podgorelec; 7. o. Dario Toki; 8. br. Nikola Kuruc, 9. br. Josip Alaga. 10
Provincijalni delegat za klauzurne karmelianke: o. Jure Zeevi. Provincijalni asistent za svjetovni red: o. Vjenceslav Mihetec. Ravnatelj Caritasa: o. Jakov Mami. Zamjenik ravnatelja Caritasa: br. Nikola Kuruc. lanovi urednitva Karmelskih izdanja: o. Jakov Mami i o. Jure Zeevi. Konventualnost u samostanu Gospe Karmelske i sv. Stjepana kralja u Somboru dana je o. Vjenceslavu Mihetecu. Konventualnost u Samostanu duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" Zidine dana je o. Jakovu Mamiu. Konventualnost u Samostanu duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" Zidine dana je o. Zlatku Pletikosiu. Konventualnost u samostanu M. B. Remetske u Remetama Zagreb dana je o. aniju Kordiu, koji e svoju pastoralnu slubu vriti u upi Otarije. Konventualnost u samostanu M. B. Remetske u Remetama Zagreb dana je o. Anelku Joziu. Sjedite Provincije jest u Remetama, u Zagrebu. Sjedite novicijata HKP sv. oca Josipa jest u Krku. Plenarni savjet (Sabor) HKP sv. oca Josipa odrati e se od 24. do 28. studenog 2008. (dolazak u ponedjeljak uveer 24. studenog) u Samostanu duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" Zidine. U radu Sabora Provincije, prema Statutu Provincije br. 26c sudjeluju: "lanovi Provincijalnog savjeta, priori pojedinih zajednica, odgojitelji na svim razinama formacije, te koliko je god mogue vie redovnika iz naih zajednica, prema prosudbi Provincijalnog savjeta". Glavna tema Plenarnog Savjeta, u skladu s prijedlogom prolog sastava Provincijalnog savjeta, biti e posveena promociji zvanja, specijalizacijama i osnucima, odnosno programu Provincije u zapoetom trogoditu. Priori e takoer podnijeti izvjea o aktualnom stanju u naim zajednicama, a sva braa su slobodna pravovremeno dostaviti Provincijalnom savjetu i druge prijedloge tema. S II. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa na svojoj drugoj sjednici 14. lipnja 2008. u Remetama, provodei odluke i smjernice Provincijalnog kapitula, meu ostalim je razmatrao i rijeio slijedee: Dana je konventualnost u samostanu M. B. Remetske o. Ivanu Podgorelcu, naem subratu, koji je prethodno djelovao u austrijskoj karmelianskoj provinciji; konventualnost mu poinje 31. srpnja 2008. godine. 11
SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA
O. Ivan e svoju pastoralnu slubu, zajedno s o. anijem Kordiem, kojemu je ve ranije dodijeljena konventualnost u remetskoj zajednici, vriti na upi Otarije u gospikoj biskupiji. O. Ivan i o. ani e primopredaju od o. Mate Miloa i o. Stjepana Vidaka uiniti 21. kolovoza 2008. godine. O. Provincijal je obavijestio da je mons. Mile Bogovi u svome dopisu iskazao voljnost za sklapanje ugovora na daljnji odreeni rok s o. eljkom Blagusom, te da e mons. Bogovi o blagdanu sv. Ilije Proroka, 19. srpnja 2008. u 19 sati ondje predvoditi euharistijsko slavlje. Dana je konventualnost u samostanu M. B. Remetske o. Josipu Orekoviu, naem subratu, koji je prethodno bio lan nae zajednice na Krku, a konventualnost mu zapoinje 1. srpnja 2008. godine. U duhu kanona 682 CZ. subotikom biskupu ordinariju, mons. Ivanu Penzeu predlae se da za novog upnika u upi Baki Brestovac, umjesto sadanjega o. Anelka Jozia, imenuje priora zajednice u Somboru o. Bernardina Viszmega, na tri godine, u skladu s postojeim Ugovorom od 30. sijenja 2006. Potvren je doraeni obrazac za godinje izvjee o ekonomskom stanju samostana, to e ga Tajnik dostaviti svim samostanima, koji e ga ispunjena poslati ekonomu Provincije, u skladu s Odredbama za primjenu Ustanova br. 267: (Mjesni ekonom) "svake pak godine, prema obrascu to ga je odobrio Provincijalni savjet, alje izvjetaj ekonomu Provincije". S III. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa na svojoj treoj sjednici 11. listopada 2008. u Remetama, bio je najveim dijelom posveen razmatranju aktualnih personalnih i drugih tekuih pitanja. Izvijeteno je meu ostalim o ve na prethodnoj sjednici razmatranim potrebama naih samostana za obnovom i nabavkom vozila, te odlueno o pomoi Provincije samostanima u tome pogledu. S IV. SJEDNICE PROVINCIJALNOG SAVJETA Provincijalni savjet HKP sv. oca Josipa na svojoj etvrtoj sjednici 27. studenog 2008. u Samostanu duhovnom centru "Karmel sv. Ilije" meu ostalim je razmatrao i rijeio slijedee: Uspostavljen je odbor za obiljeavanje 50. obljetnice prisutnosti karmeliana u Hrvatskoj (odnosno 50. obljetnice dolaska karmeliana u Remete, s obzirom da su u 12
Hrvatski Leskovac doli ve 1958.), koje e zapoeti 12. rujna 2009., a zavriti na Dan Provincije 19. oujka 2010. godine. U odboru su o. Antonio-Mario irko, remetski prior i o. Vjenceslav Mihetec, upravitelj Svetita Majke Boje Remetske. Oni e prema potrebi izabrati daljnje lanove odbora. Braa koja budu zamoljena mole se za raspoloivost. Tim povodom e biti nainjena i objavljena monografija, najkasnije do dana zavretka obiljeavanja. Urednitvo monografije ine: o. Dario, o. Vjenceslav i o. Jure. Pokree se Glasilo Sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia. Glavnim i odgovornim urednikom imenovan je Vicepostulator o. Mato Milo. On e kod urednika glasila drugih slugu Bojih prikupiti potrebne informacije i u suradnji s Provincijalnim savjetom formirati urednitvo Glasila te kad se steknu uvjeti objavljivati ga dva puta godinje. Odobrene su izmjene i dopune Pravilnika SSD-a i nastavnog plana uinjene na izvanrednoj sjednici Vijea SSD-a 13. listopada 2008. godine. Odobrene su izmjene u radu Duhovnih Centara HKP sv. o. Josipa. Do daljnjega je zamrznut Statut DCHKP. Imenovani su voditelji centara, koji e nadalje koordinirati djelatnosti svakog pojedinog centra, odgovarajui neposredno Provincijalnom savjetu: Sombor - o. Zlatko uvela; Remete - o. Franjo Podgorelec; Split - o. Branko Zebi; Krk o. Petar Janji; Sofija - o. Sreko Rimac i Zidine - o. Jakov Mami. Na prijedlog brae razmatrano je eventualno premjetanje novicijata iz kue na Krku u Sombor ili na Buko Jezero. Glede Sombora izraena je meu ostalim i bojazan za novake, s obzirom na politiku klimu koja je katkada jo uvijek vrlo promjenjiva, zbog ega mjesto novicijata ostaje u Krku. Naelno je odobrena asocijacija (pridruivanje) Sustavnog studija duhovnosti Teresianumu u Rimu. Nakon suglasnosti Teresianuma i odobrenja Generalne kue potrebna je jo formalna odluka o tome i sa strane nadlene Kongregacije. Odobrene su preinake u projektu gradnje samostana na lokaciji "Vidovac" u Splitu. Savjet podrava inicijativu o pokretanju Glasila Svjetovnog reda. Zaduen je o. Vjenceslav da sa lanovima Svjetovnog reda razvidi prve korake u tom pravcu.
RODITELJI MALE TEREZIJE PROGLAENI BLAENIM Roditelji svete Male Terezije, karmelianke, zatitnice misija i crkvene nauiteljice, Louis Martin i Zlie-Marie Guerin, proglaeni su blaenima na misijsku nedjelju, 19. listopada 2008. u bazilici u Lissieuxu. Na isti je dan, tono prije 11 godina, takoer na misijsku nedjelju, 19. listopada 1997., papa Ivan Pavao II. Malu Tereziju crkvenom nauiteljicom. proglasio
Terezijina majka, Zlie-Marie Martin, roena je 1831. u pobonoj oficirskoj obitelji, a umrla je u Alensonu, u srijedu, 28. kolovoza 1877. u dobi od samo 46 godina.
13
PRONAENI PRIJEVODI DJELA SV. TEREZIJE AVILSKE
Terezijin otac, Louis Martin, rodio se 22. kolovoza 1823. u Bordeauxu kao sin pobonog oficira, stotnika u panjolskom ratu, koji se svakodnevno molio i bio sasvim proet vjerom. a umro je u dvorcu La Musse 29. srpnja 1894. u dobi od 71 godine, kada je Terezija imala 21 godinu. Nakon otkria njihove korespondencije uoen je njihov uzorni kranski ivot, kojega su skladno vodili u svojoj branoj svakodnevici, tako da je za svako od njih zasebno jo 1957. poela priprava za mogue pokretanje procesa za proglaenje blaenima i svetima i tada su, 13. listopada, njihove kosti prenesene i sahranjene na podruje krinoga puta iza bazilike u Lissieuxu. Nakon to se sve pomno istrailo, i nakon to se po njihovom zagovoru dogodilo i udo ozdravljenja, ove 2008. godine je donesen dekret o njihovom proglaenju blaenima i njihove su kosti prenesene i sahranjene u samoj bazilici u Lissieuxu. I ovim proglaenjem Crkva svjedoi o tome da su svi pozvani na svetost i da je svetost mogue ivjeti i u branoj svakodnevici. Roditelji svete Male Terezije su bili par koji je dosljedno ivio svetost sakramenta
braka, a i prije braka svako je od njih udilo za svetou. Da su bili estiti i plemenit ljudi, okrenuti Bogu i vjenim vrednotama vidljivo je i po njihovoj djeci, kojoj su prenijeli vjeru, ljubav prema misijama, nauili ih moliti i ivjeti sakramentalnim ivotom. Sve njihove keri postale su redovnice etiri karmelianke, a jedna sestra od Marijinog pohoenja. Djeca su imala visoko miljenje o svojim roditeljima. Mala Terezija je zapisala: "Dobri Bog mi je podario oca i majku koji su bili vie vrijedni neba nego li zemlje". Otac je bio urar, a majka je izraivala glasovite Alensonske ipke. Posao im je zahtijevao mnogo vremena, ali oni su radije putali da propada posao nego li djeca, vrlo brino i dosljedno su usaivali u djecu ljudske i evaneoske vrline i vrednote. Stupovi odnosa suprunika Martin bili su njihova meusobna ljubav koja je rezultirala uzajamnim potivanjem i uvaavanjem i njihova zajednika usmjerenost prema Bogu koja je vidljiva u njihovom zajednikom molitvenom ivotu. Glavni im je cilj bio ivot vjeni i stoga u toj obitelji ni prerana smrt majke nije promatrana kao gubitak. Terezija je tada imala samo 4 godine, a otac je nakon majine smrti kao udovac poivio jo 17 godina i kroz to vrijeme svojoj djeci bio i otac i majka. (JZ)
PRONAENI PRIJEVODI PREOSTALIH DJELA SV. TEREZIJE AVILSKE Meu naom braom i sestrama u Karmelu poznato je da se ve due vremena traio prijevod "Osnutaka" sv. Terezije Avilske, kojega je bio preveo i dostavio na objavljivanje prof. Rudolf Koljan. U potrazi za "Osnucima" prvo je 14 jo prije Boia naen prijevod niza kraih spisa sv. Terezije, a nakon to je na internetu naen telefonski broj i ponovno uspostavljen kontakt sa prof. Rudolfom Koljanom, on je priopio dobru vijest, da je kod njega sauvana jo jedna, zadnja
kopija Osnutaka. I ne samo to: kod njega se nalazilo i deset biljenica s rukopisom prijevoda pisama sv. Terezije. Sada se moe rei da postoje prijevodi gotovo svih djela sv. Terezije na hrvatski jezik, izuzev njezine poezije. Novopronaene
spise treba dakako jo unijeti u raunalo, a osobito su vane i zahtjevne kompetentna i kvalitetna teoloka i jezina lektura nakon koje bi trebalo uslijediti objavljivanje u suradnji KIZ-a i Kranske sadanjosti. (JZ)
BR. DRAEN-MARIJA VARGAEVI MAGISTRIRAO IZ FILOZOFIJE I MISTIKE Br. Draen-Marija Vargaevi napisao je magistarski rad na temu "La notte del Dio-amore. Rivelazione e inveramento" "No Boga koji je ljubav. Objava i obistinjenje" i magistrirao 20. svibnja 2008. Tim povodom zamolili smo ga da itateljima Karmelskog vjesnika predstavi profil svoga poslijediplomskoga studija. Nakana ovih redaka je dvostruka: oni su ponajprije zahvala i izraz radosti koju nakon jedne formativno-studijske etape elim podijeliti sa svima koji su me podrali povjerenjem, molitvom i ohrabrenjem. Uz to, ovi reci ele biti i informacija o tijeku specijalizacije. Specijalizacija "filozofija i mistika" na papinskom sveuilitu "Sv. Anzelmo", pod vodstvom otaca benediktinaca, inila se prikladnom prilikom da se obilni studij karmelske duhovnosti i mistike iz Avile stavi u jedan objektivni filozofskoteoloko-povijesni kontekst te tako s veom jasnoom izie na vidjelo bogatstvo karmelske batine. Dekan fakulteta uvelike mi je iziao u susret priznavi sve teajeve iz Avile kao dio programa za magisterij. Meu teajevima iz Rima osobito istiem one o strukturi mistinoga iskustva i o njegovu izricanju, o znaaju metafore te o odnosu vjere i znanosti. Od autora ija je misao kritiki predstavljena istiem Platona, sv. Augustina, Origena, sv. Tomu, sv. Anzelma, Dionizija Areopagitu i Uitelja Eckharta te meu novijima Hegela, Schleiermachera, Nietzschea, Rahnera i Mariona. Ovi teajevi pripremili su teren za magistarsku radnju. Jo u Avili poeo sam raditi na temi o objavi Boga u procesu tamne noi sv. Ivana od Kria. Kasnije je dodan i antropoloki vid noi i sve je smjeteno u kontekst raanja modernoga doba te su naglaeni odnos izmeu misti15
RIJETKI JUBILEJI O. ANTE STANTIA
noga iskustva i jezika, filozofske posljedice Ivanove misli, znaaj simbola i osobito mistagoki karakter duhovnekrize. Osnovna teza rada je da je Bogsanhuanistike noi Bog ljubavi i da se na paradoksalan nain upravo u graninim kriznim iskustvima objavljuje kao solidarna i suosjeajna ljubav, vidljiva te i danas iskusiva u Pashalnom otajstvu Isusa Krista. Prihvaena nadnaravnim ljubavnim povjerenjem ta objava daje ovjekovoj egzistenciji ritam boanske pedagogije i dovodi do preobrazbe osobe. Tema noi, shvaene u irem smislu, uinila se i podrujem mogueg dijaloga s agnostizicmom u smislu ponude ljubavnog povjerenja kao preobrazbene snage u esto
neizbjenim krizama modernoga ovjeka. U svemu, govor o nonoj krizi iznio je na vidjelo ovjekovu bijedu, ali isto tako i objavu Boanskoga Milosra, po kojemu no, preuzimajui ovjekovu bijedu na sebe, tu bijedu otkupljuje i ini popritem bogoljudskog ljubavnog sjedinjenja: "O noi draa od zore! O noi to sjedini Ljubljenog s ljubljenom, ljubljenu u Ljubljenog preobraenu." (Tamna no 4) I moja radnja nastala je samo zahvaljujui tome Boanskom Milosru. Neka ono uvijeke bude hvaljeno! Br. Draen-Marija Vargaevi
DVOJICA NOVIH KARMELIANA U subotu 30. kolovoza 2009., u Karmelskom samostanu Gospe Karmelske u Krku, svoje prve redovnike zavjete poloili su br. Jakov od Ljubavi (Kuhari) i br. Stipe od Boanskog Srca Isusova (Tomi). U prisutnosti brojne redovnike subrae koja su u karmelskom samostanu na Krku upravo zavrila svoje godinje duhovne vjebe te rodbine i prijatelja, ovlau oca Provincijala njihove je prve zavjete primio i Euharistiju u samostanskoj kapeli predslavio o. Antonio-Mario irko, Provincijalni vikar. (JZ) 65 GODINA SVEENITVA I 70 GODINA OD PRVIH REDOVNIKIH ZAVJETA O. ANTE STANTI U nedjelju, 7. rujna 2008., predvodei sveanu euharistiju u 10,30 sati, u Remetama je o. Ante Stanti obiljeio 65 16 godina sveenitva i 70 godina od polaganja svojih redovnikih zavjeta. O. Ante je ovaj vrlo dojmljivi jubilej elio
proslaviti skromno, u krugu svoje redovnike subrae i najbliih znanaca. Na sveanom objedu uz pozdravne govore i estitke, proitana je i estitka o. Provincijala Vinka Mamia, koji je bio slubeno odsutan u Americi. O. Ante Stanti je roen 1919. godine u urinu kraj Subotice, gdje je zavrio osnovnu kolu. U karmelski red ulazi 1937. godine. Novicijat i prvu godinu filozofije zavrava u Poljskoj. Zbog rata studij nastavlja u Italiji (Treviso i Rim), gdje 1945. na Teresianumu postie akademski stupanj magistra teologije, a 1950. i akademski stupanj doktorata iz crkvene povijesti na Gregoriani. Od 1956. do 1963. obnaa
slubu vicerektora rektora Meunarodnog papinskog zavoda Teresianum u Rimu, a u domovinu se vraa 1963. godine, u Remete, gdje meu karmelianima obnaa slube priora i provincijala. U aktualnom trenutku jo uvijek vri slubu Vicepostulatora u postupku za proglaenje blaenim Sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia. Objavio je knjige "Zagrliti Krista i due. ivotopis o. Gerarda Tome Stantia" (Zagreb 1994.) i "Karmeliani" (Zagreb 2002.), te jo nekoliko knjiga zapisa i tekstova Sluge Bojega o. Gerarda (npr. "Na Boji nain meu ljudima" (Zagreb 1988.) kao i vei broj lanaka i prinosa u asopisima (JZ))
SVEANI ZAVJETI S. M. JANJE U MARIJI BISTRICI Obred sveanih zavjeta s. M. Janje od Svete obitelji (eljke Hrvai) u Karmelu u Mariji Bistrici u subotu 11. listopada predvodio je pod euharistijskim slavljem zadarski nadbiskup Ivan Prena. Koncelebrirali su o. Jure Zeevi OCD, provincijalni delegat za sestre karmelianke; o. Antonio irko OCD, prior iz Remeta, vl. Matija Burja i vl. Slavko agud, supsidijari u marijabistrikoj upi; vl. Franjo Jamenica, upnik iz Laza, o. Krunoslav Kocijan, OFM. Misno slavlje uzveliao je pjevanjem sveeniki zbor Zagrebake nadbiskupije pod ravnanjem Dragutina Cerovekoga. Sam obred sveanog zavjetovanja svojim je tumaenjima popratio o. Mato
Milo, OCD. Nadbiskup se u propovijedi zapitao: "to je to u pozadini tog mladog bia da Bogu kae "Da". Ta elja i odluka i taj neopozivi Da nije potekla od nas, to je neto to mi prihvaamo ili ne prihvaamo. To je veliki dar Boji. Potom je dao nekoliko savjeta kako hraniti svoj redovniki identitet, kako postii da on bude vatra, kako ga ouvati da ne budemo suoblieni svijetu nego Isusu Kristu. Prvi korak je 17
PISMA OCA PROVINCIJALA SA MADAGASKARA
molitva po kojom priznajemo prvenstvo Boga u naem ivotu. Zatim slijedi oslonjenost na Rije Boju koja nas treba hraniti da ne budemo slabi, beskrvni. Vaan je i sakrament pomirenja koji nas isti. Potrebna je i askeza koja je put po kojem smo spremni vidjeti svu svoju ljudskost i zato nam je potreban taj vid pokore i odricanja i to svakodnevnog. Svemu tome valja pridodati i vrenje zapovijedi bratske ljubavi da mognemo u svakoj sestri vidjeti Krista.
Prije sveanog blagoslova nadbiskup je predao s. M. Janji krunicu Svetog Oca i uspomenu iz Lurda, u kojem je boravio s vjernicima svoje nadbiskupije. S. M. Janja od Sv. obitelji roena je 30. prosinca 1983. godine u Zagrebu. U samostan je ula 29. prosinca 2002., a privremene zavjete poloila je 1. svibnja 2005. Bistriki Karmel, koji ove godine slavi 10. obljetnicu utemeljenja, obogaen je jo jednom punopravnom lanicom zajednice. (IKA)
PISMA OCA PROVINCIJALA S MADAGASKARA Moramanga, 12. rujna 2008. Draga subrao, elim vam se ovim putem kratko javiti i obavijestiti vas o dosadanjem tijeku dogaanja na izvanrednom definitoriju na Madagaskaru. Dobro sam doputovao na otok, tj. iv i zdrav, ali bez torbe koju sam predao na check in. Naime zagubila se negdje u Parizu, gdje sam imao "transfer". Svu garderobu sam stavio u tu torbu pa se zbog toga jo nisam ni jednom presvukao. Nije ba ugodno Sreom sve dokumente sam nosio u runoj torbi pa mi je to pomoglo da se ne uznemirujem. Naposljetku su mi javili da je torba naena i da u je dobiti danas popodne. Madagaskar je jako lijepa zemlja, s puno zelenila i istim zrakom. Stanovnici su veseli i gostoljubivi. Naalost, velika veina je krajnje siromana i preivljava iz dana u dan. Otok ima neto manje od 20 milijuna stanovnika (od toga 5 milijuna katolika), a glavni grad Antananarivo oko 1.200.000. Mi se nalazimo oko 100 km zapadno od Antananariva, u mjestu Moramanga. Imali smo lijep doek, uz pjesmu i ples mladih i djece ovoga kraja. Prvoga dana (11. rujna) imali smo nekoliko uvodnih predavanja o politikoekonomskoj situaciji u zemlji (govorio je premijer drave) i o situaciji u katolikoj Crkvi (govorila su dvojica biskupa). Nakon toga je o. General odrao predavanje o situaciji u Redu. Moda e vas zanimati nekoliko podataka: 1. Redovnici: Ukupan broj sveano zavjetovanih Od toga: Europa Azija 18 4004 1633 1233
Lat. Amerika 551 Afrika i Madagaskar 349 Sjev. Amerika 174 Srednji Istok 64 Broj onih koji su u formaciji bitno se razlikuje od gornje statistike: Azija 543 Europa 178 Afrika i Madagaskar 149 Lat. Amerika 138 Centralna Amerika 17 Srednji Istok 11 2. Redovnice: Ukupan broj s postulanticama Od toga: Europa Lat. Amerika Azija Sjev. Amerika Afrika i Madagaskar Srednji Istok 10504 5201 2550 1498 652 426 177
Danas (12. rujna) o. General je predstavio prijedlog priprema za proslavu 500. godinjice roenja sv. Terezije Avilske. Jubilej se slavi 2015. Dokument nosi naslov Za Vas sam roena, to su rijei sv. Terezije. Dokument donosi poziv na obnovu Reda u duhu spisa sv. Terezije radi boljeg sluenja unutar Crkve naeg vremena. Zbog toga se predlae da se svake godine, poevi od 2011. do 2015., studira po jedno djelo Svetice. Cilj je pronai u pojedinim djelima osnovne misli i pokuati ih danas zaivjeti, u konkretnim prilikama svake Provincije. Nakon predstavljanja prijedloga podijeljeni smo 19
u radne grupe, u kojima emo analizirati dokument i izii s konkretnim prijedlozima i planovima. Nadam se da vam izvjetaj nije bio predug? Do ponovnog javljanja, o. Vinko P.S. Upravo su mi javili da je torba stigla! *** Moramanga, 14. rujna 2008 Draga subrao, Ponovno se javljam s nekoliko zanimljivosti. Juer (13. rujna) nastavili smo s radom na dokumentu Za Vas sam roena. Radili smo u grupama. Ja sam bio u srednjoeuropskoj grupi, s provincijalima Austrije, Maarske, Njemake i Poljske (dvojica). Bio je vrlo ugodan radni ambijent. Analizirali smo prva dva poglavlja dokumenta. Prvo je govorilo o opoj situaciji u svijetu i Crkvi, s posebnim osvrtom na duhovna zbivanja; drugo o kriterijima za itanje djela sv. Terezije u duhu naeg vremena. Nakon toga smo se svi skupili i iznijeli svoja zapaanja, primjedbe i prijedloge. Nije bilo lako pronai prave odgovore na problematiku drugog poglavlja. Generalna kua je preuzela odgovornost da na tome jo poradi. Danas (14. rujna) na blagdan Uzvienja sv. Kria, proslavili smo sveanu svetu misu u naem svetitu u Moramangi. Na misi je sudjelovalo madagaskarski kardinal i nekoliko biskupa. Naa je prisutnost na otoku privukla veliku pozornost: osim biskupa koji svaki as dolaze, premijer je, kako sam ve spomenuo, imao predavanje o politikoj i ekonomskoj situaciji u zemlji, a ministar vanjskih poslova je danas s nama slavio misu i nakon toga se svima obratio. Bilo je i drugih govornika povezano s misom, a uz glazbu i ples (to je ovdje redovit nain slavljenja mise) sve je trajalo samo etiri sata! Ipak se nitko nije alio jer je bilo dosta zanimljivo. Poslije podne smo otili na izlet u Nacionalni park Andasibe-Mantadia. Park zauzima povrinu 20
od 13.000 hektara. Najpoznatiji je na otoku. Osobito je poznat po lemurima i krokodilima. Najvei lemur na Madagaskaru, indri, esto se vidi. Definiraju ga kao etverogodinje dijete u odijelu pande. Lemuri u parku su vrlo pitomi, kako se moe vidjeti sa slike (na Zdenku je tzv. smei lemur). Na povratku smo posjetili jedno sirotite (na slici). Ops, ve sam zakasnio na veeru Do ponovnog javljanja, o. Vinko *** Moramanga, 16. rujna 2008. Draga subrao, Juer (15. rujna) smo analizirali preostala tri poglavlja dokumenta Za Vas sam roena, tj. poglavlja 3, 4, i 5. Poglavlja nose slijedee naslove: 3) Kulturoloki i iskustveni kontekst spisa sv. Terezije; 4) Kljuevi za itanje Terezijinih spisa i 5) Operativne smjernice. Rasprava oko treeg poglavlja je protekla dosta mirno, jer je poglavlje ponudilo relativno dobar uvod u socioloka i povijesna previranja onog vremena, dakle dobar uvod u ambijent u kome su nastali spisi. Oko etvrtog poglavlja se razvio buran dijalog jer poglavlje nije odgovorilo na problem aktualizacije sadraja spisa sv. Terezije u kontekstu suvremenih zbivanja. Osobno sam definirao problem na slijedei nain: Dokument nam daje klju za ulazak u djela Svetice, ali nam ne daje klju za izlazak iz njih. Definitoriju se svidjela ta formulacija, pa se nadam da e generalna kua jo na tome poraditi.
21
Na petom poglavlju nije trebalo puno raditi, jer bi svaka provincija trebala napraviti svoj program pripreme za proslavu jubileja. Ovom prilikom vas potiem na promiljanja i mogue prijedloge (npr. odravanje duhovnih vjebi za lanove Provincije i ire, na bazi djela sv. Terezije; prijevod preostalih djela svetice koja jo nemamo na hrvatskom, organizacija seminara o sv. Tereziji na razini Crkve u Hrvata i sl.) O tome emo jo razgovarati na razini Provincije. Svaki je prijedlog dobrodoao. Danas (16. rujna) smo najprije analizirali operativne smjernice prolog Generalnog kapitula, koji se odrao 2003. u Avili. Dosta je toga jo uvijek aktualno pa e se na slijedeem Generalnom kapitulu, koji e se odrati dogodine u Fatimi od 16. travnja do 8. svibnja, nastaviti promiljati problematika koja nas jo uvijek titi (karizma Reda u novim ivotnim prilikama, ekonomija Reda, problem zvanja u Europi i SAD-u itd.). Uslijedilo je predstavljanje novoizgraenog Centra u Avili (CITeS). Projekt je bio dosta skup, ali je dobro zapoeo s radom i svi se nadamo da e se uloena sredstva vratiti. Od 24. do 27. ovog mjeseca u Avili e se odrati meunarodni kongres Mistika i suvremena misao. Na njemu bi trebao sudjelovati i na br. Draen-Marija (Vargaevi), koji se trenutno nalazi u Valenciji, gdje usavrava panjolski i radi na doktoratu. O. Endre je u Burgosu, takoer zbog studija jezika. Provincijali Burgosa i Valencije su mi rekli da su vrlo zadovoljni njihovom nazonou u spomenutim provincijama. Preporuam ih u vae molitve. O. Zdenko ima problema s bolovima u trbuhu i povienom temperaturom. Nije jedini, jo ih se nekoliko alilo na te probleme. Vjerojatno je uzrok hrana. Usprkos tome, nastavio je sudjelovati na svim susretima. Njegova su promiljanja i primjedbe esto puta dragocjene. I njega preporuam u vae molitve. Hvala vam svima! Do ponovnog javljanja, o. Vinko *** Moramanga, 18. rujna 2008 Draga subrao, Juer (17. rujna) Generalni ekonom je govorio o administraciji i ekonomiji Generalne kue. Stanje nije sjajno, ali nije ni alarmantno. S obzirom na to da su u proteklom estogoditu izgraeni centar u Avili (CITeS) i obnovljen Seminarium Missionorum (tj. zgrada u krugu Teresianuma koja e od ove godine poeti primati studente specijalizacije) relativno loe stanje je razumljivo. O CITeS-u sam vas ve izvijestio. Glede Seminariuma moda je vrijedno spomenuti to da ima 40 soba. Svaka soba ima kupaonicu. Tu su jo kor, kuhinja, blagovaonica, rekreacijska dvorana, sala za susrete i nekoliko manjih prostorija. Potom je o. Zdenko proitao Statut zajednice, na koji nije bilo znaajnijih primjedbi. Potom je predstavljen rad ostalih kua koje su pod Generalnom 22
upravom: Teresianum u Rimu, Stella Maris i Muhraka na brdu Karmelu, pustinja Campiglioni kraj Firence. Izvjee je pokazalo da postoje mnogi problemi, osobito s obzirom na suradnju pojedinih provincija u odravanju personala ovih zajednica. To se osobito odraava na rad Teresianuma jer je teko nai nove profesore koji bi bili dovoljno kvalitetni za rad na teolokom fakultetu i institutima ove ustanove. Pustinja Campiglioni je ve godinama ponuena na prodaju, ali jo nije naen povoljan kupac. Problem je to kua sve vie propada i samim time gubi na vrijednosti. Danas (18. rujna) bilo je govora o dokumentu koji je sastavio o. Zdenko, Prontuario per il governo provinciale, koji bi trebao posluiti provincijalima u boljem obavljanju njihove slube. Rije je o pravima i obvezama provincijala, kao i o nekim praktinim uputama. Osobitu panju je privuklo izvjee o Svjetovnom Redu. Ovdje donosim nekoliko statistika: Red je prisutan u 68 drava. Ukupno broji 2000 zajednica. Od ukupnog broja lanova 60% se nalazi u pet drava, kako slijedi: SAD (500 zajednica!) Indija Meksiko Juna Koreja Filipini Potom slijede u postotcima: Italija i panjolska (4%) Francuska (2,5%) Japan (1,5%) Indonezija (1%) itd.
Dobili smo novi prijedlog Ratio Institutionis za Svjetovni Red. Izraen je na temelju iskustava mnogih suradnika iz cijeloga svijeta. Na njega prvo lanovi Svjetovnog Reda trebaju dati zapaanja, prijedloge i primjedbe, a Generalni kapitul e ga potom potvrditi. Na kraju je o. General zahvalio svim sudionicima Izvanrednog definitorija. Ovo je moje posljednje javljanje iz Moramange. Bilo je to lijepo iskustvo zajednitva i bogatstva Reda. Uspostavio sam nova prijateljstva i doao do novih spoznaja, koje e mi pomoi u buduem radu u naoj Provinciji i na razini Reda. Hvala vam to ste ovaj susret pratili vaim molitvama! Do skorog vienja, o. Vinko
23
PONOVNA SAHRANA IVANA ESMIKOG
PONOVNA SAHRANA GLASOVITOG HUMANISTA I PJESNIKA, BANA SLAVONIJE, NEKADANJEG PEUKOG BISKUPA JANUSA PANNONIUSA IVANA ESMIKOGA U PEUHU Biskup Peuha msgr. Mihly Mayer uputio je poziv o. Provincijalu Vinku Mamiu da sudjeluje u ponovnoj sahrani posmrtnih ostataka Janusa Pannoniusa Ivana esmikog (1434-1472), u peukoj katedrali i programima koji su tim povodom organizirani. O. Provincijal zbog drugih preuzetih obveza nije bio u mogunosti osobno sudjelovati u tim zbivanjima, te je delegirao o. Bernardina Viszmega. Biskup Ivan esmiki, poznat i kao Janus Pannonius, bio je redovnik pavlin i neko je vrijeme ivio i stvarao u tadanjem pavlinskom samostanu u Remetama, zbog ega ulica u kojoj se nalazi remetski samostan danas nosi njegovo prezime. Evo kratkog izvjetaja o dogaanjima u Peuhu. Dana 20. listopada 2008., u ponedjeljak u 14 sati u vrtu biskupskog dvora zasaen je badem, kojega Janus Panonius toliko puta spominje u svojim pjesmama. Nakon toga je u 15,30 sati bilo izlaganje zemnih ostataka Janusa Pannoniusa i otvaranje bazilike, kako bi svi koji su to eljeli mogli iskazati poast velikanu. U poasnoj strai su bili uenici katolike gimnazije, po est njih, i mijenjali su se svakog sata. Obred je predvodio msgr. Mihly Mayer, biskup Peuha. Nakon obreda uslijedilo je itanje pjesama Janusa Pannoniusa, to je organizirao p. Istvn Varga, OschP. Naveer su katedralni zbor i filharmonijski orkestar imali koncert u ast Janusa Pannoniusa. Dana 21. listopada od 10 do 12,30 sati odrana je konferencija s raznim predavanjima. Predavanje je drao i maarski ministar prosvjete i kulture dr. 24 Istvn Hiller, o diplomaciji renesanse. Prikazano je i pronalaenje groba i zemnih ostataka Janusa Pannoniusa, govorilo se o njegovim pjesmama kao i o liturgiji i arhitekturi toga vremena. Uistinu bogat i zanimljiv program, kojemu su meu ostalim uglednicima prisustvovali i predsjednica maarskog sabora Katalin Szili te bivi ministar Jnos Boros. U 15 sati je bila sv. misa zadunica u bazilici, koju je predslavio msgr. dr. Balzs Bbel, kaloki nadbiskup. Uz maarske biskupe bili su prisutni i hrvatski biskupi, predsjednik HBK, msgr. dr. Marin Sraki, msgr. dr. uro Hrani, msgr. dr. Antun korevi i msgr. Josip Mrzljak. Na poetku svete mise nadbiskup Sraki je u ime HBK proitao svoj pozdravni govor, koji je odmah
potom proitan i na maarskom jeziku. Za esmikoga je biskup Sraki kazao da je: "velikan srednjega vijeka, kojim se ponosi peuka biskupija i Hrvatska (Slavonija), ijim se imenom dii prastaro peuko sveuilite, osnovano davne 1367. godine". "Die se njime i Hrvatska i Ugarska a i ire, jer njegovo ivotno djelo ne pozna granica. Smatram da bi se i na njegov grob mogle staviti rijei s groba Isaaca Newtona napisane u Westminsterskoj opatiji: 'estitajte si, smrtnici, to je postojao ovaj slavni ures roda ljudskoga'. estitamo na inicijativi, zahvaljujemo na pozivu i radujemo se to ovim sveanim inom naa generacija daje dunu poast velikanu naih krajeva i naih naroda", naglasio je nadbiskup Marin Sraki. Na kraju svete mise, nakon blagoslova, obred sahrane izvren je u skladu s liturgijskim uredbama. U kripti katedrale, na dolinom mjestu, sahranjen je glasoviti pjesnik i humanist s naih podruja. Na mramornoj ploi ispisane su rijei koje je on sam sroio za svoj grobni natpis: Hic situs est Janus Patrium, qui primus ad Istrum duxit leurigeras ex Helicone deas. Poslije svih obreda uslijedilo je primanje na biskupskom dvoru koje je bilo prigoda za susrete, poznanstva, razgovore i dogovore s brojnim osobama
crkvenog i drutvenog ivota Maarske, Hrvatske i drugih zemalja.
iz
Podsjetimo se da je Ivan esmiki, sin Petra i Barbare, roen 29. kolovoza 1432., kako sam pie: "blizu ua Drave u Dunav". Otac mu je umro kada je imao samo est godina, pa skrb o njemu preuzima Ivan Vitez od Sredne, koji mu je najvjerojatnije bio ujak. On ga nakon navrene trinaeste godine alje na kolovanje u Italiju gdje mu je uitelja jezika i humanistikih disciplina glasoviti Guarino Veronensis. U Ferarri i kasnije u Padovi i Veneciji ostaje esnaest godina. U Hrvatsku se vraa 1458. s doktoratom prava i izvrsnim poznavanjem latinskog i grkog jezika. Ubrzo postaje biskupom, a ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin ga poziva na svoj dvor. Kralj ga 1465. godine alje u Rim da trai pomo od pape Pavla II. za borbu protiv Turaka. Napisao je brojne epigrame, panegirike i elegije, meu kojima su najpoznatiji U smrt majke Barbare i Svojoj dui. Umro je 27. oujka 1472. na Medvedgradu kraj Zagreba i pokopan je u crkvi naeg sadanjeg karmelianskog samostana u Remetama, tada pavlinskog, ali je na kraljevo traenje 1480. njegovo tijelo preneseno u Peuh. O. Bernardin Wiszmeg
LITURGIJSKI KONGRES U RIMU Na Papinskom teolokom uilitu Teresianum u Rimu odran je od 2. do 5. listopada 2008. Liturgijski kongres na temu "Bez mene ne moete ostati (s Terezijom od Isusa ivjeti liturgiju Crkve)". U veernjim satima (17,00), 2 listopada 2008. Liturgijski kongres je otvorio o. Luis Arostegui, General naega Reda. Govorio je o liturgiji i molitvenom ivotu u Karmelu, 25
SIMPOZIJ "PITANJE BOGA DANAS"
istaknuvi da je sv. Majka Terezija ivjela vrhunac dana u slavlju svete mise iz koje je uila moliti onako kakao moli Crkva. Euharistijsko slavlje je za Tereziju ivo iskustvo Boga. Ona intenzivno ivi liturgijska vremena Crkve. Iz vlastitog iskustva Terezija govori o liturgiji glasne molitve, te prelazi na molitvu meditacije i kontemplacije. Nahranjena liturgijom Tijela i krvi Kristove, ona ulazi u meditativno kontemplativnu molitvu, koja vodi sluenju brai i sestrama, istaknuo je o. General. Na Kongresu je sudjelovao itav niz strunjaka i "praktiara" s podruja liturgije, od mons. Piera Marini, biveg papinskog ceremonijara do monake zajednice iz Jeruzalema. Tematski je kongres zahvatio iroki spektar, od izrazito bogoslunih tema do povezanosti liturgije i umjetnosti i arhitekture.
Osobito dojmljiv je bio zavretak, u nedjelju, 5. listopada 2008., kada su sudionici, obueni u liturgijsko ruho u procesiji iz Teresianuma poli u baziliku sv. Pankracija i ondje slavili sveanu Euharistiju, u kojoj je sudjelovalo oko 80 karmeliana sveenika. Jedan od dvojice akona koji su sudjelovali u ceremonijama bio je i na brat Draen-Marija Vargaevi. Na Kongresu je nau Provinciju predstavljao o. Mato Milo. (JZ)
SIMPOZIJ "PITANJE BOGA DANAS" POVODOM 75. ROENDANA KARDINALA WALTERA KASPERA
Povodom 75. roendana kardinala Waltera Kaspera, predsjednika Papinskog 26
vijea za promicanje jedinstva krana, u Njemakoj je, na Filozofsko-teolokoj visokoj koli u Vallendaru, od 11. do 13. travnja 2008., odran simpozij na temu "Pitanje Boga danas". U okviru simpozija odrana su slijedea predavanja: "Pitanje Boga u drutvu i Crkvi" (Kurt Koch), "Jedan je Bog (Rim 3, 30) Pavlovski monoteizam, Izrael i Crkva" (Thomas Sding), "Vjera objave i sumnja o Bogu" (Magnus Streit), "Bog tajna koja ostaje" (Karl Lehman), "Zaboravljeni Bog? Iskustvo Boga u nae
vrijeme" (Gerhard Ludwig Mller), "Omoguiti iskustvo Boga: sredinje zadae dananje kateheze odraslih" (Hubert Lenz), "Vrijeme je govoriti o Bogu" (Walter Kasper). Osobitu panju njemake javnosti privukla su predavanja dvojice prisutnih kardinala: Lehmana i Kaspera. Simpozij je popraen i nizom drugih sadraja kao to su: predstavljanje zbornika radova pod naslovom "Boga misliti i svjedoiti", posveenog kardinalu Kasperu o njegovom 75. roendanu, meusobna druenja i dogovori o znanstvenoteolokoj suradnji, "susreti uenika kardinala Kaspera", glazbene toke itd. Na simpoziju su iz Hrvatske sudjelovali mons. dr. Vlado Koi, Predsjednik Vijea HBK za ekumenizam i dijalog, dr. Jure Zeevi, Tajnik istoga Vijea i
proelnik katedre ekumenske teologije Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, te vjernik laik dr. med. Domagoj Moser, koji su kardinalu Kasperu predali prigodne darove. Kardinal Kasper se u razgovoru zanimao za ekumensko stanje u Hrvatskoj, kojega su mu saeto predoili hrvatski sudionici simpozija, te podrao ekumenska nastojanja Crkve u Hrvatskoj i visokokolsku ekumensku suradnju u okviru Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Pri palotinskoj Filozofsko-teolokoj visokoj koli u Vallendaru, pod vodstvom direktora dr. Georga Augustina, djeluje i 2005. godine osnovani "Institut kardinala Waltera Kaspera", koji se bavi istraivanjima s podruja dogmatske, ekumenske i duhovne teologije. (JZ)
MOEMO LI ZAJEDNO? Na Tribini Europskog doma Vukovar o. Jure Zeevi je 7. listopada 2008. u svojstvu Tajnika Vijea HBK za ekumenizam i dijalog i Proelnika Katedre ekumenske teologije Katolikog bogoslovnog fakulteta Sveuilita u Zagrebu odrao predavanje pod naslovom "Moemo li zajedno? - Ekumenizam u obnovi poslijeratne zajednice". Prepuna dvorana u hotelu "Lav", panja za vrijeme tribine i veliki broj pitanja tijekom i nakon predavanja posvjedoili su veliko zanimanje Vukovaraca za ovu, za njih itekako ivotnu temu. O. Jure je u toj prigodi dao intervju i za Radio Vukovar. U svome predavanju i u razgovoru za radio Vukovar o. Jure je kazao da nije lako govoriti ovdje u Vukovaru, gradu patnji i dubokih rana. Jeftine demagoke parole i propovjedniko idealiziranje ovdje su nemoni, jer su iskustva rata kod ovdanjih ljudi duboka i vrijedna istinske panje i ne mogu i ne smiju biti ni olako shvaena ni ignorirana. Stoga, za obnovu poslijeratne zajednice u Vukovaru, on dri primjerenim s jedne strane postupnost i "strategiju" malih, ljudskim emocijama realno moguih koraka, a s druge strane istovremeno smatra potrebnim i proimanje i nadahnjivanje vlastitog bia velikim huma27
SIMPOZIJ NA LATERANSKOM SVEUILITU
nim, ovjekoljubivim i bogoljubivim nadahnuima, kao to su ona na koje potie evanelje. Poemo li, kod odgovora na pitanje "Moemo li zajedno?", samo od nae ljudske naravi, koja, pretrpjevi nepravdu tei satisfakciji i zadovoljtini i koja, ranjena, kao da eli uzvratiti rane. odgovor e vjerojatno glasiti "ne", kazao je predava. No odgovor ipak moe glasiti i "da", bude li se njegovalo ozraje plemenitih ljudskih raspoloenja i stvaralo unutarnje prostore koji e se nadahnjivati "nadnaravnom", Bojom dobrotom i ljubavlju. Kolikogod se takva dobrota i ljubav inile neostvarivim nadnaravnim idealom, one su u Isusu Kristu postale "naravne". Konkretno, ako bismo npr. svi u Vukovaru sebi postavili za cilj, da se o naem ivotu na koncu naih dana mogne rei ono isto to je reeno za Isusa Krista, naime da je "proao zemljom inei dobro" (Dj 10, 38), tada bi odgovor na pitanje
"Moemo li zajedno?" nedvojbeno bio: "Da, mi moemo zajedno!" Moemo dakle zajedno kao autentini nasljedovatelji Isusa Krista! No, nemojmo se zavaravati: neemo moi zajedno ako budemo ovdje ivjeli samo kao drutvo individualnih i kolektivnih, pojedinanih i skupinskih sebinosti i interesa. Potrebno je oplemeniti "narav" "nadnaravlju", naglasio je o. Jure Zeevi. Kvaliteta suivota i zajednitva u Vukovaru, u Hrvatskoj i svijetu uope, ovisiti e uvelike o tome emu emo u sebi, u svojem obiteljskom, kolskom i vjerskom odgoju davati vie mjesta. "Svima nam je potreban prostor za ivot i trebamo ga imati tako da ga istovremeno omoguimo i onima pored nas, inae e u nama i oko nas prevladavati samo zakon jaega, odnosno zakon dungle, koji mnoge strovaljuje u patnju i nesreu. zakljuio je predava. Bilo je to inae ve tree predavanje o. Jure u poslijeratnom Vukovaru.
SIMPOZIJ NA LATERANSKOM SVEUILITU Crkva u Hrvatskoj i Drugi vatikanski koncil - Sudjelovanje, doprinos i prijem, bila je tema meunarodnoga znanstvenoga simpozija koji je 4. i 5. prosinca 2008. odran na Papinskom lateranskom sveuilitu u Vatikanu. Simpozij su organizirali Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Sv. Stolici, Katoliki bogoslovni fakultet Sveuilita u Zagrebu, uz doprinos Katolikih fakulteta u Osijeku, akovu i Splitu, te Papinsko lateransko sveuilite. Na skupu su sudjelovali brojni strunjaci i znanstvenici iz Hrvatske, Italije, Francuske, Njemake, Poljske, eke, Rumunjske i Albanije. Veleposlanik Emilio Marin je u svome 28 uvodnom govoru kao cilj simpozija naveo prouavanje i vrednovanje uloge hrv. biskupa i teologa na Drugom vatikanskom saboru, prihvata koncilskih dokumenata u Crkvi u Hrvatskoj i njihova doprinosa teolokim i drutvenim znanostima i teolokoj obnovi u Hrvatskoj i zemljama srednjoistone i jugoistone Europe. Kardinal Josip Bozani na poetku je istaknuo ulogu kardinala Franje epera u radu Koncila i u kasnijoj primjeni koncilskih smjernica, naglasivi da je II. vatikanski koncil omoguio Crkvi novi zamah u pastoralnom djelovanju. Proitano je, takoer na poetku, i pozdravno pismo hrvatskog ministra znanosti, obrazovanja i porta Dragana Primorca.
Uz spomenute, veleposlanika dr. E. Marina i kardinala J. Bozania simpoziju su prisustvovali i razliitim prinosima na razne naine bili ukljueni u njegovo odvijanje, iz Rima i inozemstva: kardinal Toma pidlik, kardinal Paul Poupard, rektor Papinskog lateranskog sveuilita mons. Rino Fisichella, predsj. Papinskog odsjeka za povijesne znanosti mons. Laerana W. Brandmller, generalni tajnik Biskupske sinode, nadbiskup Nikola Eterovi, profesor suvremene povijesti na Papinskom lateranskom sveuilitu Philippe Chenaux, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu dr. Jure Bogdan, dr. Mihly Szentmrtoni, dr. Jakov Kuli, dr. David Djudjaj, i drugi. Iz Hrvatske su sudjelovali: dr. Adalbert Rebi, dr. Marijan Bikup, dr. Pero Arai, dr. Anton Tamarut, dr. eljko Tanji, dr. Toni Matuli, dr. Mario
Cifrak, dr. Ante Mateljan, dr. Duan Moro, dr. Ivo Dini, prof. Mirjana Poli Bobi i iz Sarajeva dr. Mato Zovki. Predavanje na ovom simpoziju, na temu "Hrvati, ekumenizam i dijalog s islamom u duhu koncilskog otvaranja Katolike crkve" odrao je i o. Jure Zeevi. Njegovom predavanju nazoili su i redovnici Hrvatske karmelske provincije sv. O. Josipa, aktualni "stanovnici Rima", generalni vikar Reda o. Zdenko Krii, te studenti o. Endre Nagy i br. Draen-Maria Vargaevi. Sva predavanja sa simpozija trebaju biti objavljena u izdanju Lateranskog sveuilita. Po zavretku simpozija za hrvatske sudionike je bila prireena veera u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. (JZ)
ZATO I KAKO BITI KARMELIANKA DANAS? Od 22. do 25. travnja 2008. odran je u Karmelu u Brezovici teaj za karmelianke u formaciji (novakinje i Albaniji (ukupno dvadesetak sestara) na temu "Zato i kako biti karmelianka danas?" Prvi dan je teaj vodio, u suradnji sa sestrama u formaciji, o. dr. Jure Zeevi, OCD, duhovni Asistent Udruge, na temu: Karmelianka, mjesto Boje prisutnosti u svijetu. Drugi dan je temu "ivjeti s Bogom i u zajednitvu sa sestrama predstavio o. dr. Antonio Mario irko, OCD. Temu treeg dana, "Tragovima sv. Majke Terezije" obradio je o. dr. Petar Janji. Zadnje predavanje, na temu Biti karmelianka danas na tragovima sv. Ivana od Kria odrao je o. dr. Jakov Mami, provincijal HKP sv. oca Josipa, koji je predvodio i zavrno euharistijsko slavlje. (JZ)
sestre s prvim zavjetima te njihove magistre) iz svih pet samostana Udruge Bl. Alojzije Stepinac Bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini i iz samostana u Sloveniji i
29
BIBLIJA U IVOTU KARMELIANKE
BIBLIJA U IVOTU KARMELIANKE Dok se u Rimu odravala Sinoda biskupa, a u Zagrebu znanstveni simpozij u povodu 40. obljetnice Zagrebake Biblije, te u Srijemskoj Mitrovici ponovno uspostavljala Srijemska biskupija, u Karmelu sv. Josipa u Breznici akovakoj odravao se od 21. do 25. listopada 2008. godine Meunarodni biblijski teaj na temu: "Biblija u ivotu karmelianke praktini vid", kojega je organizirala Udruga "bl. Alojzije Stepinac" Bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Na teaju je sudjelovalo 35 sestara karmelianki iz svih pet hrvatskih karmela, kao i goe, sestre karmelianke iz Albanije i Slovenije. Na taj nain seminar je poprimio i meunarodni znaaj, a sestre karmelianke i njihovi predavai dali su svoj obol ivotu vjere i molitve, temeljene na Svetom Pismu, Rijei Bojoj, u ovim trenucima Crkve. Generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije prof. dr. sc. Mato Zovki iz Sarajeva, otvorio je u utorak, 21. listopada, seminar jutarnjom euharistijom i prigodnom homilijom, s posebnim naglaskom na zadau Crkve i vjernika: nositi nadu ovome svijetu. "Crkva je sakrament spasa jer svim ljudima oituje i dariva ljubav Boju, a mi trebamo biti svjedoci Nade za ovaj svijet." Potom je odrao niz od etiri predavanja pod naslovom: "Biblija kao izvorite i nadahnue duhovnog rasta." Svojim enciklopedijskim znanjem i bogatim iskustvom govorio je o duhovnom pozivu kojeg Jahve upravlja prorocima i alje ih da navijetaju narodu one vrednote koje su u tom vremenu ugroene, osobito hrabrost i nadu u izgnanstvu i u trenucima beznaa. Izmeu ostalog naglasio je i ovo: "Prorok je po svom poslanju pozvan biti savjest naroda." Posebno se zadrao na Isusovom poslanju koje se razlikuje od svih ostalih poslanja proroka i apostola, jer Isus najprije ini, djeluje, a onda to i nauava, kao i na Pavlovom pozivu i ivotnoj zadai da Evanelje koje je primio dalje predaje.
30
Na temu "Rije Boja i njezina prisutnost i snaga u naem molitvenom i zajednikom ivotu." progovorio je iskusno i struno, u srijedu 22. listopada, prof. dr. o. Ivan Dugandi, OFM, iz Zagreba. Kroz vrlo intenzivna i snana predavanja proirio je i produbio biblijske horizonte sestrama karmeliankama, govorei o Bibliji kao Rijei Bojoj u ljudskoj rijei, te o mjestu, ulozi i moljenju psalama, kao udu vjere i molitve u Izraelu, te o apostolu Pavlu, navjestitelju Evanelja, koji je tajnu svojeg apostolata crpio iz vjere: "Vjerujem, zato i govorim." (1 Sol 2, 46). Tako je izmeu ostalog prof. Dugandi naglasio i ovo: "Otkako je Rije tijelom postala (Iv 1, 14), Boja rije ima svoje sredite u Isusu Kristu. Puno je napisanih rijei, ali samo je jedna Rije Boja koja saima cijelo Pismo. Ona nije neto, nije neka knjiga, nego je iva osoba, Gospodin Isus Krist, prisutan pod velom Pisma, kao to je prisutan pod prilikama kruha i vina. Utjelovljenje Rijei objavljuje sve ono to ovjek moe spoznati o Bogu. Konana objava Boga u Isusu Kristu otkriva punu istinu objave Boga, najprije u glasu stvaranja, a potom u svjetlu nadahnute Rijei." Trei dan seminara, etvrtak, 23. listopada, bio je posveen predavanjima pod naslovom: "Uvoenje u praktino koritenje Biblije" koja je vrlo dinamino i kreativno vodio dr. sc. o. Dario Toki, OCD, iz Zagreba. Bitna motivacija spomenutih predavanja bila je: zavoljeti rad s Biblijom, kako kroz osobnu meditaciju biblijskih tekstova, tako i kroz meditaciju i promiljanja nad Rijeju Bojom po skupinama. Uz praktine smjernice za voditelje biblijskih skupina,
kao i uz uvjete rada po skupinama, dr. Toki je upoznao sestre sa tzv. "zagrebakim itanjem Biblije". Koliko su sudionice teaja ule u razumijevanje i ljubav prema Svetom pismu, potvrdile su u svojim biblijskim radionicama. "Biblija je veliko Boje pismo ljubavi meni, nama upueno", naglasio je dr. Toki. Mr. sc. Angela Jelii iz Rijeke odrala je u petak 24. listopada niz zanimljivih i snanih predavanja na temu: "Biblija u svjetlu suvremene egzegeze". S osobitom jasnoom, sustavno je i aktualno govorila o metodama egzegeze i hermeneutike kroz povijest, od rane Crkve, preko crkvenih otaca, srednjega vijeka, racionalizma, do dananjih suvremenih metoda. Podvukla je osobito princip egzegeze, a taj je: "Rije Boja ostaje dovijeka. Zato ona moe svakom ovjeku i svakom vremenu neto rei, jer je iva i neiscrpiva. Rije Boja nema jednog tumaenja ve razliito odjekuje u razliitim ljudima". Prof. Jelii naglasila je i svetost Boje Rijei koja dolazi od Boga, Bogom je nadahnuta, o Bogu govori i k Bogu vodi. Suvremena egzegeza nije bez problema, spomenula je bibliarka, iako je dragi Bog autor Svetog Pisma. Zato i tekstovi ne mogu imati nutarnju proturjenost, ve to ponajvie ovisi o nainu na koji im se pristupa. Ako se tekstu pristupi s ljubavlju, nai e se u njemu smisao i poruka, a ako mu se pristupi skeptino, nai e se u njemu pogreka. Odnos vjere i egzegeze trebao bi biti skladan jer je egzegeza u slubi vjere i moe vjeru osvijetliti i pomoi vjerniku da je ivi jae i odgovornije, rekla je izmeu ostalog prof. Jelii. Zavretku biblijskog teaja za karmelianke OCD nazoili su i o. Vinko 31
S II. SJEDNICE SAVJETA UDRUGE
Mami, Provincijal HKP sv. oca Josipa iz Zagreba, i prof. dr. o. Jure Zeevi, OCD, duh. asistent Udruge "bl. Alojzije Stepinac". Provincijal je odrao sestrama predavanje o generalnom definitoriju na
Madagaskaru i aktualnostima iz ivota karmelskog reda u svijetu. Obojica su aktivno sudjelovali, u subotu 25. listopada, na cjelodnevnoj II. sjednici Savjeta Udruge "bl. Alojzije Stepinac".
S II. SJEDNICE SAVJETA UDRUGE BL. ALOJZIJA STEPINCA BOSONOGIH KARMELIANKI U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI ODRANE U BREZNICI AKOVAKOJ 25. LISTOPADA 2008. Po zavretku teaja permanentnog obrazovanja "Biblija u ivotu karmelianke praktini vid", odrana je druga sjednica Savjeta Udruge samostana "bl. Alojzije Stepinac" 25. listopada 2008. u Breznici akovakoj. U radu sjednice sudjelovali su: s. Ilijana Terezija od Karmelske Gospe, Cvetni, predsjednica Udruge; s. M. Gabrijela od Otkupiteljeve Ljubavi, Batelja, prva savjetnica; s. M. Jelena od Krista Kralja, Lipi, druga savjetnica; s. Danijela Terezija od Svete Obitelji, Licul, trea savjetnica; s. M. Irena od Presvetog Sakramenta, Mitrovi, etvrta savjetnica, o. Jure od Krista Raspetoga, Zeevi, duhovni asistent Udruge, te mnogopotovani o. Vinko od Bezgrjenog Srca Marijina, Mami, Provincijal Hrvatske karmelske provincije. Glavne teme rada sjednice bile su: provedbe, odluke, preporuke i prijedlozi III. skuptine, meu ostalim i slijedea pitanja: 1. U pogledu personalne ispomoi nakon razmatranja dosadanjih iskustava, predloeno je da: a) zajednica kojoj bi bila potrebna personalna pomo pri odluivanju da li je eli ili ne, ne bi smjela biti podijeljena po tom pitanju; 32 b) takva zajednica napravi analizu uzroka zbog kojih joj je postala potrebna pomo, te je podastre onim sestrama koje dolaze na ispomo (npr. problem zajednitva, problem integracije novih zvanja, problem uprave zajednice i ostatka zajednice, problem starosti i bolesti); c) takva zajednica naini konkretan program u koji bi svoj doprinos bile spremne ugraditi sestre koje dolaze na ispomo. Predstavljene su pripreme za slijedei teaj permanentnog odgoja i naobrazbe karmelianki na temu: "Interpersonalna psihologija i duhovnost ivota u klauzuri": 1. Upoznavanje i posvjeenje psiholokih i psihofizikih zakonitosti vanih za meuosobne (interpersonalne) odnose u klauzurnim zajednicama; 2. Psihofiziko i psiholoko u molitvi s voditeljem p. dr. Mihly Szentmrtonijem, DI. Prema prijedlogu III. skuptine i zakljuku I. sjednice Savjeta Udruge, Savjet e uputiti godinje poticajno pismo svim zajednicama Udruge. U okviru pripreme za obiljeavanje 500-tog roendana sv. Majke Terezije, uz ve ranije navoene prijedloge, savjetuje se da se prate smjernice Generalne kue i da se, u suradnji s braom, razvide
Zbog ispranjenih zaliha zajednikih letaka koji predstavljaju nau karmelsku duhovnost i sve samostane Udruge (razdijeljeno je ukupno 32000 letaka), trebalo bi pristupiti ponovnom tiskanju. Zamoljene su zajednice da razmotre: da li ponovno tiskati ve postojeu inaicu s manjim preinakama ili pristupiti izradi novog letka? Ukoliko bi se ilo na izradu novog, moli se konkretan prijedlog i osobe koje bi preuzele pripremu. mogunosti prevoenja ve postojeih filmskih materijala koji prikazuju ivot sv. Majke i njihovo eventualno prikazivanje na HTV-u, te da se jedna od sljedeih Skuptina ili jedan od sljedeih teajeva tematski posveti sv. Majci. Za odlazak na susret predsjednica Federacija i Asocijacija u Avilu, predloeno je da Udrugu predstave predsjednica Udruge i jedna od sestra iz samostana koji pripadaju Udruzi, koja se dobro slui nekim od stranih jezika na koje e se simultano prevoditi. Predlae se da se sva dosadanja predavanja koja su odrana u okviru teajeva Udruge, a postoje u pisanom obliku, izdaju u jednom svesku, u postojeem nizu "Karmel" ili na neki drugi nain. Ubudue e biti zamoljeni svi predavai da svoja predavanja ostave ili dostave u pisanom obliku. Savjet je panju posvetio i nekim drugim pitanjima i sadrajima, to je sadrano u zapisniku sjednice, koji se dostavlja svim zajednicama. (JZ)
GENERALOV DOPIS PREDSJEDNICAMA UDRUGA (ASOCIJACIJA) EUROPE (Prva obavijest) Potovane sestre u Gospodinu! Primili smo pozitivno miljenje i toplu podrku od Kongregacije za posveeni ivot za susret predsjednica Federacija i Asocijacija Europe (ukljuujemo i Svetu zemlju). Tome su prethodile elje redovnica s obzirom na izazove u specifinim podrujima koje smo primili. Istina je da smo o ovim znakovima (pojavama) ve imali priliku razmiljati i razgovarati na mnogim skupovima i generalnim skuptinama na kojima sam imao prilike sudjelovati, ukljuujui i one odrane na drugim kontinentima. Unato tome, uvjeren sam da moe biti plodonosan jedan susret na europskoj razini nakon to se na generalnim skuptinama i asocijacijama ili na sastancima savjeta ili predsjednica svake pojedine zemlje proue problemi i mogua rjeenja (perspektive). 33
GENERALOV DOPIS PREDSJEDNICAMA UDRUGA
I. Teme: Predstavivi Svetoj Stolici na plan ovog sastanka naznaili smo glavne teme: 1. Gorua pitanja: pomanjkanje zvanja, starosna dob zajednica, ukinua samostana, pomo izvana (strankinje), razluivanje zvanja, novonastali problemi. 2. Kontemplativni ivot u terezijanskom Karmelu: uvjeti kontemplativnog ivota, smisao kontemplativnog zvanja. 3. Moderni mediji u odnosu s kontemplativnim ozrajem i klauzurom. Razluivanje istog. 4. Uprava. Potreba za promjenom. Autonomija i asocijacija. Autonomija i General Reda. Druge mogunosti uprave. 5. Kulturno i umjetniko naslijee i objekti. O ovim bismo temama mogli odrati uvodno predavanje koje bi posluilo za nadahnue i kasnije diskusije po jezinim grupama, a zatim bi slijedili izvjetaji. Ovakav ozbiljan rad i izmjena iskustva vrlo su vani. Ovim ste ve sada pozvane priloiti svoja miljenja, odreujui poblie neke vidove ovih tema ili predloiti druge. Sve to moe obogatiti susret na konkretan (stvaran) nain jest dobrodolo. Cilj sastanka je u biti praktian: prije svega oivjeti i oivotvoriti na kontemplativni ivot u terezijanskom Karmelu i pomoi da se suoimo s novim dogaajima koji nas ve due vremena zabrinjavaju. Predsjednice i savjeti ve poznaju probleme i ve su razmiljali o moguim rjeenjima. Naravno, mogu nastaviti razgovor sa svojim zajednicama i definirati prijedloge. II. Pozvanice: Pozivaju se predsjednica i prva savjetnica federacija i asociacija Europe i Svete Zemlje. To je ukupno 20 federacija i asocijacija. ini se da bi dobro bilo da se ograniimo na taj broj da bi sudjelovanje bilo to dinaminije. III. Mjesto i datum: vila, CITeS (Centro Internacional Teresiano-Sanjuanista Meunarodni centar sv. Terezije i sv. Ivana); od 9. do 14. veljae 2009., s poetkom 9. veljae poslije podne i zavretkom 14. veljae ujutro (etiri cijela dana). IV. Jezici: Predvien je simultani prijevod na panjolski, francuski, talijanski i engleski. V. Liturgija: Pozivamo vas da dadnete svoje prijedloge. Jedno rjeenje na ovakvim skupovima je da se svaki dan pojedini dijelovi liturgije izvode na razliitim jezicima. VI. Osoba kojoj se moete obratiti: Povjerenstvo za redovnice Generalne kue OCD. Oekujui uskoro Vaa miljenja i prijedloge, srdano Vas pozdravljam. Rim, 5. kolovoza 2008. Luis Arstegui, General Reda 34
IZ KARMELA U BREZOVICI MOLITVOM DO SVAKOG SRCA ZAJEDNO U VJERI I NADI Svoj ivot molitve podijelili smo i ove godine s mnogima koji su na razne naine bili utkani u nau svakidanjicu. Uz dinamiku Boje prisutnosti u nama samima i u naem zajednitvu, uz duhovne obnove, predavanja, uz trenutke klanjanja pred Presvetim, tu su bila i znaajna liturgijska slavlja, kao i brojni susreti s grupama i pojedincima: djeca, mladi i stariji, koji su pokucali na vrata naega Karmela i naega srca. Ovdje bismo se prisjetili samo nekih i zahvalili vam, draga naa brao i sestre, kao i mnogim drugima, to ste bili s nama i to ste nas podravali svojom molitvom, dobrotom, mudrou i radou. Gospodin Vam ljubavlju uzvratio, a mi vas ne zaboravljamo u naim molitvama. IZ KARMELSKE SVAGDANJICE Desetak dana nakon svoje mlade mise, 11. sijenja 2008. predslavio je sv. misu u naem Karmelu mladomisnik o. fra Josip Vlai, OFM, obogatio nas nadahnutom rijeju i podijelio nam svoj mladomisniki blagoslov. A u Knjigu dojmova, upisao nam je i ovu poruku: Trite za Gospodinom, neka Gospodin ovija svojom ljubavlju vaa bia. DUHOVNE VJEBE Svoj molitveno-duhovni ivot pojaali smo i zajednikim duhovnim vjebama od 14. do 21. veljae 2008. godine, koje je vodio. P. Mijo Niki, DI. Teme duhovnih vjebi bile su: duhovnost odozdo i upoznavanje samoga sebe kroz biblijske likove. Razmatranja su se izmjenjivala s 35 osobnim susretom s Gospodinom i s voditeljem duhovnih vjebi, te sa zajednikim satovima klanjanja pred Presvetim, a zavrna misao duhovnih vjebi bila je i putokaz u ivot: Solo Dios basta. ZNAAJNE OBLJETNICE Spomen na 20. obljetnicu prelaska Gospodinu naeg biveg upnika u Brezovici, vl. Augustina Korpara, obiljeili smo u utorak, 20. oujka 2008. godine euharistijskim slavljem koje je predslavio p. Petar Galauner, DI, prijatelj i kolega blagopokojnog upnika Augustina, uz sudjelovanje nae karmelske zajednice i upnikovih kolega. Kroz nadahnutu homiliju, p. Galauner je posvjedoio o arkoj ljubavi i hrabrosti, kojom je vl. Korpar gorio za Gospodina i za svakog ovjeka, te navijetao, sve do muenitva, istine nae vjere i Evanelja, poput bl. Alojzija Stepinca. Ujedno smo zahvalili dobrome Bogu za 110. zemaljski roendan naih blagopokojnih utemeljitelja: bl. Alojzija Stepinca i . Majke Regine Terezije, koji su utkali svoje ivote, svoju vjeru, srce i duu, u ivot naega Karmela i naih sveenika, kao i Zagrebake nadbiskupije i hrvatskog naroda.
IZ KARMELA U BREZOVICI
BILI SU S NAMA Na Bijelu nedjelju, 30. oujka 2008., posjetili su nas i radosno proslavili s nama euharistiju vjernici iz upe sv. Kvirina Sisakog pod vodstvom vl. Ivana Hrena, koji je predslavio sv. misu s pre. mr. Stjepanom Vekoviem i drugim suslaviteljima. Zanosna pjesma i molitva razlijegala se naim svetitem, posebno nakon homilije kojom je pre. Hren sve ohrabrio i pozvao ih na jo jae svjedoenje uskrslog Spasitelja. To su na svoj nain potvrdile i sestre tijekom susreta. U ponedjeljak, 19. travnja 2008. godine salezijanski kandidati iz Podsuseda imali su kod nas duhovnu obnovu pod vodstvom don Ante Stojia, te se preporuili u molitve sestara, koje su im posvjedoile o svom ivotu molitve. Neokatekumeni iz Splita zajedno sa svojim prezbiterima posjetili su na Karmel u subotu, 26. travnja i preporuili svoj ivot vjere u molitve sestara, te uli njihova i posvjedoili svoja iskustva vjere, nade i ljubavi. Osmokolci, Isusovi mali vojnici Viktorijanci iz upe sv. Mateja apostola u Zagrebu, posjetili su nas u subotu 7. lipnja i zanimali se za na molitveni ivot, te su se, puni radosti i uenja, preporuili u molitve. U srijedu, 18. lipnja, bili su s nama u radosti zavretka kolske godine uenici O Velika Mlaka pod vodstvom svoje vjerouiteljice Katarine Klari. Oduevili su se za na ivot i pokazali svoj odgoj, vjeru i znanje. MLADOMISNICI U KARMELU Na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja u utorak 24. lipnja zahvalili su Gospodinu za dar sveenitva i proslavili s nama sv. misu 36
jedanaestorica mladomisnika Zagrebake nadbiskupije. U svojoj nadahnutoj propovijedi mladomisnik Tomislav Kralj govorio je o poslanju sv. Ivana Krstitelja, s osobitim naglaskom na njegovo svjedoenje i molitveni ivot, te zaelio da nam Svetac bude nadahnue i ohrabrenje. ZLATOMISNIKO SLAVLJE Prof. dr. Ivan Golub, vjerni prijatelj naega Karmela, proslavio je u naem svetitu Majke i Kraljice Karmela zavretak svoje zlatomisnike godine sveanom euharistijom na Petrovo, te zahvalio Gospodinu za svoje zlatomisnike dane. U nadahnutoj homiliji zlatomisnik je govorio o sv. Petru i Pavlu, o njihovim razliitostima i o njihovoj ljubavi prema Kristu Gospodinu koja ih je zdruila i dovela do muenitva. Poetak Godine sv. Pavla obiljeili smo etnjom kroz Pavlov ivot s osobitim naglaskom na Pavlovoj poslanici Galaanima, kao povelji kranske slobode, o kojoj nam je mudroslovio zlatomisnik prof. Ivan Golub. SEMINAR ZA SESTRE U FORMACIJI Zato i kako biti karmelianka danas bila je okvirna tema seminara za nae sestre u formaciji, koji je organizirala Udruga bl. Alojzije Stepinac Bosonogih karmelianki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od 22. do 25. travnja ove godine. Seminar je odran u naem Karmelu u Brezovici, a predavanje je prvoga dana odrao o. dr. Jure Zeevi, OCD, duhovni asistent Udruge, na temu: Karmelianka, mjesto Boje prisutnosti u svijetu, u suradnji sa sestrama u formaciji. ivjeti s Bogom i u zajednitvu
sa sestrama bila je tema drugoga dana teaja, a obradio ju je o. dr. Antonio Mario irko, OCD. Trei dan je o. dr. Petar Janji, OCD, govorio na temu: Tragovima sv. Majke Terezije, da bi zavretak seminara o. dr. Jakov Mami, OCD, zaokruio predavanjem: Biti karmelianka danas na tragovima sv. Ivana od Kria i euharistijskim slavljem.
Benedikta od Isusa (Monika Dizdar) u subotu, 15. oujka 2008., na pomaknutu svetkovinu sv. Oca Josipa i s. M. Irena od Presvete Euharistije, 5. kolovoza na spomendan Snjene Gospe i na Dan domovinske zahvalnosti. Svoj doivotni Fiat izrekla je Gospodinu naa vanjska s. Mirjam od Isusa (Jelica Adaga) i poloila svoje doivotne zavjete u subotu, 3. svibnja ove godine. Misno slavlje i obred zavjetovanja predslavio je preuzvieni gospodin msgr. dr. Valentin Pozai, zagrebaki pomoni biskup, uz sveenike suslavitelje, meu kojima je bio i don Donald Markovi, upnik iz Peina, rodne upe s. Mirjam. U vrlo sadrajnoj homiliji biskup Pozai je govorio o karmelskom pozivu, o vjernosti i ustrajnosti na Bojem putu, s osobitim naglaskom na predanje Gospodinu po sv. zavjetima, po kojima svjedoimo da je Krist i danas meu nama iv i djelotvoran. SRCE KARMELA KARMELSKA GOSPA Sveano misno slavlje na Gospu Karmelsku, Majku i zatitnicu naega Reda, svetita i samostana, predslavio je u srijedu 16. srpnja 2008. msgr. Kiro Stojanov, biskup skopski i apostolski egzarh, uz koncelebraciju dvadesetak sveenika i redovnika. Svoje oduevljenje prema nebeskoj Majci posvjedoio je biskup u svojoj snanoj homiliji s osobitim naglaskom na Presvetu Djevicu Mariju,vriteljicu volje Boje, i na poslanje Karmela, koji je slika Presvete Djevice i Boje blizine. Zbor upe Brezovica pratio je svojim zanosnim pjevanjem misno slavlje, kao i brojni hodoasnici, koji su ispunili crkvu i prostore pred crkvom. 37
Na teaju su sudjelovale sve sestre novakinje i sestre s prvim zavjetima, zajedno sa svojim magistrama, iz svih pet samostana Udruge, kao i sestre gosti, iz naih Karmela u Sloveniji i Albaniji, ukupno njih dvadesetak. Seminar je bio snano duhovno obogaenje i iskustvo molitvenog ivota za najmlae lanove naih Karmela. MLADICE KARMELA I ove godine Gospodin je jaao svojim Duhom na stazama naega Karmela one koje je pozvao u svoju slubu. Tako smo mu zahvalili za ulazak u novicijat s. M. Petre od Milosti Kristove (Marijane Marjanovi), na Katedru sv. Petra, 22. veljae 2008. i s. M. Ivane od Kria (Ivanka Krolo), na Veliku Gospu, 15. kolovoza. Jednako tako obnovile su svoje privremene zavjete na godinu dana s. M.
IZ KARMELA U BREZOVICI
Popodnevnu sv. misu predvodio je dr. Anton ulji iz Zagreba, a zbor sestara ju je pratio svojim skladnim pjevanjem. Voditelj je znalaki govorio o Presvetoj Djevici, koja nas zaodjeva odjeom svoga Duha, svetim kapularom, kao majka djecu i kao uiteljica duhovnog ivota i molitve. Na kraju misnog slavlja sve prisutne vjernike obogatio je dr. ulji svojim predivnim meditativno-duhovnim koncertom vlastitih skladbi. PROTENJE GOSPE KARMELSKE Brojni tovatelji Gospe Karmelske, iji broj iz godine u godinu raste, slavili su Isusovu i svoju Majku u nedjelju, 20. srpnja, molitvom, pjesmom, sakramentima, primanjem Gospinog kapulara i susretima s Karmelom. Sredinje misno slavlje predvodio je don mr. Milan Ivanevi, SDB, uz desetak suslavitelja, i uz umjetniku pratnju mjeovitog zbora Hosana iz upe sv. Petra u Zagrebu. U vrlo poticajnoj homiliji govorio je o ivotu s Presvetom Djevicom Marijom kao majkom i uiteljicom molitve i duhovnosti, jakom enom vjere i ljubavi, pod kriem Gospodinovim. Jutarnju sv. Misu predvodio je prof. dr. Josip Barievi, TOR, a na zbor pratio je misno slavlje, dok je hodoasniku sv. Misu u 9,00 sati predslavio vl. uro Sabolek, upnik u Vukovini, uz brojne svoje upljane, i uz oduevljeno pjevanje mladih iz Mraclina pod ravnanjem prof. Vlade Cvetnia. Veernjom sv. misom, koju je predvodio vl. mr. Milan Puec, duhovnik bogoslova, koji nam je ukazao na 38
Marijinu duhovnu svjeinu i plodnost, zavrili smo dane Gospe Karmelske. Zbor mladih Kefa-Stijena iz Zagreba oduevljeno je slavio Gospodina svojom pjesmom i molitvom. Za svetkovinu Gospe Karmelske pripremali smo se devetnicom i trodnevnicom sv. misa, propovijedi, molitava, sakramenata i pjesama. Prvi dan trodnevnice predvodio je fra Rozo Brki, OFM, drugi dan o. Slavko Slikovi, OP, a trei dan fra dr. Josip Blaevi, OFMConv, uz vrsne zborove i brojne tovatelje kapularske Gospe. 10. OBLJETNICA BEATIFIKACIJE NAEG UTEMELJITELJA U nedjelju 21. rujna proslavili smo sveanom sv. misom, koju je predslavio prof. dr. Josip Barievi, TOR, 10. obljetnicu proglaenja blaenim utemeljitelja naeg Karmela u Brezovici, bl. Aljozija Stepinca. U svojoj nadahnutoj homiliji voditelj slavlja govorio je o Bojoj ljubavi prema nama, te o naem suivotu s Kristom po primjeru sv. Pavla i bl. Alojzija Stepinca. I dok smo mi u Karmelu zahvaljivali Gospodinu na daru naeg blaenika i preporuivali mu potrebe sv. Crkve i naega naroda, naa vanjska s. Mirjam od Isusa, zajedno s nekoliko tisua vjernika iz domovine i svijeta, sudjelovala je na sredinjoj proslavi 10. obljetnice Stepinevog proglaenja blaenim, koju je predslavio dravni tajnik Sv. Stolice kardinal Tarcisio Bertone, na trgu pred Stepinevom katedralom u Zagrebu. Njegova duhovna oporuka naim prvim sestrama, . Majci Regini Tereziji i susestrama: Uinite to moete milou Bojom, da se hrvatski narod potpuno
preporodi u Kristu i da sve bude proeto Duhom Bojim, i pastiri i stado, odjekivala je toga dana jo snanije u naim srcima i u naim susretima. Jednako tako obnavljali smo uspomene na poetke naega Karmela i blaenikove privrene ljubavi, portvovnosti i sebedarja prema naim prvim sestrama. Uvijek je bio revan i brian u njihovim duhovnim i materijalnim potrebama, te je bdio kako bi Karmel izrastao u duhovnu
tvravu molitve i rtve za preporod naih sveenika i hrvatskog naroda. Iako ih ovaj puta ne navodimo poimence, istiemo da je i u proteklom razdoblju u naem Karmelu odran cijeli niz predavanja na razliite teme, kojima su nas obogaivali i braa karmeliani i drugi struni predavai. Svima im od srca zahvaljujemo za njihove kvalitetne doprinose naem duhovnom hodu. Vae sestre iz Karmela-Brezovice
IZ KARMELA U KLOTAR IVANIU Svetkovina Krtenja Gospodinova ve je tradicionalna prigoda za susret s "delegacijom" nae brae karmeliana iz Remeta. Sv. Misu tom je prigodom predslavio o. Ilija Tipuri, a propovijedao je o. Anelko Jozi. Ostali lanovi "delegacije" bili su o. Anto K., o. Viktor, o.Franjo, braa Nikola, Zlatko P., Danijel, Domagoj, te kandidat Zrinko. Naravno, nakon misnog slavlja slijedilo je vedro druenje u naoj govornici. Potovani oe Provincijale, draga brao, drage sestre! Evo i opet prigode svima vam se javiti i pokuati vam prenijeti ime nas je u proteklih godinu dana obdario Gospodin! Nekoliko dana prije Boia 2007., mislima o tajni Presvete Trojice i o ljubavi koja omoguava zajednicu, nadahnutima Romancom naeg sv. Oca Ivana od Kria, obogatio nas je na Provincijal o. Jakov Mami, OCD. Dan uoi Bogojavljenja, posjetili su nas "Rimljani" - o. Endre i brat DraenMarija, OCD. U radosnom i srdanom susretu prenijeli su nam djeli svog doivljaja "Vjenog grada" i sredita Crkve. O. Vatroslav Halambek, DI, 25. sijenja odrao nam je predavanje pod naslovom "Posveeni ivot kao predanje". Nema u Bogu vee elje nego da nam se dadne! Nae je predanje na odgovor. U tim zimskim danima, posjetom zajednici i misnim slavljima obdarili su nas i o. Ivan Podgorelec, OCD, vl. Mladen Grabovac i vl. Marijan Arhar. A na dan najrjeeg datuma (29. veljae) posjetio nas je zamjenik generala naeg Reda, o. Zdenko Krii, OCD, koji nam je ukratko izloio stanje u Redu i neke planirane aktivnosti, te zaelio sretne korizmene dane i jo sretniji Uskrs. 39
IZ KARMELA U KLOTAR IVANIU
Tko je Pavao iz Tarza? Odgovor na to pitanje, kao uvod i pripremu za godinu sv. Pavla, pokuao nam je dati prof. Ivan Dugandi, OFM. Dijete i sredstvo milosti istodobno, zemljana posuda koja nosi blago da bi ono jae zasjalo, luak zbog Evanelja na pozornici svijeta, koji sebe, svoje sposobnosti i zasluge stavlja u drugi plan, a istie samo svoje slabosti jer je iskusio da se u njima oituje Boja snaga. To iskustvo pozvane smo i osobno provjeriti uputajui se u avanturu graenja svega na milosti i neizmjernog pouzdanja u njezinu snagu! 12. travnja posjetio nas je vl. Marin Kneevi, upnik iz Bizovca, (brat nae s. Karmele) sa upnim zborom mladih "Matthaeus". Nakon Sv. Mise, ushitili su nas prekrasnim koncertom posveenom Milosrdnom Isusu. Uenici Uskrsloga pozvani su slijediti Isusa u izlasku iz sebe bez povratka, postajui slugama ljubavi po uzoru na Njega. "U svjetlu Uskrsa susret koji mijenja ivot" tema je predavanja o. Petra Janjia, OCD, koje pred nas postavlja pitanje: jesam li svjedok Uskrsloga? Nai biskupi, mons. Valentin Pozai (22. travnja) i mons. Vlado Koi (4. svibnja), posjetom zajednici i svojim pastirskim srcem, potakli su nas na zauzetije ivljenje naeg poziva i sluenja Crkvi. Provincijalni kapitul nae brae i izbor novog vodstva Provincije sv. oca Josipa pratile smo svojom molitvom. Od srca estitamo novom vodstvu, elimo i molimo da Gospodin vodi i blagoslovi njihov rad i nastojanja. S novom blaenicom iz karmelskog vrta, bl. M. Josipom od Raspetog Isusa (Catanea) upoznao nas je o. Jure Zeevi, 40
OCD, te je istaknuo misterij trpljenja kao najizrazitiju temu njezine duhovnosti. Njeno ivotno svjedoanstvo ponueno nam je kao pomo u izlaenju na kraj s prisutnou trpljenja u vlastitim ivotima, a u tome nam zasigurno moe pomoi i njezin zagovor. 3. lipnja imale smo radost sudjelovati u slavlju mlade mise o. Zlatka Pletikosia, OCD, na kojoj je propovijedao o. Anto Kneevi, OCD. Dar sveenitva, koji je na Gospodin darovao o. Zlatku, velika je milost za Crkvu, na Red i narod. U predavanju "Lani proroci naega vremena", o. Antonio-Mario irko, OCD, prikazao nam je duhovnost New Age-a kao pokuaj ispunjenja duboke nutarnje praznine dananjeg ovjeka na "jeftin" nain. U vremenu kad se temeljne kranske istine pokuavaju omalovaiti, mi moemo ponuditi svjedoanstva nutarnje slobode u svom posveenom ivotu, te ivotnog zajednitva s Bogom i sestrama. Slavlje nedjeljne sv. mise 22. lipnja svojim pjevanjem uzveliao je upni zbor iz Velike Mlake, rodne upe nae s. Margarete. Ovaj zbor osobito njeguje hrvatsku crkvenu i kulturnu batinu, te su nas obdarili i lijepim koncertom. Naravno, nije izostao ni ugodan i radostan susret starih prijatelja nae zajednice. Slavlje petstote obljetnice crkve sv. Ivana Krstitelja i prisutnosti franjevaca u Klotar Ivaniu, zbog ruevnosti crkve (uz koju je vezan na samostan) odrano je 24. lipnja u upnoj crkvi, a sv. misu je predvodio nadbiskup zagrebaki, kardinal Josip Bozani. Radost i spontanost mladosti obradovala nas je u susretu sa zborom mladih upe sv. Mihaela iz zagrebake
Dubrave. Na izlet u Klotar Ivani 28. lipnja doveo ih je fra Ivan Markanovi, OFMCap, te smo s njima proslavili misu bdjenja uoi svetkovine svetih apostola Petra i Pavla, nakon koje smo uivali u spontanom koncertu i vedrom druenju. Zajedno s brojnim upljanima, prijateljima i tovateljima Gospe Karmelske, s radou smo proslavile njenu svetkovinu 16. srpnja. Svetu misu predvodio je nadbiskup novoosnovane akovako-osjeke nadbiskupije, mons. dr. Marin Sraki, a u koncelebraciji su bili upnik o. Josip Vrbanec, OFM, o. Mirko Kemive, OFMCap, don Ante Pali, SDB, upnik upe Sira, te vl. Julije Bai, sveenik subotike biskupije. U lijepoj i sadrajnoj homiliji, nadbiskup Sraki prikazao je kako se kroz povijest Crkve, a osobito u najteim razdobljima progonstava i krivovjerja, javljala Gospa i intervenirala. Kako je na narod kroz povijest sauvao vjeru u Boga? Zbog pobonosti prema Blaenoj Djevici Mariji. Kao znakove te pobonosti mons. Sraki je naveo brojne crkve njoj posveene, zazive koji joj se upuuju, te osobito "blagdane koji su rasuti po naem kalendaru poput zvijezda na nebu". 23. srpnja nau je zajednicu posjetio o. Zdenko Krii, zamjenik generala naeg Reda, a 13. kolovoza imale smo radost susresti naeg novoizabranog Provincijala, o. Vinka Mamia, zajedno s o. Jurom Zeeviem, duhovnim asistentom nae Udruge. Priprema proslave petstote obljetnice roenja nae svete Majke Terezije na razini Reda bila je glavna tema izlaganja oca Provincijala. Prekrasan nagovor kao uvod u svetkovinu Marijinog Uznesenja na nebo
dao nam je o. Bonaventura Duda, OFM, koji nas je 14. kolovoza pohodio s naim upnikom, o. Josipom Vrbancem, OFM. "U Mariji uvijek slavimo Isusa Krista", naglasio je o. Duda, koji je na Veliku Gospu prije 66 godina poloio svoje prve redovnike zavjete u naoj samostanskoj crkvi sv. Ivana Krstitelja. O ivotu i radu nae brae u Sofiji, odnosima s Pravoslavnom Crkvom, te o ivotu u Bugarskoj openito, nakon slavlja sv. mise govorio nam je o. Tadej Perica, OCD, koji nas je posjetio krajem kolovoza. A srce pravoslavlja i istonoga monatva, "Sveta Gora Atos njezina povijest i specifinosti", bila je tema zanimljivog predavanja koje nam je 5. rujna odrao o. Jure Zeevi, OCD. Dan kasnije pohodio nas je misionar u Africi, vl. Boris Dabo, te s nama proslavio misu zadunicu za Pierinu Licul, majku nae s. Danijele Terezije. Nagovor "Euharistija Rije, kruh i molitva za svakodnevni ivot" odrao nam je 16. rujna o. Petar Janji, OCD. Euharistija je najvia, najizraajnija, najkonkretnija Rije, ona je kruna svih rijei. Euharistija je povijest najvee ljubavi na ovoj zemlji; ona svakodnevicu preobraava u vjenu stvarnost, jer Krist ivi sa nama i u nama. O prvenstvu traenja kraljevstva Bojega, povezujui psiholoke spoznaje sa Sv. Pismom i naukom crkvenih Otaca i svetaca, govorio nam je o. Mirko Mataui, OFM. Da bismo se mogli uskladiti sa zakonima Boje ljubavi koji vladaju u Njegovu kraljevstvu, potrebno je upoznavati ih, ali i upoznavati same sebe. Kao bitne elemente samospoznaje naveo je introspekciju, komunikaciju i molitvu. Zahvalne za sve ove poticajne i obogaujue susrete, nastojimo ivjeti svoju karmelsku svakodnevicu u kojoj moemo 41
IZ KARMELA U BREZNICI AKOVAKOJ
doivjeti brojna, velika i mala, udesa Boje milosti i ljubavi koja uzdiu nae poglede i srca k Onome koji nas je ovdje okupio.
Neka Njegov blagoslov, po zagovoru svete Male Terezije, uvijek bude sa svima vama! Vae sestre iz Klotar Ivania
IZ KARMELA U BREZNICI AKOVAKOJ Draga naa brao i sestre! Ponekad je zaista osvjeavajue prisjetiti se kako je Gospodin mnogo puta i na vie naina nau kontemplativnu svakodnevicu isprepleo svojim velikim i malim udima koja ne prestajemo uoavati, znajui da upravo taj nutarnji stav traenja i susretanja s Njim unutar karmelskog ivota daje boju, okus i miris svemu to inimo, to nas iznenauje, to od nas zahtijeva ili nas brine. Jednako tako i na kontemplativni pogled na prirodu oko nas koja se polako zaodijeva raznolikim bojama, kao i na sve koji navraaju u na Karmel, prepoznaje Boji dar i na prinos zahvale jer: sve je od Njega i po Njemu i za Njega! Naravno, nastojei ne zaboraviti svaki dan pomalo i istiti taj na 'kontemplativni pogled' Protekli su mjeseci za nas zaista bili ispunjeni radom i molitvom koju smo 'dijelile' i s mnogim posjetiteljima koji su u Karmelu eljeli vidjeti i dotaknuti Boga, a mi smo im to uvijek rado eljele omoguiti u ovoj zemlji Karmela kamo je i nas Gospodin besplatno doveo da se "hranimo dobrotom i plodom njezinim", te da ih besplatno dijelimo sa svima koji to ele. Tako se prisjeamo hodoasnikih skupina iz Borova Naselja i Gunje; pjevakog zbora mladih iz upa Kuevac i akovaki Selci, Udruge sv. Vinka iz Rijeke, mladih iz Petrijevaca, "Marijine 42 legije", raznih podrunica iz ovog podruja i mnogih drugih. Radosni trag u naoj zajednici ostavili su koncem srpnja i mladi FRAMAi vukovarsko-osjekog podruja zajedno sa svojim predvoditeljima: ocima franjevcima i sestrama Sv. Kria - koji su izabrali upravo na Karmel za jedno od mjesta svog posjeta na 'franjevakom maru', kako bi se tu zaustavili, razmislili i zamislili nad onim to im Gospodin osobno progovara i kamo ih poziva. Zajednitvo, radost, pjesma, slavljenje Euharistije i svjedoenja bili su nam meusobno obogaenje i zajedniki poticaj da Isusu kaemo svoj HVALA te da ih sve svojom molitvom podrimo u traganju za najveom Istinom koja se eli svakome otkriti u osobnom ivotu. Osobit je dar bio susresti invalidne i retardirane osobe i djecu koji na svoj nain proslavljaju Boga nepatvorenom malenou i jednostavnou koja moe biti dodirnuta samo na isti takav nain. U posjeti takve grupe iz zagrebakog
Caritasa koju je vodila gospoa Jelena Braja, kao i zajednice "Vjera i Svjetlo" iz Valpova, svoj smo Karmel mogle svjedoiti malim gestama, pjesmom i smijekom, pribliavajui svojim gostima ne toliko govorom da je karmelianka ljubav u srcu Crkve, koliko elei pokazati da je ljubav u srcu karmelianke! Dijelei radost nae biskupije koja je u lipnju proglaena nadbiskupijom, sudjelujemo svojim zanimanjem i pratimo molitvom sve dogaaje koji raduju ili aloste nau mjesnu Crkvu, a za to je osobito zasluan i na otac nadbiskup mons. Marin Sraki koji uvijek izdvoji dio svoga dragocjenog vremena za susret s nama, kao i za predavanja koja u kontinuitetu obrauju teme iz podruja moralne teologije. Ostali nai predavai proteklih mjeseci bili su: vl. Nikola Grgi, dr. Ivo Dini, mr. Stanislav ota, te dr. Ivica ati koji nam je bio voditelj duhovnih vjebi zajednice za 2008. godinu. Uvijek je posebno veselo kad se braa i sestre nau zajedno, a o tome se osvjedoimo uvijek kad put (a vjerujemo i ljubav) nanese nekog od nae subrae u Karmel svetog Josipa. Zaista je bilo mnogo tih susreta i zahvaljujemo ocima Jakovu, Anelku, Smilji, Bernardinu, Branku, aniju, Endreu, Zlatku (P.), te brai Andriji, Nikoli i Draenu, to se zaista meu njima osjeamo sestrinski radosno! (Uz osobitu ispriku ako je tko grekom izostavljen!) Posebno izdvajamo i prvi posjet naeg novog Provincijala o. Vinka Mamia koji je zajedno s o. Dariom 11. kolovoza susreo zajednicu i predstavio nam dokument Generalne kue kao pripremu za generalni definitorij te podijelio s nama
misli koje bi nas trebale uvesti u proslavu 500-te godinjice roenja nae sv. Majke Terezije od Isusa. Na o. Jure obradovao nas je u rujnu svojim viednevnim boravkom meu nama. Uz zajedniko slavljenje Euharistije i uz naporan radni ritam oko ureenja naeg karmelskog misala i asoslova naao je vremena i za dijeljenje s nama svog obogaujueg iskustva s ljetonjeg boravka u manastirima Svete Gore u Grkoj. Zahvalne smo Bogu, a i njemu od srca zahvaljujemo na svemu. Krajem travnja, od 22. do 25., odran je u Karmelu u Brezovici na planu Udruge seminar za sestre u formaciji na temu: Zato biti karmelianka danas? Zajedno sa svojom magistrom s. Josipom sudjelovale su na tom susretu i nae najmlae: s. Ivana, s. M. Teodora, Sanela i Jasna - postulantice. 13. svibnja, pod zatitom drage Fatimske Gospe i Majke svakog karmelskog zvanja, naoj se karmelskoj obitelji pridruila djevojka Vanja Pastuovi iz Splita koju je radosno dopratila njena neokatekumenska zajednica i njena obitelj, elei je podrati u njenom predanju Gospodinu, a ujedno je i sami predajui i 'ustupajui' novoj zajednici i novoj obitelji Karmela. Po zavretku postulature zapoele su razdoblje novicijata primivi sveto karmelsko odijelo dvije nae postulantice: Sanela urii koja je 24. kolovoza, na blagdan sv. Bartola, postala s. Marija MAGDALENA od Boje Ljubavi i Jasna Jeli koja je 14. rujna, na blagdan Uzvienja sv. Kria, uzela ime s. Marija DOMINIKA od Euharistije. Kao to smo na poetku napisale, bilo je tu mnogo velikih i malih Bojih uda koja 43
IZ KARMELA U MARIJI BISTRICI
su svako na svoj nain protkala nae dane i molitve, esto puta uzdiui nas nad nae vlastite svakodnevne zaokupljenosti i irei naa srca na sve vie boansku mjeru. Zbog toga nas je Gospodin i okupio ovdje, kako kae naa sveta Majka Terezija, koja nam je utrla put k savrenosti kao ivi primjer i uzor onog ideala koji neka nas nosi k svojim
vrhuncima, na vrh gore Karmela! A Put znamo Uz sestrinski pozdrav, draga brao i drage nae sestre, elimo vam i molimo mnogo vrstih koraka na tom putu gdje su kao vae suputnice i Vae sestre iz Karmela sv. Josipa u Breznici akovakoj
IZ KARMELA U MARIJI BISTRICI Proslava Stepinca svetkovine bl. Alojzija suanjstva u Kraiu bio upnik u susjednoj upi sv. Jane. eljele smo iz prve ruke saznati jo poneto iz ivota naeg zatitnika. Posvjedoio je da su sveenici kod njega uvijek nali i lijepu rije i savjet i opomenu, jednom rijeju ljubav. Uvijek im je govorio: "Tjeite ljude". Kad su ih vlasti proganjale i kad im je bilo teko, dolazili bi k njemu i nakon pola sata susreta s njim, odlazili preporoeni. Duhovne vjebe Iza blagdana bl. Alojzija zapoele su nam zajednike duhovne vjebe koje je od nedjelje naveer do subote ujutro (11.-16. veljae) vodio na o. Sreko Rimac, misionar u Bugarskoj. U svojim je poticajnim nagovorima obuhvatio sve vane duhovne komponente naeg redovnikog ivota, pa smo tako razmiljali o uzvienosti redovnikog poziva, o ulozi iskuenja za duhovni napredak, o poniznosti, o vanosti dobrih nakana, o ulozi patnje u duhovnom ivotu, o molitvi, o zajednikom ivotu, o sakramentu pomirenja i o primatu ljubavi u naem ivotu. Iz duhovnih vjebi izale smo ojaane za daljnji hod.
Ove godine blagdan zatitnika naeg samostana i crkve proslavile smo po elji naih biskupa dan ranije, 9. veljae. Pripremu za blagdan kao i samu sv. Misu na taj dan predvodio je vl. Matija Burja koji je u propovijedi naglasio: "Znak veliine jednog ovjeka je znati stajati uspravno pred monicima. Znati uputiti proroku rije, pa i opomenu, ma prijetilo i progonstvo i muenitvo. Nije se bojao nikoga doli Boga jedinoga, a to je znak poniznosti." Toga dana posjetio nas je vl. Josip Gjuran koji je za vrijeme kardinalova
44
Predavanja U okviru trajne formacije sestara imale smo predavanja iz podruja duhovnosti i povijesti te crkvenog pjevanja: 22. 01. "Komparativno itanje "Knjige o devet hridi" bl. Henrika Suzonea i "Zamka due" sv. Terezije Avilske", naziv je predavanja koji je odrao o. Miljenko Suac, SMM; 25. 02. dr. Agneza Szabo govorila nam je o Zrinsko-frankopanskom otporu; 26. 02. nagovor o evaneoskom odlomku o susretu Isusa i Samarijanke te o kvaliteti meusestrinskih odnosa odrao je o. Jure Zeevi, OCD; 3. 3. o. Miljenko Suac odrao je predavanje pod naslovom: "Zablude i iluzije duhovnog ivota"; 15. 04. "Razliiti naglasci razmatranja uskrsnog otajstva" - o. Miljenko Suac; 10. 05. o. Sreko Rimac, OCD, govorio nam je o sv. Tereziji Benedikti od Kria (Edith Stein) i njenim djelima te o BD Mariji u njenoj duhovnosti; 21. 05. o. Jure Zeevi predstavio nam je lik nove blaenice karmelianke s. M. Josipe od Raspetog Isusa (Catanea) te glavne naglaske njenog ivota; 23. 05. o gregorijanskom pjevanju i drugim liturgijskim temama progovorio nam je isusovac o. dr. Marijan Steiner; 09. 09. - O. Jure Bosani, DI "Marijina poruka iz Nazareta"; 17. 09. - O. Petar Janji, OCD: "Euharistija: Rije, kruh i molitva za svakodnevni ivot"; 27. 09. kao pripremu za blagdan sv. Male Terezije o. Sreko Rimac, OCD, predstavio nam je svjedoenje s. Marije
od Presvetog Trojstva na procesu za beatifikaciju i kanonizaciju sv. Male Terezije. Radosni susreti Bile smo obradovane posjetom o. Zdenka Kriia, zamjenika o. Generala naega Reda 17. oujka ove godine. Prenio nam je pozdrave Provincijala o. Jakova Mamia. Upoznao nas je sa stanjem u naem Redu u svijetu te ukazao na potekoe i na lijepe strane. 25. oujka poslije podne s nama je u naoj redovitoj podnevnoj rekreaciji bio dubrovaki biskup mons. elimir Pulji koji je toga dana u Svetitu MBB predvodio misno slavlje. Preporuio nam je u molitve potrebe dubrovake biskupije, a osobito nova duhovna zvanja. Nakon tijelovske procesije 22. svibnja koja je ve tradicionalno ila od Svetita do nae samostanske crkve u govornici smo pozdravile pomonog zagrebakog biskupa mons. Vladu Koia, koji je predslavio sv. misu i vodio procesiju, i naeg upnika pre. Zlatka Korena. Opat francuskog trapistikog samostana Mont des Cats Guillaume Jedrzejczak, njegov subrat i bivi prior banjaluke "Marije zvijezde" Philipe Vaneste, opatica samostana Berkel u Nizozemskoj Benedict Thissen, s. Liev, priora i uiteljica novakinja iz Berkla, te s. Beatrice Brancherau iz francuske opatije Laval u pratnji vl. Antuna Peara imali su sv. misu u naoj samostanskoj crkvi 24. svibnja, a potom smo u govornici razmijenili pojedina iskustva o benediktinskom, odnosno cistercitskom i karmelskom nainu ivota i duhovnosti. Na Gospu Snjenu, 5. kolovoza, posjetio nas je mons. Valenitn Pozai, 45
IZ KARMELA U MARIJI BISTRICI
pomoni zagrebaki biskup, a 10. kolovoza mons. Ante Ivas, ibenski biskup, koji nam je u molitve osobito preporuio uspjean poetak rada prve katolike osnovne kole u Hrvatskoj koja bi se trebala ovih dana otvoriti u ibeniku. O radostima i nadanjima varadinske biskupije saznale smo 17. kolovoza od njenog pastira mons. Josipa Mrzljaka, a o ivotu hvarsko-viko-brake biskupije 23. kolovoza od mons. Slobodana tambuka. Kardinal Vinko Pulji, nadbiskup vrhbosanski, dva je dana proboravio u Svetitu predvodei euharistijska slavlja uz prigodne homilije za hodoasnike. Posjetio nas je 7. rujna i prenio nam je pozdrave naih sestara iz Sarajeva. Sebe i svoju nadbiskupiju arko nam preporua u molitve. Grupe i hodoasnici Mnogi hodoasnici i drugi namjernici dolaze da u tiini mole u naoj crkvi i mnoge grupe hodoasnika, uenika, umirovljenika, molitvenih zajednica ele upoznati ivot i rad sestara. U posljednje vrijeme moemo izdvojiti ove: hodoasnici iz Rijeke (u vie navrata); klub prijatelja "Gospe Trsatske" iz Rijeke; djeca iz doma na Goljaku; osnovnokolci iz Dubrovnika, Krapinskih Toplica i Nijemaca; umirovljenici iz Korule; grupa polaznika dopisne teologije iz Zagreba; hodoasnici iz upe sv. Nikole Tavelia iz Zagreba, te iz upe Slaveti, Donja Lomnica; zajednice "Milosrdnog Isusa" i "Sv. Ivana" iz Pule; grupa tienika iz Langovog doma; djeji zbor iz Rovia; prvopriesnici iz Kutjeva i iz crkve sv. Vinka Paulskog iz Zagreba; grupa mladih iz uenikog doma u akovcu; pjevai iz Splita iz upe sv. Mihovila na Kamenu u pratnji o. Viktora i br. Domagoja; 46
sjemenitarci franjevaca s Kaptola u Zagrebu; tienice iz doma umirovljenika iz Koprivnice i vl. Krunoslav Paalat. Svakog etvrtka u mjesecu srpnju i kolovozu (9 susreta) s nama su na estom asu bila djeca branitelja Domovinskog rata iz svih naih upanija koja su ljetovala na Sljemenu. U naoj crkvi bila je 3. rujna molitva u duhu Taizea koju s mladima iz nae upe vodi brani par Dunja i Benedikt Juras. Bili su s nama i na slubi itanja. Imat e ubudue molitvu svake prve srijede u mjesecu. Roditelji i blia rodbina oboljelih i ovisnih o drogi pod vodstvom o. Viktora Grbee, OCD, imali su 6. rujna poslije podne duhovnu obnovu u naoj crkvi. S nama su bili na veernjoj molitvi i zajednikoj euharistiji. etiri mladia iz zajednice Cenacolo iz Vrbovca predvodili su pjevanje. Okupila se sa svih krajeva domovine vea grupa sudionika. Mladii iz Vrbovca obradovali su sve prisutne, a i nas, s rajicama iz svog vrta koje su obilno urodile. Mlada misa o. Zlatka, karmelianina i zagrebaki mladomisnici Na svetkovinu Presvetog Srca Isusova 30. svibnja imao je svoju mladu misu na ovogodinji karmelski mladomisnik o. Zlatko Pletikosi. U propovijedi je naglasio da je svetkovina Srca Isusova pokazatelj Boje ljubavi prema nama, te da astei Srce, astimo i spominjemo se njegove velike ljubavi. Poruio nam je da svakog dana nastojimo biti barem malo bolji. Na kraju mise podijelio nam je svoj mladomisniki blagoslov. Jedanaest ovogodinjih mladomisnika Zagrebake nadbiskupije slavili su s nama
sv. misu 25. 06. kao zahvalu za nae molitve i preporuku za ubudue. Marko Ocvirek izrekao je u propovijedi da posvetiti cijeli ivot molitvi, rtvi i odricanju nije mala stvar. Svaki se od nas moe pitati kako to da je Gospodin pozvao ba mene. Treba pomagati ljudima koji su na krvim putevima i mi smo ti koji im moramo pomoi. Na kraju mise podijelili su nam svoj mladomisniki blagoslov, a nakon ruka smo ih svakog ponaosob upoznale u govornici. Posjet novog Provincijala Dan uoi Velike Gospe, 14. kolovoza, posjetio nas je na novi Provincijal iz Remeta o. Vinko Mami zajedno s o. Jurom Zeeviem, tajnikom provincije i provincijalnim delegatom za sestre. U susretu sa zajednicom osvrnuo se na planove i prijedloge u vezi s proslavom 500-te obljetnice roenja sv. Majke Terezije (Avilske), koju emo slaviti 2015. godine. Obavijestio nas je da e se priprava za tu proslavu koncentrirati na djela sv. Majke. Odlazak i dolazak Naa je s. Filomena u veljai otila u Karmel u Torinu (Italija), a 30. lipnja je s. Natanaela otputovala u Sofiju (Bugarska) na ispomo naim sestrama na tri godine.
Na odredite su je vozili vl. Mato Rukavina i vl. Filip Luci. U postulaturu naeg Karmela ula je 21. rujna djevojka Ivanka orda iz Naica. Preporuujemo njih i sve nas u Vae molitve. Blagdan sv. Male Terezije Sveanim misnim slavljem koje je predvodio vl. Franjo Jamenica, upnik iz Laza, u zajednitvu s vl. Matijom Burjom i p. Dragutinom Brezovcem, kapucinom, proslavile smo blagdan male svetice uz tradicionalni blagoslov rua. U zajednikom druenju s vl. Franjom koji je 22 godine bio misionar u afrikom Beninu, saznale smo mnoge zgode iz njegovog misionarskog ivota, te ule o njegovom suoavanju sa zmijama, vraevima, fetiima i drugim osobitostima afrikog podneblja i kulture. Dobile smo mnogo poticaja za nae misijsko poslanje: moliti i rtvovati se za misije. Drage sestre i brao, idemo ususret svetkovini sv. Majke Terezije, pa Vam je od srca estitamo i molimo da nam od Gospodina izmoli odlunu odlunost u vrenju volje Boje. Pozdravljaju Vas Vae sestre iz Marije Bistrice
IZ KARMELA U SARAJEVU Draga naa brao i sestre! Prolo je dosta vremena od naeg zadnjeg javljanja u Vjesniku. U meuvremenu, kako po svoj Zemlji tako i meu nama, ivot je tekao ivo i nepredvidivo. Izmjenjivali su se razni susreti po kojima smo uvijek iznova mogli doivjeti kako je lijepo kad se oni "koje je Duh sabrao" nau zajedno. Spomenut emo samo neke: posjet mladih iz upe Prozor s kapelanom vl. Josipom Kneeviem, posjet biskupa iz Aachena u pratnji naega kardinala koji nas ee obie, dobroinitelji iz Italije u dva 47
IZ KARMELA U SARAJEVU
navrata, mladi framai iz upe Podmilaje sa svojim duh. asistentom fra Danijelom Rajiem, roditelji s. Mihaele iz Splita i grupa neokatekumena itd. Veliko obogaenje za Zajednicu pruila su nam naa braa s Bukog jezera kroz redovite mjesene nagovore u kojima su se izmjenjivali o. Zvonko i o. Dominik. Takoer o. Jure nam je obilno dijelio "blago milosra" kao izvanredni ispovjednik koji svoje ne zaboravlja ni sakramentom ni nagovorom. Sama prisutnost brae meu nama govori i vie od rijei jer "dobro tivo" se moe nai i u knjigama, a braa su nezamjenjiva. Ove godine na svetkovinu nae Gospe Karmelske imali smo posvetu crkve, a za tu prigodu pripravljali smo se devetnicom sa svetim misama u 18,30 sati koje je predvodio na kapelan vl. Marko Majstorovi s prigodnom propovjedi. Svih devet dana bio je vrlo velik odaziv vjernika, to nas je ugodno iznenadilo. Na samu svetkovinu, sv. misu slavio je na uzoriti otac kardinal Vinko Pulji u koncelebraciji s pomonim biskupom mons. Perom Sudarom i dvadesetak sveenika. Obred posvete crkve i oltara bio je vrlo svean i pun simbolike. Crkva i oltar pomazani su uljem, a na oltaru je zapaljeno pet grumena tamjana, pet plamenova kao simbol pet rana Isusovih. Kardinal je ovu gestu, u svojoj propovijedi, pojasnio rekavi kako ljubav Kristova gori na tom oltaru i ona eli zapaliti naa srca, te je samo onaj tko je zahvaen vatrom s oltara sposoban izgarati Uz to, u oltar su ugraene moi bl. kardinala Alojzija Stepinca, muenika, kako je to obiaj u spomen na vremena kad su se sv. mise slavile na grobovima 48
muenika. Sveto misno slavlje svojim sviranjem i pjesmom pratili su mladi iz Fojnice, a nakon sv. mise svi su prisutni bili pozvani na zajedniki objed ispred crkve. Nae vrijedne upljanke pobrinule su se da na stolovima ne manjka pite i kolaa. Zatim su slijedile nae zajednike duhovne vjebe koje je predvodio o. Mato Milo, OCD, govorei nam o sv. Iliji proroku, naemu ocu koji je ujedno i zatitnik crkvene pokrajine Bosne i Hercegovine. Uvijek potreban povratak na izvore dobro nam je doao, a u naim duama odzvanjao je Boji poziv Iliji: Sakrij se Posjet naeg novog oca Provincijala, o. Vinka i o. Daria ostavio je ohrabrujui trag za budue susrete s naom zajednicom, a odsada im je i put poznat. Kad god doli dobro doli!
U rujnu je s nama nekoliko tjedana dijelila ivot molitve i rada djevojka Karla iz Dubrovnika. Vrlo joj se svidio duh Karmela, no sama jo eli kod kue preispitivati to Duh od nje eli, budui da se, kako kae, svagdje dobro uklapa. U noi s 12. na 13. listopada imali smo i jedan neoekivani posjet. Nepoznati poinitelj provalio nam je u crkvu,
skinuvi prije toga kameru koja je snimala ulazna vrata i pokuao odnijeti kuglu tabernakul. Budui da nije uspio, razvalio je svetohranite, pobacao sv. hostije unaokolo, a ciborij je uredno odloio na pod. Policija je napravila oevid, zakljuujui da je lopova neto prestrailo i da je otiao neobavljena posla jer nita nije ukradeno osim kamere. Zahvalne smo
naim anelima uvarima koje smo uvijek zazivale da uvaju tabernakul to smo Isusa nali "iva". Toliko o zbivanjima u nas. Preporuamo se u Vae molitve i sestrinski Vas pozdravljamo "iz srca Bosne". Vae sestre iz Sarajeva
IZ KARMELA U ALBANIJI Draga naa brao i sestre! Sada kada je zavrila 2008. godina, gledajui unatrag, moemo samo zahvaljivati Gospodinu za sve milosti koje nam je udijelio tijekom cijele godine. On se trudio da nam na sve naine pokae da je s nama, da nas voli i blagoslivlja. Tu njegovu brigu doivjele smo kroz sve lijepe i radosne dogaaje, ali jo vie u svim naim potekoama i krievima kada smo doivjele da je istinita rije onima koji Boga ljube sve se okree na dobro. Prekrasno je svakodnevno doivljavati kako se otajstva Isusova ivota trajno obnavljaju u nama, svugdje je trajno prisutna njegova ljubav koja svaki trenutak ivota ini novim i svjeim. Na samom poetku godine, 5. sijenja, naa s. Marija Roza po sveanim zavjetima izrekla je svoj doivotni Fiat Gospodinu. To je za nau malu zajednicu bio veliki dar Neba i osobita radost. Takoer, to je bila velika radost za cijelu nau biskupiju i sve nae vjernike koji su se u velikom broju pridruili ovom slavlju. Slavlju je, uz tri biskupa i brojne sveenike, nazoio na p. Luigi Gaetano. Uz sve ostale, njegova prisutnost nas je najvie razveselila jer preko njega smo doivjele blizinu cijeloga Reda i nae brae ija nam prisutnost jako nedostaje. S vama, svojom braom i sestrama,
moemo podijeliti i jedan nevaan ali lijep dogaaj vezan uz s. Rozu. Naime, s. Roza jako voli snijeg, a u naem kraju snijeg je prava rijetkost. Kako znamo, u naim karmelskim zajednicama je obiaj da prije zavjeta darujemo sestru s runim radovima i dr. Na dan odreen za estitanje i predaju darova, prvi dar naoj s. Rozi je dao njezin Zarunik jutro je svanulo u bijelom i jo je padao gusti snijeg. To je za sve nas, a osobito za s. Rozu (kao neko za sv. Malu Tereziju) bio osobiti znak s neba. Isusovu ljubav i brigu za nas doivjele smo i kroz druge dogaaje u zajednici i 49
IZ KARMELA U ALBANIJI
izvan nje oblaenje i ulazak u novicijat naih mladih sestara s. M. Estere, s. Emanuele, s. M. Anjeze i s. Mihaele; odlazak s. Zoje kod naih starih i bespomonih sestara u Massa Lubrense. Bog je udesan u svojoj ljubavi. Dok je nau radost pomutio izlazak iz Karmela s. Emanuele, Gospodin, koji je punina radosti, obradovao nas je ulaskom u kandidaturu nae Nevile. Sudjelovanje u patnjama i bolestima bliskih lanova naih obitelji, prijatelja, redovnikih zajednica, sudjelovanje u njihovim radostima nakon uslianih molitava, duboko molitveno sjedinjenje sa sv. Ocem i svim biskupima tijekom Sinode sve su to milosni dogaaji koje nosimo u srcu, razmiljajui o njima i divei se Bojem djelovanju! Iako smo prostorno udaljene od vas, mogle smo i ove godine sudjelovati na teajevima formacije koje je organizirala Udruga, najprije za sestre u formaciji, a onda i na teaju o Bojoj Rijei. Hvala s. Ilijani, predsjednici Udruge, p. Juri i svim sestrama na pozivu, gostoprimstvu i radosti zajednikog druenja! Ovom prigodom elimo zahvaliti i o. Provincijalu to smo imale milost provesti nekoliko dana s naim dragim o. Antonijem irkom i obogatiti se njegovom osobnom duhovnou i dubokim, jednostavnim i ivahnim predavanjima. Nadamo se da e se takvi susreti nastaviti.... Karmel ivi u Crkvi i za Crkvu, i svaka naa zajednica je dio mjesne Crkve. Kod nas u Albaniji, mi sestre karmelianke doivljavamo to na osobit nain. Kroz ovih nekoliko godina naeg
boravka u biskupiji Sapa, naa je zajednica, milou Bojom, pustila korijene u ovo napaeno mueniko tlo. Mi diemo s ovom Crkvom, s njezinim pastirima i cijelim narodom. Naa mjesna Crkva takoer treba nas, nau molitvu i svjedoanstvo naeg ivota. Nai biskupi i sveenici, kao i nebrojeni vjernici to nam oituju rijeima i djelima. Ovdje se osjeamo kod kue kao da tu oduvijek ivimo. Iz toga iskustva lako nam je misliti, meditirati i eznuti za Vjenim Domom, Domom Oevim gdje emo svi biti jedno srce i jedna dua, gdje emo svi moi primiti i darivati ljubav bez ogranienja... Crkva u Albaniji je u rujnu dobila novog nuncija u osobi mons. Ramira Moliner Ingles. Ugodno nas je iznenadio prijateljskim posjetom, a jo vie poznavanjem sv. Oca Ivana od Kria i sv. Majke Terezije. Tako smo odmah postali prijatelji te nam je obeao da e opet doi, ako ne prije, a onda da zajedno proslavimo svetkovinu Ivana od Kria. Draga naa brao i sestre, ovo su samo kratke i izvanjske crtice iz naega ivota, a ono to je Bog inio u duama, itat emo jednom u Vjenosti. Hvala to ste imali strpljivosti do kraja proitati ovaj izvjetaj! elimo vam puno milosti i radosti u ivotnoj svakodnevici, u svim blagdanima i slavljima koja su pred nama! Srdano vas pozdravljamo ostajui s vama u duhu i molitvi! Vae sestre iz Albanije
50
IZ KARMELA U SORI SLOVENIJA Dragi nai sobratje in sosestre v Karmelu! Najprej sprejmite prav prisren pozdrav iz samostana v Sori! Pred iztekom letonjega leta se s hvalenostjo oziramo na pot, ki smo jo smele pod Bojim pogledom prehoditi skupaj z vami in drugimi dobrimi ljudmi. V Novo leto 2008 smo vstopile z obhajanjem svete evharistije skupaj z naimi sovaani. e na prvi petek v januarju nas je obiskal na g. nadkof Alojz Uran in nas potem zvesto obiskoval vsak prvi petek. Prav tako so nas redno vsak mesec obiskali nai patri karmeliani. Posebno zvest nam ostaja na kvatemberski spovednik p. Mato. Letos je imel nagovore ob 800 letnici Pravila. Z zanimanjem smo prisluhnile tudi p. priorju A. M. irku, ko nam je o znanih zakonitostih klavzurnega ivljenja spregovoril na sodoben nain. 7. januarja smo priele z urejanjem novih prostorov na podstreju. Do 20.6., ko smo se poslovile od ekipe mojstra Husakovi, je podstreje dobilo povsem nov izgled. Polovico smo ga spremenili v stanovanjski del: ivalnica, knjinica, manja soba, kopalnica; drugo polovico pa usposobili za dostojno suenje perila. Bogu in potenim delavcem (kar nekajkrat jih je bilo v hii ve kakor sester) smo hvalene, da se je vse izvrilo v miru, brez nesre. Vzporedno z urejanjem mansarde je potekala obnova kapelice Presvetega Srca Jezusovega na vrtu, ki jo je 24. maja, na praznik Marije Pomonice blagoslovil g. kardinal Rode. Skupaj s Kongregacijo za redovnike - CIVCSVA - se je namre mudil na tridnevnem obisku v Sloveniji. Za nas je bilo to sreanje izjemno doivetje vesoljnosti sv. Cerkve, saj Kongregacijo sestavljajo Bogu posveene osebe iz 16. razlinih deel.
V aprilu so se sestre v formaciji skupaj z magistro s. Ivano udeleile seminarja v Karmelu Brezovica. Vrnile so se polne navduenja za karmelski poklic. Osebni stik s sestrami, ki so v podobnih poloajih in imajo veinoma iste teave, jim je vlil novega ognja in poguma za nadaljno pot. V oktobru pa sta se s. Marta in s. Pija udeleili Biblinega seminarja v akovaki Breznici. Novo veselje do branja in premiljevanja Boje besede, ki sta ga tam prejeli, radi posredujeta vsej skupnosti. Tako se duhovno bogastvo, ki 51
IZ KARMELA U SORI
ga je delena ena sestra ali dve, razirja na vse. Od 12.-17. 5. smo z molitvijo spremljale kapitelj patrov karmelianov in se razveselile pomlajenega novoizvoljenega vodstva. Predvsem smo bile vesele, ko nam je novi p. provincial takoj na zaetku obljubil enako sodelovanje, kakor smo ga s patri in sestrami OCD imele doslej. Tudi dotedanjemu vodstvu smo za nudenje bratske povezanosti v karmelskem idealu neizmerno hvalene. 22. julija smo se zelo razveselile obiska definitorja naega dragega p. Zdenka Kriia skupaj s p. Vjenceslavom M. Tople besede oetovske in bratske vzpodbude so nam vselej potrebne in dobrodole. Radosti sestrsko-bratskega sreanja se je na koncu pridruil e na g. nadkof. Ob njegovi prijazni besedi in skupni pesmi smo se povezali kakor ena druina. e 21. oktobra nam je Gospod pripravil novo preseneenje. Obiskal nas je na novi provincial p. Vinko Mami skupaj s provincialnim tajnikom p. Juretom Zeeviem. Gosta smo pozdravile s pesmijo v kapeli. V rekreaciji pa prisluhnile pripovedi p. provinciala o generalnem definitoriju na Madagaskarju in pripravah na jubilejno leto rojstva sv. Terezije. Sreanje smo zakljuili v prijateljskem vzduju s sprehodom po samostanskem vrtu. Duhovne vaje pred praznikom Povianja sv. Kria nam je vodil dr. Andrej Pir iz skupnosti "Delo". V letu apostola Pavla smo skupaj odstirali skrivnosti njegovih vedno novih spisov. V duhovno vzpodbudo so nam tudi nagovori naega rednega spovednika p. Silvina OFM, rektorja Marijinega svetia na 52
Brezjah. Nenazadnje imamo milost, da smo vsak dan udeleene pri sv. evharistiji. Veinoma redno mauje prof. Juhant. Jezusu in Karmelski Materi Boji smo hvalene za dar nove sestre. Na praznik Marijinega vnebovzetja 15. avgusta je postulantka Maja prejela redovno obleko in novo ime s. Marija Favstina Bojega usmiljenja. 27. septembra pa se je za stalno vrnila v nao skupnost s. Terezija, ki je dobrih 7 let pomagala sestram v Innsbrucku. Razveseljivo je zanimanje laikov za duhovnost Karmela. 5. junija na praznik sv. Cirila in Metoda nam je prof. Toma mid predstavil svojo magistrsko nalogo, ki jo je zagovarjal na dravni Filozofski fakulteti na oddelku za panino: Simbolika Notranjega gradu sv. Terezije Avilske. Za praznik Karmelske Matere Boje se je svete mae, ki jo je vodil g. nadkof, udeleilo toliko vernikov, da nam je zmanjkalo hostij za sveto obhajilo Praznik sv. Terezije D.J. z blagoslovom vrtnic vedno znova privabi veliko Terezijinih astilcev. Mag. Boo Rustja je v homiliji govoril o medsebojni povezanosti svetnikov: "Svetnik klie svetnika, eno svetniko ivljenje navdihne drugega. Svetnik tako reko 'rodi' svetnika, kako je bilo v primeru sv. Terezije: dva svetnika sta dobesedno rodila tretjega." Mag. Boo Rustja je odgovorni urednik pri zalobi Ognjie in v sodelovanju z njim smo letos izdale prenovljene in dopolnjene ponatise treh knjig: Povest druine Martin, Slikanico sv. Terezije Deteta Jezusa in misli sv. Terezije za vsak dan z naslovom "Na mali poti". Slovesne zahvalne svete mae, ki jo je na predveer misijonske nedelje in
beatifikacije starev sv. Terezije Ludvika in Zelije Martin znova vodil g. nadkof, so se udeleile predvsem druine z ve otroki: med njimi mama, ki nosi 10. otroka in ima dva e v nebesih, zakonca z 10. in z 9. otroki... Druine je g. nadkof vzpodbudil k odprtosti tako za naravno kakor za nadnaravno ivljenje. "Vsi smo poklicani k svetosti. Tudi v najbolj vsakdanjih okoliinah druinskega ivljenja lahko postanemo sveti." Nas sestre pa je g. nadkof vzpodbudil k vztrajni molitvi za evangelizacijo druin in narodov po zgledu sv. Terezike. Pred praznikom Vseh svetih se spominjamo naih dragih, s katerimi nas je na zemeljski poti povezala Boja Previdnost. 5. 2. je za venost dozorel g. Danilo Cimpri, duhovnik iz Primorske, ki se je po vojni kalil v najrazlinejih zaporih in bil vse od l. 1945 na veliki dobrotnik. 19. 2. se je zakljuilo rodovitno ivljenje prekmurskega duhovnika Ivana Camplina. Ko smo mu leto prej estitale ob elezno-manem jubileju, se je hudomuno poalil: "Veste, kaj pride potem, po elezni mai? Lesena!". 20. 2. je Gospod "reil zemeljskih vezi" upokojenega Beograjskega nadkofa in metropolita msgr. dr. Franca Perka. Tudi on je bil na zvesti duhovni spremljevalec. Nazadnje nas je mono potrdil v veri v duhovnih vajah pred praznikom Povianja svetega
Kria 2007. Te duhovne vaje z naslovom: "Bog in njegovo odreenjsko delovanje v zgodovini", so kakor dragocena duhovna oporoka. e tedaj je pokojni g. nadkof ob slovesu z areimi omi dejal, naj nikar ne molimo za njegovo zdravje, pa pa, da bi im prej smel gledati Boje oblije. 17. 10. pa je Gospod poklical k sebi eleznomanika p. Edija Bhma DJ, ki je bil s Karmelom povezan vse od l. 1938, ko je imel kot novomanik pri sestrah na Selu svojo prvo pridigo. Lepo se je poslavljati od ljudi, katerih edini cilj je bila SVETOST.
Dragi nai bratje in sestre, elimo vam miren zakljuek cerkvenega leta in zaetek adventa. V molitvi zdruene z vami pod plaem nae Karmelske Kraljice vas vse hvaleno pozdravljamo! Vae sestre karmelianke iz Sore
53
REMETE U ARITU KULTUROLOKE JAVNOSTI
REMETE U ARITU KULTUROLOKE JAVNOSTI "CROATIA" - PUTNI ASOPIS "CROATIA AIRLINESA" - O REMETAMA "Croatia", putni asopis "Croatia Airlines"-a, hrvatske zrakoplovne kompanije, koji se tiska u nakladi od 35.000 primjeraka i besplatno dijeli "u svim zrakoplovima flote, na svim letovima i linijama, svim agentima i zastupnicima "Croatia Airlinesa" u zemlji i inozemstvu, veleposlanstvima i uredima RH, turistikim agencijama u inozemstvu, na svjetskim turistikim sajmovima na kojima sudjeluje Hrvatska turistika zajednica, stranim novinarima te na svim prezentacijama Croatia Airlinesa, dioniarima i istaknutim gospodarstvenicima", u broju: zima 2008./2009., na stranicama 16-24, u lanku pod naslovom "udesna crkva na kraju grada", donosi niz visokokvalitetnih fotografija remetskog svetita koje je snimio Damir Fabijani, popraenih tekstom Anelke Mustapi, susljedno na hrvatskom i engleskom jeziku. (JZ)
"EUROCITY" - PUTNA REVIJA HRVATSKIH ELJEZNICA - O REMETAMA EuroCity, putna revija Hrvatskih eljeznica, koja izlazi u 5000 primjeraka i dijeli se na meunarodnim linijama H, XVI. godite, br. 59 (3/2008.), na stranicama 52-55, u lanku pod naslovom Najvjernija zagovornica Hrvatske Svetite Majke Boje Remetske, donosi, niz visokokvalitetnih fotografija remetskog svetita koje je snimio Dragutin Stanii, popraenih tekstom o. Vjenceslava Miheteca, susljedno na hrvatskom i njemakom jeziku. (JZ) 54
"TURIST PLUS" REVIJA ZA TURIZAM, GOSPODARSTVO I KULTURU IVLJENJA O REMETSKOM SVETITU Turist plus, revija za turizam, gospodarsvo i kulturu ivljenja, koja izlazi 12 puta godinje, XI. godite, br. 120 (11-12/2008.), na stranicama 8-10, u lanku pod naslovom Hrvatska Sikstina donosi niz visokokvalitetnih fotografija remetskog svetita koje je snimio eljko Marui, a tekstom popratio prof. Kreo Kristi, koji meu ostalom pie da je August enoa na jednom mjestu zapisao "da je u to doba svaka zagrebaka kua imala sliku udotvorne Majke Boje Remetske" (str. 9). On takoer zapaa: "Za razliku od svetita u Mariji Bistrici, Sinju ili Trsatu gdje dolazi mnotvo hodoasnika, remetsko svetite je svetite intime i mira i gotovo nikada nije prazno. Po cijeli dan je otvoreno i uvijek se zaustavi poneki automobil. Ljudi ne ele biti primjeeni i ele moliti u samoi pred Gospinim kipom" (str. 10). (JZ)
55
NAI POKOJNICI
NAI POKOJNICI Pierina Licul Na prvi petak, 5. rujna 2008. godine, u 75. godini ivota, okrijepljena svetim sakramentima, tiho je preminula i preselila se u dom Nebeskog Oca, Pierina Licul, majka nae s. Danijele Terezije. Roena je 22. rujna 1933. godine u Jesenoviku, upa unjevica, u Istri. ivjela je u siromanoj i skromnoj obitelji. Nakon zavrenih etiri razreda osnovne kole nije imala mogunosti za daljnje kolovanje. Ulaskom u brak 1956. godine, zajedno sa svojim suprugom Anelom odlazi u Rijeku. U skladnom braku, u kojem su ivjeli 34 godine, Gospodin im je podario dvoje djece: sina Igora i ker Danijelu. Kao vjerna supruga i briljiva majka njegovala je toplo i prisno obiteljsko ozraje. Svojim vrijednim i marnim rukama ivala je odjeu, ne samo svojim ukuanima, nego i mnogima koji su je zamolili. Vjera u Boga bila je temelj zajednikog ivota i odgoja djece. Potenje, savjesnost u radu i ljubav prema ovjeku bile su kvalitete koje je mama Pierina nastojala usaditi u srce svoje djece. Nedjeljne obiteljske etnje obino su zapoinjale posjetom bolesnicima ili starijim osobama. Nakon iznenadne smrti supruga Anela (1990. godine) i odlaska Danijele u Karmel (1992. godine), za mamu Pierinu poinje novo razdoblje ivota u kojem je njezina vjera krila put u dubinu. Sin Igor je osnovao svoju obitelj i ona se morala suoiti s novom situacijom koju je Gospodin stavio pred nju. Ostala je sama i trebalo je otkriti to On od nje oekuje. Nije joj bilo nimalo lako. Polako je shvaala da joj je samoa darovana kako bi produbila zajednitvo s Isusom. Imala je vie vremena za osobnu molitvu, odlazila je svakodnevno na sv. misu i krunicu, na upsko klanjanje, a rado je pjevala u upskom zboru. Dok joj je zdravlje doputalo, znala je pomagati i u Caritasu, a nije proputala ni posjete starijim i nemonim osobama, osobito u starakim domovima. Jako je voljela nau karmelsku obitelj. Svakodnevno je molila za sestre i brau koje je doivljavala kao svoje keri i sinove. Nekoliko puta bila je i na kraim duhovnim obnovama na Krku, te s radou pripovijedala o susretu s braom. Njezina je svijea polako gorjela i troila se. ivot mame Pierine u mnogoemu je nalikovao karmelskom stilu: ivot samoe i jednostavnosti, tihe molitve i radosnog svjedoenja Boje prisutnosti. Posljednja dva mjeseca Gospodin se pourio pripraviti je na susret sa sobom. Sve se dogodilo tako brzo Dok je bila u bolnici, mnogi su joj iskazali ljubav i panju i posjeivali je. Kao da su slutili da odlazi Ona je svima zahvaljivala i u tome prepoznala Boju ljubav i panju. etvrti modani udar posve ju je pripremio za veliki SUSRET! Nije sluajno da se preselila Gospodinu na prvi petak jer je osobito tovala Srce Isusovo i redovito "obavljala" pobonost prvih petaka.
56
Na Malu Gospu, na centralnom gradskom groblju Drenova, u 17 sati, okupilo se veliko mnotvo rodbine, upljana, prijatelja i znanaca na posljednji ispraaj drage Pierine. Sprovod i obrede ukopa vodio je don Jozo Kaji, SDB, upski vikar upe sv. Josipa u Rijeci, a sv. misu zadunicu predslavio je don Marinko Ivankovi, tajnik Hrvatske salezijanske provincije, dugogodinji prijatelj obitelji Licul. Bili su nazoni i sveenici salezijanci, naa braa karmeliani iz Remeta i Krka, nae vanjske sestre iz Brezovice, Breznice akovake i Marije Bistrice, te velik broj sestara milosrdnica na elu sa s. Mirtom Vugdelijom, provincijalnom glavaricom. Tople i iskrene rijei don Joze i don Marinka jo jednom su posvjedoile o dobroti i vrstoi vjere pokojne Pierine. Molitva i skladno pjevanje sestara milosrdnica, te pjevakog zbora upe sv. Josipa pridonijeli su sveanom i dostojanstvenom slavlju sprovoda. Gotovo svi prisutni doivjeli su duboko iskustvo da smrt nije kraj ve samo prijelaz u Vjenost gdje nas Nebeski Otac s ljubavlju eka da nam podari ivot u punini! Ovom prigodom zahvaljujemo sestrama i brai u Karmelu, brai salezijancima, sestrama milosrdnicama, upljanima upe sv. Josipa u Rijeci, rodbini, prijateljima i znancima koji su naoj s. Danijeli Tereziji, u trenucima rastanka s dragom mamom, na osobit nain bili blizu molitvom i ljudskom panjom. Ovo zajednitvo daje snagu u tekim i bolnim trenucima. Vjerujemo da je mama Pierina u krilu Oevu i da e svima na najbolji nain uzvratiti svojom molitvom. Neka nam svima pomogne da radosna srca idemo Njemu ususret! S ljubavlju, sestre karmelianke iz Klotar Ivania Dr. Boo Pahljina 25. 12. 1939. - 27. 11. 2008. Dana 27. studenog u 11,30 sati, svidjelo se Kralju Kraljeva pozvati k sebi u vjena prebivalita, nakon teke bolesti, svog slugu dr. Bou Pahljina, oca nae s. Pie. Ispraaj i sv. misa zadunica bili su u petak 5. prosinca 2008., u crkvi sv. Josipa na Trenjevci u 14 sati. Ukop je na otoku Rabu u subotu 6. prosinca u 13,30 sati. Preporuamo Vaim molitvama i misnom mementu dragog pokojnog oca i cijelu dragu obitelj nae s. Pie i zajedno s njom unaprijed Vam zahvaljujemo Vae sestre iz Breznice akovake Pismo prijateljima ge Cvijete Pahljina, majke nae s. Pie i supruge pok. Boe Pahljina, kao zahvala svima koji su bili uz njihovu obitelj u danima prijelaza dragog supruga i oca u vjenost. 57
NAI POKOJNICI
Tamo negdje u oblacima Tamo negdje meu oblake otiao je moj dragi Boo, a tako smo se lijepo dogovarali, da emo otii zajedno, drei se za ruke... Pozvao ga je glas Onoga koji nas je sve stvorio. Pred tim glasom su zautjele nae male eljice u dubokoj vjeri u Vjenu Ljubav. Zastali smo u tiini pred misterijem ivota i smrti. Ali to je smrt? Ta ona je samo nespretan izraz za prijelaz iz jednoga u drugo stanje, za odlazak iz ove zemaljske dimenzije u Vjenost, u VJENI IVOT. Svi smo mi ljubljena djeca Vjenog Oca, koji najbolje zna, kada je za nas dobro, kada je trenutak, da tamo negdje izmeu mora i oblaka otvori put, poseban put za svakoga od nas... Dragi Boo imao je ispunjen ivot. Trudio se biti najbolji mu, najbolji otac, najbolji prijatelj i najbolji lijenik. elio je proi kroz ovozemaljski ivot inei dobro, a to mu je u velikoj mjeri i uspjelo. Ostaje nam u sjeanju njegov glas, njegov smijeh, njegova ivotna hrabrost, rijei podrke, spremnost pomoi svakome tko ga pozove... Prilikom rastanka na kraju ivotnog puta dragog Boe okupilo se na Rabu 6. prosinca 2008., na blagdan sv. Nikole, jako puno ljudi da ga isprate. Sv. misa zadunica sluila se u rapskoj katedrali, prekrasnoj crkvi naeg djetinjstva... Misu su darovali vl. Mladen Mrakovi, upnik i dekan iz Raba, vl. Pepi Gider , upnik iz Loa gdje je Boo ivio i radio punih 36 godina, te dvojica karmeliana: pater uro i pater Ervin. Prisutan je bio i upnik iz Supetarske Drage vl. Petar Kordi. Svima zajedno se od srca zahvaljujem. Prisutno je bilo i puno asnih sestara. Dole su iz akovake Breznice, iz Karmela sv. Josipa, u kojem Boo ima svoju ker Maju, sada sestru Piju; sestre milosrdnice iz Zagreba, kod kojih su pohaale gimnaziju njegove keri Maja i Marina, te, naravno, kolske sestre iz samostana sv. Antona iz Raba. Na posljednjem ispraaju im se srdano zahvaljujem, a posebna hvala svima njima kao i sestrama benediktinkama s Raba na molitvama u vrijeme Boine bolesti. Hvala na molitvama i svim ostalim karmelskim samostanima u Hrvatskoj i Sloveniji, te sestrama klarisama iz Slovenije. Te molitve su nas sve povezivale, nama njegovoj obitelji davale su snagu da izdrimo, a Boi su sigurno olakale mune dane u bolnici. Molitve su kao krila, pomau nam da preskoimo provalije koje bez njih ne bi mogli prijei. Posebno bih se eljela zahvaliti svim naim prijateljima sa otoka Raba, koji su nas podravali, nazivali telefonom, radovali se zajedno sa nama, kada su vijesti bile malo bolje, te na koncu tugovali i plakali zbog teine rastanka. Da bi taj rastanak izrazio nau ljubav prema dragom Boi, a i nau meusobnu povezanost trebalo je obaviti niz poslova vezanih uz ispraaj. Teko je nabrojiti sve koji su sudjelovali, jer ih je bilo jako puno. eljela bih ipak nabrojati neke, koji su posebno doprinijeli tome, da je oprotaj sa Boom bio tako svean i lijep. 58
Svojim prekrasnim glasovima i dobro izabranim pjesmama sve su nas dirnuli lanovi muke i enske klape, kojima izraavam jedno veliko Hvala! Boo ih je sigurno uo i veselio se, jer je posebno volio klapsko pjevanje i koliko je mogao sudjelovao je u promociji rapskih klapa. Na groblju su ga doekali prijatelji iz orkestra limene glazbe, koji su svirali posebno za njega, to se osjealo u vrlo osjeajnom izvoenju odabranih melodija. Srdano hvala! Sve nas je jako dirnuo gospodin Ugo Belamari svojim govorom kojim se oprostio od dragog prijatelja, na emu mu se posebno zahvaljujem. Ovom prilikom eljela bih se u ime Boine obitelji iz srca zahvaliti obiteljima Belamari, dvjema obiteljima Vidas, obitelji Pljea i Fafanel, koji su se angairali kako bi sam ukop i druenje nakon njega bilo to ljepe, to ugodnije za nau obitelj, za sve prijatelje, koji su stigli na Rab iz Slovenije, iz raznih krajeva Hrvatske, te da bi to sve bilo tako, kao to bi si i Boo elio. Svima jo jednom velika hvala! Posebna hvala svima koji ste Bou voljeli, koji ste s njim prolazili dio zajednikog ivotnog puta, svim brojnim prijateljima s Raba, iz Slovenije i mnogih gradova Hrvatske, koji ste dijelili s njim svoje i njegove trenutke veselja, ali i briga, alosti, bolesti... Svima Vam velika hvala! to rei na kraju? Tamo negdje gdje se more sa oblacima spaja, tamo negdje otvara se put do raja. A na tom putu nositi smijem samo djelie svoga srca, ljubavi i smijeha, koji odzvanjaju u srcu drugog ovjeka... Cvijeta Pahljina s obitelji
Korice: upna crkva Uznesenja BDM u Remetama ("Advocata Croatiae") i Karmelski samostan Majke Boje Remetske Zagreb
59
SADRAJ RIJE OCA PROVINCIJALA ...... 1 PROVINCIJALNI KAPITUL HKP 2008. ............ 2 STATUT HKP 2008. ..... 4 SA SJEDNICA PROVINCIJALNOG SAVJETA .... 10 RODITELJI MALE TEREZIJE PROGLAENI BLAENIM .... 13 PRONAENI PRIJEVODI PREOSTALIH SPISA SV. TEREZIJE AVILSKE . 14 BR. DRAEN-MARIJA VARGAEVI MAGISTRIRAO IZ FILOZOFIJE I MISTIKE .... 15 DVOJICA NOVIH KARMELIANA ..... 16 65 GODINA SVEENITVA I 70 GODINA OD PRVIH REDOVNIKIH ZAVJETA O. ANTE STANTIA ...... 16 SVEANI ZAVJETI S. M. JANJE U MARIJI BISTRICI ...... 17 PISMA OCA PROVINCIJALA S MADAGASKARA ... 18 PONOVNA SAHRANA GLASOVITOG HUMANISTE I PJESNIKA, JANUSA PANNONIUSA IVANA ESMIKOG U PEUHU ..... 24 LITURGIJSKI KONGRES U RIMU ....... 25 SIMPOZIJ "PITANJE BOGA DANAS" ......... 26 MOEMO LI ZAJEDNO? ... 27 SIMPOZIJ NA LATERANSKOM SVEUILITU 28 ZATO I KAKO BITI KARMELIANKA DANAS . 29 BIBLIJA U IVOTU KARMELIANKE .......... 30 S II. SJEDNICE SAVJETA UDRUGE BL. ALOJZIJA STEPINCA BOSONOGIH KARMELIANKI U HRVATSKOJ I BOSNI I HERCEGOVINI ..................... 32 GENERALOV DOPIS PREDSJEDNICAMA UDRUGA (ASOCIJACIJA) EUROPE . 33 IZ KARMELA U BREZOVICI ... 35 IZ KARMELA U KLOTAR IVANIU .... 39 IZ KARMELA U BREZNICI AKOVAKOJ .......... 42 IZ KARMELA U MARIJI BISTRICI .............. 44 IZ KARMELA U SARAJEVU .... 47 IZ KARMELA U ALBANIJI ... 49 IZ KARMELA U SORI SLOVENIJA .................................. 51 REMETE U ARITU KULTUROLOKE JAVNOSTI ....................................................... 54 NAI POKOJNICI ... ....... 56
60

Karmelski Vjesnik 1-4-2008

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Karmelski Vjesnik 1-4-2008

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KARMELSKI VJESNIK, 1 - 4 / 2008

PROVINCIJALNI KAPITUL 2008.