Karmelski Vjesnik 3-2011

KARMELSKIVJESNIK,3/2011.
RIJEOCAPROVINCIJALA
Dragesestreibrao! Iza nas je vrue i katkad iscrpljujue ljeto u kojemu su nae zajednice ipak sauvale nutarnju svjeinu. U proteklom razdoblju astili smo Mariju kao Majku Karmela, kao na nebo Uznesenu i kao meunamaRoenu.Bilisutodanikadsuoimnogihbileusmjerene premaKarmelukaoMarijinojoazi.TuzagledanostuKarmelsvjedoe brojni hodoasnici u nae zajednice. Izmeu ostaloga pozornost su plijenili i radosni dogaaji prvih zavjeta naih novaka, kao i oblaenje nove generacije novaka. Radujui se znakovima ivota, sve snanije osjeamoizazovodlunosezauzimatizaidentitetnaihzajednica.To je upravo ono to je o. General naglasio na Izvanrednom definitoriju Reda u Aricci kraj Rima (6.11. rujna). Ne skrivajui potekoe oko ostvarenja toga ve postavljenog cilja, on je pozvao na povratak Terezijinoj koli, posebno istiui vanost opredjeljivanja za autentinu terezijansku zajednicu kaojamacblagoslova. U tome smislu ohrabruju nas formativna nastojanja u naim zajednicama, bilo da se radi o oblikovanju mladih u karmelskome duhu (hodoae u panjolsku i molitveni susreti), promociji zvanja (duhovne vjebe za mladie), poetnom oblikovanju (istiem konsolidaciju maloga sjemenita) ili trajnom oblikovanju, bilo da se radi o poveanoj svijesti o odgojnoj ulozi itavih zajednicailioizdavatvukojepodravaformativnihod(prijevodRatiainstituionisbosonogoih karmeliana na hrvatski i Uspona na Goru Karmel na bugarski). Da nastavimo ovim obeavajuim putovima potie nas primjer i zagovor novih blaenica iz naega naroda, Drinskih Muenica. Znaajan korak u vidu pastorala naih upa uinjen je ustanovljenjem Provincijalne skupine zapastoralupa27.rujnauRemetama.Natajnainelimoviestranoiusklaenonastojatioko plodnijegapostolata,aliiokoouvanjakarmelskespecifinostiupastoralnomdjelovanju,nato nas i Ustanove potiu. Nadamo se stoga veem uzajamnom pomaganju unutar pojedinih upa, kaoimeuupamauProvinciji,tekvalitetnijemiplodnijemukljuivanjulaika. Pored plodnih svetkovinskih slavlja u zajednicama karmelianki, osobito se istie Susret posveenih osobaakovakoosjeke nadbiskupije u Karmelu sv. Josipa u Brezniciakovakoj. UovomebrojuKarmelskogavjesnikadonosimoiprilogeizvojnogapastorala. Na koncu naa radosna pozornost ide prema trojici sveanozavjetovanika: brai Jakovu, Danijelu i Stipi, za iji poziv zahvaljujemo Gospodinu i preporuamo ih svetoj Majci Tereziji. Istovremeno, naa pozornost puna suosjeanja i usrdne zagovorne molitve ide prema o. uri, pogoenom 19. kolovoza modanim udarom. Tjee nas znakovi njegovoga oporavka i, po zagovoru Majke Boje Remetske Ljekarne Nebeske, nadamo se ponovno ga vidjeti potpuno zdravog. Spominjui se poticaja o. Generala na poslunost Duhu Svetomu prieljkujem i molim svima namaposvemanjupouljivostDuhuunovojformativnoj,akademskojipastoralnojgodini.Neka nam u tome pomogne zagovor Svete Majke Terezije, iju svetkovinu srdano estitam svoj subrai u Provinciji, sestrama karmeliankama, lanovima Svjetovnog reda i svim itateljima i itateljicamaovogaVjesnika! Vabr.VinkoMami,provincijal
SIZVANREDNOGDEFINITORIJA
SIZVANREDNOGDEFINITORIJA
MORAMOSLUATIRIJEBOJUIDOPUSTITIDANASDUHDOTAKNE PoticajiocaGeneralasizvanrednogdefinitorijaOCDa,(AricciaRim,Italija,6.11.Rujna2011.) ostvarujemo samo svoja vlastita, malena U Aricci pored Rima od 6. do 11. Rujna djela. tovie, dok Boje djelo uvijek donosi 2011. Odran je Izvanredni definitorij Reda bosonoge brae Blaene Djevice Marija od zajednitvoimir,usredotoenostiskljuivona Gore Karmela. Susret je to u kojemu naa vlastita djela navodi nas na to da se zatvorimo unutar naega individualnog sudjeluju svi karmelski provincijali svijeta na obzora, pri emu je zajednica ostavljena na elusvrhovnimpoglavarima,promiljajuio margini. Mi mislimo da smo tako slobodniji i stanju i perspektivama Reda. U okviru vlastiti gospodari, ali to je zapravo puka Definitorija, na blagdan Roenja Blaene zabluda, to dokazuje iinjenica da u pravilu Djevice Marije, 8. rujna 2011., o. General je uope nismo sretni s odlukama koje izvijestio o stanju Reda. Vraajui se na plan donosimoindividualistiki. Generalnoga kapitula u Fatimi, koji je Poniznost je, nadalje, osnova naega sadranudokumentuZavassamroena, otac Saverio podsjetio je prisutne vie zajedniarskog ivota, u kojem smo poglavare da je program itanja djela sv. okupljeniuobiteljokoIsusaKrista,kojiiviu Terezije (u okviru naih priprema za odmakuodsvijetajernatajnainelisvijetu obiljeavanje petstote obljetnice njezina sluiti. Samo u onoj mjeri u kojoj smo roenja) u osnovi poziv na povratak ukorijenjeni u svoj kranski, vjerski i Terezijinoj koli kako bismo joj mogli karmelianski poziv, moemo se primiti dopustitidanasvodinaputukojimkroimo, svojegposlanja,atojeodreisesebesamih sciljemivljenjazadruge. to se, nakon mnogih pokuaja, ipak i dalje ostvarujeuzpotekoe. Otac General rekao je da nas Put savrenosti, djelo sv. Terezije od Isusa koje kao Red ove godine itamo, na intenzivan nain oboruava kriterijima uz pomo kojih emo zacrtati put koji nije ni idealistian niti duhovnjaki, ve realistian i mogu u traganju za ivljenim iskustvom nae karizme: Pitanje 'Jesam li sretan?' presudno je kad se odluujemo potvrditi nae iskustvo. Terezija nam u osnovi predlae samo jedno: putkasrei. Ukazujui na tri velike terezijanske krjeposti, otac General istaknuo je osobito Svi oni koji su pozvani na slubu poniznost:Poniznostiposlunostpreduvjeti autoriteta moraju pratiti svoju brau i sestre su da bi se velika djela Boja po nama mogla u procesu otkrivanja i ivljenja puta koji je ostvarivati. Ako nam nedostaje taj duh vjere, zacrtala sv. Terezija. Za to je potrebno neizbjeno sami sebe ograniavamo na to da
2
spajanje dviju komplementarnih dimenzija: upravnopravne, naime, brigom za realnosti povjerene poglavaru zajednice autoritetom kanonskog prava, te pastoralno formativne, koja je u odreenom smislu sloenija od one prve i koja pretpostavlja da odlunost i mudrost prate kako pojedince takoizajednicedabisepokazalikaobratski i predani molitvi i misionarskim aktivnostima. Ovdje nije rije o primjeni normi ili njihovom provoenju u praksi: mi moramo sluati Rije Boju i dopustiti sebi samima da nas Duh dotakne. Voenje zajednice postaje teoloko iskazivanje vjere u Boga koji je prisutanikojiivisnamaljubaviitraganjaza istinskom dobrotom brae, nade u povijest spasenjakojasenastavlja,prolazeikroznas. Naravno, dodao je otac Saverio, to nas moe dovesti do trpljenja i do toga da se izloimo kritici, pa ak i da pogrijeimo, do svega onoga to stavlja poglavara zajednice u iskuenje da pasivno prepusti stvari njihovu tijeku a to je najgore iskuenje kojembipoglavarmogaopopustiti.Donositi odlukeuvijekznaiprihvaatirizik,iprimjena onih istih projekata koje su predvidjeli kapituli nerijetko je vrlo teka, jer oni pretpostavljaju da emo najvjerojatnije morati izgubiti pozicije zauzete u prolosti i 3
ostaviti mnoge redovnike nezadovoljnima... uzodreenudozunemira,strahova,paaki kritikazbogonogatoeuslijediti. Pa ipak, mi moramo potovati terezijansko naelo prema kojem je prva dunost poglavara oformiti zajednice koje mogu biti mjesta autentinoga ljudskog i duhovnog rasta, ozarene istinom i ljepotom kojeseunjimadoivljavaju. U zakljuku nastavio je otac Saverio mikojiimamoteakzadatakdavodimosvoju obitelj u ovim godinama ne moemo izbjei taj izazov: ostvariti Karmel onako kako bi to Terezija htjela, prevodei u praksu njezine temeljne intuicije. To konkretno znai odluiti se za zajednicu, za zajedniarski ivot koji moe biti sinteza i vidljivi znak novoga naina bivanja: naina osoba usmjerenih na odnos s Isusom Kristom. Potraimo najprije terezijansku zajednicu pa e nam sve ostalo bitinadodano(usp.Mt6,33). Na kraju, otac Saverio ponudio je svoju intervencijukaopozivnadijalog,doputajui viim poglavarima zajednica da pomognu Generalnomdefinitorijuuizradinacrtaplana kojibipratioRedkrozostatakestogodita. (Naprijevoduodsrcazahvaljujemogi Davorkiurkovi)
PRILOZI
PRILOZI
SVETKOVINAGOSPEKARMELSKEUKARMELUBREZOVICI U50.OBLJETNICIPOSVETESVETITA
Karmelske pedesetu obljetnicu posvete svetitaMajkeBojeKarmelske,kojuje24. lipnja, na svetkovinu sv. Ivana Kristitelja, sveano uinio ondanji zagrebaki nadbiskup dr. Franjo eper. Od toga dogaaja ova crkva postaje sveto mjesto, sveto arite za sve ove krajeve, sredinje protenite Gospe Karmelske u Zagrebakoj nadbiskupiji, arite Marijine pobonosti,rekaojepropovjednik. Zatimjegovorioomilenijskojpovijestii biblijskom znaenju blagdana Gospe Karmelske,oduhovnostikapulara,kaoio nasljedovanju Krista Gospodina po Marijinu primjeru. I na kraju: poruka vl. Cvetnia prisutnima, prema Usponu na Goru Karmel sv. Ivana od Kria: U dananjem vremenu konfuzije valja nam naiputdoBoga.Tojeputoslobaanjaod svega onoga to nije Bog, to nas sputava da budemo Boji. Ii tim putem znai nai sebe,svojmirdueisrca...PutdoBogapo Blaenoj Djevici Mariji najbolji je primjer kako se Rije Boja slua i ivi i kako se KraljevstvoBojeostvarujeudui. Provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navjetenja Blaene Djevice Marije, o. Anto Gavri, OP, predslavio je poslijepodnevnuEuharistijuuzsuslavitelje: o. dr. Miju Nikia, DI i vl. Antu Rotima, upnika u Donjoj Lomnici, te uz dvojicu bogoslova: Ivicu imunovia i Josipa Mudronju. Misno slavlje animirao je svojim lijepim pjevanjem na sestarski zbor, pod ravnanjems.M.BoniteKovai,OCD. 4
Vl. Vladimir Cvetni, upnik u Odri, Novi Zagreb, pedslavio je u subotu, 16. srpnja, na svetkovinu nae drage Gospe Karmelske, poldanju Sv. Misu. Uz njega je bilo dvadesetak suslavitelja: sveenika, redovnika, bogoslova i ministranata, dok su ostali sveenici i redovnici ispovijedali hodoasnike. Misno slavlje animirao je svojim umjetnikim pjevanjem mjeoviti upni zbor upe Brezovica pod ravnanjem m eljka Nestia, orguljaa, uz pratnju gospoice Jelene urekovi. Na violini i orguljama izmeu ostaloga pratila je i SchubertovuAveMariu. Vl. Cvetni spomenuo se i sedamtedestdvogodinje prisutnosti sestara karmelianki i Karmela u Brezovici te ponovio jednu od elja utemeljitelja Karmela. Naime, nadbiskup Stepinac je elio: Da u Karmelu budu trajno uzdignute ruke pred Gospodinom za hrvatski narod i za sveenike. Isto tako naglasio je lijepi jubilej u okviru kojega pada ovogodinja svetkovina Gospe
U svojoj nadahnutoj propovijedi Otac Provincijal je hodoasnicima stavio Mariju pod kriem kao uzor naega molitvenog
stava. Taj stav Marijin je stav molitve. Marija je molitva koja moli za svoj narod. Po Mariji, pod kriem, nastupa Novi savez izmeuBogaiovjeka.Marijanasuikako biti u stavu sluanja i oslukivanja Rijei Boje, rekao je izmeu ostalog P. Gavri. Zatim je govorio o naoj povezanosti i pripadnosti Blaenoj Djevici Mariji po kapularu, sa eljom da Majka ue u na ivot i u nae obitelji i da proisti nau vjeru i ljubav prema Kristu Gospodinu i podari nam dar poslunosti, jednostavnostiiponiznosti.
PROTENJEGOSPEKARMELSKEUKARMELUBREZOVICI:MARIJANAMJEUVIJEK BLIZU a oni da e biti odani i vjerni Mariji, NaOtacProvincijalVinkoMami,OCD, naglasiojepropovjednik.Tojebila,nasvoj predslavio je glavnu Sv. Misu, u nedjelju, nain,imisaovodiljazapaenepropovijedi 17. srpnja, na protenju Gospe Karmelske. naeg o. Vinka Mamia: Marija pod Uz njega su bili suslavitelji: o. Anelko Isusovim kriem postaje i naa Majka. Jozi, OCD, iz Zagreba, o. dr. Josip Nakon to nam je Isus dao sebe u Barievi, TOR, iz Odre, Novi Zagreb, vl. Euharistiji, dao nam je to mu je jo Tomislav Kralj, iz Retkovca, Zagreb i dva bogoslova. preostalo: Majku. Nismo osamljeni. Majka Misno slavlje animirao je svojim je tu. Svi imamo iskustvo osame. Potrebna oduevljenim pjevanjem, uz namjesnagadapostojiizlazizosame.Isus eli da ta Majka koja mu je pomogla u nepromjenljive djelove Sv. Mise na trenucima osamljenosti na kriu, bude i latinskom, zbor mladih Damask iz upe naaMajka,rekaoje,izmeuostalog,na sv. Pavla apostola, Retkovec, Zagreb, pod OtacProvincijal. vodstvom gospoice mo. Martine Zatim je ocrtao Marijinu brigu za svoju Bukovak. djecu, ne samo na zemlji, ve i za onu u U uvodnom dijelu misnoga slavlja Otac istilitu, te spomenuo proroka Iliju i Provincijal je spomenuo da se blagdan njegove trenutke osamljenosti, ali i Gospe Kamelske temelji na tradiciji Reda koja see u 13. stoljee, nakojoj je niknuo i radikalne opredjeljenosti za Boga, na koju kapular, savez izmeu Blaene Djevice je pozvao Bogu posveene osobe i Sv. Marije i vjernika. Savez govori da e OtacBenediktXVI.,govoreioradikalizmu Marija biti uvijek blizu onima koji ga nose,
5
PRILOZI
bl. Alojzija Stepinca, u Zagrebakoj katedrali. KaotojeMarijagledalaIsusaJedinca nakriu,takogledanasvakogaodnas.
Zatojeovoblagdanradosti,ohrabrenja isigurnostidaBogsvakogaodnasuvijeks ljubavlju gleda, hrabri i jaa. Tako neka bude kroz itav ivot. Neka nam Majka Bojabudeuvijekzagovornica,poruioje o.Vinko. Protenje Gospe Karmelske otvorio je jutarnjomSv.MisomdonAntoStoji,SDB, ravnatelj salezijanske zajednice na Kneiji, u Zagrebu, a uz njega su bili suslavitelji: o. Oleg Vatseba, iz Ukrajine, te ministranti: TomislavSkendariKarmelaMatijevi. Na sestarski zbor animirao je euharistijsko slavlje lijepim pjevanjem pod vodstvoms.M.BoniteKovai,OCD. U svojoj nadahnutoj homiliji, don Stoji je pozvao sve hodoasnike da proniknu i urone dublje u otajstvo Boje Rijei koje u sebinosipuninuBojegivota,poMarijinu primjeru. Jednako tako rekao je da je sestrama karmeliankama najvaniji ivot po Rijei Bojoj, koju motre, otkrivaju, i po kojoj ive. Monahinje poniru u dubine Boje Rijei i otkrivaju njezine tajne. One 6
ive od punine Bojega ivota, Boje blizine, ne od koliine molitava. Takve redovnice mogu izmoliti svijetu i sveenicima snagu da u svom ivotu ne zaborave na ono bitno, naglasio je don Stoji i pozvao hodoasnike da to bitno u ivtu njeguju i da po uzoru na Gospu KarmelskuvrevoljuBoju. Zavjetnu Sv. Misu upe Vukovina iz ravnog Turopolja, predslavio je vl. upnik uro Sabolek, uz nebrojeno mnotvo upljana spomenute upe, dugogodinjih vjernih tovatelja i hodoasnika Gospe Karmelske, koji su i ove godine pokazali to im Majka Boja Karmelska znai za ivotvjere. Misno slavlje uzveliao je svojim oduevljenim pjevanjem zbor mladih iz Mraclina, pod ravnanjem prof. Vladimira Cvetnia, a s njime su pjevali i slavili Gospodina i Gospu Karmelsku, gotovo svi hodoasnici. O Blaenoj Djevici Mariji kao naoj suotkupiteljici na putu spasenja govorio je uvjerljivo vl. upnik Sabolek. Spomenuo jeitodaje:Isusuprijesmrtibilojojedno na pameti: mi i nae spasenje. Zato nam je dao Majku da nas na tom putu spasenja vodi, prati i brani kroz ivot, te da nam Onaizmolionotominismokadriizmoliti, spasenje i posveenje. Pozvao je hodoasnike na ivot po blaenstvu onih kojisluajurije Boju,uvajujeivre,po primjeru najveih svetaca koji su se ivei rije Boju obratili i posvetili. Jednako tako stavio je pod Marijin moni zagovor naeobitelji,Domovinuinarod,tezamolio Gospodina: Gospodine, drei se Marijine vjere, njezine Rijei i ljubavi, daj nam doi dosretnevjenosti. Spomenuto misno slavlje uzveliali su i odali poast Gospi Karmelskoj, lanovi Turopoljskog Banderija, povijesne
postrojbe, pod vodstvom gospodina Franje pl. Kosa, upana Plemenite opine turopoljske. P. Slavko Pavin, DI, iz Zagreba, poznati voditelj Ignacijevih duhovnih vjebi, predslavio je veernju Euharistiju, uz asistenciju ministranta: Tomislava SkenderaiKarmeleMatijevi. Zbor mladih iz Svete Klare, pod ravnanjem prof. Nikoline Pinko, animirao je misno slavlje svojim krasnim pjevanjem, uz brojnehodoasnike. Misao vodilja nadahnute homilije bila je: molitva koja po rijei Bojoj mijenja na ivot. Pater je orisao Ilijinu molitvu na Gori Karmelu, s posebnim naglaskom na Ilijin stav malenosti i poniznosti pred Gospodinom. Takva molitva ima snagu pred Gospodinom i On je usliava. Pozvani smo zajedno s prorokom Ilijom moliti za svijet i za narod u kojemu ivimo. Imamo kao narod budunost samo onda, ako Boga stavimo na prvo mjesto. Jedino na taj nain moemo svijet mijenjati, naglasiojeP.Pavin. Tumaei ulomak iz poslanice Galaanima i Ivanovog Evanelja, o naem posinstvu po Isusa Kristu, kojega nam je rodila Presveta Djevica Marija, propovjednik je hodoasnicima dozvao u pamet injenicu da smo ljubljena djeca Boja i da je potrebno na toj ljubavi graditi na odnos prema Bogu i ljudima. Spomenuo je da dananji svijet to ne prihvaa jer ivi protiv Boga i Bojih naela. Najvea borba u svijetu je borba izmeu Boga i moga ega, ustvrdio je P. Pavin.
Govorei o Marijinom duhovnom majinstvu, roenom pod kriem, propovjednik je zakljuio i ovo: Isus je danas svakoga od nas vidio i predao ga svojoj Majci Mariji... Ako nam je Marija rodila vjeni ivot, Krista Isusa, onda je Ona naa duhovna Majka jer nam pokazujeputuvjenost. SvetkoviniiprotenjuGospeKarmelske prethodila je duhovna priprema kroz devetnicu Veernje asoslova, Litanija Lauretanskih, molitava i pjesama, te trodnevnicom euharistijskih slavlja s homilijama, koja su bila prava duhovna obnova za brojne tovatelje Gospe kapularske,kaoizanassestre. Vl. Boo Belini, upnik upe Sv. Martina pod Okiem, otvorio je Trodnevnicu Gospi Karmelskoj, u srijedu 13. srpnja, a njegov upni zbor mladih i starijih zanosno je pjevao i slavio nebesku MajkuiKraljicuKarmela. U svojoj homiliji naglasio je potrebu tiine, mira, sabranosti da bismouli Boga poput Blaene Djevice, da bismo mu odgovorili na ljubav i ivjeli milosnim ivotom. U rije: vl. Belini je sve potaknuo da dopuste Isusu da ue u njihov ivot s Marijom i po Mariji, te da se predaju Gospi Karmelskoj po noenju kapulara. 7
PRILOZI
Drugi dan trodnevnice, etvrtak, 14. srpnja,predslaviojevl.BranimirBudinski, upni vikar u Utrinama, Novi Zagreb, uz asistenciju bogoslova Hrvoja Vuke, iz ibenika te ministranta Tomislava Skendera i Karmele Matijevi. Na sestarski zbor pratio je misno slavlje svojimskladnimpjevanjem,podvodstvom naes.M.BoniteKovai,OCD. U prigodnoj homiliji, vl. Budinski je prisutnima, sukladno misnim itanjima, pojasnio otajstvo Boje ljubavi koju nam je nebeskiOtacdarovaopokriusvogaSinai tako nam otkrio put ostvarenja naih traenja. Naglasio je izmeu ostalog i ovo: Kristova vjernost Ocu i naa je vjernost. Ona e se u kriu ostvariti, a nikada ne umanjiti. Vrhunac Trodnevne duhovne obnove bio je trei dan, u petak, 15. srpnja. Misno slavlje predslavio je vl. Tomislav Kralj, upni vikar upe sv. Pavla apostola, u Retkovcu, Zagreb, a suslavitelji su bila tri bogoslova i ministrant. Pjevao je dostojanstveno i krasno, muki Oktet zbora mladih Damask iz Retkovca, pod ravnanjemmo.MartineBukovak. Nit vodilja nadahnute homilije bila je: smisao slavljenja Boga po Marijinu primjeru, te po slavljenju subote i po
primjeru sv. Bonaventure. Nasljedovati Presvetu Djevicu Mariju znai biti na tragu svetosti. Neprestana molitva i zahvaljivanje trebala bi biti naa svakodnevna sastavnica ivota, rekao je uvjerljivovl.Kralj.
Gospa Karmelska privukla je i ove godine stotine svoje djece, hodoasnika i tovatelja koji su s njom slavili Gospodina i preporuivali se njezinoj zatiti, zagovoru i pomoi, kao i molitvama sestara. Tih dana sveenici su neumorno ispovijedali, tako da je podijeljeno preko 2.000 svetih Priesti i primljeno oko 400 novihlanova u kapularsku bratovtinu. Marija ivi sa svojim narodom, ali i hrvatski narod ivi sa svojom nebeskom Majkom Marijom. (I.T.)
DVOJICABISKUPANAPROSLAVIGOSPEKARMELSKEUSOMBORU UsvetituGospeKarmelskeuSomboru i ove je godine sveano proslavljena najvea svetkovina Reda. Uz brojne sveenike i vjernike hodoasnike Karmeliani u Somboru ovaj su puta imali ast ugostiti dvojicu biskupa: mjesnoga biskupa Ivana Penzea i begradskoga nadbiskupa Stanislava Hoevara. Mons.
8 Penze predslavio je Svetu Misu na maarskom jeziku u 9.00h, a mons. Hoevar predmolio je Prvu veernju Svetkovine te predslavio Svetu Misu na hrvatskom jeziku u 11.00h. Beogradski nadbiskup doao je u Sombor kao hodoasnik, vodei sa sobom jednu skupinu vjernika. U dojmljivoj homiliji
potaknuo je vjernike na molitvu i nastojanje oko jedinstva, to i sam ini s beogradskim vjernicima. Usporedivi razjedinjenekranesasuhomizraelskom zemljomudobaprorokaIlije,Nadbiskupje pozvao duhovno nasljedovati Proroka u njegovom hodu na goru Karmel. Vjernici su pozvani ustati se iz doline grijeha i sebinih uitaka te se, poput svetog Ilije, duhovno uzdii, ustrajno molei dok Nebo ne udijeli kiu blagoslova, svjeinu Duha Svetoga. Inae u Beogradu djeluje molitvena zajednica pod nazivom Karmel koju osobno podrava i sam beogradskinadbiskup. Na euharistijskom slavlju nazoio je pravoslavni akon u Somboru Mladen Gluac. Slavlje je uveliano skladnom asistencijom i liturgijskim pjevanjem, a na koncu su svi pozvani na domjenak u samostanskom klaustru. Osim na maarskom i hrvatskom Svete Mise su slavljene i na slovakom i njemakom jeziku.
IZLETNOVAKANARAB
Svetkovinu Gospe Karmelske zajednica na Krku slavila je tijekom tri dana, poevi od slavlja prve veernje molitveasoslova u petak uz klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom, u subotu (16. srpnja) uz jutarnje pohvale asoslova i Svetu Misu, zatim subotnji izlet i nedjeljni sveani ruak s biskupom mons. Valterom upanom i krkim sveenicima u ast proslavesvetkovine. Naa novicijatska skupina, magistar novaka o. Petar i estorica novaka (br. Vitomir,br.Alen,br.Boko,br.Damir,br. 9 Ivan i br. Vedran) te sestre o. Petra: Marija i Svjetlana i njezin sin Danijel poli smo na subotnji izlet krstarenja po suncem okupanom Kvarneru, u smjeru prema otoku Rabu. Otisnuvi se iz krke luke brodicomMaliPinsasvojedesnestrane imali smo otok Plavnik (iji se najsjeverniji rt zove kao i na brod), zatim smo vidjeli dvije hridi zvane Kormati koje su vidljive iz Krkog zaljeva, dok smo na lijevoj strani prolazili uz grad Punat, rt Negrit iitav niz malih uvalica na krkoj obali sa lijepim plaama od kojih je najpoznatija zlatna
PRILOZI
plaa podno litica to ih je more i jugo oblikovalo, a sunce im u suton daje zlatnu boju. Dalje smo plovili izmeu Stare Bake i otoia Galuna uz prolaz Senjska vrata izmeu otoka Krka i Prvia, kroz koja se vidi grad Senj i sjeverni Velebit. Dok smo s lijeve strane imali Krk, Prvi i Sv. Grgur, sdesne nam je bio Cres, a izdaleka smo gledali prema Loinju. I tako smo stigli do Rabagdjesmorazgledaliuvalukodmjesta Kampor, a zatim Supetarsku Dragu. Supetarska Draga nalazi se u uvali s nekolikomanjihotoia,aznamenitajepo dobro ouvanoj najstarijoj rapskoj crkvi iz 1059.g. posveenoj svetom Petru, uz koju je nekada postojao i benediktinski samostan iz 1071.g. Nakon kupanja u moru i ruka u Supetarskoj Dragi nastavili smo izlet po Kvarneru vonjom uz obalu Raba, a kapetan broda nam je govorio o ostalim znamenitostima otoka: guste i zakonom zatiene borove ume Dundo i Kalifront, grad Rab sa poznataetiri rapska zvonika gradskih crkvi, uvalu San Marino kod mjesta Lopar od kuda je porijeklom sv. Marin utemeljitelj grada San Marino u istoimenoj kneevini, te proslavu rapske fijere i blagdana suzatitnika krke biskupije sv. Kristofora ije se relikvije uvajuuRabu.
Na povratku posjetili smo otok Sveti Grgur gdje smo vidjeli politiki zatvor za ene u razdoblju komunizma, uli svjedoanstvo o traginim sudbinama tih ena, a pozitivno su nas dojmili pitomi jeleni lopatari to obitavaju na otoku. Vraajui se u Krk na povratku smo jo jednom zastali da se okupamo u jednoj od ve ranije spomenutih uvalica na junoj krkoj obali. Puni novih dojmova vratili smo se u Krk u samostan posveen Gospi Karmelskoj kojoj su posveene brojne zavjetne kapelica diljem Jadrana i Mediterana da mornare i putnike uva na moru.
10
KARMELSKIVJESNIK,3./2011.
DAPOSLUAMTOMITOGOSPODINGOVORI
Od 29. srpnja do 2. kolovoza 2011. g., u Duhovnom centru Gospe Karmelske, u Krku,odranaje,sadave tradicionalna, ljetna duhovna obnova za studente Sustavnog studija duhovnosti. Organizator i voditelj DO, kao i prethodna dva ljeta, bio je karmelianin o.PetarJanji.
Dan smo zapoinjali Jutarnjom molitvomasoslova,naterasiDuhovnog centra gdje smo, nakon doruka, sluali nekoliko susljednih predavanja u okviru glavne teme: Da posluam to mi to Gospodin govori (Ps 85, 9). Nakon predavanja imali smo mogunost za ispovijed i razgovor sa sveenikom, osobni rad nad biblijskim tekstovima, odmor. Sv. Misa bila je redovito u 11, 30 sati, u kapelici DCa. Poslijepodne, nakon objeda, bilo je slobodno za kupanje, etnju, razmatranje. Posebna nam je radost i privilegija bilo sudjelovanje u Veernjoj molitvi krke Zajednice (sa 11
sveenicima, braom i karmelskim novacima), u samostanskoj kapelici. U subotu i u ponedjeljak naveer, od 21,00 do 22,00 h, imali smo Klanjanje pred izloenimPresvetimSakramentom. Prvog dana DO, nakon zaziva Duha Svetoga, posluali smo Uvodni nagovor: Sveto Pismo i ljepota Boja. Sluanje Pisma je sluanje koje oslobaa i spasava. Deset zapovijedi Bojih su istovremeno i zapovijedi, i pomo. Hraniti se Pismom znai hraniti se Kristom. Bog koji se objavljuje u Svetom Pismu poziva te, ne da mu daruje neto od sebe, nego samoga sebe. Rijei Boga Ljubaviosposobljavajunaszaljubav.Ako slua Rije iuva je, osjetite da tvoj ivotpoivausrcusamogaBoga.Marija, Djevica Posluna, Ikona Rijei Boje ui nas prihvatiti je, uvati i neprestano o njojpromiljati. Nakon prvog predavanja, naa popodnevna domaa zadaa bila je osobno razmiljanje nad tekstom Zakej carinik (Lk 19, 110), po metodi Lectio divina. Razmiljanje je bilo potrebno i zapisati te, po elji sudionika, iznijeti slijedeegdana,prijenagovora. Susret koji mijenja ivot naslov je drugog, odetiri izvrsna predavanja koja je za nas pripremio o. Petar. Promatramo kako su susret s Gospodinom doivljavali apostoli. Vjeruje se, ne na nain da se ne zna za sumnju, nego pobjeujui je snagom
PRILOZI
pouzdanja. Isus je Rije izala iz utnje. ivaisvetaVrata.Rijekojagovoriutei i otkriva prekrivajui. Sv. Ivan od Kria reie: Vjeni Otac izgovara samo jednu Rije, to jest svoga Sina, i uvijek je izgovarauutnji. Kako bismo se, poput Marije, dopustili oblikovati od Rijei Boje, na duhovni pratitelj nam je ponovo, kao pomo, dao zadatak: Lectio divina nad biblijskimtekstomUkazanjeuenicimana putuuEmaus(Lk24,1335). Nagovor i tema za razmatranje u ponedjeljak, treeg dana naeg boravka u prelijepom, ivopisnom ozraju krkog Karmela, bila je Crkva u naumu Bojem (Ecclesia de Trinitatae). Crkva nije samo graevina ili ustanova biskupa i sveenika, to se esto ovom rijeju podrazumijeva. Crkva je zajednica ljubljenihuLjubljenome.Predava jeovu temu podijelio i obradio postavivi tri pitanja i odgovarajui na njih: 1) Odakle je Crkva?, 2) to je Crkva i 3) Kamo ide Crkva? Zatim je nama postavio nekoliko pitanjazapromiljanje. Posljednje u nizu izlaganja bilo je o najizvrsnijoj Isusovoj uenici Mariji: MarijauKaniipodkriem.Marijajeuzori model svima nama. U njenom, kao i u Isusovom ivotu, sve je orijentirano prema kriu. Majica Marija je prava osobakojaseneeogluitinamolbedai nama pomogne stajati pod kriem, kao to je stajala i ona. Poput Ivana ljubljenog uenika i modela pravog uenitva i mi trebamo primiti u svoj
ivot Mariju kao neizrecivo dobro i vrijednost. Doista su nam potrebni i neizmjerno korisni trenutci duhovne okrijepe, i zato za njih zahvaljujemo dragom Bogu i naimdomainima.
DobriBoe,hvalaTizaovopovlateno vrijemekojesinamdarovaozasusret. Gospodine, Ti dolazi k nama, kao uenicima na putu u Emaus, a mi Teesto puta ne prepoznajemo. Ne vidimo Te, a Ti siuvijekprisutan.DragiIsuse,Tisiuvijeku naoj prisutnosti ali, nae su oi ponekad zatvorene i tada mi nismo u Tvojoj Prisutnosti.MolimoTe,neprestaninikada otvaratinaeoi. Daruj nam milost da, u buci svijeta, ne prestanemooslukivatiTvojglas. Pomozinam,Gospodinedase,usprkos svemu,neumorimonositiTeblinjima. Ne daj da Te ikada prestanemo traiti, udjetizaTobomivjerovatiTi. SnjeanaForek

12
SLAVLJEDEVETNICEIVELIKAGOSPAUREMETAMA
Od 6. do 14. kolovoza u svetitu Majke Boje Remetske slavila se devetnica uz svetkovinu Velike Gospe. Svake godine izabiru se tematski sadraji i propovjednici uskladusokvirnomtemom.Ovegodineje okvirna tema bila pobonost karmelskog Gospinog kapulara. Na taj nain poueni o pravoj naravi kapulara, svi koji su se osjeali pripremljenim, mogli su primiti kapular i upisati se u karmelsku Marije od Gore Karmela simbol;10. kolovoza: o. Stjepan Vidak Duhovne vrijednosti Karmelskog kapulara;11. kolovoza: o. Dario Toki Crkveno uiteljstvo o Karmelskom kapularu;12. kolovoza: o.Zdenko Krii Rasprostranjenost Karmelskog kapulara u Crkvi;13. kolovoza: o. Jakov Mami tovanje Blaene Djevice Marije od Gore Karmela danas;14. kolovoza: Preuzvieni
bratovtinu, 16. kolovoza, na Sv. Misi zahvalnici. Propovjednici i teme o kojima segovorilobilisuslijedei:6.kolovoza:o. Vjenceslav Mihetec Bog nas odijeva u svijetlo svoga lica;7. kolovoza: o. Vinko Mami (Provincijal) tovanje Blaene Djevice Marije u Karmelu;8. kolovoza: o. AntonioMario irko kapular Blaene Djevice Marije od Gore Karmela dar i povlastica;9. kolovoza: o. Franjo Podgorelec kapular Blaene Djevice 13
gospodin Juraj Jezerinac, vojni ordinarij Odjeveni u odjeu kapulara oekujemo slavuUskrsnua. Na samu svetkovinu velike Gospe hodoasnici su se poeli okupljati pred crkvom ve oko 5. sati ujutro i pristizali su bez prestanka tijekom dana. Tome je sigurno pridonijelo lijepo i toplo vrijeme, ali prvenstveno i velika pobonost naih vjernika koji su se u ovim kriznim
PRILOZI
vremenima eljeli utei zagovoru Blaene DjeviceMarije. SveanuEuharistijuu18.satipredslavio je uzoriti Ordinarij Josip kard. Bozani. Veernjem slavlju nazoio je i gradonaelnik grada Zagreba, gosp. Milan Bandi,redovitihodoasnikovogasvetita grada Zagreba o svetkovini Uznesenja uzvanika Marijinog. Od ostalih spominjemo i zamjenicu gradonaelnika grada Karlovca, te predstavnike 110. brigade Hrvatske vojske iz Karlovca koji ve 20.godinaredovitodolazehodoastiti MajciBojojremetskoj.
Na poetku Euharistije provincijal o. Vinko Mami naglasio je da je svetite Majke Boje Remetske od davnina hodoasniko odredite hrvatskih banova, upana i vjernog puka Grada Zagreba i njegovog klera napominjui da su i kardinali Kuhari i Stepinac rado hodoastili najvjernijoj Majci nerijetko predvodei procesije zagrebakih vjernika. Podsjetio je da kardinal Bozani nastavlja tu tradiciju slavei svake godine na dananji dan Svetu Misu 'okupljajui vjerni
puk'bijelogagrada'iprenoseimuporuku evanelja u uvijek novim sociolokim, kulturolokim i egzistencijalnim okolnostima'. Ocijenio je da se kardinal Bozani u upravljanju nadbiskupijom odlikuje otvorenou za novim, spremnou za promjene i odlunou u provoenju steenih uvjerenja uvijek se drei apostolskog naela: Bolje se pokoravati Bogu nego ljudima i poruio da karmelska zajednica moli i molit e za njega. Kardinal Josip Bozani kao i svake godine u svojoj je propovijedi bio je jasan i poticajan. Izmeu ostalog spomenuo je:Od trenutka kad nas je Krist na kriu povjerio Mariji, ona svojim majinskim zagovorom,punimnjenostiiljubavi,bdije nad sinovima i kerima Crkve Kristove... Marijino uznesenje na nebo, duom i tijelom, poruuje nam da pod udarcima potekoa ne smijemo gubiti pouzdanje i mir. Potom je nastavio:Promatrajui u Mariji cilj kojemu i mi trebamo stii, molimo s naim hrvatskim narodom, koji se danas sabire po marijanskim svetitima i crkvama i usuujmo se od Marije, nae majke i uiteljice, moliti: Marijo, majko, neka tvoj duh postane na, neka tvoja vjera, ufanje i ljubav postanu nae, neka tvoja poniznost i bezazlenost postanu nae, neka tvoja ljubav prema Bogu postane naa ljubav.Naglasio je da su i nai prei presvetu Bogorodicu nazivali najvjernijom odvjetnicom Hrvatske, povjeravali joj svoj ivot i vjenost pa su nam, rekao je, i oni primjer kako se s Marijomkoraauivotnimpotekoama.
14
ODRANEDUHOVNEVJEBEZAPOSTULANTEIASPIRANTE UKarmelusv.IlijenaBukomjezeruod 1. do 6. kolovoza 2011. odrane su duhovne vjebe za tri grupe mladia. Karmelski postulanti proslavili su svoje duhovne vjebe prije oblaenja habita i ulaska u novicijat. Voditelj im je bio o. Zlatko Pletikosi. Drugu skupinu inili su aspiranti, odnosno mladii koji osjeaju da Mladii su govorili i o svom duhovnom pozivu, odnosno o nastojanjima da prepoznaju i prihvate volju Boju u vlastitomivotu. Iznenaenjeduhovnihvjebibiojeske koji su postulanti pripremili za aspirante pod nazivom Bog zove Samuela (1 Sam 3). Tematiku ovog biblijskog ulomka
ih Krist zove da ga izbliza slijede. Njih je u duhovnim vjebama vodio o. Draen Marija Vargaevi. Treu skupinu inili su aspiranti koji zbog obveza nisu mogli sudjelovati sve dane, nego samo parcijalno, a koje je iz Splita i okolice doveoo.BrankoZebi. Duhovne vjebe zapoete su Euharistijom koju je predslavio o. provincijal Vinko Mami. Uputio je mladiima rije ohrabrenja i podrke u njihovim traenjima. Budui da su se mnogi tom prilikom prvi put susreli, uslijedilo je meusobno predstavljanje i upoznavanje. 15
postulanti su prilagodili problematici Bojegpozivanaegavremena. Jo jedno dojmivo iskustvo bilo je zajednika molitva na obali Bukog jezera. Podmnotvomzvijezda,kojeselijepovide u tom istom kraju, sudionici su izmolili Gospinu krunicu, a izmeu desetica su svjedoili o tome kako doivljavaju Blaenu Djevicu Mariju na svom duhovnomputu. Na povratku s duhovnih vjebi svi su svratili u ibenik i razgledali njegove znamenitosti, tvravu, katedralu i crkvu GospevanGrada.Mladiisuistaknulidasu ih vjebe obogatile iskustvom molitve,
PRILOZI
utnje, zajednitva i prijateljevanja s
GospodinominjegovomMajkomMarijom.
REMETSKAZAJEDNICANAIZLETUUISTRI
Nakon kondicijski prilino zahtjevne organizacije devetnice i same svetkovine Velike Gospe u Remetama, naa remetska zajednica, u svrhu neke vrste odmora, oputanja i obnove snaga, ve pomalo tradicionalno polazi na jednodnevni zajedniki izlet rekreativnokulturoloke naravi. Ove godine je oboren rekord po brojusudionika:ukupno24lana. OvogodinjiciljjebioistarskigradVrsar u kojemu su jo u 13. Stoljeu, dakle prije terezijanksoivanovske obnove, postojali crkva i samostan karmeliana. Domain namjedakakobiodomaiupnik,vl.Lino Zohil, s kojim se na o. Drago poznaje iz vremena dok je pastoralno djelovao u porekopulskojbiskupiji. Na putu do Vrsara, naega glavnog odredita, zaustavili smo se na vidikovcu, odakle puca pogled na poznati Limski 16
zaljev.Limskikanal,nazapadnojobaliIstre izmeu Vrsara i Rovinja, nastao je kao estuarij (potopljeno rijeno ue) rijeke pazinice koja danas ponire u pazinskoj jamikodpazina,auprolostisejeulijevala u more u limskom kanalu. U njezino staro korito je prodrlo more te je tako nastao dananji zaljev. Ovaj zaljev dakle nije fjord (zaljev nastao djelovanjem ledenjaka) kao toseestopogrenogovori.Limskizaljev je znaajno uzgajalite koljaka. Ime mu dolazi od latinske rijei limes (lat. Granica, jer se tu u rimsko doba nalazila granica provincijaItalijeiDalmacije). DoaviuVrsaridoupnecrkve,vozei se kroz splet uskih uliica, doekao nas je srdano rairenih ruku vl. Lino. Nakon prijateljskog pozdrava, dobrodolice i kraeg osvjeenja hladnom vodom i sokom, poveo nas je u razgledavanje
grada. Prva je na redu bila, oekivano lijepa i prostrana crkva sv. Martina. upnik Lino nas je temeljito i kompetentno upoznaonesamosapovijeucrkve,nego i sa pastoralnim stanjem u upi kao i sa povijeu samoga grada Vrsara. Temelji crkve poloeni su poetkom 19. Stoljea, a crkva je nakon dueg vremenskog perioda dovrena tek 1935. Godine, kada ju je posvetio poreki biskup Trifun Pederzolli. U unutranjosti crkve je niz posveta sv. Martinu i sv. Foki. Sa naknadno sagraenog tornja crkve prua se prekrasan pogled na grad, obalu i more iaranomalenimotocima. Nakon zanimljivog predavanja o kulturi,povijestiipastoraluuVrsaruuputili smo se do oblinjeg gradskog trga gdje se ranije nalazila prvotna crkva, no ona je sasvim uklonjena i njezini ostaci se vie ne vide. U blizini se nalazi crkvica sv. Antuna iz 1656. Godine, koju je podigla istoimena bratovtina, u vrijeme kada su poreki biskupi esto rezidirali u Vrsaru. Nakon obnavljanja ona sada povremeno slui i kao art galerija. Crkva se nalazi unutar staregradskejezgrenadomakmalihvrata, koja su zbog toga u prijanjim stoljeima nosila naziv vrata sv. Antuna. U crkvi se nalazi vrijedni barokni oltar izraen 1662. Godine, na kojem se, uz sredinji motiv, nalaze se i dvije oltarne nie s (nedavno 17
identificiranim) baroknim kipom trudne majke boje koja satire zmaja i kipom svetog antuna njih nismo mogli vidjeti jer setrenutnonalazenarestauraciji. Crkva sv. Foke iz renesansnog razdoblja sa baroknim elementima, nastala je takoer u 17. stoljeu. Nalazi se uz istona, glavna vrata srednjovjekovnog vrsara. Renovirana unutranjost sadri sakralnu zbirku crkvenih eksponata, nadgrobne ploe, te grob preminulog sveenikaLukeProdaniaiz1659.Godines uklesanim sveenikim znakovima, kaleomihostijom. Romanika crkva Sv. Marije od mora u vrsarskoj luci viestruko je znaajna i zanimljiva. Ponajprije jer se u ograenom dvoritu u blizini crkve sv. Marije nalaze ostaci starokranske bazilike za koju se dri da je sagraena u 4. stoljeu, nakon to je kranima dozvoljeno ispovijedanje vjere. Ipak za nas karmeliane je znaajna osobito zato jer se uz nju nalazio i samostan karmeliana, koji su si, nakon progona sa gore karmela u svetoj zemlji i tu, u Vrsaru, bili nali utoite. Tako se i na Slubenom turistikom portalu Istre moe itati slijedee: Uz baziliku su vidljivi i ostaci starog samostana koji se u pisanim dokumentima prioratum sanctae mariae prvi put spominje u drugoj polovici 12. Stoljea, odnosno pouzdanije tijekom
PRILOZI
1227. Godine. Prvi monasi samostana bili su karmeliani, nazvani po brdu Karmel u Palestini, koji su bjeei pred Turcima i arapima preko Cipra i Sicilije doli u Europu. Vrsar su karmeliani naselili ili potkraj 11. Ili poetkom 12. stoljea, utemeljivi potom samostan, gdje su, uz prekide, ivjeli do sredine 14. Stoljea, odnosno do druge polovice 17. Stoljea od velebnog zdanja, danas je ouvana samo fasada samostanske zgrade iz 17. stoljea. Navodi se takoer da je u spomenutoj bazilici Sv. Misu slavio i papa Aleksandar III., kada je putujui iz Venecije za Anconu tri dana boravio u Vrsaru 1177. godine. Nakon upoznavanja i razgledavanja grada,upijajuiusjeanjeprekrasnevidike i panorame, uslijedio je zajedniki objed u upnoj kui, kod kojega smo se bratski druiliirazgovaralisaupnikomiosobama koje pomau upniku u njegovom radu. Potom su braa imala mogunost etnje, molitvenog razmatranja, kupanja, detaljnijeg razgledavanja grada i slino. Pri tomejesvakihladbiovrlodobrodoao. Oko 17 Sati ponovno smo se okupili u upnom domu, osvjeili, a potom oprostili od naega domaina, upnika, ijoj velikodunosti i srdanosti svi dugujemo ovajprekrasnidanodmorauVrsaru.Toplo smo mu zahvalili na prekrasnom i nesebinom gostoprimstvu te produili u gradRovinj. Parkiralite smo nali u dvoritu uz franjevaki samostan u Rovinju, a potom razgledali grad i dio njegovih znamenitosti. Posebno nas se dojmio
dolazak u crkvu sv. Eufemije. Na mjestu dananje crkve nalazila se mala crkvica sv. Jurja, koja je ubrzo nakon dolaska sarkofagasveticepostalapretijesnazasve hodoasnike, pa su stanovnici Rovinja poetkom 10. Stoljea poeli graditi veliku i novu crkvu. Iako je u vrijeme naega dolaska u crkvu svetiin sarkofag bio ve zatvoren i molitva prije Mise ve zapoela, ipak smo ljubaznou jedne asne sestre urulinke, uspjeli vidjeti sarkofag s tijelom sv.Eufemijeiutiinisepomolitiutjeuise njenom zagovoru. Nakon to smo se u oblinjoj rovinjskoj slastiarni osvjeili sokom i sladoledom, uputili smo se natrag u Zagreb, puni lijepih dojmova ne samo o ljepoti prirode i kulturnim znamenitostima nego i o susretljivosti i ljubaznosti ljudi kojesmosusretali.
18
KARMELSKAMLADEUPANJOLSKOJ Karmelska mlade putevima sv. Terezije od Isusa i sv. Ivana od Kria do Svjetskog dana mladih u Madridu (12.23.kolovoza2011.) ZagrebMontpellierLourdesAlbadeTormes 12.14.Kolovoza
Nakon intenzivne duhovne pripreme i radosnog iekivanja hodoaa putevima karmelskih svetaca (sv. Terezije Avilske i sv.Ivanaod Kria)iSvjetskogdanamladih u Madridu, napokon je doao dan naeg polaska. U svetitu Majke Boje Remetske okupila se karmelska mlade iz raznih krajeva nae domovine i ire: Zagreb, Hrvatski Leskovac, Bibinje, Zadar, Split, Poega, Nova Gradika, Gabela Polje, Sombor te mladi iz karmelskih upa i zajednica Mladih Karmela BSI. Poveli su nas o. Draen Marija, s. Maja Pavla, s. 19 Marina i s. Anica Marija. Osnaeni misnim slavljem i hodoasnikim blagoslovom krenuli smo za panjolsku. Dugako putovanje bilo je ispunjeno bogatim programom zanimljivim meusobnim upoznavanjem, molitvom, meditacijom, pjesmom, radom u skupinama i katehezama kroz koje smo upoznali iskustvo i nauk karmelskih svetaca. Ne smijemo zaboraviti ni naeg trajnog pratioca Lifebook hodoasniki prirunik. Ne bez malo potekoa i avanture, sretno smo proli kroz Sloveniju
PRILOZI
i Italiju te napokon stigli u francuski gradi Montpellier i karmelski samostan u kojem smo prenoili, ako se tako mogu nazvati trisatasna?!:) Rano ujutro uputismo se prema najpoznatijem svetitu u svijetu. Radost je bila vea jer mi mladi nismo ni slutili da emo imati priliku na ovom naem hodoau duhovno se obogatiti u Lourdesu, to su nam nai voditelji otkrili tek pri polasku. U svetitu nam je Gospa pripremila jo jedno iznenaenje, a to je meunarodno slavlje Svete Mise s ostalim hodoasnicima koji su se na putu za Madrid zaustavili u Lourdesu, meu kojima su bili i mladi iz nae domovine. Aktivno smo sudjelovali u procesiji nosei baklje uz kri mladih, a uo se i hrvatski jezik u pjesmi po zavretku Mise. Veina od nas prvi put je posjetila to Marijino
se lurdskom vodom i osjetiti Marijinu pomo. Znajte da smo moliti za nau domovinu i bilo je dojmljivo vidjeti nas sa hrvatskom i karmelskom zastavom pjevajuiBoe,uvaj Hrvatsku. Na naem daljnjem putovanjupratilesunasetirikljunerijei s propovijedi: Vjera, Smionost, Stijena i Put. U kasnim veernjim satima stigli smo
svetite i taj posjet ostavio je na sve nas velikutisak.NakrajuMisemnotvomladih imalo je radost proi kroz pilju, okrijepiti 20
na nae odredite Alba de Tormes, mjesto preminua i groba sv. Terezije Avilske, gdje su nas ugostili braa karmeliani.
15.kolovoza AlbadeTormesiDuruelo
Svetkovina Uznesenja Blaene Djevice Marije bila je prebogata dogaajima. Nakon noenja u samostanu brae karmeliana, svjei i orni zapoeli smo dan dorukom, molitvom na grobu sv. Terezije te kratkom meditacijom u kojoj smo Boga zamolili da nas vodi kroz sve izazove i iznenaenja koja nam je pripremio za dananjidan.Azaistaihjebilomnogo! Nakon molitve posjetili smo muzej u sklopu crkve gdje smo meu ostalim relikvijama vidjeli i probodeno srce sv. Terezije, uslijed mistine milosti koju je primila, te njezinu ruku. Nakon posjete muzeju imali smo priliku malo bolje upoznati ovaj lijepi gradi. Proetali smo dorijekeTormestesjeliunajboljikafina 21
kavu i sok. Nakon uivanja u pogledu na fontanu s terase, zajedniki smo se uputili prema bazilici sv. Terezije Avilske na Svetu Misu. Sveana Misa povodom blagdana Velike Gospe dodatno je obogaena primanjem kapulara petero mladih kao i molitvom oko oltara. Sljedee na rasporedu bio je ruak na kojem smo obnovili energiju i krenuli prema Duruelu. Tosamotnoselomjestojenakojemujesv. Ivan od Kria osnovao prvi samostan obnovljenih karmeliana. Tamo su nas doekale asne sestre koje ive u samostanuuklauzuri.Njihovvelikiosmijeh nas je oduevio i njihova svjedoenja u potpunosti su promijenila na pogled na ivot u klauzuri. Poruile su nam da moramo zaviriti u svoju duu i pogledati to Bog eli od nas. Upravo smo to i napravili.
PRILOZI
Prva pomisao na pustinju, naizgled beznaajna, asocira na osamljenost, naputenost, tugu, no upravo smo u njoj pronali odgovore na mnoga pitanja. Svjedoenja mladih pokazuju koliko smo razliiti. Dok je u nekima ta tiina pobudila strahove i nesigurnost u same sebe, odnosno otkrie da ne znaju tko su, drugi sunaliodgovorenanjimavanapitanja. Nakon zajednike molitve rasprili smo se po pustinji u potrazi za mjestom na kojem emo na sat vremena oslukivati Gospodina u sebi. Tih sat vremena provedenih u potpunoj utnji urodili su plodom. Nije ni udo to su proroci, pa i sam Isus, odlazili u pustinju i nalazili odgovore. Osobna razmatranja i razgovore s Bogom zavrili smo zahvalom ukapelicipredPresvetim.
Ovaj emo dan zasigurno pamtiti po prekrasnom osjeaju zajednitva te primanju kapulara kojim je jo petero mladihnaamajkaMarijazaogrnulasvojim platem.
Avilaprvidan 16.kolovoza
Dana 16. kolovoza u Avili je odran prvi Meunarodni terezijanski dan. Noili smo u Albi i pristigli dosta rano u Avilu, kada se samo karmelianke ondje bude jer sunce izlazi tek oko 8. Karmelska mlade iz Hrvatskeponosnojeobjesilasvojuzastavu i hrvatsku trobojnicu na gradske zidine. Avilajeizgledalatakodomae. ekao nas je dugi program i mnogo iznenaenja. Pristizali su i drugi karmelski mladi sa svojim voditeljima. Avila je postala prava karmelska utvrda, posve opkoljena izvana i iznutra. Duh Karmela se ivio, i to veoma radosno. Program je zapoeo predstavljanjem skupina karmelskemladei. Vrijeme prije jutarnje molitve bilo je ispunjeno pjevanjem nekoliko pjesama, 22 meu kojima se istie klapski nastup mladia iz nae skupine s pjesmom Ja znam da Bog za mene ima put te zajednika izvedba pjesme Zajedno u Kristu. Uslijedila je jutarnja molitva. Potom je karmelianski general o. Saverio Canistra uputio poruku okupljenima. Mlade izloene potroakom i povrnom drutvu pozvao je na traenje dublje istine, one koja se raa iz intimnoga prijateljstva s Isusom u koje nas uvodi sv.Terezija. Nakon toga uslijedile su radionice koje su preplavile cijelu Avilu. Mladi su se rasporedili po cijelom gradu i kao braa u jednom Duhu sudjelovali u pjesmi, plesu, razgovorimausprkossuncukojeje
neumorno sputalo svoje vrue zrake. Avila je bila zagrijana na pogodnoj Bojoj temperaturi:) Jedna naa skupina karmelske mladei iz Hrvatske uila je od brae i sestara iz Poljske koreografiju izraelskog kontemplativnog plesa. Tim plesom slavili smo Gospodina. Nai vrnjaci su divno izrazili svoj talent i umnoili ga dajui da u njemu uivamo. Imali smo prigode za obilazak dugakih zidina ili grada u vremenu iekivanja vrhunca slavlja Svete Mise. E sad tek slijedi ono pravo. Imali smo veliku milost da smo se mogli moliti pred relikvijamasvete 23
Male Terezije koje su dopratili sveenici na elu s avilskim biskupom Burillom, ulazei u sveanoj povorci na rtveni stol, a Terezija od Djeteta Isusa i Svetoga Lica je sudjelovala s nama postavljena pored Oltara. Kakav je to bio prizor za nas i Nebo!aesenaeprelijevae. Naa skupina imala je milost pjevati priesnu pjesmu. Duh nas je podupirao do te mjere da su sudionici slavlja, makar i ne razumijevajui hrvatski jezik pjesme, ostali dubokoganuti.NakonMise uslijedio je program pjesme i plesa u zajednitvu sa ostalom braom. Kako je lijepo kao braa zajedno ivjeti, ivjeti Puninomivota... No to nije sve. Na koncu dana posjetili smo Salamancu i slavili Gospodina na
PRILOZI
tamonjem glavnom trgu zajedno s braom neokatekumenskog puta. Nali smo zajednitvo i jasno vidjeli kako moemo biti Jedno, svatko u svojoj
razliitosti, obogaujui ovaj svijet u iekivanju nebeske proslave Jaganjca IsusaKrista. AnaiJosipa
Aviladrugidan 17.kolovoza
Nakon radosnog terezijanskog dana u Avili uslijedio je jo jedan dan koji smo proveli u tom gradiu opasanom drevnim zidinama zatienim od strane UNESCOa. Dan bogat Milosrem Gospodnjim zapoeli smo molitvom i posjetom samostanu Svetog Josipa ili, po panjolski, San Josea, gdje su tri Hrvatice s kojima smo se susreli u govornici samostana, klasinoj, onoj s dvostrukim reetkama na kojima su s prednje strane bile zublje koje suizvadililjuditeihuzelikaorelikvijejersu se ovdje odvijali razgovori izmeu dvoje karmelskih svetaca Terezije od Isusa i Ivana od Kria. Te tri Hrvatice su S. Edita Marija od Kria, S. Mihaela od Raspete Ljubavi i s. Gabrijela od Svetoga Lica. Sve tri redom su splianke i bosonoge karmelianke. Bio je to milosni susret koji je ostavio trag u srcima mladih Karmela. Mogli smo uti iskustvo Boje ljubavi i dobroteuivotimatihsestara.Govorilesu ojednomivotuherojskemonotonije koji se isplati jer jedan je cilj koji jedini vrijedi Isus Krist. Jer sve nevanim smatrahu doli dati slavu Jedinomu Bogu i Ocu, Gospodinu naem i Duhu Svetom velikodunimsebedarjem. Bila je prilikauti neto vie od s. Edite Marije od Kria. Radost koja je isijavala s njenoga lica prenosila se na sve nas. Bijasmo zahvaeni Radou. Velikoduno je posvjedoila Boje djelovanje u svom ivotu, Njegov poziv na koji je odgovorila 24 jedino kako je i mogla darivanjem sebe u slobodi, svega svog bia. Na Ljubav je uzvratila ljubavlju. Osjetili smo slobodu pitati ju stvari koje su nam bile na srcu i dobili smo odgovore. Svjedoila je posebno o zatiti koju prua noenje kapulara Blaene Djevice Marije od gore Karmela.Biojetopoticajjojednojskupini mladih da prime kapular u prvotnoj kapelici gdje su habit bosonogih karmelianki primile prve etiri sestre 1562. godine. Ovdje su svoju redovniku posvetu Bogu obnovili i duhovni voditelji naegahodoaa.
NakonsamostanaSvetogJosipauputili smo se do velebne gotikoromanike katedralegdjesenalazigrobpiscai
biskupa don Alonsa de Madrigala, popularno zvanog El Tostado. Vano je spomenuti i karmelski samostan izgraen namjesturoenjaMajkeTerezijeodIsusa, zvan La Santa. Dojmljiv je kip Isusa, privezanoga uza stup i izbievanoga, koji podsjeanaMukuKristovukojajeTereziju dirala i potresala do u sr due. Tu se nalazi i Svetiina kapelica gdje stoji njen lik ponad oltara gdje pie: Ovdje se rodila sveta Terezija od Isusa. Imali smo pred oima povijest due jedne svetice, ene kojasepredalaBogu.Promatralismopred svojim oima divote koje je Bog uinio osobi koja je riskirala i bacila se u zagrljaj Boga Oca bez pridraja, podrana Njegovom milou. Slino to i sveenici
kau na primanju sakramenta Svetog Reda:Hou,housBojompomou. Razmiljanje o duhovnom ivotu Svete Terezije potaklo nas je i na put u vlastitu nutrinu. Posjetili smo jedinstveni centar u Europi poznat pod nazivom Sredite za tumaenje mistike (Centro de la interpretacion de misticismo), u neposrednojbliziniLaSante.Biojetoput svakog od nas, u etiri odaje due (tradicija, upoznavanje sebe, ujedinjenje duesBogomivraanjemistikasvijetu). Potpunom predanju Bogu divili smo se gledajui sestre koje su odluile nasljedovati Sveticu u kui gdje je ona provela najvei dio ivota, La Encarnacin samostanu Utjelovljenja, u kojem je i predivna kapela Probodenja gdje je Tereziji udijeljena milost serafskog ranjavanja srca koje ju je tako snano prikovalo uz Boje Srce. Neopisive li radostizanas! U drevnoj crkvi u kojoj je sv. Terezija zapoela svoj redovniki ivot slavili smo Euharistiju zajedno sa sestrama i drugim brojnim hodoasnicima na putu prema Madridu. Time je u na dan utisnut peat najvee molitve, prvoga dana devetnice uoi liturgijskoga spomendana Probodenja Terezijina srca. Misa je bila na latinskome, hrvatskome i panjolskome raznolikost povezana Duhom Svetim koji jevezajedinstva. AnaiJosipa
Segovia 18.kolovoza

ukanje vrea, kripa dasaka, orkestar budilica... Doekali smo nae zadnje jutro u Albi de Tormes. Pospremivi svoje stvari uslijedila je radna akcija pospremanja 25 samostana gdje se mogao osjetiti duh naegzajednitva.Naaavanturanastavila se putovanjem prema Segoviji koja je
PRILOZI
znaajno mjesto karmelskoga sveca IvanaodKria. Jutarnjomkatehezomimalismopriliku obnovitiinadopunitisvojeznanjeotom znaajnomsvecu.Doavinanae odredite,prvosmoposjetilicrkvuu sklopukojesenalaziigrobsvetogIvana odKria.Biojedojmljivprizorvidjetinas mladekadsmokleknulidogrobaipomolili se.Ukuiduhovnihvjebi,usklopu samostana,provelismoradionicunakon egasmobilipozvaninamolitvui meditacijuprijeSveteMise.Vrijednoje
spomenutiidojmljivivrtkojisenalazioko samostana,aukojemjouvijekima cvijeaidrveakojipodsjeajunavrijeme sv.Ivana.Ondjejeiudubinaustijeniukoju sevoliosklonititajkarmelskimistikda moliirazmatraljepotuBojegastvorenja. Slobodno vrijeme ispunili smo etnjom na vidikovac s kojeg se pruao pogled na dvorac Alcazar koji je inspirirao Walta Disneyazanjegovadjela. AsljedeenaeodreditejeToledo...
ToledoAranjuezMadrid 19.kolovoza Nakon skromnijih uvjeta u Albi de identiteta naega naroda na hodoau putovimaovogasvijetaivremena. Nakon susreta s naim divnim sunarodnjacima, nastavili smo put do Madrida.Zadataknamjebiopodiinae ruksake. Dragi deki su se ponudili obaviti taj zadatak, a cure su ostaleekati u busu. Red za podizanje tih ruksaka je bio vrlo dugaak. ekalo se ak i 10 sati da bi se dobili ruksaci, ali uz nas je uvijek Bog koji nas uva i spaava u takvim situacijama. Cure su izdaleka podravale deke i molile krunicu u busu kako bi sve prolo to uspjenije. Bog nam je pomogao preko naih prijatelja volontera koji su ve na usluzi danima u Madridu hodoasnicima, a nama su izili ususret posebnom intervencijom. U ruksacima su se nalazile mnoge korisne stvarice i knjiicekakobisnalaenjepoMadridubilo to uspjenije, te kako bi razumijevanje liturgije i krinog puta na panjolskom bilo savladano.
Tormes bilo je divno spavati u dobro ureenom karmelianskom duhovnom centru u Toledu, u naem predsjednikom apartmanu, kako smo mi to simpatino nazvali. Dan je zapoeo ukusnim dorukom, nakon kojeg smo se uputilipremaMadridu. Prije Madrida sudjelovali smo na katehezi i Svetoj Misi za hodoasnike hrvatskoga jezika u gradiu Arranjuez. S nama je bio na pastir kardinal Josip Bozani, blizak, vedar, pristupaan. Doivjeli smo ljepotu kranskoga 26
Svi zajedno smo se uputili prema mjestu na kojem se uivo prenosio krini put s Papom. Bilo je vrlo dirljivo gledati na velikom platnu mlade ljude kako zajedno nose kri na svojim leima, a uz njih je jo mnotvo mladih,ak i starijih ljudi molilo i pratilo sve postaje. Zatim smo po
zavretku krinog puta svi uz pjesmu i povike: sta es la juventud del Papa! (Ovo je Papina mlade!), pozdravili naeg dragog papu Benedikta koji je prolazio ulicama Madrida u svom papamobilu. Teko je rijeima doarati to zajednitvo mladih ljudi, svi priaju na razliitim jezicima,atakosesavrenorazumijui usklaeno kliu Bogu. Prvi put smo vidjeli Madrid i zapamtili smo ga takvog, punog mladih i radosnih ljudi koji slave Gospodina. Brzojepalainoivratilismoseusvoje prenoite u Toledu. Lijep je bio osjeaj zaspati tu no nakon svega to smo vidjeli idoivjelitogadana. MartinaSoldo

ToledoMadrid 20.kolovoza Nakon to smo se svi lijepo naspavali i dorukovali, opet je doao red na pakiranje vrea za spavanje i ostalih stvari. Zatim smo imali Svetu Misu u crkvi u kojoj su sahranjena esnaestorica karmeliana muenika graanskoga rata u panjolskoj, beatificirana 2006. godine. U ovoj Svetoj Misi,kaoisvakogdana,Isusovuprisutnost smo doivljavali snanije zahvaljujui znakovitom mjestu, pjesmi, tiini, molitvi, zajednitvu i dojmljivoj propovijedi oca Draena Marije. Na red je doao obilazak Toleda, nekadanjeg kraljevskog grada poznatog po umjetniku El Grecu, a i po tome to je unjemu bio zatoen sveti Ivan od Kria. Posjetili smo katedralu, drugu po veliiniupanjolskoj.Onopoemunamje sigurno svima ostala u sjeanju i izdvojila 27 se iz mnotva crkava koje smo posjetili je to to se u njoj nalaze djela velikih umjetnika Goye i El Greca. Nakon posjeta katedrale, imali smo slobodno vrijeme. Svi smo ga dobro iskoristili te se etali po Toledu. Hodajui uskim ulicama Toleda pored starih kamenih kua, tornjeva i crkava, moe se osjetiti mistinost tog imperijalnog grada, a mnogi su iskoristili vrijemeizakupovanjesuvenirairuak. Dolo je vrijeme da napustimo Toledo i krenemo za Madrid. Stigli smo u Madrid i ekala nas je prava avantura. Pjeaenje po madridskim ulicama i vonja Metroom uzmnotvomladihljudiizraznihdravasa svihstranasvijetasvakakojebilo nezaboravno iskustvo. Na pitanje Qu pas?, ponosno smo odgovarali Croacia,
PRILOZI
Croacia! i vijorili naom zastavom. Doli smopredaerodromCuatroVientos.Biloje zapanjujue vidjeti toliko ljudi na jednom mjestu. Najvie me dojmilo pjevanje s ArgentincimaiMeksikancima.Fascinantno je pjevati istu pjesmu na vie jezika. Shvati u takvom trenutku da nas Bog sve ujedinjuje, kako u pjesmi, tako i u molitvi i utnji. Uz iekivanje kad stie Papa, svi smo zajedno molili krunicu i pjevali. Vjerujem da taj doivljaj neemo nikad zaboraviti. Jedino to smo zaboravili tad bili su svi nai prohtjevi, neto to bi nam inaebilesmetnjeishvatilismodajenama onako kako je i jo dvama milijunima mladih ljudi oko nas. To nas je sve osnailo. Tu jakost osjetili smo kad se naglo podigla oluja i kia uz grmljavinu.
Isprva smo bili zbunjeni, no ubrzo smo se ojaali shvativi da je to bila sama Providnost. Naime policija veliku skupinu hodoasnika koji su imali akreditacije nije putala na prostor aerodroma. Takvo je stanje trajalo jo i kad je doao Sveti Otac te se inilo da se ne e promijeniti. Meutim, uslijed oluje koja je izgledala zastraujue policija je otvorila zatitnu ograduipovuklasetesmonesmetanouli u prostor susreta s Kristovim namjesnikom, u prostor zajednitva, klanjanjaIsusuiradosti. Hvala Gospodinu koji nam je i tako pokazaokolikonasljubi. MartinaSoldo
28
MadridBarcelonaMontpellierZagreb 20.23.Kolovoza
Ovaj leerniji nastavak, prije kronolokognastavkaopisadogaajanudi jo jedan opis upeatljivog dogaaja pred aerodromomCuatroVientos: Kad ve mnogi poduzee sastaviti izvjee o dogaajima koji se ispunie meu nama kako nam to predadoe oni koji od poetka bijahu oevici i sluge Rijei po Karmelu poto smo sve, od poetka, pomno ispitali, naumismo i mi tebi, vrli Karmelofile, sve po redu napisati da se tako osvjedoi o pouzdanosti svega o emusimodanetonauo... 29
...i napokon, stigosmo na odredite CuatroVientos.Fino,fino.Svatkoodnasje bio spreman priekati tih 5 10 min koliko smo prognozirali da trebamo ekati, kako bismo uli na bdijenje. Svi nabrijani, a odjednom Draen neto pone prevoditi to Papa govori. Mnogi su sigurno pomislili zato on to sad prevodi kada emo ionako uskoro ui. Jaka nas je vjera nosila tih dana. ini se da su se isplatile silne molitve i promiljanja. Tako proe neko vrijeme, a kapija jo nije otvorena. Ovdje valja rei da ovjek esto i ogladni, pa smo tako i mi. Nas par odlunom
PRILOZI
odlunou sjede na pod i poe jesti. Kad ono, mi, ekipa s poda, a bilo nas je dosta, ujemo kako u naem dijelu ekalake publike odzvanja pozdrav Gospi i to seini kao da e past neka Krunica. Kada su nas sa neba poele gaat kapljice, bilo je sve jasnodoaojetrenutakradanavjeri. Vjetar, kia, oluja, pomalo i nervoza, ali moramo priznati i velika doza strpljivosti! Sve to dovelo nas je do dna, ali neke i do prilike da se pokau ljudima. Zbilja smo, gotovo svi, stranjicom dodirnuli dno i pokrili se vreama za smee i kabanicama, ne vjerujui zato se to ba sada dogaa. ujemo prijenos. Papa ohrabruje mlade: Bog vam s ovom kiom alje obilje blagoslova. To je zbilja malo podiglo atmosferu, no i dalje smo bili truli i bezvoljni, a ta trulost se sve vie poveavala. E, ali to je to bilo?! Ograda koja nas je prijeila prema Papi odjednom se na vrhuncu oluje sruila i mnotvo mladih je ulo tamo gdje te veeri nisu trebali ui. Zanimljivo.Mismonastavilisjeditinapodu i razmiljati o blatu koje se najvjerojatnije stvara tamo, na sada otvorenom aerodromu. No, nae voe nisu dopustile da trunemo. Ustali su i poeli drati ohrabrujuegovore:Akosadaneuemo, moda ne emo nikad! ili Ovo nam je jedina prilika! ili Mladi, ustanite! ili God has a dream! ili Jaznam daBogza meneimaput!.Nakontogaseustalojoi mnotvo drugih pojedinaca koji su poticali ljude oko sebe da se pokrenu. I naravno, ljudisupoelishvaatidaseBogpobrinuo dauemonabdijenje,bezobziranatoto su organizatori predvidjeli 1 000 000 ljudi, a na Cuatro Vientosu ih je bilo 2 000 000. Ustali smo i krenuli. Neki su se nekali, ali susviubrzostalinanoge. 30
Bili smo smjeteni u vrlo dobrom polju. Dosta blizu Pape i moglo se vidjeti kako Papa ne eli odustati od bdijenja. Bdijenje nas je smirilo i vrsto vjerujem da se mnogima u ovim brzim dogaajima toliko poveala vjera i umor da su mirno zaspali, ne sumnjajui u to da nas Bog uva, tada ve neprimjetnim kapljicama ili ak samo laganim povjetarcem. Za one koji nisu pozaspali, ovaj trenutak je svakako bio vrloinspirativan. Buenje pod vedrim nebom. Priprema zaSvetuMisuidoekPapetijekomkojega smo na ekranu vidjeli koliko nas zapravo ima, a to iz nae perspektive nismo mogli ni pomisliti. Misa je odrana na, veini nepoznatom, panjolskom jeziku, ali zahvaljujui naem dragom Velimiru mogli smo ju pratiti prevedenu na hrvatski jezik. Pjesme su nas posebno oduevile, sve je zvualo jako sveano. (GLOORIA, GLORIA INEXCELSISDEEOOOO!!!).
Misa je zavrila otprilike oko dvanaeste ure te smo se polako, izgubljeni u masi, poeli primicati izlazu sa aerodroma. Eugenija je ozlijedila gleanj pa smo ju nas etvorica krnih momaka nosili u panoramski razgled Madrida. Toliko nam se svidjelo to su nam se svi micali s puta
dok smo na savrenom panjolskom izvikivali Paso (ili tako neto) da ve razmiljamo kako emo u Rio de Janeiru izabrati najmanju curu i nositi ju da bi bili bri :) Tu smo se razdvojili od ostatka ekipe koja nije imala prednost prolaska te je zapela u guvi i do busa dola kad smo mi ve i fini ruak pojeli. Nakon toga odlazimo do prelijepoga parka Parque del Buen Retiro u sreditu Madrida i od tamo kreemo u pustolovinu razgledavanja grada. Razbijamo se u manje grupe kako bi svatko mogao razgledavati to ga volja. Nakon to smo kvalitetno iskoristili pruena nam 3 sata (neki razgledavajui znamenitosti, neki duane, neki jelovnike, ), nastavljamo nahodoasnikiput,idemozaBarcelonu. Otomputovanjunemoemobapuno govoriti, jer smo svi veinu puta prespavali, osim na poetku dok smo sluali nekoliko nesvakidanjih i lijepih svjedoanstava. Oko 6:30 probudila nas je buka, ali smo nakon nekoliko sekundi shvatilidajetozapravobr.Draenkojinas poziva na molitvu. Koliko god se trudili moliti, jedva smo proizvodili zvukove, a vrhunacjebiokadjeDraenzapjevao.Bilo je i drugih koji su pokuavali zapjevati, ali i oni najhrabriji su uspjeli proizvesti najvie jedan ton koji je vie zazvuao kao vapaj upomo nego kao pjesma. Molitva zavrava i odlazimo na ogromnu pjeanu plauusredBarcelone.KojiuitakMore, nakon 10 dana pustinje. Lagano se upuujemo u etnju gradom prije odlaska do katedrale Sagrada Familia. Tamo imamo Svetu Misu i nakon nje razgledavanje velianstvene bazilike. Dokazdaimodernecrkvemogubitilijepe. Nastavljamo put prema Zagrebu. Sljedea postaja je Montpellier. Duhovni 31
voditelji su nam kao i inae pripremili super program u superbusu. Zadatak nam je bio napisati svoju knjigu ivota, tj. svoju autobiografiju, ali ne onu obinu, suhoparnu, ve autobiografiju naeg odnosasBogomiblinjima,autobiografiju naega rasta (i padova) u vjeri. To nas je zaokupilo na due vrijeme. Oni hrabri meu nama kasnije su se odluili svoje remekdjelo podijeliti s ostalima. U Montpellier stiemo u kasnim popodnevnim satima i na ve poznate podove postavljamo podmetae i vree za spavanje. Veeramo pizze zahvaljujui dragimvoama,tenakontogaodlazimou etnju gradom. Mali studentski gradi na jugu Francuske ugodno nas je iznenadio. Pun starih i ouvanih ulica i graevina, a istotakomlad,ivizanimljiv.Jednostavno reenoMontpellierjegradkojiimaduu. Umorni od hodanja i dobrih doivljaja, zaspalismokobebe.
Posljednjega dana naeg hodoaa Euharistiju smo slavili u gotikoj crkvici gostoljubive brae karmeliana u Montpellieru. Proslijedili smo prema Zagrebu, sabirui dojmove, prebirui u srcu dogaaje, produbljujui poznanstva i ispunjajui srca zahvalnou. Stigli smo 23.
PRILOZI
kolovoza rano ujutro, puni blagoslova, snanije ukorijenjeni u Kristu i uvreni vjerom, ojaani snagom Duha Svetoga da navijetamo Isusa Krista, naega brata i spasitelja. Na to nas je i Papa pozvao dajui nam misionarski kri za novu evangelizaciju.Zatodjelomnogisuodnas opremljeni i zatitom kapulara koji trajno podsjeanaprisnostodnosasMajkom... Ovom prilikom od srca zahvaljujemo svima koji su nas podravali molitvom, ohrabrenjem,milju.
Osjetili smo to i puno nam je znailo. Zahvaljujemo zajednici Karmelianki Boanskoga Srca Isusova i zajednici brae Karmeliana, poduzeu Graditelj svratita i ostalim dobroiniteljima. Hvala svima koji ste pratili nau pustolovinu, hvalaDarkukojiihjepostavionanauweb stranicu. Bili ste i ostajete u naim molitvama.Gospodinvam uzvratio,barem stostruko:) Vaakarmelskamladesasvojim animatorima
POETAKNOVICIJATAIPRVIZAVJETI
U etvrtak, 8. rujna 2011. g. na blagdan Roenja Blaene Djevice Marije u samostanu Gospe karmelske u Krku, za vrijeme Jutarnjih pohvala u 07:15 nai dotadanji postulanti: Milan Kuzminac (Laarak, Srbija), Mario Kralj (Oroslavje), MarkoAnii(Sombor,Srbija),Antekugor 32 (ibenik), Vatroslav Krei (Poega), Damjan Pai (Baki Monotar, Srbija), Tihomir Radan (Split), Marko Marinovi (Split), Joko Purko (Split), Mario Karlovi (Odak, BiH) obukli su karmelsko redovniko odijelo i zapoeli vrijeme
novicijata, kojee trajati dvanaest mjeseci. Novicijatomotpoimaivotukarmelskom redu i ima za cilj da novak bolje upozna
boanski poziv, karizmu i duhovnost Karmela, da iskusi stil ivota Reda, a takoer i da se provjere njegove odluke i prikladnost. Kao to je to u Karmelu obiaj prilikom oblaenja, novaci su izabrali redovnika imena i prezimena: br. Milan Benedikt od Anela uvara, br. Mario Ivan od sv. Mihaela Arkanela (Kralj), br. Marko Petar od sv. Male Terezije (Anii), br. Joko od Srca Isusova i Marijina, br. Ante odGospevanGrada,br.VatroslavodKrista na Kriu, br. Damjan Marija od Majke Boje Karmelske, br. Tiho od Kraljice Mira, br. Marko od Bezgrjenog Zaea (Marinovi), br.MarioodsveteRite(Karlovi).
Istog dana za vrijeme Svete Mise u 11:00 sati nai dotadanji novaci (2010./11.): br. BOKO od Bezgrjenog zaea BDM i sv. Josipa, br. ALEN od Isusa i Marije, br. VEDRANodIsusovihranaiBezgrjenogSrca Marijina, br. DAMIR od Presvetog Srca Isusova i Marijina i br. VITOMIR od sv. Ivana Krstitelja poloili su svoje prve redovnike zavjete u ruke o. Antonia Maria irka, prvoga provincijalnog savjetnika, opunomoenikao.Provincijala. U prigodnoj propovijedi o. Antonio govorio je o smislu i znaenju redovnikog ivota i zavjetovanja te o problemima i mentalitetu suvremenog svijeta koji je izgubio smisao za Boga te ne moe razumjetiredovnitvoiivotpo evaneoskim savjetima. Otac Antonio je naglasio da cilj redovnikog ivota nisu zavjeti nego nasljedovanje Krista, a zavjetovanje evaneoskih savjeta nam pomae ostvarenju tog cilja i radikalnijem nasljedovanju. Po zavjetima trebamo se suobliavati Kristu, siromanom, istom i poslunom,itakobitinjegovoliceusvijetuu kojemivimo. Obredu zavjetovanja osim konventualne brae iz samostana u Krku i o. Antonia Maria irka, te roditelja i rodbine naih zavjetovanika nazoili su o. Draen Marija
33
PRILOZI
Vargaevi, magistar postulanata, o. Stjepan Vidak, magistar bogoslova, o Ante Stanti, o. Branko Zebi, splitski prior, fra Vice Bleki, TOR, vl. Robert Zubovi, krki upnik, Josip i Tea ivkovi (poglavarica
Svjetovnog karmelskog reda iz Zagreba) te naiaspirantiizRemeta. Po zavretku Svete Mise (i zavjetovanja) uslijedilo je estitanje zavjetovanima i fotografiranje, a potom i zajedniki objed u blagovaonici samostana.
ZEMALJSKIROENDANSLUGEBOJEGAO.GERARDAUREMETAMA
U nedjelju 18. rujna u Remetama je djelovanju meu vjernicima u karmelianskojcrkviuSomboru.Poput proroka Izaije on je poticao i odgajao vjernike da trae Gospodina dok se moe nai. O. Gerard je ivio i svojim ivotom svjedoio Pavlovu misao: Meni je ivjeti Krist!, sav Kristov, sav za due. Tumaei evaneoski odlomak o radnicima u Gospodarevu vinogradu, propovjednik je istaknuoo.Gerardakaoponiznogasluguu vinogradu Gspodinovu, koji nije tedio ivota ni zdravlja da svoj sveeniki i redovniki ivot uloi u vinograd Gospodnji,zadue. Na kraju Mise, o. Ante Stanti predstavio je vjernicima vanost lika i duhovnog nauka Sluge Bojeg o. Gerarda, mistikanaegvremena(vidiprilogna kraju). Misu je glazbeno obogatio upni crkveni zbor, a za liturgijsko posluivanje pobrinulisusekarmelskisjemenitarci.
obiljeen dan Sluge Bojega o. Gerarda Tome Stantia. Ovaj dan vezan je uz zemaljski roendan o. Gerarda (16. rujna 1876.) i na razini HKP sv. o. Josipa upriliuje se kao spomen na svetaki trag karmelianskogakandidatazaoltar. Svetu Euharistiju predslavio je vicepostulator kauze o. Mato Milo uz koncelebracijubivegvicepostulatorao. Ante Stantia, remetskoga upnika o. Ante Kneevia, o. Vjenceslava Miheteca i o. Zlatka Pletikosia. U prigodnoj homiliji o. Mato obilno je navodio misli Sluge Bojega, koje s jedne strane odiu izvanrednom jednostavnou i neposrednou, a s druge strane, mistinom dubinom i arom. O. Mato je istaknuo proroku ulogu Sluge Bojega o. Gerarda u njegovom 55godinjem
34
Nakon liturgijskoga slavlja vjernici su ispred crkve mogli nabaviti razne suvenire
oSluziBojemuo.Gerardu.
IzjavaorukopisimaSB.GerardaStantia(Dano.GerardauRemetama,16. rujna2011.)o.AnteStanti,OCD
Od 1985. godine nadvijam se nad brojnim rukopisima sluge Bojega oca Gerarda pa dozvolite da vam, ukratko, priopim neto od mojih saznanja i zakljuaka, koji su aktualni i danaszakraneinesamozakrane! 1. Kad je bio otvoren proces Sluge Bojega bio je prisutan generalni postulator koji je akreditiran kod sv. Stolice za promicanje postupaka slugu i slubenica Bojih iz Karmeskoga reda za njihovo proglaenje svetima. Kad je vidio brojne rukopise sluge Bojega oca Gerarda na hrvatskom, maarskom, njemakom i latinskom jeziku, ree mi: Zna, nisu svjedoci u postupku jednog sluge Bojega koji otkrivaju lik i poruke jednoga kandidata za oltar nego njegovi rukopisi''! Meni je to bilo jasno ali sam, u tom trenutku, mislio: Pa ja valjda poznajemosobnoocaGerardajersamsnjimeiviopargodina... 2.MeutimkadsampoeoprouavatiianaliziratiGerardovebrojnerukopiseudomsam seudiojersamotkriodaonnijesamosvetoivionegodajeonpisacotemamakranskoga duhovnog ivota o kojima, pod naim podnebljem, nitko prije njega nije pisao na tako originalan i pristupaan nain. Tvrdim da je originalan u ivotu, pisanju i propovijedanju, jer crpi iz izvora Boje Rijei i uenja velikih uitelja Crkve, Terezije Avilske, Ivana od Kria i Male Terezije. Crpei iz uenja spomenutih uitelja Crkve Gerard je nastojao ne samo biti svet, nego, na temelju uenja spomenutih uitelja Crkve, uiti vjernike vienacionalne zajednice u Somboru kako osmisliti svoj kranski ivot da bi se oslobaali od sebeljublja, od egoizma, koji su uzrok nepotenja, nepravdi, izrabljivanja ovjeka po ovjeku i drugih poroka, koji nagrizajuivotumeuljudskimodnosima,usuivotunacijaivjeroispovijesti. 3. Program kranskog ivota kojega on nudi aktualan je, posebno danas, kad uskoro ulazimo u europsku Uniju. Potrebno nam je stoga mnogo potenja, borbe za autentinu slobodu i, dosljedno tome, zauzetosti u ouvanju svojih kranskih korijena. Tako moemo pridonijeti naim narodnim vrjednotama i opem duhovnom dobru Europe koja, naalost, pomalo iskorjenjuje svoje kranske korijene! Gerard nam na tome putu nudi vrjednote duha u vrlo pristupanom obliku, istiem to jo jednom! Ulaskom u europsku Uniju sigurno namneepastimanasneba'',aliakounesemonaekransketekovineuEuropuipritome osuvremenjujemoiunosimokonkretneuputenaegaSlugeBojegauivot,usredinuukojoj ivimo, zato ne bismo mogli pridonijeti duhovnom kranskom dobru Europe, onako kako smoznalisauvatikranskevrjednotekadasunas,stoljeima,pritiskalaturskaosvajanja?! 4. Molimo stoga za proglaenje svetim naega Sluge Bojega, onako kako to znaju moliti Talijani. Kad umre netko na glasu svetosti Talijani znaju, s puno vjere, moliti, preporuiti im se. Primjerice: moliti da po zagovoru odreenog sluge Bojega neizljeivi bolesnici ozdrave. Bog na arke molite i molitve pune vjere odgovori udesima. Nastojmo ih u tome nasljedovatikakobinaSlugaBoji,aidrugislugeislubeniceBojihrvatskoganaroda,inili udesa,biliproglaenisvetimaitakobilinesamonaizagovornicikodGospodina,negonam 35
PRILOZI
pomogli pobijediti sve natruhe sebeljublja i egoizma koji su izvor svake nepravde i izrabljivanjaovjekapoovjeku! SUSRETBIBLIARAUREMETAMA Gosti iz Njemake najprije su se kratko osobno predstavili, kao i sekciju koju predstavljaju, a koja ima za cilj pomagati razvoj biblijskih znanosti meu svim kranskim konfesijama u zemljama koje su donedavno predstavljale politiki prostor Istone Europe, koji je u svoje vrijeme bio ideoloki nesklon vjerskim pitanjima. Svoju pomo pruaju u okviru triju glavnih projekata: (a) osnivanje znanstvenih knjinica, (b) podupiranje programakojipromiustudiranjeBiblije, (c) organiziranje znanstvenih simpozija radi povezivanje bibliara s europskog istoka i zapada, i kojih je do sada pet organizirano, posljednji u Minsku 2010. SusretuRemetama,kaoionajprethodniu Ljubljani ima dvostruku svrhu: (a) uspostaviti kontakt i upoznati se osobno s kolegama predavaima bibliarima, (b) obavijestiti o slijedeem simpoziju 2014. u Beogradu. Potom su prisutni upoznali njemake kolege sa situacijom na podruju bilblijskog poduavanja u Hrvatskoj, te na njihov upit rekli po nekoliko rijei o vlastitimznanstvenimaktivnostima.tose simpozija tie, inicijativa je potekla od beogradskih kolega bibliara. Tema je iroko postavljena o Duhu Svetome, a obraivatesepodnovozavjetnimvidom, patristikim i liturgijskim u onome dijelu koji se oslanja na novozavjetne tekstove. Predavai i konkretni naslovi predavanja jo nisu odreeni, a osim predavaa iz zemlje domaina, uvijek se nastoji dobiti i predavae iz susjednih zemalja, vodei 36
Dvojica profesora biblijskih znanosti iz Njemake sastala su se 27. rujna 2011. u Karmelskom samostanu Majke Boje Remetskesaskupinomhrvatskihbibliara iz Zagreba. Karl Wilhelm Niebuhr sa Sveuita u Jeni, evangeliki pastor, i Tobias Nicklas, sa sveuilita u Regensburgu, katolik, lanovi su meunarodnog udruenja novozavjetnih bibliara Society for New Testament Studies, i voditelji njegove sekcije za Istonu Europu pod nazivom Eastern Europe Liaison Committee. Nalaze se na putu za Beograd, gdjee na poziv kolega bibliara s Pravoslavnog teolokog fakultetaodratiprvekontakteuivoradi organizacije meunarodnog i meukonfesionalnog simpozija 2013. godine na temu Duha Svetoga. Prije toga sastali su se u Ljubljani sa slovenskim bibliarima, gdje im je domain bio Matja Kraovec, a u Remetama su s hrvatske strane bili Boo Luji, Mario Cifrak, Darko Tepert, Dario Toki sa Sveuilita u Zagrebuiprovincijalhrvatskihkarmeliana Vinko Mami, doktorant na Gregoriani koji e 2. prosinca u Rimu braniti svoju doktorskudisertaciju.
rauna da i razliite konfesije budu dolaze zasigurno i sudionici iz Grke, zastupljene radi dobivanja to ire Bugarske i Rumunjske i drugih zemalja, perspektive gledanja na temu. Ideja nije izmeu ostalog i zato da se izbjegnu pomirivanje stajalita, naroda ili konotacijebivedravnezajednice. Na prijedlog kolege Lujia, uzet e pojedinaca, nego otvaranje mogunosti za ozbiljno u razmatranje mogunost da za uzajamno obogaivanje razliitim vrijeme trajanja simpozija u Beogradu pogledima koja su svojstvena pojedinim jedan dan bude uprilien izlet za sudionike tradicijima. Predavanja su kraeg trajanja s u drugi crkveni i mentalni kontekst, npr. u diskusijama u plenumu i skupinama, uz seminare. Posljednji je simpozij bio sav na akovo, zbog ega e stupiti u kontakt s engleskom, ali se diskusije odvijaju u dekanomtamonjegfakulteta. jezinim skupinama. Na simpozij u Beogradu, osim dosad navedenih zemalja SVEANAPROSLAVASVETKOVINESV.MIHOVILAARK.NAKAMENU U sklopu devetnice u ast sv. Mihovila Gabrijel i VIS Mihael (voditelj Mate Ark. na Kamenu, zadnje veeri devetnice, Pocrnji);MjeovitizboriPukipivaiupe Kamen (voditelj Josip Terze) i gost veeri u srijedu 28. rujna 2011. odran je ve Mjeoviti upni zbor iz rnovnice tradicionalni, petnaesti po redu, koncert (voditeljica s. Roza) koji je pjevao i u duhovneglazbe. misnomslavljuteveeri. Izvoai su bili ovim redom: VIS
37
PRILOZI
Posebno smo bili poaeni dolaskom naeg provincijala o. Vinka Mamia. Kao i prethodnih godina, uz blagdan sv. Mihovila splitsku zajednicu posjetio je br. Stipo DoboocdizSombora.Slavljejeuzveliaoi upnik iz rnovnice don Luka Jozi, nanovopotvreniravnateljO..Kamenine gosp. Boe Ujevi sa osobljem iz uprave koleidrugiuglednicisaKamenaiina. Nakon koncerta u dvorani Mjesnog odbora na Kamenu mjetani su pripremili domjenakzasveizvoaeidrugeuzvanike. Na samu svetkovinu sv. Mihovila Ark. zatitnikaupeKamenblagdan,sveanu procesijupostaromdijeluKamenaimisno slavlje na predslavio je o. Vinko Mami, u koncelebraciji sa svojom subraom sveenicima upnikom o. Brankom Zebiem i o. anijem Kordiem OCD. Slubu ispovjenika te veere vrio je, u najveoj mjeri, o. Smiljo Brnadi OCD. Uz spomenutog br. Stipu, na slavlju je
sudjelovao br. Vladimir Vukovi iz samostana sv. Ilije sa Bukog jezera, te trojica splitskih bogoslova Domagoj Jelaa, Toni inkovi i Ivan Mari. Pod ravnanjem Josipa Terze, pjevao je Mjeoviti zbor upe Kamen. O. Provincijal je osobito naglasio vanost svake nae rijei koja je ujedno i djelo po uzoru na Boju rije koja je stvarateljska. Zahvaljujui svima istaknuo je potrebu dostanog i dolinog liturgijskog prostora kojeg ova upna zajednica zasluuje. Naime velika veina vjernika pratilajeEuharistijusaprostoraokocrkve. Nakon misnog slavlja o. Provincijal je izloio Presveti Oltarski Sakrament vjernicimanapoklon.Naime,uupnojcrkvi na Kamenu, svakog etvrtka nakon veernje Mise, izlae se Presveto i ostaje krozno,tepetakcijelidan(takozvano24 satnoklanjanjeuupi).
OBJAVLJENAKNJIGAFORMACIJAREDOVNIKABOSONOGIHKARMELIANARATIO INSTITUTIONIS
Na hrvatskom jeziku je iz tiska izala knjiga Formacija redovnika bosonogih karmeliana Ratio institutionis. Nakon uvoda i Proslova, knjiga se dijeli u dva glavna dijela: I. Zadaa formacije i II. Fazeformacije. Prvi dio se sastoji od pet poglavlja: Poziv za Karmel i specifini rad, ivi proces, Osobe koje sudjeluju u formaciji, Prepoznavanje zvanja i Pastoralno promicanje zvanja. Drugi dio ima etiri poglavlja: Postulat, Novicijat, Studij, te Specijalizacija i trajna formacija. Na kraju slijedi Opi zakljuak. Premda su odgojitelji, 38
zahvaljujui poznavanju stranih jezika na kojima je bio objavljen, i dosad primjenjivali programe i naela ovog kvalitetnoga formacijskog prirunika, odsad e on biti dostupan i onima koji se ne slue stranim jezicima, dakle svim hrvatskim itateljima. Hrvatska karmelska provincija sv. oca Josipa je, osobito u zadnje vrijeme, obdarena lijepim brojem kandidata, postulanata i novaka. Zahvalna Bogu za dar zvanja, HKP objavljivanjem ovoga zrelo i odmjereno postavljenog prirunika eli staviti naglasak ne samo na broj zvanja, na kvantitetu, nego i na kvalitetu odgoja u autentinom duhu Karmela, kako bi se prevencijom i
objektivnim kriterijima formacije sadranim u dokumentu izbjegla eventualna subjektivna pretjerivanja u raznim pravcima te ouvao aktivno kontemplativni identitet muke grane karmelskoga reda (Actio et contemplatio). Hrvatski prijevod ovoga znaajnoga prirunika za karmelianske odgojitelje i odgajanike nainio je Marjan Toki, knjigu jeuredioo.JureZeevi,aobjavilasujena tono stotinu stranica Karmelska izdanja (KIZ) kao drugu knjigu niza Formacija.
UUPINAKAMENUSVEANOPROSLAVLJENBLAGDANSV.MALETEREZIJE
Kamen, 1. 10. 2011. Ve tradicionalno naKamenusveanoseslaviblagdansv. Male Terezije, kada blagoslivljamo djecu i rue. Tom prigodom upna crkva i njen okoli najvie oive radosnim djejim glasovima. Misno slavlje i blagoslov djece predvodiojeupniko.BrankoZebi,aza orguljama je bio o. Smiljo Brnadi. S ovim danom u upi ujedno poima i listopadska pobonost u kojoj je naglaena molitvaGospinekrunice. Ovom prilikom se spominjemo da su trojica brae karmeliana o. Ivan Keravin (sad ve blagopokojni), o. Jakov Mami i br. Andrija Varga stigli u Split na na ine na blagdan Male Terezije na veer 1.10.1975. godine i uselili su se u peterosobni stan u ulici Put Kave br. 31., a stanodavac se zvao Mateota.
39
PRILOZI
BOGNIJEPRESTAOPOZIVATI
Od 7. do 9. 10. 2011. Remete (Zagreb) Karmel Majke Boje Remetske imao je radost ponovno otvoriti svoja vrata i ponuditi mladiima u traenju njihovoga ivotnog puta iskustvo dvoipoldnevne duhovne obnove u ozraju samostanskoga ivota. Od 7. do 9. listopada u Duhovnom centru sv. Ivana od Kria boravili su i s karmelianima molili, promiljali, razgovaraliidruilisetrinaestoricamladia: Kreimir, Jurica i dvojica Tomislava iz sjeverne Hrvatske; Vladimir, Ivica i Ivan iz Slavonije;Mario,Ivan,MateieljkoizSplita i Darko iz Livna. Uz njih su, ve kao mladi domaini, sudjelovali karmelski aspiranti Mate, Petar, Marinko i dvojica Ivana. Domain je bio o. Vinko, a animatori oci Mato,ZlatkoP.iDraenM. Na poetku je mladiima predstavljen cilj Vikenda u Karmelu: proivjeti vrijeme u Bojoj prisutnosti, upoznati Karmel i 40 promislitiosvomepozivu.elimovambiti na pomoi da spoznate Boju volju za va ivot i odvaite se izvriti ju, istaknuo je o. Draen Marija. O. Mato je srdano i realno govorio o zdravoj kranskoj duhovnosti i ivotnim opredjeljenjima. Iz bogatoga ivotnog iskustva i s motrita teoloko duhovnih spoznaja osvjetljavao je dananje vrijeme, obiljeja mladenatva i otajstvo Bojega poziva kako branoga, tako onoga na posveeni ivot i sveenitvo. Prvu veer obiljeila je dojmljiva predstava u izvedbi karmelskih aspiranata: Ukorak s Terezijom. Mladenaka lutanja i odluke obnoviteljice Karmela svete Terezije od Isusa predstavljeni su u njihovim dodirnim tokama s traenjima i opredjeljenjima dananje mladei. Spasitelj i prijatelj Isus jasnojezasjaokaoPutinajboljiizbor. Prvoga dana obnove obiljeen je spomendan Blaene Djevice Marije od
Krunice, a drugi, subotnji dan, protekao je tradicionalno marijanski. Bila je to prilika staviti se u Gospinu kolu: kako promatrati otajstva Isusova ivota, kako biti uz Isusa u snazi vjere, kako ostati na nogama ak i podno kria? Pjevani Salve Regina u svetitu Zagovornice Hrvatske sudionicima je omoguio okusiti uzvieni trenutak sinovskeodanostiMajciiUresuKarmela.
Izmeu ostaloga o. Mato ivo je predstavio lik asnoga brata Anelka, hrvatskoga karmelianina koji je ak pedeset godina proveo kao misionar u Bagdadu. Vrativi se u Hrvatsku vrijeme je provodio u trajnome itanju i razmatranju SvetogaPismaijednostavnomestolarskom poslu,asvetouizrazitomduhusiromatva i radosne pokore. Imajui u vidu primjer brata Anelka, kao i druge svijetle primjere asne brae u povijesti Karmela na naim prostorima, o. Mato potaknuo je one mladie koji u sebi osjeaju karmelski poziv da uzmu u obzir i poziv asnoga brata. Oni, premda ne ostvaruju specifini apostolat prezbitera, u punini sudjeluju u karmelskomeivotu.Karmeljeinastaokao laiki red te su braa oduvijek bila pravi blagoslovzajednica,istaknuojeo.Mato.
O. Provincijal je, predslavei nedjeljnu Euharistiju, u homiliji istaknuo da uzrok krize duhovnih zvanja nije to to bi Bog prestao pozivati. On sigurno Crkvi poziva pastire koji su joj potrebni. Taj poziv poziv je na duboko zajednitvo s Bogom koje je predstavljeno slikom svadbe koja je prisutna i u iskustvu sv. Terezije od Isusa. Na radost te svadbe Bog i danas poziva mnoge te oekuje spremni i iskreni odgovor,dostojanveliinemilosnogadara. Tijekom duhovne obnove mladii i animatori su imali prilike razmijeniti svoja ivotna i pozivska iskustva u ozraju povjerenja. I za vrijeme klanjanja, ali i za vrijeme etnje i bratskoga razgovora osjeala se Isusova i Marijina prisutnost koja je mladie meusobno povezivala i osvjetljavala njihova iskustva te ih bodrila zanastavakivotnogaputa. U nedjelju popodne, programu su se pridruili i karmelski bogoslovi, meu kojima su trojica u neposrednoj pripravi za sveane zavjete. Gospi od kamenitih vrata na koncu smo izruili sadanjost i budunost svih sudionika, vjerujui da e razbuena snaga milosti u njihovim ivotima polako ploditi odvanim opredjeljenjimazaGospodinaIsusa. Mladii su otili zahvalni, ne zaboravljajui one koji su im omoguili ovo iskustvoanisubiliuprvomplanu. Evo jednog svjedoanstva sudionika: Boji blagoslov i pozdrav svima. ProlivikenduKarmelunaRemetamasam doivio vrlo duboko i milosno. Prije nisam imao previe kontakata s karmelianima alimijeKarmeluvijekbionekakoposebno privlaan. Moram priznati da sam dobio vie nego to sam oekivao. Ne znam odakle poeti. Od predobrog prijema i 41
PRILOZI
programa (ni hrana nije bila loa, tovie, he, he) do smirenih i radosnih redovnika i sjajnih mladih ljudi. Program je bio odlino koncipiran. Molitva, predavanja (nagovori), predstava, film, klanjanje, korska molitva, Euharistija... a posbno su me se dojmila predstavljanja sa svjedoenjem o ivotu i pozivu i redovnika i nas traitelja Boje volje za svoj ivot. Nisam se iznenadio karmelianima, ali su me pretekli u oekivanju jer su doista jaki. Prije svega normalni, jednostvani, uravnoteeni, a opet onako mangupski simpatini i otvoreni. Vjerujem da bi se mnogi iznenadili koliko razliitih ljudi ive zajednitvo iste karizme. Ipak, najvee iznenaenje su mi bili mladi koji su doli poput mene na iskustvo karmelske duhovnostiimladikojisutekuliuKarmel
kao aspiranti, ponajvie oni od 18, 20 godina koji su pokazali da su duhom debelo ispred mnogih ljudi s veim ivotnim iskustvom. Vidi se da Duh pue kakohoe,kadahoeikomehoe;) Kakva god dolazila teka vremena za Crkvu i svijet, ako takvi mladi ustraju u duhovnom pozivu, svijet ima nade :) Bog oito ima odgovor na svako vrijeme. Hvala mu na tome i na onome to sam dobio na ovomsusretu.VjerujemdajeBogzamene uinio to je trebao a ostalo je na meni. Rekao bih najjednostavnije: Naao sam Biser:) Kreimir Ostale komentare itajte na http://karmel.hr/web/novosti/2011/novosti6 4.html
42
IZVOJNOGORDINARIJATA
TradicionalnohodoaeHRZiPZOa GospiRemetskoj etvrtak09.06.2011. Pripadnici HRZa i PZOa i ostalih postrojbi s podruja vojne kapelanije Sv. Petra i Pavla, hodoastili su u svetite Majke Boje Remetske. Hodoasnici su preli put od zagrebake katedrale do Remeta tragom zagrebakih kardinala bl. Alojzija Stepinca i Franje Kuharia. Misno slavlje u Remetama predvodio je vojni kapelan HRZ i PZOa, o. Viktor Grbea, OCD. u koncelebraciji s vojnim kapelanima o. Ivanom Magdiem i vl. eljkom Volariem. Prigodnu homiliju hodoasnicima uputio je vojni kapelan Poasno zatitne bojne i dekan zagrebakog dekanata o. Zdravko Bari.
Hodoasnici su nakon Sv. Mise poblie upoznalipovijestsvetita. Danvojnekapelanijesv.PetraiPavla Srijeda,29.06.2011. Sveanim euharistijskim slavljem obiljeen je Dan vojne kapelanije Sveti Petar i Pavao u Zapovjednitvu HRZa i PZOa u Velikoj Gorici. Slavlje je predvodio vojni ordinarij mons. Juraj Jezerinac u zajednitvu s vojnim kapelanima: o. Viktorom Grbeom, vl. Slavkom Rajiem, o. Ivanom Magdiem, o. Zdravkom Bariem i Josipom Romanom, upnikom iz Velike Gorice. Na misi su nazoili: naelnik stoera zrakoplovstva brigadni general Ivan Konc, zapovjednik baze brigadir Darko Brajkovi, generali: Josip uleti, Viktor Koprivnjak i Vlado Bagari, pripadnici 43
PRILOZI
MUPovog Odjela za suradnju s Vojnim ordinarijatom zajedno s naelnikom PP Pleso Gordanom Vlahoviem i brojni asnici,vojniciiosobljebaze. DjelatniciHRZaiPZOahodoastiliu Ludbreg etvrtak,15.09.2011.
Hodoae u ludbreko svetite PredragocjeneKrviIsusovezapoelojeu 10 sati klanjanjem pred relikvijom presvete krvi Isusove. Zatim je uslijedila pobonost krinog puta, a nakon toga hodoasnici su se uputili u Varadin gdje su posjetili samostan urulinki. Svetu Misu u samostanskoj crkvi predvodio je vojnikapelano.ViktorGrbea,OCD. Ispraajosmoghrvatskogkontingentau misijiKFOR U mirovnu operaciju NATOa KFOR (Kosovo Force) na Kosovu, danas, 21. rujna 2011. godine, upuen drugi dio snaga osmog hrvatskog kontingenta na razdoblje do sedam mjeseci. Osmi kontingent OSRH sastoji se od 20 pripadnika OS RH, veinom iz Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzrane
obrane s dva transportna helikoptera Mi 171 Sh, te stoernog narednika iz Zapovjednitva za potporu koji e biti angairan na poslovima logistikog doasnika, NEP (Nacionalni element potpore). Ostali dio snaga 8. kontingenta bit e upuen u podruje operacije. Zapovjednik 8. HRVCONa u mirovnoj operaciji KFOR je bojnik Marijan Skorija. Temeljna zadaa hrvatskog kontingenta u mirovnoj operaciji KFOR na Kosovu je prevoenje ljudi i tereta, a kontingent se sastoji od tri posade helikoptera, zrakoplovnotehnikog tima za odravanje i nacionalnog elementa potpore, te dva transportna helikoptera Mi171Sh. Vojni kapelan HRZa i PZOa o. Viktor Grbea je na sve zazvao Boji blagoslov, da uz Boju pomo dostojanstveno izvre svoju misiju i da se po okonanju zadaesvisretnovratesvojimobiteljima.
44
IZZAJEDNICABRAE
ZAGREBREMETE
Draga brao i sestre, u novome broju Karmelskog vjesnika prvo bih se na poseban nain elio spomenuti naega brata iz remetske zajednice, o. ure Filipovia, koji je 19. kolovoza doivio modani udar. Trenutno se nalazi u toplicama, na oporavku, te ga stavljam u vaemolitve. Od ostalih zbivanja, navodim da smo imalinaprvisamostanskikapitulunovom trogoditu, na kojem je nazoio i na o. Provincijal, koji nas je ohrabrio na na redovniki ivot i rad i posvijestio nam vanost nae zajednice u kontekstu velikog broja odgajanika koji ive u Remetama. Takoer smo izabrali vodstvo zajednice, kuni savjet, i druge slube i dunosti tako da je stanje u tom pogledu slijedee: Prior: o. Antonio Mario irko (izabran ve ranije od strane Provincijalnog Kapitula;Prvi savjetnik: o. StjepanVidak(izabranveranijeodstrane 45
Provincijalnog savjeta); Drugi savjetnik: o. Anto Kneevi;3. Savjetnik: o. Jure Zeevi;Ekonom:o. Ervin Ukui;Pomonik ekonoma: br. Josip Alaga; Kroniar: o. Mato Milo;Zapisniar na samostanskim Kapitulima:o.ViktorGrbea. Nakon to se u ovome jesenskom vremenu zajednica u potpunosti okupila, moda e vam biti zanimljiv podatak, u Remetama su sada 44lana Provincije. Tu ukljuujem i o. Provincijala jer Provincijalat ima svoje sjedite u Remetskom samostanu, te o. Jakova Mamia koji veliku veinu vremena provodi u naoj zajednici u kontekstu svoje slube u Vojnom ordinarijatu. Na mlade u odgoju, od te velike cifre (44), otpada ak 21 lan. Od toga su osmorica bogoslova, estorica aspiranata, te sedmorica sjemenitaraca. Bogu smo zahvalni na tako velikom broju mladih ljudi koji tee duhovnom
IZZAJEDNICABRAE
pozivu. To nam je svima poticaj da i dalje molimo za duhovna zvanja, ali i da to autentinije ivimo svoju posveenu svakodnevicu. U tom kontekstu spominjem i predstojei dogaaj sveanih zavjeta nae trojice subrae na svetkovinu sv. Terezije Avilske: br. Danijela ole, br. Jakova Kuharia i br. Stipe Tomia. Vie o samome dogaaju biti e ako Bog da u slijedeem broju Vjesnika. Takoer iz novicijatauKrkusunamsevratilapetorica brae, dok su desetorica postulanata iz Remeta otili na Krk i na Malu Gospu (8. rujna) uli u novcijat. Jedne i druge stavljamo u Marijin zagovor za njihovo redovnikoizrastanjeioblikovanje. Na subrat o. Joan Hadziev nakon dvije godine boravka u Remetama otiao je 21. rujna na poslijediplomski studij u Rim gdje e studirati kanonsko pravo. Na provincijalnom kapitulu mu je dodijeljena konventualnost u Sofiji (Bugarska) te mu ovom prilikom zahvaljujem na njegovu sluenju zajednici i elimo uspjean i blagoslovljennastavakstudija.
O svim ostalim dogaanjima u remetskoj zajednici ima dosta vijesti i na naoj web stranici (www.karmel.hr) pa Vasupuujemnanjenopraenje.Nekanas i nadalje sve prati Boji blagoslov. Svima neka je blagoslovljena svetkovina nae Majkesv.TerezijeodIsusa. Vao.AntonioMarioirko
SOMBORBAKA(SRBIJA) Nakon proslave Gospe Karmelske 18. Kao nagradu, 23. srpnja odvezao sam srpnja odrali smo ve po obiaju Svetu naeg sakristana Sau Domia i prijatelje koji nam pomau u kui Sau Kneevia i Misuzanaupokojnusubraunagrobljuu Zlatka imunova na cjelodnevni izlet u naoj kapeli u 9,00 sati. Svetu Misu je Segedin u Maarsku u Aquapolis. Ondje predslavio o. Zlatko uvela ,a smoiposjetiligradikatedralu. koncelebriraojeo.Endre. Na Mladu Misu vl. Damira Stania Na blagdan naeg svetog oca Ilije, 20. predstavnik nae zajednice bio je o. srpnja u naoj crkvi pjevanu svetu Misu na hrvatskom jeziku sa homilijom prikazao je Bernardin. o. Zlatko uvela. Maarsku pjevanu Svetu Duionicu, etvenu sveanost u Misu naveer je predslavio o. Bernardin. Somboru, odrali smo 31. srpnja u upnoj Sutradan,21. srpnjaposlije ruka,o.Zlatko crkviPresvetogaTrojstva.O.Bernardinbio uvelaotiaojenasvojgodinjiodmor. je prisutan u ime naega samostana, a
46
Svetu Misu je predslavio upnik vl. Josip Pekanovi, koncelebrirao je drugi somborski upnik vl. dr. Marinko Stanti. Crkva je bila posve ispunjena. Bili smo pozvaniinaruakuHrvatskidom. 8.kolovozadolisunamnaibogoslovi da prije svojih sveanih zavjeta provedu odreeno vrijeme u tiini i molitvi, pripremajui se za potpuno posveenje Bogu.
Dosta dugo smo planirali izgradnju jednoga vodoskoka u naem dvoritu. Uz pomo Sae Kneevia u ostvarenje smo krenuli10.rujna.Svejebilogotovoudeset dana pa je svetkovina sv. Stjepana Kralja 20. kolovoza uz novoizgraeni vodoskok josveanijeproslavljena. I iz naeg samostana sudjelovali su mladi na hodoau na karmelska sveta mjesta u panjolsku i na susret sa Svetim Ocem povodom Svjetskoga dana mladih u Madridu. Do Zagreba ih je dovezao o. Bernardin, a voditelji hodoaa bili su o. Draen i s. Maja Pavla, karmelianka BSI. Svetkovinu svetog Stjepana, ugarskog kraljaizatitnikanaecrkve,proslavilismo 20. kolovoza. Prije podne o. Zlatko slavio je svetu Euharistiju na hrvatskom jeziku, a 47
poslije podne u 18 sati imali smo pjevanu svetu Euharistiju na maarskom jeziku. Predslavio ju je novi somborski kapelan vl. Gabor Drobina. Nakon liturgije u samostanskom vrtu smo imali mali agape za narod. U ponedjeljak 22. kolovoza o. Bernardinotiaojenasvojgodinjiodmor. Na spomendan svetog Ivana Zlatoustog 13. rujna posjetila nas je supruga maarskog predsjednika Pala Schmitta. O. Endre joj je pokazao nau crkvu i govorio joj je o njenoj povijesti. Bili su prisutni i nai bogoslovi. Gospoa Schmitt se zahvalila za srdano gostoprimstvo. Usrijedu14.rujnanablagdanUzvienja svetoga Kria slavili smo upsko protenje u upi Svetoga Kria. O. Zlatko bio je na sveanoj Misi i veeri a mi ostali blagdan smo prosavili pjevanom Veernjom i SvetomMisom. U etvrtak 15. rujna na spomendan Blaene Djevice Marije alosne slavili smo 82. roendan brata Andrije. Slijedeeg etvrtka, 22. rujna, poli smo na cjelodnevni izlet u Maarsku: o Stjepan, br. Jakov, br. Danijel, br. Stipe, don Zoran Pinjuh i o. Bernardin. Uz posjet katedrali i gradubilosmouAquapolisu. U petak 23. rujna bogoslovi su sa svojim magistrom otputovali u Levanjsku Varo pa u Zagreb. Izuzetno nam je drago to su na samostan izabrali za duu pripremuprijesvojihvjenihzavjeta.Hvala i njima i njihovim poglavarima. Naalost, na zavjetima neemo biti prisutni jer je i kod nas svetkovina Svete nae Majke Terezije.Pratitemoihsvojimmolitvama. o.BernardinViszmeg
IZZAJEDNICABRAE
SPLIT
HODOAESV.ILIJINAZIDINEIU MEUGORJE,20.srpnja2011. Ve tradicionalno nai upljani sa Kamena i svi drugi koji nam se pridrue hodoastimo sv. Iliji na Zidine. Tako smo i ove godine sudjelovali u sveanom misnom slavlju. Poslijepodne pohodili smo upu Meugorje. Posebnost hodoaa bila je ta to su meu hodoasnicima bili lanovi triju VISova: VIS Advocata Croatiae iz Remeta, VIS Proroci iz Subotice i VIS Mihovil sa Kamena. Svi su oni pjevali i svirali na veernjoj meunarodnoj Misi u Meugorjupredvietisuahodoasnika. SVETKOVINAGOSPEODKARMELANA KAMENU,16.srpnja2011. Sveanom veernjom misom proslavili smo svetkovinu Gospe od Karmela, suzatitnicu nae upe na Kamenu. VIS Proroci iz Subotice, koji su bili na odmoru u Podstrani, smjeteni kod sestara Franjevki od Bezgrjene na Grljevcu,uzvelialisuproslavublagdana. 24SATNOKLANJANJEUUPIKAMEN Sa etvrtka na petak i dalje je redovito 24satno klanjanje pred Presvetim Oltarskim Sakramentom u crkvi na Kamenu. Svaki tjedan je zajednika molitvena nakana, a sve vie ljudi posjeuje nau crkvu i ostaje u tihoj molitvipredPresvetim. MLADIFESTUMEUGORJU2011. 48 Desecitisua mladihokupilisuseprvi tjedan kolovoza na susret (Mladifest) u Meugorju. Skupina mladih, njih devet, iz sastava VIS Mihovil, predvoeni voditeljem sastava gosp. Matom Pocrnjiem, sudjelovali su cijeli tjedan u programufestivala.
SVJETSKIDANMLADIH,MADRID2011.
Na Svjetski susret mladih s Papom u Madridupolajeiskupinamladihiznae upe. Iz Neokatekumenskih zajednica polo je sedmero lanova, a sa mladima iz Remeta iao je voditelj VISa Mihovil MatePocrnji. HODOAEGOSPISINJSKOJIPOHOD UPIGALAGLJEV,27.8.2011. Uz redovito hodoae mladih u Sinj, sasubotenanedjeljupredVelikuGospui uoisvetkovineVelikeGospe,naaupai svi koji nam se pridrue ve tradicionalno hodoaste u Sinj u subotu najbliu spomenu sv. Monike, kada posjeujemo upu GalaGljev, gdje su svojevremeno (27. kolovoza 1983.) poeli izvanredni dogaaji pobonosti prema Presvetoj Bogorodici Kraljici Mira
i Djevica o kojima je u svoje vrijeme, u dvanavrata,vrlopozitivnopisaousvojoj okrunici tadanji splitskomakarski nadbiskupmons.FraneFrani. NAUPLJANINBR.VITOMIRPOLOIO PRVEZAVJETEUKARMELU,8.9.2011. Petorica nae subrae, meu njima i na upljanin Br. VITOMIR od Ivana Krstitelja avar, na blagdan Male Gospe u naem samostanu u Krku poloili su prve zavjete. Istog dana desetorica novaka oblaenjem karmelskog odijela na Krku zapoelisugodinunovicijata. HODOAEGOSPIODPRIZIDNICA, 11.9.2011. 11. rujna, slavei blagdan Imena Marijina, hodoastili smo sa dva autobusa hodoasnika iz nae upe i drugih u drevnu pustinju na iovu, Gospi od Prizidnica. Misno i molitveno slavlje u 17 satipredslaviojeo.BrankoZebi,OCD. SPOMENZEMALJSKOGROENDANAS. BOJEGO.GERARDATOMESTANTIA 16. rujna smo se spomenuli nebeskog roendana Sluge Bojeg o. Gerarda Tome Stantia. S etvrtka na petak, 15. na16.rujnamolilismopredPresvetimza skoro proglaenje blaenim Sluge Bojega,aunedjeljusmoprikazalimisno slavljenatunakanu. VISGABRIJELNAHOSANAFESTUU SUBOTICI,18.9.2011. U upi na Kamenu djeluju dva sastava mladih: na veliko proslavljeni VIS 49
Mihovil i mlai sastav VIS Gabrijel. 18.rujnaovegodineVISGabrijelpoao je na svoj prvi festival duhovne glazbe. Nastupili su u Subotici na Hosana festu. Mladi iz VISa Gabrijel s drugima ureivali su puna dva dana okolicrkvenaKamenu. PROSLAVBLAGDANASV.MIHOVILA ARKANELAUUPIKAMEN 20. rujna poela je devetnica u ast sv. Mihovila Arkanela. Uoi svetkovine 28. rujna odran je koncert duhovne glazbe. Nastupili su zborovi iz nae upe, a gost veeri bio je Mjeoviti upni zbor iz rnovnice koji su pjevali i u misnom slavlju. Sveano misno slavlje s procesijompredslaviojeo.VinkoMami, provincijalOCD. TRODNEVNICASV.TEREZIJIVELIKOJ
U trodnevnici u ast sv. Terezije Velike (Avilske) misno slavlje predslavio je i propovijedao o. Vjenceslav Mihetec, OCD.NakonMiseo.Vjenceslavodraoje nagovoroKarmelskomsvjetovnomredu (OCDS) s nakanom da se pokrene zajednica Karmelskog svjetovnog reda u Splitu.
IZZAJEDNICABRAE
o.BrankoZebi,OCD,prior
KRK
Ovoga ljeta, kao i svakog, aktivnosti krke zajednice najveim dijelom su se odnosile na ugoavanje grupa, obitelji i pojedinacaizinozemstvaidomovine.Rije jeponajvieogotovovestalnimgrupama spokojomnovomtekojomnovomobitelji i novim pojedincima. Ugoavanje grupa ove godine otpoelo je 12. lipnja te je trajalo do kraja kolovoza, iako se i u rujnu u kui mogao nai poneki gost. Grupe uglavnom imaju svoj vlastiti program: najee su to prije podne duhovni sadraji a popodne kupanje. Rije je o slijedeim grupama: brani parovi iz biskupije GrazSekau, koje vodi brani par Viktor i Thea Schberl, grupa prijatelja i suradnika vl. Arnolda iz okolice Graza, Grupa mladih obitelji s brojnom djecom iz Graza i okolice, predvoena gospoom Evom Strahwitz, grupa polaznika Malog teaja Biblije (Cursillo) koju vodi gospoa Jany Doris te zajednica Vjera i svjetlo predvoena Suzanom Vrh i Zvonkom Vnuecom. I ovoga ljeta, od 29. srpnja do 2.kolovozasvojuduhovnuobnovuimalisu 50 i studenti (sadanji i ex alumni) naeg Sustavnog studija duhovnosti iz Remeta. Voditeljjebioo.Petar.Od29.kolovozado 1. rujna odrane su duhovne vjebe za sveenike krke biskupije na kojima je sudjelovalo dvadesetak sveenika i mjesni biskup mons. Valter upan. Vjebe je vodio prof. dr. Mihaly Szentmartoni. Potom su uslijedile duhovne vjebe naim dotadanjim novacima (2.7. rujna) koje je propovijedao o. Zdenko Krii. Nakon obavljenih duhovnih vjebi nai novaci: br. Boko, br. Vedran, br. Alen, br. Damir i br. Vito pristupili su polaganju prvih (jednostavnih) zavjeta. Br. Ivan Marija eli nije pristupio polaganju zavjeta jer je 12. kolovoza donio odluku o naputanju novicijata i naeg Reda. On e pokuati ostvariti svoj duhovni poziv u dijecezanskomsveenitvu.Braasu zavjete poloila na Malu Gospu, 8. rujna, za vrijeme Svete Mise, u ruke o. Antonia
Marija, prvoga provincijalnog savjetnika, opunomoenika oca Provincijala. Polaganju zavjeta nazoni su bili, pored roditelja i rodbine naih zavjetovanika te konventualne brae iz Krka, i subraa iz Remeta (o. Ante Stanti, o. Stjepan, o. Draen Marija i aspiranti) i Splita (o. Branko) kao i mjesni upnik don Robert Zubovi ifra ViceBleki,TOR.Istoga dana, u vrijeme jutarnje molitve, postulanti su imali oblaenje i otpoeli svoju godinu novicijata. Na samostan, koji je i kua novicijata sada broji ukupno 14 lanova. Pored konventualne brae: o. Zdenko (prior), o. Petar (magister), o. Ivan P., i br. Miroslav Marija (ekonom) tu su i desetorica (novih) novaka: br. Milan Benedikt od Anela uvara, br. Mario Ivan od sv. Mihaela Arkanela (Kralj), br. Marko Petar od sv. Male Terezije (Anii), br. Joko od Srca
Isusova i Marijina, br. Ante od Gospe van Grada, br. Vatroslav od Krista na Kriu, br. Damjan Marija od Majke Boje Karmelske, br. Tiho od Kraljice Mira, br. Marko od Bezgrjenog Zaea (Marinovi) i br. Mario od svete Rite (Karlovi). Novaci su se brzo uklopili u novu sredinu i novi (novicijatski) stil ivota te polaganim ali sigurnim koracima napreduju u karmelskoj duhovnostiiznanju. U nedjelju 9. listopada novaci su zajedno s br. Miroslavom ili na biskupijsko hodoae Majci Bojoj na Trsat. Tamo su se susreli i upoznali s novacima Franjevake provincije sv.irila i Metoda te bili na objedu to ga tom prigodom redovito prireuje trsatski samostanzasvesveenikeiredovnikekoji dounahodoae.

51
IZZAJEDNICABRAE
ZIDINEBUKOJEZERO(BiH)
PROSLAVASVETKOVINESV.ILIJE IVOTUZAJEDNICI Krajem srpnja dolo je do premjetaja u zajednici. O. Zlatko Pletikosi otiao je u Remete na novu dunost a s Krka je stigao o.ani Kordi koji se brzo i lijepo uklopio u zajednicu. Ljeto je bilo i vrijeme godinjih odmora tako da je zajednica rijetko i bila prisutnaucentruupunombroju.Uljetnom periodu u duhovnom centru nije bilo nekih velikih skupina, ali je u kui uvijek bilo gostiju: obitelji ili pojedinaca koji su svoj odmorprovodiliuovomekraju.
I ove godine zajednica je sveano proslavilaprorokaIliju,zatitnikaduhovnog centra. Kroz trodnevnicu u kojoj su propovijedali o. Jakov, o. Dominik i o. Zvonko zajedno s vjernicima pripremali smo se za svetkovinu. Veer uoi svetkovine, osim Svete Mise, palio se svitnjak. Br. Vlado je uz pomo mjetana pripremio svitnjak koji je zapaljen uz prigodna itanja iz Svetoga Pisma koja govore o znaenju vatre. Nakon to je svitnjak zapaljen ostali smo u druenju sa ljudima koji su doli te veeri i koji su sa sobom donijeli kolaa i drugih namirnica kojimasmosesvizajednopoastili. Svetu Misu na samu svetkovinu predslavio je mons. Juraj Jezerinac, vojni ordinarij u RH. Na Misi je pjevala klapa HrvatskeratnemornariceSv.Juraj.Klapa je svojim pjevanjem uljepala i sveani ruak na kojemu je bilo pedesetak uzvanika.VeernjuSvetuMisupredslavioje o.Vinko,provincijal. 52
U kolovozu su i nai postulanti ovdje imaliduhovnevjebekojejevodioo.Zlatko P. a u isto vrijeme je duhovne vjebe za aspirantevodiojeo.Draen. UrujnujeuKarmelusv.Ilijegostovalo kazalite Merlin iz Zagreba. Oni su, u sklopu gostovanja u ovome kraju, izveli predstavu za kolsku djecu Heidi ide u kolu.Napredstavujedolooko150djece iz okolnih kola sa svojim roditeljima. Nakonpredstavebilisuzadovoljiiizvoaii djecakojasupratilapredstavu.
SOFIJA(BUGARSKA)
Tijekom ovog ljeta Gospodin, kako samo On to zna, iznenadio nas je s vie posjeta. Krajem srpnja u posjetu su nam dola dvojica sveenika iz Njemake (o. Johann i o. Klaus) koji su se nalazili na ljetovanju u Bugarskoj. Doli su sa eljom davidemjestoucrkvigdjesudugogodina ivjele sestre karmelianke. U crkvi su molili Slubu asova, a razmatrali su nad tekstovima bl. Elizabete od Presvetog Trojstva. Pozvali smo ih na objed, a nakon toga smo ili u posjet i kod naih sestara karmelianki. O. Klaus je lan instituta Notre Dam de Vie i ispovjednik je naih sestara karmelianki u Essenu. On dobro poznaje i neku nau brau karmeliane iz Njemake. hodoae u Svetu Zemlju obeavajui molitvezanasnaIsusovuGrobu. Uoi blagdana Velike Gospe, 14. kolovoza, u naoj crkvi Sv. Euharistiju je slavila grupa od 50 hodoasnika iz Barcelone predvoena njihovim upnikom karmelianinom. Imali smo radostan susret s tim katalonskim gostima koji su bili vrlo zadovoljni kada su vidjeli u naoj crkvi slike sv. Ivana od Kria i sv. Terezije Avilske. Bili su jako dirnuti kada su vidjeli gdje su nae sestre karmelianke ivjele tolikegodine. 22. kolovoza dva sveenika dominikanca iz Poljske u naoj crkvi su slavili Euharistiju za lanove dominikanskog svjetovnog reda. Ovo je ve postala tradicija da lanovi dominikanskog svjetovnog reda nakon godinjih duhovnih vjebi u naoj crkvi imaju obnovu svojih obeanja. Dobro nam je poznato koliko je sv. Majka Terezija suraivala sa dominikancima, tako da smo i mi radosni to moemo nastaviti u njezinomduhu. 21.kolovozaopetjednoiznenaenjeod Gospodina: franjevaki treoredac br. Vittorio Ferlin, vicarac, talijanskog porijekla, koji hodoasti u Svetu Zemlju, pokucao je na naa vrata molei da ga primimo na prenoite. Bio je to zanimljiv susret sa ovjekom koji je sa svojih 70 godina odluio iz vicarske pjeice hodoastiti u Svetu Zemlju. Govorio nam jeiosvomeiskustvukojejeimaoprolazei krozHrvatsku.Zadraosekodnastridana i etvrti dan je produio svoje hodoae obeavajui nam svoje molitve kada doe naSvetiGrob. 53
8. kolovoza Gospodin nam je priredio i drugo iznenaenje. Hodoasnica u Svetu Zemlju, benediktinska oblata s. Anne Marie Joubad zatraila je da je primimo na noenje, to smo s radou i uinili. Sljedeeg dana ona je produila svoje
IZZAJEDNICABRAE
Od 23. do 26. kolovoza posjetio nas je vl. Luka Pranji, sveenik PorekoPulske biskupije. On je doao u Bugarsku da bi se upoznaosastanjemiivotomCrkveunjoj. Osim Sofije posjetio je jo i Plovdiv i Rilski manastir. Vl. Luka je ve ranije bio u Bugarskoj, no samo na sjeveru, a sada je htio upoznati i ostale dijelove Bugarske. Od nas je otputovao za Makedoniju jer ondjepoznajenekesveenike.
knjigu uiniti dostupnom cijeloj bugarskoj javnosti i nee ostati dostupna samo nama katolicima koji smo manjina u Bugarskoj. Hvala Bogu sada na bugarski jezikimamoprevedenevedvijeknjigesv. Ivana od Kria (Tamna no due je tiskana 2008.), kao i njegove Misli i studiju Duhovna nauka sv. Ivana od Kria . Prof. Rogalski prihvatio je nau ponudu za prijevod Duhovnog spjeva, nozbogpunoobavezakojeima,obeaoje da bi prijevod mogao zavriti krajem slijedeegodine.
I na kraju jo jedna lijepa novost ne samo za nas brau i sestre karmelianke, nego i za sve one koji su dugo vremena ekali objavljenje ove knjige. Ovih dana iz tiska je izaao prijevod na bugarski jezik Uspona na goru Karmel sv. Ivana od Kria.PreveojujePetarRogalski,profesor na filozofskom fakultetu Sveuilita u Sofiji koji redovito sudjeluje na tjednim susretima naega Svjetovnog reda. On je napisao i uvodnu studiju o sv. Ivanu od Kria, kao i vrlo korisne upute za razumijevanje filozofske i antropoloke terminologije koja se pojavljuje u djelima sv. Ivana od Kria. Knjigu smo izdali u suradnji s fondacijom Communitas kojae koristeisvojumreuirenjaliteratureovu
Blii se i blagdan nae sv. Majke Terezije ijim se duhovnim naukom u ovome vremenu priprave za njezin veliki jubilej osobito nadahnjujemo. Neka nam naa sv. Majka izmoli ljubav i ustrajnost da moemo svojim ivotom proslavljati Boga kao to je to ona inila. Svima estitamo blagdan nae sv. Majke i u molitvi ostajemopovezanisvama. VaabraaizSofije
54
IZSESTARSKIHKARMELA
BREZOVICA
Dragi Oe Provincijale, drage sestre i dragabrao! Ljeto nas je pozdravilo i ostavilo zlatne tragovesuncaitoplineunaimduamaiu naim zajednicama. etva je dozrela, klasovi vjere i nade okrunjeni, a na ivot molitve, sebedarja, utnje i hoda s Crkvom nastavljasvojimtijekomputuskorujesen. Znam da ste brojnim tragovima ljeta bili osobno svjedoci raznih naih nutarnjih i vanjskih zbivanja. Na tome vam od srca zahvaljujemo. No, neke tragove ljeta rado LJETOSNAIMMLADOMISNICIMA emo ovdje dotaknuti da ponovno oive u susretu s Gospodinom i sa svima vama. I ovoga ljeta dobri Bog nas je Stoga izdvajamo za na Karmelski blagoslovio novim i poletnim duhovnim vjesniksljedealjetnazbivanja: pastirima mladomisnicima. Poziv je karmelianke, a i elja naeg blaenog SGOSPOMKARMELSKOMU50. Utemeljitelja da svojom molitvom pratimo OBLJETNICIPOSVETENAEGSVETITA i podravamo sjemenitarce i bogoslove nanjihovomputudosveenitva.Jednako Moto ovogodinje sredinje svetkovine tako, i jo snanije, nae je zvanje da naegaReda,svetitaisamostanaGospe budemo duhovne majke sveenika i Karmelskebilajemisaonaegutemeljitelja redovnikaunjihovomzvanjuiposlanju. bl. Alojzija Stepinca: Naa je jedina nada Oni to visoko cijene i rado dolaze u na GospodinBogiPresvetaMatiBoja. Karmel kroz sve godine formacije, a Brojni sveenici, redovnici, bogoslovi, osobito nakon sveenikog reenja. Tako hodoasnici i tovatelji Gospe Karmelske, je jedna od prvih Sv. Misa nakon reenja kao i prijatelji Karmela, proslavili su zahvala i dar Gospi Karmelskoj, a takoer i zajedno s nama u subotu 16. srpnja 2011. sestrama. To smo na osobit nain njezinu svetkovinu, a u nedjelju, 17. srpnja, doivjeleiovogaljeta.Ovdjeseprisjeamo njezinoprotenje. takvihsusreta: Ilijin dan smo proslavili sveanom Usp. Priloge: SVETKOVINA GOSPE Euharistijom koju je predslavio KARMELSKE U KARMELUBREZOVICI U mladomisnik vl. Tomislav Hako iz 50. OBLJETNICI POSVETE SVETITA i Zagreba, uz suslavitelja naeg o. Daria PROTENJE GOSPE KARMELSKE U Tokia,OCD. KARMELUBREZOVICI: MARIJA NAM JE UVIJEKBLIZU 55
IZSESTARSKIHKARMELA
Mladomisnik je ocrtao gorljivog starozavjetnog proroka kao pokazatelja ivoga Boga, koji mu je na prvome mjestu; kao svjedoka Boje ljubavi i Boje blizine i kao neustraivog borca za Boja prava i Bojeinterese. Zna se, toga dana bilo je i obiteljsko slavlje duhovnog nadahnjitelja naega Reda, uzora i oca naeg molitvenog i kontemplativnogivota,sv.IlijeTibijca. DONANTOBAKOVI,JEDINIIVI SVJEDOKDRINSKIHMUENICA Meu onima koji su nas posjetili i estitali Ilijino, te nas duhovno obogatili i oduevili, hvale vrijedan je posjet dugogodinjeg prijatelja naega Karmela i jedinoga ivueg svjedoka Drinskih muenica, kao i plodnog pisca brojnih autobiografskih i inih naslova te inicijatora raznih projekata u Crkvi i u naem narodu, sveenikadonAnteBakovia. uti njegova neustraiva svjedoanstva za vjeru, Boga, Majku Boju, za bl. Alojzija Stepincatedoivjetinjegovuljubavprema hrvatskom narodu i Domovini, zbog ega je godinama bio muen i robijao u Titovim logorima, prava je milost koja poziva na hrabra djela za Gospodina. Ima se dojam da je sve to to je don Anto proao i prepatio ivi Martirologij i najradikalnije Evanelje, poput onoga koje su proli prvi krani i muenici u katakombama. Sve su nam te injenice ulile u due novu snagu vjere, molitve, hrabrosti i ljubavi prema Gospodinu,Gospi,Crkviinaemrodu. Uz to, veleasni don Bakovi nam je donio i darovao, uz Hrvatski Martirologij XX.Stoljea,inovusvojuknjigu:Pope,u ime zakona zapovijedam ti, izlazi iz groba! kao i ostale knjige: Djeak s 56
Drine, Drinske muenice, Na Leopold i Batinama do oltara, uz zvunuBiblijuidrugo. Nakon razgovora i podjeljenog don Antinog patnikog, ali tako vedrog i ponosnog, iskustva vjere i vjernosti Bogu, Crkvi i bl. Alojziju Stepincu, ostale smo zahvalne velikom Bojem borcu i jedinom ivuem svjedoku Drinskih muenica na takvomherojskomsvjedoenju.
MLADOMISNIKDARIOPAVIAIZ KALINOVCA
Na spomendan sv. Joakima i sv. Ane, u utorak, 26. srpnja slavio je Sv. Misu na oltaru Majke Boje Karmelske, u naem Karmelu, mladomisnik Varadinske
biskupije vl. Dario Pavia, uz asistenciju ministranticeKarmeleMatijevi. U svojoj prigodnoj homiliji osvrnuo se naulogusv.JoakimaiAneuivotunjihove keri Blaene Djevice Marije, a jednako takonanjihovuuloguiposlanjeuIsusovui naem ivotu, s posebnim naglaskom na duhovno svjetlo, dobrotu, potenje i radostkojusuutkaliunaeivote. Mladomisnik Dario zahvalio se nebeskoj Majci i sestrama na duhovnomolitvenoj pratnji, uz daljnju preporuku. Misno slvalje animirao je na zbor svojim skladnim pjevanjem. MLADOMISNIKIZLEPOGLAVE,IVICA CUJZEK Na dan prvih uenika sv. irila i Metoda,sv.KlimentaOhridskogiGorazda, u srijedu, 27. srpnja, na daru sveenitva zahvalio je Gospodinu i Gospi euharistijskim slavljem jo jedan mladomisnik iz Varadinske biskupije: vl. Ivica Cujzek iz Lepoglave. Asistirao mu je srednjokolacFilipHoli. Misao vodilja u zapaenoj homiliji bila je: sveci, primjeri na putu do Kraljevstva Bojega. Govorei o najlakem putu do svetosti, mladomisnik Ivica je naglasio da je to onaj put kad je u svakome poslu kojega radi, prisutan dragi Bog. Taj put je zahtjevan: Ii za Kristom nije etnja, ve rtva. No, idui tim putem, ovjek moe ve sada ivjeti Kraljevstvo nebesko, a sveci nam pokazuju kako ljubiti Boga i ovjeka,rekaojevl.Ivica. Mladomisniki blagoslov nije izostao, a takoer i podjeljena radost vjere i nade u daljnjemhoduzaGospodinom.
MLADOMISNIKIZSUSJEDSTVA,FRA ELJKOCESTA Na spomendan Gospe od Anela, 2. kolovoza, mladomisnik iz susjedne upe Kupinca, fra eljko Cestar, OFMcap, zahvalio je Gospi na daru sveenitva i slaviokodnasisnamaSv.Misu.Tonamje bila posebna radost jer je Gospodin pozvao u svoju slubu mladia iz nae okolice koji je esto molio pred oltarom naeMajkeiKraljiceKarmela. Tu svoju i nau radost i zahvalnost darovao je fra eljko naoj dragoj Gospi, a jednako tako i sestrama, uije se molitve i nadaljepreporuio. U prigodnoj homiliji mladomisnik je govorio, nadahnut misnim itanjima, o Bojem milosru i o pratanju kao djelu Duha Svetoga. Spomenuo je i Kristovo spasiteljsko i otkupiteljsko poslanje po kojemu nas On jedini oslobaa od naih grijeha.Jednakotakogovoriojeiovedrini koju ovjek nosi u srcu i na svom licu ako ini dobro, ako prata i ako moli. Sve su to duhovne silnice nae vjere i putokazi naeg posveenja, koje nam je Gospodin i na ovaj nain oitovao, a jednako tako i mladomisnikomblizinomihrabrou.
57
IZSESTARSKIHKARMELA
SVJEDOCIPOMIRENJA Redoviti sakrament pomirenja, uz prigodna predavanja i savjete darovao nam je Gospodin po naim patrima karmelianima,ispovjednicima. Tako nam je na temu: Spoznaja samoga sebe kao preduvjet prave pobonosti, govorio u ponedjeljak 1. kolovoza na o. Zvonko Marti, OCD, a sakrament pomirenja podijelio nam je u etvrtak 1. rujna, uz prigodne smjernice, na mp. o. Vinko Mami, OCD provincijal, dok smo svoj hod vjere i sluenja provjeravali u utorak13.rujnaposakramentupomirenjai zanimljivom predavanju pod naslovom: SusretsBogomisasobomkrozpjesmu, koje nam je odrao na o. Jure Zeevi, OCD. Spomena vrijedna je i uvijek aktualna tema o Oprotenju o kojoj nam je imao praktino predavanje u utorak, 27. rujna, na o. Zvonko Marti, OCD, a o. Zdenko Krii, podijelio nam je u srijedu, 12. listopada, sakrament pomirenja, uz prigodne ohrabrujue smjernice, u sklopu redovitesv.Ispovijedi. SJEDNICAUREDNITVAKIZA U naem KarmeluBrezovici odrana je u utorak, 13. rujna sjednicaUrednitva KIZ a pod vodstvom naeg o. Jure Zeevia, OCD, a sudjelovale su lanice Urednitva: s.M.BonitaKovai,OCDis.M.Laurencija Pintar,BSI. Razgovor se kretao o aktualnim projektima Urednitva KIZa, kao i o skorim obnovljenim i novim izdanjima na kojimasezauzetoradi. Budui da se dosadanji glavni urednik KIZa o. Jakov Mami, zbog drugih 58
preuzetih obveza, zahvalio na toj slubi, Urednitvo je izabralo novog urednika, o. JuruZeevia,OCD,kojijeprihvatioizbor. estitamo od srca novom glavnom uredniku KIZa i elimo mu mudrost, hrabrost, vedrinu i kreativnost u daljnjim projektima, dok o. Jakovu Mamiu, OCD, od srca zahvaljujemo na uloenim naporima, uspjenosti i domiljatosti u vodstvu KIZa. Gospodin mu svakim Dobromuzvratio. NAISJEMENITARCIUKARMELU BREZOVICI
Vjerovali ili ne, dobri Bog je pogledao nanauHKPsv.OcaJosipa,osmijehnuose i darovao joj sedam mladia, sjemenitaraca, koji ele sluiti Gospodinu iPresvetojDjeviciMarijiuKarmelu,uduhu sv. Majke Terezije i sv. Ivana od Kria, duhovnih roditelja i nauitelja Crkve, a na dobronaeProvincije. Puniivota,nadeielanaposjetilisunas u nedjelju, 2. listopada, upoznavali se s nama, postavljali nam zanimljiva pitanja i zanimali se za poziv sestara u Karmel, te svjedoili vedro i spontano o svom putu doKarmela.
Uz odgojitelje sjemenitaraca: o. Stjepana od Duha Svetoga, OCD i o. Zlatka od Nae Gospe, OCD, tu su bili sjemenitarci od prvog da treeg razreda srednje kole: Mario ivkovi, Leopold Koli, Jakov Medo, Stanko Pain, Ante Travica, Grgo Tuzluk i Jakov Bara. Gospodin ih je sabrao sa svih strana. Neka ih on vodi do kraja njihova puta, da uspjeno zavre svoje kolovanje i duhovnu formaciju te postanu ljudi vjere, molitveisluenjabraiisestrama. GLASKONCILAPROSLAVIOSNAMA SVOJUZATITNICU
Na posao nije samo ljudski, ve suradnja s Bogom, koja eli posvijestiti ljudima da ovo nije samo naa povijest, 59
ve i povjest spasenja put vjene Boje ljubavi, rekao je u srijedu, 5. listopada, u naemKarmelu,djelatnicimaGlasaKoncila voditelj euharistijskog slavlja i glavni uredniktjednikamsgr.IvanMikleni. Jednako tako oivio je poetke tiskanja prvog broja Glasa Koncila, 3. listopada 1963., koji su bili popraeni nemalim problemima i gotovo nepremostivim potekoama, iz kojih ih je Gospodin izveo zahvaljujuizagovorusv.MaleTerezije. Upravo zato djelatnici Glasa Koncila i Malog Koncila, kao i drugih knjiga i tiskovina, dolaze ve gotovo 50 godina u brezoviki Karmel da se zahvale zatiti i pomoi sv. Male Terezije, a takoer i molitvama sestara, jer slinih tjeskobnih trenutaka i danas im ne manjka zbog napretka tehnologije suvremenih medija, osobito televizije i interneta, koji potiskuju duhovno blago pisane rijei, tako potrebnedananjemovjeku. Prvi urednici, kad su pokrenuli Glas Koncila, bili su puni entuzijazma... Molimo sv. Malu Tereziju da obnovimo taj entuzijazam, svoju kreativnost; da irimo novo Boje Kraljevstvo, novi Boji svijet: istinu,pravdu,sloboduiljubav.Molimosv. Malu Tereziju da se obnavljamo i rastemo u vjeri u Isusovo obeanje: Traite najprije kraljevstvo, a ostalo e vam se dati, naglasio je propovjednik i zaelio djelatnicima da i dalje ugrauju sebe i svoje sposobnosti u taj Boji projekt, voeni Duhom Svetim, na slubu Bogu, na dobroCrkveihrvatskognaroda. Misno slavlje animirao je na sestarski zbor, koji je, nakon blagoslova rua, podijelio svoja iskustva ivota s Crkvom i za Crkvu s djelatnicima Glasa Koncila u radosnom prijateljskom susretu u govornici.
IZSESTARSKIHKARMELA
Prepoznatasubilainovalicasjedneis druge strane, to je primijetio i prof. StjepanPogai,vriteljdunostidirektora Glasa Koncila, koji nam je darovao najnovije IX. izdanje Povijesti jedne due, uz bogati niz ovogodinjih objavljenih izdanja njihove nakladnike kue. Zatitnica djelatnika Glasa Koncila opet jeoivjelaunjihovimsrcimaiprojektima,a preporuke u molitvu bile su srdane i uvjerljive.
ESTITKAUZTEREZIJINO Dragi na Oe Provincijale, draga naa braoisestre!Okupljenisrcem,molitvomi ljubavlju oko nae sv. Majke Terezije od Isusa, u hodu prema njezinom 500. roendanu, mislimo na sve vas i elimo vam od srca ivotnim i mistinim milostima bogatu njezinu svetkovinu. Neka Bog bude sve nae bogatstvo, a molitva, ljubav i revnost naa snaga i na put vjere do sjedinjenja s Gospodinom. Na tomputusvamasu VaesestreizKarmelaBrezovice
KLOTARIVANI
60
Mnogopotovani i dragi oe Provincijale, dragabrao,dragesestre! I ovom prigodom elimo s vama slaviti Gospodina i podijeliti, u bratsko sestrinskom duhu, vanija dogaanja u zajedniciodnaegproteklogjavljanja! Mukarac i ena sloboda u jednakosti i razliitosti, bila je tema predavanja koje je o. Dario Toki, OCD, odrao 7. srpnja prigodom posjete naoj zajednici. Na temelju biolokih i socijalnih razlika izmeu mukarca i ene, kao i na temelju biblijskih izvjetaja, o. Dario je naglasio kako nije dobro negirati tu razliitost, ve naprotiv, uiti s njome kvalitetno ivjeti. Najbolji vodi kroz muko ensku razliitost, ali i u svim drugim meuljudskim odnosima jest LJUBAV,prema1Kor13,48.
Ove godine na osobit nain smo proslavile svetkovinu BDM od Gore Karmela. Naime, s. Jacinta od Nae drage Gospe Fatimske ( Ivani ) proslavila je 50. obljetnicu redovnikih zavjeta. Sveano euharistijsko slavlje predslavio je o. Vinko Mami, OCD, provincijal HKP Sv. o. Josipa. Koncelebrirali su fra Tomislav Boiek, OFM,gvardijanuKlotarIvaniu,sveenici 61
prijatelji nae zajednice, a u slavlju su sudjelovali brojni upljani,lanovi obitelji , rodbinaiprijateljis.Jacinte. O. Vinko je, izmeu ostalog, u svojoj homiliji istaknuo kako ivot jedne karmelianke u monogoemu nalikuje ivotu Blaene Djevice Marije. Vei dio ivota odvija se u tiini, Bojem sjeanju, rtvi i molitvi, svakodnevici koja izaziva osjeaj potovanja, utnji iz koje izvire dostojanstvo. To je utnja koja svjedoi Vjerujemo da je ivot s. Jacinte dragocjen u oima Bojim. Zahvaljujemo Bogu na tom daru, na daru Blaene Djevice Marije koja ju je pratila na putu i molimo Gospodinadajojdarujeustrajnost. Vjerujemo da je milost slavlja zlatnog jubilejanaes.Jacintezasvesudionikebio prepoznatljiv znak i snano svjedoanstvo ljepoteivotauBogu. Vjernici koji su eljeli obui karmelski kapular, znak osobite Gospine zatite i ljubavi, uinili su to nakon zavretka Sv. Mise. 9. kolovoza posjetili su nas dragi prijatelji nae zajednice don Stjepan Bolkovac, delegat za salezijance suradnike pri Generalnoj kui u Rimu i don Marinko Ivankovi, tajnik Hrvatske salezijanske provincije. U radosnom susretu don Stjepan je podijelio s nama svoja iskustva iz pohoda zajednicama svoje Drube po cijelomsvijetu. Na svetkovinu Velike Gospe posjetio nas je na otac biskup mons. Vlado Koi, u pratnji gvardijana fra Tomislava Boieka, OFM. Otac Biskup predslavio je veernju Sv. Misu u upi. Nama je osobito preporuioumolitveskoranjebiskupijsko hodoae na Mariju Bistricu te susret
IZSESTARSKIHKARMELA
hrvatske katolike mladei koji e se odratiiduegsvibnjauSisku. Istinskoduhovnoosvjeenjebilisudani duhovnih vjebi koje je od 27. kolovoza do 3. rujna vodio fra Ante Vukovi, OFM, dekanKBFauSplitu.Sredinjatemabilaje Prijateljstvo. Susreui se s tekstovima Svetog Pisma, posebice onih koji govore o bliskim odnosima pojedinih ljudi s Isusom, uile smo o sebi samima, o naem odnosu s Bogom i naim meusobnim odnosima. Zahvalne smo Gospodinu Isusu za milost to nam je darovao da na nov nain doivimo Njegovo prijateljstvo! Hvala Bogu i za fra Antu, za njegovu jednostavnost i dobrotu, poniznost i otvorenost, te za svjedoenje njegova osobnog odnosa s BogomTo je ono to najviedirasrca. Vi ste prijatelji moji ako inite to vam zapovijedam. (Iv 15,14) Ovim tekstom zapoele smo duhovne vjebe. Povodom blagdana sv. Male Terezije, zatitnice naeg Karmela, koja je jako dobro shvatila
ovu Rije, molimo MALU SVETICU da nam izmoli dar istinskog prijateljstva s Isusom, prepoznatljivog po plodovima dobrote i ljubavizadruge.
estitajui vam njezin blagdan kao i svetkovinu nae sv. Majke Terezije, ene obdarene prijateljstvom, srdano vas pozdravljamoipratimosvojimmolitvama! VaesestreizKlotarIvania
BREZNICAAKOVAKA
Draganaabraoisestre! Ovih smo dana s radou pratile dogaaj beatifikacije pet redovnica 62 Drinskih muenica koje su svojom smru posvjedoile vjernost i posveenost Bogu jedinome. To je prije svega svjedoanstvo
koje je svoju snagu tkalo u vjernosti svakodnevlja u malome, kako bi im jednom bilo povjereno i veliko. A to malenoivljenosvelikomljubavlju,tako jeosobitopokazalanaasvetamalasestra Terezija od Djeteta Isusa, da je u svom potpunom predanju izbrisala granice vremena i naina ljubljenja Boga poklonivi duama svoj mali put, svoje beskrajne elje i svoju veliku ljubav kojom je bila sve u srcu Crkve. Svim ovim dogaajima koje elimo podijeliti s vama osjeamo se potaknute i mi ubrzati na tom najizvrsnijem putu putu ljubavi, jer bez ljubavi ne bi vie apostoli navjeivali Evanelje niti bi muenici prolijevali svoju krv, a niti bismo mi mogli ivjeti svoje karmelskoposveenje.
U ovom periodu izmeu dviju velikih svetkovina u Karmelu Karmelske Gospe i one svete Majke Terezije od Isusa Gospodin nas je doista obogaivao svojim poticajima u rastu ljubavi koja daje okus svim stvarima i dogaajima! Trodnevnicu predsvetkovinuKarmelskeMajkeiKraljice predvodio je na o. Zvonko Marti, OCD, koji je u svojim marijanskim propovijedima Bl. Dj. Mariju istakao kao uzor vjere na naem duhovnom putovanju, kao Majku 63
Crkve koja s njom dijeli isto poslanje: utjeloviti i donijeti Isusa svijetu, te kao Kraljicu Karmela koja nam je ostavila znak svoje ljubavi i svoga velikog srca u kapularu.Kakojerekaoo.Zvonko: Isusov znak je kri, a Marijin kapular, tako je i vie desetaka vjernika tih dana svoju pripadnost Mariji poeljelo oznaitiprimanjemsvetogkapulara. Prijepodnevnu Svetu Misu na svetkovinu Gospe Karmelske predvodio je na otac nadbiskup mons. Marin Sraki uz koncelebraciju svoga kancelara mons. Drage Tukare te prijatelja nae zajednice: sveenika Ivice Rebia, Ivana Janea, Andrije Vrbania, Marina Kneevia te naeg upnika Mirka Mrnarevia. Preuzvieni nadbiskup je Karmel istaknuo kao mjesto tovanja Marije i trajnog usmjerenja prema njoj, jer je ona uiteljica duhovnog ivota. Karmelski je duh oznaiokaoosobituprisnostsMarijomiji je vanjski znak noenje sv. kapulara, te je nas vjernike pozvao da sve po njoj prikazujemo Bogu i nasljedujemo Marijine kreposti u sluanju i konkretizaciji Boje Rijei. Veernju Svetu Misu predslavio je vl.Tomislavorluka,akovakikatedralni upnik i dekan. I on je Mariju predstavio kao Majku darovanu svima nama u primjeru svog ivota vjere u otvorenosti Bojim planovima te ustrajnosti u molitvi. U ovim nam je marijanskim danima, osim primanja kapulara, osobitu radost inilo i mnogobrojno ispovijedanje hodoasnika, koji su i ovog puta pristigli iz raznih dijelovanaenadbiskupije. Na sveti otac Ilija na svoj nas je blagdan razveselio zavretkom postavljanja mozaika jo jednog velikog oca Karmela svetog Josipa, koji je ugraen u prozorsku niu pri glavnom
IZSESTARSKIHKARMELA
ulazu u nau kuu. Rad je to i dar brata Zdenka Vidovia, DI, koji je mozaik strpljivo slagao i prekrasno izveo uz pomo svoje sestre Zdenke. Ljepotu ovog djela moete provjeriti ukoliko nas posjetite, a mo zagovora sv. Josipa osjetit ete svaki put kad se stavite pod njegovu zatitu. Ovaj mozaik svjedoi tko je otac i zatitnik ove karmelske obitelji kojoj je Gospodin darovao milost ivjeti u ovoj kui. Jo iste veeri, u znak slavlja postavljanja mozaika i godinjice zavjeta nae Majke, nae su sestre sviraice upriliilelijepikoncert.
Ovogodinje duhovne vjebe od 12. do 16. rujna za zajednicu je odrao na o. Dario Toki, OCD, na temu opratanja. Temelj naeg meusobnog pratanja je iskustvoBojegpratanjasvakomeodnas, jergdjesudvojicailitrojicasabrana,tusu i nevolje. O. Dario nas je korak po korak proveo kroz razne vidove opratanja, jer bez ljudske suradnje milosti je nemogue 64
djelovati. Milosre Boje izliveno na svakoga od nas ini nas sposobnima iriti ga i ispuniti Isusovu elju da budemo milosrdni kao to je milosrdan Otac na nebeski. Nae radosno sjeanje biljei razne prigode gdje smo mogle posvjedoiti svoj ivot i svoj poziv, kao to su bili susreti s hodoasnicima iz Bakog Monotora ili mladima iz Kuevca, kao i onima koji su pristigli u nau upu na logorovanje kod vl. Marina na Ovaru. Tu je i cijeli niz susreta: sa zlatomisnikom vl. prof. Slavkom Platzom; mladomisnikom o. Zlatkom Vlahekom franjevcem konventualcem; vl. Ivanom Mikleniem, koji nas uvijek potakne na zauzetiju molitvu za stvarnost ovoga svijeta i nae domovine; vl. Tonijem tefanom, koji nas svojim radosnim duhom i prijateljstvom uvijek razveseli; s dragim gospoama iz arengrada s kojima smo se prisjetile zajednikih dana te s o. Milivojem Maruiem, OFM, koji je bio arengradski upnik u vrijeme dok je Karmel bio tamo; zatim s vl. Davidom Sluganoviem iz Sl. Broda, koji nam je priredio iznenaenje dovevi dragog gosta sisakog biskupa mons. Vladu Koia, te s naim o. Stjepanom koji je doveo i predstavio skoranje sveanozavjetovanike, nau subrau Jakova, Danijela i Stipu. Za mjesto odravanja svoje listopadske rekolekcije, sveenici naeg dekanata izabrali su na Karmel, to nam je osobita radost, te su s namaproslaviliiSvetuMisu. Blagdan sv. Male Terezije stavio nas je na osobit nain u zajednitvo posveenih osoba nae nadbiskupije, jer se ovogodinji susret pod geslom to si vei, to se vema ponizi da nae milost u Gospoda (Sir 3,18), odrao upravo kod
nas zapoevi euharistijskim klanjanjem koje je predvodio o. Paul, misionar Duha Svetoga iz afrike drave Sijera Leone koji djeluje u Osijeku, a uz asistenciju mons. ure Hrania, akovakog pomonog biskupa, koji nam je svima primjerom pokazao da je poniznost ujedno i sluenje. Uz rijei Male Svetice, obnovili smo svoje predanje Gospodinu Isusu za Crkvu, za due, elei hoditi svojim ivotnim poslanjem s velikom ljubavlju, a mnogobrojna mala i svakodnevna naa djela i nastojanja prikazana su u obliku latica rua koje su dvije redovnice prosule predPresvetouimesvihnasdarazvesele itjeenjegovoPresvetoSrce.
Nakon kratke pauze, susret je nastavljen predavanjem naeg o. Vjenceslava Miheteca, OCD, na temu poniznosti u ivotu Bogu posveene osobe i redovnike zajednice, u kojem je predava poniznost objasnio kao skritost u Isusu Kristu i sudjelovanje u njegovom spasiteljskom djelu ugraivanjem, a ne ponitenjem nas samih, kako bismo postali istinski tumai Rijei Boje ne govorom, nego ivotom. Poniznost kao ivot u istini i nae stavljanje pod Boje 65
prvenstvo, bile su i teme diskusije koja se razvila nakon predavanja. Slijedila su dva svjedoanstva sestara nae zajednice i jedno sestre sv. Kria. Tono u podne zapoela je Sv. Misa koju je predslavio mons. uro Hrani uz koncelebraciju nekoliko prisutnih redovnika i vl. Marina Kneevia, dok je propovijedao na o. Vjenceslav. Kako su malenost i poniznost temelji malog puta sv. Terezije od Djeteta Isusa, o. Vjenceslav je sve nas prisutne oko 180 posveenih osoba koje djeluju u naoj nadbiskupiji pozvao biti malom djecomkojaneprestajupokuavatidizati svoju malu nogu na prvu stepenicu savrenosti i ne boje se pasti sigurni u sunce Bojeg milosra, a Gospodin e vidjevi nae nastojanje doi sm, uzeti nas na ruke i dii do sebe, do svetosti! Susret je zavren blagoslovom rua koje su dobili svi prisutni kako bi bili Kristov miomiris u dananjem svijetu, zatim objedom u dvorani ispod nae crkve te susretanjem s nama u govornicama naeg Karmela. Zahvaljujemo organizatorima susreta za ovu prelijepu priliku dijeljenja naeg zajednitva, gostoprimstva i blaga karmelskih svetaca sa svima onima koji u naoj mjesnoj crkvi posveenje svoga ivotadijelezajednosnama. Idui ususret svetkovini nae svete Majke Terezije, od srca vam svima estitamo njezin blagdan elei da Njegovo Velianstvo obasjava nae karmelske korake na putu do sredita zamka naih dua gdje se nalazi on sm, naKraljinaZarunik!Molitvomisrcems vamasu: VaesestreizKarmelau Brezniciakovakoj
IZSESTARSKIHKARMELA
MARIJABISTRICA
Dragabraoisestre! Gle,ljetoproe,anovibrojKarmelskog vjesnika doe, pa vam se i mi javljamo s novimzanimljivostimaiznaezajednice. Izuzetno vesele lipanjske dane koje smo opisale u prolom broju zakljuili smo na svetkovinu svetih apostola Petra i Pavla i proslavom imendana nae asne majke Petre, a zatim se vratile mirnom i tihom ivotu koji je doista i mogao biti takav jer, osim jedne grupe kolaraca iz Metkovia, do Karmelske Gospe nije bilo velikih posjeta. To nas dakako nije sprijeilo da vrlo sveano proslavimo svetkovinu nae drage Bistrike Gospe. Sveanu Sv. Misu predslavio je ovogodinji mladomisnik vl. Dragec Gereci koji nam je u propovijedi rastumaio misna itanja i potaknuo nas da uvijek budemo uz Mariju koja i nas, kao neko sluge u Kani, potie i pomae nam 66
da inimo sve to nam Isus kae u svom Evanelju. U koncelebraciji suslavili su vl. Tadija Juki i vl. Ivica turli. Nakon doruka bio je susret s mladomisnicima vl. Gerecijem i vl. turliem koji su nam, na nau molbu, ispriali povijest svoga zvanja. Takoer smo vrlo sveano proslavile svetkovinu nae Gospe Karmelske. Sv. Misu, kojoj je prethodila sv. Krunica, predslavio je pre. Lovro Cindori, na bivi upnik i ovogodinji zlatomisnik u koncelebraciji sa sveenicima iz okolnih mjesta i dvojicom iz Ukrajine. U propovijedi je progovorio o znaenju i vrijednosti Bistrikoga Karmela za mjesto, Crkvu i na narod. Prisjetio se takoer poetakanaegaKarmelajernasjepratioi pomagao od prvoga dana. Nakon Sv. Mise gosp. Dragutin Hrastovi odrao je kratki
koncertsvojihduhovnihpjesama,apotom je bila prilika za oblaenje u karmelski kapular. Nakon ruka i kratkog susreta s naim gostima pole smo u procesiji s pre. Lovrom do nae vrtne kuice, gdje je on sveano blagoslovio obje njene prostorije: Spremite sv. Izidora (za alate,kosiliceisl.)iPustinjusv.Terezije. Na blagdan sv. Ilije Svetu je Misu predslavio vl. Tadija Juki, progovorivi nam o velikom proroku Iliji koji je i njemu osobno blizak jer se osobito tuje u njegovome rodnom kraju. Nakon Mise stigli su na br. Josip Alaga i o. Joan Hadziev s kojima smo srdano porazgovorile u govornici, radosni to na ovaj blagdan naeg oca Ilije moemo i na taj nain iskusiti zajednitvo s naom braomuistojkarmelskojobitelji. Mjesec kolovoz protekao je uz buku radova. Naime, radili smo nekoliko novih radnih prostorija. Tako smo u izvanrednom stanju provele neto vie od mjesec dana. Na je klaustar bio osobito zanimljiv kroz to vrijeme: pun kaeta, najlona, kojekako sklepanih ormara i klupa, izgledao je kao kakvo odlagalite krupnogotpada.Kakojeprocesijaodkora do blagovaonice, takoer zbog radova, prolazila tim putem, mogli su se svakodnevno vidjeti osmjesi na licima zbogtogneobinogprizora. Gore navedeno nije sprijeilo Gospodina da nam priredi iznenaenje i iskae milost kakvoj se ne bismo ni mogle ni usudile nadati. Naime, 13. kolovoza vl. J. urkan, ludbreki upnik, pretpostavljajui da bi to nama mnogo znailo,donionamjenaklanjanjeRelikviju Presvete Krvi Kristove koja je, na molbu naega upnika pre. Korena, posjetila Bistricu. Imale smo prilikuitav sat klanjati 67
se Krvi Kristovoj i zahvaljivati Gospodinu nadaruNjegovaOtkupljenja.
Kolovoz je bio obiljeen i drugim dogaajima. Tako je na blagdan Preobraenja Gospodinova s nama slavio Misu ovogodinji mladomisnik fra eljko Cestar, OFMCap. Bio je vrlo zanimljiv susret s njime u govornici tijekom kojeg smo imale priliku saznati pojedinosti o njegovom pozivu kao i o povijesti njegova Reda. Izmeu ostalog saznale smo iz prve ruke odgovor na pitanje o tome zato kapucini nose bradu koji nam je do tada bioposvenepoznat. Na zadnju nedjelju kolovoza stupio je u slubunanovimisnikvl.AntunMotoi. Kroz proteklo razdoblje bilo je dakako i mnogo posjeta. Tako su nas posjetili hodoasnici iz tivice, Suhopolja, Radoboja, Meuria, Ludbrega, Tomaice, iz raznih upa Sisake biskupije kao i osobito mnogo hodoasnika za vrijeme zagrebakog hodoaa. Primili smo i naeg o.ViktoraGrbeukojijeunaojcrkviimaoSv. Misu s roditeljima lijeenih ovisnika kao i grupu uitelja i profesora katolike kole iz OslauNorvekoj. Posjetilisunasinekinaibiskupi.Takonas je 17. 8. posjetio mons. Devi, nadbiskup rijeki, koji nam je svoja nastojanja za dobro rijeke nadbiskupije na osobiti nain preporuio u molitve. Sisaki biskup mons.
IZSESTARSKIHKARMELA
Vlado Koi posjetio nas je 20.8. preporuivi nam u molitve osobito nacionalni susret mladih koji e se odrati dogodine u Sisku. Dva puta nas je posjetio i mons. Valentin Pozai, pomoni biskup zagrebaki, zanimajui se za pojedinosti naega posveenog ivota, a 2.10. posjetio nas je uzoriti kardinal Vinko Pulji, nadbiskup vrhbosanski, podijelivi s nama radost zbog proglaenja Drinskih muenica blaenima i ispriavi nam malo o samom slavlju beatifikacije. Iakosubililjetnipraznici,imalesmoineka predavanja. U srijedu 3. 8. i 12. 10. p. Miljenko Suac nastavio je s nizom predavanja o ZamkuduepremaknjizielimvidjetiBoga sl. B. o. Eugena od Djeteta Isusa OCD, a na ispovjednik p. Jure Bosani imao je 16. 8. poticajni nagovor o naoj Gospi te 16. 9. p. Mijo Niki govorio nam je o intrapsihikim i interpersonalnimkonfliktima. U subotu 24. 9. bila je vanjska proslava zlatnog zavjetnog jubileja nae s. Bernardice. Sveanu koncelebriranu Sv. Misu predslavio je don Ante Ivani, brat naih sestara Jele i Bernardice. U koncelebraciji su bili na o. Jakov Mami, don Joko Blaevi, sveariin neak vl. Mato ari i na misnik vl. Antun Motoi. U propovijedi je don Ante podsjetio na povijest zvanja nae s. Bernardice, na put predanja u Boje ruke, jednostavnosti i sluenja, zbog ega i mi moemo poput Marije klicati Velia dua moja Gospodina. ZahvaliojeGospodinunamilostiNjegovoj,ali i s. Bernardici na suradnji, na tome to je jednostavnoTU,tuzaBoga,tusBogom,tu za nas. Na Misi je pjevala klapa Bistrica. Bile smo osobito radosne i zbog prisutnosti vanjskih sestara iz Brezovice i Breznice akovake. Danizanaesveanostiprimilesmovijest o smrti vl. Tadije Jukia koji je bio vezan uz 68
na Karmel jer nam je gotovo svakodnevno sluio Sv. Misu od smrti naeg vl. Matije Burje pa do dolaska naeg novoga misnika. PreporuujemogamilosruBojemzahvalne zasvedobrokojenamjeinio. Na blagdan nae sv. Male Terezije Sv. Misu predslavio je upni vikar vl. Luka Slijepevi s kojim smo se kasnije susreli i u govornici. Popodne su nas svojim posjetom obradovali i nai klerici s o. Stjepanom Vidakom. S njima smo proveli vrlo ugodno popodne izmjenjujui iskustva naega karmelskog ivota. Obeavi si meusobno i nadalje molitvenu podrku, ispratili smo nau mladubraupjesmom. Unedjelju2.10.bilojevojnohodoaepa nas je posjetio i na o. Viktor Grbea, OCD sa skupinom djelatnica i djelatnika Hrvatske vojske,aposjetionasjeinao.JakovMami, OCD s vojnim ordinarijem mons. Jurjem Jezerincem, francuskim vojnim biskupom mons. Lucom Ravelom, vojnim ordinarijem u BiH mons. Tomom Vukiem, generalnim vikarom franc. vojne biskupije mons. Robertom Poinardom i asnom Majkom MarijomAnomKusturom,SMI.
Prije samog kraja naeg javljanja estitamo vam svetkovinu nae sv. Majke Terezijeisrdanovaspozdravljamoipratimo svojimmolitvama. VaesestreizMarijeBistrice
SARAJEVO(BiH)
Draganaabraoisestre! Vraamo se zajedno s vama u topli mjesec srpanj kad smo zadnji put prebirali dogaaje i novosti na ovim naim stranicama. U naoj kronici to je izgledaloovako: sveenika. Svi su dani protekli lijepo, dostojanstveno, milosno i u obiteljskom crkvenom ozraju, kako je i biskup u propovijedi primijetio: Ovdje je Sarajevo umalom. 30. srpnja posjetila su nas naa nova braa iz susjedne upe. Radi se o neokatekumenima, predvoenima don Micheleom Capassom, koji su prije nekoliko dana pristigli i smjestili se u upi Vogoa. U nekoliko navrata posjetili su nas hodoasnici iz Italije, a 9. rujna u veernjim satima naoj Gospi Karmelskoj stigla je u hodoae mama s. Jelene Filipovi, milosrdnice. Nakana je bila zahvala za njezinih 90 godina ivota koje je toga dana navrila. Budui da su mamu u kolicima doveli don arko i s. Jelena ovo je hodoae bilo posebno dirljivo. Mjesec rujan protekao je veim dijelom u znaku beatifikacije Drinskih muenica, kako u naoj mjesnoj crkvi, tako i u naem Karmelu. 21. rujna predavanje na temu Sluge i slubenice Boje iz Vrhbosanske nadbiskupijeiji je proces u tijeku odrao nam je dr. Pavo Jurii, dekan KBFa u Sarajevu. Zemlja Bosna i Hercegovina zemlja je muenika za vjeru, zemlja isposnika i priznavalaca, zemlja svetaca, iako je u njezinoj povijesti pokrenut mali brojslubenihpostupakazakanonizaciju, istaknuo je don Pavo. Zatim se pojedinanoosvrnuonanekeodsvetakih likova: Drinske muenice, Petra Barbaria, fra imuna Filipovia i nadbiskupa Stadlera.Posebnosunamostalezapaene dvije anegodte: kau fra imunovi ivotopisci da je ovaj sveti brat imao vienje jedne due u paklu, za koju se mislilo da je u raju. To ga je toliko potreslo 69
8. srpnja, u iznenadni, ali i uvijek oekivani posjet kao kad doe svoj svojima, doao nam je na otac kardinal i biskup iz Klagenfurta Alois Schwarz u pratnjitrojicesveenikaijednogsuradnika laika. Bilo je lijepo ponovno se susresti sa gostima iz Klagenfurta nakon nekoliko godina, a na rastanku, biskup Schwarz nam je u amanet ostavio svetopisamski citat: Radost Gospodnja vaa je jakost! Tako su i oni u radosti dalje nastavili svoj put. U narednim danima uslijedila je trodnevnicanaojGospiKarmelskojkoju su predvodili: fra Slavko Topi, na dugogodinji ispovjednik, fra Jozo Marini, upnik u Osovi i vl. Marko Majstorovi, ekonom i prefekt u nadbiskpijskom sjemenitu u Travniku. Na samu Svetkovinu sveanu Sv. Misu predslavio nam je biskup Pero Sudar u koncelebraciji sa trinaestoricom brae
IZSESTARSKIHKARMELA
da se odluio potpuno posvetiti kontemplativnom ivotu i pokori. Kad bi uo u razgovoru to ne prilii redovnicima znao je rei: Brate, BOG I DUA! U nastavku nam je don Pavo ispriao i jedan dogaaj iz ivota nadbiskupa Stadlera. Zaputio se nadbiskup u Rim svetom Ocu traiti ga relikvije svetih muenika za nove crkve koje je gradio u Bosni. Na njegovu molbu sv. Otac mu je odgovorio: Ne treba ti traiti od mene relikvije, iskopaj bilogdjemalosvojezemljeinaieih.U povijesti Bosne izgleda da je u narodu samo po sebi bilo razumljivo da treba biti spreman poloiti ivot za vjeru. Tako su se na grobovima jednih muenika pripravljale sljedee generacije. A kako je izgledalo muenitvo Drinskih muenica poblie nam je predoio don Anto Bakovi koji nas je posjetio 22. rujna u pratnji rektora Bogoslovije vl. Marka Zubaka. Na sam dan beatifikacije, u jutarnjim satima, izmeu ostalih, posjetili su nas na brat vl. Lojzek Burja te grupa hodoasnika iz Stoca, a 25. rujna i brat nae s. Gabrijele vl. Juraj Batelja. Nedjeljnu Sv. Misu s
nama su slavili hodoasnici iz upe sv. JosipaizSplitanaelusasvojimupnikom vl. Vjenceslavom Kujundiem. Oni su bili smjeteni u naoj upi na Stupu. Bogu hvalazateisvedrugesusretekojibisejo mogli navesti. Neka Isus sve zapie u Knjigu ivota. U meuvremenu su nai radnici nastavili radove na sanaciji podruma, pa vam i njih preporuamo u molitve!
Uz srdaan pozdrav svima, ostaju s vamaumolitvi VaesestreizSarajeva
NNSHAT(ALBANIJA) Sestre iz Karmela uNnshatu u Albaniji srdano pozdravljaju i alju najiskrenije estitke uz blagdane sv. Male Terezije i sv. Majke Terezije. Naalost, ovaj puta nisu u mogunosti poslati prilog za Karmelski vjesnik zbog tehnikih potekoa. Radujemo se njihovom prilogu za sljedei broj vjesnika.
70 Svevasnajsrdanijepozdravljajuvae sestreizAlbanije
SORA(SLOVENIJA)
Dragenaesestreinbratje, sonna jesen nas vzpodbuja k hvalenosti Stvarniku za netete darove narave. Ob pobiranju njenih sadov imamo veliko prilike za veselje in rast v sestrski povezanosti. ObpraznikuKarmelskeMatereBojeje slovesno somaevanje vodil upokojeni nadkofmsgr.AlojzUran.Zbralosejezelo veliko vernikov in mnogi od njih so prejeli znamenjesvetegakapulirja.
srebrnega jubileja nae drage s. M. Ivane odKria.Geslo,kisigajeizbralaobvenih zaobljubah: Gospod je moj dele, moja mo in veselje, On vodi mojo usodo (Ps 16,5), s svojo zvestobo potrjuje e etrt stoletja, za kar smo jiestitale tako sestre kakor njeni domai, prijatelji in sorodniki, ki so se zbrali ob prazniku. Prof. Janez Juhant je na zaetku svete mae dejal, da zdaj bolj kakor nove mae ali zaobljube obhajamo jubileje. To pomeni, da Cerkev na Slovenskem postaja sicer stareja, a zato tudi modreja, bolj zrela, bolj sveta. Obhajanje jubilejev je vzpodbuda za vse, ker smo vsi deleni duhovnih darov, molitevinrtevjubilantov. V homiliji smo z najvejo pozornostjo prisluhnile besedam g. nadkofa in metropolita dr. Antona Stresa, ki je vodil somaevanje: Dogodek spremenjenja na gori se je mono vtisnil v spomin apostolov. To so eleli posredovati prvi kranski skupnosti. Spremenjenje na gori se je zgodilo med prvo in tretjo napovedjo trpljenja. Boja pedagogika nam razodeva veliko razumevanja do naih slabosti v veri. Apostole je Jezus pripravljal na zahtevno poslanstvo. Ni jim obljubil 71
Praznik Gospodovega spremenjenja na gori pa je bil zaznamovan s praznovanjem
IZSESTARSKIHKARMELA
uspeha, bleee kariere , ampak jih je pripravljal, da bi tudi oni sprejeli udelebo pri njegovem trpljenju. Vendar loveka slabost potrebuje tudi lepe trenutke, da vzdri v trenutkih preizkuenj Menike skupnosti, kontemplativne skupnosti so mesto prievanja za sreo Boje bliine, ki lahko izpolni lovekovo srce. Bistven cilj naega ivljenja in verskega sporoila je doivljanjeBojebliineintemeljnanaloga Cerkve je prievati, da Bog je. Da je On cilj naega ivljenja, da je On naa najveja srea in da nae ivljenje ima smisel in cilj. V trenutkih kontemplacije e zdaj doivljamopredokussree,kinasaka. Ker je bilo pred praznikom s. Ivane zelo vroe in ker nevestni dnevi trajajo tri dni, smo se pogovarjale, da bi ji spletle venek iz umetnih ro. S. Terezija se s tem ni strinjala, in je pripomnila, da je ljubezen vedno svea. Mojstersko ji je spletla venek iz sveih vrtnic, ki so se dobro dralevsajdvadni.
preureditvi upnijskega gospodarskega poslopja v samostan. Na praznik sv. Jerneja in ustanovni dan pa je maeval pri nas srebrnomanik g. Herman Gregori
V avgustu smo bile delene posebnih milosti ob sreanju s posameznimi jubilanti, naimi zvestimi dobrotniki: zlatomanikoma Karlom Drofenikom iz Mariborske kofije in tefanom Babiem, kijepred44letisprejelnaesestrevsvojo upnijoinjimkotnajboljioepomagalpri 72
SDB,kijeodgovorenprizalobiSalve. V zaetku septembra je bil za tri dni med nami na dragi p. Zdenko Krii OCD. Glede na to, da je ve kakor polovica sester v srednjem ivljenjskem obdobju, smo ga prosile, naj nam spregovori o krizi srednjih let. Njegove besede, polne preizkuene modrosti, nam ostajajo svetla lu na nadaljnji ivljenjski poti. Duhovne vaje, ki smo jih priele skupaj s p. Zdenkom, smo do praznika povianja sv. Kria nadaljevale v samoti. Ta dan nas je znova obiskal na g. nadkof Anton Stres in v njegovi navzonosti smo obnovile svetezaobljube. Na resnico, da nae ivljenje ni samo praznik, nas znova in znova spominjajo nujna popravila in dopolnila v samostanu. Ve kakor mesec dni so delavci popravljali in dopolnjevali odvode strelovoda, ker se je izkazalo, da nam je strela lansko leto udarila in naredila precej kode zaradi preperelihodvodov.Privodenjutehdelse je izjemno potrudila s. Marta.
Posodabljanje napeljave za internet, pleskanje nekaterih prostorov in druga manja popravila pa so tako ali tako nai stalnispremljevalci. e nas popravila spominjajo, da ivljenje ni samo praznik, pa nas praznik Njem, z Njim in v Njem smo e zdaj deleni njegove ljubezni, ki jo bomo v polnostiduhauivalivvenosti.
sv. Terezije Deteta Jezusa, ki je pred nami, spominja po njej in po vrtnicah, ki jih trosi iz nebes, na besedo obljube, ki nam jo je daluloveeni,krianiinvstaliGospod:po
Prisrnovaspozdravljajovaesestreiz Sore,Slovenija
MIRNAPE(SLOVENIJA)
Spotovani p. Provincial, dragi bratje in sestre! Pred slovesnim praznikom nae sv. matere Terezije iskreno estitamo in ostajamo povezani v molitvi ter sestrinski ljubezni. Tudi tokrat podelimo z vami na utrip ivljenja. Karmelska Mati Boja nas je obdala s posebno ljubeznijo, ko je naa s. M. Veronika obhajala 25 let redovnih zaobljub. Obdali so jo domai in prijatelji. 25 jih je prejelo sv. kapulir. Maeval je g. FrancKavi,somaevalisoe4duhovniki inpeljezborizPonikevupnije,izkatere naa sestra prihaja. Bilo je Bogu v ast in slavo,nampavveselje. 3. 8. je maeval zlatomanik g. tefan Babiduhovnik,kijesestrekarmelianke sprejel v Menge l. 1967 in tako po vojni omogoil Karmelu nov zaetek. Hvalene smomuzavse. Od 15. 8. 23. 8. je izven klavzure opravljala duhovne vaje s. Jasia. V molitvi smo jo spremljale, da se dobro pripravi na novosluenjeduhovnikomvpotrebi. Sprejele smo tudi misijonarje, ki so se oglasili pri nas: s. Polono iz Senegala, s. Andrejo iz Peruja, misijonarja iz Zambije JoetaRovtar.RomarOliverPieczonkapa je 21. 8. prespal pri nas in zjutraj pri sv. mai prejel sv. kapulir ter nadaljeval pot po Evropi za mir, saj ima za seboj e 30.000km. 12. 9. je na ustanovni dan. Hvala Bogu inMarijiza19.let.Vstopamov20.leto. 14. 9., na Povianje sv. Kria, smo med sv. mao obnovile sv. zaobljube in se priporoileBojemuUsmiljenju. 24. 9. smo bile v duhu povezane ob razglasitvi Drinskih muenk, dveh naih dolenjskihrojakinj. 26. 9. nas je v redovnem ivljenju potrdil g. kardinal Franc Rode, ki je 73
IZSESTARSKIHKARMELA
maeval in potem v pogovoru zagotovil, daimaredovnoivljenjevsv.Cerkvienako vrednost kot prievanje muencev. Z veseljemsejimpriporoamo.
27.9.jenaas.Rafaelaobhajala80.rojstni dan.Obdarilesmojoinzanjomolile. Od 3. 5. 9. smo imele letne duhovne vaje, ki jih je vodil na dragi p. prior AntonioMario. S temo o poninosti in molitvi, je bil to as milosti za skupnost. Bogu in patru hvala.Vse lepo pozdravljamo. VaesestreizMirnePei
SOFIJA(BUGARSKA)
Draganaabraoisestre! Evo nas ponovo iz Karmela Duha Svetoga, da s Vama podijelimo radosti i milosti naega Karmelskog poziva kojega nam je zajedno s Vama Gospodin udijelio. Tvoja sam; za Tebe sam roena, to eli uiniti sa mnom? Vrhovno Velianstvo, VjenaMudrosti,Dobroto,Kojaseizlijeva u moju duu... (Sv. Majka Terezija, Za tebe sam roena). Za Gospodina smo roeni, a sv. Majka je roena za nas, njezinekeriisinove,dabinampokazivala put Gospodinu za kojega smo roeni. U ovome vremenu pripreme za njezin veliki jubilej njezino iskustvo osobito nas prosvjetljuje na putu sjedinjenja s Bogom. Od naega posljednjeg javljanja dogodilo se puno lijepih stvari u naoj zajednici od kojihbismoizdvojilisamoneke. 74
Od 8. do 14. svibnja naa zajednica je obavila zajednike duhovne vjebe pod vodstvom o. Petra Nemeca, salezijanca. Duhovne vjebe smo zapoeli gledanjem filma Otok, a u sljedeim danima o. Petar je prema tome filmu komentirao najea iskuenja u redovnikom ivotu. On nam je govorio o Isusovom zemaljskom ivotu i Njegovom djelu otkupljenja koje nam je ilustrirao na vrlo upeatljiv nain kratkim filmom Most. On nam je predstavio sliku Boga Oca koji je prinio ivot svoga preljubljenog Sina za spas ovjeanstva koje je putovalo do ponoravjenesmrti. 13. lipnja osobito sveano smo proslaviliblagdanDuhovajertojeblagdan Zatitnika naega samostana i crkve. Sveanu arhijerejsku liturgiju sluio je na biskup mons. Hristo Projkov uz koncelebraciju sveenika nae biskupije. Nasveanostijesudjelovaloipunonaroda koji nas rado posjeuje i dolaze k nama traitisavjetipreporuitiseumolitve.Ima li veeg blagdana od ovoga kada slavimo SvetogDuhakojijenajveiOevdar? Za blagdan nae Majke i Kraljice pripravili smo se trodnevnicom koju je predvodiomladisveeniknaebiskupijeo. Joan Milen Najdenov. O. Joan Milen ujedno je i vodio trodnevne duhovne vjebe zalanove naega Svjetovnog reda koji su cijelo vrijeme proveli u naem samostanu, dijelei s nama tiinu i samou Karmela. Arhijerejsku liturgiju sluio je na biskup mons. Hristo Projkov uz koncelebraciju tajnika nuncijature mons. Luciana Russa i sveenika nae biskupije. Nakon sveane Euharistije oko 10 ljudi obueno je u karmelski kapular, znak osobiteGospinezatiteiljubavi.
Tijekom ljeta imali smo puno posjeta odkojihbismonekeizdvojili.5.svibnjanas je posjetio sveenik vl. Luis Eduardo RodriguezizVenezuele.Onjesaskupinom karmelianaizSlovakeiaonahodoae putovimasv.Pavla,alijezbogproblema s vizom doao u Sofiju kod nae brae karmeliana. Posjet vl. Eduarda jako nas je obradovao i obogatio on jako dobro poznaje Karmel i povezan je s naim sestarakarmeliankamauVenezueli.Veliki je misionar Bojega milosra u cijeloj Americi, a za poznatu Ameriku katoliku televiziju EWTN snimio je film za promicanje pobonosti Bojem milosru. Posebnopoticajnobilonamjetojerekao da je u svojoj upi uveo klanjanje Presvetom cijeli dan i no, i to tijekom cijele godine. To je u upi donijelo obilne plodove. 7. svibnja posjetili su nas hodoasnici iz Slovake, predvoeni sveenikom vl. Petrom Maikom i akonom Tomaom. Bila je to velika radost za cijelu Zajednicu, a osobito za nae sestre Slovakinje. Poetkom kolovoza posjetila nas je grupa skauta iz Francuske koji su nam svojim umijeem i velikom ljubavlju pomogli u ureenju naegavrta.24.i25.kolovozaposjetionas je sveenik PorekoPulske biskupije vl. Luka Pranji. Bili smo vrlo ugodno iznenaeni poznavanjem istone liturgije vl. Luke koji je koncelebrirao i ukljuivao se molei ektenije. U razgovoru s njime saznali smo da je povezan sa grkokatolikim sveenicima iz Makedonije i da ve dobro poznaje istonu liturgiju i duhovnost. Susret s ovim mladim sveenikombiojevrlougodan.Preporuio seunaemolitvezanjegovenakane.
75
IZSESTARSKIHKARMELA
Zahvaljujui Bojoj providnosti gradnja nae crkve jako dobro napreduje. Crkva je praktiki gotova izvana. Ovih dana bi trebao biti poloen kamen u unutranjosti crkve, tako da se radovi i u unutranjosti crkve blie kraju. Ostaje nam jo samo ureenje oltarnoga prostora i okolia crkve. 18. rujna bio je za nau Zajednicu dan velike radosti i zahvale dragome Bogu na daru 90 godina ivota nae s. Tereze od Maloga Isusa i Svetoga Lica. S. Tereza je jo uvijek vrlo bistra i mladenakog duha tako da ja veliko blago nae Zajednice. S. Tereza potjee iz pravoslavne obitelji s etvoro djece (tri sestre i jedan brat). Njezina starija sestra je takoer postala karmeliankom (s. Blaena) i bila je poglavarica naega Karmela u tekim vremena komunistikih progona. Otac im je bio general i poslovno je s obitelji boravio u Njemakoj, tako da je s. Tereza svoju mladost provela u Njemakoj. U Heilderbergu je poela studirati engleski i talijanski jezik, no zbog rata morala je prekinuti studije i vratiti se u Bugarsku gdje ulazi u Karmel. Ulazak s. Tereze u Karmel, kao prije toga i njezine starije
sestre, uzburkao je javnost u Bugarskoj i o tome, kako su dvije keri generala postale katolikim redovnicama, pisale su novine. Zajedno s drugim sestrama iz toga vremena s. Tereza je podnijela razliite progone komunistikih vlasti kao i dugogodinji ivot na koru crkve sv. Franje. Ona je jedna od onih sestara koje su nam predale duh naih osnovateljica, a jedno vrijeme bila je i poglavaricom naega Karmela. Iako je njezino zdravlje narueno, duh joj je vrlo svje, tako da razveseljuje nas sestre kao i ljude koji nas posjeuju. Dragom Bogu neka je hvala i slava za dar njezina ivota i karmelskog zvanja.Namnogajaleta!
Idemo ususret svetkovini sv. Majke Terezije, pa Vam svima od srcaestitamo i molimo da nas prosvjetljuje svojim uenjem na naem putu sjedinjenja s Bogom. PozdravljajuVasVaesestreizSofije
76
SVJETOVNIREDOCDS
Srdaan pozdrav u Kristu od zajednice Svjetovnogreda! Nae posljednje javljanje bilo je obiljeeno iekivanjem godinjih duhovnih vjebi, koje smo pod vodstvom oca Vjenceslava Miheteca slavili u petak i subotu, 22. i 23. srpnja 2011. Uz liturgijsku molitvu asova, koju smo po rasporedu slijedili i zajedno molili, imali smo priliku za sv. ispovijed i zajedno smo kroz dva dana slavili Euharistiju s propovijedi. U tom tjednu karmelske osmine, u subotu, slavila se svetkovinaMarijeMajkemilosti,pajeito bila prigoda da s Marijom zajedno budemo pred Isusom... Odabrane teme kroz koje nas je proveo na voditelj u te dane bile su poniznost, prijateljstvo i razgovor u Karmelu. Zadueni da o ovim temama razmiljamo, razmatramo i, po
77
uzoru na nae karmelske svece, uklapamo ih u nau duhovnosvjetovnu stvarnost na naim stankama, objedu, druenju imali smo prigodu takoer i jedni druge uti, svjetovati i jedni se za druge moliti, to nam je na srcu i kad nismofizikiskupa. U subotu, kao kruna naih duhovnih vjebi, uslijedilo je, prema Obredniku, primanje u novicijat petero novih lanova. Naime, nakon godinu dana upoznavnja s Redom, njihova praenja i formacije (od strane nae magistre s. Jasne Ivasi ) i na njen prijedlog, te uz odobrenje Savjeta OCDSa, u novicijat su primljeni: Sandra Pavliko, Dinka Mock, Ana Bijeli, Josip Dadi i Boica Vanina. Preporuamoihumolitve. Na sastanku Savjeta OCDSa s ocem Vjenceslavom, nakon duhovnih vjebi, kao i na jo jednom, 6. listopada 2011.,
SVJETOVNIREDOCDS
nakon rezimiranog dosadanjeg dvogodinjeg rada (u izvjeu koje je podnijela naa poglavarica Teodora ivkovi), utvrdili smo koji su daljnji zadaciiobvezekojenasekaju. Ustanove uvijek moraju biti nae polazitezanarad. Sukladno propisima koji su u njima treba se brinuti za odgoj i formaciju novih lanova. O tome nam govore toke 52. i 53. 52. Odgovornost trojice savjetnika jest oblikovati, zajedno s predsjednikom, upravu zajednice i potpomagati osobu zaduenu za formaciju. Openito su to lanovizajednicesasveanimzavjetima,a u posebnim sluajevima savjetnici mogu bitilanovisprivremenimzavjetima. 53. Osoba zaduena za formaciju, izabrana od strane Savjeta izmeu onih koji su poloili vjene zavjete, ima odgovornost pripremanja kandidata za privremene i vjene zavjete. Radi u suradnji s asistentom i uz potporu predsjednika. U odsutnosti predsjednika osoba zaduena za formaciju zamjenjuje gausvimnjegovimfunkcijama. Zaduena je osoba u zajednici da, sukladno Ustanovama, izradi Obrednike za primanje u novicijat, kao i za prve te sveane (doivotne) zavjete. Takoer je vano novopridolelanove uputiti kako sloitiiizreispontanumolitvu na Sv. Misi. U ime zajednice br. Marko kunca za naa misna slavlja predano je obavljaoovajodgovoranposao. U tijeku je izrada peata zajednice OCDS a, (po savjetu oca Vjenceslava utvreno je i dogovoreno kako isti treba izgledati).
78
Na kalendar i dalje izlazi mjeseno, na zadovoljstvo sve veeg brojalanova u cijeloj Provinciji. Zasluni za kalendar su Snjeana Forek (snima i zapisuje nagovore), Rada Brumec (brine oko ostalog sadraja u Kalendaru), a Damir Borovec ga umnaa. U kalendaru svakako ubudue trebaju biti upisana bitnadogaanjazazajednicu,atakoeri Sv.Mise,datumikadebitislueneiza koga. Sv. Mise za bolesne i pokojne uplaujes.ZdenkaBroz,oddobrovoljnih priloga lanova zajednice. Kalendare je potrebno slati i naim izdvojenim lanovima.
Napraviteseplanrasporedaposjeta bolesnim lanovima, koji nisu u mogunosti dolaziti na susrete, ali su s nama u Duhu i molitvi povezani. Naa je dunost na ovaj nain skrbiti o njima i moramo se senzibilizirati za ovaj vid pomoi i skrbi, utjehe naim potrebitima, jer, ako nita drugo jednom e, moda, takva pomo (a sv. Misa svakako) biti potrebna nama...! Nae potrebita sestre su: s. Marina Brege, s. Ljubica Crkvijeni, s. Anka
Ivanda, s. Marija Suija i s. Ana Mihetec. Smalokaveodnovcaiznaeblagajne, kakvim cvijetkom iskaimo milosre predBogomitimenamaobiimoone koje su nam blizu, ili malo dalje... Bit e imdragodaznajudamislimonanjih...! S ocem Matom Miloom nastavlja se promicanje asopisa O. Gerard meu lanovimaSvjetovnogreda. Trebate sa s. Sanjomavec Kavicki, koja se zauzeto brine o ureenju nae web stranice raditi na dotjerivanju i poboljanjuiste.
Ureuje se i kompletira arhiva, tj. popis svihlanova, prema dokumentima ocaVjenceslavaizapisnikasasusreta. Za nae lanove koji su ve dulje vrijeme poloili Prve zavjete, ali su neodluni da poloe doivotne, prijedlog je da se pridrue karmelskoj (kapularskoj) bratovtini, o emu zajednica na elu sa Savjetom (i u dogovoru sa duhovnim asistentom) mora donijeti konanu odluku. Takoer se onima koji su poloili doivotna obeanja, ali nemaju opravdanih razloga to ne sudjeluju u ivotu zajednice treba
pripremiti pismo i obavijest vezanu uz iskljuenje. Oglasnu plou OCDSa, na kojoje biti i dostupan kontaktbroj osobe zaduene za primitak novih lanova ureivat e magistrasanovacima. ekaju nas izrada kapulara, kontakti sa OCDSom iz drugih zemalja, jednokratne novane pomoi potrebitim lanovima Reda, pomo koja se daje ocu prioru samostana za karmelski podmladak (onoliko i onda kada zajednica moe), duhovna obnova u prosincu... Posla je dosta, a eto, hvala Boguiradnikaima... Na kraju, naa poglavarica uputila je molbu ocu povincijalu za imenovanjem oca Draena Marije Vargaevia duhovnim asistentom OCDSa i o. Vinko Mami, na provincijal, to je odobrio. Radujemo se ovoj odluci i prieljkujemo plodnu kontemplativnoapostolsku suradnju, kao to bi trebalo biti i nae djelovanje... Odmah u rujnu, na naem redovitomsusretusubotom,24.so. Draenom dali smo se na sustavnije prouavanjedjelaMojivot! U ovim uzburkanim vremenima, u molitvama vas sve, draga brao i sestre u Redu, nosimo i u molitve vam se preporuamo. U ime zajednice Svjetovnog reda Karmela, s.DavorkaJuriodBojeblizine
79
DODATCI
SMISAOASKEZEKODSVETETEREZIJEODISUSA
U Terezijino vrijeme na podruju duhovnosti askeza je bila jako izraena. Nakon stoljea koja su donijela potrebu obnove u cijeloj Crkvi, cvjetala je izvanjska strogost kao vidljivi znak nastojanja da se neto u Crkvi pobolja, poput hodanja bosih nogu, odega dolazi i naziv bosonogi za mnoge redovnike i redovnice koji su krenuli putem obnove. I Terezija je, kao dijete svog vremena, bila zapoela u slinom stilu, ali ju je njegovanje osobne i autentine duhovnosti usmjerilo da askezu ne shvati kao cilj, nego kao sredstvo obnove. Desetak godina nakon prvog osnutka u Avili prekorava o. Ambrozija Marijana zbog pretjerane strogosti u pokorama koju provodi u samostanu u Pastrani te za sebe veli: Shvatite, moj oe, da sam prijateljica napredovanja u krepostima, ali ne u strogostima, kakoete vidjeti po naim kuama. Mora biti da sam slabo pokorniki tip. (Pismo od 12. 12. 1576.) Kreposti trebaju biti vidljive, a ne pokore i vjebe pobonosti. Kreposti su zreli plodovi obnovljenog ovjeka i prava pokora je boriti se za krepostan ivot. U katekizmu svoje duhovnosti, Putu savrenosti, Terezija istie potrebu borbe za prakticiranje osobito triju kreposti: Prva je ljubav jednih prema drugima, druga je nenavezanost na sve to je stvoreno i trea je istinska poniznost" (Put 4,4). U tome trai 80
Svetica odlunu askezu, u kojoj se ne moe pretjerati: eljela bih, sestre moje, da se uvelike trsimo oko tih velikih kreposti i u njima da inimo pokoru, jer u pretjeranim pokoramaveznatedavasobuzdajem(Put15,3).Aodnavedenihtriju,najveajekrepost kaoikodapostolaPavlaljubav:Onotojakomoramonastojatipostiije:bitiprijaznei na ugodnost i zadovoljstvo onima s kojima se susreemo, posebice prema naim sestrama" (Put 41, 7). Ista misao joj jebila vodilja do kraja ivota:Kreposti jamolim Gospodina da mi dade,pogotovoponiznostiljubavpremasestrama,itojeonotojevano(Pismood21.2. 1581.). Konani cilj terezijanske askeze nije samousavravanje, nego osposobljavanje za molitvu i apostolat, za vlastito poslanje. Upravo na to podsjea svoje sestre na poetku Puta savrenosti kad govori o alosnim posljedicama protestantske shizme za Crkvu, i o tisuama dua koje su se tamo gubile, kao i o njihovom zadatku da molitvom postanu prave prijateljice Boje: a vae molitve i elje i mrtvenja i postovi ne budu li bili za ovo to sam rekla, zamislite se jer ne inite niti izvravate svrhu radi koje vas je ovdje Gospodin okupio" (Put 3,10). Iz toga slijedi da je nastojanje oko krepostnoga ivota neizostavna sastavnicakarmelskogazvanjaikriterijnjegoveautentinosti. o.DarioToki,OCD

81
NAJAVE
17. 22. listopada 2011.: Karmelianke u Brezovici imat e zajednike duhovne vjebe. Voditelj je p. Ivica Tomljenovi, OP, iz Zagreba. Tema je biblijska i nosi naslov: Blaenstva. 30. listopada: Bl. Marija Terezija od sv. Josipa (Tauscher), djevica, utemeljiteljica Karmela BSI(CarmelDCJ);zaKarmeliankeBSIsvetkovina. 8.studenog:Bl.ElizabetaodTrojstva,djevica,OCD 15.studenog:SvisvetikarmelskogaReda,blagdan. 16.studenog:DunidanspomensvihvjernihmrtvihkarmelskogaReda,spomendan. 19.studenog:Sv.RafaelodsvetogaJosipa(Kalinowski),prezbiter,OCD,spomendan. 28. studenog: Poetak obnove muke grane naega Reda (sv. Ivan od Kria, Duruelo 1568.) 29.studenog:Bl.Dionizije odPoroenja,prezbiteri muenik,OCDi bl.RedemptodKria, redovnikimuenik,OCD,spomendan. 2. prosinca 2011.: O. Vinko Mami javno e braniti svoju doktorsku dizertaciju na PapinskomsveuilituGregorianauRimu.Naslovradnjeje:Matthew'sResponsetoan Early Missionary Issue. Meaning and Function of the Parable of the Workers in theVineyard(Matt20:116). 14. prosinca: sv. Ivan od Kria, prezbiter i crkveni nauitelj, na Otac, OCD, svetkovina. Slavlje svetkovine u KarmeluBrezovici prethoeno je devetnicom. Svete Mise su u 11,00 i 17,00sati.NapopodnevnojpjevatebogosloviZagrebakenadbiskupije.
82
SADRAJ
RIJEOCAPROVINCIJALA1 SIZVANREDNOGDEFINITORIJA 2 PRILOZI 4 IZZAJEDNICABRAE 45 IZSESTARSKIHKARMELA 55 SVJETOVNIREDOCDS 77 DODATCI80
NAJAVE 82
SADRAJ83
83
ISPRAVCI: UprolomebrojuKarmelskogavjesnikanastr.8.i9.brojevi21i25trebajuglasiti: Poslijediplomskistudijitrajnaformacija 21 a) Provincija e u skladu sa svojim mogunostima promicati usavravanje svojih lanova. b)Glavnikriterijizaodabirsuintelektualna,duhovnaipsiholokazrelost. c) Kandidate za poslijediplomski studij i trajnu formaciju odreuje Provincijalni savjet, naprijedlogPrefektastudija. d) Profil i narav studija, vrijeme njegova trajanja i ciljanu akademsku razinu odreuje Provincijalnisavjet. 25c)Ukolikoizmeutrinaestizabranihdelegatazakapitulnebudeasnogabratanajvie plasiraniasnibratidenaKapitulumjestosveenikakojijena13.mjestu. * KARMELSKIVJESNIK God.XXXI(2011.)br.3 GlasilohrvatskihkarmelianaikarmeliankiOCDiSvjetovnogredaOCDS * Izdavai: Hrvatskakarmelskaprovincijasv.OcaJosipa UdrugaBl.AlojzijeStepinacbosonogihkarmeliankiuHrvatskojiBosniiHercegovini SvjetovniredOCDSHKP * Urednik: DraenMarijaVargaevi,OCD(dMvargasevic@gmail.com) Suradnjakodureenjaovogabroja: JureZeevi,OCD(naslovnica)iIvanPlee. * esmikoga1,HR10000Zagreb;Tel.(01)4500500;Fax.(01)4580953 Email:provincija@karmel.hr http://www.karmel.hr
84

Karmelski Vjesnik 3-2011

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Karmelski Vjesnik 3-2011

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KARMELSKIVJESNIK,3/2011.

bl. Alojzija Stepinca, u Zagrebakoj katedrali. KaotojeMarijagledalaIsusaJedinca nakriu,takogledanasvakogaodnas.

utnje, zajednitva i prijateljevanja s

NakonsamostanaSvetogJosipauputili smo se do velebne gotikoromanike katedralegdjesenalazigrobpiscai

se Krvi Kristovoj i zahvaljivati Gospodinu nadaruNjegovaOtkupljenja.

Uz srdaan pozdrav svima, ostaju s vamaumolitvi VaesestreizSarajeva

Praznik Gospodovega spremenjenja na gori pa je bil zaznamovan s praznovanjem

RIJEOCAPROVINCIJALA1 SIZVANREDNOGDEFINITORIJA 2 PRILOZI 4 IZZAJEDNICABRAE 45 IZSESTARSKIHKARMELA 55 SVJETOVNIREDOCDS 77 DODATCI80

You might also like